Professional Documents
Culture Documents
Harvardski sistem citiranja jedan je od najzastupljenijih sistema koji se koristi na skoro svim
prestinim fakultetima, kao i u naunim i akademskim lancima koji se objavljuju u strunim
asopisima na meunarodnom nivou. Uvoenjem jednog ovakvog pravilnika, Fakultet za
ekonomiju, finansije i administraciju eli da uvede standardizovan nain citiranja teksta u svim
seminarskim, zavrnim i istraivakim radovima.
Bibliografske reference treba da sadre dovoljno informacija kako bi svako ko ita rad mogao da
pronae izvor citiranog teksta. Stoga je od kljunog znaaja biti konzistentan i precizan kod
navoenja referenci. Veoma je vano napomenuti da se reference ne piu samo na mestima na
kojima direktno citiramo neki tekst ili neije rei nego svaki put kada prepriavanjem prenosimo
neiju ideju, koncept ili misli. Citiranje u samom tekstu rada podrazumeva navoenje imena autora
i godine. Na kraju rada svi korideni izvori moraju biti navedeni po abecednom redosledu.
Kada je isti autor koga elite da citirate objavio vie od jednog rada u istoj godini razliku ete
napraviti dodavanjem malog slova po abecednom redosledu:
Mirkovid (2008a) analizira ljudski kapital kada jo uvek nije postojala...
Ukoliko navodite zakljuak ili misao do kog je dolo vie autora u razliitim delima, navodite
ih poevi od najnovijeg dela (u odnosu na godinu) a zatim potujete pravilo abecednog
reda ukoliko su dela napisana u istoj godini:
Propusti u zakonskom okviru koji regulie finansijska trita doveli su do... (Bukilid i Ilid,
2005; Kovaevid, 2002; Mitrovid, 2002)
Kada direktno citirate tekst koristite znake navoda pritom navodei autora, godinu izdanja
dela iz kog direktno citirate tekst kao i stranicu na kojoj se nalazi citirani tekst u zagradama.
Ukoliko citat nije dui od dva reda on moe biti naveden u okviru samog teksta:
Jeremid (2003, s. 34) je naveo da ''komisija za hartije od vrednosti ima pet lanova''.
Ukoliko je citat dui od dva reda on mora biti napisan u posebnom pasusu:
Stiglitz (2004, s. 34) je napomenuo da ukoliko:
''postoje znaajne neefikasnosti trita nesavrena konkurencija, nesavrene
informacije, nepotpuna trita, eksterni efekti, javna dobra i nezaposlenost postoji
i pretpostavka da trite nede biti Pareto-efikasno''.
Ukoliko citirate samo deo reenice koji je bitan za va rad onda upotrebite tri take pre
zatvorenih znaka navoda:
Bajec (2010, s. 31) istakao je ''da u 2011. godini nede biti realnog povedanja plata i
penzija...''
lanak u asopisu:
Miljevid, M. (2009) Srbija je izgubila ansu. Graevinar, 17 (1), s. 18-19.
lanak u novinama:
Bulatovid, G. (2010) Dovoljno za penzionere i siromane. Veernje novosti, Nedelja 26.
septembar 2010. godine, s. 4.
Ukoliko nije stavljeno ime autora potrebno je staviti anon (korienje ovakvih lanaka bi
trebalo izbegavati):
Anon (2002) eme korporativnog umreavanja. Blic, Ponedeljak 14. oktobar 2002. godine,
p.8.
Radovi sa konferencija:
Banks, S. et al. (1998) Networked Lifelong Learning: innovative approaches to education
and training through the Internet, u: Proceedings of the 1998 International Conference:
.(ubaciti naziv konferencije) held at the University of Sheffield. Sheffield, University of
Sheffield.
Prezime autora, inicijal prvog imena. (godina) Naziv dela. Izdava, broj izdanja, stranice.
Tekst dostupan na internetu: cela URL adresa [datum pristupa].
Milid, M. (2006) Veza izmeu sive ekonomije i korupcije [internet]. Enterpreneurial
economics, 12, s. 166-175. Tekst dostupan na:
http://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=4&hid=106&sid=5400199a-5e62478fac4099e0786889b8%40sessionmgr113&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#
db=bth&AN=23943393#db=bth&AN=23943393 [pristupljeno: 15.novembra 2013].