Univerzitet u Tuzli

Mainski Fakultet
Odsjek: Mehatronika
Tuzla, 24.10.2016. godine

SEMINARSKI RAD
Predmet: Fleksibilni proizvodni sistemi
Tema: Proizvodnja procesnih proizvoda

Student: Ajdin Ahmetovi

Br. Indeksa: III-357/12

Prof:
Asistent:

Dr.sc. Edin Cerjakovi, docent

Mr.sc. Muhamed Heri, asistent

1. Uvod
Prema standardu ISO 9000 procesni proizvod je materijalan proizvod koji je
kontinualan (rasipajui, tean, gasovit), te je kao takav neprebrojiv i iskazuje se u
kilogramima [kg], litrima [l], metrima [m], metrima kubnim [m3], itd. Proizvodi
procesne industrije su: rude, elektrina energija, fluidni proizvodi, prehrambeni
proizvodi, derivati nafe, hemijski proizvodi, osnovni metali, proizvodi od nemetala,
itd.
Kontinuirana (procesna) proizvodnja, zasniva se na preradi osnovnih sirovina u
proizvode na usko specijaliziranim proizvodnim linijama odnosno procesima.
Dobiveni izlazni proizvod je ponavljajueg karaktera sa mogunostima izvedbe istog u
razliitim varijantama te se od zavisnosti stepena obrade proizvoda isti plasira kao
komadni proizvod (cement u pakovanju), ili nekomadna veliina (cement u rinfuzi).
Procesna proizvodnja dalje se moe podijeliti u dvije grupe:
1. Kontinuirana ponavljajua proizvodnja predstavlja proizvodnju istog proizvoda
sa mogunou varijantnih izvedbi, pri emu je godinja proizvodnja planirana
na bazi ugovorene prodaje ili raspoloivih resursa na tritu za posmatrani
period.
2. Kontinuirano promjenljiva proizvodnja sadri pored karakteristika kontinuirano
ponavljajue proizvodnje i mogunost definisanja proizvoda prema posebnom
zahtjevu kupca.

2. Tok funkcionisanja preduzea za proizvodnju procesnih proizvoda

Preduzea koja se bave proizvodnjom procesnih proizvoda su u veini sluajeva
dugorono planirana i kvalitetno projektovana shodno uoenim mogunostima za
dugoronu proizvodnju jednog te istog proizvoda (jedna ili vie varijanti) koji se moe
efikasno plasirati na pouzdano trite. Naravno da postoji mnogo uticajnih faktora o
odluci realizaciji izgradnje ovakvih pogona kako se vidi da je to veoma skup i rizian
poduhvat.

Slika 1. Izvor: Fraidoon, M.,("998):Engineering Management, Harlow,England :Addison Wesley

Langoman, str.4"6.

Na slici 1. je grfiki prikazan tok informacija i proizvodni tok jednog takvog

preduzea poevi od kupca pa sve nazad do njega kada mu se isporui gotov
proizvod.
U daljnjem tekstu je objanjen tok proizvodnje procesnog proizvoda u ininjerskom
smislu kao i detalji projektovanja jedne takve tvornice koji su bitni za shvatanje obima
takvog projekta.

2.1. Potrebna sirovina

Shodno vrsti procesnog proizvoda potrebno je obezbijediti i odgovarajuu sirovinu od
dobavljaa da bi se proces proizvodnje odvijao nesmetano i kvalitetno. Poto danas
meu dobavljaima nekih od procesnih sirovina postoji veliko rivalstvo koje se javilo
razvojem tehnologije, privrede i transporta, procesna produzea imaju mogunost da
biraju sa kojim od dobavljaa ele da posluju i potpiu ugovor. Naravno, na izbor
dobavljaa ulazne sirovine utiu sljedee faktori: kvalitet sirovine (ispitivanja kvaliteta
sirovine se vre u laboratorijama), cijena sirovine na tritu (cijena sirovine najvie
utie na cijenu gotovog procesnog proizvoda), dugorona isporuka sirovina, pouzdana
dogovorena isporuka sirovine, nain plaanja i sl.. Preduzee treba da ima mogunost
korigovanja ugovora sa dobavljaem u smislu traene koliine sirovine u odreeno
vrijeme shodno zahtjevima na tritu te kapacitetu proizvodnje shodno dogovorenim
pravilima datih zahtjeva definisanih u ugovoru. Iako se velika preduzea nemogu
potpuno osloniti na male i slabo razvijene dobavljae potrebnih sirovina, elemenata i
rezervnih dijelova ipak moraju da odravaju poslovni kontakt kako bi mogli da
osiguraju nesmetanu proizvodnju punog kapaciteta u sluaju iznenadnih potreba trita
proizvoda, zastoja isporuke od velikog dobavljaa i sl.

2.2 Interni transport, skladitenje i kontrola

Nakon to se izvri dopremanje sirovine od dobavljaa u krug preduzea, vri se
interni transport do ulaznog skladita preduzea gdje se sirovina odlae na
odgovarajue mjesto odakle je jednostavno, brzo i efikasno izvriti daljnji transport do
proizvodnog procesnog pogona. U prijemnom skladitu se kontinualno vre analize
kvaliteta i karakteristika dopremljene ulazne sirovine kako bi i sam gotov proizvod bio
zadovoljavajueg kvaliteta. Poto se u procesnim preduzeima dugi niz godina
doprema isti tip sirovine, obino se prilikom projektovanja preduzea odrede
odgovarajui standardni i namjenski transportni ureaji koji poveavaju produktivnost
sa skraivanjem vremena transporta za dato preduzee. Za pojedine sirovine i
proizvodne procese potrebno je obezbijediti i namjenske strojeve koji vre preradu
ulazne sirovine u adekvatno stanje i oblik koje se dalje moe iskoristiti u proizvodnom
pogonu.
Iako treba teiti da se materijal u krugu preduzea ne odlae, ve da nakon prijema
odmah odlazi na obradu sve do finalnog proizvoda nakon ega se isporuuje kupcu,
ipak ovakav tip proizvodnje i poslovanja ne doputa navedeni princip zbog
nepoznanice mogucih kasnjenja isporuke sirovine, kao i zbog nepoznatih moguih
kvarova i zastoja u proizvodnji, pa se zbog navedenog moraju obezbijediti zalihe
ulaznog materijala i gotovih proizvoda.

2.3. Proizvodnja
Prilikom projektovanja proizvodnog pogona procesnog preduzea projektantni
strunjaci definiu sve karakteristike proizvodnog pogona, te trebaju da iskoriste
prednosti postrojenja kao to je automatizacija da bi poboljali efikasnost pogona,
smanje trokove dijelova, smanjenje troenje alata u proizvodnji, smanjenje trokove i
vrijeme transporta unutar pogona i preduzea i sl.. Oprema je projektovana da radi bez
prekida sa to veim stepenom iskoritenja. Prilikom pokretanja pogona koji je obino
dugotrajan i detaljan izvre sve analize i podese se parametri na optmalne vrijednosti
za planirani proces. Pogon, zatim obino radi do daljnjega bez gaenja sa blagim
korekcijama parametara proizvodnje koje se vre u radu shodno uoenim moguim
poboljanjima proizvodnje ili potrebe za drugom varijantom proizvodnje proizvoda.
Potreba za gaenjem pogona i zastoja proizvodnje koja je krajnje nepoeljna nastaje
usljed kvarova i servisiranja na pojedinim elementima pogona, remonta i odravanja
pogona, izmjena pogona (automatizacija, unaprijeeni elementi pogona, potreba za
izmjenjenim novim proizvodom). Pri projektovanju dijelova, podsklopova i sklopova
za sistem proizvodnog pogona, tei se koritenju standardnih elemenata u to veem
broju kako bi izmjena bila laka, brza i omoguena, a pri izradi namjenskih dijelova
treba teiti izradi i rezerve u startu kako bi usljed kvara preduzee imalo na stanju
rezervni dio da bi se proizvodnja nastavila. Danas se tei modularnom principu
projektovanja ovakvih pogona, radi lake, bre i jednostavnije zamjene pojedinih
modula pogona u sluaju kvara, remonta ili izmjene pojedinih modulnih elemenata.
U veini sluajeva procesna postrojenja osim primarnog proizvoda takoer vre i
proizvodnju sekundarnog nus proizvoda ako dati proces i sirovina to omoguavaju.
Bitno je pomenuti i slubu odravanja koja uvijek mora biti pripravna da otkloni
kvarove u pogonu kako bi proizvodnja nastavila da tee. Sluba odravanja mora da
vri i redovno odravanje pogona radi pravilnog rada, kao i da prijevremeno uoi i
zamjeni potrone stradale dijelove te tako sprijei mogui zastoj proizvodnje. Procesna
preduzea obino posjeduju i alatnicu za mainsku obradu komadnih dijelova koja
usko sarauje sa slubom odravanja radi izrade rezervnih dijelova, a u veini
sluajeva i izradi inovacija vezanih za pogon i proizvod.

2.4. Zavrna kontrola, pakovanje, skladitenje

Nakon prerade sirovine u gotov proizvod, a u pojedinim procesnim postupcima i
nakon prerade sirovine u odgovarajui oblik i stanje, vri se ponovo kontrola kvaliteta,
stanja i sastava, te kao takva kontrola kvaliteta spada u proizvodni sistem preduzea.
Nakon zavrne kontrole proizvoda vri se transport i pakovanje proizvoda u
odgovarajuu ambalau nakon ega se vri odlaganje gotovog zapakovanog proizvoda
u izlazno ili otpremno skladite. Dalje e se iz skladita proizvod otpremati
adekvatnim transportnim sredstvom do kranjeg korisnika obino pomou posrednika.

2.5. Radna snaga i ljudski uticaj na projektovanje i rad tvornice

Iako ovakvi pogoni tee to veoj automatizaciji rada, ipak je potrebna radna snaga
ovjeka. Radnici bitnijih pozicija i radnih mjesta treba da su usko specijalizovani i
visokokvalifikovani za svoj zadatak, dok radnici u skladitima, transportu i pakovanju
mogu da budu srednje i nisko kvalifikovani. Radnici koji su uskospecijalizovani u
zavisnosti od sluaja do sluaja su specijalizaciju dobili prilikom obuke na radu,
srednje skole ili visokokolske ustanove koja je mogue namjenski oformljena
unaprijed radi obuke i pripremanja ljudi za otvaranje i sam rad u preduzeu. Obino se
radi po etvero brigadnom sistemu rada, te u sluaju velikih kvalitetnih i kvalitetno
projektovanih preduzea za procesnu proizvodnju koja se grade izvan gradova i veih
urbanih zona, planira se i izgradnja oblinjeg industrijskog naselja za radnike u kojem
se nalaze sve potrebtine dananjice za normalan ivot (bolnica, kola, pota, itd.).
Geografska lokacija preduzea i samog njegovog procesnog pogona se bira u
zavisnosti od tipa i kapaciteta pogona obino prije na ulazu u predgraa gradova, tako
da buka, miris, otpad i sl. ne ometa normalan ivot, a opet da je dovoljno blizu grada
kako bi mogla biti iskoristiva i dostupna ljudskoj snazi, poslovnom svijetu i sl. Tei se
takoer da se u blizini tvornice nalazi izvor (obicno rudnik) sirovine koji ima pouzdan,
jeftin i kvalitetan i dugorone koliine materijala tj. sirovine, te pouzdan, jeftin i brz
transportni put i nain dopreme sirovine do tvornice. Bitnu ulogu odreivanja lokacije
projektovanog preduzea bitnu ulogu imaju rijeke, jezera i mora kako je velika
koliina vode obino potrebna za funkcionisanje procesnog pogona kako za hlaenje
tako i za mnoge druge procese. Naravno, voda se vraa u svoj tok nakon preiavanja
i provjere da li moe ugroziti ekosistem kao takva.

3.Zakljuak
U saetom tekstu je pokuano kratko objasniti tok i nain proizvodnje procesnih
proizvoda openito, uz objanjenja o obliku i ureenju takvih preduzea uzimajui u
obzir samo nama bitne faktore za analizu. Iz navedenog se moe zakljuiti da su to
veoma kompleksne fabrike i pogoni koji su kompleksno dugorono projektovani za
rad uz velika poetna ulaganja koja su dugorono isplativa ako je trite naravno
pouzdano.
Samo projektovanje tvornice je veoma kompleksno i ogromnih je razmjera to je
veoma zanimljivo kao i uticaj jednog takvog preduzea i pogona po okolinu koja
zavisi od istog pogotovo u ekonomskom i drutvenom smislu u sluaju smanjene
potranje trita za proizvodom, loe politike i korupcije to dovodi do finansijskog
propadanja preduzea. Kako su i sama preduzea ovog karaktera velika i finansijski
jaka, tako i njihovi pogoni se usavravaju kontinuirano i uvijek ima mjesta za nove
ideje kako ubrzati proizvodnju (naravno, ako je potrebno), te upoznati ljude i stei

nova znanja.