Upravljanje - Razredom Skripta PDF

Agencija za
strukovno obrazovanje
i obrazovanje odraslih
Pripreme, ispiti, domae zadae, ispitivanje, plan i program, struna usavravanja,

izostanci, sjednice, imenici, popravni ispiti, matura, mobiteli pod klupom, roditeljski
sastanci, Facebook, pravilnicinije lako biti nastavnik! Nastavnik je svaki dan ba
kao na pozornici uenici su mu publika, ponekad vie, a ponekad manje sklona
pozitivnoj reakciji.
Pitanje kako biti dobar nastavnik sigurno je vrlo dobro poznato svakome tko je ikad
imao priliku stati pred uenike i pokuati im prenijeti svoja znanja. Biti ili ne biti strog,
popustljiv ili zabavan, pitanje je sad! Pred vama se nalazi prirunik koji bi vam trebao
pomoi s nekima od ovih pitanja.
Provest emo vas kroz razliite teme: to je vano u odnosu uenika i nastavnika,
to su tono generacijske razlike i kako se s njima nositi, kako dobro organizirati
nastavni sat i motivirati ne samo uenike, ve i sebe samog, te ono to je uenicima
ponekad najvanije to je bitno imati na umu u procesu ocjenjivanja uenika.
Ovaj je prirunik kompilacija znanja i informacija koje su vam dobro poznate, ali se
ponekad izgube u jurnjavi s jednog sata na drugi i u urbi oko obraivanja opirnoga gradiva.
Nadamo se da e vam prirunik biti vrlo konkretan i saet izvor ideja te da e vam
donijeti novu energiju i motivaciju za ono to radite najbolje nesebino prenosite
svoje znanje i vjetine iz generacije u generaciju.
Maja Mandeki
British Council
TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA
Uvod
poglavlje 1.
to je zaista
vano u odnosu
nastavnika
i uenika
2
Suvremeni nastavnik i suvremena kola sve su manje davatelji informacija. Ueniku

je nastavnik ujedno i predstavnik drutva, sudac, izvor znanja, pomaga u uenju,
uzor, istraitelj, uvar, voa grupe, zamjenski roditelj, prijatelj, osoba od povjerenja
itd. Ove i sline uloge pokazuju svu sloenost i zahtjevnost ovoga poziva. Brojne
drutvene promjene kojima svjedoimo od nastavnika trae drugaiji odgovor i novu
prilagodbu ponaanja u odnosu s uenikom. Prol nekadanjeg nastavnika bio je
jasniji i prilino jednostavniji. Nastavnikova je uloga prije svega bila prenoenje znanja,
kontrola i procjena koliko su prenesenih informacija uenici usvojili te postavljanje
jasnih granica u ponaanju uenika, kojim je upravljao nastavnik. Odnos se, dakle,
temeljio na strunosti i apsolutnoj nastavnikovoj kontroli. Takav model danas postaje
sve manje uinkovit. Oito je da biti dobar nastavnik zahtijeva mnoge druge sposobnosti osim one prenoenja znanja. Nestala je nekadanja jasnoa uloga i granica
pa je potrebno traiti nove odgovore na izazove koji su pred nama.
Zahtjevnost ove uloge podrazumijeva i drugaiji odnos nastavnika i uenika. Danas
susreemo nastavnike koji su s uenicima prijatelji na Facebooku, izlaze s njima na
kave i slino, ali i nastavnike koji prema tradicionalnom modelu uenika susreu
iskljuivo u uionici. Sve je to plod nesnalaenja i oekivanja koja proizlaze iz novih
drutvenih odnosa. Nastavnici esto lutaju, metodom pokuaja i pogrjeaka traei
najuinkovitiji nain odgovora na uenikove potrebe. Opomenuti ili preutjeti, razgovarati ili ignorirati, pomagati ili odraditi svoje, ukazati na loe ili kazniti, svakodnevne
su nedoumice nastavnika u radu s uenicima.
Zanimljivi su i znakoviti odgovori uenika na pitanje kakvi su im nastavnici najdrai i
zato. Bez potekoa uenici kau da su to nastavnici koji brinu o njima kao osobama i pomau im u postizanju kolskog uspjeha, poduavaju zanimljive stvari i jasni
su u predavanjima, ugodni su i prijateljski raspoloeni, pravedni su i ne pokazuju
naklonost prema pojedinanim uenicima, uenike ne poniavaju, ne vrijeaju ih
kad pogrijee ili trae pomo, ne viu i ne uznemiravaju se zbog njihovih malih
propusta u ponaanju. Dodaju kako vole jasne nastavnike koji se ponaaju dosljedno i postavljaju jasna pravila ponaanja jer uenici tada osjeaju veu sigurnost i
zatienost u kolskom okruenju.
Cilj je ovog priloga ukazati na poeljne oblike ponaanja nastavnika koji e za posljedicu imati razvoj pozitivna ponaanja uenika. U daljnjem emo tekstu govoriti o
moguim stilovima odgoja i njihovim prednostima i nedostatcima, o karakteristikama

koje je poeljno razvijati i njegovati kod nastavnika te o nainu na koji nastavnici
svojim djelovanjem mogu oblikovati ponaanje uenika.
Stilovi odgoja
Ponaanje moemo tumaiti kao nain djelovanja i reakcije nekog organizma na
objekt ili osobu s kojom je u odnosu. Moe biti svjesno ili nesvjesno, eljeno ili
neeljeno. Ista se denicija moe primijeniti i na ponaanje nastavnika i uenika.
U odgojnom djelovanju dobar nastavnik planira i na uenike eli svjesno utjecati
prenoenjem informacija te vlastitim ponaanjem. Meutim, odnos je uvijek dinamian, i uz poruke koje elimo prenijeti prenosimo i nenamjerne poruke. To znai
da nastavnikov pristup i njegova osobnost dopiru do uenika i djeluju na njih. To
nam svakako treba biti poticaj za razmiljanje o poruci koju odailjemo uenicima
svojim nesvjesnim govorom.
Specini stilovi ili pristupi odgoju ve su mnogo puta ispriana pria. Ostaje nejasno
zato onda ne uspijevamo primijeniti ponaanja koja se ve godinama pokazuju
uinkovitima.
situacija
Uenici nastavnika u uionici ekaju stojei. Ne sjedaju sve dok im on to ne
kae. Nastavnik ima glavnu rije. Uenici uglavnom ute. Na okretanje uenika
nastavnik reagira kaznom. Uenik pokuava objasniti to je htio, ali mu to ne
biva doputeno. Nakon ispredavane lekcije nema pitanja. Nastavnik smatra
kako je dovoljno da ga uenici pozorno sluaju. Nastavnik ne komunicira s
uenicima. Sve odluke donosi sam nastavnik.
Istraivanja su pokazala da ovaj stil nije motivirajui ni za rad i uenje ni za meusobne
odnose u razredu. Uenici nemaju priliku razvijati komunikacijske vjetine. Ako im
gradivo nije jasno, nee se usuditi zatraiti pojanjenje. Uenici takve nastavnike
uglavnom ne vole jer kau da su prestrogi i esto neobjektivni te da rade samo iz
vlastite koristi, a ne iz ljubavi prema poslu ili uenicima.
permisivni
stil
autoritarni
stil
situacija
Po dolasku nastavnika u uionicu neki uenici

ustaju i pozdravljaju ga, neki ne. Za vrijeme sata
vlada potpuni nered. Neki uenici jedu, neki
priaju, a samo pojedinci sluaju nastavnika.
Nastavnik ne reagira na neprihvatljivo ponaanje. Ako ga uoi, ignorira ga i

dalje radi svoj posao. Uenici se esto ispriavaju, a nastavnik isprike uvijek
prihvaa jer se uenicima ne eli zamjeriti ili ih povrijediti: eli im biti prijatelj.
Ovakav pristup uenicima ne omoguava razvoj socijalnih vjetina i samokontrole.
Njihove su potrebe na prvome mjestu i ne znaju odgoditi njihovo zadovoljavanje.
Naueni da im je sve doputeno, ne znaju za granice u ponaanju ni to je drutveno
prihvatljivo. Ako se pred njih postavi kakav zahtjev, slabo su motivirani i teko postiu
uspjeh. Naviknuti su bez napora postizati cilj.
demokratski/
autoritativni stil
Uenici vole ovakve nastavnike. Oni im nude jasnou i sigurnost. Takvi nastavnici ne
nameu vlastito miljenje nego znaju sluati uenike. Uenici vjeruju u pravednost
njihovih postupaka jer im oni esto objanjavaju razloge koji stoje iza nekih odluka.
Uenici osjeaju kako ih takvi nastavnici razumiju i prihvaaju. Imaju povjerenja u
njih i esto im se povjeravaju. Ovaj stil je najprikladniji i najuinkovitiji u viziji suvremene kole.
prilog: test provjere vlastitoga stila
Koji je va stil upravljanja razredom?

Odgovorite na sljedeih 12 pitanja i saznajte vie o vlastitome stilu upravljanja
razredom. Koraci su jednostavni:
situacija
Po dolasku nastavnika uenici ustaju i pozdravljaju ga s osmijehom. Nastavnik
ih pita kako se osjeaju, uenici odgovaraju. Sat zapoinje neformalnim uvodom. Nastavnik zajedno s uenicima dogovara pravila rada i ponaanja. Nastavnik ima kontrolu, ali s uenicima esto razgovara i objanjava im razloge
nekih odluka. esto ih pita za miljenje. Sat je u obliku interakcije nastavnika i
uenika koje se potie na samostalnost i razmiljanje.
Svaku tvrdnju paljivo proitajte.

Svoj odgovor oblikovan na osnovu nie navedene ljestvice napiite na list papira.
Na svaki iskaz odgovorite na temelju stvarne ili zamiljene situacije u uionici.
Zatim slijedite upute za bodovanje u nastavku. Ne moe biti jednostavnije!
1
2
3
4
5
=
=
=
=
=
uope se ne slaem
ne slaem se
neutralno
slaem se
apsolutno se slaem
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Ako uenik ometa sat, bez raspravljanja biva kanjen.

U uionici mora biti tiho kako bi uenici mogli uiti.
Brinem o tome to i kako moji uenici ue.
Ne elim koriti uenike jer bi ih to moglo povrijediti.
Uvijek pokuavam objasniti razloge svojih pravila i odluka.
Neu prihvatiti ispriku od uenika koji je zakasnio.
Emocionalno blagostanje mojih uenika vanije je od kontrole nad uionicom.
Moji uenici znaju da moje predavanje mogu prekinuti ako imaju relevantno
pitanje.
9. Ako uenik trai prolaz, uvijek mu ispunim elju.
za bodovanje testa:
Zbrojite svoje odgovore na izjave 1, 2 i 6. To je va rezultat za autoritarni stil.
Zbrojite svoje odgovore na izjave 3, 5 i 8. To je va rezultat za autoritativni/demokratski stil.
Zbrojite svoje odgovore na izjave 4, 7 i 9. To je va rezultat za permisivni stil.
Najvii rezultat va je stil upravljanja razredom. Rezultat za svaki stil upravljanja
moe biti u rasponu od 3 do 15. Visok rezultat ukazuje na snanu sklonost tom
odreenom stilu.
Mogue je da e sa stjecanjem iskustva u nastavi doi do promjene u stilu odgoja
pa vam stil koji ste preferirali vie nee odgovarati. Tijekom vremena va stil moe
postati raznolik i ciljan. Mogue je koristiti razliite stilove ovisno o specinim situacijama. Uspjean nastavnik je onaj koji moe procijeniti situaciju a zatim primijeniti
odgovarajui stil. Na kraju podsjeamo kako je namjera ove vjebe informirati vas i
potaknuti na znatielju o stilovima upravljanja uionicom te potencijalne izmjene.
Poeljne osobine i ponaanje

nastavnika i njihov utjecaj na
ponaanje uenika
Mnogobrojna istraivanja u podruju odgoja te iskustvo rada u koli upuuju na to
kako postoje obrasci ponaanja nastavnika koji podiu kvalitetu odnosa nastavnik
uenik. Kvalitetan odnos s uenicima imat e nastavnik koji zahtijeva potivanje
dogovorenih pravila, pozitivan je u odnosu s uenicima, emocionalno je stabilan i
zna kvalitetno komunicirati.
Dominantne crte linosti (otvorenost, srdanost, iskrenost, emocionalna stabilnost,
pozitivnost) te uobiajeno ponaanje nastavnika u razredu utjeu na motivaciju uenika. Ako uenici vole nastavnika, cijene njegovo miljenje i smatraju da je iskren u
onome to govori te da uenicima zaista eli dobro, bit e motiviraniji za pozitivno
ponaanje i uenje. Na taj nain nastavnik usmjerava ponaanje uenika.
dosljednost
Oblikovanje ponaanja zapoinje u ranome djetinjstvu. Malo dijete ne zna granice
doputenoga i otkriva ih. Istrauje okolinu ponajvie preko reakcija roditelja. Tako
roditelji svojim doputenjima i zabranama postavljaju prve smjernice ponaanja

svoje djece. Kako bi djeca znala to je dobro a to ne, neophodna je jasnoa granica ponaanja. Ta se jasnoa postie dosljednou. Ova slika iz ranoga djetinjstva
preslikava se i na kasniji odnos nastavnika i uenika. Kako bi kod uenika stvorio
osjeaj sigurnosti i s njima uspostavio stabilan odnos, nastavnik mora biti dosljedan.
Uenici moraju znati to nastavnik od njih oekuje i to e se dogoditi ako se to ne
ostvari. Zato je vrlo vano odnos temeljiti na jasnoi i dosljednosti.
Prve kolske sate treba posvetiti upoznavanju uenika s predmetom te osobito s
nastavnikovim nainom rada i njegovim oekivanjima. Iako su neka ponaanja na
satu (npr. vakanje, minkanje, kanjenje i sl.) poznata kao neprimjerena, dobro je
s uenicima dogovoriti osnovna pravila ponaanja. Pravila ponaanja mogu biti
vezana i uz meusobno ponaanje uenika (npr. ne prekidati druge dok govore,
ne ismijavati ih i sl.) i uz odnos s nastavnikom (npr. nastavnik u uionicu ulazi
posljednji i iz nje izlazi prvi). Kada pravila budu usuglaena, potrebno je pratiti
njihovo potivanje. Tome osobitu panju treba posvetiti na poetku i na pravilima
treba inzistirati kako bi zaista zaivjela. Negativna je poruka ako dogovorimo neko
pravilo a onda previdimo ili namjerno ignoriramo njegovo krenje. Zato je vrlo
vano dogovoriti pravila koja je mogue provesti, kao i posljedice u sluaju njihova krenja. Treba imati na umu da pravila prestaju vrijediti ako ih nismo u stanju
odravati aktualnima kroz itavu godinu. Stoga je dobro najprije objasniti zato
su pravila potrebna, zatim s uenicima dogovoriti koja se pravila ele primijeniti,
istraiti jesu li ih svi razumjeli i sloili se s izborom, dogovoriti posljedice krenja
pravila te provjeravati njihovu primjenu.
Dogovaranjem pravila s uenicima eli se izgraditi pozitivan stil ponaanja, a ne, kao
to je est sluaj u koli, napraviti popis ponaanja koja podlijeu kazni.
pozitivnost
Pozitivan pristup nije izolirani in, nego sustavan nain reagiranja i ponaanja u
razliitim situacijama. Nastavnik koji zna primijetiti pozitivne promjene, pohvaliti
uenike i ohrabriti ih doprinosi stvaranju ugodne klime koja potie uenje i razvoj
uenika kao osobe.
Dobro je da nastavnik kod uenika uvijek nastoji pronai neto pozitivno i to istaknuti.
U tu je svrhu poeljno koristiti pohvalu. Pohvala ne bi trebala biti izraavanje naega
miljenja o ueniku, ve priznavanje nekog uenikova napora ili postignua. Na
primjer: Bilo mi je zadovoljstvo itati tvoj rad. Primjeri koje si naveo su primjereni.
Ovakva je pohvala konkretna i odnosi se na ponaanje, odnosno na rad i napor uenika, a ne na njegove osobine. Dobra je pohvala osobna (imenom prozvati uenika
kojeg elimo pohvaliti, poput: Luka, hvala to pomae Marti i Josipu.), neposredna
i spontana (uvijek u odnosu na konkretnu situaciju ili ponaanje), opisna i konkretna

(svi uenici tono znaju kada i zato se ponaaju na prikladan nain).
Ocjene iz zalaganja takoer mogu biti jedan od naina iskazivanja pohvale. No
pohvala ne mora uvijek biti izraena ocjenom. Ponekad e biti dovoljno onoga tko
marljivo radi pogledati ili potapati po ramenu. Primjeivanjem neeg pozitivnog i
priznavanjem uenikova napora pohvalom poveavamo uenikov osjeaj vlastite
vrijednosti, potiemo pozitivno ponaanje i doprinosimo stvaranju pozitivnoga
ozraja u razredu.
Nastavnici se trebaju truditi zadrati pozitivan stav i u neugodnim situacijama poput
albe na drugog nastavnika ili na njih same, negativnih ocjena, rasprava itd. Kad
se ueniku daje loa ocjena treba ostaviti prostora i nade za popravak. U sluaju
konikata nikad ne treba koristiti negativne izraze koji e povrijediti osobu, nego
komentirati ponaanje i potaknuti na razmiljanje kako bi u dijalogu pronali razloge
zato neto nije dobro.
emocionalna stabilnost
Uenici mogu prepoznati emocije koje njihovi nastavnici doivljavaju. Nerijetko se
moe uti komentar poput: Ma danas je neraspoloen, loe je spavao i slino kao
razlog loe ocjene ili rasprave s nastavnikom. Iako to ne mora biti istina, injenica je
da uenici znaju prepoznati emocionalno stanje nastavnika. Emocije doivljavamo
svakodnevno i normalno je da one ne mogu uvijek biti pozitivne, pa ni kod nastavnika. Ipak, smirenost, vrstoa i sigurnost neka su od obiljeja emocionalno zdrave
i stabilne osobe koje e i u situacijama doivljavanja negativnih emocija dominirati.
Ni eksplozije bijesa ni izljevi ljubavi ne pridonose stabilnosti odnosa izmeu nastavnika i uenika, kao ni doivljavanju nastavnika kao stabilne osobe. Zato potencijalne
potekoe, nepotivanje pravila i sline probleme treba rjeavati neposredno nakon
njihova primjeivanja i tako ne dopustiti da se problemi akumuliraju. Nesuoavanje
s problemom oteava kasnije suoavanje s njime te onemoguuje njegovo rjeavanje i pozitivan ishod. Dizanje tona i prekidanje redovitih aktivnosti zbog nekog
problema ukazuje na nemogunost upravljanja razredom i situacijom. U sluajevima
kada uenik ometa izvoenje redovitih aktivnosti poeljno je to pokuati rijeiti na
diskretan nain kako ostali ne bi trpjeli. Praksa poput petominutne pismene provjere ili slinih strategija kao posljedica ometanja sata nekolicine uenika potpuno je
neprihvatljiva jer time pokazujemo da situaciju nismo u stanju rijeiti sami, nego se
koristimo uenicima. U takvim situacijama nastavnik treba traiti uzrok odreenoga
ponaanja, shvatiti skrivenu poruku ponaanja i ne reagirati pod utjecajem jakih
emocija. (Na primjer: Uenik pria za vrijeme sata. to je tome razlog? Prebrzo
izlaemo i ne moe nas pratiti ili mu je dosadno jer to ve zna?)
10
Dobro je imati na umu kako u koniktnim situacijama cilj nije pobijediti uenika,
ve ueniku pomoi u razumijevanju problematine situacije i popravljanju
ponaanja.
uinkovita komunikacija
Roditelji koji su zainteresirani za cjelovit razvoj svoje djece s njima komuniciraju i
podravaju ih. Takvim odnosom doprinose drutvenoj kompetentnosti i psiholokoj
uravnoteenosti vlastite djece. Sline uinke ima i odnos nastavnik - uenik. Naravno,
u takvom odnosu mora biti jasno da postoji interes za dijete i dijalog s njime. Od
nekadanje uloge nastavnika koja je podrazumijevala komunikaciju jedino u smislu
izlaganja gradiva, komunikaciju danas smatramo neophodnim instrumentom odgoja
preko upoznavanja i razumijevanja uenika. Iskrenost u odnosu i povjerenje mogue
je stei jedino komunikacijom. I jedno i drugo doprinosi stvaranju pozitivnoga ozraja
koje utjee i na sposobnost uenja i na odrastanje uenika kao osobe. Komunicirati
znai slati, podijeliti s drugima, pretvoriti neto vlastito u neto zajedniko. Znati
komunicirati znai biti sposoban proizvesti i razumjeti poruke preko kojih ulazimo u
interakciju s drugima. Komunikacijom se vri razmjena dobara meu ljudima. Preko
nje zadovoljavamo svoje tjelesne (kontakt), drutvene (interakcija, druenje) i psiholoke (usporedba, savjetovanje) potrebe. Ako komunikacija ne postoji, odnosno
nije uinkovita, razvija se osjeaj frustracije, nezadovoljstva i nesigurnosti. Bitno je
imati na umu da u svakoj poruci dajemo informacije o sebi samima i o predmetu
komunikacije te traimo neto od sluatelja i govorimo neto o njemu. Osnovno
pravilo kojega bismo se trebali pridravati jest da govorimo u svoje ime (a ne openito) i da dajemo razlog zato neto doivljavamo (povod). Npr. ao mi je kad
me prekidate dok govorim jer to doivljavam kao da vam ono o emu priam nije
bitno. Nastavnici trebaju redovito koristiti tzv. ja-poruke. Takve poruke uenicima
daju priliku da razmisle o tome to je dobro a to loe u odreenoj situaciji, za razliku
od tzv. ti-poruka koje izravno napadaju osobu.
primjer:
JA poruka: Ugodno mi je i zadovoljna sam kada na satu aktivno sudjelujete
postavljajui pitanja, kao danas, jer mi time dajete do znanja da razmiljate o
iznesenim informacijama.
TI poruka: Zaista niste sposobni nita dobro napraviti.
11
Ako je rije o nepoeljnom ili problematinom ponaanju, cjelovite ja poruke daju

tri informacije:
Takvo ponaanje predstavlja
problem za nastavnika
Kad pria za vrijeme nastave
to nastavnik osjea u odnosu na

taj problem
to me smeta i ljuti
Zato je takvo ponaanje problem
jer time ometa druge i mene

u radu.
Osim toga vrlo je vana i sposobnost formuliranja povratne informacije jer ona
primatelju nudi priliku da se ispravi, popravi se i spozna to je u njegovu ponaanju
i djelovanju bilo dobro. Ona obogauje meusobnu interakciju, sprjeava nastanak
komunikacijskih smetnji i sukoba te osobu potie na promjenu. Shematski prikazano,
za dobru povratnu informaciju bitno je:
Opisati ponaanje
Kad me prekida
Izraziti vlastite osjeaje
osjeam...
Navesti njihove razloge
jer
Formulirati realan zahtjev
eljela bih
primjer:
Kad me prekida za vrijeme izlaganja to mi smeta jer time ometa i mene i
druge dok radimo i stoga bih eljela da, ako neto eli rei, digne ruku.
ili
Tvoj rad i prezentacija koju si imao/la ine me ponosnom/zadovoljnom jer
ukazuju na trud koji si uloio/la u prikupljanje materijala i njegovu obradu. Kao
prostor za napredak vidim nain izlaganja: prebrzo si govorio/la.
Formuliranje jasnih poruka nije dovoljno. Najbitniji dio komunikacijskog procesa jest
sluanje. To je stoga to sluanjem sugovorniku dajemo do znanja prihvaamo li ga
ili ne. Sluanje odnos karakterizira kao potujui, paljiv, ohrabrujui i vrijedan. Za
sluanje je vano odravati vizualni kontakt, koristiti neverbalnu komunikaciju (koja
12
mora biti u skladu s verbalnim elementima, inae e komunikacija biti neuvjerljiva ili
ak kontraproduktivna), obratiti panju na eksplicitne i implicitne dijelove poruke (u
potpunosti razumjeti poruku sugovornika, koristiti parafraziranje ili traiti pojanjenje),
sugovorniku posvetiti i vrijeme i panju. Nije uvijek bitno neto rei, ve pokazati
razumijevanje onoga to nam netko (uenik) govori.
Uinkovita je komunikacija osnova dobrog i zdravog odnosa uenika i nastavnika.
S druge strane, neuinkovita je komunikacija obiljeje u komunikaciji nedosljednih
nastavnika koji esto koriste sudove i uenike etiketiraju kao nemotivirane, spore
ili problematine, propovijedaju im i esto pitaju zato, koriste sarkazam i napadaju
osobnost uenika, gube kontrolu i ljute se te pohvale kojima uenike vrednuju
koriste da bi njima manipulirali.
Oblikovanje ponaanja uenika

Nastavnik svojim ponaanjem, stavom i porukama utjee na ponaanje uenika. Neki
oblici ponaanja nastavnika u odgojnoj su se praksi pokazali osobito uinkovitima.
Nastavnik koji se trudi uspostaviti odnos s uenicima kao osobama a ne predmetima
procjenjivanja, koji se zanima za njihov ivot izvan dometa predmeta koji predaje, koji
primjeuje osjeaje koje uenici doivljavaju i spreman je na njih odgovoriti, koji je
topao u pristupu i uenike potie da takvi budu jedni prema drugima, koji u svakome
nastoji pronai neto dobro, koji zna kako se postaviti u tekim situacijama i koji se
trudi zadobiti povjerenje uenika, ima dobre predispozicije da u svom odgojnom
djelovanju pozitivno utjee na oblikovanje uenikoga ponaanja.
prisutnost i praenje
Iz neformalnih razgovora, kao i nekih istraivanja, jasno proizlazi da uenici svoje
nastavnike ne doivljavaju kao osobe kojima je stalo do uenika. Uglavnom procjenjuju
kako posao nastavnika nije odabir iz ljubavi prema uenicima. Iako ovo ne mora biti
pouzdan podatak, vjerujem da nudi osnovu za razmiljanje. Nije li pomalo apsurdno
da se oni koji odaberu raditi s tom populacijom za nju najmanje zanimaju? S druge
strane, ako im je stalo, zato to uenici ne primjeuju? Iz iskustva osnovne kole
lako nam se prisjetiti neke drage uiteljice ili nastavnika zbog kojih smo se trudili
uvijek znati vie i ne iznevjeriti ih. Slino je i sa srednjokolskim iskustvom. Zalaganje
uenika to je vee to je ukljuenost nastavnika u njihov ivot vea. Takvi se nastavnici zanimaju za svoje uenike, podravaju ih, paze na njihove potrebe. To ne znai
ueniku postati prijatelj, ve prema njemu kao osobi imati prijateljski stav.
13
Stoga bi bilo dobro to ranije nauiti imena uenika i koristiti ih u interakciji s njima;
pozvati ih imenom na hodniku i pitati ih kako su; srdano ih pozdraviti i posvetiti im
malo svoga vremena nasamo; koristiti neformalne trenutke kako bi se o njima znalo
neto vie: odakle su, s kim i kako ive, to ih zanima; organizirati izlete i studijska
putovanja. Sve se to kasnije moe iskoristiti u nastavi i postizanju obrazovnih ciljeva jer
su se uenici koji cijene svoje nastavnike spremniji vie zalagati u uenju predmeta
koji nastavnik predaje. A cjelovito upoznavanje uenika mogue je samo u neformalnim trenucima, kada ni nastavnik ni uenik nisu optereeni nastavom i strogim
pravilima i obvezama koje ona nalae. Uenik je tada spreman iskreno i otvoreno
govoriti o sebi i ponaati se bez pritiska normi i onoga kako bi trebalo. U takvome
pozitivnom ozraju prisutnost nastavnika (na hodniku, na studijskim putovanjima,
na izletima i sl.) preduvjet je za kvalitetniji bilo obrazovni bilo odgojni rad i uspjeh,
ali isto tako i za sprjeavanje negativnih uenikih ponaanja.
Dobro je i da nastavnik uenicima otkrije neto o sebi priajui im o svome ivotnom
iskustvu, o svojim interesima i miljenjima. U tome treba biti oprezan i znati pronai
pravu mjeru. Ako nastavnik to bude znao dobro napraviti, pomoi e uenicima
da postanu otvoreniji i iskreniji u interakciji s njime, zadravajui potovanje prema
autoritetu nastavnika. Kad uenici uvide da i nastavnici imaju ivot izvan kole, ali
i da im je stalo do njih, od takvih e nastavnika biti spremniji zatraiti pomo kad
im bude potrebna.
Nastavnici koji se zanimaju za uenike uvijek znaju to se u koli dogaa jer ih zanima
i ne doputaju da im situacije izmaknu iz ruku. Prate i reagiraju i na napredovanje i
na nazadovanje uenika. Uenici ih stoga doivljavaju kao potporu, nekoga komu
je do njih zaista stalo.
poticanje
U svakodnevnom pouavanju nastavnik izraava stavove, miljenja, oekivanja i primjedbe o ponaanju uenika s ciljem poticanja istih na uenje i osobni rast. Uenici
koje nastavnik smatra eljnima znanja i to im prenosi komunikacijom potaknuti su da
takvi zaista i postanu. S druge strane, ako nastavnik neke uenike procijeni kao nesposobne ili lijene, vjerojatno se oko njih nee ni potruditi kako bi promijenio tu sliku.
To djeluje kao zaarani krug. Uenici koji su vrijedni svjesni su vlastitih mogunosti
i trude se, nastavnici ih prepoznaju i potiu na daljnji rad te oni ostvaruju uspjeh,
dok se uenici nesigurni u svoje sposobnosti ne trude, nastavnici ih ne smatraju
vrijednima ni spremnima na trud te oni doivljavaju neuspjeh koji potvruje njihovo
poetno miljenje da nisu sposobni.
14
shema
Na poetku kolske godine
nastavnik oblikuje oekivanja
povezana s ponaanjem i
uspjehom uenika.
Sukladno njima,
nastavnik se prema
razliitim uenicima
razliito ponaa.
Ovaj uzajamni proces uvjetovat e uspjeh uenika i ostale rezultate:

1. uenici od kojih se puno oekuje postii
e gotovo potpun ili potpun stupanj
svojih sposobnosti;
2. uenici od kojih se malo oekuje nee
postii koliko su mogli da se prema njima
drugaije odnosilo i pouavalo ih.
Preko ponaanja nastavnika uenici uviaju to

nastavnik od njih oekuje.
Ako ponaanje nastavnika ostane

nepromijenjeno cijelo vrijeme i ako
se uenici tome ne budu aktivno
odupirali i mijenjali, nastavnikov e
odnos utjecati na njihovo miljenje o
sebi, njihovu motivaciju, ponaanje u
razredu i odnos s nastavnikom.
Oekivati od uenika da mogu napredovati i postavljati im ciljeve djeluje motivacijski. Iz sata u sat nastavnici bi trebali pojanjavati ciljeve. Pored toga to djeluje
motivacijski, poznavanje ciljeva pomae i uenicima i nastavnicima. Prvima pomae
u razumijevanju razloga zato rade odreene sadraje, a drugima slui kao smjernica
u predavanju i pomae im u izdvajanju bitnoga. Osim toga, ispunjenje odreenoga
cilja djeluje na osjeaj samouinkovitosti. Kada uenici nakon dostizanja nekoga cilja
primaju pozitivne povratne informacije, snano su motivirani za daljnje djelovanje.
Stoga bi nastavnici ovom dijelu planiranja nastave morali posvetiti vie panje i s
uenicima podijeliti izabrane ciljeve.
Oekivanja se izraavaju prikladnim ponaanjem a mogu biti:
Smatrati i komunikacijom prenositi da svi mogu uspjeti oekivanja trebaju biti
optimistina, puna povjerenja i pozitivna.
Pokazati povjerenje u mogunosti uenika dajui im zahtjevne zadatke ponuditi
mogunost razmiljanja i stvaranja. Naravno, treba biti oprezan da zahtjevi ne
nadilaze mogunosti uenika jer bi to imalo suprotan uinak. Oekivanja nastavnika
trebaju biti realistina i eksibilna. Stav nastavnika treba biti elja za otkrivanjem,
a ne dokazivanjem vlastitih uvjerenja.
15
Uiniti uenike odgovornima i odlunima u ostvarenju nekog cilja nastavnik

treba osigurati nain i mogunosti da uenik postane odgovorniji i aktivniji u
vlastitom procesu uenja.
Usmjeriti se na pozitivne strane uenja, ohrabrujui i istiui uinjeni pomak
shvaati pogrjeke kao neto to je nemogue izbjei, neto prirodno, ali i
korisno u procesu uenja. Uenje je proces u kojem se polako i sustavno kree
prema cilju.
Poticati panju i potovanje dobri odnosi u razredu olakavaju i oplemenjuju
zajedniki rad. Kvaliteta uenja, kao i motivacija, mogu biti pod jakim utjecajem
drutvenih odnosa meu uenicima. Upravo ti odnosi bilo koju formativnu aktivnost moe uiniti uinkovitom ili neuinkovitom.
povjerenje
Zadobiti povjerenje i imati povjerenja dvije su vane zadae svakog nastavnika.
Prva je preduvjet pozitivna odnosa s uenicima, a time i mogunosti utjecaja na
ponaanje i oblikovanje uenika. Samo uenik koji ima povjerenja u nastavnika bit e
spreman prihvatiti njegovo miljenje i razmisliti o njegovim rijeima ili preporukama.
Ne samo to; bit e spreman dati vie (povjeriti se, traiti savjet i sl.) te tako doprinijeti iskrenijem i dubljem odnosu s nastavnikom. To je povjerenje u meuovisnosti s
povjerenjem koje nastavnik ima ili nema u uenika. Svakodnevnim radom nastavnik
svojim uenicima alje i tu poruku: ima li ili ne povjerenja u njihove sposobnosti i
njih kao osobe. Nastavnik koji u uenike ima povjerenja oko njih se vie trudi, potie
ih i pomae im. Uenici to pozitivno doivljavaju i zauzvrat daju vie.
Utjecaj modela esto je presudan u oblikovanju ponaanja. Vrlo je vjerojatno da e
uenici potovati druge ako zapaze da njih same potuju odrasli koji su odgovorni
za njihov ivot. Jednako je vjerojatno da e se brinuti za druge kad znaju da netko
vodi rauna o njima samima. Ako se odgovori na njihove emotivne potrebe, sami
e uivati u tome da odgovore na potrebe drugih i nee misliti samo na sebe.
Prirodno ovjekovo ponaanje ponekad podrazumijeva nervozu, rastresenost,
umor, poneku nepromiljenu rije. Biti uistinu ovjek pred mladima znai biti ranjiv,
a odraslima nije lako zauzeti poloaj ranjivosti jer su ve usvojili samozatitni stav.
Pored toga, pribliiti se mladima da bi se s njima ulo u kontakt i razvilo spontanu i
srdanu komunikaciju moe nauditi umijeu nastavnike kontrole. Iako se kontrola
i povjerenje nuno meusobno ne iskljuuju, kontrola prvenstveno znai negativistiki, laki i kratkoroni odgojni pristup, dok povjerenje podrazumijeva otvorenost
pozitivnom, stvaralakom, a time zahtjevnijem i dugotrajnijem odabiru ponaanja
i odnosa.
16
stvaranje pozitivnoga ozraja
Velik je izazov od kole uiniti mjesto na kojemu osobe vole biti i ivjeti. Pozitivno
ozraje u koli i razredima je ideal, cilj kojemu bismo trebali teiti. Meu razvojnim
ciljevima kole taj bi cilj trebao zauzimati vano mjesto jer nijedna kola ne moe
tvrditi da ima savreno ozraje: to je neto na emu treba stalno raditi. Pozitivna se
klima ne postie preko noi, iza nje stoji proces ciljanog nastojanja oko poboljavanja
i obogaivanja kulture i uvjeta rada nastavnika i uenika.
Stvaranje pozitivnoga ozraja nije lak zadatak ako uzmemo u obzir da je kola dio
sustava voena brojnim pravilima, propisanim uvjetima, sustavom ocjenjivanja i sl.
Unato tome, kolski ambijent, odluke, kurikulum(i) i osobe koje u koli ive i rade
ipak imaju mogunost izbora i oblikovanja s ciljem stvaranja pozitivnoga ozraja.
kola u kojoj je prisutna klima potpore i toplog prihvaanja kola je u kojoj uenici
i nastavnici vole ivjeti. U takvome kontekstu njeguju se ljudski odnosi (odnos
nastavnik uenik, uenik uenik, nastavnik nastavnik, itd.), osjeaj sigurnosti i
prihvaanja. Ali kako to postii?
Na poetku kolske godine nastavnik bi mogao rei: Za mene je od velike vanosti
da se vi osjeate slobodno u izraavanju, da moete izrei i neuobiajene prijedloge,
da moete i pogrijeiti, a ne da se bojite da bi vas drugi mogli ismijati. Doista, elim
da se svatko u razredu tako osjea. to mislite da bismo trebali uiniti kako bismo
to ostvarili? Nastavnik koji ovako razmilja zasigurno zna kako stvaranje dobre klime
u razredu moe pomoi u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Zato je poeljno
zalagati se za stvaranje ambijenta u kojemu e se uenici ugodno osjeati. Nastavnik to ini stvarajui ugodan ziki ambijent u razredu: pazi na urednost i udobnost
uionice koliko je mogue kako bi i estetski aspekt bio ugodan; potie uenike na
ureenje oglasnih ploa atraktivnim i dekorativnim materijalima i temama; koristi
materijale koje su proizveli sami uenici kako bi u njima izazvao osjeaj ponosa bilo
na sebe same, bilo na kolege iz odjela. Isto vrijedi i za kolu. Uredan i topao ambijent, bogatstvo izvannastavnih aktivnosti te otvorenost i dobronamjernost ljudi koji
u kolama rade ine temelje pozitivnoga kolskog ozraja. Sigurno je da na ovom
posljednjem treba najvie raditi.
17
kako do pozitivnoga ponaanja

uenika?
Uenicima je jako bitno znati to je u razredu doputeno, a to nije. Tek e u sigurnom
i ugodnom okruenju biti u stanju uspjeno
uiti. Takvo se okruenje stvara jasnim komuniciranjem vlastitih oekivanja, odgovaranjem
na ponaanje uenika na koherentan, predvidljiv i
prigodan nain, pomaganjem uenicima koji pokazuju
zanimanje i trud te uzimanjem u obzir individualnih razlika
meu uenicima.
I situacije koje ukljuuju neprikladno ponaanje nastavnici trebaju pokuati rijeiti na
pozitivan nain. Neprikladno ponaanje uenika nije samo ono kojim svoje kolege ili
nastavnike ometaju u radu, nego i kada se ponaaju neodgovorno ili neprimjereno
situaciji (npr. spavaju na satu, itaju sadraje iz drugog predmeta, alju sms-ove i
sl.). Nastavnik to ne treba ignorirati, ali ni burno reagirati ometajui ostale uenike
koji rade. U takvim situacijama nastavnici mogu:
Pogledati uenika: uspostaviti vizualni kontakt i izrazom lica pokazati da je ponaanje primijeeno i da ga se ne odobrava.
Pribliiti se: doi do uenika. To je uglavnom dovoljno.
Prozvati uenika koji se neprikladno ponaa. Rei mu, na primjer: Ivane, pomozi
kolegama pronai rjeenje ovog zadatka.
Poimence pohvaliti uenike koji marljivo rade.
Treba imati na umu da je veina miljenja o promjenama naina ponaanja djece u
razredu usredotoena na suzbijanje negativnog ponaanja, a trebalo bi se usredotoiti
na promicanje pozitivnog. Ovo proireno miljenje dijelom odraava prijeku potrebu
da se preventivno djeluje na problematino ili agresivno ponaanje. Stoga bi bilo
poeljno razmisliti o uenicima s pozitivnim ponaanjem i promovirati ih kao uzor.
Moda izgleda paradoksalno, ali i iskustvo i teorija potvruju kako do pozitivne promjene uenikova ponaanja dolazimo preko nastavnikova djelovanja, pozitivnoga
pristupa, svjedoenja i sl. Zato sigurno nije u redu aliti se na sve loije ponaanje
uenika, nego bi ispravnije bilo nastojati oko vlastitog usavravanja, profesionalnijeg pristupa i svih prethodno spomenutih karakteristika koje dokazano vode do
pozitivnog ponaanja naih uenika.
Ivana Ili
18
19
Odlike uinkovitog, uspjenog i

kvalitetnog nastavnika
Svaki nastavnik1 eli biti uspjean u nastavnom, kolskom i odgojno-obrazovnom

radu. Svaki to i nastoji biti. Meutim, nisu svi uspjeni i uinkoviti onoliko koliko bi
htjeli biti ili onoliko koliko to drugi od njih oekuju (uenici, roditelji2, savjetnici,
nadleno ministarstvo, graani).
Uinkovitost, uspjenost i kvaliteta rada nastavnika sagledava se iz razliitih kutova.
Tko je dobar nastavnik? Je li to strunjak iz nastavnog predmeta, na primjer nastavnik
povijesti koji izvrsno poznaje povijest ili nastavnik biologije koji je zavrio petogodinji
studij biologije i izvrsno poznaje obrazovne sadraje biologije? Je li uspjean onaj
nastavnik koji na kraju kolske godine nema ni jednog uenika na produnoj nastavi ni na popravnom ispitu? Ili onaj koji je odradio sve sate predviene nastavnim
planom i programom? Ili, moda, onaj koji nema potrebe susresti se sa savjetnikom
nadlene agencije i kojega ne obilazi prosvjetni inspektor? Je li uinkovit nastavnik
onaj koji se ne sukobljava s uenicima?
Kvaliteta odgoja i obrazovanja prvenstveno ovisi o znanju, sposobnostima i

vjetinama te stavovima nastavnika da se svaki dan nose sa sloenim problemima odrastanja i razvoja djece i mladih, da osmiljavaju uinkovite naine
pouavanja, da vjeruju u uspjeh svakoga uenika te da su duboko svjesni
svojih profesionalnih dunosti i odgovornosti jer su obvezni svakodnevno
donositi odluke.
poglavlje 2.
Odlike dobrog
i uspjenog
nastavnika
20
ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA
Profesija uitelja i nastavnika pretpostavlja visoku kvaliciranost, razvijene razliite

kompetencije prije ulaska u razred, kolu ili drugu odgojno-obrazovnu ustanovu, ali i
visok stupanj profesionalne etike. Dovoljno je podsjetiti da su roditelji povjerili preko
pola milijuna osnovnokolske i srednjokolske djece uiteljima i nastavnicima, strunim
suradnicima i ravnateljima svaki dan tijekom trideset pet tjedana u godini.
Ne ivite u uvjerenju da ste sve nauili na visokokolskoj ustanovi. Ne demoralizirajte
se uvjerenjem da vas visokokolska ustanova nije svemu pouila te da ste manje
1
2
Imenice nastavnik, uenik, ravnatelj, skrbnik i druge u ovom se radu koriste za osobe mukog i
enskog spola.
Imenica roditelj u ovom se radu koristi i za skrbnika.
21
sposobni i manje vrijedni od svojih kolega zato to ste poetnik ili zato to nemate
radnoga iskustva.
Stekli ste formalnu kvalikaciju za obavljanje poslova nastavnika, poloili struni
ispit i postali mjerodavni (stekli ste licencu) raditi u osnovnim i srednjim kolama
te uenikim domovima. Zaposlenjem u koli uli ste u nove odgojno-obrazovne
situacije u kojima pokazujete svoju uinkovitost i kvalitete dobrog nastavnika. Svakodnevnom odgojno-obrazovnom praksom, daljnjim uenjem, razmjenom dobre
prakse s drugim kolegama, svakodnevnom suradnjom, strunim usavravanjem i
samoobrazovanjem postajete sve bolji i bolji.
Kako biti dobar

nastavnik?
Dobar nastavnik potroi vie vremena na planiranje
je
nastavnoga i odgojno-obrazovnoga rada i predvianje
nje
situacija, nego na samu realizaciju nastavnoga sata.
ata.
Isplanirajte to oekujete od uenika u jednom kolskom razdoblju. Ciljeve denirajte prema oekivanim postignuima uenika (odgojno-obrazovnim ishodima). Svoj
plan ne radite samostalno, nego s kolegama u koli, a posebice s kolegama istog
odgojno-obrazovnog podruja.
Oekivana postignua uenika ili odgojno-obrazovni ishodi denirani su prema
odgojno-obrazovnim ciklusima u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (2010.). Razine stjecanja
znanja, vjetina, sposobnosti i stavova kod uenika neete uspjeno ostvariti ako
odgojno-obrazovnu djelatnost planirate iskljuivo prema sadrajima u nastavnom
planu i programu ili sadrajima u udbeniku. Sadrajima treba prethoditi jasna razrada
oekivanih postignua uenika ili odgojno-obrazovnih ishoda koje uenik treba stei i
razviti tijekom jednog odgojno-obrazovnog ciklusa i tijekom jedne kolske godine.
Potrebno je znati:
to uenici trebaju usvojiti i razumjeti?
Koje vjetine i sposobnosti trebaju razviti?
to uenik treba znati i za to treba biti osposobljen da bi dobio ocjenu odlian,
vrlo dobar, dobar, dovoljan? Kada e uenik dobiti ocjenu nedovoljan?
22
Uvijek imajte na umu da odgojno-obrazovni ishodi ne obvezuju samo jednog nastavnika, nego se odnose na sve nastavnike i cijeli kolektiv. Oekivana postignua
uenika su povezana i ne odnose se samo na jedan nastavni predmet.
ilustracija jednoga nastavnoga dana

Vi o odreenoj nastavnoj temi, nema dvojbe, znate puno. Naumili ste postii maksimalno za jedan nastavni sat. Svoju planiranu aktivnost unijeli ste u kolski dnevnik.
Iza Vae namjere stoje, samo ilustrativno, ovakva razmiljanja i dogaaji. Uzet emo
situaciju i dogaanja jednoga nastavnoga dana nastavnika i uenika I. razreda
srednje strukovne kole.
1. SAT:
Nastavnik povijesti isplanirao je i odredio svoj nastavni cilj razmiljajui
na sljedei nain:
Pretproli smo tjedan poeli obraivati Grku u starom vijeku, uenici su upoznali kretsku i mikensku kulturu; proli tjedan bavili smo se nastankom polisa,
Atenom i Spartom, a danas emo prijei na grko-perzijske ratove. Primijenit
u metodu izlaganja i objanjavanja. Na kraju sata ponovit u nastavni sadraj
s uenicima postavljajui im najvanija pitanja.
Uenici e za domai rad odgovoriti na pitanja u radnoj biljenici i nauiti
odreenu lekciju u udbeniku.
1. SAT: Uenici
Vei je broj uenika od svega onoga to ste rekli i objasnili na satu te naznaili
kljune pojmove na ploi ili slajdu, a uenici u biljenicu, zapamtio vjerojatno
treinu, petinu ili desetinu.
Na istom ste satu Darka kaznili jedinicom jer je bacao papirie po razredu i
ometao druge uenike. Opet Darko!
Zvjezdan je zakasnio pod isprikom da je zapravo zakasnio autobus, a ne on.
Zvono je zazvonilo. Uenici su ve na nogama. Niste zavrili misao niti su svi
uenici pozorno uli to im je domaa zadaa.
23
2. SAT:
5. SAT:
Nastavnica hrvatskoga jezika kreirala je svoj nastavni program i svoju

nastavnu jedinicu:
Na prolom satu obradili smo glasovne gure (gure dikcije i zvune gure),
a danas emo obraditi gure konstrukcije (sintaktike gure). Dakako, ponovit
emo gure ponavljanja glasova i rijei.
Uenici e za domai rad odgovoriti na pitanja u radnoj biljenici i nauiti
odreenu lekciju u udbeniku.
Nastavnik tjelesne kulture ima pred sobom svoj izvedbeni plan i

program:
Zagrijavanje tranjem; podjela ekipa i igranje koarke: uenice na jedan ko,
a uenici na drugi ko.
2. SAT: Uenici
Uenici pozorno sluaju objanjenja, biljee denicije, pozornost im je vea
na primjerima i izraajnom itanju teksta koji je nastavnica izabrala.
Nastavnica je upozorila na lektiru zbirku lirskih pjesama. Panja uenika se
smanjuje. Zadovoljni su jer je sat proao; zabiljeke su u biljenici. Razumije li
itko sve mogue gure koje su ispisane u biljenici? Ah! Lektira! Uenici ne
govore naglas, ali su odluke u njihovim glavama: Prepisat u to od Elvire, ona
je treberica; Sve je na internetu, nema problema
3. SAT:
Nastavnica biologije ima pred sobom svoj izvedbeni plan i program:
Uspjeno smo zavrili prvu cjelinu Oslobaanje energije u organizmu pa
emo prijei na temu Krv. Uenici trebaju znati krvne stanice, krvne ploice i
krvne grupe te njihovu ulogu u organizmu. Ova je tema povezana s alergijama
i presaivanjem organa pa je cilj upoznati uenike i s ovim sadrajima.
3. SAT: Uenici
Nastavnica ponavlja sadraje koje su obraivali proli sat. Na postavljena pitanja javljaju se samo Ankica i Vjekoslav. Ostali uenici pokuavaju se prisjetiti
gradiva, obaziru se tko e im doapnuti odgovor.
Nastavnica nastavlja s novom temom, pomno objanjavajui obiljeja krvi.
Prije zavretka sata nastavnica se odluuje na ponavljanje. Proziva Domagoja,
ne zna. Miroslav ape. Nastavnica proziva Maju, Maja ne zna. Miroslav ape.
Nastavnica otvara dnevnik i Miroslavu daje jedinicu iz zalaganja jer je aptao.
Uenici protestiraju. Sat zavrava.
24
5. SAT: Uenici
Uenici su uznemireni i nedisciplinirani, povrijedio ih je odnos nastavnice
biologije koja je Miroslavu dala jedinicu iz zalaganja jer je aptao drugim
uenicima.
Disciplina se pogorava kad nastavnik alje Lovru i Vida pedagoginji zbog
pogrdnih rijei, vike i agresivnog ponaanja (bacanja kolskih torbi).
Samo nekolicina uenica i uenika pokuala je ignorirati prepirke i meusobna
nadvikivanja.
6. SAT:
Nastavnica engleskoga jezika ima pred sobom svoje pripreme nastavnoga sata:
Vrijeme je za kratak diktat, ali prije e ponavljati nepravilne glagole s
uenicima.
6. SAT: Uenici
Nastavnica trai od uenika da pokau domau zadau. Pola njih nije
rijeilo zadatke iz radne biljenice.
Nastavnica ispituje nepravilne glagole prozivajui uenika po uenika. Svoje
nezadovoljstvo neznanjem uenika izraava rijeima da e ih danas potedjeti
jedinica, ali to sljedei put nee uiniti. Unosi pozitivne ocjene nekolicini uenika.
Uenicima ne govori ocjene.
Pred kraj sata uenici piu diktat. Zvono ih prekida, diktat nije zavren. Nastavnica sakuplja diktate.
25
Nema dvojbe da su svi nastavnici isplanirali svoj nastavni sat i tjedan, mjesec i polugodite. Nema dvojbe da su svi nastavnici bili spremni za realizaciju nastavnoga
sata i odreene nastavne jedinice i da su svi postupili struno, pedagoki domiljato,
didaktiki konstruktivno, metodiki korektno.
Ipak, uinkovitost nastavnika nije na zavidnoj razini. Zato? To moemo razmatrati
s vie gledita. Uinkovitost nastavnika nije na visokom stupnju zato to veina
uenika nije usvojila znanja predviena nastavnikovom pripremom. S gledita radnog ozraja, nedostatak discipline u razredu na nekim je nastavnim satima tetio
uenicima i nastavnicima. S gledita uenika, nastava je gotovo polovini uenika
bila nezanimljiva, tovie, dosaivali su se. Oni uvaavaju nastavnikov trud i znanje,
ali ne pokazuju interes za ono to nastavnici pouavaju. Svoju ljutnju iskazuju nepravdom u ocjenjivanju, osudama, objedama, a pojedinci agresivnim ponaanjem.
Uenici smatraju da su dali sve od sebe, ali su na satu zapamtili malo. Kod kue
e biti nesretni jer nee znati rijeiti domae zadae. Na jednom satu uenici ak
trei put markiraju (moe se kazati, gotovo redovito markiraju). Nastavnici vie ni
ne kriju oaj zbog nedostatka autoriteta u razredu.
Postavlja se pitanje razmiljamo li dovoljno u kakvoj se situaciji nalaze uenici?
Hoe li uenik poslijepodne misliti na sat povijesti, Atenu i Spartu ili na sutranji sat
zike? Prisjea li se akceleracije, pozitivne i negativne, je li zabrinut to ne razumije
temeljne pojmove? to li e tek s formulama iz zike? Iz matematike je dobio etiri
nova zadatka, a jo nije samostalno rijeio prethodna etiri. Na stolu ga eka zbirka
lirskih pjesama to s njom kad jo uvijek ne razlikuje sonet od strofe.
Prolo je ve mjesec i pol od poetka nastave. Neki nastavnici odgaaju unos ocjena
nadajui se da e se stanje poboljati. Neki su odluni u davanju negativnih ocjena.
Zabrinjavajue je da se niu izostanci nemalog broja uenika.
Imamo problem! Problem valja rijeiti, a ne odgaati.
Dakako, nastavnik se s pravom pita zato i kako moe razmiljati o ueniku kada
su i pred njega samoga stavljena viestrana oekivanja i zadane obveze. Obveza
nastavnika je nastavni plan i program koji ne smije ostati neostvaren. Dnevnik je
javni dokument u kojemu se evidentira svakodnevni uinak nastavnika. Savjetnici
mogu biti dobronamjerni i razumni, ali njihov je posao nadzor. Inspekcija je svima
za petama. U kolektivu su i drugi kolege, a savjesni nastavnik sebi ne eli stvoriti
neugodnu situaciju kaskanja za ostalima u realizaciji nastavnog plana i programa.
Tako se svatko zna nai izmeu ekia i nakovnja. A tek ispiti dravne mature?!
Posao nastavnika je sloen, teak i zahtjevan. Da bi nastavnik bio uinkovit, uspjean
i kvalitetan, vano je ostvariti dvije temeljne pretpostavke. Prva se odnosi na realno
planiranje nastavne jedinice. Za nju je odgovoran sam nastavnik. Druga se odnosi
na dogovaranje o pravilima i ozbiljenje pravila ponaanja uenika u koli, odnosno
na stvaranje radnog kolskog i nastavnog ozraja. Za ovu pretpostavku odgovoran
je cijeli kolektiv zajedno sa strunim suradnicima i ravnateljem.
26
Realno planiranje
nastavne jedinice
Realno planiranje nastavne jedinice podrazumijeva vae
znanje i osvijetenost da sve to ste isplanirali kao nastavnu jedinicu kod uenika ne ide u zapamivanje (procesuiranje iz kratkoronog u dugorono pamenje), nego ostaje
na razini prisjeanja. S razinom prisjeanja, bez vie ponavljanja ili bez
daljnje obrade, uenik e zamuckivati prilikom odgovaranja, pokuavat e pogoditi
odgovor, okretat e se prema drugim uenicima i oekivati doaptavanje.
Uenik ne moe sve zapamtiti. U uenikovo dugorono pamenje moe se pohraniti puno manje od onoga to je reeno na jednom nastavnom satu. Da bi uenik
razumio (razumijevanje je intelektualna sposobnost koju uenik neprestano razvija),
nedopustivo je preopteretiti ga obiljem razliitih i nepovezanih sadraja.
Preporuujemo da s kolegama analizirate nastavni dan iz nae ilustracije te
prebrojite kolika su sveukupna oekivanja nastavnika glede uenikih postignua. Pozabavite se izraunom ukupnoga broja informacijskih cjelina koje
uenik treba usvojiti, razumjeti i primijeniti u samostalnom radu. Vjerujemo da
e se brojni nastavnici iznenaditi uvidom da je toga dana pred uenike stavljeno prosjeno pet informacijskih cjelina u svakom nastavnom predmetu, a
ogranienje radne memorije sedamnaestogodinjaka je sedam informacijskih
cjelina.
Puno informacija imena, likova, injenica ne stvara pravu radnu memoriju koja
e rezultirati smislenim uenjem. Puno informacija rezultira frustracijom uenika. Uza
sav trud, nastavnik nije u mogunosti za opsean svijet rijei i denicija domiljato
aktivirati asocijacije, slinosti i suprotnosti kako bi aktivirao uenikovo semantiko
(kratkotrajno) pamenje, jer je kolski i udbeniki svijet rijei nadiao prirodno
ogranienje uenikove radne memorije (Jensen, E. 2005:123-139).
Osvrtom na nastavni dan uenika I. razreda srednje strukovne kole i pripreme nastavnika za pojedine nastavne jedinice, nastavnici e moi uvidjeti zato i kako se
poveavaju frustracije uenika, a s uenikim frustracijama i razoaranjima dolaze
i frustracije i razoaranja nastavnika.
Nitko ne voli osjeati se nesposobnim i neuspjelim, ni uenik ni nastavnik.
27
Oekivati da e uenik nauiti kod kue ono to nije uspio nauiti u koli, samo
produbljuje uenikov neuspjeh i nepostizanje osobnoga cilja. Uenikov cilj nije
neuspjeh. Ne zaboravite svaki uenik eli biti uspjean!
Domae zadae slue za uvrivanje znanja i ne mogu odnositi jednako puno
vremena kao u koli. Optereenje uenika je poeljno; nastavnik ne bi ispunjavao
svoju profesionalnu obvezu kada se ne bi optereivao (sa znaenjem zahtjeva za
naporom uenika). Negativan uinak, meutim, nastaje kada su optereenja vea
od uenikovih mogunosti i sposobnosti. Ona se, pak, nerijetko dogaaju zbog
nedovoljne suradnje nastavnika i izbjegavanja zajednikog kurikulumskog planiranja
optereenja uenika.
Iako je nastavni plan i program propisan, on nije nepromjenjiv. Upravo je nastavnik
onaj koji e predmetni kurikulum prilagoditi uenicima na nain da uenici doive
uenje kao osobni napor, ali s potvrdom uspjeha. Nastavni program prilagodite
tako da uenici postiu oekivana postignua preteito u koli. Uenikovo postignue nije popravljanje kolskog uspjeha ili ispravljanje negativnih ocjena na kraju
polugodita ili kolske godine. Uenici sebe trebaju vidjeti uspjenima na poetku
kolske godine! Njihova motivacija i volja za uenjem razvit e se kada sami naue
postavljati dugoronije ciljeve glede uspjeha u koli.
Uenicima ne nedostaje intelektualnih sposobnosti da usvoje oekivane i zadane obrazovne sadraje. Uenicima nedostaje pouka o tome kako uiti, kako organizirati vrijeme, kako
organizirati aktivnosti, kako stei radne navike, kako se osamostaliti, kako doi do cilja.
Svaki uenik treba i moe doi do cilja, s vie ili

manje uspjeha.
Valja imati na umu da injenino pamenje nije beskorisno. Dapae! Denicije i znaenja pojmova su
vani, kao to je i memoriranje kao intelektualna
sposobnost izuzetno vana. Uenici trebaju pamtiti
razliite obavijesti i injenice, trebaju razvijati jezini i
pojmovni vokabular, trebaju zapamtiti niz dogaanja. Ako
su, meutim, denicije, pojmovi i injenice ostali na razini iste reprodukcije, ueniku
su teki za uenje i odvojeni su od povezivanja s drugim uenjima. Udaljeni su od
shvaanja. Uenici e poeti cijeniti injenino (semantiko) pamenje kada kod
njih potaknete i druge vrste pamenja. Primjerice, proceduralno pamenje. Ono je
povezano s uenikim iskustvom i kontekstualno je odreeno. Ima neograniene
mogunosti jer se temelji na praktinom uenju. Time je doivljajno te za svakog
uenika motivirajue. Svako uenje koje je emocionalno obojeno utjee na pamenje,
28
osnauje ga, stvara smislene poveznice onoga to se ui. Unesite razvoj emocionalne
inteligencije u svoje pouavanje (Chabot, D. i Chabot, M. 2009.).
S pristupom doivljajne, iskustvene nastave, uenici nee samo cijeniti nastavnikov
trud nego e osjeati nastavnikovu posveenost uenicima. Posveenost uenicima
jedinstvena je vrlina prosvjetnog djelatnika. Uenici e je najbolje osjetiti ako ne
nastavite s novim gradivom dok niste uvjereni da je svaki uenik dosegao odreeni
stupanj razumijevanja koliki mu je potreban da razumije ono to e se od njega
oekivati daljnjim uenjem. Posveenost odgojno-obrazovnom i nastavnom radu
povezana je s kreativnou nastavnika.
Uinite korak vie osmislite svoju vlastitu lekciju jer Vi najbolje poznajete
svoje uenike, njihovo znanje i predznanje, ranije steena i nesteena iskustva,
sposobnosti i mogunosti.
Na poetku kolske godine jasno kaite uenicima to ete vrednovati i ocjenjivati.
Jasna oekivanja i zahtjeve izloite razrednicima, strunim suradnicima i roditeljima.
Sve to uinite na poetku kolske godine. Umjesto usmenoga, primijenite pisani
nain. Izradite svoj letak osnovnih obavijesti ili skupni s drugim nastavnicima istog
odgojno-obrazovnog podruja. Jasnoa ciljeva, oekivanih postignua te transparentnost rada na visokoj su cijeni u odgojno-obrazovnom radu. Gradite svoj osobni
profesionalni identitet (Turnbull, J. 2007.).
Ako niste najuspjeniji tijekom redovite nastave, svoj ete nastavni rad bitno poboljati
uvoenjem dopunske i dodatne nastave.
Mogunosti dopunske i dodatne

nastave
U nekim se kolama uvrijeila vrlo neobina praksa, a to je povjeravanje dopunske
i dodatne nastave samo nekim nastavnicima. Posve pogrena praksa! Dopunska
nastava jedan je od najpozitivnijih oblika kolskog rada koju svaki nastavnik treba
prakticirati primjerice, kada uenik nije izradio domai rad, kada je neopravdano
izostao s nastavnog sata, kada ima loije predznanje od ostalih uenika. Dopunska
nastava ueniku u poetku nee biti ugodna. Ostali uenici slobodni su nakon nastave,
a on ostaje izvriti obvezu koju nije napravio kod kue. Kad kod roditelja osvijestite
vanost dopunske nastave, dobit ete nevjerojatnu podrku. Dopunska nastava je,
29
meu inim, lijek za problem markiranja i sve uestalijeg izostajanja uenika iz kole.
Primjena dopunske nastave izvrsno je odgojno sredstvo za pouavanje uenika o tome
kako treba uiti. Dopunska nastava jedno je od obiljeja kulture kole. Ovo obiljeje
unose nastavnici. to je dopunska nastava uestalija praksa u koli, to vie raste ugled,
autoritet i drutveni znaaj nastavnika. Naravno i drutveno znaenje kole!
Prednosti dopunske nastave su beskrajne. To je oblik nastave koji ne treba trajati
cijeli sat, a moe se odravati za jednog ili deset uenika. Prakticira se prema potrebi,
ali bez odgaanja. Na poetku kolske godine valja upoznati uenike i roditelje s
vrijednostima dopunske nastave, emu i kome slui, to se njome postie i koliki
odgojni efekt ima. Dopunska nastava omoguuje individualiziran pristup, ali i timski
rad. Nastavnik koji eli unaprijediti uenikova postignua, pouiti uenika odgovornom radu i razvijanju kulture intelektualnog rada i uenja, nee prezati od primjene
dopunske nastave. Takav nastavnik nee traiti izlike u prostornim, organizacijskim,
kolektivnim i drugim ogranienjima.
Dodatna je nastava, nema dvojbe, izvrstan oblik za pospjeivanje uenikog rada,
stvaralatva i razvoja. Loa odgojno-obrazovna praksa u nekom je trenutku povijesti hrvatskoga kolstva prenamijenila dodatnu nastavu samo za odline uenike,
i to one posebno motivirane za bolja odgojno-obrazovna postignua. Pogreno!
Ukljuenost vrlo dobrih uenika u dodatnu nastavu bila bi visokokvalitetni pomak
u odgojno-obrazovnom radu kola.
Rijetki su uenici koji u uenju kod kue imaju direktnu pomo svojih ukuana. A
rijetki su i oni koji mogu podupirati uenika privatnim instrukcijama. Iako su privatne instrukcije sredstvo ulaganja u razvoj vlastitog djeteta, prakticiranje privatnih
instrukcija istovremeno je jedan od znakova da se u koli ne radi najbolje (Joki,
B., Rister Dedi, Z., 2007.).
Uvoenjem jasnih zahtjeva na poetku kolske godine i njihovom dosljednom i strpljivom primjenom, uenici i roditelji vrednovat e nastavnika kao konstruktivnog,
poticajnog i senzibilnog. Sam nastavnik e tijekom odreenog vremena unositi
ravnoteu izmeu svog uloga i rezultata (uspjeha!) uenika.
Kako raditi s uenicima

razliitih sposobnosti?
Pedagoki koncept usmjerenosti odgojno-obrazovnog
rada na uenika nije novi zahtjev. Kod nas je uveden
kao sredinja postavka s promjenama koje proizlaze iz
kompetencijskog pristupa odgoju i obrazovanju.
30
Organizacija odgojno-obrazovnog rada usmjerenog na uenika pretpostavlja poznavanje svakog uenika u razredu radi dobivanja slike o razrednom odjelu kao zajednici
jesu li u odjel ukljuena djeca s potekoama u razvoju i kakvim potekoama,
ima li uenika s jezinim potekoama, odnosno je li skupina uenika homogena ili
heterogena. Ako je homogena, lake ju je voditi i upravljati njome. Ako je heterogena,
nastavnik e primjenjivati vie nastavnih strategija.
Razlike izmeu uenika identiciraju se prema osjetljivosti pa e relativno iskusniji
nastavnici uoiti uenike s odreenim neurozama (one koji grizu nokte, one koji
paljivo gledaju, ali im nedostaje pozornosti i usredotoenosti na tijek nastavnoga
sata, hiperaktivne uenike). Ovi uenici trebaju vie stanki, vie ponavljanja i rad u
manjim sekvencama.
Razlike izmeu uenika su i socijalne naravi siromani, neuhranjeni, oni koji nemaju
uvjete uenja kod kue, uenici nezaposlenih roditelja i samohranih roditelja, uenici iz razorenih obitelji, uenici koji dugo putuju do kole, itd. Vrijednosni stavovi
svih uenika su vani, razvoj empatije i meusobnog pomaganja ne smije izostati
u nastavnome i kolskome radu.
Svaku kolu posebno brinu uenici s odgojnim problemima. Vano je identicirati
agresivnog pojedinca ili skupinu, uenika s problemima u ponaanju ili uenika problematinog ponaanja koji vjeto preuzima ulogu voe. Bavljenje ovim uenicima
preuzet e dijelom suradnici u nastavi, a dogovorno svi nastavnici.
Iz ove kratke klasikacije moglo bi se zakljuiti da je svaki uenik dijete s posebnim potrebama i da svaki zahtijeva individualiziran pristup. Individualiziran pristup
u smislu kreiranja posebnog programa za svakog uenika bio bi neracionalan i
preskup. Uenici bi bili lieni pozitivnih odgojnih i socijalnih uinaka, a kole vie
ne bi bile kole.
Pedagoko-psiholoki didaktiko-metodiki pristup nastavnika u primjeni usmjerenosti nastave na uenika podrazumijeva osposobljenost za irok repertoar strategija,
metoda i naina rada.
Recept za najbolju metodu ne postoji. Osim najee primijenjenih metoda i pristupa izlaganja, obrazlaganja, opisivanja, biljeenja kljunih rijei, uinkovitima se
ocjenjuju:
uzimanje stanke prema procjeni stupnja uenike pozornosti na satu, stanke koja
e sluiti za promiljanje, da uenici shvate znaajnost i smisao u odreenoj cjelini,
a ne u isjeku teme ili problema; smislenost e otvoriti prostor za produbljeniji
pristup pamenju i miljenju te prostor za detalje;
ponavljanje radi reorganizacije nauenoga, a ne radi ponavljanja; istu temu u
svom nastavnom predmetu obraivati na razliite naine, a s drugim nastavnicima
dogovoriti problematiziranje iste teme u drugim nastavnim predmetima;
pripovijedanje gotovo zaboravljena metoda, a korisna je za sve uzraste, proeta
31
je emocijama, odrava pozornost uenika i poveava motivaciju; utjee na razvoj

proceduralnog pamenja;
uenje inei je zabavna i uinkovita nastavna i odgojno-obrazovna metoda;
korisna je za razvoj intelektualnih sposobnosti (pamenje, razumijevanje, analiziranje, sintetiziranje i dr.); korisna je za razvoj osobnosti, primjerice, pouavanje
timskom radu, suradnji, potivanju pravila, vrednovanju sebe i drugih;
praktian rad doprinosi osobnom uivljavanju uenika u zamisao i gotov proizvod uenja; kod uenika razvija motorike vjetine i strpljivost, odgovornost,
samodisciplinu i samopouzdanje;
diskusije i rad u parovima i timovima utjeu na vie razina na razinu uenja s
razumijevanjem, stjecanje slunih i jezino-komunikacijskih sposobnosti, provjeru sigurnosti u stavovima, potivanje pravila ponaanja u govornitvu, kritiko
miljenje, argumentiranje, konstruktivno promiljanje; do izraaja e doi tihi i
povueni uenici (Klippert, H. 2001.);
povremeno odravanje nastave u drugim (razliitim) ambijentima (izlazak iz
uionice u kolsko dvorite, prirodu, muzej, kazalite), ukljuivanje u prigodne
dogaaje u ivotnom okruenju i drugo, oslobaa uenike stresa i napetosti,
omoguuje nesvjesno pouavanje uenika razliitim znanjima iz razliitih podruja
te poeljnim ponaanjima u razliitim ambijentima i ustanovama.
Da biste motivirali uenike na uenje, vano je da Vaa posveenost zrai oduevljenjem, vedrinom i humorom, dosljednou, ustrajnou, odlunou i nepokolebljivou te pokazivanjem vjere da svaki uenik moe i hoe uspjeti.
Ozbiljenje odgojnog rada u koli

Vjerojatno ste uoili da je planiranje nastave relativno lagan dio odgojno-obrazovnog
rada u onom dijelu u kojemu se odnosi na strunu razradu nastavne jedinice (teme).
Uoili ste, takoer, da prethodni tekst ne razdvaja obrazovne i odgojne elemente,
nego je proet i isprepleten. Drukiji ni ne moe biti jer su odgoj i obrazovanje dvije
strane iste medalje. Ta injenica nas ne sprjeava da se posebno ne osvrnemo na
odgojnu dimenziju. Uostalom, ve smo prije kazali da su odlike uspjenog, uinkovitog
i kvalitetnog nastavnika povezane s umijeem nastavnika u ozbiljenju odgojnog rada,
odnosno da je stvaranje radnog kolskog i nastavnog ozraja temeljna pretpostavka
za koju je odgovoran cijeli kolektiv zajedno sa strunim suradnicima i ravnateljem.
Kako ozbiljiti ovaj sloeni zahtjev? to odgoj ini sloenim? Zato odgoj predstavlja
potekou nastavniku i kolskom kolektivu? Ako oekujete da e strune i znanstvene
32
rasprave o odgoju prestati, uputate se u zabludu. Odgojni rad nastavnika upravo

je zbog odgojne dimenzije posebna intriga i izazov.
Umijee odgojnog rada nastavnika budite spremni na neoekivano.
Odgojni ishodi, pod kojima je uvrijeeno razumijevati oekivano poeljno ponaanje

uenika u razliitim situacijama, odnose se na svakog nastavnika u koli nastavnika
opih i strukovnih predmeta, nastavnike tzv. odgojnih predmeta (tjelesna kultura,
likovna umjetnost, vjeronauk i dr.), strune suradnike i ravnatelja.
Postizanje odgojenih uenika pretpostavlja nekoliko koraka na razini kole:
donijeti pravila ponaanja uenika u koli u suglasnosti s vijeem roditelja i
vijeem uenika;
upoznati sve uenike s pravilima ponaanja u koli;
upoznati sve roditelje s pravilima ponaanja uenika u koli;
od svih razrednika zahtijevati da roditeljima detaljno objasne posljedice i eventualne sankcije na pravila ponaanja i zatrae od svakoga roditelja da potpie
suglasnost s pravilima ponaanja uenika.
U pravila ponaanja potrebno je unijeti sve to ometa rad i teti disciplini. Primjerice,
odlazak sa sata potrebno je sankcionirati obvezom dolaska na dopunsku nastavu.
Roditelj moda moe opravdati izostanak djetetu koje je juer markiralo, ali nee moi
opravdati svaki izostanak. Noenje mobitela u kolu nije lako zabraniti, ali koritenje
mobitela tijekom nastave nema previe argumenata za korisnost. Kanjenje na sat
mogue je opravdati jedanput ili dvaput, ali vie od toga nije. Granice doputenoga
trebaju biti jasne na poetku kolske godine.
Svi nastavnici trebaju zahtijevati potivanje pravila uenika. Na to ih obvezuje profesionalni kodeks. Ne smije se dogaati ni krajnja popustljivost ni krajnja strogost.
Pravila su pravila. Svako uzmicanje od njih ini autoritet nastavnika poroznim. Skliskost
k nedisciplini je otvorena. Dosljednim zahtjevima primjene pravila ponaanja dovest
ete uenike do navike (automatiziranog ponaanja). Prag tolerancije donosi se
konsenzusom na razini kolskog kolektiva. Kultura kole e se promijeniti.
Ponete li s dosljednim i ustrajnim zahtjevima za primjenom pravila ponaanja uenika, otklonili ste pola prepreka k disciplini i radnoj kulturi, a osobno ete prijei na
viu razinu uinkovitog i kvalitetnog nastavnika.
Ne zanosite se da se neki razvojni putovi u odgajanju podrazumijevaju ili bi se
trebali podrazumijevati ili da vas kao nastavnike ne obvezuju. Disciplina u razredu
pretpostavlja posebno umijee upravljanja. Neki nastavnici posru pred uvjerenjem
33
da uenici trebaju doi sa znanjima o tome to je pogreno i nepoeljno ponaanje. Postavlja se pitanje: jesu li uenici psihiki u stanju doivjeti svoje ponaanje
pogrenim. Nisu! Da jesu, odgoj bi bio jednostavan.
Iskoristite svaki trenutak za pohvalu uenika, imajui na umu da svaka pohvala

dolazi tek nakon ispunjenja zahtjeva. Pohvalom utjeete na emocionalno i voljno
podruje uenikove osobnosti. Ako je s nekim uenikom bilo veih problema koje
ste kolektivno ili osobno uspjeno rijeili, proslavite svoj uspjeh s uspjehom uenika
i podijelite zadovoljstvo s drugim uenicima.
Psihiki razvoj uenika ne dogaa se sam od sebe.
Usmjeravajui psihiki razvoj jednako je vaan kao i razvoj uenikovih intelektualnih

funkcija. Kod nekih je uenika ak i vaniji. Uenici esto ne znaju kontrolirati svoje
ponaanje i nisu sposobni procjenjivati svoje postupke te upravljati svojim emocijama
(Winterhoff, M. 2010.). Uenike svemu tome tek treba nauiti.
Profesionalno
usavravanje
nastavnika
ED
RA
KN
JI
ZR
Ne uimo za kolu, nego za ivot.
Pozitivne psihike funkcije oblikuju se uz dobar primjer i uzor roditelja, nastavnika i

drugih odraslih osoba ili na nain ograniavanja uenikove individualnosti. Dananji
uenik u svijet odraslih treba ui sa spoznajom da ljudski suivot moe funkcionirati
samo ako svatko onoga drugoga shvaa kao potrebno ogranienje vlastite individualnosti (Winterhoff, M. 2010:74).
Uspjean je i uinkovit onaj nastavnik koji je spreman na ekscesne situacije u razredu,
demotiviranost uenika, ispade pojedinaca i druge brojne ometajue imbenike.
Kvalitetan nastavnik sebi nee dopustiti ljutnju, obraunavanje, prijetnje, psovke,
niti e na uenike provokacije odgovoriti provokacijama i neprimjerenom kaznom
(primjerice, jedinicom ili podebljanom jedinicom!). Jedinicom se ocjenjuje znanje.
Jedinicom se ne kanjava uenikovo ponaanje, a posebice se ne ocjenjuju socijalne
kompetencije i razvoj uenikovih osobina. Sluenje negativnom ocjenom kao kaznom
kratkoronog je efekta i ukazuje na nedostatak autoriteta nastavnika.
Elementarnu formulu za autoritet nastavnika ine:
jasni ciljevi
zahtjev
dosljednost
blagost
strpljenje
pravednost.
Kvalitetan nastavnik sebe hrani stalnim poticanjem za boljim odgojno-obrazovnim

radom. Ako nema poticaja u svom radu
pouavanju, kako e potaknuti uenike u
njihovu radu uenju. Koristite mogunosti profesionalnog usavravanja. Zahtijevajte u svojoj koli organiziranje profesionalnog usavravanja na temelju ispitanih
potreba svih nastavnika. Udruite se s drugim kolama u organizaciji usavravanja
na dobrobit poveavanja osobnih kompetencija.
Cjeloivotno uenje cilj je i naelo odgoja i obrazovanja djece i uenika.

Za odrasle je cjeloivotno uenje profesionalni i ivotni zahtjev.
S obzirom na promjene u sustavu odgoja i obrazovanja te znanstveno-strune rezultate u podruju znanosti o odgoju i obrazovanju, usavravajte se u najrazliitijim
podrujima, temama i programima, kao to su: zdravlje i sigurnost, poduzetnitvo,
inovativnost i konkurentnost, programi prevencije, socijalne kompetencije uenika,
zatita okolia, uiti kako uiti, osposobljavanje za svrsishodno koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, graanski odgoj, profesionalno informiranje, itd.
itajte strunu literaturu, ali i druge izvore, primjerice, biograje i autobiograje poznatih linosti, upoznajte uenike s kulturnim, znanstvenim i civilizacijskim podvizima
znamenitih osoba. Preporuite zanimljive knjige ostalim kolegama.
Mudrost pouavanja nije odvojena od uenja i samoobrazovanja nastavnika.
Dijana Vican
34
35
RAZR
EDNA
KNJIG
A
U dananjem smo svijetu razliitosti svjesni i generacijskih

razlika koje trebamo poznavati i uvaavati kako bismo uinkovito
radili jedni s drugima. To je naroito vano u poslu nastavnika.
Nastavnici se danas suoavaju s injenicom da su prokuane metode
poduavanja sve manje i manje uinkovite u radu s dananjom generacijom uenika.
I najuspjeniji se nastavnici ponekad mogu upitati nije li dananja generacija uenika
neusredotoena, nemotivirana, previe drska i samopouzdana, ne podrazumijevaju
li vlastita prava. Sve upuuje na to da je potrebno krenuti u smjeru neke nove pedagogije. Kako bismo se to vie pribliili dananjoj generaciji uenika, prvo emo
se upoznati s osnovnim generacijskim obiljejima i razlikama opisanima u brojnim
znanstvenim studijama (Eisner, 2004; Weimer, 2003; Weiss, 2003; Salopek, 2003;
Lyons, 2003; Morton, 2002; Frank, 2003; Orwall, 2000. i mnogi drugi ije emo
spoznaje navesti).
Analiza generacijskih obiljeja

poglavlje 3.
Generacijske
razlike i kako
ih premostiti
36
GENERACIJSKE RAZLIKE I KAKO IH PREMOSTITI
Ponaanja, razmiljanja i vrijednosti odreene generacije oblikuju se u kontekstu

bitnih dogaaja i trendova u odreenim drutvenim i povijesnim uvjetima. Razlike
meu generacijama su velike, a upoznati ih, skupa s problemima koji mue svaku
generaciju, nain je da ih se premosti.
naziv generacije
godina roenja
godine starosti 2011.
Generacija GI
1901. - 1924.
87 i vie
Tiha generacija ili tradicionalisti
1925. - 1945.
66 - 86
Generacija baby booma
1946. - 1964.
47 - 65
Generacija X
1965. - 1980.
46 - 31
Generacija Y
1981. - 2002.
30 i manje
37
Od poetka 20. stoljea razlikujemo pet generacija. Najstarije generacije, GI generacija i tradicionalisti, formirani su pod utjecajem velikih povijesnih kriza i ratova te
ih opisuje snaan osjeaj odgovornosti, asti, vjere i dunosti.
Pripadnici baby boom generacije

Pripadnici baby boom generacije najbrojnija su generacija nastala u vrijeme velikog
optimizma koji je slijedio nakon Drugog svjetskog rata. Odrastali su u vremenu sigurnosti, vremenu koje je iroko otvaralo poslovne perspektive, kad se proizvodnja
dobara poveavala a televizija u svakom domu omoguavala praenje kljunih
dogaanja u svijetu. Tako je ova generacija oblikovana u razmiljanju da se loa
vremena nikad nee vratiti i da e ivjeti mnogo bolje od svojih roditelja. Obrazovne
su mogunosti bile najvee dotad, kao i prilike za stjecanje neke vrste bogatstva.
Pripadnici baby boom generacije stoga iznimno cijene posao, predani rad i dugo
radno vrijeme, kao i mogunosti napredovanja, ak i pod cijenu obiteljske i brane
harmonije. Stoga prvi uvode ivotni stil u kojem oba roditelja rade. Zagovaraju se
sekularne drave, dok religioznost gubi na snazi. Stopa razvoda raste, po prvi se put
u znaajnom obujmu javljaju rastave braka, samohrano roditeljstvo te razliiti oblici
obiteljskih zajednica koji do tada nisu bili uobiajeni. To je takoer generacija koja
prepoznaje i uvodi pojmove borbe za ljudska prava i borbe protiv nasilja. Pripadnici
baby boom generacije ne vole nagle i velike promjene, osjeaju nelagodu u vezi
novih tehnologija, orijentirani su na tednju i nisu se skloni mnogo zaduivati. Na
poslu potuju hijerarhijski poredak, a uzori su im bile muke osobe uz koje su vezali
idealne osobine; osobe bez mane. Kao to emo vidjeti, navedene se osobine znatno
razlikuju meu generacijama.
Pripadnike baby boom generacije mue samo njima svojstveni, generacijski uvjetovani problemi. Najvie ih brine umirovljenje, i to iz aspekta socijalne sigurnosti
koja je sve manja, ali i aspekta identiteta nakon to ovi tipini radoholiari prestanu
raditi. U svjetlu brzih globalnih promjena propituju svoja znanja i sposobnosti koje
su na kunji vremena, a s obzirom na odrastanje u svijetu sigurnosti i prosperiteta
teko se nose s novim uurbanim i promjenjivim radnim mjestima. ele potovanje
i priznanje, a esto osjeaju diskriminiranost od strane mlaih, onih koji osjeaju
da imaju uroena prava.
U svjetlu okolnosti u kojima se formiraju, generacija X je ona koja je u djetinjstvu
provela najmanje vremena s roditeljima. To je prva generacija koja u velikom broju
raste u rastavljenim ili samohranim obiteljima te obiteljima u kojima su roditelji predani poslu kako bi stvorili bolje uvjete za njih. Odrasli su s popustljivim roditeljima te
38
su esto preputani sami sebi. Stoga ne udi da ova generacija izrasta u naroito
sposobne, ambiciozne, neovisne i samodostatne pojedince koji se esto doimaju
sebinima. U najmlaoj su dobi pratili velike povijesne dogaaje poput rata u Vijetnamu, ruenja Berlinskog zida, a neto kasnije u Hrvatskoj i Domovinskog rata.
Kako je to prva generacija koja odrasta u vrijeme pojave globalizacije, prihvaaju i
potuju razliitosti i prvi se suoavaju s velikom zemljopisnom rasprenosti obitelji.
Openito se dulje koluju te kasnije zasnivaju obitelj i radni odnos od svojih roditelja.
Generacija X je prva iskusila veliko nepovjerenje u institucije i vane pojedince s
otkrivanjem njihovih nepotenih postupaka.
Ni ova generacija nije luda za promjenama, ali ih prihvaa, kao i nove tehnologije. I
oni su imali idealne uzore, ali sada u obzir dolaze i enski idoli. Hijerarhijski poredak
prihvaaju manje od svojih prethodnika, manje su motivirani novcem, poslovnim
postignuima i titulama te vie vrednuju osobni ivot, privatno vrijeme koje im daje
mogunost da se bave stvarima koje vole te eksibilne radne uvjete koji su im
esto jednako vani kao titula i novac. Nee automatski prihvaati autoritete nego
ih preispitivati.
Pripadnici generacije X neovisni su i odluni. Kako su odrasli uz roditelje koji su radili,
dolazili u prazne domove i brinuli se sami za sebe, izrasli su u sposobnu generaciju
nauenu osloniti se na sebe i skeptinu prema institucijama i vezama koje su ih
razoarale. Zato su odluni sudjelovati u ivotu svoje djece. Roditelji su ih uvjeravali
da sve mogu postii i esto im postavljali previsoke perfekcionistike ciljeve pa pripadnici generacije X znaju potencirati pitanje ostavljenosti i ostavljanja, a ponekad
njihova perfekcionistika oekivanja mogu rezultirati depresijom.
Kakva je generacija Y?
Najmlaa generacija, nai dananji uenici i najmlai zaposlenici u tvrtkama, nazvani
generacijom Y, odrastaju i oblikuju se u vremenu koje obiljeava razliitost, stoga
je oni ne samo prihvaaju nego je ive. U velikom broju odrastaju u samohranim
ili drugim nekonvencionalnim oblicima obitelji, a njihovo je djetinjstvo obiljeeno
dvjema iznimno vanim injenicama. Jedna je da rastu u vrijeme sveprisutnog straha
od nasilja koji se iznimno demonstrira u medijima na razliite naine, a druga da
rastu u informacijskom drutvu, globalno povezani, potpuno upoznati s razliitim
oblicima tehnologije te umreeni s razliitim skupinama i na razliite naine.
Oni su i najtienija generacija u kojoj su roditelji sveprisutni. Njihovi roditelji, pripadnici generacije X, esto sami zakinuti za eljeno prisustvo roditelja, iznimno su
ukljueni u ivote svoje djece. Njihovo je slobodno vrijeme od najranijeg djetinjstva
39
vrlo strukturirano, te su prva generacija ukljuena u silne aktivnosti od najranijeg

djetinjstva. Zbog toga, kao i injenice da su svjesni nesigurnosti svijeta u kojem
ive, roditelje esto vide kao najvee uzore te uz njih ostaju dugo vezani. Vjeruju
u iste vrijednosti kao i prethodne generacije: obitelj, ljubav, duhovnost i sreu, ali
se po prvi put s ovom generacijom susreemo s proirenim poimanjem obitelji:
onom koja ukljuuje bliske prijatelje. Kao i generacija X, naglaavaju ravnoteu
privatnog i poslovnog. Vrijednosti ove generacije ukljuuju razliitost i jednakost u
profesionalnom i osobnom podruju. Uivaju provoditi vrijeme s prijateljima, kao i
s razliitim medijima te zabavljajui se. Iako individualci, istinski su timski igrai koji
ude za povezanou.
Nemaju problema s prihvaanjem stvarnih autoriteta, slijeenjem pravila i timskim
radom te su globalno orijentirani.
Generacija Y ne vjeruje masovnim medijima, a reagira na glasne i brze vizualne, audio
i glazbene sadraje. Oni vole programe i poruke koji odraavaju njihov ivotni stil i
vrijednosti, koji moraju ukljuivati humor i emocije. Videoigre i DVD-e vole vie od
televizije i lmova. Njihovo odrastanje uz internet, razliite talk show i reality programe
izgradilo im je stav da je normalno da se uju svi glasovi. Smatraju i kako svatko moe
biti zvijezda, te osjeaju da ne postoji samo jedan pravi odgovor. Imaju prirodnu
potrebu izazivati i preispitivati reeno, odnosno imaju mentalitet dokai mi to.
Predstavnici generacije Y iznimno su tolerantni, brini, zahtjevni i donekle tjeskobni. Jennifer Salopek ih naziva digitalnim uroenicima iji su mozgovi naviknuti
i navueni na brzinu. Naviknuti koristiti tehnologiju tijekom itavoga ivota, oni
funkcioniraju i bre i drugaije od prethodnih generacija. Videoigre, kablovska
televizija, MTV, lmovi s puno specijalnih efekata i izuzetno brzih akcija naviknuli su
ih na iznimnu brzinu i stoga su vjeti u paralelnoj obradi informacija. Komunikacija
s itavim svijetom za njih je pravilo, kao i konstantna povezanost. Aktivni su, ele
postignua te ih iskustva bez oiglednih nagrada frustriraju.
Oni su najeljenija generacija djece, a sebe vide kao one koji rjeavaju probleme
i mijenjaju svijet.
Prema Betsy Frank oni preferiraju reality programe jer su sada, u ovom trenutku,
vrednuju se i povezuju ih s drugim gledateljima, () izravno su im relevantni u ovoj
fazi ivota. Reality programe gledaju znatno vie od drugih televizijskih programa.
Videoigre im omoguuju da kreiraju vlastitu realnost, a internet omoguuje trenutanu
prilagodbu njihovim potrebama. Zakljuno, Frank objanjava kako oni imaju potrebu
biti izloeni samo onome to im je trenutano relevantno i niemu vie.
Generacija Y odrasla je u buci informacija. Stoga su naueni brzo ih ltrirati i
odbacivati.
Oni su publika kojoj je relevantnost sve. Brojna istraivanja pokazuju da e ako
za neto nisu trenutano privueni ili zainteresirani, taj sadraj odmah zamijeniti
nekim drugim.
40
Tehnoloki su potpuno pismeni, odrasli su aljui poruke i koristei najnovije raunalne programe i elektronike naprave. Za razliku od ostalih generacija, nemaju nikakva
straha od tehnologije, koja ih zanima samo do mjere do koje je mogu staviti u neku
njima relevantnu funkciju, odnosno podrazumijevaju da im je tehnologija u slubi.
Najvei problemi s kojima se ova generacija susree tiu se nerealnih oekivanja uz
koje odrasta: uvjerava ih se da mogu ostvariti ba sve, dok istodobno ive u svijetu
koji slavi prosjenost u dosad nevienoj mjeri. U veini ih se sluajeva pohvaljuje i
nagrauje za trivijalne napore te tako grade nerealistina oekivanja od ivota kao
odrasle osobe, poput fenomena osjeanja da imaju pravo na sve, koji je esto razlog
nastanka jaza izmeu njih i drugih generacija. Osjeaju da zasluuju sve i zato e se
osjetiti obeshrabreno kad ih se stavi u situaciju da se za uspjeh trebaju potruditi.
Izazov ove generacije pitanje je granica u odnosima. Naime, odrastaju u svijetu koji
je postao zastraujui u ime globalne sigurnosti i zadire u osobna prava u smislu
izloenosti osobnih informacija. Osim toga, esto postoji osjeaj pripadnosti kroz
elektronike medije te e pojedinci svoju intimu s drugima lake podijeliti putem
interneta i mobilnih telefona te biti otvoreniji na Facebooku, Twitteru, YouTubeu
itd. Ta elja da za dijeljenjem osobnih informacija danas postaje nain ivota i iri
se na sve veze.
Kako poduavati
generaciju Y?
Generacija Y zbunjuje nastavnike i poslodavce. Nije
neobino da ak i najiskusniji nastavnici budu nesigurni
u svoj pristup dananjoj generaciji uenika. Zaista se ini da
pedagogija kojom su se uspjeno koristili vie nije uinkovita. Odrastajui
uz tehnologiju koja se gotovo svakodnevno mijenja, internet, desetke TV-programa,
MTV i videoigre ini se da ova generacija ne odgovara na poduavanje u kojem
se upotrebljavaju tradicionalni prirunici ili metode poduavanja.
I nastavnici u Hrvatskoj svoje uenike esto opisuju kao nemirne i nezainteresirane.
Brojne studije navode kako nastavnici u razliitim dijelovim svijeta izvjetavaju da sve
vie vremena moraju posveivati upravljanju razredom, odnosno ponaanjem skupine
uenika kako bi ih motivirali za uenje te stvorili pozitivno okruenje za uenje.
Rezultati grupnih rasprava s uenicima organiziranih u nekoliko hrvatskih kola
pokazuju isti trend u razmiljanju, ponaanju i doivljavanju kakav se u literaturi
41
opisuje vezano uz europske ili amerike uenike. Kad uenici govore o svom
zadovoljstvu nastavom u koli, govore o relevantnosti, ele odmah vidjeti mogunost primjene znanja, ele biti partnerski uvaavani u procesu nastave, ele
s nastavnikom otvoreno komunicirati, ele biti stimulirani, ele da im se olaka,
ele aktivnosti za razliku od nastave ex cathedra, ele grupni rad, ele vidjeti
poveznicu sa svojim interesima. Brinu ih pitanja poput onih kako izbjei ometanja, kako upravljati vremenom, kako bolje pamtiti materijal, kako denirati ciljeve
i postii bolje rezultate. Iznimno se vano educirati o metodama kojima im se
moe pomoi da bolje upravljaju vlastitim uenjem, obrazovanjem i odabirima
koji su pred njima.
Izvjetaj organizacije Gallup za 2002. godinu identicira tri kljuna obiljeja uinkovitog poduavanja: dobro znanje vlastitoga predmeta, ranirane vjetine poduavanja
i prirodan talent za poduavanje. Izvanredni nastavnici su oni koji imaju jak utjecaj
jer uenicima pomau uiti i pobijediti i motivirani su za poduavanje. Poduavanje
doivljavaju kao svoj poziv i u njemu uivaju; vjeruju kako uenje moe biti zabavno
i osjeaju odgovornost za uenike. Sebi i uenicima postavljaju visoke standarde
te oekuju i komuniciraju uspjeh. S uenicima grade armirajue veze, potuju ih i
zauzvrat oekuju potovanje. Stalno ue, tee kontinuiranom unaprjeivanju samih
sebe i isprobavaju nove metode kada je to potrebno. Ukratko, omoguuju aktivnosti uenja koje kod uenika stvaraju uzbuenje, entuzijazam i dramu. Poduavanje
strukturiraju tako da uenici mogu uiti.
Iznijet emo nekoliko ideja koje su se pokazale uinkovitima u odreenim uvjetima
te vam mogu pomoi osmisliti aktivnosti uenja:
Omoguite uenicima to vie iskustvenog uenja. Uvjerili ste se da
su nestrpljiva i aktivna skupina, ukljuena u brojne izvannastavne aktivnosti, a
aktivno ukljuivanje pomoi e im u uenju i zadravanju informacija. To moe
obuhvatiti uenje izvan uionice, ali i u njoj. Na primjer, moete ih traiti da opaaju ili istrauju odreenu pojavu, temu ili podruje a zatim o tome izvijeste kao
u informativnim emisijama; moete im dati zadatak da organiziraju debatu. Tu su
i kvizovi u kojima je uenike mogue podijeliti u vie skupina i dati im zadatak
da istrae odreena poglavlja knjige te pripreme pitanja za druge uenike, a
zatim im omoguiti da izvlae pitanja koja su pripremili drugi uenici. Naroito
su se dobrima pokazali kvizovi u kojima se ne biljee pogrjeke nego samo
dobri rezultati. Moete razmisliti i o raspravama u manjim skupinama. Terenskim
ekspedicijama moete osmisliti svoj dokumentarac o odreenoj temi, moete
napraviti simulacije ili izraditi studije sluaja.
Pokuajte im organizirati projekte i naine koji e im omoguiti da nauenu teoriju primijene izvan kole. Primjena onoga to im je blisko najbolji je nain rada
42
s uenicima. Imate li mogunost koritenja videoigara, Facebooka, Twittera ili

drugih uenicima bliskih metoda kao naina prezentiranja njihovih postignua,
njihova e motiviranost rasti.
Omoguite im reeksiju o novom znanju. Svaki oblik praktinog uenja bit
e izgubljen ako nastavnici od uenika ne trae da preispituju naueno i razmiljaju o tome, bilo kroz grupnu raspravu ili u pisanom obliku. Reeksija znai od
uenika traiti ne samo da kritiki ispita i moda primijeni ono to je nauio, ve
i tjerati ga da preispita sve pretpostavke do kojih je doao iskustvenim uenjem.
Ako nema reeksije koju potie nastavnik, iskustveno uenje ostat e uglavnom
samo uenikov prolazak kroz aktivnost, bez stvarnog uenja i zadravanja znanja.
Uenici e bolje uiti i pamtiti naueno kad budu imali priliku aktivno iskustiti kako
se pojmovi o kojima ue manifestiraju u stvarnom svijetu. Paljivim planiranjem
i strukturiranjem voene rasprave moete stvoriti mono sredstvo uenja kako
u razredu, tako i izvan njega.
Prezentirajte im iru sliku i prikaite stvari u perspektivi. Potvreno je da
je generacija Y generacija globalnih uenika ili uenika ire slike koji konkretne
i specine informacije bolje ue kad postoji ira slika.
Potujte ih, nemojte im se obraati s visine. Budite im mentor i vodi.
Ova vam generacija nee zamjeriti ako vide da o nekoj temi znaju vie od vas.
Njima je vanije da vi budete kompetentan i dobar nastavnik koji prihvaa njihove
ideje nego da sve znate.
Koristite tehnologiju. Zapamtite da je ovo generacija koja tehnologiju koristi
za sve. Tradicionalan razred koji ne koristi tehnologiju nee udovoljiti njihovoj
potrebi za razliitou, stimulacijom i pristupom informacijama. Nemojte od njih
traiti da ue na nain potpuno suprotan nainu na koji funkcioniraju u svim
drugim aspektima svojih ivota (ne traite grijanje stolice i pristup ulijevanja
znanja u glavu; sjetite se da oni nisu krivi to ive u svijetu koji je opovrgnuo
takav nain funkcioniranja).
Uenje uinite zabavnim. Ovo je generacija koja u uenju eli uivati. Kad je
mogue, u uenje ukljuite igre, naroito one raunalne. One obuhvaaju veinu
strategija koje je generacija Y razvila za uenje: multimedijalnu osjetilnu stimulaciju,
interaktivnost (s raunalom ili drugim ljudima), individualizaciju (prilagoavanje)
iskustava uenja, kontrolu vremena te vizualno uenje.
Ohrabrujte osnivanje zajednica za uenje malih skupina uenika u kojima
43
mogu raspravljati i analizirati proitano ili postavljene zadatke. To odgovara na

njihove potrebe povezivanja i prirunih aktivnosti u razredu.
Budite relevantni. Generacija Y zahtijeva relevantnost onoga to ue. Pokuajte
povezati zadatke uenja sa stvarnim problemima. Ne uvide li da je uenje relevatno,
pruat e otpor. eljet e preskoiti i ponovno uenje ve nauenog.
Pruite puno strukture. Uenici generacije Y trae strukturu u postavkama
uenja. Oni ele tono znati to se od njih trai, kada e se to raditi i trae vrlo
specinu informaciju o onome to se od njih oekuje.
Budite organizirani. S obzirom na to da trebaju puno strukture, uenici generacije Y najbolje ue kad im se materijal prezentira na dobro organiziran i racionalan
nain. Mnogo su proliraniji itatelji od prijanjih generacija: materijal im treba
biti prezentiran jasno, s puno praznog prostora, na vizualno dostupan nain, a
saimanje kljunih toaka iznimno je vano za ovu skupinu. Oni ele znati kamo
idu sa svojim uenjem i zato.
Pruite im puno povratnih informacija to im je od presudne vanosti.
Uestala panja nastavnika njima je dobrodola.
pornograju je mogla imati kod kue. Generaciji Y dostupna je bilo kad i bilo gdje.
Zato je ova ilustracija vana? Zato to pokazuje njihovu neprestanu izloenost
razliitim sadrajima koji mogu biti duboko uznemirujui. Takvo iskustvo nema
nijedna prethodna generacija. Zato trebaju vas kao stabilnu, otvorenu, potenu
i sigurnu potporu.
Svrha je ovog teksta motivirati vas. elimo vas ohrabriti da svojim uenicima organizirate i aktivnosti koje e im pomoi u promiljanju o nainima uenja i postignuima, osvjetavanju svojih postupaka ili postavljanju drugaijih ciljeva. Moete ih
potaknuti da meusobno grupno raspravljaju o temama kao to su: na koja su svoja
dosadanja znanja ili postignua u koli najponosniji i zato, to bi eljeli postii u
sljedeem razdoblju, to mogu poduzeti kako bi postigli taj cilj i slino. Prof. Susan
Eisner (2004.) izvjetava o metodi koja se u njezinu sluaju pokazala vrlo uinkovitom
s ovom generacijom uenika. Ponudila im je da, ako ele, naprave kratak ugovor
o postignuu koji e sadravati njihove promiljene individualne ciljeve i to e
tono poduzeti kako bi ih ostvarili. Uenici ije su strategije rezultirale konkretnim
poboljanjem ocjena dodatno su nagraivani. Svi su uenici napravili takve ugovore,
a Eisner izvjetava o znaajnom poboljanju njihovih postignua.
Jelena Letica
Koristite njihove talente i dobre strane. Ova generacija voli biti korisna i od
pomoi. Ako imate uenika koji o odreenoj temi zna vie od vas, dopustite mu
da kae to zna i da pomogne drugima.
Dopustite im kreativnost i budite kreativni. Ova generacija istovremeno
razmilja u vie dimenzija.
Organizirajte krae aktivnosti. Pozornost dananjih uenika ne traje dulje od
15 do 20 minuta. Razlomite nastavu na vie segmenata razliitih aktivnosti.
Budite pozitivni, zahtijevajte potovanje i pozitivne napore.
Prepoznajte potrebu uenika za drutvenom interakcijom. Razvijte strategije uenja koje ukljuuju drutvenu interakciju.
Nemojte zaboraviti ni da su dananje generacije uenika osjetljivije i ranjivije od
prethodnih. Ilustrirat emo to upeatljivim primjerom razlike u dostupnosti pornograje meu generacijama. Pripadnici baby boom generacije pornograju su mogli
vidjeti samo na slikama te kasnije u kinima. Dolaskom videorekordera generacija X
44
45
Koje su znaajke uinkovitog

nastavnog procesa?
poglavlje 4.
Znaajke
uinkovitog
nastavnog
procesa
46
ZNAAJKE UINKOVITOG NASTAVNOG PROCESA
Nastavni je proces niz zajednikih aktivnosti nastavnika i uenika tijekom nastavnog

sata usmjerenih ka postizanju ishoda uenja: stjecanju znanja te stvaranju vjetina i
navika, koji se deniraju u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i kompetencijama
Nacionalnog okvirnog kurikuluma. U tom procesu uloga nastavnika bitno je izmijenjena. Nastavnik danas nije samo predava. On vodi i usmjerava nastavni proces u
kojemu uenik, uz njegovu podrku, sam istrauje i gradi svoje znanje. Pred nastavnikom je danas niz izazova, kako je to denirano Nacionalnim okvirnim kurikulumom:
prilagoavanje nastavnih metoda i oblika rada pojedinanim potrebama svakog
uenika, koji e djelovati poticajno na razvoj svih podruja uenikove osobnosti te
poticati aktivno samostalno uenje i praktinu primjenu nauenoga, prihvaanje
razliitih uenikih stilova uenja, stvaranje ugodna odgojno-obrazovnog, razrednog
i kolskog ozraja koje e poticati zanimanje i motivaciju uenika za uenje te im
pruiti osjeaj sigurnosti i meusobnoga potivanja, pruanje pomoi uenicima s
tekoama te senzibiliziranje ostalih uenika za njihove potrebe, pruanje pomoi
i suradnju.
Stoga nastavniku treba zaista dobar recept za uinkovit ustroj nastavnog procesa,
koji ne ovisi samo o njegovoj organizacijsko-voditeljskoj sposobnosti, ve i nizu
drugih imbenika: obiteljskih, socijalno-kulturnih i informativnih.
U trenutno vaeem razredno-predmetno-satnom sustavu osnovna vremenska
jedinica nastavnog procesa je nastavni sat, koji u pravilu traje 45 minuta i obuhvaa nekoliko etapa: uvod ili pripremu, obradu novih nastavnih sadraja, vjebanje,
ponavljanje i provjeravanje.
Dobro strukturirajte nastavni sat. Pokuajte osigurati da nastavni sat ima jasno
prepoznatljive dijelove s dobro voenim prijelazima te prihvatljiv broj izmjena
pouavanja, vjebanja i rjeavanja zadataka. Pokuajte nastavni proces voditi
bez praznog hoda.
S uenicima dogovorite pravila ponaanja. Pokuajte osigurati da se nastavni sat
odvija nesmetano, nadzirui potivanje dogovorenih pravila.
Ako nastavu ponete na vrijeme, uenicima aljete poruku da isto oekujete
od njih.
47
Uvod ili priprema

(zika i emocionalna)
U uvodnom ili pripremnom dijelu nastavnoga sata
uenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu
djelatnost kako bi znao ne samo to e sadrajno
uiti, nego i u kojim e aktivnostima sudjelovati kako
ko
bi doao do odreenih spoznaja. Vane sastavnice pripreme su najava nastavnog
cilja i zadaa te aktualiziranje prethodno ostvarenih postignua. Jednako je vana
i psiholoka strana pripreme uenika motivacija. Nastavnik u pripremnom dijelu
sata potie radoznalost uenika, obogauje ju i pedagoki vodi. Uenike upoznaje s
vrijednostima dostignua i potie njihovu tenju ka postizanju uspjeha. Za postizanje
uspjeha u radu uenika posebno su vane pohvale i nagrade.
Na poetku sata uenicima pojasnite cilj i zadatke nastave; pojasnite cilj postavljenog zadatka i ono to e uenici iz njega nauiti.
Ako elite stvoriti povoljnu klimu za daljnji rad, jasno formulirajte cilj.
Nastojte da uvodni razgovor uenike ne umara. Dugotrajan uvodni razgovor
iscrpljuje energiju potrebnu za glavni dio sata.
Kao uvod u nove nastavne sadraje ponavljajte samo sadraje koji su izravno
povezani s novom temom. Aktivirajte prethodno znanje uenika.
Nemojte upasti u zamku normiranja uvoda u trajanju od 5 do 10 minuta. Vano je
da priprema bude vremenski kratka ali uinkovita. Na glavni dio nastavnog sata
prijeite kad osjetite da se stvorila potrebna radna atmosfera.
Obrada novih nastavnih sadraja

Obrada nastavnih sadraja temeljna je etapa nastavnog procesa. Tijekom ove etape uspostavlja se neposredna veza izmeu uenika i nastavnih sadraja pri emu
nastavnik nastavne sadraje nastoji povezati s prethodnim iskustvom uenika. Nastavne sadraje nastavnik treba povezati i sa sadrajima drugih nastavnih predmeta
te sa situacijama iz stvarnog svijeta i ivota. Pritom je nastavnik organizator procesa
uenja i pouavanja a ne autoritet znanja. Koristi se izvornom stvarnosti, nastavnim
sredstvima i pomagalima te nastavnim metodama koje aktiviraju uenike, a sve s
ciljem osiguravanja najuinkovitijega spoznajnog puta.
48
Nastavnik uinkovito koristi vrijeme planirano za obradu novih nastavnih sadraja

prethodno precizno denirajui optimalnu koliinu nastavnih sadraja te intenzitet
usvajanja znanja ili vjetina. Pritom treba paziti na tempo i postupnost.
Nastavnik je posveen realizaciji postavljenih ciljeva. Pritom treba predvidjeti razliite
aktivnosti te nastavne metode koje aktiviraju uenike (koristiti se razliitim oblicima
razgovora i rasprava, postavljati pitanja, timski raditi na tekstu, poticati i razvijati kreativnost kroz izradu uradaka, izvoditi eksperimente, izraivati projekte itd.). Pritom treba
postupno proirivati znanja i vjetine dajui uenicima sve sloenije zadatke.
Nastava treba biti orijentirana na uenika i njegova postignua, zbog ega frontalni
oblik nastave treba gotovo potpuno zaboraviti. To istovremeno podrazumijeva dominantnu ueniku aktivnost, tzv. uenje otkrivanjem. Nastavnik nastavni proces
organizira tako da uenici aktivno sudjeluju u radu skupine, rade u paru ili pojedinano. Time se potie timski rad i kreativnost uenika te razvija njihova odgovornost
za vlastiti uspjeh i napredovanje. Uenicima se omoguuje da dogaaje i aktivnosti
doive kao zajednike.
Nastavnik postavlja pitanja koja potiu razmiljanje, postavlja zadatke ili dodjeljuje
uloge te predvia razliite aktivnosti za uenike razliitih sposobnosti, stilova uenja
i pojedinanih brzina rada. Vano je da pritom potie samopouzdanje uenika te ih
ohrabruje da daju najvie to mogu tako da iskazuje pozitivna oekivanja o onome to
mogu postii, pokazuje kako cijeni doprinos uenika i pohvaljuje njihove rezultate.
Nastavnik redovito provjerava jesu li uenici razumjeli nastavne sadraje i izvravaju
li ispravno postavljene zadatke. Vano je da uenici od nastavnika dobiju povratnu
infomaciju o procesima koji se odvijaju tijekom rada na zadatku.
Ako su uenici zainteresirani, prate i aktivno sluaju nastavu, postavljaju pitanja, u
radu su koncentrirani i usmjereni na zadatak, to znai da je nastavnik odabrao dobru
strategiju pouavanja te da uinkovito upravlja razredom.
Na dobro obraenim novim nastavnim sadrajima temelje se daljnje etape nastavnog
procesa vjebanje, ponavljanje i provjeravanje.
Tijekom nastavnog procesa pokuajte stvoriti oputenu atmosferu. Obraajte se
uenicima na pozitivan nain, reagirajte s humorom i potiite ga te svim uenicima
pokaite toplinu i empatiju.
Uenicima iskazujte potovanje rijeima i ponaanjem. Sluajte to vam ele rei
i ne upuujte im primjedbe kojima naglaavate svoju dominantnu ulogu.
Nastavne saraje prezentirajte logikim slijedom: od jednostavnog prema sloenom. Postavljajte pitanja koja uenici razumiju. Uenicima dajte zadatke koji
potiu njihovo aktivno sudjelovanje. Ukljuite i one uenike koji ne pokazuju
inicijativu za sudjelovanjem u aktivnostima na satu. Potiite uenike da paljivo
sluaju i kontinuirano rade. Osigurajte da svi uenici budu ukljueni u aktivnosti
do kraja nastavnoga sata.
49
Kod aktivnoga sudjelovanja uenika tijekom obrade novih nastavnih sadraaja

jasno navedite koji se materijali mogu koristiti kao pomo u uenju. Pritom vodite
rauna o tome da nastavni materijali budu prilagoeni razini znanja i iskustvu
uenika.
Vodite rauna o tome da svaki uenik zna to treba initi te pojasnite na koji su
nain zadatci usklaeni s ciljevima sata.
Nakon postavljenog pitanja priekajte dovoljno dugo da uenicima omoguite
razmiljanje. Redovito provjeravajte jesu li uenici razumjeli nastavni sadraj.
Postavite pitanja koja potiu davanje povratnih informacija.
Koristite nastavne metode koje aktiviraju uenike. Koristite razliite oblike razgovora i rasprava, razne strategije pouavanja, razliite nastavne materijale,
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, primjere iz svakodnevnog ivota i
postavljajte mnogo pitanja.
Pozitivno reagirajte na pitanja i odgovore uenika. Pokaite da cijenite njihov
doprinos.
Vjebanje
Cilj vjebanja je stvaranje vjetina i navika, odnosno osposobljavanje uenika za izvoenje intelektualnih ili zikih radnji samostalno, brzo i tono. Vjetina je prvi stupanj
u stvaranju navika. U procesu stjecanja vjetina nastavnikova je uloga dominantnija a
samostalnost uenika manja. Navika je automatizirana vjetina. Kod stvaranja navika
uenici uvjebavanjem automatiziraju prethodno steenu vjetinu, pri emu je uloga
nastavnika sada preteito kontrola a stupanj samostalnosti uenika vei. Vjebanjem
se razvijaju i radne sposobnosti. Osnovni preduvjet za razvijanje sposobnosti je
znanje. Nastavnik odreuje koje e se vjetine vjebati i zato, s uenicima ponavlja
znanja na kojima se temelji vjebanje i osigurava materijalne uvjete.
Prema V. Poljaku postoje tri etape procesa vjebanja:
poetno ili uvodno vjebanje s ciljem ovladavanja elementarnim vjetinama;
osnovno ili temeljno vjebanje s ciljem stjecanja sigurne vjetine za izvoenje
radnje;
zavrno ili dopunsko vjebanje s ciljem automatiziranja vjetine i stjecanja navike.
Uenike treba poticati na vjebanje, poticati njihovo samopouzdanje, smjelost,
odgovornost za vlastitu sigurnost te za sredstva rada.
Prilagodite vjebe psihozikim mogunostima uenika.
Odaberite prikladan opseg sadraja vjebanja i dijelove vjebe poveite u sloenije cjeline.
50
Redovito provjeravajte postoji li kod uenika svijest o svrsi vjebanja te vrijednosti

napora i rezultata koji se ostvaruju vjebanjem.
U prvoj etapi vjebanja posebnu pozornost poklonite tonosti a ne brzini. Brzinu
ete pratiti u viim etapama vjebanja.
Organizirajte korektivno vjebanje za one uenike koji su tijekom vjebanja stvorili
pogrenu vjetinu ili naviku.
Ponavljanje
Ponavljanje je etapa nastavnog procesa kojemu je cilj postizanje trajnog zadravanja
i usvajanja znanja, automatizacija vjetina, primjena steenih znanja te poticanje i
razvoj kreativnosti uenika. Nastavnik ponavljanje treba organizirati tako da poticajno utjee na tijek uenja. Ponavljanje moe biti organizirano u obliku dijaloga,
postavljanja pitanja i sluanja odgovora, navoenja novih primjera te ivotnih i
radnih iskustava uenika.
Tijekom ponavljanja nastavnik istie najvanije informacije i zakljuke te korelativne
osobine steenog znanja. Pritom razlikujemo produktivno i reproduktivno ponavljanje.
Reproduktivno ponavljanje naziva se i mehaniko, pasivno ili formalno ponavljanje.
Pri takvom ponavljanju uenik aktivira pamenje: sadraje ponavlja istim redoslijedom.
Produktivno se ponavljanje zasniva na misaonoj aktivnosti uenika. Moe se temeljiti na usporeivanju, analogiji, sintetiziranju, sistematizaciji, mijenjanju i rjeavanju
hipoteza. Koji god pristup produktivnog ponavljanja odabrali, dobit ete uvid u
mogunosti svojih uenika da povezuju prethodno steena znanja, pronalaze vezu
izmeu poznatih elemenata, injenica i generalizacija, pokreta i radnji, da izlau,
obrazlau, zakljuuju
Potiite svjesnu uporabu nauenoga u drugim podrujima.
Potaknite uenike da povezuju problem (zadatak) s ranije rijeenim problemima
(zadatcima).
Potaknite uenike da daju svoje primjere zadataka.
51
Provjeravanje
A
NJIG
NA K
RED
RAZ
Tijekom ove etape nastavnog procesa provjerava se

ostvarenost postavljenih ciljeva i oekivanih ishoda uenja postavljanjem pitanja, zadavanjem dodatnog sloenijeg
zadatka, nastavnog listia, kviza, igre i sl. Zadatke za provjeru oekivanih ishoda uenja nastavnik treba prilagoditi
razlikama meu uenicima tako da im, ovisno o njihovim
sposobnostima, daje zadatke razliitih opsega, ne daje svim
uenicima jednaku koliinu vremena za rjeavanje zadataka
te pojedinim uenicima prema potrebi dopusti koritenje pomonih materijala.
Nastavnik provjeravanjem prikuplja potrebne povratne informacije o ostvarivanju
zadataka nastave te utvruje realistinost postavljenih ishoda uenja. Prikuplja i podatke o odnosu uenika prema nastavi, njegovom napredovanju tijekom nastavnog
procesa te potrebi pruanja pomoi ueniku u radu.
Zadajte zadatke koji su jasno povezani s onim to su uenici nauili tijekom
nastave.
Uenicima dajte povratne informacije o njihovim odgovorima. Jasno recite je li
odgovor toan ili netoan te obrazloite zato je tako.
Ohrabrujte uenike da postavljaju pitanja jedni drugima.
Ako su vai uenici u odreenom vremenskom razdoblju postigli oekivane ishode
uenja, trajno zadravanje i primjenu znanja, vjetina i navika te su zainteresirani i
motivirani za daljnje uenje, uinkovitost vaeg nastavnog procesa je neupitna.
Irena Itvani
52
Ocjena i ocjenjivanje u koli
Prije svakog ocjenjivanja neijeg rada, pa tako i naeg svakodnevnog rada, potrebno je poznavati oekivanja. Mora ih znati i onaj koji ocjenjuje i onaj iji se rad
ocjenjuje.
U hrvatskom obrazovnom sustavu tradicionalno postoje propisi koji reguliraju ocjenjivanje. Danas je na snazi Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja
uenika u osnovnoj i srednjoj koli donesen 27. rujna 2010. godine.
U njemu se uvode pojmovi vrednovanje, praenje i ocjenjivanje. Dane su i
njihove denicije. Ponovimo ih.
Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini
kompetencija: znanjima, vjetinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti
prema radu, u skladu s unaprijed deniranim i prihvaenim nainima, postupcima i
elementima, a njegove su sastavnice praenje, provjeravanje i ocjenjivanje.
Praenje je sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadatcima deniranima nacionalnim i predmetnim kurikulumom,
nastavnim planom i programom te strukovnim i kolskim kurikulumom.
Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom kolske godine.
poglavlje 5.
Ocjena i
ocjenjivanje
54
OCJENA I OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje je pridavanje brojane ili opisne vrijednosti rezultatima praenja i

provjeravanja uenikova rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakog nastavnog
predmeta.
Naravno, pretpostavljamo da su nacionalnim predmetnim kolskim kurikulumom
denirane oekivane razine kompetencija, znanja, vjetina, sposobnosti, samostalnosti i odgovornosti prema radu.
Zadaa je nastavnika da, pridravajui se deniranih oekivanih razina, uspostavi
sustav vrednovanja svojih uenika. Vrednovanje nije jednako ocjenjivanju.
Ocjena u koli nije samo mjerilo dostignutih znanja i vjetina.
55
primjer 1.
U jednom razrednom odjelu uenici paljivo prate nastavu i izvravaju zadatke.
Nastavnik utvruje da zbog predznanja ne mogu postii najvie rezultate u znanju.
Nastavnik sustav vrednovanja prilagoava skupini. Ocjene uenika prilagoene su
tom sustavu vrednovanja i dio uenika dobiva najvie ocjene kao mjerilo njihova
znanja u relativnom odnosu sa skupinom. PROBLEM
primjer 2.
Jedan uenik u razrednom odjelu svojim ponaanjem izrazito odskae od ostalih. Na
provjerama znanja postavljamo mu tea pitanja kako bismo ga uvjerili da svoje ponaanje treba uskladiti s ostatkom grupe te on dobiva slabiju ocjenu. POGRENO
primjer 3.
Jedan uenik u razrednom odjelu na testovima objektivnog tipa postie slabiji rezulat,
ali svojim socijalnim vjetinama utjee na druge uenike i nastavnika kako bi mu
usmenim pitanjima omoguio dobivanje bolje ocjene. POGRENO
primjer 4.
Istraivanje provedeno u SAD-u pokazalo je da na ocjenu uenika kojeg se usmeno
ispituje bitno utjee ziki izgled i ponaanje, i to za jednu do dvije ocjene na ljestvici
ocjena od 1 do 5. POGRENO
Navedeni primjeri vode do zakljuka da sustav vrednovanja nije jednostavan i da

ga treba pokuati to vie objektivizirati.
Ocjena uenika ne smije biti rezultat ponaanja, socijalnih vjetina ili utjecaja na
ocjenjivaa.
Kako to postii? Razdvojimo sustav praenja rada uenika od ocjenjivanja u najveoj
moguoj mjeri.
Praenje rada uenika

Uenik i skupina uenika imat e bolji rezultat na kraju nekog ciklusa ako se tijekom
poduavanja potuju neka jednostavna pravila.
56
Osobito negativne ocjene demotivirajue su posebno za uenike slabijih mogunosti

ostvarivanja zadanih ciljeva.
Umjesto ocjenjivanja svakog uratka, zadatka, testa i odgovora uvedimo ovaj pristup:
A. Zadajemo ueniku ili skupini da opie kako je zadatak obavljen, kako je test rijeen.
Ueniku ili skupini dajemo mogunost samoprocjene, a mi nudimo jednostavnu
ljestvicu prema kojoj treba obaviti tu procjenu, a koja je ujedno i ljestvica koju sami
koristimo za ocjenjivanje u drugim situacijama. Osim poveanja samopouzdanja
uenika, moemo otkriti i to je razlog neusvajanja nekog znanja, vjetine ili odgovornosti jer se izriu razlozi zbog kojih neto nije dobro rijeeno ili obavljeno.
To moe utjecati na nain naeg poduavanja u budunosti.
B. Za svaki uradak ili zadatak ueniku ili skupini umjesto ocjene dajemo povratnu
informaciju kojom pohvaljujemo ono to je dobro uinjeno, nain i uloeni trud
te navodimo to bi trebalo uiniti da se ciljevi zadatka ostvare u cijelosti i kako
to uiniti.
Model davanja povratnih informacija uenicima moe biti:
A. Pozitivan komentar o ispunjenju onog dijela zadatka koji je uspjeno ostvaren
javno.
B. Pozitivan komentar o napretku u ostvarenju zadatka u odnosu na prethodni
uradak javno. Informacija da napredak nije ostvaren osobno.
C. Pozitivan komentar o osobnom napretku u pristupu rjeavanju zadatku (zalaganje, odgovornost), a ako napredak nije postignut, ta se informacija ueniku daje
osobno.
D. Nain na koji se moe postii bolji rezultat javno.
E. Koristiti formulu: pohvala, konstruktivna kritika (kako neto bolje napraviti), pohvala.
Na ovaj nain izbjegavamo model u kojemu ocjenom biljeimo svaki napredak ili loe
drutveno ponaanje i stavove, a ueniku ili skupini koja ui omoguavamo da pod
naom kontrolom dosegne maksimum u skladu sa svojim mogunostima.
Jedno je istraivanje (Blake, 1988.) pokazalo sljedee:
Uenici koji su nakon svakog zadatka dobivali samo povratnu informaciju pokazali
su znaajan napredak na putu prema ostvarenju cilja.
Uenicima koji su dobivali samo ocjenu motivacija je dijelom pala i na kraju su
postigli znatno slabiji rezultat.
Uenici koji su dobivali i povratnu informaciju i ocjenu napredovali su bre, ali su
postizali slabiji rezultat, osobito na zadatcima kojima se provjerava cjelovito znanje
ili vjetina koja je trebala biti steena.
57
Zanimljivo je da se interes uenika slabijih sposobnosti nije promijenio davanjem

ocjene, dok su oni najviih sposobnosti visok interes zadrali neovisno o ocjeni.
Ocjena ne potie uenje, ali je kao sredstvo mjerenja postignutog znanja ili vjetine
neophodna kao mjera usporedivosti na kraju jednog ciklusa pouavanja te kao
mjera kojom i nastavnik i uenik kreu u novi ciklus. Uenik i roditelj tako dobivaju
objektivnu informaciju o mogunostima nastavka kolovanja i potrebi za dodatnim
ili dopunskim radom.
Na obrazovni model, kao i mnogi drugi, izgleda ovako:
ocjenjivanje
pouavanje
vie od znanja koje od uenika oekuju nastavnici koji ih zapoinju pouavati u sljedeem obrazovnom ciklusu. To se jednako odnosi na razrednu nastavu, osnovnu kolu
ili zavretak srednjokolskog obrazovanja. Istovremeno se izraava nezadovoljstvo
niskim pragovima rjeivosti testova na dravnim ispitima na kraju kolovanja.
Ocjena u koli danas nije mjerilo znanja uenika kojim se mjeri koliko je obrazovnih
ishoda i na kojoj razini usvojeno, ve je agregat ocjena kojima su se mjerili aktivnost,
napredak i znanje, prema ljestvicama koje nastavnik denira sukladno grupi kojoj
predaje. Zbog denicije tradicionalne ljestvice prema kojoj uenik za prolaznu ocjenu
na svakom testu mora ostvariti najmanje 50% tonih odgovora, nastavnik ispitivanje
pie i priprema tako da veina uenika moe rijeiti vie od 50% ispita.
Dravni ispit (npr. dravna matura) ima drugaiju ljestvicu. Polazei od pretpostavke
da se svi opisani ishodi moraju provjeriti i da ne postoji spoznaja o pristupnicima
kojima bi se ispit mogao prilagoditi, ispit se osmiljava tako da opisuje ono najbolje,
pa tako i uenje, odnosno normalnu distribuciju; tako oekujemo da ima uenika
koji e rijeiti manje od 25% ispita, to je nedovoljno, kao i uenika koji e rijeiti
vie od 75% ispita, to znai ocjene vrlo dobar i izvrstan, a izmeu toga su rezultati
koje obino ocjenjujemo s ocjenama dovoljan i dobar.
Recimo neto o teorijama ocjenjivanja koje nam pomau da bolje ocijenimo svoje
uenike. Ocjenivanje se moe zasnivati na razliitim pretpostavkama pa tako razlikujemo:
ponavljanje
U tom modelu najgore prolazi ocjenjivanje koje se ne poduava dovoljno ni u visokom obrazovanju ni u sklopu trajnog osposobljavanja nastavnika. Ocjenjivanje se
smatra vjetinom koju nastavnici posjeduju samu po sebi jer smo svi proli godine
kolovanja u kojima smo sami ocjenjivani te tako stekli obrasce koje zatim primjenjujemo u vlastitom radu.
Ovim se modelom ocjenjuje ono to je uenik mogao uiniti i samo konstatira da
odreeni dio sadraja nije sposoban uiniti ili nauiti. Znanje uenika nee se poveati mjerenjem koliine znanja koju uenik posjeduje.
Ocjena kao jednostavna mjera od 1 (nedovoljan) ili 2 (dovoljan) do 5 (izvrstan)
mehanizam je kojim se mjeri razina steenog znanja i vjetine prema odreenom
standardu, ali ne daje povratnu informaciju o tome to treba uiniti da se postigne
vie, osim vrlo openita zakljuka: vie raditi.
U modelu u kojem ocjenjivanje zamijenimo davanjem povratne informacije nagraujemo ono to uenik zna i moe, uenika usmjeravamo da se pripremi nauiti i
ovladati vjetinom ili ga navodimo da unaprijedi tehnike rada za ono to ne zna ili
ne moe.
Opi je stav nastavnika da u Hrvatskoj postoji inacija ocjena, da su ocjene uenika
58
Normativno ocjenjivanje
ocjenjujemo znanje uenika usporeujui ga sa znanjem uenika u skupini;
ocjene su ravnomjerno rasporeene;
vezano je uz sadraj;
potie natjecanje;
ne pomae ueniku savladati ono to ne zna.
Kriterijalno ocjenjivanje
usporeuje postignua uenika prema deniranim kriterijima;
meu ocjenama ima puno slabih i puno vrlo visokih;
potie suradnju uenika;
povezano je s obrazovnim ishodima;
jasno daje povratnu informaciju o tome to se zna a to bi trebalo bolje
nauiti.
To nije sve, jer prilikom ocjenjivanja ne smijemo zaboraviti na valjanost. Pod terminom valjanost podrazmijevamo ocjenjivanje znanja, vjetine i sposobnosti, a ne
snalaljivosti, upornosti i dopadljivosti.
59
Razlikujemo sljedee oblike valjanosti isptivanja koje zavrava ocjenom:

Pojavna valjanost
Ono to se ispituje mora biti ono to se pouavalo i nije dovoljno da samo
nastavnik zna za povezanost sadraja i ispitivanja; ona mora biti poznata svim
uenicima u razrednom odjelu i ueniku kojeg se ispituje.
Sadrajna valjanost
Ono to se ispituje mora biti isti ishod koji je deniran ciljem pouavanja: dakle,
ako se uenika eljelo osposobiti za prepoznavanje prometnih znakova, ne smije
se ispitivati snalaenje u prometnim situacijama.
Kako na kraju ocjenjivati uenike?

Podijelimo cijeli proces na dva dijela. U prvom dijelu dnevno, tjedno i mjeseno
vrednujemo rad uenika, njegove uratke, odgovornost i savjesnost u radu te njegove
usmene odgovore, a u drugom dijelu u redovitim intervalima ocjenjujemo uenika i
dajemo mu brojanu ocjenu kao mjerilo njegova znanja i usvojenosti neke vjetine,
odnosno mjerilo razine usvojenosti obrazovnog ishoda koji ispitujemo.
Ocjena mora biti mjera znanja ili usvojene vjetine i ne smije imati drugih uloga!
Kako bi ocjenjivanje i vrednovanje bilo mogue, vano je da svi uenici budu upoznati s jednostavnim pravilima:
A. Ocjenjivanje i vrednovanje slui unaprjeenju uspjeha uenika;
B. Kriteriji po kojima se ocjenjuje moraju biti poznati uenicima;
C. Kriteriji moraju opisivati to se mora znati ili moi uiniti za dobivanje odreene
ocjene;
D. Za svaki rad koji se ocjenjuje ili vrednuje ueniku se mora dati detaljna povratna
informacija ponajprije o onome to je dobro napravljeno, zatim o tome kakav je
napredak, i konano o tome to je pogreno uinjeno;
E. Povratna informacija mora biti u konzistentnom obliku i usporediva za uenika
kako bi mogao pratiti svoj napredak;
F. Povratna informacija i ocjena moraju uslijediti nakon provedenog vrednovanja
ili ispitivanja u najkraem moguem roku.
Vrednovanje rada uenika proces je koji provodimo svaki dan, a slui poticanju trajnog
praenja napredovanja svakog pojedinanog uenika kojeg povratnom informacijom
potiemo na daljnji rad i usmjeravamo prema cilju, dok istovremeno gradimo sustav
u kojem uenik samovrednovanjem preuzima odgovornost za svoj uspjeh.
60
Ocjenjivanje je postupak kojim u pravilnim vremenskim razmacima uspostavljamo

mjerni sustav na temelju kojega svoje uenike razvrstavamo prema razini ostvarenja
cilja.
Kako bi proces bio transparentan, odmah na poetku moramo utvrditi:
A. to su denirani ciljevi onoga za to se uenik osposobljava?
B. Koje su mogue razine usvojenosti cilja: minimalna, oekivana, iznad oekivanja,
i to dostizanje koje od razina znai za daljnje napredovanje tijekom kolovanja
ili rada?
C. Koji su kriteriji po kojima e se ocjenjivati dostizanje neke razine
usvojenosti cilja ako je mogue u obliku jednostavne tablice:
Opis cilja
Razina
Opis kriterija
Znati upravljati
strojem
Minimalna razina
Moe pokrenuti i zaustaviti stroj uz

voditelja.
Oekivana razina
Upravlja strojem uz voditelja.
Iznad oekivanja
Samostalno upravlja strojem.
Cilj je ovoga teksta potaknuti vas da ocjenu koristite samo kao mjeru znanja. To
moete postii ako unaprijed denirate oekivanja za pojedine ocjene. Izrazite ta
oekivanja u obliku jednostavnih glagola koji opisuju to vai uenici moraju moi
uiniti ili znati. Predvidite tri razine: to je minimalno (za ocjenu dovoljan), to je
oekivano (za ocjenu dobar i vrlo dobar) i to je iznad oekivanog (za ocjenu
odlian). Organizirajte te podatke u tablicu i podijelite je uenicima na poetku
godine.
U svakodnevnom radu koristite isti model, ali bez ocjena. Dajte uenicima da vrednuju svoj rad, ali i rad svojih kolega. Potiite ih na samovrednovanje i prepoznavanje
onoga to nisu nauili, kao i na iskazivanje razloga svog uspjeha ime e uputiti
svoje kolege, odnosno neupjeha ime ete moda saznati to vi moete uiniti
da se ostvari cilj. Napredak nagraujte pozitivnom povratnom informacijom javno
pohvaljujte, ali za to ne koristite ocjenu. Upozoravajte na nezadovoljavajue ostvarenje ciljeva ili napredak dajte konstruktivnu kritiku, ali ne kanjavajte ocjenom.
Ocjena mora ostati samo mjera znanja u deniranim redovitim intervalima prema
istim kriterijima za sve.
Goran Sirovatka
61
Sadraj
Literatura
poglavlje 1.
Barbara Bray My eCoach Teaching Gen Yers

http://barbarabray.my-ecoach.com
to je zaista vano u odnosu nastavnika i uenika
str. 2
ivana ili
Susan Eisner Teaching Generation Three Initiatives

Journal of College and Teaching Learning, 2004
poglavlje 2.
William Strauss and Neil Howe Millennial Rising: The Next Great Generation
A Vintage Original, September 2000
Odlike dobrog i uspjenog nastavnika
str. 20
dijana vican
poglavlje 3.
Generacijske razlike i kako ih premostiti
jelena letica
Mario Comoglio Insegnare e apprendere con il portfolio

Milano, Fabbri Editori, 2006.
str. 36
irena itvani
str. 46
goran sirovatka
I. Turkovi Nastava strukovno teorijskih predmeta u srednjim kolama

Informator, Zagreb, 1997.
2. International Comparative Analysis of Learning and Teaching (ICALT).
poglavlje 5.
Ocjena i ocjenjivanje
T. J. Sergiovanni Costruire comunit nelle scuole, a cura di Mario Comoglio

Roma, LAS, 2000.
T. J. Sergiovanni Dirigere la scuola, comunit che apprende, a cura di Mario Comoglio
Roma, LAS, 2002.
poglavlje 4.
Znaajke uinkovitog nastavnog procesa
C. M. Charles Gestire la classe. Teorie della disciplina di classe e applicazioni pratiche, a cura
di Mario Comoglio
Roma, LAS, 2002.
str. 54
Daniel Chabot i Michel Chabot Emocionalna pedagogija. Osjeati kako bi se uilo Kako ukljuiti
emocionalnu inteligenciju u vae pouavanje
Zagreb: Educa, 2005,.
Eric Jensen Pouavanje s mozgom na umu
Zagreb: Educa, 2005,.
Boris Joki i Zrinka Rister Dedi U sjeni privatne instrukcije u obrazovanju Hrvatske
Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, 2007.
Heinz Klippert Kako uspjeno uiti u timu. Zbirka praktinih primjera
Zagreb: Educa, 2001.
Radovan Fuchs, Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre (urednici) Nacionalni okvirni kurikulum za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje
Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, 2011.
Jacqui Turnbull 9 Habits of Higly Effective Teachers. A Practical Guide to Empowerment
Continuum International Publishing Group, 2007.
Michael Winterhoff Zato nam djeca postaju nasilnici Vratimo djeci njihovo djetinjstvo
Zagreb: Znanje, 2010.
62
SADRAJ
LITERATURA
63
nakladnik
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
u suradnji s British Councilom
za nakladnika
Ivan utalo, ravnatelj
autori
Ivana Ili
Irena Itvani
Jelena Letica
Goran Sirovatka
Dijana Vican
voditeljica projekta
Maja Mandeki, British Council
lektura
Morana Zibar
korektura
Mirna Furdek
idejno rjeenje i grafiko oblikovanje
Srana Modrini
tisak
Printera Grupa d.o.o.
naklada
1000
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 805915
ISBN 978-953-55704-6-2
Zagreb, svibanj 2012.

Upravljanje - Razredom Skripta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upravljanje - Razredom Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Agencija za

Pripreme, ispiti, domae zadae, ispitivanje, plan i program, struna usavravanja,

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Suvremeni nastavnik i suvremena kola sve su manje davatelji informacija. Ueniku

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

moguim stilovima odgoja i njihovim prednostima i nedostatcima, o karakteristikama

Po dolasku nastavnika u uionicu neki uenici

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Nastavnik ne reagira na neprihvatljivo ponaanje. Ako ga uoi, ignorira ga i

prilog: test provjere vlastitoga stila

Koji je va stil upravljanja razredom?

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Svaku tvrdnju paljivo proitajte.

Ako uenik ometa sat, bez raspravljanja biva kanjen.

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Poeljne osobine i ponaanje

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

roditelji svojim doputenjima i zabranama postavljaju prve smjernice ponaanja

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

i spontana (uvijek u odnosu na konkretnu situaciju ili ponaanje), opisna i konkretna

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Ako je rije o nepoeljnom ili problematinom ponaanju, cjelovite ja poruke daju

Kad pria za vrijeme nastave

to nastavnik osjea u odnosu na

Zato je takvo ponaanje problem

jer time ometa druge i mene

Izraziti vlastite osjeaje

Navesti njihove razloge

Formulirati realan zahtjev

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Oblikovanje ponaanja uenika

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Ovaj uzajamni proces uvjetovat e uspjeh uenika i ostale rezultate:

Preko ponaanja nastavnika uenici uviaju to

Ako ponaanje nastavnika ostane

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Uiniti uenike odgovornima i odlunima u ostvarenju nekog cilja nastavnik

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

stvaranje pozitivnoga ozraja

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

kako do pozitivnoga ponaanja

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

TO JE ZAISTA VANO U ODNOSU NASTAVNIKA I UENIKA

Odlike uinkovitog, uspjenog i

Svaki nastavnik1 eli biti uspjean u nastavnom, kolskom i odgojno-obrazovnom

Kvaliteta odgoja i obrazovanja prvenstveno ovisi o znanju, sposobnostima i

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

Profesija uitelja i nastavnika pretpostavlja visoku kvaliciranost, razvijene razliite

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

Kako biti dobar

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

ilustracija jednoga nastavnoga dana

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

Nastavnica hrvatskoga jezika kreirala je svoj nastavni program i svoju

Nastavnik tjelesne kulture ima pred sobom svoj izvedbeni plan i

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA

Nitko ne voli osjeati se nesposobnim i neuspjelim, ni uenik ni nastavnik.

ODLIKE DOBROG I USPJENOG NASTAVNIKA