UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
MEHATRONIKA

ZAVRNI RAD
prvog ciklusa studija

Analiza strujanja radnog fluida kroz nepovratni ventil

Mentor: Student:
Dr.sc. Almir Osmanovi, docent Ajdin Ahmetovi

Tuzla, novembar, 2017.godine

1
SAETAK
U ovom zavrnom radu je obraena tema hidraulikih nepovratnih ventila, tanije strujanja
radnog medija, odnosno fluida kroz nepovratne ventile. Teoretski dio rada daje osnovni uvid u
analizu strujanja fluida, ali openito se bavi i samim nepovratnim ventilima. Dok su u
praktinom dijelu rada predstavljeni konkretni softwareski primjeri analize (simulacije)
strujanja fluida kroz nepovratne ventile.

Kljune rijei: nepovratni ventil, hidraulika, strujanje, fluid, model, modeliranje, simulacija,
CAD,...

1
SUMMARY

Key words: check valve, hydraulic, flow, fluid, model, simulation, CAD,....
SADRAJ:
1. UVODNA RAZMATRANJA
2. OSNOVNI ZAKONI STRUJANJA FLUIDA
2.1. Strujanje fluida kroz cjevovode
2.2. Strujanje fluida kroz lokalne otpore
2.2.1. Strujanje fluida kroz difuzor
2.2.2. Strujanje fluida kroz konfuzor
2.2.3. Strujanje fluida kroz ljebove i zazore
2.2.4. Strujanje fluida kroz koncentrine prstenaste zazore
3. HIDRAULIKI VENTILI
4. NEPOVRATNI VENTILI
4.1. Naizmjenino nepovratni ventil
4.2. Hidrauliki upravljani nepovratni ventili
4.2.1. Hidrauliki upravljani dvostrani nepovratni ventil
4.2.2. Nepovratni ventil upravljan preko klipa jednosmjernog djelovanja
4.2.3. Nepovratni ventil upravljan preko klipa dvostranog djelovanja
4.2.4. Primjeri ugradnje nepovratnih ventila sa hidraulikim upravljanjem
5. PRIMJERI NEPOVRATNIH VENTILA SA TRITA
6. MODELIRANJE NEPOVRATNOG VENTILA
7. STRUJANJE FLUIDA KROZ MODEL NEPOVRATNOG VENTILA
7.1. Ulazni podaci za analizu/simulaciju
7.2. Rezultati analize/simulacije
8. ZAKLJUAK
Popis slika:
Slika 1. Znaenje simbola ventila 6

Popis dijagrama i grafikona:

Dijagram 1.Pad pritiska kroz nepovratni ventil sa oprugom 9
1. UVODNA RAZMATRANJA
Pod rijei hidraulika podrazumijevamo generisanje kretanja i sila pomou hidraulike
tekuine odnosno fluida koji slui kao medij za prijenos snage.
Ime "hidraulika" (hydraulikos) je nastalo spajanjem grkih rijei hydor (voda) i aulos
(cijev ili lijeb). Taj naziv u poetku je oznaavao nauku o kretanju vode u cijevima dok
danas takvo shvatanje ima samo historijsku vrijednost. Danas je raspon primjene hidraulike
toliko irok da je teko nai neko podruje tehnike u kojem se ne bi na neki nain koristili
njeni zakoni.

Pod hidraulikim sistemom (prenosnikom) podrazumjeva se ureaj u kome se pomou

tenosti prenosi energija sa jednog mjesta na drugo, u istom ureaju obavljaju se i druge
funkcije: transformacija jednog oblika energije u drugi, regulacija protoka i pritiska i toka
kretanja tenosti.

Do velike primjene hidraulikih sistema ili hidrostatskih prenosnika snage dolazi u slijedeim
sluajevima odnosno zahtjevima:
ukoliko je rastojanje od izvora energije do mjesta njenog koritenja veliko,
esta izmjena smjera i pravca kretanja,
neophodno obezbijediti kontinuirano kretanje,
potrebno mijenjati optereenje i brzinu kretanja, te
ukoliko je na raspolaganju mali prostor ili prenosnik mora biti male teine.

Fundamentalna nauka koja prouava zakonitosti kod fluida je hidromehanika, a dijeli se na

hidrostatiku koja prouava zakonitosti fluida u ravnotei i na hidrodinamiku koja prouava
zakonitosti fluida u gibanju/kretanju.
Razvoj hidrostatike, na ijim principima se razvija konstrukcija hidraulinih sistema,
vezan je prvo za Arhimeda (250 god. prije n.e.), koji je postavio "zakon o plivanju tijela". Za
druge oblasti hidromehanike ije se zakonitosti takoer koriste za konstrukciju hidraulinih
sistema zasluni su: Bernoulli, Newton, Pascal, Leonardo da Vinci, D'Alember, Navier,
Stokes, Reynolds, Darcy i mnogi drugi.

Svaki hidrauliki sistem, bez obzira na stepen sloenosti, sastoji se od tri osnovne grupe
elemenata (Tabela 1.):
- pogonskog agregata (pretvara elektrine, toplotne ili mehanike u hidrauliku
energiju),
- upravno-regulirajuih elemenata i
- izvrnog organa (pretvara hidrauline u mehaniku energiju).
Izvor Elektromotor, motor SUS ili neki drugi pogonski
Pogonski energije agregat
agregat Pretvara Zapreminska pumpa: zupasta, krilna, klipna ili
energije neke druge konstrukcije

Razvodnik, nepovratni ventil, ventil za regulaciju

Upravno regulirajui elementi
pritiska, ventil za regulaciju protoka, itd.

Pretvara
Hidrauliki motor: linearni, rotacioni ili oscilatorni.
Izvrni energije
organ Korisnik Proizvodna maina, transportno sredstvo, vojno
energije orue ili neki drugi ureaj
Tabela 1. Principijela shema hidraulikog sistema
Elektrina energija se pretvara u mehaniku u elektromotoru, a toplotna energija u motoru
SUS. Ona se preko rotirajuih elemenata dovodi do rotora pumpe, u kome se transformie u
hidrauliku energiju. Pomou fluida (voda, sintetiki fluid, emulzija ili mineralno ulje)
energija se transportuje kroz cjevovode do hidraulinog motora, u kome se opet pretvara u
mehaniku, prenosi i predaje izvrnom organu, najee kinematskom mehanizmu.

U ovom radu je obraena tematika strujanja radnog fluida kroz nepovratne ventile koji su
zapravo lanovi grupe "upravno regulirajuih elemenata" (sa principijelne sheme hidraulikog
sistema). Prije nego zaponemo sa glavnom temom o nepovratnim ventilima, u daljnjem
tekstu emo ukratko objasniti osnovne fundamentalne zakone strujanja fluida uz pripadajue
varijable koje su nam potrebne, kako bi adekvatno analizirali i razmatrali problematiku
strujanja fluida kroz nepovratne ventile, u uljno hidraulinim sistemima (UHS).

Na slici 1., prikazan je 3D CAD model jednog nepovratnog ventila kroz iji radni
prostor je simuliran tok strujanja fluida, a kao rezultat simulacije prikazane su strujnice
radnog fluida kako teku kroz tijelo ventila.

Slika 1. Strujanje fluida kroz nepovrtani ventil

2. OSNOVNI ZAKONI STRUJANJA FLUIDA
2.1. Strujanje fluida kroz cjevovode
Ako se posmatra segment tenosti unutar cjevovoda (slika 2), valjkastog oblika duine (l) i
poluprenika (y), koji se nalazi u stacionarnom toku, moe se zakljuiti da na njega djeluju
dvije suprotne sile.

Slika 2. Strujanje fluida kroz cjevovod

Sila pritiska Fp, nastoji da odri kretanje:

Sila trenja , nastoji da zaustavi kretanje:

Sila pritiska koja nastoji da odri kretanje, je jednaka:

Sila trenja koja nastoji da zaustavi kretanje fluida se moe postaviti na osnovu Newtonove
jednaine:

Kod jednolikog kretanja nema ubrzanja:

Integriranjem se dobija da je brzina :

Uslov: brzina lamele tenosti uz zid je jednaka nuli, a u osi cjevovoda je najvea.

Ako uvedemo odnose i , dobivamo izraz za pad pritiska:

Ako jo dodatno uvedemo relacije za odnos kinematske i dinamike viskoznosti, te veliine

Reynoldsovog broj:

Izvedena jednaina vai za proraun pada pritiska kod strujanja tenosti u laminarnom
podruju. Koeficijent trenja je u funkciji samo veliine Reynoldsovog broja.

U laminarnom podruju strujanja raspored brzina po presjeku je u obliku parabole i za

sve vrijeme strujanja du cijevi nema poremeaja u odnosu strujnica. Brzina na mjestu
kontakta tenosti i povrine cijevi je jednaka nuli, a oblik parabole je funkcija brzine strujanja
i veliine viskoznosti fluida. Raspored strujnica kod laminarnog teenja je shematski prikazan
na slici 3.a).

Slika 3. Dijagram brzina laminarnog strujanja fluida kroz cjevovod

Kod turbulentnog strujanja raspored brzina je sasvim drugaiji nego kod laminarnog. Na
veem dijelu presjeka veliine brzina pojedinih lamela se malo razlikuju od najvee, ali je
zato pad brzine prema najnioj veoma brz. Osim toga, kod turbulentnog strujanja dolazi do
poremeaja toka strujanja pojedinih strujnica. Shematski prikaz toka i rasporeda brzina kod
turbulentnog strujanja prikazan je na slici 3.b).

Kriterij razgranienja laminarnog i turbulentnog strujanja fluida je Reynoldsov broj, koji se

proraunava prema:
Granina vrijednost Reynoldsovog broja kada teenje prelazi iz laminarnog u turbulentno
podruje, naziva se kritinim Reynoldsovim brojem (Rekr), i on ima razliite veliine kod
teenja kroz otvore sa razliitim oblikom i dimenzijama. Nekoliko karakteristinih vrijednosti
se daje prema literaturnim izvorima:
Vrsta i oblik otvora kroz koji struji fluid Rekr:
Okrugle glatke cijevi 2200 - 2300
Elastine gumene cijevi 1600
Glatki uski koncentrini prstenasti procjepi 1100
Glatki uski ekscentrini prstenasti procjepi 1000
Uski koncentrini prstenasti procjepi sa prstenastim ljebovima 700
Uski ekscentrini prstenasti procjepi sa prstenastim ljebovima 400
Kanali razvodnih ventila sa cilindrinim klipom 260
Kanali ravnih i konusnih zasuna 20 - 100
Kanali raznih prigunih organa 150 - 230
Tabela 2. Kritine vrijednosti Reynoldsovog broja za razliite oblike otvora

U podruju turbulentnog strujanja, neposredno uz povrinu cijevi, formira se sloj tenosti u

kome vladaju zakoni laminarnog strujanja. Ovaj sloj tenosti je male debljine i naziva se
granini sloj. Povrina cijevi nije ravna, a stepen hrapavosti zavisi od vrste materijala od koga
su cijevi izraene, vremena eksploatacije cjevovoda i drugih elemenata. Neravnine i granini
sloj mogu doi u tri meusobna odnosa i ovisno o tome nastaju i tri tipa cjevovoda, bez obzira
na stvarnu hrapavost cjevovoda:
- debljina graninog sloja je vea od visine najvee neravnine, pa se govori o
hidrauliki glatkim cijevima,
- debljina graninog sloja je manja od visine najvee neravnine, pa se govori o
hidrauliki hrapavim cijevima, te
- odnos izmeu graninog sloja i neravnina se povremeno mijenja, cijev se
mjestimino ili povremeno ponaa kao hidrauliki glatka ili hidrauliki hrapava, pa se govori
o tzv. prelaznom podruju teenja.

Postoje razliiti obrasci za proraun koeficijenta trenja kod turbulentnog strujanja:

Za hidraulike glatke cijevi:

Za hidraulike hrapave cijevi

Za prelazno podruje se koristi tzv. Frenkelov obrazac:

Iz navedenih formula se vidi da je proraun koeficijenta trenja veoma sloen. Za definisanje
njegove veliine zato se najee koristi Nikuradeov dijagram, koji je zapravo dijagram
promjene koeficijenta trenja u oknosu na veliinu Re i relativnu hrapavost (d/k).

Slika 4. Nikurade-ov dijagram

U dijagramu (slika 4.) su definisana dva podruja teenja:

a) laminarno, kod koga je: , te
b) turbulentno, kod koga je:

U turbulentnom podruju se daje vie krivih promjena, a svaka vrijedi za drugu vrijednost
relativne hrapavosti:

Kod definisanja vrijednosti relativne hrapavosti ( ), mogu se usvojiti slijedee vrijednosti

apsolutne hrapavosti (k):
- precizno vuene beavne cijevi:
- beavne cijevi (gasne):
- cijevi izraene od sintetikih materijala:
- savitljivi gumeni cjevovodi:
2.2. Strujanje fluida kroz lokalne otpore

Lokalni otpori nastaju na mjestima na kojima dolazi do promjene brzine strujanja fluida i
promjene oblika strujnice. Za odreivanje veliine lokalnog otpora koristi se sljedea formula:

Kod strujanja tenosti kroz lokalne otpore, moe se postaviti odnos da je = , pa se dobije:

Svi lokalni otpori se mogu podijelit u 4 grupe:

1. otpori u elementima u kojima je pad pritiska vezan za promjenu povrine presjeka,
2. otpori u elementima u kojima je pad pritiska vezan za promjenu pravca strujanja
fluida,
3. otpori u elementima u kojima dolazi do razdvajanja ili skupljanja dva ili vie
tokova, te
4. otpori u komponentama hidraulikog sistema (razvodnici, ventili .).
2.2.1. Strujanje fluida kroz difuzor

Na slici 5. prikazan je dio cjevovoda kod koga dolazi do naglog proirenja (difuzor). Brzina
, u presjeku , smanjuje se na brzinu , u presjeku , pa zbog smanjenja brzine
teenja dolazi do pada raspoloive kinetike energije. Pad pritiska se moe proraunati prema
teoremi Bordo - Karnoa.

Slika 5. Teenje fluida kroz difuzor ( )

Za posmatrani sistem moe se postaviti jednakost sila:

Bernoulijeva jednaina za presjeke 1-1 i 2-2:

Ako postavimo uslov da je protok , onda se moe napisati:

Pa se konano dobije:

Kako je:

Dobija se:

Kod naglog proirenja cjevovoda i vrijednosti Reynoldsovog broja Re < 10, koeficijent otpora
se proraunava prema formuli:

Dok za vrijednosti Reynoldsovog broja 10 < Re < 3500, koeficijent otpora se proraunava
prema formuli:
2.2.2. Strujanje fluida kroz konfuzor

Kod naglog suenja cjevovoda gubici energije nastaju zbog naglog suenja strujnog toka, a
zatim zbog ponovnog proirenja. Tok strujnica i slobodni prostori za stvaranje vrtloga
prikazani su na slici 6. Pad pritiska kod elemenata sa suenjem je manji nego kod elemenata
sa proirenjem, a u cilju daljnjih smanjenja gubitaka konfuzori se izvode sa postepenim
prelazom prenika. Kod ovakvog izvoenja elemenata ugao , a koeficijent
lokalnog otpora je .

Slika 6. Teenje fluida kroz konfuzor ( )

Kod Re < 10, koeficijent lokalnog otpora se proraunava prema:

Dok kod Re > 10, koeficijent lokalnog otpora se proraunava prema:

2.2.3. Strujanje fluida kroz ljebove i zazore

Pod zazorom se podrazumijeva prostor u hidraulinoj komponenti ogranien metalnim

povrinama i ispunjen uljem. Visina zazora je znatno manja od duine i irina kod
hidrostatikih komponenti se kree u granicama od 5 - 20 , a duina i irina su vee od
5 . Ispred i iza zazora, ovisno o funkciji elementa, djeluju isti ili razliiti pritisci, pa tenost
u zazoru miruje ili se kree. Osim toga, gornja i donja metalna povrina mogu biti nepokretne,
obje se mogu kretati u razliitim pravcima ili da jedna miruje, a druga je pokretna. Ako se
uzme u obzir da zazor moe biti ravan ili lunog oblika, vidi se da se kod zazora moe postii
veliki broj meusobno razliitih kombinacija.

Reim teenja fluida kroz zazor je od neobine vanosti za projektovanje hidraulinih

komponenti. U svakoj hidraulinoj komponenti ostvaruju se kontakti pokrenih sa nepokretnim
ili drugim pokretnim povrinama, u uslovima djelovanja razliitih pritisaka ispred i iza nje.
Takvi odnosi se sreu kod: razvodnih ventila, zupastih pumpi, cilindara i drugih elemenata
kod kojih se zona visokog pritiska odvaja zaptivaima od zone niskog pritiska.

Bez obzira na veliinu zazora, odnos povrina u pogledu kretanja i njihov oblik, proticanje
izmeu dvije povrine se moe posmatrati kao:
a) posljedica kretanja jedne od dvije povrine koje obrazuju zazor (slika 7.,a)), i
b) posljedica djelovanja razlike pritisaka ispred i iza ploe koje obrazuju zazor i koje
miruju (slika 7.,b)).

Slika 7. Strujanje fluida kroz zazor

U sluaju da se jedna ploa kree, a druha miruje, lamela fluida, koja se nalazi neposredno uz
plou koja se kree, e imati istu brzinu kao i ploa, a lamela fluida uz nepokretnu plou e
mirovati. Sve ostale lamele e imati drugaije veliine i obrazovae se trokut brzina, iji e
oblik zavisiti od brzine, veliine zazora i viskoznosti fluida. Kretanju se suprotstavlja
tangencijalni napon, koji se prema Newtonovom zakonu moe izvesti kao odnos dinamike
viskoznosti, brzine i debljine zazora:

Protok tenosti kroz zazor, prouzrokovan pomjeranjem gornje ploe (slika 7.a)), iznosi:

i
a sila otpora kretanju gornje ploe je jednaka:

Ukoliko su obje ploe nepokretne (slika 7.b)), a teenje fluida je uslovljeno razlikom
pritisaka, moe se postaviti uslov da je zbir sile pritiska koja dovodi do kretanja i sile trenja
koja nastoji da zaustavi kretanje jednak nuli:

Ako integriramo prethodni izraz, dobija se da je:

uslov:

a za

Protok kroz zazor se dobije kada se u jednaini za protok umjesto najvee stavi srednja
vrijednost brzine teenja:

Pa se protok rauna kao:

Ovaj izraz za proraun protoka je veoma vaan, jer se svi drugi oblici proticanja
proraunavaju na osnovu njega.
2.2.4. Strujanje fluida kroz koncentrine prstenaste zazore

Ovaj tip zazora se najee sree u hidraulici. Na slici 8., ispod je prikazan odnos povrina
kod koncentrinog prstenastog zazora.

Slika 8. Koncentrini prstenasti zazor

Srednja brzina teenja je jednaka:

a pad pritiska:

Protok kroz zazor, kada klip miruje, jednak je:

Ali ukoliko se klip kree, neophodno je uzeti u obzir i protok, pa je ukupan protok jednak:

gdje je:

Reynoldsov broj je jednak:

pa se koeficijent otpora proraunava prema:

3. HIDRAULIKI VENTILI
Ventili kao elementi za upravljanje i regulaciju u UHS su ureaji koji se koriste za regulaciju i
usmjeravanje radnog fluida u sistemu. Mogue funkcije ventila ukljuuju: proputanje,
zaustavljanje i promjenu smjera medija te regulaciju protoka i pritiska.

Osnovni dijelovi svakog ventila su:

- tijelo ili kuite ventila,
- ulaz(i) i izlaz(i) koji doputaju ulaz i izlaz radnom mediju iji se protok kontrolira,
- prekida toka (rotor, disk, kugla, vrata...) koji prepreava i omoguava protok,
- sjedite, koje sa prekidaem toka obrazuje nepropusan spoj pri zatvorenom stanju,
- pokreta, kojim se runo ili indirektno pokree prekida toka.

Ventili se mogu klasificirati na razne naine. Osnovni tipovi ventila prema konstrukciji
upravljako/zaptivnog elementa su:
- ventili sa diskom,
- ventili sa vratima,
- ventili sa epom,
- ventili sa loptom,
- ventili sa iglom,
- nepovratni ventili,
- leptir ventili, itd.

Po nainu pokretanja ventili se mogu podijeliti na:

- runo pokretani ventili,
- elektrino pokretani ventili (sa solenoidom),
- hidrauliki upravljani ventili te
- pneumatiki (pneumatski) upravljani ventili.

Podjela ventila prema njihovoj funkciji u sistemima:

razvodnici,
nepovratni ventili,
tlani ventili,
protoni ventili,
kombinirani ventili te
cijevni zatvarai.

Ventil se prikazuje kvadratnim simbolima tako da broj kvadrata odgovara broju moguih
razvodnih poloaja datog ventila (Slika 9. a)). Strelice ucrtane u polja (kvadrate) prikazuju
razvodne putove te smjer protoka medija (b). Zatvoren put oznaava se poprenom crtom
unutar polja. Dovodni i odvodni prikljuci ucrtavaju se na polju nultog (mirnog) poloaja
(poloaj koji ventil zauzima kad na njega ne djeluje upravljaki signal) ili na polju polaznog
poloaja, ako ventil nema nultog poloaja (c). Nain aktiviranja oznaava se sa strane (d) u
ovom sluaju oprugom i kombinirano: elektromagnetom ili runo.

Slika 9. Znaenje simbola ventila

4. NEPOVRATNI VENTILI
Nepovratni ventil predstavlja najjednostavniju konstrukciju ventila sa sjeditem. Bez obzira
na konstruktivno rjeenje, svi imaju zadatak da u jednom pravcu obezbijede protok, a u
suprotnom da ne dozvole (zatvore) protok fluida. Na slici 10., prikazan je uproten presjek
nepovratnog ventila sa kuglicom i konusnim radnim elementom. Na slici 10., takoer je
prikazan i dijagram (p - Q), sa koga se vidi da je ispred ventila neophodno stvoriti pretpritisak
(po), da bi se savladala sila opruge i nakon toga ventil otvorio. Sa prikazanih presjeka se vidi
da ovaj tip ventila ne proputa fluid pravcem B - A.

Slika 10. Upro teni presjek nepovratnog ventila sa kuglicom i konusnim radnim elem.

Karakteristina mjesta ugradnje nepovratnih ventila prikazana su na slici 11.

Slika 11. Karakteristina mjesta ugradnje nepovratnih ventila u UHS

a) u sklopu sa ventilom za regulaciju protoka, radi obezbjeenja toka ulja u jednom pravcu sa,
a u drugom pravcu bez regulacije,
b) iza pumpe, radi spreavanja povrata ulja iz hidraulikog sistema u pumpu,
c) u obilaznom vodu kod usisnog filtera, radi obezbjeenja pumpe potrebnom koliinom ulja
u sluaju zasienja filtera,
d) u obilaznom vodu kod povratnog filtera, radi obezbjeenja nesmetanog toka ulja u sluaju
zasienja filtera;
e) izmeu pumpe visokog i pumpe niskog pritiska, radi obezbjeenja toka ulja prema
hidraulinom sistemu, kada se nikotlana pumpa iskljui;
f) oko regulatora protoka, ukoliko je neophodna regulacija protaoka u oba pravca teenja.

Iz osnovne izvedbe nepovratnog ventila razvijena je familija ventila sa nekoliko

konstruktivnih izvedbi, a neke od njih e biti objanjenje u daljnjem tekstu.
4.1. Naizmjenino nepovratni ventil
Na slici 12. prikazan je naizmjenino nepovratni ventil koji se sastoji od kuita (1) i radnog
elementa. Ako pritisak ulja djeluje na vod (A), radni element se pomjera ulijevo, pa se
uspostavlja tok ulja A-x, a ukoliko pritisak ulja djeluje na vod B, radni element se pomjera
udesno pa se uspostavlja tok ulja B-x.

Slika 12. Naizmjenino nepovratni ventil

Na slici 13. prikazan je primjer ugradnje naizmjenino nepovratnog ventila. On je

spojen sa vodovima A i B, a preko njega se dovodi impuls pritiska vodom (x) do regulatora
pritiska (3), a jednom od voda A, a drugi put do voda B, zavisno od toga koji je pod
pritiskom.

Slika 13. Primjer ugradnje za naizmjenino nepovratni ventil

4.2. Hidrauliki upravljani nepovratni ventili
4.2.1. Hidrauliki upravljani dvostrani nepovratni ventil

U sluaju kada je potrebno obezbjediti zateeni poloaj klipa hidraulinog cilindra, ispred
hidraulinog cilindra se ugrauje upravljani dvostrani nepovratni ventil. Presjek ovog tipa
ventila prikazan je na slici 14., dok je na slici 15. prikazan primjer njegove ugradnje u
hidraulinom sistemu.

Slika 14. Upravljani dvostrani nepovratni ventil

Kod dovoda ulja pod pritiskom na prikljuak A, nepovratni ventil (5) sa slike 15., se otvara i
ulje slobodno protie prema prikljuku (A1). Istovremeno se klip (2) pomjera udesno; on
otvara desni nepovratni ventil, pa se oslobaa protok ulja pravcem B1-B. Zbog smanjenja
hidraulinog udara, prvo se pomjera kuglica (3); komora prema prikljuku (B1) se rastereuje,
a odmah zatim se pomjera tijelo nepovratnog ventila (4).

Slika 15. Primjer ugradnje za upravljani dvostrani nepovratni ventil

4.2.2. Nepovratni ventil upravljan preko klipa jednosmjernog djelovanja

Ukoliko nepovratni ventil treba da proputa ulje u oba pravca, neophodno je kod toka ulja
pravcem B-A obezbjediti prinudno pomjeranje radnog elementa u otvoreni poloaj. Na slici
16. je prikazan pojednostavljen presjek nepovratnog ventila sa hidraulikim upravljanjem
preko upravnog klipa jednosmjernog djelovanja.

Slika 16. Nepovratni ventil upravljan preko klipa jednosmjernog djelovanja

1. tijelo ventila, 2. upravlj. klip, 3. klip nepovratnog ventila, 4. opruga.

Protok je slobodan pravcem A-B, jer pritisak ulja pomjera radni element (3) u otvoreni
poloaj. Kada se smanji pritisak na strani A, a povea na strani B, ventil se zatvori. Otvaranje
nepovratnog ventila za tok ulja pravcem A-B vri se preko klipa (2). On se pomjera pritiskom
upravljakog ulja, koje se dovodi na otvor (x). Isteklo drenano ulje se odvodi preko otvora
(D) u rezervoar.
4.2.3. Nepovratni ventil upravljan preko klipa dvostranog djelovanja

Na slici 17. prikazan je razvodni nepovratni ventil sa hidraulikim servo upravljanjem putem
preko upravnog klipa dvostranog djelovanja.

Kroz ventil je slobodan protok ulja pravcem A - B, jer pritisak pomjera radni element (3)
udesno. Paralelno sa pomjeranjem radnog elementa pomjera se i pomoni klip (6), koji ima
zadatak da se otvori prvi i da proputanjem male koliine ulja u stranu (B) smanji hidraulini
udar.

Slika 17. Nepovratni ventil upravljan preko klipa dvostranog djelovanja

1. tijelo ventila, 2. upravlj. klip, 3. klip nepovratnog ventila,
4,5. opruga, 6. ventil za rastereenje

Ukoliko se eli propustiti tok fluida pravcem B - A, ulje se dovodi upravljakim

vodom na stranu (x), klip se pomjera udesno i potiskuje prvo pomoni klip (6), a zatim radni
element (3). Ako ventil treba dovesti u zatvoren poloaj, upravljakim vodom se dovede ulje
na stranu (y), te se klip pomjeri ulijevo. Opruge (4, 5) e potisnuti prvo pomoni klip (6), a
zatim i radni element (3) na dosjedne povrine. Ovaj tip ventila se koristi za velike protoke,
jer se ugraenim pomonim klipom eliminie pojava hidraulikih udara.

Da bi se osiguralo upravljanje ventilom pod pritiskom preko klipa (2), neophodno je

obezbijediti sljedei pritisak upravljanja:
4.2.4. Primjeri ugradnje nepovratnih ventila sa hidraulikim upravljanjem

Nepovratni ventil sa hidraulinim upravljanjem koriste se relativno esto, naroito kod

hidraulinih sistema kod kojih je neophodno obezbijediti pouzdano zaustavljanje klipa
hidraulinog cilindra i njegovo zadravanje u zadanom poloaju, pod djelovanjem optereenja
u duem vremenskom periodu.

Tipian primjer ugradnje je na hidraulinim sistemima dizalica, viljukara i slinih

postrojenja. Dva karakteristina primjera ugradnje nepovratnih ventila sa hidraulinim
upravljanjem su prikazana na slikama 18 i 19.

Slika 18. Primjeri konstrukcije hidraulinih sistema sa ugraenim

nepovratnim ventilom jednostranog djelovanja, postavljenim u jednom vodu

U hidraulinom sistemu prikazanom na slici 18., ugraeni su, osim pumpe, ventila za
ogranienje pritiska, razvodnika i hidraulinog cilindra i nepovratni ventil sa hidraulinim
upravljanjem (1) i priguni ventil u kombinaciji sa nepovratnim ventilom (2).

Ako je elektromagnet (b) razvodnika pod naponom, oslobaa se prolaz ulja od pumpe prema
ventilu (1), protie kroz njega pravcem A - B, jer se radni element ventila otvara, te ulje
dolazi do ventila za regulaciju protoka (2). S obzirom na nii otpor teenja, ulje prolazi kroz
nepovratni ventil prema klipnoj strani hidraulinog cilindra. Iz klipnjaine strane ulje otie
povratnim cjevovodom do razvodnika i preko njega u rezervoar.
 Ukoliko je ukljucen elektromagnet (a), razvodnik obezbjeuje prolaz ulja prema
klipnjainoj strani hidraulikog cilindra. Pritisak ulja djeluje istovremeno upravljakim
vodom (x) na radni klip nepovratnog ventila; on se pomjera, otvara ventil i oslobaa prolaz
ulju iz klipne strane cilindra preko prigunog ventila prema razvodniku i rezervoaru. Priguni
ventil obezbjeuje sputanje klipa potrebnom brzinom. U sluaju da, iz bilo kakvog razloga,
pritisak u upravljakom vodu (x) opadne, nepovratni ventil se zatvara i klip se zaustavlja u
zateenom poloaju.

Ukoliko se klip cilindra eli zaustaviti u bilo kojem poloaju, u oba smjera, kretanje
klipa na svakom vodu e se ugraditi po jedan nepovratni ventil sa hidraulikim upravljanjem
(Slika 19.).

Slika 19. Primjeri konstrukcije hidraulinih sistema sa ugraenim

nepovratnim ventilom jednostranog djelovanja, postavljenim u oba vodu

Iza razvodnog ventila, na oba voda (A) i (B), postavljaju se nepovratni ventili sa
dvostrukim hidraulikim upravljanjem. Ventil (2) se otvara pod djelovanjem pritiska ulja iz
voda (B), a ventil (1) se otvara pod djelovanjem pritiska ulja iz voda (A). Kada razvodni
ventil doe u lijevi ili desni poloaj, osloboen je protoka ulja od pumpe prema strani (A) ili
(B). Ako je na primjer tok ulja pravcem P - B, impuls pritiska se prenosi do nepovratnog
ventila (2), otvara ga i ulje dolazi do klipne strane hidraulikog cilindra. Kako je ventil (1)
zatvoren i ne dozvoljava isticanje ulja iz klipnjaine strane prema rezervoaru, pritisak u
sistemu raste i kada dostigne vrijednost koja je dovoljna da se nepovratni ventil (1) otvori,
oslobodie se protok ulja iz klipnjaine strane. Na isti nain djeluje sistem i kod potiskivanja
ulja u klipnjainu stranu. Kod zaustavljanja klipa cilindra u bilo kojem poloaju, oba
nepovratna ventila se zatvaraju i ne dozvoljavaju proticanje ulja iz bilo koje strane
hidraulinog cilindra.
Na slici 20. prikazana je shema hidraulinog sistema sa ugraenim nepovratnim ventilom sa
dvostranim upravljanjem, preko posebnog upravljakog voda.

U neutralnom poloaju elementi hidraulinog sistema se nalaze u stanju koji je

prikazan na datoj shemi. Pumpa je u pogonu, pa se sva koliina ulja potiskuje preko
razvodnog ventila (3) prema rezervoaru. Ako ulje treba potisnuti prema klipnoj strani cilindra
(7), pod napon se stavlja elektromagnet (b), pa ulje protie preko nepovratnog ventila (5) do
klipne strane. Klip se pomjera ulijevo, a ulje se iz klipnjaine strane potiskuje preko
regulatora protoka (6) i razvodnog ventila (3) u rezervoar. Ako klip cilindra treba pomjeriti
udesno, pod napon se stavlja elektromagnet (a), a zatim elektromagnet (c) dvopoloajnog
razvodnog ventila. Ulje se pod pritiskom proputa do upravnog cilindra nepovratnog ventila
(5) i otvara ga, pa se oslobodi protok ulju iz klipne strane, preko razvodnog ventila (3), prema
rezervoaru.

Slika 20. Shema hidraulinog sistema sa nepovratnim ventilom dvostranog djelovanja

5. PRIMJERI NEPOVRATNIH VENTILA SA TRITA
U ovom poglavlju su predstavljeni neki od modela nepovratnih ventila pronaenih u katalogu
industrijske hidraulike, proizvoaa Bosch Rexroth.

"Ovaj vid prezentacije nema namjenu promovisanja proizvoaa niti njegovog proizvoda,
nego ima istu namjenu nauno-teoretske analize nepovratnih ventila i to konkretnih primjera
iz prakse."

Bosch Rexroth u ponudi ima razne tipove i veliine modela ventila za hidrauliku primjenu,
to znai da nakon odabranog tipa i modela ventila, moemo da odaberemo odgovarajuu
veliinu date komponente, shodno konstrukcijsko-parametarskim zahtjevima sistema u koji se
komponenta ugrauje, kao i veliinu, odnosno tip prikljuka na ventilu.

Slika 21. Bosch Rexroth logo

Upravljanje ventilima kod ovog proizvoaa, moe se ostvariti direktnim radnim pritiskom ili
pilot servo pritiskom u uljno hidraulinom sistemu. Ventili su izraeni tako da radni elementi
ventila osiguravaju kvalitetno meusobno zaptivanje te tako spreavaju curenje, odnosno
proputanje fluida u neeljenom smjeru ili prostoru. Zaptivno sjedite i zaptivna glava radnog
elementa nepovratnog ventila su termiki ojaane povrine, a sve to kako bi se obezbijedio
pouzdan i dugotrajan rad nepovratnog ventila, proizvedenog od strane Bosch Rexroth-a.

U tekstu ispod su predstavljeni neki od modela nepovratnih ventila koji se mogu nai u
glavnom katalogu za Industrijsku hidrauliku od proizvoaa Bosch Rexroth.

- Bosch Rexroth Check valve Type S (Slika 22.), serije 1X je jedan od osnovnih modela
nepovratnih ventila koje nudi ovaj proizvoa. Glavne karakteristike ovog ventila su te da
maksimalni radni pritisak iznosi 450 bar-a, te maksimalni zapreminski protok iznosi 450
l/min.

Slika 22. Bosch Rexroth Check valve Type S

Montaa ventila u uljno hidrauline sisteme vri se direktno putem navojnih spojeva,
to jest navojnih prikljuaka koji su standardizirani.
Blokiranje strujanja fluida u jednom smjeru kod ventila Type S se ostvaruje kao potpuno
zaptivanje para radnih zaptivnih elemenata (povrina), bez mogunosti pojave zazora izmeu
njih, tako da nema pojave curenja (proputanja) fluida.
Pritisak otvaranja ventila je po zahtjevu kupca fiksan ili je podesiv. Kod nepovratnih
ventila koji imaju mogunost podeavanja pritiska otvaranja ventila, radni elemenat je
navojnim spojem vezan za vijak ija je glava vidljiva sa jedne od strana ventila.
Podeavanjem vijka se zapravo podeava pritisak otvaranja ventila, i to tako to se vijkom
direktno podeava i napregnutost opruge, ija je uloga upravo da osigura odreen pritisak
otvaranja nepovratnog ventila.

Na slici 23., prikazana je tabela iz kataloga Industrijske hidraulike, Bosch Rexroth-a. U tabeli
se nalaze Tehniki podaci nepovratnog ventila Tipa S, odnosno osnovne informacije vezane
za rad ovog ventila.
Tabela zapravo sadri preporuene i granine vrijednosti radnih parametara uljno
hidraulinog sistema, ali i parametara radnog fluida.

Slika 23. Tehniki podaci Bosch Rexroth Check valve Type S

Ve pomenuti pritisak otvaranja ventila je kao to se vidi sa slike 23. dat u karakteristinim
krivim na dijagramima koji su dati u katalogu, ali i u ovom radu se nalaze neki od dijagrama.

Dijagrami pritiska otvaranja nepovratnog ventila se razlikuju jedan od drugog samo u smislu
veliine NG, modela nepovratnog ventila. U katalogu su dati dijagrami za sve veliine NG,
modela Type S, nepovratnog ventila.
Sa dijagrama (Slika 24.),vidi se da vrijednost pritiska otvaranja ventila zavisi ponajvie od
veliine vrijednosti protoka fluida kroz ventil, te je vrijednost pritiska otvaranja ograniena
vrijednosti protoka fluida. Dati dijagrami su dobiveni eksperimentano, koritenjem
hidraulinog ulja HLP46, sa radnom temperaturom od 40 +-5 C.

Slika 24. Dijagrami krivih pritisaka otvaranja kod Bosch Rexroth Check valve Type S

Na slici 25. se nalazi crte/geomentrijski prikaz nepovratnog ventila Type S, sa kotiranim

glavnim dimenzijama ventila, dok se na slici 26. nalazi tabela sa dimenzionim vrijednosima
ventila, shodno odabranoj veliini NG (6-30).

Slika 25 Geometrijski prikaz nepovratnog ventila Type S

Slika 26. Tabela: Dimenzije veliine Bosch Rexroth Check valve Type S
- Bosch Rexroth Check valve, cartridge design, Type M-SR (Slika 27.), serije 1X, je zapravo
samo zaptivni radni element nepovratnog ventila, koji se nudi kao potpun proizvod. Ovaj
model je pogodan za montau, jer se isti samo uvre putem navojnog spoja u sjedite
prikljuka uljno hidraulinog cjevovoda, koji se prije ugradnje tehniki pripremi.

Glavne radne karakteristike ovog tipa ventila su te da maksimalni radni pritisak iznosi
420 bar-a, te maksimalni zapreminski protok iznosi 400 l/min. Iz navedenog se da zakljuiti
da su maksimalni radni pritisak i maksimalni protok manji za odreenu vrijednost nego kod
Type S nepovratnog ventila. Vrijednosti su zapravo manje zbog toga to se ovdje radi samo o
radnom elementu uz koji ne dolazi namjensko kuite, nego se mjesto ugradnje priprema
prema tehnikom uputstvu koje dolazi uz model catridge-a nepovratnog ventila.

Slika 27. Bosch Rexroth Check valve, cartridge design, Type M-SR

Ovaj model catridge-a nepovratnog ventila se izrauje u dvije osnovne varijante (Slika 28.), i
to kao:
- Ugaoni tip catridge (KE), prikljuci cjevovoda se nalaze pod odreenim uglom jedan
u odnosu na drugi.
- Redni-protoni tip catridgea (KD), prikljuci cjevovoda su linijski rasporeeni jedan
iza drugog.

Slika 28. Bosch Rexroth Check valve, cartridge design, Type M-SR
Pod brojem jedan (1), na slici 28., je oznaen vijak za pritezanje i dranje catridgea u prostoru
predvienom za njega. Broj dva (2), sa slike 40., oznaava elemenat pod nazivom sjedite
ventila, koji se montira u predvieni prostor za njega, ali se sjedite ventila montira ohlaeno
na -60 C, kako bi se isto dimenzionalno skupilo od nazivne mjere radi kvalitetnije montae.
Pod rednim brojem tri (3) je kotiran hod radnog elementa prilikom zatvaranja, odnosno
otvaranja ventila.

Na slici 29. su prikazani dijagrami pritiska otvaranja za ovaj tip nepovratnog ventila, i to za
KE ugaoni tip catridgea, veliine NG8 i NG10. Dok su na slici 30. prikazani dijagrami
pritiska otvaranja za KD redno - protoni tip catridgea, za veliine NG6 i NG8.

Slika 29. Pritisak otvaranja KE catridgea Bosch Rexroth, Type M-SR

Sa dijagrama prikazanim na slikama 29. i 30., se da zakljuiti da KD tip catridgea, nudi

povoljnije uslove pritiska otvaranja, u smislu nieg diferencijalnog pritiska i mogunosti
ostvarivanja veeg protoka za ovaj tip catridgea.

Slika 30. Pritisak otvaranja KD catridgea Bosch Rexroth, Type M-SR

Kao to je ve pomenuto ranije, ovaj tip catridgea nepovratnog ventila zahtjeva tehniko
pripremanje prostora u koji se planira ugraditi catridge nepovratnog ventila. Tehniki crte
prostora za ugradnju redno-protonog KD tipa catridgea, je prikazan na slici 31., dok su
dimenzije date u tabeli ispod, prikazanoj na slici 32.
U zavisnosti od zahtjeva i potreba, kupac moe definirati da li eli da koristi Withvorthov
cijevni navoj G, ili fini metriki ISO navoj na catridgeu, i samim time u prostoru za ugradnju.

Sa crtea, prikazanom na slici 31. se jasno vidi da su zahtjevi za tanosti, a samim

time i zahtjevi za hrapavost, odnosno kvalitet obraene povrine, veoma visoki i propisani sa
uskim tolerancijama.

Slika 31. Tehnike karakteristike prostora za ugradnju catridgea Bosch Rexroth, Type M-SR

Date tehnike karakteristike prikazane na slikama 31. i 32., odgovaraju samo prostorima za
ugradnju KD redno-protonog tipa catridgea, i to za nazivne veliine od NG6 - NG30.

U katalogu Bosch Rexrotha, Industrijska hidraulika, se mogu nai i ostale tehnike

karakteristike prostora za ugradnju, za preostale tipove KE catridgea nepovratnog ventila.

Slika 32. Tehnike dimenzije/kote prostora za ugradnju

catridgea Bosch Rexroth, Type M-SR
6. MODELIRANJE NEPOVRATNOG VENTILA

U ovom poglavlju e biti modeliran i predstavljen konkretan CAD model jednog nepovratnog
ventila. Odluili smo se za modeliranje nepovratnog ventila, tanije catridgea i samim time
njegovog pripadajueg prostora za ugradnju, i to od proizvoaa hidraulikih komponenti
Bosch Rexroth, a model nepovratnog ventila kojeg modeliramo ima naziv Check valve Type
M-SR, Straight Flow. Dati catridge i prostor za ugradnju su ve tehniki detaljno opisani
ranije u poglavlju 5., dok smo za dimenziono modeliranje odabrali veliinu catridge-a NG10
nepovratnog ventila.

3.

5. 2.

2.

4. 6.

1.

7.

Slika 33. 3D CAD model nepovratnog ventila

Na slici 33. je prikazan reprezentativni 3D CAD model nepovratnog ventila Bosch Rexroth
Catridge Type M-SR, veliine NG10, koji e biti podloen simulaciji protoka fluida.

Model se sastoji od sedam pojedinanih komponenti spojenih u jednu funkcionalnu

cjelinu te kao takve ostvaruju funkcionalnost i pravilan rad nepovratnog ventila.
1. tijelo/kuite nepovratnog ventila
2. catridge
3. opruga
4. poklopac catridga
5. vijak M22x1.5
6. sjedite ventila - cic
7. kugla

"Radioniki crtei CAD modela su priloeni na kraju rada."

7. STRUJANJE FLUIDA KROZ MODEL NEPOVRATNOG VENTILA
7.1. Ulazni podaci za analizu/simulaciju

Kao i to svaki postupak simuliranja zahtjeva input, ulazne podatke, tako i kod simuliranja
strujanja radnog fluida su potrebni ulazni podaci. Prije svega nam je potreban geometrijski 3D
CAD model, kojeg smo ve stvorili i opisali u prethodnom poglavlju.

Slika 44. Input 3D CAD model

Potrebni su nam i ulazni podaci za vrstu radnog fluida ije strujanje elimo analizirati. esto u
softwareima se ne nalaze upisane sve vrste postojeih tipova fluida, pa se esto mogu direktno
u software-u dodati personal tipovi radnih fluida koje korisnik definie.

Fluid Hidrauliko ulje

Gustoa 870 kg/m3
Dinamika viskoznost 380 Pas
Specifina toplota 1700 J/kgK
Toplotna provodnost 1 W/mK
Tabela 3. Parametri fluida za simulaciju

Kao granini odnosno poetni uslov simulacije je dat i ulazni protok fluida u vrijenosti od
0.0005m3/s.

Prije svega potrebno je jo odrediti ciljeve simulacije, odnosno ta korisnik eli da analizira
pri simulaciji, ali i "mesh" prostor za simuliranje.
7.2. Rezultati analize/simulacije

Na slikama ispod su prikazani grafiki

ZADNJI DIO RADA BIH DODATNO URADIO AKO VI ODOBRAVATE OVAJ MODEL.

DETALJNIJI PRIKAZ SIMULACIJE UZ DIJAGRAME I DETALJNIJE PRIKAZE.

PROMJENA PARAMETARA SIMULACIJE KAKO BI VIDJELI TA SE DESI

8. ZAKLJUAK
U ovom diplomskom radu je dokazano da dananje projektovanje uljno hidraulinih
komponenti kao to su nepovratni ventili je mogue ostvariti kvalitetno i veoma brzo uz
pomo softwareskih paketa koji nam slue kako za geometrijsko CAD modeliranje
komponente, tako i za simuliranje rada same komponente u sistemu, tako da je put od poetka
projektovanja pa do njegove izrade i koritenja u predvienim sistemima, uveliko olakan i
skraen.

Slika 45. Ventil