Klima Se Mijenja, A Mi... Autor: Dževdet Hadžiselimović

DEVDET HADISELIMOVI
Klima se mijenja, a mi
NAKLADNIK
Drutvo psihologa Istre Associazione psicologi dellIstria

ZA NAKLADNIKA
Marlena Plavi
RECENZENTICE
prof. dr. sc. Neala Ambrosi Randi

dr. sc. Livija Knafli
Ana Karlovi, prof.
LEK TORIC A
Larisa Simi Seidel, prof.
G R A F I K A P R I P R E M A I O B L I K O VA N J E N A S L O V N I C E
Barbara Galant
TISAK
Tiskara: Grafika Reanci
Fotografije u knjizi su copyright free s Googlea, a naslovnica je

izraena pomou fotografija sa stranice https://pixabay.com/
CIP Katalogizacija u publikaciji

Sveuilina knjinica u Puli
UDK 37:551.583(045)
504:551.583(045)
HADISELIMOVI, Devdet
Klima se mijenja, a mi --- : prilozi
psihologiji klimatskih promjena / Devdet
Hadiselimovi. - Pula : Drutvo psihologa
Istre, 2015.
Mali rjenik klimatskih promjena: str. 197199. - Bibliografija uz svaki rad;
biljeke uz tekst.
ISBN 9789539520654
Devdet Hadiselimovi
Klima se mijenja, a mi
Prilozi psihologiji
klimatskih promjena
I Z DAVA :
Drutvo psihologa Istre

Pula, 2015.
Sadraj
Predgovor autora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Problem koji nas se (ne) tie. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Klimatske promjene u svijesti istarskih studenata. . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Nita ne poduzimamo? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Solastalgija: kristalizacija novoga globalnog sentimenta . . . . . . . . . . . . . 61
Klimatske promjene ili klimatski kolaps?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Etike dvojbe vezane uz putovanja i promet: ima li izlaza?. . . . . . . . . . . . 89
Pedagogija klimatskih promjena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Boje klimatskih promjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Tko se boji klimatskih promjena?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
125
Klimatske promjene i (mentalno) zdravlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
151
Glasovi zabrinutih, ugroenih, izbjeglih, stradalih . . . . . . . . . . . . . . .

Klimatske promjene skepsa, potiskivanje, zaborav, poricanje. . . . . . .
139
161
Poduavati, razgovarati, motivirati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

Mali rjenik klimatskih promjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Knjiga koju ste uzeli u ruke zapravo su prikupljeni i ukorieni lanci, veim dijelom ve ranije objavljeni na www.scribd.com i www.dpi.hr.
Tri su lanka objavljena i u Psihologu, magazinu Hrvatskog psiholokog drutva. Neki su od njih kratki izvjetaji o istraivanjima, koja su
provedena na manje ili vie prigodnim uzorcima sudionika (studenti, gimnazijalci, osnovnokolci, psiholozi). Budui da su lanci napisani u protekle tri-etiri godine, imaju i obiljeje svojevrsnog dnevnika klimatskih
promjena, odnosno njihovih manje ili vie razornih uinaka u pojedinim
dijelovima svijeta. Prvi je napisan u studenom 2011., a posljednji u lipnju 2015. godine. Tu i tamo znalo se dogoditi da izravno spomenem neki
klimatski eksces, odnosno da on poslui kao povod za pisanje o nekom
specifinom problemu vezanom za klimatske promjene. Kako se radi o
zbirci lanaka, izvjesna ponavljanja nisu se mogla izbjei, no uglavnom
su se dogaala u razliitom kontekstu. Zadrao sam redoslijed kojim su
lanci pisani, a prvi meu njima slui kao svojevrsni uvod u problematiku
klimatskih promjena. Uz lanke idu i popisi literature koji im pripadaju,
pa se i u njima poneto ponavlja. Nakon to proita uvodni lanak, itatelj moe itati redoslijedom kakav je u knjizi ili odabrati i itati ono to
ga vie zanima.
Bilo je odreenih dvojbi oko naslova pa i podnaslova knjige. Kad je u
pitanju naslov, odluio sam se za nedovrenu reenicu: Klima se mijenja,
a mi, koja je koritena kao uvodna stavka u priloenim istraivanjima.
PREDGOVOR AUTORA
Predgovor autora
KLIMA SE MIJENJA, A MI...
Mogunosti razliitog dopunjavanja takve reenice praktino su neograniene. Sudionici spomenutih istraivanja imali su odreeno vrijeme za
dopunjavanje reenice, a naa civilizacija ima sasvim ogranieno vrijeme za rjeavanje izuzetno kompleksnog problema usporenja klimatskih
promjena. Svaki gubitak vremena ostavit e nam nepovoljniju klimu, klimu s vie ekstremnih pojava. to se podnaslova tie, bio sam u iskuenju
da to bude neka od kreativnih nadopuna reenice iz naslova, no kako je
ispitivanje bilo anonimno, nije bilo mogue sudionika odabrane nadopune pitati pristaje li da njegova dopuna bude podnaslov knjige. Meutim,
kako se radi o ugroavanju budunosti koju e ivjeti dananja djeca, ova
knjiga obiluje raznolikou njihovih rjeitih nadopuna zapoete reenice.
Naveo sam ih namjerno skoro sve. S istom namjerom navodim i brojne
djeje izjave koje pokazuju kako djeca, i kod nas i u svijetu, osjeaju i problematiziraju fenomen klimatskih promjena, pokazujui da su u odreenoj mjeri svjesna onog to se dogaa. Nadajmo se da e nas ono to su
izgovorila djeca dodatno motivirati na potrebnu promjenu.
Knjiga nema znanstvenih pretenzija i nije pisana znanstvenim stilom,
premda se u njoj pozivam na znanost i znanstvena istraivanja. Proveo
sam i sam neka istraivanja, koja ovdje prilaem vie u ilustrativne svrhe.
Osnovni je cilj knjige da itatelje ponukam da prihvate svoj dio odgovornosti za posljedice klimatskih promjena, koje e se na razliite nepovoljne
naine odraavati na ljudima te njihovu tjelesnom i mentalnom zdravlju.
Dakako, vie je namijenjena profesijama koje bi u nastojanjima za ouvanje povoljne klime trebale dati vie, a to su one koje po prirodi svog
posla utjeu na druge ljude: uitelji u uem i irem smislu rijei, politiari, znanstvenici, novinari, lijenici, sveenici To bez sumnje vrijedi i
za pripadnike psihologijske struke, koja je kod nas u nekoj vrsti pasivne
pozicije spram klimatskih promjena. Nadam se da e i Hrvatsko psiholoko drutvo, kojem i sam pripadam, uiniti ono to su uinila neka druga
psiholoka drutva u svijetu, a koja okupljaju i usmjeravaju svoje lanove
da, kao pomaua profesija, uine ono to se od njih oekuje kad je u pitanju ouvanje povoljne klime za dobrobit ovjeka i drutva.
Ako netko odreeni dio sadraja ove knjige doivi kao uznemirujui, mogu rei da samo prenosim vijesti, a ono to je prijetnja i treba nas
uznemiriti. Uostalom, nije li racionalni strah na zatitnik? Naime, klimatske promjene kompleksan su fenomen, ije konture nisu svima dovoljno prepoznatljive, ali veina ljudi nazire njihove zastraujue dimenzije.
Racionalni strah treba nas pokrenuti na neophodne dogovore, odluke i
akcije.
Zahvaljujem svima koji su na ovaj ili onaj nain pomogli da se ova
knjiga pojavi, a posebno izdavau i recenzenticama. Osobito zahvaljujem
i konceptualnoj umjetnici Gordani Majnari iz ije je slike, posveene klimatskim promjenama, koriten detalj u oblikovanju naslovnice ove knjige.
PREDGOVOR AUTORA
U Puli, lipanj 2015.
Problem koji nas se (ne) tie
Moja se ki rodila kao milenijska beba Njenu e starost uvijek oznaavati protekle godine 21. stoljea. Koliko ete vi imati 2050.? Ona e
imati 50 g. To je njeno stoljee. U njemu e se, vezano za klimu (i mnoge druge ekoloke probleme), bitke dobiti ili izgubiti. To je na planet!
Kako e izgledati? Kako smo do toga dospjeli? Hoe li na njemu jo biti
irafa? To su njena pitanja. I moja (1).
Ovih je dana (poetak studenog 2011.) poplavljena Genova. Za samo desetak

sati izlilo se po etvornom metru toliko kie koliko obino padne tijekom nekoliko mjeseci. Ulicama su huali brzaci kao da su tuda oduvijek tekli. Danas, ondje
gdje se voda ve povukla, blato i porazbijani automobili na gomilama, kao da se
radi o velikom smetlitu. Nekoliko je ivota izgubljeno, dva su od njih djeja. Ljudi
kritiziraju lokalnu vlast to nije zatvorila kole i djeje vrtie, ale za razbijenim
autima, govore o trivijalnostima, pa i odgoenoj nogometnoj utakmici. Po svemu
sudei, ne znaju to se stvarno dogodilo. Ili ipak nismo u pravu? Moda i znaju, ali
se to ne usuuju izrei.
Gledali smo nedavno (kraj listopada 2011.), pretpostavljamo i neki ljudi iz
Genove, televizijska izvjea o poplavama u Tajlandu. Monsunske kie bile su
obilne, a voda je poplavila i dobar dio 12-milijunskog Bangkoka. Njegovi stanovnici naputaju domove, nose ili prevoze djecu u improviziranim plovilima, neki
su ljudi uzeli i poneto od stvari. S vodom su u grad, kao dodatna opasnost, doli i krokodili. Velika je strka i napor na mjestima gdje se nastoji ojaati nasipe
PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE
Tim Jackson
11
koji tite poslovno sredite grada. Premda poplave traju tek nekoliko dana, na
globaliziranom tritu ve manjkaju raunalne komponente koje se u Bangkoku proizvode. Budui da su poplavljena i polja rie, a Tajland je njen znaajan
proizvoa, oekuje se porast cijena rie. Krajem listopada 2011. jake su bujice
u talijanskim pokrajinama Ligurija i Toskana, slino kao kasnije u Genovi, ostavile iza sebe pusto. Sve je dolo tako iznenada, tolika voda, nikad se ovakvo neto
nije dogodilo, opisuje nepogodu jedan zbunjeni svjedok i rtva. U jesen 2011. bili
su poplavljeni Rim i Manila, a u kolovozu iste godine mogli smo gledati poplave
koje su pratile pustoenje uragana Irene uzdu istone obale SAD-a. Pouen brojnim propustima, kad je uragan Katrina 2005. godine odnio mnoge ljudske ivote,
opustoio i poplavio New Orleans, gradonaelnik New Yorka Bloomberg naredio
je, meu ostalim, i evakuaciju nekoliko stotina tisua graana. U Kini je zbog poplava u lipnju iste godine bilo evakuirano oko pet milijuna ljudi! Ovo su tek neke
injenice o spomenutim dogaajima, a ne opis onog to su ljudi pri tome osjeali
i/ili doivljavali. Nije ba lako, ali je mogue, zamisliti sve dvojbe, neizvjesnosti,
strahove i druge psihike doivljaje takvih nepogoda ili evakuacija, jer zasigurno
su postojali i ostavit e svojevrsne oiljke te vjerojatno rtvama i kasnije oteavati ivot.
12
Poetkom spomenute 2011. godine saznali smo o kataklizmikim poplavama u Queenslandu. Poplavljen je i milijunski grad Brisbane, a voda je u nekim
dijelovima grada dopirala do drugog kata stambenih zgrada. Dobar dio itelja
Queenslanda bio je prisiljen na duu ili krau evakuaciju. I prije no to se voda
povukla, nadoli su snani tajfuni uzrokujui ljudima dodatne nevolje i gubitke.
Gotovo istovremeno na zapadu Australije, u podruju grada Pertha, vladale su
sue i ljudi su se borili s poarima. Nekoliko mjeseci ranije, opet ljeti (2010. godine) slina zbunjujua situacija ovog je puta na sjevernoj hemisferi. Pakistan su
zadesile do tada neviene poplave, a sjevernije u Rusiji bili su istovremeno poari
(srpanj i kolovoz 2010.), koji su zahvatili ogromna podruja, najee ume, ali
bila su ugroena i mnoga naselja. Prisjeamo se prestraenih i zbunjenih graana
Moskve s maskama na licu. Moskvu i druge gradove, tijekom vie dana, prekrio
je gust dim, a ljudi koji su imali kamo otii naputali su grad. Broj umrlih osoba, s
360 dnevno, zbog vala vruine u to se vrijeme u Moskvi podvostruio na 700. Gubici, traumatizacija milijuna odraslih i djece, kao i materijalna teta u obje zemlje
teko su mjerljivi. Grube procjene materijalne tete od poara u Rusiji, zbog unitenih uma, polja sa itaricama, instalacija i naselja, ne uzimajui u potpunosti u
obzir dalekosene tete zbog unitenja ekolokih sustava, iznosile su vie od 300
milijardi dolara. Monsunske su kie, naalost, ponovo i u rujnu 2011. izazvale
poplave u Pakistanu, odnijevi vie stotina ivota, a njima je bilo pogoeno vie
od pet milijuna ljudi.
Ljeto e dobiti drugaije znaenje nee to vie biti bezbrino vrijeme, ve vrijeme kad e se morati stisnuti zube i preivjeti (nije isto 50
ili 13 dana u godini iznad 35 stupnjeva C). Kako i ime se rashladiti?
Kakvo e raspoloenje ljudi biti (2)?
Bill Mc Kibben
Zajedniki nazivnik ili, bolje reeno, uzronik spomenutih nepogoda globalno je zatopljenje i klimatske promjene koje ga prate. Nisu, meutim, sve uestaliji
i razorniji uragani, oluje, poplave i poari jedini pratioci klimatskih promjena.
Spomenut emo jo neke od njih, o kojima klimatska znanost govori sa sve vie
pouzdanosti: otapanje ledenjaka i planinskih gleera, stanjivanje morskog leda i
otapanje permafrosta (stalno zaleeno tlo) uz mogue oslobaanje staklenikog
plina metana, smanjivanje i kasnije zamrzavanje jezera, dulja razdoblja sua i valova vruine, blae zime, raniji dolazak proljea i kasnije nastupanje jeseni, vea
uestalost ekstremnih vremenskih pojava, ranije cvjetanje biljaka da bi im potom
natetio iznenadni mraz, promjena razdoblja i podruja migracija ivotinja, irenje nekih bolesti na nova podruja, porast temperature i kiselosti oceana i mora,
nestajanje koraljnih grebena, iezavanje nekih biljnih i ivotinjskih vrsta, porast
razine mora, erozija i plavljenje kopna uz more, nestaica hrane i vode, ekonomske tete, klimatske migracije, izbjeglice, (ratni) sukobi, promjena ponaanja ljudi i ivotinja itd.
Zanimljivo je da ni izvjestitelji ni rtve upravo opisanih nepogoda ne spominju fenomen klimatskih promjena kao objanjenje nevolja o kojima izvjetavaju,
odnosno koje su ih pogodile, a pogotovo ne spominju antropogenu komponentu
njihove uzronosti, a to je energetski krajnje rastrona civilizacija, kojoj i sami
pripadaju, te bi trebali prihvatiti makar mali dio krivice i odgovornosti za situaciju u kojoj smo se svi zatekli. Na klimatske se promjene ne referiraju ni oni koji
(Za)to se to dogaa?
13
14
nam svakodnevno govore o vremenu, nai meteorolozi. Dakako da vremenske

pojave u odreenom vremenu i na odreenom podruju i klima nisu isto. Klima
je znatno kompleksniji fenomen, ali se manifestira u konkretnim vremenskim
obrascima i pojavama. No ti se ljudi ponaaju kao da ta dva fenomena jedan s drugim nemaju veze, a mogli su nas, u skladu s dosegnutim spoznajama, postupno
uiti poneto o klimi, naim destruktivnim utjecajima na nju i nainima kako da
izbjegnemo njene nepovoljne promjene. Meutim, ono to ih donekle opravdava
jest da nam se obraaju putem medija, a pravila igre za sve to se putem medija
ini odreuje netko drugi. I ovaj primjer medijskog prezentiranja pokazuje da
naa civilizacija jo nije spremna da se suoi s opasnou koja joj prijeti, pa ini
sve da i dalje ivimo sa strategijama samozavaravanja. U tom navoenju na zaborav, uz neizostavni teror reklama, zaudno je kakve su sve trivijalnosti na masmedijskom pladnju: o transferu nekog nogometaa pie se mjesecima; marketing je
navukao djecu i mlade na brojne videoigre, sapunice, knjige i filmove o vampirima, zombijima i arobnjacima; minorni dogaaji proglaavaju se dogaajima
desetljea, pa i stoljea; novine i televizija podjednako su zagueni prilozima o
dobroj hrani, politikim bizarnostima i aferama, putovanjima iz snova, modnim
ekscesima, tehnolokim igrakama itd. Slinu funkciju ima i manija putovanja,
premjetanje milijuna ljudi s kontinenta na kontinent, iz jedne zemlje u drugu, iz
mjesta u mjesto. Voeni svojim itinererima, putuju svi, pa i mala djeca i najstariji
avionima, automobilima, vlakovima, brodovima i jahtama, a sve to znai i nove
milijune tona ugljikova dioksida u atmosferi. U informacijskoj buci ni svi pametni
telefoni ni tableti oboavanog S. Jobsa ne uspijevaju im dojaviti da to ba i nije dobro. I na manje zahtjeve da se ponaaju tedljivije i racionalnije, ti putnici u svim
smjerovima i potroai svega i svaega izlaze na ulice i protestiraju.
Nedorasli situaciji?
Naveli smo tek neke ekstremne vremenske dogaaje, uglavnom vee poplave i poare to su se zbili u proteklim mjesecima, a ija uestalost pokazuje da je
dosegnuta razina klimatskih promjena u nekim podrujima naeg planeta ve razorna i zastraujua, pa ako ne bude uinkovite globalne akcije u njihovu obuzdavanju i ublaavanju, nepovoljni uinci klimatskih promjena postat e jo snaniji,
ugroavajui mnoge tekovine i vrijednosti koje je ovjeanstvo strpljivo stvaralo.
Meutim, stavljajui tako veliku opasnost iza svojevrsne zavjese nae utnje i/
ili indiferentnosti, inimo slino djetetu koje, naavi se pred opasnou, pokriva oi rukama vjerujui da je ona tako i nestala. Strategije i naini izbjegavanja
suoavanja s neugodnom stvarnou klimatskih promjena brojni su, poevi od
agresivnog negiranja (obino ga financiraju proizvoai fosilnih goriva, automobila i aviona, glavni krivci za prekomjerno emitiranje ugljinog dioksida u atmosferu), pa sve do sofisticiranih naina kojima, manje ili vie svjesno, pribjegavaju
obini smrtnici, i sami uvueni u igru poveanja emisije staklenikih plinova.
Kako u pogledati u oi svojim unucima i rei da sam znao to se dogaa naem svijetu, a nisam uinio nita (3)?
Veina znanstvenih spoznaja o klimi i klimatskim promjenama novijeg je

datuma, pa ipak J. B. Fourier ve je 1824. godine teoretizirao o uinku staklenika, a vedski nobelovac S. Arrhenius 1896. izraunao koliko e porasti globalna
temperatura u sluaju da se koliina ugljikova dioksida u atmosferi udvostrui. Ponovno javljanje interesa za uinak staklenika i klimatske promjene javlja
se u osamdesetim godinama prolog stoljea, kad porast staklenikih plinova u
atmosferi, zbog intenzivnog koritenja fosilnih goriva u industriji i prometu te
zbog istovremene deforestacije, znaajno raste te biva uzrokom porasta globalne
temperature. Pri OUN-u je 1988. godine osnovan Meuvladin panel za klimatske
promjene (IPCC) u kojem sudjeluju stotine znanstvenika iz vie od stotine zemalja. Svoj je prvi izvjetaj o stanju klime u svijetu IPCC sainio ve 1990. godine.
Potom je na Skupu o Zemlji 1992. u Rio de Janeiru usvojen dokument Agenda 21
Program za promjenu, u kojem se jedan dio odnosio na oneienje atmosfere i
emisije CO2. U etvrtom izvjetaju IPCC-a (2007. godine), opsenom dokumentu,
veina prognoza o klimatskim promjenama i udjelu ljudske aktivnosti u njima
iskazana je s 90-postotnom vjerojatnou, pa ipak je ta relativno mala mjera neizvjesnosti bila osnovno uporite za brojna osporavanja utjecaja ljudske djelatnosti na globalno zatopljenje od tzv. klimatskih skeptika. U vezi s tim i drugim
informacijama o klimatskim promjenama, otpoeo je jedan od ratova u znanosti,
dakako pokrenut sasvim drugim motivima, a ne traganjem za istinom. Prelio se
u znanost iz sfere politike i utjecaja onih korporacija kojima nikako ne odgovara smanjenje emisije staklenikih plinova. Primjerice, za pristalice i lanove pa i
David Attenborough
15
prvake Republikanske stranke u SAD-u uobiajeno je da u paketu s neprihvaanjem abortusa, homoseksualnih brakova i kontrole posjedovanja oruja ide i neprihvaanje spoznaja o klimatskim promjenama. U spomenutom su ratu sudjelovali i sudjeluju brojni znanstvenici, uzajamno se optuujui da su korumpirani.
Ratovanju nisu odoljeli ni neki knjievnici; primjerice M. Crichton sa svojim romanom Stanje straha, pridruio se tzv. klimatskim skepticima, mada je nastojao
ostaviti dojam objektivnosti i neutralnosti. Roman je objavio 2004. godine, prije
no to je promijenjena klima uraganom Katrina pokazala svoju mo razaranja.
Kako bi stvorio privid vlastite objektivnosti, Crichton* je romanu pridodao pozamaan popis znanstvene literature i dvije rasprave, kao da se radi o znanstvenom
djelu. Jedna od glavnih potekoa koja ometa sporazumijevanje na globalnoj razini u traenju odgovora na prijetnju klimatskih promjena jest manjkavost suvremene demokracije. Nakon niza neuspjenih konferencija posveenih klimatskim
promjenama, nada se posebno polagala u konferenciju koja se odrala krajem
2009. godine u Kopenhagenu. ak je i slogan kojim se oglaavala ta konferencija
bio vrlo domiljat Hopenhagen. Opet se dogodio neuspjeh s dodatnom tetom,
jer su brojne delegacije doletjele avionima i u atmosferu poslale nove koliine
ugljikova dioksida. Analize takvih skupova pokazuju da velike korporacije stalno
i uporno rade iza scene prije i tijekom klimatskih pregovora. Financirajui izborne kampanje politiara, snano utjeu na njih pa se kae da odluke ne donosi
demokracija, ve karbokracija (kompanije manje ili vie povezane s koritenjem
fosilnih goriva.) K tomu, veina politiara misli na krai rok, najee na sljedee izbore, a dugoroni ciljevi ouvanja klime daleki su im, iza horizonta njihova
stvarnog zanimanja. Birai navikli na ekscesivnu potronju, putovanja i zabavu,
daju se manipulirati i pristaju na ono to im se nudi u sitnoj trgovini.
Opisana vrsta politiara oekivano pokazuje nerazumijevanje odreene
mjere neizvjesnosti u prognozama klime. Neizvjesnost u klimatskim prognozama oni tumae kao neistinitost. U takvim okolnostima intelektualne korupcije i
kvazidemokracije, bitne odluke o ouvanju klime teko mogu proi.
16
* Ukljuio se M. Crichton u jo jedan davno izgubljeni rat u znanosti, onaj o tetnim posljedicama
puenja. U amerikim je kolama govorio mladima da pasivno puenje nema tetnih posljedica
za ljudsko zdravlje (potraiti na Youtubeu). Ironija je da je nedugo nakon ovog angamana kao
pua umro od raka grla.
Prognoze IPCC-a utvrene su s 90-postotnom sigurnou, a ja ne bih

sjeo u zrakoplov ak kada bih znao da je vjerojatnost da e se sruiti
dva posto (4).
R. K. Pachauri
Uzgred, nisu samo u drutvenim znanostima, npr. u psihologiji, mjerenja optereena standardnom pogrekom mjerenja, vrijedi to i za mjerenja u fizici, a za
prognoze se, ovisno o kompleksnosti pojave, u pravilu vezuje odreeni stupanj
neizvjesnosti. Po svemu sudei, oni kojima je preputeno donoenje vrlo znaajnih odluka dvostruko su upitni: ili su znanstveno i klimatski nepismeni ili su,
kao to smo vidjeli, korumpirani, no neki su od njih vjerojatno i jedno i drugo.
Imajui u vidu spomenute i druge nedostatke u donoenju odluka i brzo protjecanje dragocjenog vremena koje je ostalo za globalnu akciju ouvanja klime, James Lovelock misli da bi se u ovakvim sluajevima odluke trebale donositi kao u
ratu, stavljajui demokraciju na ekanje, budui da je stanje klimatskih promjena
slino stanju rata.
Nae postupanje htjeti ili morati?
U sluaju da se u bliskoj budunosti dogodi najbolji scenarij, a to je postizanje globalnog dogovora pa potom i zajednikog odgovora na opasnost klimatskih
promjena, to bi doista bila dobra vijest, no ako se to i ne dogodi te nastavi ve
opisani scenarij igre sebinih interesa, odgovor na opasnost klimatskih promjena ukljuuje tri vrste postupaka i ponaanja.
1. Na prvom su mjestu postupci usmjereni na usporavanje, smanjenje i ublaavanje klimatskih promjena, odnosno ouvanje klime to blie stanju u
Prognoze klimatskih znanstvenika zasnivaju se na visokom postotku vjerojatnosti, a ne vjeruje im se, zapravo, ne eli im se vjerovati. Meutim, kad su u
pitanju tako kompleksni fenomeni kao to su klima i klimatske promjene, gdje je
rije o interakciji velikog broja varijabli, ni jedna prognoza ne moe biti sto posto
izvjesna. Neizvjesnost je neizbjena, ali je opasnost izvjesna, rezimirao je taj problem Barrie Pittock u naslovu poglavlja svoje knjige o klimatskim promjenama
(5).
17
kojem je sada. Broj takvih postupaka zapravo je neogranien, a bit im je

promjena dosadanjeg energetski rastronog stila i naina ivljenja, a time
i reduciranje brzine i veliine globalnih klimatskih promjena uzrokovanih
ljudskom djelatnou.
2. Drugi niz postupaka odnosi se na adaptaciju ljudi, zatitu naselja, organizacijske mjere, informiranje i pripremanje, a sve to da se, u sluaju ekstremnih vremenskih pojava, koliko je mogue zatiti ljude, njihovo zdravlje,
imovinu i osjeaj sigurnosti.
3. I konano, ako kao odgovor na opasnosti klimatskih promjena izostanu

postupci prve i druge grupe, neizbjeno e se dogaati patnja i stradanja.
Postupci e se u tom sluaju usmjeriti na pomo stradalima, ublaavanje
simptoma i potekoa traumatizacije, njihov oporavak itd.
18
Vjerojatnost da e se netko u tri opisane situacije ponaati konstruktivno i

racionalno ovisi u dobroj mjeri o klimatskoj pismenosti nekog pojedinca, grupe
ili drutva. Stoga je u vezi s klimatskim promjenama vrlo dobro da se, kao jedan
od znaajnih ciljeva, istakne i klimatski pismeno drutvo. Bilo bi dragocjeno da
se takav cilj prepozna i postavi na razini ire, ali i lokalne zajednice, kako bi se na
postizanju klimatske pismenosti sustavno radilo. Budui da ni jednu pismenost
nije lako postii, klimatsku pismenost, slino drugim pismenostima, treba shvatiti kao trajan i nedovren proces. Klimatski pismeno drutvo podrazumijeva i
uspjenu komunikaciju te suradnju izmeu klimatskih znanstvenika i edukatora
razliitog profila te razliitih vrsta publike.
Klimatski pismena osoba razumije utjecaj klime na ovjeka i drutvo i obratno, kako ovjek i drutvo mijenjaju klimu; poznaje bitna naela o sustavu i promjenama klime na Zemlji; zna pronai znanstveno utemeljene spoznaje o klimi i
promjenama klime te na temelju tih informacija promiljeno i odgovorno donositi odluke o aktivnostima koje mogu utjecati na klimu i ivot ljudi u zajednici. Poznaje i kljune pojmove klimatske znanosti: vrijeme, klimu, klimatske promjene,
ublaavanje klimatskih promjena, adaptaciju na klimatske promjene, ranjivost,
klimatske migracije, cirkuliranje ugljika u prirodi, uinak staklenika i staklenike plinove, fosilna goriva, ugljikov otisak itd. Osim osnovnih pojmova, poznaje i
osnovna naela znanosti o klimi i njenim promjenama. Od brojnih naela, ovdje
istiemo samo ona koja su usmjerena na aktivnosti ublaavanja klimatskih promjena. Tako, polazei od temeljnog naela da ljudi mogu sudjelovati u aktivno-
stima ublaavanja klimatskih promjena, klimatski pismena osoba koristi svoje

sposobnosti da klimatsku znanost aplicira i integrira u ivot zajednice, a koristei
raspoloive informacije, nastoji reducirati ranjivost i pojaati otpornost ljudi u
zajednici. Svjesna je i injenice da klimatske promjene mogu umanjiti sigurnost,
izazvati konflikte, pokrenuti ljude da, zbog nestanka hrane i problema s vodom
za pie, podlegnu problematinim ponaanjima ili krenu u izbjeglitvo. Uz spremnost na nova uenja, nauila je i kako posredovati znanja i motivirati druge
na ouvanje klime te kako se adaptirati na rizine situacije koje prate klimatske
promjene. Dakako, kao etiki dosljedna, klimatski pismena osoba ivi u skladu s
naelima koja zastupa i posreduje drugima, ivi stilom dobrovoljne jednostavnosti i energetske tedljivosti. Dobrovoljnu su jednostavnost klimatske promjene
samo aktualizirale, jer izvjestan dio ljudi irom svijeta, zbog ekolokih i drugih
razloga, tako ivi ve dugo.
Dimenzija vrijeme
Jedna od bitnih nedoumica, uz koje se vezuje uobiajena neizvjesnost prognoziranja buduih dogaanja, je odgovor na pitanje koliko nam je vremena ostalo da konstruktivnim i uinkovitim akcijama smanjimo emisije staklenikih plinova, pa tako i brzinu klimatskih promjena. Klimatski znanstvenici poprilino
se razlikuju u vremenskom odreenju kritinog praga kad bi klimatski sustav
mogao dosei onu veliinu promjena nakon ega bismo izgubili mogunost njihove kontrole, bez obzira na to kakve mjere nakon toga poduzimali. O klimi u vremenu nakon izgubljene mogunosti kontrole njenih promjena, pretpostavljaju se
prilino negativni scenariji. Taj je imaginarni moment dobivao i razliite nazive
(tipping point, critical threshold), a jedan od njih moda najbolje izraava njegov
znaaj: point of no return. Drugim rijeima, toka ili moment nakon kojeg nema
mogunosti povratka na prijanje stanje. Ovisno o mjeri optimizma ili pesimizma
procjenjivanja, to se retoriki moe izraziti pitanjem: kad se radi o mogunosti
ouvanja klime, je li sada pet minuta ili pet sekundi do 12 sati? U ouvanju kli-
Je li klimatska pismenost cilj za sve? Ako javnost treba vriti pritisak na politiku/politiare da se bre donesu kvalitetne zajednike odluke o ouvanju klime,
odnosno ublaavanju klimatskih promjena, onda ta vrsta pismenosti jest poeljan, premda ne i lako ostvariv cilj za sve. To jest poeljan cilj za sve, ne samo zbog
zajednikih, ve i individualnih odluka i ponaanja.
19
me nastoji se izbjei dvostruku koliinu CO2 u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno porast globalne temperature vie od dva Celzijeva stupnja. Samo manji broj znanstvenika misli da nam je ostalo vrlo malo vremena da
prijeemo kritinu toku, a ostali, ovisno o moguim naporima ljudi u ouvanju
klime, dre da je do toke obrata ostalo jo deset do dvadeset godina. to bre
uslijede zajednike mjere ublaavanja klimatskih promjena, vea je vjerojatnost
da se izbjegnu vrlo nepovoljni klimatski scenariji. Dakako, zbog tete koju smo
ve nainili, ostaje nam da podnosimo onu razinu klimatskih promjena koja se
ve dogodila ili e se dogoditi u bliskoj budunosti.
Iako je prag klimatskih promjena moda fatalan, mogue je da neemo nita primijetiti to bi oznailo taj presudni korak kad ga jednom
prijeemo, nita to bi nas upozorilo da nema povratka (6).
James Lovelock
Je li psihologija karika koja nedostaje? Njene obveze i

mogunosti
20
Nakon prethodnog, moda i neto dueg, ali neophodnog uvoda treba razmotriti mjesto i ulogu psihologije u brojnim problemima vezanim za klimatske
promjene. Budui da je velika veina ljudi nedovoljno informirana i klimatski nepismena ili spoznaje o klimatskim promjenama potiskuje pa ak ih i manje ili
vie svjesno porie, u promjeni tog nepovoljnog stanja psihologiju se, ali i odgoj
u irem smislu, vidi kao kariku koja nedostaje. S druge strane, sve donedavno se
psiholoka znanost naspram klimatskih promjena, osim poneto izuzetaka, drala po strani, kao da se nje ta pojava ne tie. Za psihologiju u svijetu znaajno je, ma
koliko nas to podsjealo na znanstveni ili kulturoloki imperijalizam, kako se u
vezi s nekom pojavom ponaa Amerika psiholoka asocijacija (APA), najbrojnija
psiholoka grupacija u svijetu. Vjerojatno se prijelomni trenutak u vezi s klimatskim promjenama u toj udruzi dogodio kada je Alan E. Kazdin u kolovozu 2008.
odrao svoj predsjedniki govor: Doprinosi psihologije u promoviranju odrive
sredine: irenje naeg vidokruga na veliki izazov drutva (7). U dijelu govora posveenog klimatskim promjenama i s njima vezanim izazovima istaknuo je, meu
ostalim, sljedee: porast svjetskog stanovnitva, otapanje gleera, deforestaciju,
U uvodnom se dijelu istiu mogunosti psihologije i mobiliziranje njenih razliitih podruja u predoavanju i prouavanju fenomena, raspravljaju neke temeljne spoznaje te psiholoke dimenzije klimatskih promjena. U prvom je dijelu
rije o tome kako ljudi shvaaju i (ne) osjeaju opasnosti klimatskih promjena,
ignoriraju budunost i udaljene dogaaje te o ulozi kulture u razumijevanju klimatskih promjena i reagiranju na njih. Drugi dio izvjetaja posveen je doprinosima ljudskog ponaanja klimatskim promjenama te psiholokim i kontekstualnim pokretaima tih doprinosa. Meu tim doprinosima posebno su analizirani
potronja, tipovi potroakog ponaanja, individualni i kontekstualni pokretai
potronje te pokreti protiv potronje. Najopirniji je trei dio, o uincima klimatskih promjena, gdje su posebno obraeni psihosocijalni i mentalno-higijenski uinci, problemi mentalnog zdravlja, stres i emocionalni ishodi povezani s
nepogodama. Posebno su predoene pouke i istraivanja nakon uragana Katrina. Potom se raspravlja o patolokoj i normalnoj zabrinutosti, emocijama, neizvjesnosti, beznau, otupjelosti... Diskutira se o socijalnim uincima klimatskih
promjena na zajednicu, odnosu vruine i nasilja, nasilju meu razliitim grupama, raseljavanju i premjetanju stanovnitva, problemu socijalnih i ekonomskih
razlika i, s tim u vezi, implikacijama na socijalnu pravednost tijekom nepogoda
izazvanih klimatskim promjenama. U ovom se dijelu govori i o moderatorima
uinaka klimatskih promjena kao to su ranjivost, otpornost i socijalne norme. U
etvrtom dijelu dokumenta rije je o tome kako se ljudi adaptiraju i sueljavaju
s opasnou i nastupajuim uincima klimatskih promjena. Posebno se predoavaju stresori i njihov odnos s reakcijom sueljavanja, tipovi reakcija sueljavanja
te moderatori procesa sueljavanja. Psiholoke barijere koje ograniavaju akcije
ublaavanja klimatskih promjena sadraj su petog dijela. U opem slijedu tih ba-
smanjenje ribolovnih podruja, dezertifikaciju, oneienje vode i zraka, porast

kiselosti oceana itd. U smislu te nove orijentacije, uz primijenjenu psihologiju,
posebno je istaknuo znaenje ekoloke psihologije, ekopsihologije, konzervacijske psihologije i psihologije socijalne pravde. Sva su spomenuta podruja itekako
povezana s klimatskim promjenama. Dvije godine poslije radna grupa Amerike
psiholoke asocijacije od osam psihologa, predvoena s Janet Swim, izradila je
solidan dokument Psihologija i globalne klimatske promjene (8) u kojem na vie
od 200 stranica predoava slojevitu pojavu klimatskih promjena te izazove koje
ona stavlja pred psihologijsku znanost. Ovdje emo sasvim saeto istaknuti neke
naglaske iz izvjetaja te radne grupe.
21
rijera spominju se neznanje, neizvjesnost, nepovjerenje, poricanje, konflikt ciljeva i aspiracija, vjerovanje u rjeenja izvan ljudske kontrole itd. U estom se dijelu
pokuava odgovoriti na pitanje kako psiholozi mogu pomoi u ograniavanju klimatskih promjena. Tako psiholozi mogu predlagati bolje modele ponaanja utemeljene na empirijskoj analizi, bolje razumijevanje pojedinaca i obitelji, metode
evaluacije, razvijati i testirati intervencije usmjerene na ublaavanje klimatskih
promjena, raditi s drugima...
Meutim, ini nam se da su u saetku i raspravi ovog dokumenta i najvaniji njegovi naglasci. Posebno se predlau mogua istraivanja kojima psiholozi
mogu doprinijeti boljem razumijevanju globalnih klimatskih promjena i reagiranju na njih. Pojedinano se nabraja da psiholozi mogu pomoi u razjanjavanju,
razumijevanju, identificiranju ili opisivanju:
kako ljudi formiraju svoje poimanje opasnosti od klimatskih promjena i
kako to razumijevanje utjee na zabrinutost i reakcije pojedinca;
povezanosti individualnih (npr. vjerovanja, umijea, potreba) i kontekstualnih (npr. strukturalnih, socijalnih, kulturalnih) prediktora rasta populacije i ekonomske potronje te potronje direktno usmjerene na okoli;
na ponaanju zasnovanih veza izmeu rasta populacije, potronje i klimatskih promjena;
22
psihosocijalnih uinaka klimatskih promjena: emocionalnih, kognitivnih i

reakcija ponaanja na anticipirane opasnosti i doivljene uinke; uinaka
na mentalno zdravlje te socijalnih uinaka u zajednici;
kako stres i reakcije sueljavanja moderiraju i posreduju psihosocijalne

uinke klimatskih promjena i sposobnosti pojedinaca i grupa da reagiraju
adaptacijom;
strukturalnih, kulturalnih, institucionalnih, kognitivnih i emocionalnih

barijera koje ometaju promjene u ponaanju i predlaganju metoda nadilaenja;
empirijski zasnovanih modela ponaanja koji pokreu klimatske promjene

i pomaganju oblikovanja uinkovitih i kulturalno relevantnih programa
promjene ponaanja;
javnog i organizacijskog ponaanja koje pridonosi uinkovitom drutvenom odgovoru na klimatske promjene;
Osim ovih prilino iscrpno navedenih prijedloga za istraivanje i rad na problematici klimatskih promjena, u zakljunom dijelu dokumenta navedeno je i nekoliko korisnih smjernica o tome kako da se maksimaliziraju doprinosi psihologije klimatskoj znanosti, rjenik osnovnih pojmova te relativno opsean popis
literature. Zanimljivo je da u njemu nema nekih prilino poznatih radova i istraivanja, primjerice radova Kari M. Norgaard, Amerikanke norvekog porijekla,
koja je dala vrlo znaajan prilog istraivanju poricanja klimatskih promjena u viekulturalnom kontekstu. Zavrit emo prikaz ovoga korisnog uratka amerikih
kolega njihovim etikim promiljanjem o psihologiji i klimatskim promjenama.
Premda se inoviranje etikog kodeksa Amerike psiholoke asocijacije dogodilo
ne ba tako davno, u njemu se nigdje eksplicitno ne spominju ni priroda ni utjecaj ekolokih i varijabli biolokih sustava na ljudsko zdravlje. Budui da klimatske promjene imaju nesumnjive psihosocijalne uinke te da je ljudsko ponaanje
jedan od uzroka klimatskih promjena, namee se imperativ etikog normiranja
novog podruja primijenjene psihologije. Dok se to ne dogodi, autori su u postojeim etikim naelima nali uporita i obveze za ukljuenje psihologa u problematiku klimatskih promjena. Posebno istiu sljedee:
budui da su klimatske promjene i neposredna i kasnija prijetnja zdravlju
drutva i pojedinca, ukljuivi dakako i mentalno zdravlje, preporuuje se
da se u psihologijskim ispitivanjima i intervencijama ima na umu osnovna
etika vrijednost, naime briga za dobrobit drugog, uz istovremeno nastojanje da mu se ne uini teta;
pri razmatranju socijalnih i psiholokih implikacija klimatskih promjena,
naelo tonosti i odgovornosti naglaava profesionalne i znanstvene odgovornosti psihologa prema drutvu i posebnim zajednicama u kojima rade;
svojstveno je uincima klimatskih promjena da u nejednakoj mjeri pogaaju pojedince ili grupe, a to moe izazivati konflikte. Psihologija stoga u
pristupu i doprinosima uvaava naelo potenja i pravednosti. Ovo naelo
naglaava da e psiholozi razumno prosuivati i granice svojih kompetencija, to je bitno pri radu u novim i sloenim problemima klimatskih promjena;
uinkovitih tehnologija i informatikih sustava reagiranja na klimatske

promjene aplikacijom znanja o kogniciji, komunikaciji te inenjerstvu ljudskog faktora.
23
naelo uvaavanja prava i dostojanstva ljudi vrijedi posebno u zatiti onih

osoba i zajednica koje su ranjivije, a to treba uvaavati i kad se radi o uincima klimatskih promjena. Ovo naelo valja potivati i kad se radi o kulturalnim i individualnim razlikama s obzirom na odnos ovjek priroda i
ponaanje ovjeka prema prirodnoj sredini.
24
I neke druge psiholoke udruge u svijetu nastojale su uspostaviti vezu s klimatskim promjenama kao novim fenomenom koji se odnedavno nametnuo svojom dramatinou, kompleksnou i aktualnou. To se dogodilo i u Australiji, kao klimatski vrlo osjetljivom podruju. Slijedei jednu krau verziju iz 2007.
godine, koja se odnosila na ekoloke probleme openito, pa tako i na klimatske
promjene, radna grupa njihova psiholokog drutva (na elu s trima psihologinjama: Susie Burke, Margot Prior i Karen Spehr) 2010. izrauje stajalita i orijentacije svome lanstvu pod nazivom Psihologija i klimatske promjene (9). Dokument je saet (desetak stranica), vrlo operativan i koristan. Osim uvoda i definiranja osnovnih pojmova, u njemu se govori o klimatskoj znanosti kao osnovi
predoenih stajalita, klimatskim promjenama kao ozbiljnoj globalnoj prijetnji,
posebnom znaaju doprinosa psihologije u borbi s klimatskim promjenama, nainu kako ljudi procjenjuju i razumiju opasnost od klimatskih promjena, prilogu
psihologije promjeni ponaanja ljudi, adaptaciji i sueljavanju s uincima i prijetnjom klimatskih promjena te preporukama i posebnim stajalitima za lanove
australskog drutva. Zbog vrlo konkretne usmjerenosti na odgovornost za ekoloku tetu, koju i lanovi drutva ine, navodimo kao ilustraciju dva od tih stajalita:
Socijalni je i moralni imperativ psihologije igranje aktivne i vodee uloge u
ublaavanju klimatskih promjena i adaptiranju na njih, a tome moe pridonijeti svojim ekspertnim prilozima u bitnim lokalnim i dravnim, nacionalnim i internacionalnim raspravama.
Australsko psiholoko drutvo prihvaa odgovornost za svoj ekoloki otisak*, ukljuivi tu i emisije staklenikih plinova, koritenje resursa i pro-
* Ekoloki otisak (enviromental footprint) manje se koristi od pojma ugljikov otisak (carbon footprint) ili istoznanice CO2 otisak (CO2 footprint). iri je jer ukljuuje niz ekolokih pokazatelja,
a ne samo emisije ugljikova dioksida. CO2 otisak znai prosjenu godinju emisiju CO2 izraenu
u tonama po stanovniku. Energetski su najrastroniji stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata
(prije svega ekscesni grad Dubai) s 37 t. iteljima brojne Sjedinjene Amerike Drave s 20 t po
stanovniku bile su donedavno na prvom mjestu po ukupno emitiranom CO2. Sada je to mjesto
preuzela Kina u snanom ekonomskom razvoju. CO2 otisak stanovnika Hrvatske je oko 3 t.
dukciju otpada, poduzima akcije u skladu s procjenom emisija, uzima za

cilj redukciju emisija staklenikih plinova, usvaja mjere odrivosti te javnim i transparentnim izvjetavanjem o aktivnostima, napreduje u svojim
naporima.
Dodamo li ovome da se na mrenim stranicama toga psiholokog drutva nalaze mnoge korisne obavijesti i upute o postupanju u sluajevima poplava, tajfuna, umskih poara, tednji vode i energije, traenju strune pomoi i sl., onda je
jasno da su se neka psiholoka drutva u svijetu usmjerila na to da se to bolje
snau i prilagode zahtjevima i izazovima koje klimatske promjene postavljaju.
Ako ne sredimo klimatske promjene, neemo srediti nita. Moemo

zaboraviti sve druge planove, zaboraviti sve druge ideje s kojima bismo svijet uinili boljim mjestom, uinili nae ivote i ivote nae djece boljim ivotima. Moemo zaboraviti sve (10).
Rezultati istraivanja jedna ilustracija
Razmotrimo sada ukratko istraivanja koja manje ili vie neposredno upuuju na povezanost klimatskih promjena i mentalnog zdravlja. Asocijacija Psiholozi
za socijalnu odgovornost rezimirala je niz istraivanja na tu temu, uz navoenje
originalnih radova u kojima su istraivanja objavljena (11.) Posljedice na mentalno zdravlje grupirane su prema pojedinim uincima klimatskih promjena. Radi
se o potekoama koje mogu pogaati milijune ljudi.
S vruinom su povezani: ei napadi, silovanja, provale, krae, pljake,
ubojstva (u zatvorenim prostorima), porast upotrebe alkohola i droga, manji radni uinak, ee traenje psihijatrijske pomoi.
Sa suom i oskudicom vode povezani su: stres, alost, bespomonost, anksioznost, strah meu farmerima, problemi u obitelji, rizik od suicida.
S nedostatkom hrane povezani su: kanjenje u razvoju djece (i nie sposobnosti), smetnje u razvoju i ponaanju, porast psiholokih tekoa i problema,
George Monbiot
25
vie nasilja nad enama, pogoranje stanja tamo gdje i tako postoji tzv. socijalnoekonomski deficit itd.
Oneieni zrak: s globalnim zatopljenjem ide i zagaenje zraka pri emu se

ljudi ne osjeaju dobro, raste broj sluajeva astme, javlja se dvostruko vie simptoma straha, depresije i ope psihike nelagode, prizemni ozon kao zagaiva
povezan je s veim stopama nasilja u obitelji, ljudi koji percipiraju zrak kao neist
vie su depresivni, zrak oneien prometom povezan je s veom uestalou i
pogoranjem stanja shizofrenije itd.
26
Kataklizmiki dogaaji: uestaliji su s klimatskim promjenama, izazivaju

vie sukoba meu ljudima (jer se tisue i milijuni njih evakuiraju ili bore za preostale resurse), osim kratkoronih reakcija (strah, bijes, alost, depresija) posttraumatski stres redovit je pratilac takvih dogaaja, to su posebno pokazala
istraivanja nakon uragana Katrina. Nakon tog uragana bilo je dvaput vie mentalnih bolesti, a godinu dana kasnije djeca koja su ga doivjela bila su etiri puta
ee depresivna i anksiozna, a dva puta sklonija poremeajima u ponaanju.
Sline ekstremne nepogode pogoravaju ve otprije problematine situacije: obiteljsku disfunkciju, potekoe na poslu, maltretiranje djece, gubitak identiteta...
U podrujima gdje se ee dogaaju promjenom klime uzrokovani poari, sue,
poplave... nesumnjivo je pogoeno psiholoko blagostanje ljudi. S klimatskim
promjenama ide i odreena nepredvidljivost i iznenadnost nepogoda to oteava
suoavanje s pojavom kad se dogodi. Napokon, sve navedeno vie pogaa pojedince i zajednice koje su u nekom pogledu i prije nepogode bile hendikepirane.
Klimatskim promjenama svojstvene su ee infektivne bolesti, koje se pomjeraju i u neka nova podruja (npr. malarija). Djeca mogu iskazivati odloenu
anksioznost kao odgovor na pojavu zaraznih bolesti, a neke infektivne bolesti
mogu uzrokovati psiholoke tekoe koje ometaju djeje miljenje, pamenje,
uinkovitost, panju i jezine vjetine.
I povrnije promiljanje o ovdje rezimiranim rezultatima istraivanja vodi
nas zakljuku da e koncepcije i neposredan rad na zatiti mentalnog zdravlja,
posebice ako se klimatske promjene ne uspiju usporiti, morati uvaavati znatno
nepovoljniju i kompleksniju situaciju.
Klimatske promjene i psihologija u nas
Sada, u 21. stoljeu brze klimatske promjene su ivotna injenica (12).
Jednostavna tvrdnja Craiga Andersona, uvaenog psihologa i istraivaa nasilja, koji kao da uope ne dvoji oko njene istinitosti. K tome, on tim promjenama pripisuje i obiljeje brzine. A kako o njima misle i promiljaju psiholozi u
Hrvatskoj? Po tragovima koje su ostavili u istraivanju, pisanju ili posredovanju
spoznaja o klimatskim promjenama, izgleda da ih ta pojava zapravo ne zanima.
Moda nismo dobro informirani, bilo bi nam drago da nas netko ugodno iznenadi
i dokae da stvari stoje mnogo bolje, ali jedva da se ita moe nai zabiljeeno na
internetu. Konferencije HPD-a biljee u zadnje vrijeme radove koji se pribliavaju tematici klimatskih promjena, ali ih u saecima ne spominju (13). Napokon,
nalazimo jedan diplomski rad na Hrvatskim studijima, upisan 2011. u Hrvatsku
znanstvenu bibliografiju, koji eksplicitno u naslovu spominje klimatske promjene
(14). K tome, na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu nalazimo
izborni predmet Tehnologija i odrivi razvoj, gdje se meu 15 tema nalazi i tema
Uzroci i posljedice klimatskih promjena. Naalost, vrlo malo i nedovoljno.
Ve u srodnoj struci, sociologiji, imamo neke pozitivne prie, da spomenem

samo vrlo korisnu knjiicu Kap preko ruba ae, koju su priredili autori V. Lay, K.
Kufrin i J. Puak (15) i zanimljiv i informativan lanak sociologinje Jelene Puak:
Klimatske promjene i drutvene uloge znanosti i politike (16). I jedno poglavlje u
knjizi D. imlee Ekoloki otisak Kako je razvoj zgazio odrivost posveeno je klimatskim promjenama (17). Njima su se bavili u svojim radovima i istraivanjima
i lijenici, epidemiolozi, geofiziari, strunjaci koji rade u vodoprivredi, umarstvu itd. Jedan je teolog pisao o odnosu Crkve prema klimatskim promjenama,
izvjetavajui da su neke biskupske konferencije u svijetu donijele dokumente u
vezi s time, a izrazio je i stav da bi papa klimatskim promjenama trebao posvetiti
jednu od svojih enciklika (18).
Napokon, ako uskoro ne doe do konstruktivnog globalnog odgovora na problem klimatskih promjena i one nastave svoj brzi hod, nita vie nee biti kao to
je bilo ni kao to je sada: ni svakodnevni ivot, ni meuljudski odnosi, ni obiteljski
ivot, ni tjelesno i mentalno zdravlje pa ni psihologija kao pomaua profesija.
Craig Anderson
27
Budui da je odnos nae psihologije prema klimatskim promjenama takav kakav

jest, vrijedilo bi za poetak razmotriti i ove mogunosti:
Hrvatsko psiholoko drutvo, slino nekim psiholokim drutvima u svijetu, trebalo bi odrediti i napisati svoja stajalita prema klimatskim promjenama te s njima upoznati svoje lanstvo.
Jedna od konferencija HPD-a mogla bi za svoju glavnu temu imati psihologiju klimatskih promjena. I naredne konferencije mogle bi u najavljenim
temama ostvariti moda i iznenaujue uvide ako ih poveu s klimatskim
promjenama.
Zapoeti istraivanja razliitih problema povezanih s klimatskim promjenama te uznastojati da se programi edukacije (odsjeci za psihologiju, regionalna drutva psihologa) inoviraju usvajanjem klimatske pismenosti i
psihologije klimatskih promjena.
Nakladnici psihologijske literature mogli bi u svoje planove unijeti i izdavanje knjiga iz domene psihologije klimatskih promjena.
Mrene stranice HPD-a mogle bi imati razliite informacije, broure, naputke i sline publikacije koje bi sluile kako motiviranju itatelja na ublaavanje klimatskih promjena tako i adaptiranju na njih i druge nepogode.
28
Podsjea li moderna klimatska znanost sa svojim prognozama moguih klimatskih scenarija na mitsku Kasandru?* Zdrav skepticizam uobiajen je u znanosti, ali onaj u slubi profita uinio je da se izgubilo mnogo dragocjenog vremena
potrebnog za ublaavanje klimatskih promjena. Tzv. klimatski skeptici, postupno
gubei bitku, razvili su brojne metode otpora onom to poruuje moderna Kasandra klimatske znanosti. U tome su im sustavno pomagali masmediji, dajui
im u pravilu vie medijskog prostora i prilika uz istovremenu sklonost publike
da njihovim umirujuim porukama vie vjeruje. Neki od njih odustaju, shvaajui
da je vrijeme bitna varijabla te da je racionalni izlaz u informiranju, klimatskoj
pismenosti, donoenju odluka na globalnoj, regionalnoj i individualnoj razini i
njima primjerenu ponaanju. Trebalo bi to prije raspraviti jo neke bitne spoznaje o ovom znaajnom fenomenu: naine informiranja o klimatskim promjenama, razliite vrste publike, strategije i psihologiju poricanja, klimatske izbjeglice,
* Kasandra, sestra Parisa i Hektora, bila je darovita proroica i ljepotica u drevnoj Troji. Kad nije
odgovorila na Apolonovu ljubav, on je Kasandru kaznio tako da e se sva njena proricanja obistiniti, ali im nitko nee vjerovati, pa ni onom o Trojanskom konju.
mogunosti tehnologije i geoinenjeringa, pedagogiju klimatskih promjena, reagiranje glavnih religija na klimatske promjene, klimatske promjene u umjetnosti, suradnju znanosti, politike, religije i umjetnosti u ouvanju klime, strategije
greenwasha ili bojanje korporacija u zeleno, potrebu redefiniranja pojma odrivog razvoja, ekonomsku cijenu klimatskih promjena Nadalje, ispriati neke
pozitivne prie o sueljavanju s klimatskim promjenama: (J. Genovese i njen Global Warming Mindmaper Guide, J. Rifkin i Empatika civilizacija, Keep cool online
raunalna igra o klimatskim promjenama, knjiga 100 stories for Queensland, S.
Focardi, A. Rosi i hladna nuklearna fuzija, V. Lay, K. Kufrin, J. Puak i knjiga Kap
preko ruba ae, F. Armstrong i film The age of stupid, K. M. Norgaard i knjiga Living in denial)
Naalost, nisu. Slino kao prije Konferencije u Kopenhagenu, uz ishod skupa

u Durbanu vezivala su se velika oekivanja. ak su nekoliko mjeseci prije skupa, tzv. Jeruzalemskom deklaracijom, tri velike monoteistike religije (kranstvo,
islam i idovstvo) podrale skup zalaui se na taj nain za globalni dogovor o
ouvanju klime. Naalost, ishod skupa bio je razoaravajui. Sudionici skupa sporazumjeli su se o nainu pregovaranja o novom globalnom dogovoru koji bi trebalo postii do 2015., a na snagu bi trebao stupiti tek 2020. godine. Rjeavanje
urgentnog problema, gdje su bitni i mjeseci pa i dani, a ne samo godine, odgoeno je i premjeteno daleko u neizvjesnost. K tome, jedini dogovoreni sporazum o
ogranienjima emisija CO2, zbog izigravanja i nedostatnih mehanizama kontrole,
razvodnjen je do te mjere da se tvrdi da je i on umro u Durbanu. Svojim snanim
utjecajima na politiku, a o emu smo ve neto rekli, opet je pobijedila tzv. karbokracija. Neformalnu demokraciju demonstrirali su brojni predstavnici civilnog
drutva protestirajui i iskazujui svoje veliko nezadovoljstvo ishodima skupa.
Najsnanije je to moda iskazao pjesnik, aktivist i lice s naslovnice Timesa Nnimmo Bassey, predsjednik Friends of the Earth Internationala, pisac knjige, objavljene nakon skupa u Durbanu, simptomatinog naslova To Cook a Continent. On je za
britanski list Guardian izjavio: Odgaanje stvarne akcije do 2020. godine je zloin
globalnih proporcija. Ovo znai da je svijet na putu prema porastu temperature od
4 stupnja Celzija, to je smrtna kazna za Afriku, male otone drave te siromane
Zakljuujemo kratkim komentarom o upravo okonanom (kraj studenog

2011. u Durbanu) globalnom skupu o klimatskim promjenama. Jesu li na kontinentu ugroenu suama, vruinama i glau donesene znaajne odluke za ouvanje to povoljnije klime na planetu?
29
ranjive skupine diljem svijeta. Najbogatijih 1% odluilo je da je prihvatljivo rtvovati ostalih 99% (20). Nevolja je u tome da rtvovanih 99 posto (zbog neznanja,
ignoriranja, poricanja, inercije, navike, bijega u iracionalnu skepsu, neodgovornosti i sl.) ne ini nita ili ini vrlo malo da izmijeni svoj poloaj. Ne ine to u nas
ni institucije, a ni profesije (na nacionalnoj, regionalnoj ni lokalnoj razini) koje bi
to po nazivu i namjeni svakako trebale initi. Nakon odlaganja globalne akcije na
skupu u Durbanu, raniji cilj o zadravanju porasta globalne temperature ispod
2 oC u ovom stoljeu postao je nerealan pa se sve vie govori da e taj porast biti
4 oC ili ak vie. to bi to trebalo praktino znaiti, premda je i sadanje globalno
poveanje temperature od tek 0,8 oC imalo, kao to smo pokazali, znaajne, katkad i razorne uinke klimatskih promjena, moe se vidjeti u scenarijima koje je
nakon skupa u Durbanu priredila grupa znanstvenika, navodei posebno nepovoljnu prognozu za junu Europu, dio svijeta u kojem ivimo. (21)
Znajui ishod skupa u Durbanu, zanimljivo je prisjetiti se jednoga ranijeg globalnog skupa i citirati kraj govora koji je 12-godinja djevojica Severn Suzuki iz
Kanade izgovorila na plenarnom zasjedanju Skupa o Zemlji 1992. godine u Rio de
Janeiru. Nazvali su je djevojicom zbog koje je UN utihnuo na pet minuta. Sluali
su je, ali kao da nisu uli njene poruke.
30
Nemojte zaboraviti zato ste zapravo nazoni na ovoj konferenciji, za

koga to inite jer mi smo vaa djeca. Vi odluujete kakav e biti svijet
u kojem emo mi odrastati. Roditelji bi trebali biti u stanju umiriti svoju djecu govorei im: Sve e biti u redu, inimo najbolje to moemo i To nije kraj svijeta! No, ja mislim da vi to nama vie ne moete
rei. A jesmo li mi uope na vaoj listi prioriteta? Moj otac uvijek kae:
Ti si ono to ini, a ne ono to kae. I tako, ono to vi inite tjera
me da plaem nou. Vi odrasli kaete da nas volite. Ja vas izazivam,
molim, uinite da vaa djela odraavaju vae rijei. Hvala to ste me
sluali (19).
Citirana literatura:
Jackson, T. (2010). Keeping out giraffes, u: Long Horizons An Exploration of Art

and Climate Change, www.britishcouncil.org/longhorizons, str. 18.
2.
Mc Kibben, B. (2006). Smrt prirode: ovjeanstvo, klimatske promjene i priroda, Planetopija, Zagreb, str. 130.
4.
Jari Dauenhauer, N. (2011). Nobelovac u Zagrebu: vrijeme e izolirati i ignorirati klimatske skeptike, www.tportal.hr/.../Vrijeme-ce-izolirati-i-ignorirati-klimatske-skeptike
3.
5.
Attenborough, D. From Sunday Times, www.climatechangechallenge.org/.../ Quotations
Pittock, B. A. (2009). Climate Change, Science, Impacts and Solutions, CSIRO, Collingwood, Australia, str. 59.
6.
Lovelock, J. (2006). Osveta Geje: Zato planet Zemlja uzvraa udarac i moe li se ovjeanstvo jo spasiti?, Izvori, Zagreb, str. 73.
8.
Swim, J. i dr. (2010). Psychology and global climate change: Addressing multi-faceted
phenomenon and set of challenges, www.apa.org/science/about/publications/climate-change.aspx
7.
9.
Kazdin, A. E. (2008). Psychologys Contributions to Promoting a Sustainable Environment: Extending our Reach to a Grand Challenge of Society, www.apa.org/monitor/jan07/kazdin.aspx SpremljenouprivremenumemorijuSlino
Burke, S. i dr. (2010). Psychology and Climate Change, APS Position Statement, www.
psychology.org.au
10. Monbiot, G. (2005). A crisis of collective denial? Coinet.org.uk/content/download//monbiot.pdf
11. Climate Change and Mental Health: Evidence for Action (2002). www.psysr.org/.../
climate/PSYSR_Climate_Change_and_Mental_Health-References_for_Action.pdf
12. Anderson, C.A., (2010). Climate change and Violence, www.psychology.iastate.edu/

faculty/.../10A
13. Meugorac, V. (2009). Psihologija i odrivi razvoj, Knjiga saetaka 17. godinje konferencije hrvatskih psihologa; imi, Z. i Franji-Na, B. (2011): Prikaz aktivnosti u
okviru projekta Training for Trainers: Guided training of Psychologists in Disaster,
Trauma Psychology Eastern European Countries, Knjiga saetaka 19. godinje konferencije hrvatskih psihologa.
14. uek, R., (2011). Proekoloka namjera u kontekstu klimatskih promjena: utjecaj
nove ekoloke paradigme i uvjeravajuih poruka/zavrni rad diplomski/integralni
studij, Zagreb: Hrvatski studiji.
15. Lay, V., Kufrin, K., Puak, J. (2007). Kap preko ruba ae, Hrvatski centar Znanje za
okoli, Zagreb.
1.
31
16. Puak, J. (2008). Klimatske promjene i drutvene uloge znanosti i politike, Drutvena
istraivanja, br 1-2.
17. imlea, D. (2010). Ekoloki otisak Kako je razvoj zgazio odrivost, Tim press, Zagreb
18. Vukovi, A. (2007). Klimatske promjene i Crkva, Crkva u svijetu, br. 1, vol. 42.
19. The girl who silenced the UN for 5 minutes, http://www.sustastainablestyle.org/

sass/heirbrains/03suzuki.html
20. Tomac, L. (2011). Zavretak klimatskih pregovora u Junoj Africi: Protokol iz Kyota je
umro u Durbanu www.h-alter.org/vijesti/ekologija/pregovori.../print/true
21. Hoehne N. i sur. (2011). After Durban: Risk of delay in raising ambition lowers chances for 2 oC, while heading for 3,5 oC. www.climate.analytics.org/.../after-durbanrisk-of-delay...
Brojna su istraivanja u svijetu kojima se ispitivalo opaanja, stavove, znanja,

mogua rjeenja i spremnost na akciju, nain komuniciranja i educiranja, a sve u
vezi s klimatskim promjenama. Radilo se pri tome o reprezentativnim, ali i razliitim specifinim i prigodnim uzorcima ispitanika, ukljuivi ak i djecu osnovnokolske dobi. Spomenut emo ilustrativno, kao uvod u problem, tek poneko
od tih istraivanja. Brz razvoj znanosti o klimatskim promjenama, kao i brojne
ekstremne vremenske pojave koje svjedoe o promijenjenoj klimi, otvaraju nova
podruja i probleme za istraivanje.
U zanimljivim viegodinjim istraivanjima stavova, opaanja rizika, ponaanja i drugih varijabli povezanih s klimatskim promjenama, Leiserowitz i suradnici (1), tehnikom uobiajenom za segmentaciju trita, identificirali su est
razliitih grupa, odnosno est posebnih vrsta amerike publike, u nastojanju da
se, u skladu s posebnim obiljejima svake grupe, s njima to uspjenije komunicira pri posredovanju informacija klimatske znanosti te da ih se motivira na
poeljna ponaanja u ouvanju klime. Prvi od etiri izvjetaja o istraivanju, s karakteristinim naslovom est Amerika globalnog zatopljenja (Global Warmings
Six Americas), objavljen je u studenom 2008., a zadnji u svibnju 2011. godine.
est segmenata amerike populacije, izdvojenih u prvoj analizi, pokazalo se kao
konstanta, s manjim postotnim varijacijama, i u narednim analizama. Prema izvjetaju iz 2011. godine, segmenti prema nazivima i postocima poinju na jednoj
* Radi jezine ekonominosti, koristit emo termine studenti, sudionici ili ispitanici, imajui pri
tome na umu i studentice, sudionice ili ispitanice.
K L I M AT S K E P R O M J E N E U S V I J E S T I I S TA R S K I H S T U D E N ATA
Klimatske promjene u svijesti

istarskih studenata*
33
strani s uznemirenima (12%), koji u najveoj mjeri vjeruju da se globalno zatopljenje dogaa zbog ljudske djelatnosti, najvie su zabrinuti za posljedice klimatskih promjena i iskazuju najvei stupanj motivacije ili ve pokuavaju mijenjati
postojee nepovoljno stanje; sasvim nasuprot njima su protivni (10%) ili oni koji
odbijaju informacije klimatske znanosti i u najmanjoj su mjeri zabrinuti, odnosno
nemotivirani da ine bilo to za ouvanje klime na planetu. Izmeu ova dva krajnja segmenta smjeteni su zabrinuti (27%), oprezni ili pozorni (25%), izdvojeni ili
neoptereeni (10%) te sumnjiavi ili nepovjerljivi (15%). Povezujui ove segmente s brojnim varijablama, u istraivanju se pokazalo da se oni bitno ne razlikuju
demografski, ali da meu segmentima postoje dramatine razlike u stavovima,
osnovnim vrijednostima pa i politikim orijentacijama. U skladu s tim razlikama,
nainjene su posebne upute kako koju grupu educirati, pridobiti i motivirati za
ouvanje klime.
34
U istraivanju koje je Peta Ashworth sa suradnicama (2) provela 2010. godine u Australiji, nastojalo se ostvariti uvid u stavove, vjerovanja, percepcije i
znanja australske ope publike te kakav im nain komuniciranja spoznaja o klimatskim promjenama najvie odgovara. Opsenim upitnikom prikupljeni su
brojni kvantitativni pokazatelji koje su autori dopunjavali i verbalnim iskazima
ispitanika. Istiemo tek poneki podatak iz opsenog izvjetaja. Tako su, recimo,
u konkurenciji s drugim ivotnim problemima, klimatske promjene tek na petom mjestu, nakon trokova ivljenja, financijske krize, nezaposlenosti i problema sa zdravstvenim sustavom. Veina Australaca misli da su klimatske promjene
stvaran fenomen uzrokovan ljudskom djelatnou. Ljeta postaju vrua, a tlo suho.
Sue su sve due, tako jedan ispitanik rezimira dio svojih zapaanja. Dakako,
kao i svugdje, postoje i oni koji se odupiru spoznajama klimatske znanosti, pa
su i u ovom istraivanju autori, nakon temeljite analize odgovora, izdvojili etiri
razliite grupe ispitanika koje predstavljaju etiri vrste publike. Prije svega to je
grupa angairanih (27%). Oni su vrlo zabrinuti zbog klimatskih promjena, imaju
dosta znanja o njima i trae prilike da sudjeluju u aktivnostima vezanim za ouvanje klime. Slijede zabrinuti i zbunjeni (35%) s osrednjim stupnjem zabrinutosti
i znanja o klimatskim promjenama. Nezainteresirani i neangairani (15%) malo
znaju, malo brinu i ne sudjeluju u aktivnostima vezanim za ouvanje klime. Napokon, tu su nepovjerljivi (23%), s niskom razinom zabrinutosti, osrednjim znanjima te estim poricanjem klimatskih promjena. Navodimo jo nekoliko podataka
iz ovoga opsenog istraivanja te nekoliko zanimljivih izjava ispitanika, koje daju
Komentiramo ukratko tek nekoliko podataka iz jednog istraivanja o klimatskim promjenama provedenog u Hrvatskoj. Provela ga je 2008. godine, telefonskim anketiranjem, Audeo agencija za istraivanje trita i javnog miljenja, na
teritorijalno stratificiranom uzorku od tisuu osoba starijih od 14 godina, a za
potrebe UNDP Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (3). U prvom dijelu upitnika pitalo se o irim proekolokim znanjima pa ispada da je, barem na razini
deklarativne svijesti, za vie od 95 posto graana zatita okolia (vrlo) vana.
Slino je i s poznavanjem fenomena klimatskih promjena, vie od tri etvrtine
ispitanika zna o njima mnogo ili dosta. Meutim, kad je trebalo izdvojiti glavne
uzroke i posljedice klimatskih promjena, to se znanje manifestiralo u znatno manjoj mjeri. Na razini stava, za vie od 95 posto ispitanika klimatske su promjene
problem (24%) ili vrlo velik problem (72%). I na razini ponaanja, opet deklarativno, graani Hrvatske manje su ili vie spremni u cijeni goriva ili javnog prijevoza novano poduprijeti mjere ograniavanja emisije staklenikih plinova ili
neke druge akcije za ouvanje klime. Dobar dio graana u mnogim se stvarima
ve ponaa proekoloki: njih vie od 70 posto tedljivo je u koritenju energije i
vode. Najpovoljniji su podaci graana primorske Hrvatske te onih s viim stupnjem obrazovanja.
Svrha su i zadaci naeg istraivanja:
a) ostvariti poetne uvide u stavove, elementarna znanja, (lokalna) opaanja

posljedica, interese i mogua rjeenja, u vezi s klimatskim promjenama i
ouvanjem klime, na prigodnom uzorku istarskih studenata;
dodatne uvide u odnos ljudi i klimatskih promjena. Da se klimatske promjene

ve dogaaju smatra 63 posto australskih ispitanika. Imam 73 godine i esto sam
zauen zato stvari nisu kakve su nekad bile, a posebno klima. ivio sam dovoljno
dugo, vidim ove promjene. Da klimatskih promjena nema, da ih nee ni biti ili da
su samo propaganda nekih interesnih skupina misli 7,5 posto ispitanika. To je
samo smee zelenih. Pedeset osam posto ispitanika eli znati vie o klimatskim
promjenama. Jednostavno elim bolje razumjeti kako bih donosio bolje utemeljene
odluke. Razumije se da ima i onih koji ne ele znati vie. Ono to su istraivai
nazvali opi manjak interesa (17%), iz odgovora sljedeeg ispitanika pokazuje
se da se katkad radilo i o svojevrsnom strahu od neugodnih spoznaja. Slabo mi je
kad sluam o tome. Meu onima koji ne ele znati vie, bilo je i 11 posto onih koji
negiraju klimatske promjene. Ne zanima me fikcija.
35
b) stei odreena iskustva i orijentacije za mogue ire istraivanje na uenicima osnovnih i srednjih kola u Istri. U sklopu toga, nakon analize njegovih obiljeja, poboljati upitnik kojim smo se koristili;
c) koristiti se rezultatima i zakljucima ovog istraivanja u buduim edukacijama uenika i graana te njihovu motiviranju u ouvanju klime.
Metodoloke napomene*
36
Ispitanici su bili studenti nekih studijskih grupa Sveuilita Jurja Dobrile u

Puli, a upitnik je popunilo 169 studenata (108 enskih i 31 muki; 30 ispitanika
nije navelo spol). Prosjena ivotna dob ispitanika bila je 20 godina, s rasponom
od 18 do 33 godine. Primjena upitnika provedena je u studenom i prosincu 2011.
godine. Iz veeg broja tvrdnji o klimatskim promjenama (stavovi, znanja, mogui
uinci, rjeenja za ouvanje klime itd.) tri su neovisna ocjenjivaa izdvojila neto
vie od 50 tvrdnji i usuglasila da one ine upitnik kojim bi se prikupili odgovori
studenata o spomenutim aspektima klimatskih promjena. Upitnik su inile dijelom preuzete, a dijelom originalne estice. Preuzete su estice trebale omoguiti usporeivanje rezultata ovog istraivanja s onima koji su dobiveni u drugim
istraivanjima. Tako smo npr. ljestvicu ekoloke zabrinutosti Ivana Cifria (4) reducirali s 11 na 10 estica te kod nekih stavki nainili manje jezine promjene. U
vezi s procjenama posljedica klimatskih promjena na lokalnoj razini, u Puli i Istri,
modificirali smo ljestvicu koju su za podruje Ferrare koristili Lisa Westerhoff i
suradnici (5). K tome, percepciju ozbiljnosti klimatskih promjena, interes za njih
te neka mogua rjeenja za ouvanje klime preuzeli smo djelomino iz istraivanja koje su Michela Luraschi i Giovanni Pellegri (6), u okviru projekta WWViews
on Global Warming, radili u kantonu Ticino u vicarskoj. Na kraju, instrument
koji smo primijenili sastojao se od nekoliko ljestvica procjena Likertova tipa (1
potpuno odbijanje, odnosno neslaganje s tvrdnjom; 5 potpuno prihvaanje,
odnosno slaganje s tvrdnjom) s izuzetkom one koju smo nazvali Znanje o klimatskim promjenama, gdje su bile ponuene tri mogunosti odgovora: da, ne i ne
znam. Premda su neke ljestvice imale samo pet estica, veina je od njih imala
zadovoljavajue koeficijente unutarnje konzistencije (alpha). Izuzetak su bile lje* Ve u fazi pripremanja upitnika, osobito u njegovoj primjeni na studentima te obradi rezultata,
dr. sc. Neala Ambrosi Randi i dr. sc. Marlena Plavi pruile su mi kolegijalnu pomo, na emu im
srdano zahvaljujem.
Prikazat emo i diskutirati rezultate onim redoslijedom koji ljestvice procjena imaju u upitniku. Na kraju emo komentirati i razlike meu spolovima
te interkorelacije meu pojedinim ljestvicama upitnika. Jedna studentica i dva
studenta iskazali su elju da, osim odgovaranja na stavke upitnika provedenog
u okviru studijskih grupa, u naknadnom individualnom razgovoru s voditeljem
istraivanja pojasne svoje odgovore u upitniku, odnosno da pridodaju neka svoja razmiljanja o klimatskim promjenama. Neke od tih odgovora i promiljanja
navest emo prema potrebi u diskusiji rezultata istraivanja. Budui da je ispitivanje za sve ispitanike bilo anonimno, to vrijedi i za one s kojima smo posebno
razgovarali.
Rezultati i rasprava
U prikazanim rezultatima za svaku su tvrdnju navedene ove vrijednosti: aritmetika sredina (prvi stupac), standardna devijacija (drugi stupac, u zagradi), a
zatim slijede tri stupca u kojima su postoci zaokrueni na cijeli broj. Prvi postotak zbroj je postotaka onih ispitanika koji su pri procjenjivanju zaokruivali broj
1 (uope se ne slaem) ili broj 2 (ne slaem se). Drugi se postotak odnosi na one
ispitanike koji su zaokruili broj 3 (niti se slaem niti ne slaem). Trei je postotak zbroj postotaka onih ispitanika koji su zaokruivali broj 4 (slaem se) i broj
5 (u potpunosti se slaem). To vrijedi za sve dijelove upitnika osim za dio koji se
odnosi na Znanja o klimatskim promjenama, gdje nije bilo opravdano raunanje
aritmetike sredine i standardne devijacije pa su navedena ova tri postotka: prvi
se odnosi na one koji su zaokruili da, drugi na one koji su zaokruili odgovor
ne te trei na one koji su odabrali odgovor ne znam.
stvica Znanje o klimatskim promjenama (alpha=0,633) i ljestvica Mogua rjeenja

(alpha=0,704).
37
Stavovi o klimatskim promjenama*

(1 = uope se ne slaem; 5 = u potpunosti se slaem)
1. KP su vrlo ozbiljan problem.
4,02 (1,05)
3,49 (1,12)
16-32-52
3. KP su prijetnja buduim generacijama, njihovu ivotu

i sigurnosti.
4,05 (1,13)
11-15-74
5. Spreman/spremna sam uiniti ono to je potrebno

da se umanje KP.
3,98 (1,19)
3,37 (1,13)
11-18-71
23-28-49
6. Ono to inim kao pojedinac nee ba pomoi u

smanjenju KP.
3,48 (1,32)
25-21-54
7. Ne moemo uiniti nita da usporimo KP.
8. Ono to poduzimamo moe sprijeiti da KP postanu

jo tei problem.
2,26 (1,19)
3,33 (1,16)
55-30-15
9. Ljudi rado potiskuju razmiljanja o KP i okreu se

ugodnijim stvarima.
4,31 (0,90)
4-12-84
4,30 (0,97)
6-10-84
4,05 (1,04)
8-16-76
2. KP su prijetnja mome buduem blagostanju i

sigurnosti.
4. KP su prijetnja cjelokupnom ivotu na planetu.
38
10. Svi bi trebali znati znatno vie o KP koje nas

ugroavaju.
11. kole svojim uenicima i studentima ne daju

dovoljno znanja o KP.
8-22-70
20-35-45
Veinu tvrdnji u gornjoj ljestvici, a svaka od njih izraava odreen stav, natprosjean je broj ispitanika prihvatio ili prihvatio u potpunosti (vidjeti postotke u petom stupcu), a tek kod etiri tvrdnje dolo je do neto vee podijeljenosti procjena (tvrdnje s rednim brojem 2, 5, 6 i 8). Najizrazitije je neprihvaanje
kod tvrdnje s rednim brojem 7, a u postocima tu, zapravo defetistiku, tvrdnju
* Kako se pojam klimatske promjene u upitniku esto ponavlja, u tablicama se koristi kratica KP.
Komentirat emo jo neke od stavova naih ispitanika, a itateljima ostaje

da pozornije pogledaju sve aritmetike sredine, standardne devijacije i postotke te zakljue u kolikoj su mjeri studenti prihvatili ili odbacili tvrdnju koja izraava odreeni stav. Na klimatske promjene kao opaenu ili spoznatu prijetnju
studenti najizraenije reagiraju kad je u pitanju prijetnja buduim generacijama
(3. tvrdnja), potom prijetnja cjelokupnom ivotu na planetu (4. tvrdnja), a tek
potom kad je u pitanju prijetnja osobnom blagostanju i sigurnosti (2. tvrdnja).
Vrlo je ozbiljna prosudba studenata da bismo svi trebali znati vie o klimatskim
promjenama i rizicima koje ih prate. S tom se tvrdnjom (redni broj 10) slae ili
u potpunosti slae 84% ispitanika, a ne slae se u veoj ili manjoj mjeri tek 6%
njih. Neutralnih ili neodlunih u ovom je sluaju bilo 10%. U vezi s ovim stavom
je i stav koji je izraen u tvrdnji pod rednim brojem 11, naime da kole uenicima
i studentima ne daju dovoljno znanja o klimatskim promjenama. S tim stavom
slae se, u veoj ili manjoj mjeri, 76%, a ne prihvaa ga 8% ispitanika. Valja rei
da je u svijetu razvijena ili se razvija posebna pedagogija klimatskih promjena, a
ona se ne tie samo kola, ve i masmedija pa i drugih oblika i naina educiranja
javnosti. Posebno su za djecu u koli osmiljeni pristupi i materijali za poduavanje u ouvanju klime. Pridodajemo izjave tri intervjuirana studenta iz ovog istra-
ne prihvaa u manjoj ili veoj mjeri 55%, a prihvaa tek 15% ispitanika. Ostali
su neopredijeljeni (30%). Tvrdnja s rednim brojem 9 ima najviu aritmetiku
sredinu i najniu standardnu devijaciju, tvrdnja je s najizrazitijim prihvaanjem
(84% ispitanika prihvaa je ili prihvaa u potpunosti, a samo 4% ne prihvaa ili
ne prihvaa u potpunosti). Studenti su u toj tvrdnji zapravo prepoznali osnovni
dinamizam ivljenja s klimatskim promjenama, a to je manje ili vie (ne)svjesno
potiskivanje, negiranje ili poricanje klimatskih promjena. inili su to do sada i
javni mediji, dajui u pravilu vie prilika tzv. klimatskim skepticima, da bi ih tek
toplinski val s poarima, suom, nestaicom vode i velikim tetama natjerao da
nevoljko spominju klimatske promjene kao uzrok tome. Ovakvo je potiskivanje
inae tipino za nau potroaku civilizaciju (usp. Norgaard (7)). Studenti s kojima smo razgovarali u vezi s potiskivanjem i poricanjem klimatskih promjena,
dali su jo neka zanimljiva objanjenja: Prvi student: Neki misle kako da preive
tko kopa po kontejneru ne misli o klimatskim promjenama. Drugi student: Bolje
je misliti da one ne postoje, ljudi ne vole strahovati, teko je ivjeti sa strahom. Trei
student: Ono to ljude ne pogaa izravno, potiskuju. Slino kao Rockwool i ljudi u
Istri. Klimatske promjene tiu se svih nas, ali smo ih potisnuli iza pa nas se ne tiu.
39
ivanja u kojima oni kritino govore o koli. Prvi student kae: Malo znamo, a ne
brinemo ako ne znamo. Nitko nas ne ui o klimatskim promjenama. kola? Nula!
Drugi student: Ne znamo, a kole ne ine ono to bi morale. Trebalo bi se o tome
govoriti, da se djecu malo potrese i pokrene. Jedna studentica: Trebalo bi o tome
uiti u koli. Nita nisam ula u koli o klimatskim promjenama. Ui se o klimi, a ne
o klimatskim promjenama. Edukacija je kljuna.
Rizici i uinci klimatskih promjena (u Puli i Istri)

1. Jo imamo vremena da rijeimo probleme KP.
3,37 (1,08)
2,84 (1,22)
36-34-28
3. KP ve nepovoljno utjeu na moj svakodnevni ivot.
2,72 (1,67)
42-35-23
2. Nepovoljne uinke KP uveliavaju pripadnici

ekolokog pokreta.
4. Kad mislim o KP, strah me je onog to se moe

dogoditi.
2,98 (1,33)
18-36-44
35-30-35
5. Prema tvom miljenju, kad e se neke ozbiljnije posljedice KP poeti dogaati

u Puli i Istri?
40
a) ve se
dogaaju
22,4%
b) za 10 g.
c) za 25 g.
12,4%
10,0%
d) za 50 g.
8,8%
e) nisam
siguran/
sigurna
46,5%
6. Koje bi se od sljedeih posljedica KP mogle dogaati u Puli i Istri u narednih

50 godina?
(1 = uope nije vjerojatno; 5 = vrlo vjerojatno)
a) uestaliji valovi vruine, sue i poari
4,02 (1,05)
10-18-72
c) plavljenje ulica, tunela, prometnica
3,75 (1,25)
18-18-64
b) problemi u opskrbi energijom
3,22 (1,01)
18-47-35
3,83 (1,06)
f) plavljenje niih dijelova obale zbog oluja i porasta

razine mora
3,95 (1,06)
e) uestalije zdravstvene potekoe i epidemije
g) obilne oborine i klizanje tla
9-24-67
3,52 (1,13)
17-30-53
3,46 (1,12)
19-30-51
10-19-71
Premda se ovaj dio upitnika odnosi, prije svega, na opaanje rizika i uinaka
klimatskih promjena na lokalnoj razini Pule i Istre, prve su dvije tvrdnje openitije pa emo prvo njih komentirati. Prva se tvrdnja zapravo tie rizika kojem se
izlaemo ako ne uinimo ono to je neophodno da se napredovanje klimatskih
promjena uspori i zadri pod ljudskom kontrolom. Budui da ni znanstvenici nisu
sasvim naistu s time koliko imamo vremena da rijeimo taj delikatni problem,
razumljiva je i podijeljenost ispitanika u vezi s time. Ipak, njih je 44% manje ili
vie uvjereno da jo imamo dovoljno vremena za ouvanje povoljne klime, dok ih
18% ne vjeruje u to. Jo je vie onih kojima se o tome teko izjasniti (36%). Premda su podaci prikupljeni u drugaijim uvjetima, tek za ilustraciju navodimo da
su ispitanici u istraivanju Michele Luraschi, koje smo ranije spomenuli, na ovu
tvrdnju reagirali s manje uvjerenosti, odnosno samo njih 17% vjeruje da imamo dovoljno vremena da rijeimo probleme klimatskih promjena. Da nemamo
dovoljno vremena, misli ak 65% ispitanika iz tog istraivanja. Nadalje, tvrdnju
da nepovoljne uinke klimatskih promjena preuveliavaju pripadnici ekolokog
pokreta, budui da je aritmetika sredina u ovom sluaju 2,84, odnosno manja od
3, ispitanici vie odbijaju nego to se slau s njom. Budui da zeleni neke stvari
znaju staviti u fokus, a druge zanemariti, ne udi onda da je jedan dio ispitanika
(28%) tu tvrdnju i prihvatio. Razumije se da je bilo oko treine (34%) onih koji su
u vezi s time ostali neodluni. Kod ispitanika u vicarskom kantonu Ticino, manje
je neodlunih (13%), a manje je i onih koji tvrdnju prihvaaju (19%).
Utjeu li klimatske promjene na svakodnevni ivot studenata? Aritmetika

sredina 2,72 i izraenija standardna devijacija ukazuju na naglaenu podijeljenost ispitanika u vezi s 3. tvrdnjom. Uz dosta neodlunih (35%), vie je onih koji
ne prihvaaju ovu tvrdnju nego onih koji je prihvaaju. Sadraj ove tvrdnje povezan je sa sadrajem pitanja pod rednim brojem 5., gdje je postotak neodlunih
d) uestalije i jae oluje
41
jo vei (46,5%), ali je postotak onih koji prihvaaju (22,4%) da se klimatske ve

dogaaju zapravo isti kao u sluaju tvrdnje broj 3. Klimatske manifestacije koje
su sve oitije, posebno u ljeto 2012. g., zasigurno e drugaije usmjeravati odgovore ispitanika, ako budu odgovarali, na tvrdnje (pitanja) kao to su ove iz ovog
upitnika. Pogledajmo sada u kojoj su mjeri vjerojatnim ispitanici procijenili neke
rizike i posljedice klimatskih promjena u Puli i Istri u narednih pedeset godina.
Najvjerojatnijim dre pojavu valova vruine, sua i poara (aritmetika sredina
4,02), a slijede plavljenja niih dijelova obale te uestalije i jae oluje. Najmanje
vjerojatnim smatraju probleme u opskrbi energijom, iako su problemi s energijom redoviti pratioci navedenih nepogoda. Koristei se mogunou da navedu i
neto drugo, studenti su pretpostavljali da, osim navedenog, klimatske promjene
prate i valovi hladnoe, nestanak prirodnih resursa pa i rat, a u konanici ak i
armagedon.
42
Napokon, ostaje da u ovom dijelu upitnika barem vrlo kratko komentiramo

sueljavanje ispitanika sa strahom od klimatskih promjena u 4. tvrdnji. Aritmetika sredina od 2,98 pokazuje da je ova tvrdnja izrazito podijelila ispitanike;
35% ispitanika u veoj ili manjoj mjeri slae se s tvrdnjom, a isti postotak njih ne
prihvaa sadraj tvrdnje. Budui da je fenomen straha koji se vezuje za klimatske
promjene vrlo est, ali i sporan predmet rasprava, da se potee kao argument koji
moe i motivirati, ali i blokirati akcije, ovisno o tome kako se s njime postupa,
ovdje vrijedi rei da se on prouava i u irem kontekstu donoenja, odnosno odustajanja od ivotno znaajnih odluka. U tom se smislu ovaj strah pridruuje cijelom kompleksu strahova povezanih s budunou. Navodimo sada saeto kako o
strahu i klimatskim promjenama razmiljaju intervjuirani studenti. Prvi: Teko
je ivjeti sa strahom. Neke bi strah pokrenuo, neke ne. Ljudi ive po navici, a strah
potiskuju. Drugi: Strah moe pomoi, ako je umjeren, racionalan. Trei: Strah zbog
klimatskih promjena? Pa, on je tu, tinja. Treba ga osvijestiti, probuditi. I djeci se treba govoriti o klimatskim promjenama, malo straha je dobro, da ih se malo potrese.
Znanja o klimatskim promjenama
1. KP moemo usporiti tako da uvamo ume i

sadimo nova stabla.
Da
66
Ne
10
Ne znam
24
2. Ispuni plinovi prometnih sredstava

znaajan su uzrok KP.
82
10
3. KP su posljedica globalnog zatopljenja.
4. Veina znanstvenika dri da se KP dogaaju.
75
18
5. Poznajem mogue uzroke KP.
75
50
16
34
7. KP e imati nepovoljne uinke na zdravlje

ljudi.
77
16
70
23
9. U nekim zemljama uestalije su obilne

oborine i poplave.
88
6. Znam dovoljno o tedljivom koritenju

energije.
8. U porastu su uestalost i razorna snaga

uragana i oluja.
42
30
23
28
Nastojei ustanoviti to ispitanici znaju o klimatskim promjenama, izbjegavali smo tvrdnje u kojima se propituju specifinija znanja, npr. imenovanje staklenikih plinova. No i kod ponuenih tvrdnji rastao je postotak odgovora ne znam
im se radilo o neemu to spada u bolje poznavanje pojave klimatskih promjena
(tvrdnje 1, 5 i 6). O sadraju tvrdnje 2 ispitanici su mogli saznati i na tehnikom
pregledu svog automobila pa tu imamo relativno visok postotak potvrdnih odgovora. Najslabije stoje sa znanjem o tedljivoj upotrebi energije (tvrdnja 6), a
to je temeljno znanje za sve one koji hoe pomoi u ouvanju klime. Unato tome
to nema sustavnog obrazovanja o klimatskim promjenama i to masmediji ne
rade dovoljno na informiranju ili ak, dovoenjem u emisije javnih medija tzv.
klimatskih skeptika, a rade na dezinformiranju javnosti o tome, iskazanim opim
znanjima naih ispitanika moemo biti prilino zadovoljni.
Tvrdnja
43
Interes za klimatske promjene

(1 = uope se ne slaem; 5 = potpuno se slaem)
1. Rado bih znao/znala vie o KP.
7-22-71
3. elio/eljela bih utjecati na donoenje odluka koje se

tiu KP.
3,37 (1,27)
21-35-44
3,28 (1,26)
27-27-46
5. Ne zanimaju me problemi vezani za KP.
1,86 (1,24)
72-15-13
4. Zanima me kako meunarodnim demokratskim

odluivanjem utjecati na ouvanje klime.
7-32-61
4,06 (1,01)
2. Rado bih znao/znala to sam mogu uiniti u ouvanju

klime i okolia.
44
3,89 (1,08)
Kad su u pitanju interesi za klimatske promjene, anketirani studenti openito

su pokazali vei interes i motivaciju za promjenom nepovoljnog stanja kad su aktivnosti koje bi trebalo poduzeti jednostavnije i konkretnije u realizaciji (tvrdnje
1 i 2). To su iskazali i neslaganjem (72%) s tvrdnjom 5, premda je ona prilino
openita. Iskazali su i dovoljno interesa za uenje o nainu sudjelovanja u donoenju odluka, na neposrednoj te meunarodnoj razini, koje se tiu ouvanja
klime (tvrdnje 3 i 4). Tvrdnju 5 o opoj odsutnosti interesa za klimatske promjene ispitanici su uglavnom odbacili (72%). Ispitanici iz vicarskog kantona Ticino iskazali su u tvrdnjama 1, 3 i 4 donekle izraenije interese, npr. posebno su
izraeni u prvoj tvrdnji pa bi ih ak 95% rado vie znalo o klimatskim promjenama. Meutim, iako je interes za problematiku klimatskih promjena evidentan, ta
se problematika sporo inkorporira u obrazovne programe. Dakako, takav odnos
ima i svoju cijenu, koja se ljeti 2012. ispostavljala u nizu ekstremnih vremenskih
pojava (sue, poari, poplave, uragani) sa svim popratnim materijalnim tetama
i ljudskim rtvama.
Mogua rjeenja i akcije za ouvanje klime

1. Ako elimo izbjei ozbiljne posljedice KP, moramo
izmijeniti svoj rastroni nain ivota.
3,68 (1,21)
15-22-63
4,11 (1,07)
7-17-76
3. Nove tehnologije rijeit e veinu problema u

ouvanju klime.
2,47 (1,19)
52-31-17
3,36 (1,12)
19-41-40
5. Masmediji mogu znaajno pomoi u usporavanju KP.
3,33 (1,25)
22-33-45
2. Pri odluivanju o mjerama ouvanja klime, bitan je

doprinos graana.
4. Meunarodni dogovor o mjerama ouvanja klime

uspjet e tek ako se znaajno smanje emisije CO2.
Stavljena u situaciju da prosuuje pojedina rjeenja i akcije za ouvanje klime, veina ispitanika (63%) svjesna je da je jedna od bitnih solucija promjena
rastronoga ivotnog stila najveeg broja ljudi na Zemlji. U tome su ispitanici iz
kantona Ticino jo odluniji (83%). Ispitanici su takoer svjesni toga da, ako se
i kad se donesu politike odluke na globalnom planu, u njihovoj e konkretnoj
realizaciji biti kljuno masovno sudjelovanje graana. Isto tako i nai i ispitanici
iz kantona Ticino ele sudjelovati u demokratskom donoenju odluka o ouvanju
klime, na globalnoj i regionalnoj razini. Meutim, dok nai studenti izraavaju,
prije svega, nepovjerenje i nepouzdanost u mogunosti novih tehnologija u ouvanju klime, a samo 17% vjeruje u tehnologiju, kod ispitanika u kantonu Ticino
izraeno je znatno vee povjerenje u tehnologiju kao rjeenje klimatskih problema. Na kraju, u petoj smo tvrdnji ovog dijela upitnika propitivali ulogu masmedija u usporavanju klimatskih promjena. S obzirom na to kako se dobar dio javnih
medija odnosi prema klimatskim promjenama, ne zauuje da su i nai studenti
oko uloge i doprinosa medija ouvanju klime prilino zdvojni i nesigurni: 33%
ispitanika neodluno je u svojoj procjeni, a ak ih 22% ne vjeruje da masmediji
mogu pomoi oko ouvanja klime. Za takvu prosudbu uloge masmedija krivci su,
dakako, vlasnici medija. Studenti s kojima smo razgovarali misle da oni ne slue
opem dobru. Jedan od tri studenta: Mediji? Ne rade svoj posao. Kapital hoe da
se ljudi zabavljaju. Televizija bi mogla najvie, nju se najvie gleda. Drugi student:
U medijima utilo i stav: ba me briga. Mediji vie odmau. A meteorolozi o klimatskim promjenama ute.
45
Zabrinutost u kojoj te mjeri zabrinjavaju sljedei ekoloki problemi?

(1 = uope ne brinem; 5 = jako brinem)
a) oneienost zraka
4,18 (0,93)
3-21-76
d) iscrpljivanje, unitavanje i oneienje prirodnih

resursa (ume, voda, tlo, nafta)
4,24 (0,92)
4,23 (0,95)
3-18-79
6-17-77
f) zagaenje hrane i vode za pie (konzervansi, aditivi,

pesticidi)
4,35 (0,85)
4,45 (0,79)
2-13-85
1-12-87
g) klimatske promjene
h) odumiranje uma (kisele kie)
3,74 (1,06)
i) loe zbrinjavanje komunalnog otpada
4,02 (1,07)
12-26-62
4,05 (1,11)
18-21-61
e) oneienje rijeka, jezera, mora i oceana
6-22-72
b) nagomilavanje opasnog otpada (nuklearni,

medicinski itd.)
c) utjecaj industrije na okoli i zdravlje ljudi
46
3,99 (1,00)
j) smanjenje obradivih povrina (dezertifikacija, erozija

tla, urbanizacija i promet, porast razine mora)
3,89 (1,12)
9-20-71
9-26-65
U posljednjem smo dijelu upitnika ispitanike stavili u situaciju da klimatske

promjene procijene u irem ekolokom kontekstu, kao to je to 2005. uinio i I.
Cifri u istraivanju o ekolokoj zabrinutosti. Dok su u tom istraivanju klimatske promjene u pogledu zabrinutosti na 6. mjestu meu 11 izdvojenih ekolokih
rizika, u ovom su istraivanju na posljednjem mjestu od 10 ekolokih opasnosti.
Premda istraivanja nisu sasvim komparabilna, ipak emo pokuati opisati kontekst koji je djelovao na procjene naih studenata. Oni su klimatske promjene
percipirali kao neto to je ipak i vremenski i prostorno udaljeno u odnosu na
ostale navedene rizike. Evo opet dva miljenja ispitanika kao ilustracija. Prvi student: Klimatske promjene udaljujemo, kao one su u Africi, a hrana i voda su ono temeljno, svakodnevno. Drugi student: Klimatske promjene su dalje, ali su ipak uvjet
za ostalo: hranu, vodu. Trebali smo ih drugaije procijeniti.
Razlike aritmetikih sredina u svim ljestvicama upitnika u korist su enskog

spola (iskazuju vie znanja, zabrinutosti, interesa za klimatske promjene). Sve
su razlike statistiki znaajne, za ljestvice znanje o klimatskim promjenama i mogua rjeenja za ouvanje klime na razini 0,05, a za sve ostale na razini 0,01.
Sve ljestvice u upitniku meusobno pozitivno koreliraju. Koeficijenti korelacije variraju od 0,384 do 0,700 i svi su statistiki znaajni na razini 0,01.
Umjesto zakljuka
Budunost je sada. I to vrua. Tim je rijeima jedan od vodeih klimatskih

znanstvenika J. Hansen (8) zakljuio kratak lanak u Washington Postu od 4. kolovoza 2012. Pojanjava da je, svjedoei u ljetu 1988. pred amerikim Senatom,
naslikao sumornu sliku posljedica koje e klimatske promjene donijeti naem
planetu, a zbog postupnog porasta temperature uzrokovanog ovjekovim koritenjem fosilnih goriva. No, veli da mora priznati da je tada bio preoptimistian.
I doista, nakon vrueg ljeta 2012., otunih slika s naih suom unitenih polja,
brojnih poara, nestaice vode, pokuaja zbrajanja teta i prognoza o porastu
cijena hrane, umjesto upornog traenja piromana da nas opravdaju, valjalo bi
iskazati spremnost da se suoimo s neugodnom istinom klimatskih promjena,
koje smo sami prouzroili. Ako vrue ljeto 2012. ima ikakvu pozitivnu posljedicu,
onda bi to moglo biti na planu sve vee osvijetenosti da su klimatske promjene
ipak tu i da se njihove posljedice dogaaju pred naim oima. Ta se, dodue djelomina i potisnuta, osvijetenost manifestirala i u ovom istraivanju kod istarskih studenata. Zasigurno bi i rezultati ovog istraivanja bili drugaiji da je bilo
provedeno nakon vala vruine, a ne prije njega (krajem 2011.). No, polazei od
Ostaje nam jo osvrnuti se na razlike meu spolovima. Budui da svi ispitanici nisu naveli spol, usporedili smo aritmetike sredine pojedinih dijelova upitnika 108 enskih i 31 mukog ispitanika. Nije nam poznato zato neki studenti nisu
naveli svoj spolni identitet. Moda zato to smo im umjesto uobiajene dihotomije zaokruivanja M ili ponudili prazan prostor da upiu to ele, pa i neto tree.
Moda je to neke od njih iznenadilo i zbunilo pa su koristili slobodu da ne napiu nita. Napokon, moda jednostavno na to nisu obratili dovoljno pozornosti,
odnosno nije im se inilo bitnim. Jasno je meutim da u buduim istraivanjima
problemu spolnog/rodnog identiteta vrijedi posvetiti vie pozornosti izbjegavajui svojevrsnu prinudu tradicionalne dihotomije M ili .
47
upozorenja koje smo doivjeli i dodatne osvijetenosti koju smo dobili tijekom
ljeta 2012., trebali bismo to ozbiljnije prionuti na posao i ouvati ono od nae
relativno povoljne klime to se jo ouvati moe.
1.
2.
Ashworth, P. i sur. (2011). Communication and climate change: What the Australian
public thinks, www.csiro.au/.../Climate/Attitudes-climate-chang...
4.
Cifri, I. (2005). Ekoloka zabrinutost: percepcija ekolokih problema kao zabrinjavajuih, Socijalna ekologija, vol. 14, br. 1-2, str. 6.
6.
Luraschi, M., Pellegri, G. (2010). Clima: la percezione dei cittadini tra scienza, mass
media e societa, Bollettino della Societa ticinese di Scienze naturali, Vol. 98.
8.
Hansen, J. E. (2012). Climate change is here and worse than we thought, Washington Post, od 4. 8. 2012.
3.
5.
7.
48
Leiserowitz, A. i sur. (2011). Global Warmings Six Americas in May 2011., Yale University and George Mason University, New Haven
Landau, S. i sur. (ur.)(2009). Izvjee o drutvenom razvoju Hrvatska 2008., poglavlje 2.: Javna percepcija/Upoznatost s klimatskim promjenama, Zagreb.
Westerhoff, L. (2010). Ladattamento ai cambiamenti climatici: conoscienza e sensibilita della comunita locale, www.servizi.comune.fe.it/.../questionario_def_clima.p...
Norgaard, K. M. (2011). Living in Denial, Massachusetts Institute of Technology, Boston
Nita ne poduzimamo?
Klimatske su promjene ozbiljna i znaajna pojava koja nee nestati. I

drugdje u svijetu, ukljuujui SAD i Australiju, profesionalna psiholoka drutva istakla su klimatske promjene kao kljuno podruje istraivanja, a imperativ je da i mi u Britaniji uinimo isto (1).
Gornji naslov izraava svojevrsnu, nadajmo se privremenu, pat-poziciju u kojoj se nalazi naa civilizacija spram globalne prijetnje klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena mnogostruke su, manje ili vie vidljive, a rauni se
ispostavljaju u razliitim oblicima pa e se vjerojatno ispostaviti, zbog vruine i
sue tijekom ljeta 2012., i sasvim direktno u cijenama hrane. Kao to smo to izloili u uvodnom lanku, od psihologijske se znanosti, ali ne samo od nje, oekuje
da pomogne da se ta pozicija nadvlada brojnim aktivnostima koje bi u konanici
bile usmjerene na usporavanje klimatskih promjena i ouvanje to povoljnije klime. Razlozi globalne blokade viestruki su, no prije svega u pitanju je, na jednoj
strani, snaan utjecaj industrija automobila, zrakoplova i fosilnih goriva na politiku i znanost, a na drugoj neinformiranost i nespremnost najveeg broja ljudi da
se odreknu energetski rastronog i konzumeristikog stila ivljenja.
Rezultati koje emo ovdje priopiti i komentirati nastali su kao uzgredni proizvod uvodne edukacije o klimatskim promjenama za lanove Drutva psihologa
Istre, a koja se odvijala u dva navrata, u veljai i prosincu 2012. godine. Nije bilo
u planu o tome pisati neki izvjetaj, no kako spomenuti rezultati na zanimljiv
nain dopunjavaju prethodno istraivanje o razliitim aspektima klimatskih pro-
N I TA N E P O D U Z I M A M O?
Spence, A. i sur.
49
mjena u svijesti studenata u Istri te provociraju pitanja kako u tom pogledu stoji
ostatak psiholoke struke u Hrvatskoj, ipak emo ih ukratko analizirati. Podatke
iz prvog i drugog dijela edukacije objedinili smo i analizirat emo ih kao cjelinu,
premda to nije metodoloki sasvim korektno. Naime, tijekom 2012., odnosno izmeu prvog i drugog dijela edukacije, bilo je nekoliko dramatinih manifestacija
promijenjene klime, to je moglo znaajno utjecati na stavove sudionika pa ih
moda u izvjesnom smislu i modificirati. Nadalje, u drugom dijelu edukacije neki
su sudionici bili novi, a neki, koji su sudjelovali u prvom dijelu, nisu bili nazoni
na drugom dijelu edukacije. Budui da je ovaj prikaz tek ilustrativnog, a ne znanstvenog karaktera, prilaemo ga, prije svega, kao povratnu informaciju sudionicima edukacije. Ukoliko ostvari jo neku svrhu, utoliko bolje.
50
Nekoliko rijei o sudionicima i neposrednom kontekstu u kojem se dogaala spomenuta edukacija. Zapravo, ona se odgaala, kao da nije bilo spremnosti
za nelagodni susret s tematikom klimatskih promjena. Takvo hou-neu stanje
trajalo je izvjesno vrijeme pa je tako doekalo Tjedan psihologije u veljai 2012.
Dvojei oko odaziva, jer su i druge aktivnosti u Tjednu psihologije bile u tijeku,
a polazei od nekih duhovitih natuknica Marlene Plavi, predsjednice Drutva
psihologa Istre, napisali smo u pozivu da se radi o propuhivanju sinapsi, izazovu
za um, kunji za psihologiju i nas koji se njome bavimo! Jo smo pridodali: Budite
hrabri, doite i ponesite neto otro za pisanje! Dolo je 16 kolegica i jedan kolega,
a pridruila nam se i jedna odgajateljica iz djejeg vrtia, budui da je ula najavu
predavanja na radiju. Na drugom dijelu nalo se 14 kolegica i dvojica kolega, od
kojih su neki doli tek na drugi dio edukacije.
Vratimo se sada gornjem naslovu. Osim sluanja predavanja o klimatskim

promjenama, naslovljenog nedovrenom reenicom Klima se mijenja, a mi, sudionici su prije predavanja, na ponuenom obrascu, trebali nadopuniti tu nedovrenu reenicu, a potom prosuivati stavke kratkoga prigodnog upitnika. Veina
sudionika varirala je onu nadopunu reenice koja je u naslovu ovog izvjetaja.*
Jedan je sudionik samo promijenio red rijei nadopune iz naslova i napisao: ne
* Meutim, u naslovu smo dodali znak pitanja, jer se na globalnoj, ali i niim razinama ipak neto
poduzima: nastala je nova dinamina znanost o klimatskim promjenama, nainjena su i objavljena brojna istraivanja, o njima postoji impozantna znanstvena i struna literatura, neke su zemlje
unijele sadraje o klimatskim promjenama u kolske programe, postupno jaa osvijetenost o
globalnoj prijetnji itd., a brojnim zbivanjima usmjerenim na ouvanje klime moemo kao djeli
pridodati i ovo o kojem izvjetavamo. Naalost, sve to nije dovoljno, jer nema ni globalnog dogovora niti zajednike odlune akcije u usporavanju klimatskih promjena.
Ljestvici stavova o klimatskim promjenama od jedanaest estica Likertova

tipa, iz navedenog istraivanja na studentima, dodali smo devet novih tvrdnji pa
smo dobili ljestvicu od dvadeset estica (vidi tablicu 1). Budui da se radilo tek
o 34 sudionika* edukacije, nismo raunali mjerne znaajke ljestvice, no o njima
moemo donekle prosuivati na osnovi pouzdanosti prvog dijela ljestvice (alpha
= 0,796) te usporeujui reakcije ispitanika iz ovog istraivanja i one studenta u
Istri. Primjerice, slino studentima, i sudionici u ovom istraivanju smatraju da
su klimatske promjene ozbiljan problem (tvrdnja 1), ali su donekle odluniji u
prihvaanju ove tvrdnje. Otprilike tako prosuuju i u naredne tri tvrdnje, odnosno o prijetnji koju klimatske promjene znae osobnom ivotu, ivotu buduih
generacija te cjelokupnom ivotu na planetu. Obje se skupine slau u potvrivanju da je prijetnja klimatskih promjena buduim generacijama najvea. Sudionici
ove edukacije spremniji su uiniti ono to je potrebno da se umanje klimatske
promjene (tvrdnja 5), dok meu studentima skoro svaki etvrti ne prihvaa tu
tvrdnju, odnosno takav napor. Kod este tvrdnje o nemoi pojedinca u ouvanju
klime razlika je, meutim, vrlo uoljiva: kod studenata 54% prihvaa tu tvrdnju,
a meu sudionicima edukacije tek 4 od njih 32. Kod sedme (defetistike) tvrdnje
o nemoi usporavanja klimatskih promjena, razlika nije tako uoljiva. Ipak, bilo
je neto vie studenata koji su birali neutralnu poziciju. I u etiri naredne tvrdnje
(8, 9, 10 i 11) sudionici edukacije u izvjesnoj su mjeri spremniji na aktivnosti koje
su usmjerene na ouvanje klime. Posebno je to vidljivo u boljem shvaanju poti* Suma procjena za tvrdnje 6, 8 i 11 manja je od 34, jer su za tvrdnju 6 dva sudionika, a za tvrdnje
8 i 11 po jedan sudionik propustili oznaiti odgovor.
poduzimamo nita. Potom slijede nadopune: ne radimo nita; ne; gledamo, ekamo, mislimo, priamo, a tek neto malo poduzimamo; preivljavamo; mijenjamo
se zajedno s njom; ekamo i gledamo hoe li se sama popraviti; kaskamo, ne brinemo se dovoljno; teko i sporo; ustrajavamo; teko ili nikako; tu injenicu uporno
ignoriramo; hodamo zatvorenih oiju; bavimo se sobom; smo zateeni; iz udobne
fotelje gledamo vijesti; stojimo; k(l)imamo; smo uvijek isti; i mi, samo ne u dobrom
smjeru; daleko sporije od nje. Sljedee je (na)dopune tee svrstati u spomenute
varijacije, a moda se tiu i neeg drugog: mijenjamo se bre; isto tako; isto; propadamo. Nekoliko sudionika nije dopunilo reenicu, a meu onima koje smo upravo
citirali ima zanimljivih i iznenaujuih konstatacija koje zazivaju na promjenu
stanja i akciju.
51
skivanja razmiljanja o klimatskim promjenama, to je razumljivo za psiholoku

struku, ali ga ne podravaju kao rjeenje (tvrdnja 9). Slino studentima, kritini
su prema koli koja ne poduava o klimatskim promjenama (tvrdnja 11).
Tablica 1* Stavovi prema klimatskim promjenama

Rb
KP su vrlo ozbiljan problem.
KP su prijetnja buduim generacijama,

njihovu ivotu i sigurnosti.
4
5
52
Tvrdnja
9
10
11
KP su prijetnja mojem buduem blagostanju

i sigurnosti.
KP su prijetnja cjelokupnom ivotu na

planetu.
Spreman/spremna sam uiniti ono to je

potrebno da se umanje KP.
Ono to inim kao pojedinac nee ba
pomoi u smanjenju KP.
10
12
15
21
11
20
13
18
17
10
13
19
15
Ljudi rado potiskuju razmiljanja o KP i

okreu se ugodnijim stvarima.
12
17
22
kole svojim uenicima i studentima ne

daju dovoljno znanja o KP.
14
15
Ne moemo uiniti mnogo da usporimo KP.
Ono to poduzimamo moe sprijeiti da KP

postanu jo ozbiljniji problem.
Svi bi trebali znati znatno vie o KP koje nas

ugroavaju.
* U tablicama KP znai klimatske promjene.
13
14
15
16
17
18
19
20
to manje itam i razmiljam o KP, ivjet u

s vie mira i zadovoljstva.
Ouvanje klime za mene je vaniji zadatak

od mnogih drugih.
Zbog sloenosti problema, naa civilizacija

teko e uspjeti ouvati klimu.
Spreman/spremna sam ograniiti svoja dalja

putovanja, posebno avionom.
Radi ouvanja klime, veina ljudi nije

spremna mijenjati svoj nain ivota.
15
16
15
10
13
13
17
21
18
12
10
17
16
13
Potrudit u se da nauim to vie o KP.
Valovi hladnoe takoer su posljedica

globalnog zatopljenja.
Kad mislim o KP, strah me je onog to se

moe dogoditi.
Mislim da i druge mogu uvjeriti da se

potrude oko ublaavanja KP.
Ukratko o reagiranju sudionika edukacije u pridodanim tvrdnjama 12 20.

Stav da se treba manje itati o klimatskim promjenama kako bi se mirnije ivjelo,
najvei broj sudionika ne prihvaa, dosta ih je neodluno, a samo manji broj to
prihvaa. Da e naa civilizacija, zbog sloenosti problema, teko ouvati klimu
smatraju 24 od 34 sudionika (tvrdnja 13), to je u odreenoj mjeri u neskladu
s odgovorima na neke druge tvrdnje. Da se od stava do promjene ponaanja ne
stie ba lako, dobro ilustrira tvrdnja 15. Samo je manji broj sudionika spreman
ograniiti svoja udaljena putovanja, posebno avionom. Znaajno je rasprenje
odgovora u tvrdnji 16 koja govori o nespremnosti ljudi da radi ouvanja klime
mijenjaju svoj nain ivota, no ipak najvei broj sudionika prihvaa ovu tvrdnju.
Upravo mijenjanje tog stanja i motiviranje ljudi za promjenu i jest jedan od bitnih zadataka psiholoke struke. U tom kontekstu moemo shvatiti i spremnost
veine sudionika na uenje o klimatskim promjenama (tvrdnja 17). Vjerojatno
12
53
je racionalni strah koji priznaje veina sudionika edukacije (tvrdnja 19) jedan od
pokretaa spremnosti na uenje o klimatskim promjenama i nainima ouvanja
klime. Dobar dio sudionika vjeruje da i druge moe uvjeriti u postupke i ponaanja koja vode ouvanju klime, no ima i onih koje su neodluni u vezi s time (tvrdnja 20). Napokon, velika veina prihvaa tvrdnju da su i valovi hladnoe posljedica klimatskih promjena (tvrdnja 18), to je vjerojatno posljedica spoznaje da uz
klimatske promjene idu razliite ekstremne vremenske pojave.
54
Nastojei doznati znaju li sudionici edukacije neto vie o klimatskim promjenama, zamolili smo ih da dopune reenicu: Stakleniki plinovi su. Pokazalo se da, kad se radi o detaljnijem poznavanju injenica o klimatskim promjenama, ne stoje ba dobro. Evo rezultata: samo desetak sudionika navelo je glavni
stakleniki plin CO2; uz CO2 metan (plin sa snanim staklenikim uinkom i ije bi
eventualno osloboenje iz podmorja i permafrosta moglo dovesti do klimatskog
kolapsa) navodi se samo dva puta; meutim, plin kojeg je vrlo malo u atmosferi
i iji je stakleniki uinak neznatan, naime CO (ugljini monoksid), navodi se ak
pet puta. Postavlja se pitanje nije li se pri tome moda mislilo na CO2? Neke druge
plinove sa snanim staklenikim uinkom nije naveo nitko, ali je zato sumporna
kiselina (H2SO4) navedena kao stakleniki plin!? Bez odgovora bilo je pet sudionika, a jedan je odgovor bio ne znam. Bilo je i nekih, uglavnom netonih, dopunskih objanjenja, pa i brkanje pojava staklenika i ozonskog omotaa u atmosferi,
npr.: Plinovi koji stvaraju ozonske rupe (oni najee jesu i stakleniki plinovi, ali
manje znaajni) ili Plinovi koji unitavaju omota Zemlje i uzrokuju ozonske rupe.
Jedan je sudionik naveo da o staklenikim plinovima nije znao ni prvi put, a da ne
zna ni sada. Sve u svemu, povrno znanje o kljunim posrednicima klimatskih
promjena.
Budui da je 2012. godina bila ispunjena dogaajima i dokazima promijenjene klime, koji su imali i vrlo znaajne uinke na (mentalno) zdravlje ljudi, ali su
nanijeli i velike ekonomske tete, zanimalo nas je jesu li sudionici drugog dijela
edukacije zamijetili neka od tih zbivanja. Stoga smo ih zamolili da navedu ekstremne vremenske dogaaje u svijetu i kod nas tijekom 2012., ako misle da su
posljedica klimatskih promjena. Samo jedan nije naveo nita, a ostali su navodili
jedan ili vie takvih dogaaja. Suu kao znak promijenjene klime navelo je 11 od
16 sudionika. Neki su od njih mislili na suu openito, a neki su navodili npr. suu
u Slavoniji. Istu su uestalost u odgovorima imale poplave, navedene openito ili
sasvim konkretno kao poplava u Italiji, u Liguriji, uz Dravu i Savu i sl. Navedeni su
i mnogi drugi dogaaji: obilne kie (ukljuivi i jaku kiu koja je padala pri dolasku na predavanje, to je neke omelo da dou), uragani, valovi vruine i hladnoe,
mijenjanje obiljeja godinjih doba, veliki valovi. Dva su sudionika navela tsunami, a jedan potres, dogaaje koji (jo) nisu posljedica klimatskih promjena. Tri
sudionika nisu navela ni jedan dogaaj.
Zamjeuju li ve sudionici posljedice klimatskih promjena u Istri ili ih oekuju tek kasnije? Dobili smo odgovore koji su predoeni u tablici 2. Velika veina sudionika zamjeuje posljedice i uinke klimatskih promjena ve sada, dva ih
oekuju za 10 godina, dva nisu sigurna u vezi s time. U istraivanju na studentima, veina je bila nesigurna u vezi s percepcijom regionalnih uinaka klimatskih
promjena, a neto manje od jedne etvrtine smatralo je da se posljedice klimatskih promjena u Istri ve dogaaju.
Tablica 2: Po mojoj prosudbi, neke posljedice KP dogaat e se u Istri:

2. za 10 g.
29
3. za 25 g.
4. za 50 g.
5. nisam siguran/
sigurna
Kad je u pitanju strah od posljedica klimatskih promjena u blioj budunosti (do 10 g.), najvei broj sudionika navodi osrednji strah (tablica 3), tri navode
slab, etiri sudionika jak strah, a samo se jedan ne boji ili se boji vrlo malo.
Tablica 3: Svoj strah od posljedica KP u blioj budunosti (do 10 g.)

procijenio/procijenila bih kao:
1. ne bojim se/vrlo
slab
2. slab
3. osrednji
25
4. jak
5. vrlo jak
Zanimljivo je da je strah od posljedica klimatskih promjena u daljoj budunosti (50 g. i vie) izraeniji pa veina sudionika navodi jak ili ak vrlo jak strah
(tablica 4). To je razumljivo budui da se pretpostavlja da e se posljedice klimatskih promjena u daljoj budunosti manifestirati u jaem obliku. U istraivanju na
studentima u Istri, na koje smo se vie puta referirali, strah je takoer procijenjen
u donekle drugaijem kontekstu. Tvrdnju: Kad mislim o klimatskim promjenama,
1. ve se dogaaju
55
strah me je onog to bi se moglo dogoditi, potvrdila je treina ispitanika, treina je

tvrdnju negirala, a treina je bila neodluna u vezi s njenim sadrajem.
Tablica 4: Svoj strah od posljedica KP u daljoj budunosti (50 g. i vie)

procijenio/procijenila bih kao:
1. ne bojim se/vrlo
slab
56
2. slab
3. osrednji
4. jak
5. vrlo jak
18
Strah vezan za klimatske promjene i njihove posljedice vrlo je vaan fenomen. Osobito je znaajno upravljanje strahom, odnosno promiljanje kada i na
koji nain kanalizirati racionalni strah u konstruktivna ponaanja ouvanja klime, kako motivirati, a izbjei rezignaciju itd. Zasluuje posebnu raspravu pa ga
ovdje neemo detaljnije komentirati. Meutim, uputno je postaviti pitanje u kojoj
je mjeri nae predavanje uspjelo da njegov osnovni ishod ne bude strah? Naime,
nakon okonanog predavanja zamolili smo sudionike da na posebnom listu papira napiu dominantnu emociju koja ih proima u tom trenutku, odnosno koja
je prevladavala tijekom predavanja. Navodimo to su sudionici napisali: zabrinutost; (9 puta), briga; umjerena briga; briga uz traenje rjeenja; zastraujua tuga;
bojazan; anksioznost; strah; nervoza; malodunost; ozbiljno i pomalo uznemireno;
osnaenost; ozbiljnost tematike; jaa osvijetenost; sram; osjeaj da im prije treba
neto uiniti; vea osvijetenost; ugoda; nada; radost. Razumljivo je da je zabrinutost najea i uobiajena reakcija. Tu su i neke varijacije tog uvstva, dvoje-troje
sudionika navelo je i strah (anksioznost, bojazan), no odakle ugodna uvstva?
Objanjenje za to sadrano je u drugom zadatku koji su sudionici trebali napisati
na spomenutom listu papira: dominantnu misao, ideju, razmiljanje. Navodimo
redom: Vrijeme je za promjene, iako nee biti lako; Kad zagusti do kraja (uskoro),
ipak emo morati djelovati; Krajnje je vrijeme da postanemo ozbiljni, pokrenimo se
i zagrlimo dragi planet, ne dajmo ga; Snaga je u brojnosti; Hoemo li se probuditi
na vrijeme?; Kamo idemo, kamo emo stii?; Kako? to? to e nam se stvarno dogoditi?; Osvjeivanje; Treba krenuti od sebe; Moe se neto uiniti; Svakako neto
uiniti; to mogu jo uiniti, to je pitanje s kojim odlazim; Potreba za promjenom;
Treba koristiti sunevu energiju; Moemo bolje; Previe informacija za kratko vrijeme; Trebamo biti aktivniji; Hitna akcija; Treba se spremiti na katastrofu; Buduim generacijama loe se pie; Potrebna je osobna odgovornost; Bez straha u bu-
Nadalje, sudionici su mogli napisati i neku primjedbu, dojam, kritiku i sl. Budui da smo i u ovom sluaju od sudionika edukacije dobili zanimljivih misli, prijedloga, apela, pohvala, konstatacija pa i skepse, navodimo ih sluajnim redoslijedom: Konstruktivno djelovati ili nas nee biti; Treba osigurati budunost za djecu,
zato djecu treba poeti educirati; Hope (nada); Prvi korak je svakako osvijestiti, a
zatim dalji koraci, ljudi se sami nee snai; Dominantno raditi na podizanju svijesti
ljudi; Okrenuti se djeci; Kod ope populacije podii stupanj informiranosti i svijesti;
Kako ove informacije uvesti u sustav edukacije u kolama?; Angairati se; Hoemo
li uspjeti preivjeti kao ljudski rod?; Hvala; Djelujmo bez ekanja; Osvjetenje; Zanimljivo, pouno, pamtljivo; Za sebe smatram da spadam u ekoloki pismene i pokuavam djelovati u tom smjeru, no pitam se ne precjenjujemo li utjecaj ovjeka na
klimatske promjene, bilo je promjena i davno, davno, davno prije ovjeka. Zanimljivo je neke od priloga iz ove kategorije navesti zajedno s dominantnim uvstvima
i mislima, jer tako postaju bolje razumljivi. Zajedno: nervoza propadamo uplaili ste nas; radost moemo puno uiniti ivjeli; nada vrijeme je za promjene
integracija i suradnja s ostalim strukama koje se ve bave klimatskim promjenama
i koje ve puno poduzimaju po tom pitanju; ugoda nije tako strano teko bi mi
bilo odustati od tuiranja i putovanja. Na kraju jedna, zasigurno uveana, pohvala
predavau: Bravo za Vas na vrlo predanom, sadrajnom i temeljitom pristupu, Vaem entuzijazmu, spremnosti da inite, pokrenete...
Zakljuno, ipak izgleda da su lanovi Drutva psihologa Istre na uvodnu edukaciju o klimatskim promjenama donijeli neto otro za pisanje. Samo kod nekoliko sudionika proizveli smo ono to ba i nije poeljno (strah, bojazan, nelagodu i sl.), jedan se deklarirao kao klimatski skeptik, no raduje nas da je veina,
kao to smo vidjeli iz izjava koje smo upravo citirali, spremna na uenje, akciju,
promjenu stanja, angairanje na osvjeivanju itd. Hoe li iz ove spremnosti i potencijala jedne struke ispasti pozitivna pria, ovisi o tome kako emo je oblikovati
i razvijati dalje. I kao to ree jedan sudionik, da je snaga u brojnosti, onda je
zasigurno ohrabrujue da u svijetu postoje brojne inicijative i aktivnosti koje, budui da nema globalnog dogovora ni akcije, djeluju odozdo. Vrijedi podsjetiti da
su se u ovaj angaman odozdo ukljuila i vodea psiholoka drutva u svijetu.
dunost. Navodimo i nekoliko sparenih emocija i pomisli: nervoza propadamo;

radost moemo puno uiniti; nada vrijeme je za promjene; ugoda nije tako
strano. Komentar? Uglavnom, zadovoljstvo da smo predavanjem manje proizveli
strah, a vie potrebu za angairanjem i gotovo poetski opisanu motivaciju.
57
Navodimo kao ilustraciju samo dva kratka izvoda: Psihologija moe pruiti jedinstvene i znaajne doprinose u programima i strategijama ublaavanja klimatskih
promjena. (2) Ili: Vjerujemo da je znaajno to potpunije angairanje psiholoke
zajednice (nastavnika, istraivaa, praktiara i studenata) na temama posveenim
klimatskim promjenama. (3)
58
Dakako da to nije i nee biti jednostavno. Nije lako pokrenuti institucije vlasti
pa ni udruge civilnog drutva, ukljuivi tu i strukovno drutvo kojem i sam pripadam, koje bi se trebale odazvati zahtjevu vremena da zagrizu tvrd orah sloene problematike klimatskih promjena. Pokucate li na vrata nekih gradskih i upanijskih institucija, nee vam se ba obradovati ako im pokuate predoiti problem s kojim oni ne znaju to bi poeli. Za klimatske promjene, koje imaju i sve e
vie imati vrlo ozbiljne implikacije na sva podruja ivota (ekonomiju, zdravlje,
sigurnost, potronju roba i energije, promet, putovanja itd.), sve se vie koristi
metafora slona u sobi, ije smo nazonosti zapravo svjesni, ali se pretvaramo da
ga ne vidimo, odnosno da nije tu. Ako priznamo da ga zamjeujemo, onda bismo
trebali neto i poduzeti, a to nam se ini prilino komplicirano. Svje je primjer
za to nedavna amerika predsjednika kampanja u kojoj je vladala utnja o klimatskim promjenama (climate change silence), premda je to trebala biti jedna od
glavnih tema rasprave. I sve to unato superoluji Sandy, koja je ba u to vrijeme
pokazivala to sve klimatske promjene ine i mogu uiniti, ali i unato protestima
i zahtjevima brojnih aktivista civilnog drutva da se ta utnja prekine.*
Slino je i kod nas, na lokalnoj, regionalnoj pa i nacionalnoj razini. Nastavlja

se kao da je sve u redu, kao da problem klimatskih promjena ne postoji, odnosno
kao da slona u sobi nema. Za ovu priliku ostavimo utnju o tome na nacionalnoj
razini i pogledajmo kako to izgleda na regionalnoj i lokalnoj razini: grade se skupe, a nefunkcionalne i energetski vrlo neracionalne kole, prireuju se energetski
* Dobra je vijest da, prema najsvjeijim istraivanjima, nakon niza zbivanja ekstremnog vremena
(ukljuujui i superoluju Sandy) u SAD-u, etiri od pet Amerikanaca priznaje porast globalne
temperature i da e to za SAD biti vrlo ozbiljan problem ako se nita ne uini u vezi s time. Znaajne su se promjene dogodile upravo u onom dijelu populacije koja je uporno bila skeptina
prema dosadanjim istraivanjima znanstvenika o klimatskim promjenama. Ovaj poeljni pomak
socijalni psiholog J. Krosnick pojasnio je ovako: Dogaanja su pomogla ovim ljudima da vide ono
za to znanstvenici misle da su trebali vidjeti cijelo vrijeme. Taj je obrat komentirao i poznati istraiva percepcije klimatskih promjena sa Sveuilita Yale A. Leiserowitz: Jedan ekstremni dogaaj
iza drugoga pa opet iznova. Ljudi su povezali toke izmeu promjene klime i dugog nastupa ekstremnog vremena. (6) Nadajmo se da e se ovi stavovi politiki artikulirati i prikljuiti pokretu koji
ve djeluje odozdo na ouvanju klime.
zahtjevni zabavni spektakli, umjesto koritenja energije sunca ili vjetra, sprema
se izgradnja elektrane, vjerovali ili ne, na ugljen kao gorivo koje oslobaa navie CO2,arhitektura primjerena klimatskim promjenama jedva da postoji itd. K
tome, nakon velike sue i brojnih poara, nestaice vode, masmediji o klimatskim
promjenama uglavnom ute ili otvaraju prostor tzv. klimatskim skepticima, koji
publici govore upravo ono to ona eli uti: sve je u redu, klimatske promjene
su mit, opustite se i nastavite uivati, putovati Netko se u Gradu ili upaniji
pobrinuo za to. Pozvali su jednog od deurnih klimatskih skeptika u Hrvatskoj
da odri predavanje i pria o novom ledenom dobu. Vrijedi citirati ono to je Bill
McGuire, poznati britanski vulkanolog (istrauje mogue promjene u seizmikoj
aktivnosti planeta zbog topljenja polarnog leda), rekao o klimatskim negatorima
ili skepticima: Ti su ljudi, u najboljem sluaju, znanstveno nepismeni, a u najgoroj
varijanti vrlo opasni. Openito govorei, negatori klimatskih promjena nemaju nikakve veze sa znanou, ali imaju puno zajednikog s ideologijom. Veina negatora
desno su krilo neoliberala koji jednostavno nisu spremni prihvatiti bilo to to e
nametnuti promjenu njihovu pogledu na svijet (4). Vrlo opasni? Ne pretjeruje li
McGuire? Primjer koji emo navesti pokazat e da ne pretjeruje. Kad je val vruine 2003. g. pogodio Europu, odnio je desetke tisua ivota. Nakon toga, oekujui
nove valove vruine, neke su zemlje, pa i Francuska, poduzele mjere pripremanja za ekstremne vremenske dogaaje. Za eventualni novi val vruine u francuskim su gradovima otvorili klimatizirana sklonita i popisali starije osobe kojima
e trebati prijevoz do takvih sklonita. Kad je Francusku 2006. pogodio novi val
vruine, stopa smrtnosti bila je za dvije treine manja (5). Razumije se da to nisu
jedine mjere adaptacije na opasnosti klimatskih promjena, no oni koji vjeruju klimatskim skepticima nee ih ni planirati ni poduzimati. Pitamo se to je od mjera
adaptacije na klimatske promjene pripremljeno u Puli i Istri? O mjerama usporavanja klimatskih promjena i ouvanja to povoljnije klime jedva da se ini ita, a
trebalo bi se initi stalno, sustavno i to prije. to bi trebalo initi, moe se proitati u bogatoj literaturi znanosti o klimatskim promjenama, dijelom u literaturi
koju smo citirali, a poneto i u iskazima sudionika edukacije, koje smo naveli u
ovom izvjetaju.
59
1.
Spence, A. i sur. (2008). Climate change psychologys contribution, The psychologist, The British psychological society, vol. 21, br. 2, str. 111.
3.
Borenstein, S. (2012). Climate Change Poll reveals nearly 4 in 5 Americans acknowledge Rising Temperatures, www.huffingtonpost.com/2012/12/14/climate-ch...
2.
4.
5.
60
Swim, J. i dr. (2010). Psychology and global climate change: Addressing multi-faceted
phenomenon and set of challenges, str. 12. www.apa.org/science/about/publications/climate-change.aspx
Rude, T. (2012). Unitili smo planet, Razgovor s Billom McGuireom, Jutarnji list, 26.
2. 2012.
Miller, P. (2012). Poludjelo vrijeme, National Geographic, br. 9, str. 101.
Mnogobrojni su uinci klimatskih promjena na mentalno zdravlje, o emu

smo ve neto rekli u uvodnom lanku i o emu emo kasnije opirnije pisati.
Ovdje emo opisati solastalgiju kao novi fenomen u domeni psihikih potekoa.
Ako bismo na poetku ukratko rekli o emu se radi, onda bi to bio dojam ili osjeaj izmjetenosti i gubitka. U takvu sluaju i dalje ivimo u prirodnom okruenju
koje smo osjeali kao svoje, ali nam se ini da smo negdje drugdje, odnosno osjeamo da smo neto vrijedno u svom ivotnom ambijentu izgubili.
Solastalgija je neologizam koji dugujemo australskom filozofu Glennu Albrechtu (2), predavau odrivog razvoja na Sveuilitu Murdoch u Perthu. Ne nalazei pogodnu rije u engleskom, Albrecht kombinira latinske rijei solacium i solace
(ugoda, komfor, smirenje) i grku algia (bol) pa solastalgija znai nelagodu ili tjeskobu uzrokovanu promjenama u okoliu, odnosno naem prirodnom krajoliku.
Za razliku od nostalgije koja znai tugu provociranu odvojenou od doma ili zaviaja, solastalgija ne znai takvu odvojenost, ve se javlja zbog nepovoljnih promjena koje su se tijekom vremena dogodile u naem ivotnom ambijentu. Kako
bi naznaio da je nae mentalno blagostanje u irem smislu ovisno o stanju prirode (Zemlje), Albrecht pridodaje i pojmove somateratike (soma = tijelo, terra
= Zemlja) i psihoteratike potekoe te pojmove topofilija (ljubav prema mjestu)
i biofilija (ljubav prema biosferi). Promjene o kojima Albrecht govori povezane
su prije svega s klimatskim promjenama, ali i s industrijskim i drugim aktivnostima. On je sa svojim suradnicima inicijalno prouavao kako povrinsko rudarenje
ugljena uzrokuje transformaciju krajolika (mjesta), ostavljajui ga slinog Mjeseevoj povrini, te posljedino pojavu simptoma solastalgije (mijeanih osjeaja
S O L A S TA LG I J A : K R I S TA L I Z AC I J A N OVO G A G LO B A L N O G S E N T I M E N TA
Solastalgija: kristalizacija novoga

globalnog sentimenta
61
nepravde, trpljenja svojevrsnog nasilja, tuge zbog gubitka i sl.). Intervjuirani mjetani, koji su ivjeli u blizini obezvrijeenog predjela (a radilo se o velikoj povrini od preko 220 km2 u Hunters Valleyu Novog Junog Walesa u Australiji), alili
su se na razliite tekoe pa navodimo dijelove njihovih izjava.
Izgubila sam na teini. Budim se usred noi sa elucem kao ovo (pokazuje zgrenu pesnicu) i mislim to u uiniti. Ne mogu prodati nikome, nitko ne eli kupiti
moje imanje jer je tik do rudnika (1, str. 97).
Posebno su se pogoenim osjeali uroeni itelji Australije jer se radi o destrukciji njihova prirodnog ambijenta. Jedan od njih kae:
Vrlo je deprimirajue, to te baca dolje. Putujemo razliitim rutama dolje prema jugu kako ne bismo vidjeli sve te rupe, svu prljavtinu jer moe podivljati (1,
str. 97).
Ranjeni predjeli:
62
Povrinski rudnik ugljena, NSW,

Australija
Sakupljanje katranskog pijeska,

Alberta, Kanada
Nedovoljno promiljena djelatnost ljudi ima sve nepovoljnije posljedice za

ivot na planetu, a dio su tih posljedica klimatske promjene kao globalna prijetnja opstanku civilizacije. Tako i spomenuti rudnici ugljena, vrlo tetnog fosilnog
energenta, ali i Australija kao jedan od najveih njegovih izvoznika, imaju svoj nepoeljni udio u tome. Albrecht i suradnici ispitivali su, meu ostalim, kako sue,
kao jedna od manifestacija promijenjene klime, utjeu na pojavu solastalgije kod
ljudi koji su suama egzistencijalno pogoeni. Novi Juni Wales sue pogaaju
sve ee, zahvaajui katkad i vie od 90% teritorija, a svoje tetne uinke imaju
na financijskom, socijalnom i emocionalnom planu. Pri tome trpe obitelji, zajednice i pojedinci. Albrecht i suradnici prikupljali su intervjuima te diskusijama u
fokus grupama podatke o tome kako itelji suama pogoenih podruja percipiraju utjecaj sua na mentalno zdravlje u njihovim zajednicama. Razgovarali su s
Kako ja procjenjujem, ovo je peta godina sue na vrt se osuio, umro je i to je

vrlo deprimirajue. Za enu je vrt oaza izvan sve te praine. Sve je nestalo i dobili
smo prainu na stranjem ulazu u kuu. (1, str. 97, farmerica)
otkako znam za sebe nije bilo ovakve sue kakva upravo traje fenomenalna
je znate, poinje sumnjati da si zaboravio to si inio u jednoj dobroj godini. (1,
str. 97, farmer)
Meu Albrechtovim je suradnicima i socijalni psiholog Nick Higginbotham

koji je konstruirao i validirao Ljestvicu ekoloke tjeskobe (EDS, environmental distress scale), to je ovom timu istraivaa omoguilo da prikupljaju ne samo kvalitativne opise nego i kvantitativne podatke. Kao to emo vidjeti iz istraivanja
u drugim podrujima naeg planeta, zakljuak ovih autora o tome da kronini
ekoloki stres negativno utjee na ljudsko zdravlje i blagostanje pokazat e se
ispravnim. Dakako, to posebno vrijedi za onaj stres koji proizvode klimatske promjene, koje se pojavljuju kao globalni izvor psihoteratikih potekoa iskazanih
u formi solastalgije (2).
Situacija na sjeveru Kanade ini se za itelje jo teom, to je dobro ilustrirano u istraivanju Ashlee Cunsolo Willox i sur. (3). Ovi su se autori usmjerili, prije
svega, na uinke klimatskih promjena (kao najvee globalne prijetnje zdravlju i
blagostanju ljudi na poetku 21. stoljea), na ivot i emocionalne potekoe itelja Rigoleta na Labradoru. U izvrsnu uvodu autori se pozivaju na brojna istraivanja o povezanosti ovjeka i prirode, emocija i promjena u krajoliku u kojem
ljudi ive, ukazujui posebno na emocionalne uinke klimatskih promjena. Neke
od tih proimanja i interakcija komentirat emo na drugom mjestu, a sada emo
se osvrnuti tek na neke odgovore iz dubinskih intervjua koje su autori vodili s
priblino ezdeset osoba. Projekt je nosio naziv Klima koja se mijenja, zdravlje i
prie. Podaci su iz 2009./2010. godine, a donose glasove ivotnog iskustva i snanu upuenost ljudi na prirodu te njihove patnje kad se ta interakcija izloi kunji
novih okolnosti.
farmerima, zdravstvenim djelatnicima ili financijskim savjetnicima te ustanovili

da sue uzrokuju tjeskobu, stres i ope pogoranje zdravlja, a zbog financijskih
gubitaka, besmislenost posla, izolaciju i dezintegraciju zajednice. Razumije se da
promjene u krajoliku imaju negativan emocionalni uinak, a ljudima posebno
bolno pada gubitak njegovanog vrta, obino iza kue, koji je svojevrsna oaza i/ili
barijera izmeu suom pogoene farme i kue.
63
Treba znati to krajolik ini osobi. Daje joj osjeaj slobode i identiteta to je
najbolja terapija koja se moe nai u svijetu. (3, str. 1, jedan od itelja Rigoleta)
ivotne aktivnosti Inuita jesu boraviti i kretati se u prirodnom krajoliku: lov,

postavljanje zamki, ribolov ili odlazak do kolibe u divljini. Taj je integralni dio ivota, zbog globalnog zatopljenja i topljenja leda, bitno otean, a katkad i onemoguen. Oekujui u budunosti jo nepovoljnije stanje, stanovnici su uznemireni,
potiteni i dezorijentirani. Pitaju se to e biti i kako e ivjeti u budunosti.
Primjerice, 2009./2010. bila je ekstremno blaga zima. Nije se zaledilo do kraja
sijenja, a kad se to dogodilo, bio je to lo led, nestalan i nepouzdan, ostao je samo
do travnja, a bez leda zimi nemogue je doi do koliba u divljini zbog mnogih vodenih prepreka. Javljaju se nesigurnost i strah da e se zime bez leda ponavljati.
Ispunjena sam strahom: kakva e zima biti ...jer je jesen prilino topla. (3, str. 6,
ena koja se redovito kree krajolikom)
Nadam se da su promjene koje su se zbile prole zime, bile neka vrsta neobine
zime. S druge strane, zauena sam, nije li to poetak onog to e nam u Rigoletu
uiniti globalno zatopljenje. (3, str. 6, ena, majka i baka)
bilo je uasno. Mislim za nas nije bilo dobro. Kao da sam zaglibio u Rigoletu.
Sve se ticalo vremena. I konverzacije uglavnom o vremenu, i kako je uasno bilo, i
kako neto takvo nisu nikad vidjeli i kako nee biti dobro. I to nas je stvarno troilo. (3, str. 7, mlai mukarac)
64
Osjeaj da su istroeni i da im se to dogaa zbog klimatski i ekoloki drugaije zime, opi je eho u izjavama. Frustraciju su izraavali rijeima: mrzovoljan,
tuan, potiten, ljut, razoaran, uzrujan bespomoan. Uz budue zime vezuju
se fraze: bojim se, vrlo sam zabrinut, nesiguran sam i sl. Premda nam se ini neobinim i paradoksalnim da netko eli hladniju zimu i stalno zaleeni krajolik,
gledajui iz perspektive Inuita, njihovih ivotnih navika i naina ivota, to nam
postupno postaje razumljivo.
ivotne potekoe, no i naini doivljavanja i emocionalnog reagiranja, zbog

razliitih uinaka klimatskih promjena, postaju sve uoljiviji i o njima se sve vie
govori i pie. Navest emo jo nekoliko primjera, da ilustriramo kako je trpljenje
uinaka promijenjene klime, pa s time i solastalgija, sve ea pojava u pojedinim
podrujima u svijetu.
Jedno od obiljeja globalnog zatopljenja, odnosno klimatskih promjena, obilne su oborine. Posljedica su toga poplave, bujice i klizanje tla. S takvim posljedicama klimatskih promjena sve se ee suoavaju npr. Pakistan, Kina, Indija,
Ranije su bile uobiajene kie. Sada, ako je u pitanju kia, ona je ili obilna ili je
uope nema. To je velika promjena. U prolosti smo proizvodili mnogo. Sada je to
malo ili uope nemamo prihoda. (4, str. 124, R. Bahadur Oli, 50 g., Nepal)
Teko je ii u kolu u vrijeme poplava. Dosta je djece pri tome izgubilo ivot,
neka su prola s trajnim povredama. (4, str. 122, V. Giri, 17 g., Nepal)
Uz brojne probleme u svijetu, klimatske promjene snose krivicu i za tzv. klimatske izbjeglice, a itelji nekoliko malih pacifikih drava vjerojatno pate od
solastalgije posebne vrste. Nadmorska visina tih otoka-drava vrlo je mala pa
bivaju, zbog porasta razine mora i sve jaih uragana, sve ee poplavljene. Veina tih ljudi u dogledno bi vrijeme trebala odseliti na Novi Zeland ili u Australiju,
ija je klimatska situacija takoer prilino nepovoljna. Predsjednik jedne od tih
drava, Republike Kiribati, obraajui se Generalnoj skuptini OUN-a, rekao je:
Klimatske promjene doista su najvei moralni izazov naeg vremena. Bojim se

da e naa djeca i unuci pogledati unatrag i pitati: Kako to da su oni znali ono
to su znali a tako su malo uinili? Jednostavno si ne moemo dopustiti posljedice
neaktivnosti. Narod moje zemlje ve itekako osjea uinke klimatskih promjena,
koje e se s vremenom samo pogoravati. Zajedno s ostalim dravama vrlo niske
nadmorske visine, mi smo ljudsko lice klimatskih promjena. (5, str. 1, A. Tong, OUN,
2009.)
S klimatskim promjenama i svim uincima koje one proizvode, najee ide
i naelo socijalne nepravde. Naime, oni koji najmanje pridonose globalnom zatopljenju (nerazvijene drave Afrike i Azije, siromani, ene, djeca, starije osobe i
sl.) najvie su pogoeni uincima klimatskih promjena. To e vrijediti i dalje kad
Filipini, ali se to sve ee dogaa i drugdje u svijetu. Slino je i s malim zemljama u podruju Himalaje kao to je Nepal. Dogodi se tako u Nepalu da djeca odu
u kolu te dok borave u njoj, padnu tolike koliine kie da neke staze i putovi
bivaju potpuno potopljeni ili odneseni bujicama. Vraajui se kui, uenici doivljavaju razliita traumatina iskustva, a neki i stradavaju. Boravei u podruju
Bageshwari u Nepalu, Tamara Plush metodom participacijskog videa nastojala
je pomoi djeci prenosei im znanja o klimatskim promjenama, razvijajui kod
njih oprez, kritinost i umijee snalaenja u uvjetima opasnosti (4). Radei na
njihovoj adaptaciji i otpornosti, omoguila im je razmjenu iskustava, raspravu
i razgovor sa starijim lanovima zajednice i sl. Dvije izjave iz tih aktivnosti prenosimo kao ilustraciju da solastalgija u svojim specifinim formama raste na
mnogim mjestima.
65
se radi o ranjivijim slojevima drutva, no kad su u pitanju drave te one meu

njima koje su glavni krivci za klimatske promjene, poinju i one postupno trpjeti
sve vee tete. Nakon to je uragan Katrina opustoio New Orleans, sa sve eim
suama, poarima, olujama i poplavama, Sjedinjene Amerike Drave, sve donedavno vodee u emisijama CO2, poinju i same trpjeti ogromne materijalne i druge posljedice svoga energetski problematinog naina ivota. Ilustrirat emo na
nekoliko primjera kako se to manifestira u doivljavanju/osjeanju solastalgije.
Gina Larsen (6) provela je istraivanje na iteljima Tampa Baya na Floridi o tome
kako promjene i degradacija u ekolokim sustavima, koje karakteriziraju jezera
i movarno zemljite, utjeu na mentalno/emocionalno blagostanje stanovnika
tog podruja. Osim intenzivnog intervjua, na ispitanicima je primijenila ve spomenutu EDS (Ljestvicu ekoloke tjeskobe, ima ukupno 81 tvrdnju), koju je prilagodila lokalnim uvjetima. Od 13 tvrdnji ove ljestvice koje se tiu solastalgije, a koje
su prosuivane procjenama od 1 (u potpunosti se ne slaem) do 5 (u potpunosti
se slaem), 7 je tvrdnji imalo srednju vrijednost preko 4, to znai da su sudionici u istraivanju u znaajnoj mjeri zamjeivali simptome solastalgije. Tvrdnja s
najviim stupnjem prihvaanja glasi: Ljut sam kad vidim promjene u okoliu koje
nisu dobrodole (prosjeno prihvaanje 4,57). Navodimo i neke od odgovora iz
provedenih intervjua. Jedna ena od 40 godina na upit kako se osjea kad vidi da
jezero presuuje, odgovara:
66
Bolesno! Voljela sam to jezero. Znate, jo sanjam da odlazim na jezero. Tamo

plivam, ronim, nedostaje mi, stvarno mi nedostaje (6, str. 14). Druga ispitanica
izjavljuje:
Strano. Pogaa me ravno u srce, ondje sam roena i odrastala sam ondje (6,
str. 14). O tome kako je trebao tei razvoj, jedan 67-godinjak kae:
Razvoj je trebao ii znatno promiljenije, trebao je biti zeleni razvoj (6, str. 52).
Razumije se da je razvoj trebao biti promiljeniji. Ako do sada nikako nije

bio takav, zasigurno bi budui postupci, bar kad se radi o ouvanju to povoljnije
klime, trebali biti krajnje promiljeni, ali i odluni. Pritisak koji se u tom smislu
ini na politiku prilino je snaan u SAD-u, bilo od znanstvenika bilo od civilnog
drutva. Ovdje emo samo kratko komentirati neobian pokuaj utjecanja na javnost i politiare koji je nainila Lise van Susteren, forenzina psihijatrica, poznata
u prouavanju uinaka klimatskih promjena na mentalno zdravlje. U rujnu 2011.,
nakon to je uragan Irene opustoio istonu obalu SAD-a, pie u obliku deklaracije, formalno u nekom sporu za sud, a stvarno se obraa javnosti i politiarima
Nakon to je i uragan Sandy, krajem listopada 2012., pokazao svoju razornu mo, u lipnju 2013. predsjednik Obama na Sveuilitu Georgetown napokon
je odrao svoj dugooekivani govor o klimatskim promjenama (8). Kao politiki pragmatik, Obama je u svoj govor unio poprilino kompromisa to se moglo
i oekivati. (Da klimatske promjene nisu tako urgentan problem, kao to jesu,
onda bismo taj govor mogli drati napretkom, budui da Obamin prethodnik nije
priznavao da takvo neto uope postoji.) Glavni je problem u Obaminu planu za
ouvanje klime odlaganje urgentnog zadatka smanjenja potronje fosilnih goriva, vjerovanje u nove tehnologije i poduzetnost amerike nacije. Poduzetnost je,
meutim, problem i stvorila. Obama odlae poduzimanje odlunih mjera u ograniavanju emisija CO2. Posebnu hipokriziju iskazao je kad se nije suprotstavio
izgradnji naftovoda koji transportira katranski pijesak iz Kanade prema jugu. Za
razliku od sirove nafte, katranski je pijesak toksian pa se strahuje od incidenata
koji bi ugroavali okoli i zdravlje ljudi. Stoga su neki kritiari Obamin plan i neodlunost nazvali voenjem svijeta u klimatski pakao (9, str. 1). Uostalom, rekli
bismo, nita novo. O slabostima moderne demokracije, politike i politiara, kad je
u pitanju usporavanje klimatskih promjena, pisali smo u uvodnom lanku.
Nakon to je okonao val vruine u Kini i na jugoistoku Azije, stigle su vijesti o
snanim monsunskim kiama te poplavama na Tajvanu, Filipinima, u Kini, Indiji
Mediji javljaju da u Kaliforniji bjesni velik poar koji se pribliava vodocrpilitima koja osiguravaju vodu za San Francisco. Po svoj prilici, u pravu je L. van Susteren sa svojim upozorenjima, kao i kritiari neodlunosti predsjednika Obame.
To vrijedi i vie budui da je Van Susteren svoja upozorenja dala prije uragana
Sandy, a Obama svoj govor odrao nakon to su mu zasigurno predoeni podaci
u svojoj zemlji i svijetu. Iz te deklaracije, u cijelosti zanimljiva sadraja, izdvajamo tek saetu prognozu moguih nepovoljnih uinaka promijenjene klime. Istie
da znanstvena zajednica, s visokim stupnjem pouzdanosti, predvia da e ljudi
SAD-a u narednim godinama iskusiti irok raspon sve jaih devastacija, ukljuivi
sljedee: jae i brojnije obalne oluje i uragane, porast poplava naselja i zajednica
na obali, prodiranje morske vode u tokove vode za pie, ee masovne evakuacije i dislokacije stanovnitva, porast poplava uz rijeke, porast sua i oskudica vode
za pie, ee i due valove vruine, porast katastrofalnih poara, manje prihode i gubitke u poljoprivredi i ribarstvu, irenje bolesti koje uzrokuju insekti i sl.
Razumije se da sve navedeno ima svoju cijenu, kako ekonomsku tako i na planu
tjelesnog i mentalnog zdravlja (7, str. 2).
67
o uincima koje je taj uragan ostavio. Navodimo tek saete podatke kako ih predouje E. Dutton: Uragan je nanio tetu i unesreio na tisue obitelji, poginulo je
najmanje 253 ljudi. tete je ostavio u 24 amerike drave. Razmjeri tete najbolje
se vide u New York Cityju. Pogodivi grad 29. listopada 2012., potopio je tunele,
ulice, podzemnu eljeznicu i mnoge kue. Stotine tisua ljudi danima su bile bez
struje, mnoge su obitelji, ali i javne ustanove, evakuirane, devastirani su mnogi
javni i botaniki parkovi, oteeno je ili potpuno uniteno vie od 40 tisua stabala na ulicama ili u parkovima. Materijalna teta samo za taj grad procijenjena je
na vie od 15 milijardi dolara (10, str. 6). Traume koje su proivjeli itelji grada,
a mnogi su se morali evakuirati, posljedice na tjelesnom i mentalnom zdravlju,
manje ili vie trajne, jedva je mogue opisati.
Irene i Sandy, uragani dopadljivih imena, koji su u godinu i pol dana jedan za
drugim pogodili i poplavili grad, uinili su zasigurno doivljaj njegova prirodnog
i urbanog krajolika drugaijim. U izjavama nekoliko itelja New Yorka, koje smo
ovdje naveli, prepoznajemo i tugu solastalgije. K tome, proivljene traume i mogunost da bi se one mogle ponoviti, dodale su svemu i dimenziju mogue prijetnje. Drugaije reeno, New York nije vie tako atraktivno mjesto za ivot.
68
Uragan Sandy kod mene je produbio osjetljivost za injenicu da se prirodni,

otvoreni, zeleni prostori esto uzimaju kao poklonjeni. Stabla koja su cijeli ivotni
vijek stajala, sruila su se kao da su od karata i krajolik se u trenu promijenio (10,
str. 57).
Mjera tete zaprepauje. Kompletan se krajolik promijenio, mijenjajui tako i

karakter predjela koji smo voljeli (10, str. 56).
Ashley Duchemin zabiljeila je neke momente u ivotu jednog studenta, imenom Bennett, tijekom i nakon uragana Sandy: odlazak od kue, telefonski razgovor s ocem, povratak kui i napor da se stanje normalizira, povratak u koled i
reagiranje na pomo kolega.
Evakuirao sam se ujutro kad je oluja poela i otiao u Brooklyn, kod tetke u
Istoni New York (11, str. 1).
Prva stvar koju mi je rekao bila je: Bennett, ova je oluja bila stvarno opaka.
Nikad u svom ivotu nisam vidio neto takvo. on je s Jamajke, izdrao je tropske
oluje i uragane, ali ovakvo neto nije oekivao. (11, str. 1)
Prva tri dana po povratku kui proveli smo u izbacivanju vode iz kue. samo
sam elio da se sve normalizira. (11, str. 1 i 2)
U petak je doao susjed s druge strane ulice. On je policajac. Doao je s bratom

i imali su generator. To je zasigurno bila najbolja stvar koja mi se dogodila tijekom cijelog tjedna, jer smo sada mogli prikopati pumpu za vodu, koju smo koristili
prole godine nakon uragana Irene. U tom momentu razina vode bila je stopu i pol.
Pumpa je radila i to je bilo odlino. (11, str. 2)
Premda je solastalgija relativno nov pojam, pobudio je, zahvaljujui novim

medijima, prije svega internetu, irok interes ne samo klimatologa, psihologa,
psihijatara i srodnih profesija, ve i pjesnika, glazbenih, likovnih i konceptualnih
umjetnika. to istrauju i o emu piu predstavnici pojedinih znanosti, dijelom
se moe vidjeti iz popisa ovdje priloene literature, a kako se s tematikom solastalgije bavi umjetnost, djelomian uvid moemo ostvariti na primjeru kad se
zbirka poezije i rasprava o solastalgiji apliciraju kao disertacija na nekom studiju
knjievnosti. Na internetu se mogu nai i uraci brojnih likovnih i konceptualnih
umjetnika. Isti medij koristi i Glenn Albrecht i u svom blogu pie o solastalgiji i
nekim srodnim pojavama. Zanimljivo je da je u nekim djelima poznatih umjetnika uoio arhetipske iskaze solastalgije, bez obzira na to je li zastraujue promjene u prirodnom krajoliku prouzrokovala snaga same prirode ili ovjek. Tako je,
po njemu, poznata slika Krik E. Muncha odgovor na krvavo crveno nebo to ga
je na sjevernoj hemisferi stvorio vulkanski oblak nakon erupcije vulkana Krakatau 1883. g., a u nekim djelima S. Dalija i drugih nadrealista umjetniki odgovor
na uznemirujue promjene koje je u nekim podrujima proizvela razorna mo
rata. Na slian nain neki suvremeni predstavnici ekoloke umjetnosti prikazuju
nestajanje vrsta i ekosustava, a njihova djela govore znatno vie nego samo promiljanje o smanjenju bioloke raznolikosti (12, str. 1).
Fenomen solastalgija, kao relativno nova pojava, osim to je emocionalni odgovor na lokalne promjene ivotnog ambijenta, postaje sve vie i svojevrsna globalna briga, tuga ili bol povezana s onim to se dogaa planetu u cjelini. Posebno to vrijedi za uinke klimatskih promjena koje i jesu globalni fenomen. U tom
smislu komentator Clive Thompson pie o solastalgiji kao o globalnom alovanju,
odnosno da naa svijest biva rtvom novih spoznaja, ali i emocionalnih optereenja (13). U slinom je kontekstu i G. Albrecht govorio o psihoteratikoj bolesti, a mi smo ovdje umjesto o bolesti govorili o potekoama. Drugim rijeima,
imamo dvojbu: je li solastalgija nova mentalna bolest ili pak moe voditi neemu
Nisam elio govoriti o tome. Htio sam izbjei, ne samu konverzaciju o tome, ve
da budem stavljen u situaciju da briznem u pla. (11, str. 3)
69
vrednijem i viem pozitivnom i konstruktivnom angairanju u ouvanju klime

i biosfere planeta, odnosno promjeni trenutno vrlo nepovoljnog stanja? Odgovor
na ovo pitanje nije ni jednostavan ni jednoznaan. Ovisi to o pojedincu, njegovim ranijim potekoama, o tome to podrazumijevamo pod mentalnom boleu itd. Ve spomenuti Thompson navodi primjer amerikih vojnika, koji su u
Drugom svjetskom ratu bili mobilizirani mimo svoje volje, a ija je nostalgija, uz
ostale traume rata, olakala pojavu depresije kod veeg broja vojnika. Na slian
nain moe djelovati i solastalgija. No, preispitujui povremene tendencije da se
o solastalgiji govori kao o novoj mentalnoj bolesti i primjenjujui psihijatrijske
kriterije (ukljuujui pristupe Szasza, Boorsea, Fulforda, Canguilhema i dr.), Mac
Suibhne ne nalazi argumente za to, ali navodi da se takva oznaka za solastalgiju
koristila u retorike svrhe. Premda je retorika o novoj mentalnoj bolesti efikasna
u osvjeivanju i zalaganju za promjenu stanja, ovaj autor preporuuje oprez pri
takvoj upotrebi pojma solastalgija (14, str. 210 i 223).
70
Premda se i sam Albrecht, impresioniran potekoama ljudi u svojim ranim

istraivanjima solastalgije, koristio retorikom nove mentalne bolesti, on je u solastalginim reakcijama ljudi diljem svijeta na degradaciju prirode, prepoznao
nove mogunosti ovoga mnogoznanog fenomena. I ma kako nepovoljna bila lokalna ili regionalna negativna transformacija prirodnog krajolika, sve znaajnija biva cijela Zemlja, na globalni dom, koji zbog odmaklih klimatskih promjena
biva izloen sve jaim udarima ekstremnih vremenskih nepogoda. Prvotno oznaena prije svega neugodnim emocijama, solastalgija bi informirane, osvijetene
i odgovorne ljude trebala sve vie motivirati da svoju inteligenciju i kreativnost
koriste za prepoznavanje i prevladavanje pustoenja koje jo uvijek ini neodrivi razvoj (a s njim i klimatske promjene kao njegovo zakonito dijete) te da
voeni vrijednosnim orijentacijama biofilije, topofilije i ekofilije ponovo otkriju i
rehabilitiraju primarni znaaj prirode u stvaranju zdravijeg biofizikog, kulturalnog i mentalnog krajolika (15, str. 2). Ako ova promiljanja na Albrechtovu tragu
nekome zvue utopijski i nerealno, to je sasvim u redu. Ciljevi koji se ne dostiu
lako, a ovaj jest takav, nerijetko sadre i utopijsku sastavnicu.
Razmatranja o solastalgiji ponovo su otkrila znaaj prirode i boravka u prirodi za tjelesno i mentalno zdravlje, blagostanje, oporavak i odmor. Budui da ova
tema zasluuje posebnu raspravu, ovdje emo ostati samo na nekoliko napomena. H. Frumkin nas podsjea da je ve 1984. asopis Science objavio Ulrichov rad
o blagotvornu utjecaju stabala na oporavak kirurki operiranih bolesnika, ako
Na kraju kratak osvrt na lokalnu situaciju.* Umjeni u potiskivanju i stavljanju briga na stranu, intenzivno smo se zabavljali. Samo na simbolikom mjestu,
u antikom borilitu, programi su tekli kao na traci, a tamo se krajem ljeta odgledao i energetski vrlo rastroan hokej na ledu. Moda zato nismo nita posebno
ni zamijetili. Val vruine u kolovozu 2013. trajao je danima. Rekli su, nikad tako
dugo. Najavljivao se njegov vrhunac, odnosno vrlo nepovoljno stanje s vlagom i
temperaturom oko ili preko 40 oC. Stariji ljudi teko su to podnosili traei najmanje neugodno mjesto u stanu. Razumljivo je da je viednevna vruina izazvala
nelagodu i iekivanje ugodnijeg vremena. Sua i vruina ljeti i 2012. i 2013. godine. No, bilo je i obilnih oborina, pijavica, unitenih maslinika, poplava, poara,
* U vrijeme pisanja ovog rada (jesen 2013.) jo se nije bila dogodila katastrofalna teta u umama
Gorskog kotara. Ono to su tamonji itelji izjavljivali televizijskim novinarima vrlo je slino izjavama ljudi pogoenih solastalgijom koje smo citirali u ovom radu. Dapae, dijelom su nelagodu
i bol zbog gubitka uobiajenog krajobraza osjeali i oni koji su se tek vozili autom kroz Gorski
kotar. Novonastale okolnosti stvorile su potrebu i izazov da se provede istraivanje o solastalgiji
meu iteljima Gorskog kotara.
su ih mogli promatrati kroz prozor svoje sobe. Potom navodi istraivanja koja
ukazuju na druge dobrobiti drvea u urbanoj sredini: susjedi imaju bolje odnose, manje je nasilja, stariji due ive, a manja je sklonost djece debljanju. Brojni
su drugi blagotvorni uinci drvea u jednom gradu: sjedenje i razgovor u sjeni,
estetski ugoaj, hlaenje tijekom vruine ili poboljanje kvalitete zraka (16, str.
196). U tom kontekstu nije teko zamisliti to za stanovnike New Yorka znai
ve spomenuti podatak o oteenju ili unitenju 40 tisua stabala tijekom uragana Sandy. Na slian nain, sve ea istraivanja o tzv. nature deficit disorderu
i knjige Richarda Louva (npr. Last Child in the Woods: Saving our Children from
Nature Deficit Disorder) govore o viku tehnologije (osobito raunala, interneta
i videoigara) i manjku boravka u prirodi u ivotu urbane djece. Sve vie kola u
svoje programe unosi boravak u prirodi, osobito divljini, te svladavanje umijea
empatijskog doivljavanja prirode i ekosustava. C. Thompson ironizira nae nekritiko oslanjanje na tehnologiju i mobilnost te nas podsjea da smo prije svega bia prirode i ivotnog ambijenta. Prisjea se onog to je uragan Katrina, kao
kratkotrajni hir promijenjene klime, ostavio kao posljedice na mentalnom zdravlju ljudi, od kojih se dobar dio odbio vratiti u grad, koji vie i nije njihov, jer nije
ono to je nekad bio. Zakljuuje i opominje da vrijeme za djelatnu akciju istjee:
U svijetu koji se brzo zagrijava i sui, ne moe se vratiti kui, iako je nikad nisi ni
napustio (13, str. 1).
71
oskudice vode, ugriza nepoznatih insekata i sl. Jesu li to prethodnice ekstremnih vremenskih pojava koje nas jo zaobilaze? Ima li u Istri i Hrvatskoj znakova
solastalgije, kakve smo nalazili drugdje u svijetu? Ako nismo sigurni, uimo u
prvi umarak u blizini mjesta gdje ivimo i vidjet emo to smo sve tamo odbacili. Ako je u nama poneto topofilije i/ili biofilije, osjetit emo i poneto nelagode,
boli i tuge, a to su i prvi simptomi solastalgije.
Literatura:
1.
2.
Higginbotham, N. i sur. (2007). Distress Scale Validation of an Environmental (EDS),

EcoHealth, br. 3.
4.
Plush, T. (2009). Amplifying childrens voices on climate change: the role of participatory video, www.pubs.iied.org/pdfs/G02819.pdf
3.
5.
6.
72
Albecht, G. i sur. (2007). Solastalgia: the distress caused by enviromental change, Australasian Psychiatry, vol. 15, Supplement
Cunsolo Willox, A. i sur. (2011). The land enriches the soul: On climatic and enviromental change, affect, and emotional health and well-being in Rigolet, Nunatsiavut,
Canada, Emotion, Space and Society, www.elsevier.co./locate/emospa
Tong, A. (2009). The general debate of the 64th general assembly www.un.org/en/
ga/64generaldebate/pdf/KI.shtml
Larsen, G. (2012). Wetland and Lake Destruction, Development and Mental/Emotional Distress Among Residents of Tampa Bay, Florida, www.scholarcommons.usf.edu/
egi/viewcontent.egi?...
7.
Van Susteren, L. (2011). Declaration of Lise Van Susteren, M.D.; Case No. C11-02203
EMC www.ourchildrentrust/.../Van%20Susteren%20Dec,p
9.
Grant, H. (2013). Obama is Leading the World to Climate Hell, counterpunch, weekend edition, august 2-4.
8.
Obama, B. (2013). Remarks by the President on Climate Change, www.whitehouse.

gov/remarks-prsesident-climate-c...
10. Dutton, E. (2013). Surviving Sandy: Stories of Urban Enviromental Stewardship, Urban & Enviromental Policy, April 19.
11. Duchemin, A. (2012). Hurricane Sandy: A Classmates Nightmare, http://ccnycampus.org/2012/11/20/hurricane-sandy-a-classmates-nightmare
12. Albrecht, G. (2010). Solastalgia, Soliphilia, Eutierria and Art, www.healthearth.blogspot.com/

13. Thompsom, C. (2008). Global mourning: how the next victim of climate change will
be our minds, www.wired.com/images/.../pdf/globalmourning.pdf
14. MacSuibhne S.P. (2009). What makes A new mental illness?: The case of Solastalgia
and Hubris syndrome, The Journal of Natural and Social Philosophy, vol. 5, no. 2,
15. Albrecht, G. (2012). The age of solastalgia, www.theconversation.com/the-age-ofsolastalgia-8387
16. Frumkin, H. (2013). The Evidence of Nature and the Nature of Evidence, American
Journal of Preventive Medicine, 44 (2)
73
Klimatske promjene ili klimatski

kolaps?
Gimnazijalac/ka iz Zagreba
Pretjeruje li Raffi Cavoukian kad predlae da se umjesto o klimatskim promjenama pone govoriti o klimatskom kolapsu? Dodue, on nastupa u ime onih
koji su najmanje krivi, a iju budunost ozbiljno dovodimo u pitanje, naime u ime
roene i neroene djece,* pa bi mu se eventualno pretjerivanje moglo i oprostiti. Nastojei ilustrirati kako je globalizirani kapitalizam svojom orijentacijom na
profit, uz mnoge druge tete, izmijenio i klimu na planetu, podsjea nas na simboliku jednoga antikog mita. Ukratko, kralj Mida iznad svega je volio zlato pa je
od boga Dioniza izmolio dar/mo da sve ega se dotakne postane zlato. Dar se
pretvorio u prokletstvo kad je hrana, dok ju je prinosio ustima, postajala zlato.
ak je i njegova ki, nakon to ju je dotakao, postala zlatna statua (1). A to (je)
sve svojim doticanjem unitavao/unitava predatorski kapitalizam (kako ga
naziva Naomi Klein) teko je i nabrojati. Osim naruavanja klimatske ravnotee
planeta, recimo da oneiuje i obezvrjeuje sve ega se dotakne: zrak, vodu, tlo,
ivi svijet, stare jezike i kulture, ovjeka samog pa ak i majino mlijeko. Jedna je
od najtunijih injenica svakodnevno izumiranje ivih vrsta. Da barem djelomi* R. Cavoukian utemeljitelj je i voditelj Centra za potovanje djeteta (Centre for Child Honouring),
glazbenik, esejist i ekoloki aktivist.
K L I M AT S K E P R O M J E N E I L I K L I M AT S K I KO L A P S ?
Dobro da se netko napokon sjetio anketirati nas o klimatskim promjenama.
75
no shvatimo senzibilnost Cavoukiana, vrijedi na internetu pogledati uznemirujue podatke i fotografije o ogromnim otocima smea na Pacifiku (Great Pacific
Garbage Patch), a posebno kako u tom smeu stradaju ivotinje.
No, i u kratkim e se odgovorima sudionika u istraivanju zapaanja, stavova

i strahova vezanih za klimatske promjene, koje emo ovdje saeto predoiti, katkad javiti poneto od kritinosti i senzibiliteta R. Cavoukiana. Uostalom, poneto
od te kritinosti javlja se i u istraivanjima koja smo priopili na prethodnim stranicama te u nekim istraivanjima drugdje u svijetu, a neka emo od njih kasnije
spomenuti.
Metodoloke napomene
Ovo ispitivanje razliitih reakcija o klimatskim promjenama zapravo je replika propitivanja koje smo proveli tijekom dvokratne edukacije istarskih psihologa
naslovljene Klima se mijenja, a mi.... Sudionici su bili 60 uenica i 21 uenik prvog, drugog i treeg razreda Gimnazije T. Brezovakog iz Zagreba (N = 81).*
76
Anonimni upitnik proveden je u prvom i drugom mjesecu 2013. godine. Sam

instrument prikazan je detaljnije u naim prethodnim istraivanjima, a ovdje
navodimo samo njegove osnovne dijelove. Na poetku su uenici dopunili nedovrenu reenicu Klima se mijenja, a mi i time odredili svoj osnovni odnos
spram klimatskih promjena. Drugi je dio upitnika ljestvica stavova o klimatskim
promjenama od 20 estica. Svaku tvrdnju ljestvice sudionici su prosuivali od 1
(uope se ne slaem) do 5 (potpuno se slaem). Treim dijelom upitnika nastojali
smo zahvatiti znanje o klimatskim promjenama (poznavanje staklenikih plinova, prisjeanje na ekstremne vremenske dogaaje u protekloj godini te opaanja
posljedica klimatskih promjena na lokalnoj razini). I napokon, u etvrtom su dijelu sudionici trebali procijeniti svoj strah od posljedica klimatskih promjena na
ljestvici od 5 stupnjeva (1 = ne bojim se, vrlo slab; 5 = vrlo jak) u blioj (do 10
godina) i daljoj (50 i vie godina) budunosti.
* Zahvaljujem kolegici Tanji Turudi uljak koja je primijenila upitnik u koli u kojoj radi. Istovremeno ukazujem na dvije metodoloke potekoe. Prvo, kolegica Tanja primijenila je upitnik u tri
odjeljenja u vremenskom rasponu od dvadesetak dana, odnosno onda kad je mogla dobiti slobodan termin. Tako su kod izvjesnih uenika odgovori koje su davali u slobodnoj formi bili pod utjecajem razgovora koje su imali s uenicima koji su ve odgovarali na upitnik. Drugo, obavijestila je
uenike da upitnik provodi za jednog kolegu iz Pule pa su mu neki od njih, posebno u napomeni
na kraju upitnika, upuivali pozdrav ili kratku poruku.
Rezultati istraivanja i rasprava o njima
Rezultate emo predoiti redoslijedom kakav je u primijenjenom upitniku,

usporeujui ih s onima dobivenim od psihologa tijekom spomenute edukacije.
Originalne rijei, fraze ili kratke reenice kojima su sudionici dovravali reenicu
Klima se mijenja, a mi svrstali smo u nekoliko kategorija, a one odgovore koji
su se javljali vie puta, oznaili smo oznakom (v):
Pasivnost, okolianje, indirektni odgovori i sl.: ne reagiramo; gledamo; nita

(v); ne (v); stojimo i gledamo; ostajemo; stojimo; drijemamo; ne marimo; postojimo; rastemo; smo ravnoduni; ostajemo isti; se ne mijenjamo; ne obraamo previe
panje; zagaujemo Zemlju; nismo prilagoeni za to; skoro nita ne poduzimamo;
time utjee na nas; ludimo.
Promjena, prilagoavanje: skupa s njom; mijenjamo se paralelno s njom kao produkti svemira i Zemlje; takoer rastemo s njom; takoer; sukladno s njom; moramo
joj se prilagoditi; takoer, ali nagore; snosimo posljedice; poduzimamo mnogo manje, nego to moemo i elimo.
Neobini, otkaeni i nejasni odgovori, cinizam, pretjerivanje i sl.: koristimo
klimu od Konara; moramo u kolu (v); smo jaki ekolozi, jer smo ubili jo jednu
umu za ovaj ekoloki upitnik; moda da, ali ovim listiem sigurno neemo promijeniti stanje; ne, jer ovim listiem neemo promijeniti stanje; mi smo zgodniji; jednorozi koji jedu piroke.
Usporedimo li ove reakcije na nedovrenu reenicu s onima koje su pokazali
psiholozi na spomenutoj edukaciji, onda moemo rei da su sudionici ovog istraivanja bili raznovrsniji, prilino zaigrani, ali i da se u nekim reakcijama nazire
radikalna kritika civilizacije, koja nema adekvatnog i odlunog odgovora na probleme koje je sama stvorila.
Stavovi o klimatskim promjenama zapravo su glavni dio ovog istraivanja. U

tablici 1 usporedno se za uenike gimnazije i psihologe navode aritmetika sredina, standardna devijacija, t-test i razina statistike znaajnosti za svaku od 20
tvrdnji ljestvice. Budui da su 11 prvih tvrdnji ove ljestvice prosuivali i studenti
Bijeg, zaborav, potiskivanje i sl.: rotiljamo (v); partijamo; pleemo tra, la, la,
cijeli dan i no; smo cool; pijemo od tuge; smo krivi; amimo u razredu; patimo;
smo u banani.
77
Sveuilita Jurja Dobrile, kod usporeivanja reakcija uenika i psihologa prikazanih u tablici 1, kad to bude opravdano, komentirat emo i stavove studenata.
Kao to se iz veliine standardnih devijacija moe iitati, psiholozi su homogenija grupa i njihove se procjene u pravilu statistiki znaajno razlikuju od
procjena uenika (osim u tvrdnjama 8, 9 i 19), u smislu ozbiljnijeg gledanja na
klimatske promjene. U prvoj su tvrdnji sudionici prosudili svoj opi stav prema
klimatskim promjenama, a u naredne tri mjeru u kojoj klimatske promjene predstavljaju prijetnju blagostanju i sigurnosti njima samima (tvrdnja 2), potom blagostanju i sigurnosti buduih generacija (tvrdnja 3) te buduem ivotu na planetu (tvrdnja 4). Razina statistike znaajnosti uenika gimnazije i psihologa u
ove je tri tvrdnje 0,05. U tvrdnjama 5, 6 i 7 razlike su znaajne na razini 0,01, a
u tvrdnjama 8 i 9 ove se dvije grupe statistiki znaajno ne razlikuju. Na slian
nain itatelj moe prouiti i ostatak ove tablice, a mi emo prosuivanje ostalih
tvrdnji samo ukratko komentirati.
Tablica 1: Stavovi o klimatskim promjenama

Rb
78
3
4
5
6
Tvrdnja
Uenici
M
Sd
Psiholozi
M
Sd
t-test
3,96
0,99
4,59
0,55
4,35**

4,11
0,97
4,50
0,65
2,51*

planetu.
3,98
1,01
4,41
0,73
2,56*
3,18
0,89
4,09
0,70
5,85**

3,64
1,16
2,38
0,99
5,91**
KP su prijetnja mojem buduem

blagostanju i sigurnosti.
Spreman sam uiniti ono to je

potrebno da se umanje KP.
3,43
0.92
3,79
0,83
2,05*
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Ne moemo uiniti mnogo da

usporimo KP.
2,72
1,15
2,09
0,92
3,10**
3,67
0,98
3,70
0,94
0,15
Ljudi rado potiskuju razmiljanja o KP

i okreu se ugodnijim stvarima.
4,16
0,81
4,32
0,79
0,98
Svi bi trebali znati znatno vie o KP

koje nas ugroavaju.
3,93
0,89
4,56
0,65
4,23**
3,48
1,09
4,30
0,76
4,61**
to manje itam i razmiljam o KP,

ivjet u s vie mira i zadovoljstva.
3,33
1,14
2,40
1,12
4.04**
Zbog sloenosti problema, naa

civilizacija nee uspjeti ouvati klimu.
3,43
1.05
3,91
0,78
2,70**
2.22
102
3,26
0,92
5,35**
Spreman sam ograniiti svoja dalja

putovanja, posebno avionom.
2,18
1,26
3,21
0,87
5,03**
4,09
1,03
3,47
1,09
2,83**
3,09
0,97
3,97
0,62
5,81**
Kad mislim o KP, strah me je onog to

se moe dogoditi.
3,25
1,29
3,47
0,81
1,10
2,84
1,14
3,38
0,80
2,89**
Ono to poduzimamo moe sprijeiti

da KP postanu jo ozbiljniji problem.
kole svojim uenicima i studentima

ne daju dovoljno znanja o KP.
Ouvanje klime za mene je vaniji

zadatak od mnogih drugih.

Nedavni val hladnoe u Europi

posljedica je globalnog zatopljenja.

U tablicama KP znai klimatske promjene.
*Znaajno na razini 0,05 **Znaajno na razini 0,01
3,46
1,05
4,21
0,72
4,41**
79
Kad su u pitanju znanja o klimatskim promjenama, psiholozi u veem stupnju vjeruju da bismo trebali znati vie (tvrdnja 10) te su sigurniji od uenika
da kole ne daju dovoljno znanja o klimatskim promjenama (tvrdnja 11). Kao
to smo ve spomenuli, prvih 11 tvrdnji ove ljestvice prosuivali su i studenti, a
njihove su prosudbe locirane u pravilu blie procjenama uenika nego psihologa. Psiholozi u manjoj mjeri prihvaaju da je izbjegavanje itanja i razmiljanja o
klimatskim promjenama pravi nain postizanja smirenosti i zadovoljstva (tvrdnja 12), ali u veoj mjeri od uenika smatraju da zbog sloenosti problema naa
civilizacija nee uspjeti ouvati klimu (tvrdnja 13). Takoer, smatraju da im je
ouvanje klime zadatak vaniji od mnogih drugih (tvrdnja 14) i spremniji su od
uenika ograniiti daleka putovanja, posebno avionom (tvrdnja 15). Uenici u
veoj mjeri smatraju da radi ouvanja klime veina ljudi nije spremna mijenjati svoj nain ivota (tvrdnja 16). Psiholozi su spremniji uloiti napor da naue
vie o klimatskim promjenama (tvrdnja 17) i ee prihvaaju paradoks da su i
valovi hladnoe posljedica globalnog zatopljenja (tvrdnja 18). K tome, vie strahuju, premda ne statistiki znaajno, kad misle o klimatskim promjenama (tvrdnja 19). Napokon, uvjereniji su da mogu potaknuti druge da rade na ublaavanju
klimatskih promjena (tvrdnja 20).
80
to i koliko uenici znaju o klimatskim promjenama? Djelomino smo to saznali iz nadopuna nedovrene reenice Stakleniki plinovi su:. Dvije toke trebale su sugerirati nabrajanje staklenikih plinova, no dobar dio uenika na to je
odgovorio pokuajem definiranja, odnosno jednostavnog dopunjavanja reenice.
Njihove odgovore svrstali smo u nekoliko kategorija. Prije svega, odreeni je broj
uenika pokuao navesti jedan ili vie staklenikih plinova: CO2 je navelo jedanaest sudionika, a dva od ovih dodala su atribute tetni, odnosno ispuni. CO2 i
metan, navela su dva uenika, CO2, CO i metan jedan uenik, CO2 i vodena para
jedan uenik te CO2, metan i vodena para jedan uenik. Freon(i) navelo je pet
uenika, a freon i CO2 jedan uenik. Navodimo sada nekoliko definicija: plinovi
koji uzrokuju globalno zatopljenje; plinovi koji mijenjaju klimu; plinovi koji uzrokuju efekt staklenika; velika prijetnja budunosti, naoj i naih potomaka. Dakako,
neke od definicija uglavnom su netone: plinovi koji unitavaju ozon; uzrokuju
UV-zraenje i sl. Neki su odgovori, dijelom toni, a dijelom netoni, bili dodavanje jedne ili dvije rijei: ispuni tetni; tetni plinovi; plinovi u atmosferi; ima
ih puno; loa stvar; loi za planet Zemlju; super zloesti; ne bih znala; itd. Bilo je
poneto i neobinih konstrukcija: tetne zrake ulaze i ne mogu van; CO2 ne moe
Jesu li uenici ove gimnazije zamijetili neke ekstremne vremenske pojave

za koje smatraju da su uinci promijenjene klime? Dakako da jesu i mi emo ih
ovdje na odreeni nain grupirati i komentirati. Prije svega, uenici su navodili
konkretne ekstremne pojave, za koje su vjerojatno saznali u medijima, pa je tako
najee navedeni dogaaj uragan/oluja/superoluja Sandy: uragan u New Yorku; oluja Sandy; Sandy; istok Amerike; uragan Irene; uragani i poplave. Na slian
nain spomenuti su poari u Australiji: poari u Australiji; pjeani crveni vjetar
u Australiji; visoke temperature i sl. Spomenuti su i ostali manje ili vie aktualni
vremenski ekscesi u svijetu i Hrvatskoj: hladnoa 2013. u Rusiji; poplave u Filipinima; poplave u Indiji; sua u Slavoniji; poari u Dalmaciji; puno snijega u Zagrebu;
sua u Hrvatskoj; smrzavanje ljudi u Europi; vruine i poari u Rusiji; uragan na
Karibima; otapanje leda na Sjevernom i Junom polu; nagle promjene temperature
u Zagrebu; poplave u Hrvatskoj zbog topljenja snijega. Mnogi su naveli ekstremne
vremenske pojave bez navoenja lokacije: poplave; ekstremno hladno ili toplo vrijeme; podizanje razine mora; uragani; sue; mnogo tornada; valovi vruine i hladnoe; obilne kie; unitenje usjeva, poljoprivrede... Uz desetak sudionika koji nisu
naveli nita, bilo je i netonih i neobinih odgovora, ukljuivi tu i odgovore dva
dosljedna skeptika: tsunami na Tajlandu; nuklearka Fukushima; Ne znam; ivot
mi se svodi na gledanje i praenje katastrofa; Bilo je toga i ranije; Mitovi o klimatskim promjenama iluminati; Nita od toga nije posljedica klimatskih promjena,
sve je to medijska patka kojom upravlja Drutvo hrvatskog zmaja. I uenici i psiholozi zamijetili su veinu ekstremnih vremenskih pojava i u svijetu i kod nas.
Bilo je i onih koji se nisu mogli ili htjeli prisjetiti: Ne sjeam se, ali ih je bilo dosta.
U tablici 2 predoene su procjene naih dviju skupina o opaanju lokalnih
posljedica klimatskih promjena u vremenskoj perspektivi. Zanimljivo je da su gimnazijalci bili prilino detaljni u nabrajanju manifestacija ekstremnog vremena
izii iz atmosfere. Napokon, dva odgovora spadaju u kategoriju negiranja klimatskih promjena: iluminatska propaganda; izmiljotina. Bez obzira na neke netone
odgovore, ipak su uenici donekle uspjeniji u navoenju staklenikih plinova od
psihologa. Pretpostavljamo da su im neki nastavnici posredovali izvjesne spoznaje o tome. U jednom istraivanju meu australskim srednjokolcima, gdje su
uinci klimatskih promjena izraeniji, 84,4% njih tono je izdvojilo ugljikov dioksid kao glavni stakleniki plin, kad je bio naveden u slijedu: kisik, ugljikov dioksid, duik. Kad su, meutim, trebali navesti druge staklenike plinove, netone je
odgovore dalo 89,7% uenika (2).
81
drugdje u svijetu, no relativno su nesigurni kod prosudbe dogaaju li se, odnosno

hoe li se posljedice klimatskih promjena dogaati za 10, 25 ili 50 godina. Najvie
njih (32) nije sigurno u vezi s time, a tek svaki etvrti prosuuje da se ve dogaaju. Naprotiv, od 34 psihologa, 29 prosuuje da se posljedice ve dogaaju.
Tablica 2: Po mojoj prosudbi, neke posljedice KP dogaat e se u Zagrebu i

okolici (za psihologe u Istri)
Psiholozi - N = 34
Uenici - N = 81
82
1. ve se
dogaaju
29
20
2. za 10 g.
3
13
3. za 25 g.
4. za 50 g.
11
5. nisam
siguran
32
Strah od posljedica klimatskih promjena, od toga kako one mogu ugroziti i/ili
oteati nae ivote i ivote nae djece ili kako mogu ugroziti civilizacijske dosege,
predmet je brojnih istraivanja, ali i spekulacija. Nije strah, meutim, jedini emocionalni fenomen koje se javlja u vezi s klimatskim promjenama. Johanniemann
je mladima od 14 do 21 godine pruila priliku da u vezi s klimatskim promjenama osim straha odaberu jo neke emocionalne reakcije, npr. bijes ili tugu. Strah
je navelo 69%, a tugu 72% sudionika (3). Neto od tih drugih osjeaja, kao to su
bespomonost, tuga i neke druge osjeaje, nai su sudionici mogli navesti na kraju ispitivanja, kad su u vezi s upitnikom i onim to je kod njih pokrenuo, trebali
opisati dominantnu emociju. Vratimo se sada sadraju tablice 3, u kojoj su prikazane aritmetike sredine i standardne devijacije straha od posljedica klimatskih promjena u blioj i daljoj budunosti, prosuene na ljestvici od 5 stupnjeva,
posebno za uenike i psihologe. Dakako, naveden je i t-test kojim smo provjerili
razlike i njihovu statistiku znaajnost.
Tablica 3: Procjene straha od posljedica KP u blioj (do 10 g.) i daljoj (50 i

vie g.) budunosti
Strah od posljedica KP u blioj

budunosti
Strah od posljedica KP u daljoj

budunosti
Uenici
Sd
Psiholozi
Sd
t-test
2,40
0,96
2,97
0,58
3,88**
3,11
1,13
3,72
0,84
3,14**
Kako je iz tablice razvidno, uenici su u procjenjivanju straha od posljedica

klimatskih promjena ee birali nie vrijednosti na ljestvici od psihologa, i to u
oba sluaja (blia i dalja budunost). K tome, imaju i vee rasprenje procjena.
Razlike su statistiki znaajne. Kod obje grupe, strah od posljedica klimatskih
promjena u daljoj budunosti vei je nego strah u blioj budunosti. K tome, obje
su ove grupe homogenije u svojim procjenama kad je u pitanju strah od posljedica u daljoj budunosti. Budui da svijet kasni u adekvatnim mjerama usporavanja
klimatskih promjena, vjerojatno je blia budunost, i ono to ona nosi u smislu
podnoenja posljedica promijenjene klime, podcijenjena.
Dopunit emo upravo diskutirane procjene analizom dominantnih osjeaja
koji su se kod njih pojavili nakon to su odgovorili na estice upitnika. Uenici
su, naime, nakon to su odgovorili na estice upitnika, mogli navesti dominantan
osjeaj(e) koji se pojavio, osnovnu misao (misli) te napokon navesti, ako su eljeli, neku primjedbu ili napomenu. Iz obilja zanimljivog, katkad i vrlo neobinog,
materijala izdvojit emo jedan dio i ukratko ga komentirati. Odmah emo jednim
primjerom ilustrirati to neobino. Jedan je uenik osnovni osjeaj nakon odgovaranja na estice upitnika prikazao vrlo dobrom likovnom stilizacijom, pretpostavljamo, svoga lica, uz koje je nacrtao vei broj znakova pitanja, a to je trebalo
sugerirati zbunjenost, upitnost, neizvjesnost i sl. Nije naveo misao koja mu se
namee u tom trenutku, ali je u napomeni napisao: Jako ste optimistini, ako ste
oekivali normalne odgovore.
Prije svega, odreeni broj uenika nije naveo dominantnu emociju (ali ni misao ni napomenu), vjerojatno shvaajui da to nije obvezno. Jedan je to ak i napisao: Nema emocije, nema misli, nema komentara. Druga su kategorija odgovora
1. ne bojim se/vrlo slab; 2. slab

3. osrednji; 4. jak; 5. vrlo jak
83
oni koji su se ponavljali kod veeg broja sudionika: Zabrinutost; Ravnodunost;

Nita; Tuga; Smirenost; Emocionalna ispunjenost; Nemam emocija. Slijede odgovori koji iskazuju irok spektar emocija koje je upitnik pobudio: Tuga i gorina;
Cool sam; Strah i aljenje (nadam se da e klimatske promjene zahvatiti samo SAD
i Englesku); Umor; Nostalginost; aljenje i gorina; Bezbrinost; Deprimirajue je
misliti o tome; Flegma, ne mogu kao pojedinac previe uiniti; ivciram se; Depresija i strah; Frustriranost; Tune emocije; Bespomonost; Nije me to ba pogodilo,
flegma; Zbunjena sam; Krivnja; Nervoza; Malo prestraeno; Nita posebno; Dosada; Ravnodunost, potvrdilo se ono to znam. O znaenju nekih odgovora moemo
tek nagaati: Kao unka; Surprise, surprise.
84
Odreenu polarizaciju koju smo imali u emocijama vezanim za posljedice

klimatskih promjena, a koju imamo npr. u suprotstavljenim odgovorima ravnodunost zabrinutost, nalazimo moda i izraeniju u mislima koje je provociralo
odgovaranje na estice upitnika. Navodimo prvo odgovore onih koji se nisu dali
impresionirati: Nije ba zanimljiva tema; Ne volim ankete o vremenu; Nije utjecalo na mene; Nisam promijenila miljenje nakon ove ankete; Nisam razmiljala;
Ne mislim o klimatskim promjenama i nisam ba upuen; i sl. Bilo je i onih koji su
mislili na neto drugo. Javili su se i klimatski skeptici i zagovornici teorije urote:
Pitala me matematiku, moda zato depresija, strah; Kaj jesti na pauzi?; Spava mi
se; Mi ovime neemo promijeniti nita; Mislim da klimatske promjene nee utjecat
na moj ivot, jer nisu tako drastine; Nemremo nit napravit; Misli o koli; Da sam
bar doma da igram igrice; Klimatske promjene su normalne, dogaaju se od velikog praska; Mislim da su to normalne Zemljine faze i s time ne treba pretjerivati.
Klimatske promjene dogaaju se i dogaat e se, a to sve mediji, kontrolirani tajnim
drutvima, koriste da bi kontrolirali miljenje i stavove javnosti.
Slijede razmiljanja sudionika istraivanja koji su zabrinuti onim to se dogaa: Dobro jutro, zar je sve tako crno?; Vlada bi o tome trebala razmiljati, a ne
mi, oni mogu donijeti vane odluke koje mogu pomoi; Mislite zeleno; Morali bi se
organizirati kao drava oko klimatskih promjena; Moramo uiniti neto da zaustavimo klimatske promjene; to se to s nama dogaa? Ljudi su razmaeni, voze se
autima umjesto javnim prijevozom; Gdje ide ovaj svijet? Pameti protiv klimatskih
promjena; Klimatskih promjena se treba bojati; to e biti kad nestanu prirodni resursi?; Ova anketa me potakla na razmiljanje; Bit e sranja; Treba brinuti o Zemlji;
Priroda i klima drastino su se promijenile u zadnjih 100 godina; Nita ne moemo
promijeniti kao pojedinci, ali kao zajednica moemo. Sad se brinem ne samo za
sebe, nego i za svoju djecu i blinje.
Napokon, priliku da jo neto kau u formi napomene, da pojasne misli ili

osjeaje i sl. iskoristila je veina sudionika. Opet imamo zanimljivu raznolikost
ideja, prijedloga, osobnih muka, poruka i sl. Dakako, bilo je i ovdje onih koji su rekli da nemaju to rei ili su jednostavno napomenu izostavili. Navodimo neke od
napomena onih koji su eljeli neto rei: Zadovoljan sam anketom; Runo je gledati kako se svijet unitava dok ih ti ne moe sprijeiti. Ti moe ne unitavati, ali je
li to dovoljno? Trebamo vie brinuti o okoliu; Klima e se mijenjati tek kad umrem.
Zato da brinem, ako u tada biti mrtav; Vrlo dobro sastavljena anketa. Dobro da se
netko napokon sjetio anketirati nas o klimatskim promjenama; tedimo i budimo
obzirni prema prirodi; Trebalo bi anketirati i o drugim veim problemima, npr. o
odnosima meu ljudima pa i odnosima profesora i uenika; Voziti bicikl ljeti, u proljee i jesen. Vozite se busom i tramvajem. Reciklirajte; Trebalo bi tedjeti struju i
ostalo to uzrokuje klimatske promjene; Ujedinimo se svi i napravimo neto dobro;
Ne bismo trebali biti depresivni; Ne znam zato ovo rjeavamo, tek sam prvi razred.
Opet imamo i neobinih odgovora koji govore o ivotu i problemima sudionika,
a indirektno poneto iskazuju i o problemima ovog istraivanja: Ja i dalje volim
Tina; X. je sotona i zbog nje se osjeam loe, isprala mi je mozak, tako da nemam
miljenje; Lucifer our lord; Mir u svijetu; Protiv tajnih drutava. Navodimo i nekoliko poruka i/ili pozdrava, koji su, po svoj prilici, upueni autoru ovog istraivanja,
kao pokuaj da i osobno ostvare neku vrstu kontakta ili se naale s njim: Budite
na oprezu; Pametna ideja, odlini ste; Just do it, samo hrabro.
Na kraju navodimo primjedbu u kojoj jedan sudionik iskazuje dvojbe obinih
smrtnika u pokuaju da se na odreeni nain angairaju spram globalne prijetnje klimatskih promjena, a u njenu se podtekstu nazire i nevoljkost i taktiziranje
globalne zajednice i politike da se odlunije ukljue u urgentan zadatak ouvanja
povoljne klime na planetu. U toj saetoj dijagnozi stanja, prepoznat je i nedostatak sustavnog odgajanja mladih za sudjelovanje u tom izuzetnom poslu: Nita se
nee promijeniti, jer ljudi ne znaju mnogo o tome, a i da znaju, samo e pojedinci
neto uiniti, to nee puno pomoi.
Ne namjeravajui ovdje opirnije raspravljati sloenu problematiku motivacije i angairanja u ouvanju klime, ipak emo navesti jedan primjer. Radei u fokus grupama djece i mladei, a imajui u vidu neka prethodna istraivanja,Zim-
Za neke od misli ne znamo kome su upuene: osobi koja je primijenila upitnik, autoru upitnika i istraivanja, nekoj instituciji?: U mislima smo uz vas; inite
sve da spasite planet; Save the world!
85
mer i Draeger su u vezi s angairanjem, a neovisno o starosti i spolu, identificirali

nekoliko karakteristinih skupina:
Zanima ih problematika ouvanja klime, no osjeaju da su nedovoljno informirani pa nisu sigurni to initi.
Ova kategorija mladih dobro je informirana i prepoznaje teoretske povezanosti u ovoj problematici, no zadrava stvarnu distancu i nedovoljno emocionalno sudjeluje. Ne osjea pravu potrebu da djeluje.
Ukljuuju se emocionalno i retoriki u rasprave o ouvanju klime, a klimatske promjene osjeaju i kao osobnu prijetnju, no nemaju jaeg motiva da
sudjeluju u nekom pothvatu.
Napokon, ima mladih koji se dosauju i cinini su spram problematike
ouvanja klime. Daju do znanja da na sve gledaju iz cool perspektive.
Polazei od ovakva stanja, oslanjajui se na motivacijsku snagu empatije, mogue je i djecu osnovne kole (10-11 god.) senzibilizirati za ouvanje klime te
ponaanja i razmiljanja koja tome vode. Citiramo izjave dvaju uenika. Prvi kae:
Uinit u neto za klimu, jer volim ivotinje, drugi izjavljuje: Ne postoji druga Zemlja. Kad unitimo ovu Zemlju, nakon toga nita nee preostati. Onda e sve ivo
biti mrtvo pa se vie nee nita moi uiniti. No ako sada neto uinimo, jo moemo
neto i spasiti (6, str 34).
86
Da zakljuimo. Ve godinama postoji konsenzus svjetske znanosti o klimi,

ponovo iskazan u novom izvjeu Meuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, iju su opirnu znanstvenu evidenciju (oko 3.000 stranica) o globalnoj prijetnji civilizaciji sainile stotine znanstvenika. Taj konsenzus
praktino potvruju sve uestalije pojave ekstremnog vremena: uragani, oluje,
poplave, valovi vruine i hladnoe, obilne oborine, sue, poari, itd. (dobro su ih
zamijetili i uenici u ovom istraivanju), a prate ih razaranja, materijalni i ljudski
gubici, stradanja i traumatiziranje ljudi, naputanje domova i odlazak u izbjeglitvo. Sve to ostavlja trajne posljedice na opem i mentalnom zdravlju ljudi i djece.
K tome, u bilo kojoj skupini, dobiju li priliku, dobar dio pojedinaca iskazat e
zabrinutost, manje ili vie artikulirane strahove od posljedica sve vjerojatnijeg
klimatskog kolapsa pa i manju ili veu spremnost na odricanje i ponaanja koja
bi vodila ouvanju to povoljnije klime. Sve to nalazimo, kao to smo vidjeli, i
kod djece osnovne kole. Napokon, imamo sve jai aktivizam civilnog drutva i
S druge strane imamo mnoge nepovoljne okolnosti koje blokiraju potreban

odgovor globalne zajednice na prijetnju klimatskog kolapsa. Bez namjere da budemo sistematini, istiemo neke uzroke te blokade. Prije svega, predstavnika
demokracija, edo i ponos Zapada, duboko je u vodama korupcije, sluenja snanim korporacijama povezanim s eksploatacijom fosilnih goriva, tako da je zasluila pogrdni naziv karbokracija. Uzmimo samo dvadesetak konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koje jo nisu uspjele postii nikakav
ozbiljniji rezultat ni dogovor. U pozadini ove neuinkovitosti uvijek su na djelu
sebini nasuprot opih interesa. Politika je postala neasno zanimanje, a manipulacija biraima vie pravilo nego izuzetak. Nadalje, sa stajalita ouvanja klime,
turizam dalekih putovanja, ukljuivi i vjerski turizam, sasvim je neprihvatljiv, a
danas se putuje vie nego ikada. Nemirne svjetske putnike, koji nigdje nisu doma,
a hvalisaju se brojem posjeenih zemalja, oponaa sve vei broj mladih. Izgleda
paradoksalno, ali i znaajno za opstanak: sva nova nalazita fosilnih goriva, posebice uglja i nafte, trebala bi ostati netaknuta, dakle i dalje pod zemljom. Naalost,
nije tako, grade se novi naftovodi.
Osvrnimo se fragmentarno na stanje u naoj zemlji. Klimatske promjene velika su prijetnja i nama, naoj ekonomiji i naim ivotima, no te dvije rijei jo
nisu izgovorene ni u naoj vladi ni u parlamentu, a o ozbiljnoj raspravi da ne
govorimo. Izgovorene su, meutim, u parlamentu tisue rijei u stranakom nadmudrivanju o trivijalnostima. O klimatskim promjenama ute, kad god mogu, i
masmediji voeni stavom: ne uznemiravaj javnost, pusti ljude da se zabavljaju. I
zabavljaju se do iznemoglosti. O ouvanju klime nema sustavnog (da ne kaemo
nikakvog) obrazovanja u naim kolama. Ekonomski smo rizino orijentirani na
masovni turizam, a on je, imajui u vidu ouvanje klime, vrlo tetna djelatnost.
Navodne velike koliine nafte u Jadranu slave se kao mogunost da se i mi obogatimo, ne mislei kakve e to posljedice proizvesti.
Da ne duimo. Civilizacija globaliziranog kapitalizma sve vie podsjea na
prekrcani Titanik. Signale opasnosti na komandnom mostu nema tko uti. Deurno osoblje (itaj: oni koje smo na izborima ovlastili da donose razumne i odgovorne odluke) spustilo se dolje da iskua sreu u salonu za kockanje. Dok se
oni kockaju, zasigurno idemo ususret klimatskom kolapsu.
angairanih intelektualaca koji nastoje djelovati i osvijestiti javnost i politiku da

vrijeme za globalnu akciju ouvanja klime istjee.
87
Literatura:
1.
Boon, J. H. (2010). Climate change? Who knows? A Comparison of Secondary Students

and Pre-service Teachers, Australian Journal of Teacher Education, vol 35, 1.
4.
Zimmer, R. i Draeger, I. (2009): Wie wollen Kinder und Jugendliche das Klima schuetzen?, www.bne-portal.de/.../Wie_2520wollen_2520Kinde...
3.
88
Cavoukian, R. (2011). The Right To A Future, www.childhonouring.org
2.
Johanniemann, S. (2008). Klimaschutzbewusstsein bei Jugendlichen und jungen

Erwachsenen in Sachsen, www.yumpu.com/.../klimaschutzbewusstsein-bei-jug...
Moj je zadatak rei ljudima ono to oni ne ele uti. Nije to neto to
sam odluio initi. Samo sam se okrenuo pojavama koje su mi znaajne i pobuuju moj interes. No, kamogod se okrenem, nailazim na zid
poricanja.
George Monbiot
Kako da ekstenzivna putovanja pretvorim u intenzivna, gutanje kilometara u zadravanje, precrtavanje ostvarenih putovanja u bedekeru
u zaustavljanje i razmiljanje
Al Impfeld
Spoznaja da u dananjem globaliziranom svijetu zbog klimatskih promjena,

prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godinje umire vie od
150.000 ljudi (preteno u zemljama u razvoju: Pakistan, Banglade, Filipini, pacifike i afrike zemlje) nije nimalo ugodna koliko-toliko osvijetenom sudioniku/
korisniku modernog prometa (1). I ne samo to, velik broj ljudi iz tih zemalja zbog
istog razloga postaje, privremeno ili trajno, klimatskim izbjeglicama. Ono to povezuje vozae i putnike svijeta, klimatske promjene i spomenute rtve, ekscesivna
je potronja fosilnih goriva, pri emu se u atmosferu emitiraju stakleniki plinovi,
koji uzrokuju globalno zatopljenje. Kakav emo stav imati o toj povezanosti? Ne,
to nema veze sa mnom; Sve je to daleko i apstraktno; Nemam vremena za neobine
E T I K E D V O J B E V E Z A N E U Z P U T O VA N J A I P R O M E T: I M A L I I Z L A Z A ?
Etike dvojbe vezane uz putovanja i

promet: ima li izlaza?
89
pretpostavke; Ne vidim to bih ja tu mogao uiniti... Mogunost ovakvih negiranja,

potiskivanja i racionaliziranja zapravo je beskonana. Istina je, nae je sudjelovanje u toj globalnoj pojavi posredno i prilino neuoljivo. Hoemo li se osjeati odgovornim, ovisit e o naoj obavijetenosti, a potom senzibilnosti, uivljavanju u
tue patnje i spremnosti na moralno postupanje. Posebno bi o svom postupanju
trebali promisliti oni koji, bez obzira na razlog, esto i daleko lete avionima. A to
rei o brojnim snanim terencima u gradu kojima uglavnom voze djecu u kolu ili
katkad na autoputu pokazuju tko je jai? Stoga je svaki napor na osvjeivanju sudionika u prometu dobrodoao, kao to je dobra vijest i pojava broure Uinimo
aute zelenima (2)*. No, kao to emo vidjeti, to nije dovoljno, potrebna je znatno
dublja transformacija postojeih naina prometa u svijetu.
90
Pozabavimo se malo detaljnije odnosom ovjeka, automobila i klimatskih

promjena. Piui sedamdesetih godina dvadesetog stoljea o neophodnosti svjesnog i promiljenog oblikovanja budunosti, Denis de Rougemont meu ostalim
je u razvoju odnosa ovjeka i automobila vidio podosta nepromiljenosti. U tom
je odnosu mnogo toga otilo krivim smjerom, nerijetko u iracionalnost. I jo vie,
kao dvije pogubne poasti dvadesetog stoljea, jednu iz sfere tehnologije, drugu
iz sfere politike, izdvojio je fenomene automobila i Hitlera pa je potom nesnalaenje ljudi s tim poastima opisao kao svojevrsno ludilo (3). Dvojimo li oko teze
da je automobil (pri tome se misli i na druga motorna vozila na cesti) postao svojevrsna religija te da je nepovoljno oblikovao kulturu i ivotni ambijent ovjeka,
teko je dvojiti oko ostalih nevolja koje De Rougemont navodi: pretjerane ovisnosti ovjeka o automobilu, betoniranja i asfaltiranja zelenih povrina, oblikovanja
urbanih naselja po mjeri automobila, oneienja okolia, naftnih kriza, ratova za
naftu itd. Umjesto da slue ljudima i njihovoj emancipaciji, proizvoai automobila imali su na umu prije svega profit te su proizvodili snane i brze automobile,
koji su vozaa provocirali da se u prometu ponaa rizino, da hazardira, obijesno
vozi, postajui nerijetko ratnik na cesti. Treba li uope rei da je takav iracionalni
spoj ovjeka i stroja uzrokovao brojne prometne nezgode i rtve? Naalost, tu
pria ne zavrava. Premda je to slutio, De Rougemont nije doivio biti svjedokom
* Broura je nastala na tragu zakljuaka Generalne skuptine Meunarodne automobilske federacije
2007. godine. Hrvatsko izdanje pripada HAK-u, a supotpisuju ga Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Nije navedena
godina izdanja, vjerojatno zato to se znaajno kasnilo, a broura se trebala to prije nai u rukama svakog vozaa.
Odnos klimatskih promjena i prometa dvosmjeran je. Kao to smo do sada

pokazali, promet je jedna od bitnih sastavnica emisije staklenikih plinova, pa
tako i uzronik klimatskih promjena. S druge strane, ekstremne vremenske pojave, koje su zbog klimatskih promjena sve ee i sve izraenije, utjeu vrlo nepovoljno na promet i sigurnost u prometu. Moemo to ilustrirati onim to se dogaalo u danima krajem prosinca 2013.: oluje i poplave u Velikoj Britaniji i Francuskoj, snjena oluja u Kanadi te snjena oluja i poplave u SAD-u. Putnici su ostali
blokirani na aerodromima, u vlakovima, prometna je infrastruktura oteena, a
oni koji, unato nepovoljnim okolnostima i upozorenjima da se klone nepromiljenih pothvata, ipak pokuavaju stii do odredita, izlau se riziku i doivljavaju
prometne nezgode. U jednom lananom sudaru na zaleenoj cesti u SAD-u sudjelovalo je 28 automobila. U nekim podrujima lokalne su vlasti zabranile vonju,
ali su vozai ipak vozili da bi potom na ledu uzrokovali nezgode. Mjesec dana
prije toga oluja nazvana Xavier opustoila je vie zemalja sjeverne Europe. Dakle,
u kakvu se klopku civilizacija dovela preputajui se nesputanu bujanju prometa

i nekritinoj potronji fosilnih goriva. I De Rougemont je nagovjetavao opasnosti
od nepovoljnih promjena klime u budunosti, no povezivao je to s eventualnim
oneienjem oceana naftom te pojaanim isparavanjem morske vode. Takve bi
promjene po njemu mogle unititi milijune ljudi (3, str. 167). Zanimljivo je da
De Rougemont nije pridavao znaaj doprinosu automobila poveanju emisija staklenikih plinova, premda su o uinku staklenika J. B. Fourier i S. Arrhenius jo
u 19. stoljeu teoretizirali i pravili izraune. Danas je utjecaj staklenikih plinova
na klimatske promjene neosporna znanstvena injenica, a udio prometa u njihovu poveanju vrlo je znaajan. Taj e udio vjerojatno rasti, osobito kad se radi
o glavnom staklenikom plinu (CO2), koji nastaje pri izgaranju fosilnih goriva.
Broj automobila u svijetu 2010. godine premaio je milijardu (1.015.000.000)
ili 35 milijuna vie nego 2009. godine. K tome, relativno brza motorizacija tek
slijedi u zemljama koje imaju najvei broj stanovnika (Kina i Indija), a nalaze se
u procesu snane industrijalizacije. SAD je zemlja s najveim brojem automobila
(239,8 milijuna), to je tek neto manje od broja stanovnika, odnosno na jedan
automobil dou 1,3 stanovnika. U Kini je jedan automobil na 6,75 itelja pa se u
toj razlici krije pokreta motorizacije mnogoljudnih zemalja (Kine, Indije, Brazila
i dr.). Pokuaje da se itelje tih zemalja orijentira na javni prijevoz, bicikle ili da
odustanu od kupnje automobila, smatra se nepravdom i oduzimanjem ansi koje
su imali drugi (4).
91
tijekom jednog mjeseca iteljima istog podruja dogaale su se ekstremne vremenske pojave koje odnose ljudske ivote, oteavaju ivot i ostavljaju velike materijalne tete. Unato upozorenjima da ne koriste automobile, opet su pojedinci
ili na put i stradavali, pokazujui tako koliko su ovisni o njima.
92
Ne teei iscrpnosti, navest emo na koji nain uestale i snane manifestacije

ekstremnog vremena, tipine za klimatske promjene, utjeu na sigurnost u prometu. Dakako, ekstremnih vremenskih pojava oduvijek je bilo, ali su one danas
izraenije i uestalije. Znalo se i za njihov uinak pa je ve i Shakespeare u Kralju
Learu epizode ludila glavnog lika povezivao s nastupom snane oluje. U uvodnom
lanku naveli smo kako na ponaanje ljudi djeluju pojave ekstremnog vremena,
pa to vrijedi i za ponaanje vozaa, no kad se radi o sigurnosti u prometu, u igri
su, osim ponaanja vozaa, vozilo te stanje prometnice. Ovisno o tome koja je pojava ekstremnog vremena u pitanju (obilna kia, oluja, uragan, snijeg/led, magla,
visoka temperatura/vlanost), na prometnici se mogu mijenjati uvjeti (oteena ili kliska podloga, nanosi smea, plavljenje, smekani ili naborani asfaltni
sloj, prepreke na putu, oteenje infrastrukture i prometnih znakova). Kad su
u pitanju prometnice, ekstremne vremenske pojave utjeu na brzinu i kapacitet
prometa, zatvaranje pojedinih dionica, zastoje, kanjenja Nadalje, kad se radi o
vozilima, znaajne su njihove performanse i mogunosti, kvaliteta i odravanje
guma ili eventualna oteenja. Napokon, sve prethodno uzima u obzir voza pa
na osnovi svojih sposobnosti promilja informacije i situaciju te se ponaa manje ili vie impulzivno, razlono, odgovorno K tome, voza moe biti umoran,
zabrinut, moe postati razdraljiv i agresivan, ali i spor, neodluan ili zastraen.
Istraivanja o interakcijama spomenutih imbenika posredovala su neke korisne
spoznaje i preporuke. Navest emo ovdje tek neke od njih.
Andrey je na osnovi nekih ranijih istraivanja o utjecaju ekstremnog vremena (npr. obilne padaline ili jake oluje) zakljuio da ono pridonosi poveanju rizika
prometnih nezgoda od 50 do 100 posto (5). Obiljeje su klimatskih promjena i
dui suni periodi, nakon kojih zna uslijediti obilna kia. Neki se vozai uvijek
iznova znaju iznenaditi uvjetima vonje na vlanoj prometnici, a posebna su opasnost mjesta gdje se nalaze mrlje ulja i prljavtine. Vjerojatnost klizanja i nezgode
raste od 18 do 23 posto, ovisno o trajanju sunog razdoblja. Izgleda kao da vozai
zaborave kako se vozi po vlanoj cesti. Zapravo, radi se o nedovoljnoj adaptaciji,
budui da vozai nisu orijentirani samo na sigurnost, ve su u igri katkad dva ili
vie ciljeva, a oni znaju biti i kontradiktorni, npr. voziti sigurno uz istovremeni
Vjerojatno su uragani Katrina i Rita, koji su krajem kolovoza, odnosno krajem

rujna 2005. opustoili mnoga naselja drava Louisiana, Mississippi i Texas, najbolja ilustracija onog to ekstremno vrijeme kao posljedica klimatskih promjena
moe uiniti. Iskazali su mo i neki drugi uragani/tajfuni (Wilma, Irene, Sandy,
Haiyan i dr.), no Katrina i Rita te susret ljudi s njima sluajevi su iz kojih se moe
dosta nauiti. Od uragana Katrina osobito je stradao grad New Orleans (vie od
80% grada bilo je poplavljeno), bilo je 970 ljudskih rtava (najvie ih se utopilo,
neki i u svojim vozilima), ogromna materijalna teta, mnogo evakuiranih i izbjeglih, devastiran grad i prirodna sredina, trajne posljedice na (mentalnom) zdravlju preivjelih, posebno djece itd. (7). U uraganu Rita stradalo je manje ljudi (oko
120, najvie tijekom evakuacije), ali zbog njega je poduzeta najvea evakuacija
(dva do tri milijuna ljudi) u povijesti SAD-a. Zanimljivo je barem ukratko osvrnuti
se na ono to se zbilo s prometom i automobilima i u kojoj su mjeri posluili zajednicama i ljudima u nevolji.
diktat da se nekamo stigne u zadano vrijeme. Postoje i drugi razlozi nedovoljnoj

adaptaciji na nove uvjete (trenutna distrakcija, fluktuacija koncentracije, obrada
i prosuivanje informacija) pa i umjeni vozai nisu sasvim sigurni kad bi klizanje na prometnici moglo uslijediti. U takvim sluajevima odustajanje od putovanja najbolje je rjeenje. To jo vie vrijedi za valove vruine, koji su takoer uestaliji i intenzivniji zbog klimatskih promjena. Poviene temperature nepovoljno
djeluju na podlogu prometnice to je samo dodatna tekoa vozau u odranju
kontrole nad vozilom. Vruina, meutim, ima niz neposrednih uinaka na vozaa i njegove sposobnosti. U takvim uvjetima on je iritabilan i agresivan u vonji,
lake se zamara, tee se koncentrira, mentalne i psihomotorne sposobnosti ne
dolaze potpuno do izraaja pa je i vjerojatnost nezgode vea (6).
93
Potopljeni kolski autobusi u New Orleansu
Zaguen promet pri evakuaciji Houstona
Osvrui se na sudbinu automobila tijekom i nakon uragana Katrina, Baldwin

Hess (8) pie o plutajuim automobilima, jer je 200.000 do 300.000 njih, koji nisu
koriteni u evakuaciji stanovnika iz grada, plutalo u vodi ili bilo prekriveno vodom. Ne samo da nisu koriteni osobni automobili, ve je ista sudbina zadesila
i oko 500 kolskih autobusa grada New Orleansa. Autor je zauen tolikim brojem ostavljenih vozila svih vrsta, premda je u gradu 27% domainstava bilo bez
auta, to je znatno vie u odnosu na nacionalni prosjek od 10,3%. Dobar dio onih
koji su se evakuirali iz grada nisu mogli/htjeli koristiti svoja vozila. Nakon to
se voda povukla iz grada, ponegdje su vozila bila na hrpama, kao djeje igrake,
ostavljena da korodiraju. Premda se mislilo da se vie nee koristiti, ipak su se
nakon izvjesnog vremena nala na tritu rabljenih automobila. Na ovo su reagirale udruge potroaa upozoravajui da takvi automobili, zbog korodiranja vitalnih sustava, nisu pouzdani u prometu. Nakon katastrofe koju je ostavio uragan
Katrina teko se ne sloiti s Toddom Litmanom: S boljim planiranjem izbjegla bi
se smrt stotina ljudi, sauvale bi se milijarde dolara u imovini i kapacitetima. Bolje
planiranje moglo je takoer znatno umanjiti strah, nelagodu, frustraciju i nasilje
koje su itelji iskusili (9, str. 6).
94
Budui da je uslijedio kratko nakon uragana Katrina, kod uragana Rita nastojalo se izbjei propuste koji su se dogodili tijekom uragana Katrina. Prije no to je
uragan udario svom snagom, za iroko obalno podruje Louisiane i Texasa, ukljuivi tu i neke vee gradove, pokrenula se evakuacija 2-3 milijuna ljudi, preteno
osobnim automobilima. Formirala se kolona dua od 150 km, koja se kretala vrlo
sporo, s brojnim potekoama, zastojima, nestancima goriva. Budui da je uragan Rita pratio i val vruine s visokom vlanou zraka, a da su neki vozai zbog
potekoa u opskrbi gorivom izbjegavali koristiti klimu u autu, u koloni je bilo
znaajnih zdravstvenih potekoa ukljuivi i smrtne sluajeve. Zbog potekoa i
neizvjesnosti u koloni, koja je puzila, neki su se vozai okretali i vozili natrag da
u svom domu doekaju udar uragana. Pokazalo se da su planeri evakuacije previdjeli da je automobilom opsjednutim Amerikancima trebalo vie prethodnih
odgojnih napora da prihvate ideju bjeanja od nevolje u opisanom masovnom
pothvatu.
Ostavimo itateljima da i sami promiljaju o potekoama ljudi koji su se nali ili mogu nai u slinim situacijama, uobiajenim za pojave ekstremnog vremena. Ukratko navodimo nekoliko preporuka za sline situacije, a koje polaze od
osnovnih propusta, koji su se dogodili u voenju akcija spaavanja ljudi od razorne moi uragana Katrina i Rita. Spomenut emo uglavnom one vezane za promet:
Pruiti osjeaj sigurnosti pomauim timovima evakuirajui njihove obitelji na sigurno, kako bi se mogli koncentrirati na pomaganje drugima;
Izbjegavati konflikt autoriteta, proturjeno i zbunjujue komuniciranje te
jasno odrediti tko to ini i tko je za to odgovoran;
Osigurati uinkovitu evakuaciju za one koji nisu vozai;
Osigurati gorivo i popravke vozila uzdu evakuacijske rute;
Razumjeti i razgovarati o razlozima kojima se ljudi protive evakuaciji;

Pri evakuaciji dati prednost najranjivijim skupinama i pojedincima;
Pobrinuti se za kune ljubimce, budui da su nekim ljudima znaajni.
***
Nakon to smo izloili neke od uinaka klimatskih promjena na sigurnost
sudionika u prometu, ostaje nam pokuaj naznake smjera kojim bi vrijedilo ii
elimo li, kao civilizacija, izii iz klopke u koju smo se, kako je to naslutio De Rougemont, sami doveli. Zadatak nije ni priblino jednostavan i zahtijevao bi angaman najboljih strunjaka koje civilizacija trenutno ima. Oni koji su se ovom
zagonetkom bavili, ili se jo bave, dre da ovjek bez vozila vie nee moi, no
promiljaju nain kako da taj ovisniki odnos uine nekodljivim ili barem manje
kodljivim za klimu planeta. Postavlja se pitanje kakvi su izgledi da ljudi zaponu
u veoj mjeri kontrolirati svoje ponaanje u prometu, kako bi bili spremni i na
neke radikalnije promjene da se ouva za opstanak povoljna klima. Ovdje emo
prokomentirati samo neke od pokuaja, manje ili vie realistinih, a prvo one koji
su nastali kao dio strategije svoenja tete na to manju mjeru. Ponimo s kampanjom Svjetske automobilistike federacije, kojoj se prikljuio i Hrvatski autoklub, a osnova je kampanje ve spomenuta broura Uinimo aute zelenima. Cilj je
kampanje prije svega utjecati na politiare i senzibilizirati ih za shvaanje povezanosti klimatskih promjena i prometa te udjela prometa u ukupnim emisijama
staklenikih plinova. Taj je udio od 25 do 60 posto, a ova velika varijacija ovisi o
konkretnoj zemlji i njenoj privredi. Nastojei to vie motivirati (budue) vozae, u deset se poglavlja razrauju detalji zelene vonje. Prije svega, tu je sugestija
Pokazati potovanje i suosjeanje prema ljudima s potekoama;
95
da se pri kupnji novog vozila treba orijentirati na ono sa to manjom emisijom

staklenikih plinova te gorivo sa to manje sumpora. Potom slijedi savjet da se
automobil to manje koristi, a kad se koristi, da se vonja dobro isplanira. Slijedi
niz drugih razraenih i energetski racionalnih sugestija te savjeta o smanjenju
osobnog CO2 otiska. Zakljuno, zelena je vonja istovremeno i sigurnija vonja,
ali otvara i perspektivu stvaranja novih automobila i goriva.
Solarna naselja: Vauban
96
Masdar
U Europskoj uniji, meutim, sa slinim se i opsenijim pristupom poelo ve

2001. godine. Eco Driving Europe takoer je vodi za promicanje razumnog stila vonje, sigurnosti na cesti, tedljivosti u potronji goriva pa tako i usporavanja
klimatskih promjena. No, ne samo to, Eco Driving Europe povezuje i koordinira inicijative u pojedinim zemljama, educira, animira nositelje vlasti za politiku
podrku i unoenje novog stila vonje u program polaganja vozakih ispita. Na
svojim mrenim stranicama (www.ecodrive.org) nudi razliite obrazovne materijale, prirunike, razmjenu iskustava Meu razliitim sadrajima posebno se
istiu zlatna pravila eko-vonje, osnovni dobici takva stila vonje (milijuni tona
CO2 manje u atmosferi, do 35% manje prometnih nezgoda, milijarde eura utede
na materijalnim gubicima te smanjenje buke i oneienja okolia), novi edukacijski programi za vozae, igre i simulatori koji pomau diseminaciju naela i sadraja eko-vonje.
Na smanjenju tete postojeeg modela prometa, jo se potpunije nastoji u
okviru neformalnog pokreta odrivih gradova budunosti. O pozitivnim iskustvima te inicijative pie Peter Newman sa Sveuilita Curtin u Perthu (10). On nas
poziva da zamislimo grad koji koristi 100 posto obnovljivu energiju, iji se promet odvija dominantno elektrinim vlakom, biciklima ili pjeaenjem, gdje u
uredima zelenih poslovnih projekata koriste samo solarnu energiju, a djeca se
slobodno igraju na ulici koja je liena automobila, da bi nam potom priopio
da to nije fantazija ve stvarnost, u Vaubanu, dijelu Freiburga, s 5.000 domainstava. Navodi potom i druge ohrabrujue primjere odrivih gradova (Masdar u
Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Treasure Island u Kaliforniji, BedZED u Londonu, Hannover u Njemakoj), gdje su dramatino reducirali svoj ekoloki otisak
posredstvom alternativnog prometnog sustava, obnovljivih izvora energije, zelenom industrijom, sustavom nula smea i sl. Logino je da se Newman pita nije
li to zaetak nove kulture koju bi mogli ostvariti i drugi gradovi. Ostavljajui po
strani druge imbenike u nastajanju odrivih gradova, Newman se koncentrira
na kompleksni problem: kako ljude izvui iz automobila? Ne samo da Amerikanci
imaju najvie automobila u odnosu na broj stanovnika, ve se u prometu u njihovim gradovima troi po osobi dvostruko vie fosilnih goriva nego u gradovima
Australije. No u australskim se gradovima troi dva puta vie nego u europskim, a
ak pet puta vie nego u Tokiju, Singapuru ili Hong Kongu. Budui da je automobil
jedan od najznaajnijih krivaca za klimatske promjene, ovi bi podaci sami po
sebi trebali motivirati donositelje odluka u kulturalnoj transformaciji i smanjenju ovisnosti itelja o automobilu. Pokazalo se da je kljuno je li prometna infrastruktura u gradu oblikovana samo za automobile ili i za alternativne vrste prometa. Odgajanjem i educiranjem sudionika u prometu o klimatskim promjenama, kulturalnom promjenom, taksama na gradsku vonju automobilom i slinim
mjerama postie se sinergijski uinak u razbijanju ovisnosti ljudi o automobilu.
Na ovim je polazitima njemaki sociolog Werner Broeg razvio pristup poznat
kao TravelSmart u kojem se gradonaelnik ili dravni ministar pismom obraa
neposredno svakom domainstvu i moli za sudjelovanje u programu. U nastavku
se komunicira telefonom, neposrednim kontaktima i edukacijskim materijalima
te objanjava zato je za zdravlje pojedinca, grada i planeta vano da se automobil to manje koristi. Napredak nije spektakularan, no postupno se poinje cijeniti zato je vrednije pjeaiti, voziti bicikl ili koristiti javni prijevoz nego koristiti
osobni automobil. Brisbane i Perth gradovi su u kojima se projekt sve vie afirmira naznaujui potrebnu kulturalnu promjenu. Postupno se osvjetava vrijednost
novog planetarnog i zdravijeg ivotnog stila pa se od projekta TravelSmart stie
97
98
do projekta LivingSmart*: kretanje, odlazak u prirodu, briga za energiju, vodu,

smee, a specifina je korist ove orijentacije prevencija i redukcija pretilosti,
jedne od ozbiljnih nevolja nae civilizacije. Sustavni i trajni odgojni napori pokazuju da nije lako potisnuti ovisnost ljudi o automobilima ni popravljati tetu
koja je ve uinjena, no sve je to dobra priprema za transformaciju prometa koja
bi imala i snanije dosege u usporavanju klimatskih promjena i njihovih brojnih
nepovoljnih uinaka. Dakako, rezultati nisu spektakularni. Nije lako mijenjati navike i kidati ovisnike spone ovjeka i automobila. Prije no to naznaimo tri bitna podruja hitne promjene, ukazat emo samo na djeli onog to e stvarati potekoe. Postoje istraivanja o tekoama izbjegavanja koritenja automobila uz
istovremene prigovore javnom prijevozu i sl. Evo nekoliko izjava iz opsene studije Thorntona i suradnika, koje to ilustriraju: Imam 14 mjeseci staru bebu i auto
koristim za sve. I sama pomisao da se koristi neto drugo je trauma; Mrzim se voziti
autobusom kad se djeca vraaju iz kole. Djeca su problem u autobusu, apsolutna
nona mora. Prigovori javnom prometu izmeu ostalih su: Stanice su devastirane i ne pruaju zaklon; Ne stanu uvijek kad im se da znak; Autobusi su spori zbog
estog stajanja i gustog prometa; Autobusi su dosta rijetki; Stanice su opasne zbog
pljaki... (11). Kao to smo ve vidjeli, automobil se najvie koristi u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, no brojni planovi pokazuju da se i tamo misli dosta toga
promijeniti. Takve planove imaju uglavnom drave amerikog sjevera, katkad se
to moe nai i kod drava amerikog juga (npr. Florida i Alabama), gdje je na
vlasti obino Republikanska stranka, koja je donedavno negirala postojanje globalnog zatopljenja (12). Osim klimatskih promjena, koje su glavna opasnost za
opstanak civilizacije, a promet je jedan od glavnih uzronika klimatskih promjena, postoji jo nekoliko razloga za transformaciju automobilskog, ali i drugih vrsta prometa. Prije svega, to je brza motorizacija zemalja u razvoju, a i postojeih
milijardu automobila stvorilo je teko rjeive probleme. Vrlo je problematino i
postojee stanje fosilnih goriva i manipulacije njegovim cijenama. Profit koji se
pri tome ostvaruje ne ulae se u stvaranje novih, manje tetnih pogonskih goriva
i izvora energije. Nadalje, i s ovim brojem automobila promet je esto zaguen,
posebno u velikim gradovima. Polazei od ovih sasvim saeto predoenih problema, a prije svega zbog urgentnosti usporenja klimatskih promjena, Sperling i
Gordon trasiraju put izlaska iz klopke, odnosno put opstanka, pa bi se kulturalna
* TravelSmart, LivingSmart kretati se/putovati, odnosno ivjeti razborito, pametno.
ini se da je najlake rjeiv zadatak konstrukcija novih vrsta vozila, no jo

uvijek stoji kao provokacija ljudskoj domiljatosti. Zadatak je tehnoloki dijelom
ve rijeen konstrukcijom elektrinog automobila. Jedan je od prethodnika hibridno-elektrini automobil Toyota Prius. Ostaje, meutim, problem na koji je
nain proizvedena struja kojom se pune baterije takva automobila. Naalost, i
pri konstrukciji ovakva automobila ne vodi se dovoljno rauna o praktinosti, ivotnim potrebama, opem interesu, sigurnosti vozaa i stabilizaciji klime, ve se
opet krenulo od interesa proizvoaa i stvaranja profita.
Zasigurno je sloeniji problem pronalazak zamjene za fosilna goriva. Tzv. obnovljive izvore energije (sunce, vjetar, voda) uz prednosti prate i problemi, prije
svega da se nije dovoljno poticalo i razvijalo njihovo koritenje. Pokuaji s etanolom, gorivom biomase, nisu ispunili oekivanja zbog niza razloga. Energija nuklearne fisije pokazala se, zbog brojnih opasnih incidenata te zbog radioaktivnog
otpada, vrlo rizinom. Svojevrsni je san fiziara neograniena i jeftina energija
pa je traganje za njom ilo ovim slijedom. Nakon to je Hans Bethe 1939. objasnio
nuklearnu fuziju na zvijezdama, slijedila su iskustva s hidrogenskom bombom.
Budui da je vodik kljuni element u nuklearnoj fuziji i da ga ima u izobilju, ojaao je interes za energiju hladne fuzije. Prve pokuse hladne fuzije nainili su Fleischman i Pons, potom su slijedile replike i varijacije pokusa na mnogim sveuilitima. Ukljuili su se i fiziari iz CERN-a, koji su moda zakljuili da je znaajnije
istraivati primjenu energije hladne fuzije od traganja za bojom esticom. Znaaj ovog podruja istraivanja ilustrira Jed Rothwell brzim rastom znanstvene
literature o hladnoj fuziji. Njegova je knjiga Cold Fusion and the Future za nepune
etiri godine imala etiri izdanja (14). U njoj autor, vie u znanstvenofantastinoj
maniri, pie o moguim upotrebama jeftine energije hladne fuzije u raznim podrujima, pa i u prometu. Meu ostalim pretpostavlja kako bi izgledao automobil
i prometnice za energiju hladne fuzije. Budui da nije reeno kad bi to mogla biti
stvarnost, valja nastaviti istraivati praktinu primjenu ove nove energije te nastaviti irenje kapaciteta obnovljivih izvora energije. U meuvremenu su Focardi
i Rossi nastavili pokuse s katalizatorom energije hladne fuzije Dok se energija
hladne fuzije ne ostvari u irim razmjerima, vrijedi initi sve da energija fosilnih
goriva bude to ia (zemni plin) te da se koristi u okviru novog poimanja prometne i ljudske mobilnosti.
transformacija prometa odvijala u ove tri domene: transformaciji vozila, transformaciji pogonskih goriva i transformaciji mobilnosti ljudi i proizvoda (13).
99
100
Ne znajui jo za opasnosti klimatskih promjena, Jost Krippendorf je osamdesetih godina prolog stoljea o sveopoj mobilnosti, koja je u to vrijeme bila
daleko manja nego danas, zapisao: Posljedice nae mobilnosti, nae teko izvojevane slobode, prijete novim opasnostima. Stoga se valja zapitati jesmo li uistinu
neto dobili ili pak izgubili; isto tako valja se zapitati kako e uope biti dalje (15,
str. 9). To kako e uope biti dalje klopka je u koju smo dospjeli i iz koje valja nai
izlaz. Budui da je osnovni izvor energije u postojeem modelu razvoja jo uvijek izgaranje fosilnih goriva i da se pri tome i dalje emitiraju stakleniki plinovi
u atmosferu, potrebno je mijenjati i transformirati sve izrazitiju mobilnost ljudi
i proizvoda. Stvaranje novih vrsta vozila i novih izvora energije, koja bi ih pokretala, prije svega je tehnoloke prirode i, kao to smo vidjeli, zahtijeva vrijeme,
napor i suradnju znanstvenika prirodnih znanosti. No, kad se radi o treem bitnom imbeniku koji uzrokuje klimatske promjene, pretjeranoj mobilnosti, onda
su promjene znatno kompleksnije i tee. Da bi se preodgojilo putujue ovjeanstvo (kako je Jost Krippendorf naslovio svoju knjigu), potreban je zajedniki
i koordinirani napor nekoliko imbenika. Prije svega politike, koja treba smoi
hrabrosti i odgovornosti da donese neke odluke koje sigurno nee biti popularne.
Da se te odluke shvate i prihvate, trebali bi se potruditi strunjaci drutvenih znanosti: sociologije, pedagogije, psihologije, da spomenemo samo neke. S obzirom
na utjecaj koji imaju na svoje vjernike, svoj bi dio odgovornosti trebale preuzeti i
religijske institucije. Da se smanje emisije staklenikih plinova, treba putovati to
manje i voziti to manje. Primjerice, umjesto leta preko Atlantika na neki struni
skup, s obzirom na razvoj informacijske tehnologije, razmjena informacija moe
se ostvariti putem videokonferencije ili na drugi nain. Djelatnost turizma valjalo
bi u cijelosti preispitati, posebno turizma dalekih putovanja. Ljudi moraju znati
to dovode u pitanje, posebice kad putuju na druge kontinente.
I manje promjene koje se pokuavaju uvesti pobuuju otpore i pozivanje na

ovjekovu slobodu i racionalnost. Navedimo jo jedan primjer. Smanjenje brzine
jedan je od kljunih imbenika prometne politike, a dobitak je viestruk. Smanjenje brzine sa 120 na 100 km/h reducira emisiju CO2 za 10-20%. Ogranienje
brzine na autoputu do 100 km/h tijekom naftne krize smanjilo je broj nezgoda
u prometu za 25-50%. Ipak, svaki pokuaj da se uvede ogranienje brzine na autoputu izaziva snaan otpor, pa tako i nedavni prijedlog Europske komisije da se
brzina na autoputu limitira na 115 km. Odmah su se pobunili proizvoai snanih i brzih automobila, ali i neki strunjaci, jer, eto, voza je racionalno stvorenje
Nakon to smo analizirali kompleksan i nerijetko iracionalan odnos ovjeka

i automobila (podrazumijevajui pod automobilom sva motorna vozila koja voze
cestom na dva i vie kotaa) i napore koji se ine da se taj odnos uini racionalnijim i stavi pod djelotvornu kontrolu, ukratko emo se pozabaviti etikim dvojbama zranog prometa, premda to naelno vrijedi i za druge vrste prometa. I u
ovom se podruju troi ogroman dio energije za putovanja, odnosno prijevoz ljudi i roba. Prisjetimo se, ljudi putuju nerijetko i zbog trivijalnih razloga, to e rei i
nepotrebno. Da se takvim postupanjem ne dovodi u pitanje opstanak i budunost
nae djece, ne bismo ni otvarali raspravu o etikoj dvojbenosti mnogih putovanja.
K tomu, stvorili smo globaliziranu ekonomiju pa se i svaki komad robe, proizveden u podruju jeftine radne snage, prevozi tamo gdje se moe prodati te se i za
tu svrhu troe znaajne koliine energije. Zbog klimatskih promjena, koje imaju
mnogostruke i zastraujue uinke, ne bi nam vie trebalo biti svejedno kamo, na
koji nain i da li uope putovati ili neto transportirati. Ve se samim planiranjem
putovanja i izborom prometnog/prijevoznog sredstva nalazimo pred znaajnom
dvojbom. Da shvatimo o emu se radi, pomogao nam je istraivaki novinar George Monbiot. On je za putovanje od Londona do Manchestera (298 km, a priblino
takva je udaljenost Pula Zagreb), izraunao koliko se kilograma CO2 u prosjeku
po putniku/osobi emitira u atmosferu, ovisno o tome koje se sredstvo koristi.
Tako imamo: avion 70% popunjen 63,9 kg CO2, osobni automobil s 1-2 putnika
36,6 kg, vlak 70% popunjen 5,2 kg (5, str. 180). Relativno mala udaljenost, a
prelazei je, avion emitira ak 63,9 kg CO2 po putniku! Koliko se CO2 emitira na
brojnim meukontinentalnim letovima ili tisuama letova unutar SAD-a? Da nam
pomogne u predoavanju koliina meukontinentalnih letova, Monbiot navodi
da se na povratnom letu od Londona do New Yorka i natrag emitiraju 1,2 tone
CO2 po putniku. Mnogo, no znamo da su npr. Australija ili Argentina jo udaljenije. Iznenauje da veliki brodovi za turistika putovanja (kruzeri) stoje znatno nepovoljnije od aviona u emitiranju CO2 po putniku. Povratna vonja kruzera Queen
Elizabeth II na relaciji Southampton New York i natrag iznosi 9,1 tonu po putniku (16, str. 184). Stoga ne zauuje da je nakon nesree kruzera Costa Concordia
postojao strah da bi na njemu preostalih 2.300 tona nafte moglo dospjeti u more.
Uz navedene iznenaujue emitirane koliine CO2, na globalnoj sceni imamo niz
pa e smanjiti brzinu kad dobije signal da prebrzo vozi. Naalost, kad je u pitanju
(i)racionalnost vozaa, individualne su razlike prilino velike pa bismo i tu mogli
dobiti prilino rastegnutu tipologiju.
101
drugih nepovoljnih tendencija: poveanje broja letova i zrakoplova, novih aerodroma, izuma kao to je rent a couch, nestrpljivih putnika koji hoe posjetiti sve
kontinente ili to vei broj zemalja* itd. K tomu, u turistikoj sezoni imamo i oduevljenje brojem prispjelih motoriziranih turista, rekordnim brojem zrakoplova,
kruzera i sl. Nalije spomenutih tendencija goleme su koliine CO2 koje zavravaju u atmosferi, uz posljedino pogoranje klimatskih uvjeta, to se konkretno
manifestira u stradanju ljudi i drugih oblika ivota u ekscesima ekstremnog vremena. O ugroavanju ivotnih izgleda buduih generacija da i ne govorimo.
102
Meutim, postoji niz pojava i tendencija, dodue u zaetku, koje ukazuju na

razvoj nove svjesnosti, kritinosti i suzdravanja od putovanja sve dok se za njih
koriste fosilna goriva. Turizam, posebno onaj koji pretpostavlja daleka putovanja,
sve je izloeniji kritici, a sve se vie govori o eko-turizmu i turizmu u okviru vlastite zemlje. Budui da je odnos turizma i klimatskih promjena posebna tema, ovdje emo navesti samo dva primjera gdje se mogu nai alternative dominantnom
turizmu i putovanjima. Zlatna greda prva je agencija eko-turizma u Hrvatskoj, a
nudi odreene sadraje za kole, radne organizacije te grupe i pojedince, uglavnom vezane za Dravu, Dunav i Kopaki rit (17). Fondacija David Suzuki predlae
da budemo turisti, prije svega, u vlastitom gradu i otkrijemo to je to u njemu zanimljivo turistima koji ga posjeuju. Potom da vlakom ili autobusom istraujemo
bliu ili dalju okolicu. Valja izbjei letenje avionom, koristei druge mogunosti
komuniciranja, a ako se ba mora letjeti, onda je dobro birati direktne letove (slijetanja i polijetanja energetski su vrlo zahtjevna), nositi to manje prtljage, letjeti
po danu (noni letovi imaju nepovoljnije klimatske uinke), neke agencije imaju
podatke o veliini ugljikova ili CO2 otiska za pojedine destinacije pa se prije odluke o letu moemo o tome informirati itd. (18). Nadalje, u vrijeme uznapredovale
informatike tehnologije, koja uz ono to postoji moe ponuditi i nove alate za
komuniciranje na daljinu, nazonost na strunom skupu na drugom kontinentu
moe se pokazati sasvim nepotrebnom. Ve sada postoje vrlo kvalitetni videomaterijali o mnogim svjetskim znamenitostima te se mogu kod kue na miru pogledati i bolje analizirati nego kad se naguravamo u nekoj grupi turista. Nasluujui
zaetke nove svjesnosti i odgovornosti, istraivai stavova o klimatskim promjenama ispituju i spremnost za suzdravanje od dalekih putovanja, posebno avio* Na javnoj se televiziji jedan od naih poznatih putnika irom planeta poalio voditeljici: Zamislite,
bio sam u samo pet afrikih zemalja. Sramota!
to znae uinci klimatskih promjena, ve smo ilustrirali na primjerima uragana Katrina i Rita. Razaranja i stradavanja nisu se dogodila sluajno, ve kao posljedica globalnog zatopljenja. Naime, znanstvenici su suglasni, planet se zagrijava, odnosno zbiva se globalno zatopljenje, i to zbog emitiranja velikih koliina
staklenikih plinova u atmosferu. Ovo se dogaa zbog niza ljudskih djelatnosti, a
prije svega zbog izgaranja velikih koliina fosilnih goriva. Najnovija je ilustracija
spomenute suglasnosti analiza 2.258 lanaka o klimatskim promjenama, koju je
nedavno proveo J. L. Powell, a koji su struno recenzirani te objavljeni u 2013.
godini. U toj se analizi samo u jednom lanku negiraju ljudskim aktivnostima
uzrokovane klimatske promjene. U pisanju tih brojnih lanaka sudjelovalo je ak
9.136 autora (19). Slian snani konsenzus imamo u posljednjem opsenom izvjetaju Meuvladinog panela OUN-a za klimatske promjene, u ijoj su pripremi
sudjelovale stotine znanstvenika (20). Unato snanoj znanstvenoj evidenciji i
pojavama ekstremnog vremena, mi i dalje nastavljamo po starom, ostajui u koloteini, u neznanju i inerciji. Problematike klimatskih promjena nema u izbornim programima naih stranaka ni u tragovima*, nema je u kolskim programima, ni u medijima pa nema ni promjene ivotnog stila graana koji bi upuivao na
to da smo shvatili to se dogaa te da smo spremni za neke odgovorne promjene.
Ako se neto i dogaa, onda se to eksplicitno ne povezuje s ouvanjem klime.
Primjerice, upravo je u tijeku tzv. energetsko certificiranje zgrada kao mjera koja
* U meuvremenu tu problematiku unijela je stranka ORAH.
nom. U jednom naem istraivanju veina psihologa u Istri iskazala je spremnost

da se suzdri od putovanja avionom. Takvu spremnost iskazalo je i oko 30% gimnazijalaca iz Zagreba. Tako je to na razini stava, no na razini praktinog ponaanja nepovoljnije je. Nije lako mijenjati postojei ivotni stil, propagirane trendove
i prethodno oformljene aspiracije. Rijetko iskrena i vieznana izjava studentice
N. N. dobro to ilustrira: Ne bih se nipoto odrekla letenja avionom. Stvar je u nama
potroaima, a to se ne mijenja preko noi. Nedostatak obrazovanja i loa informiranost ini nas povodljivim. I sama sam za sitan novac letjela za London, a imam
u planu jo mnogo putovanja. Da budem iskrena: to e biti s mojim unucima, ako
ih bude, to im prijeti ne znam i ne zanima me, ne zamaram se time, a vjerujem da
dugo i neu. Budimo sirovo realni: velik postotak mojih vrnjaka dijeli moje miljenje. Znam svoju generaciju: pokazat e u nekom trenutku jaku zainteresiranost, a
par sati kasnije ponaat e se kontradiktorno. alosno, ali istinito.
103
bi nas usmjerila da pri izgradnji ili adaptiranju zgrada postignemo energetsku

uinkovitost, odnosno to manju potronju energije pri njihovu zagrijavanju/
hlaenju. Uglavnom, nedostaju pojanjenja da manja potronja energije znai i
smanjenje emisije staklenikih plinova u atmosferu, pa tako i usporavanje nepovoljnih klimatskih promjena. Ono to se ne proputa rei jest da je to mjera koja
se provodi u Europskoj uniji, pretpostavljajui da je to najjai argument. Na zagrijavanje/hlaenje prostora u kojima ivimo/radimo odlazi 30 do 40 posti energije
koju kao civilizacija troimo i tako pridonosimo klimatskim promjenama.
Nakon svega izloenog, s primjerenom dozom neizvjesnosti, zakljuimo: ako

elimo ouvati koliko-toliko podnoljivu klimu na planetu, trebalo bi mnogo toga
mijenjati. Vremena je malo pa bi traenje izlaza trebalo biti dovoljan izazov kreativnosti, motivaciji i odgovornosti svih onih koji se osjeaju p(r)ozvanima. Upitat
emo se na kraju, parafrazirajui T. Litmana (kojeg smo citirali u vezi s loom
pripremom grada New Orleansa za uragan Katrina): hoemo li i dalje ignorirati spoznaje klimatske znanosti ili emo planiranjem i pripremama, neophodnim
odlukama i promjenama, ukljuivi tu i promet, umanjiti stradanje ljudi i znatne
materijalne tete u zbivanjima mogueg ekstremnog vremena te istovremeno reducirati strah, nelagodu, frustracije i nasilje koje bi pri tome ljudi mogli doivjeti?
Zavrimo s Monbiotom i poricanjem stvarnosti, kao to smo i poeli: Poricanje je posvuda. Doao sam do uvjerenja da je to intrinzina komponenta nae civilizacije, jedna bitna strategija preivljavanja. Za razliku od drugih vrsta mi znamo
da emo umrijeti. Ova bi nas spoznaja mogla rastrojiti kad ne bismo bili u stanju
potisnuti je. Za razliku od drugih vrsta, mi znamo kako da ne znamo. Koristimo
ovu jedinstvenu sposobnost da potisnemo ne samo znanje o smrtnosti ve i sve ono
to nalazimo neudobnim, sve dok ova strategija preivljavanja ne postane prijetnja
naem opstanku (21, str. 1).
Literatura:
1.
2.
104
3.
4.
Roberts, I., Hillman, M. (2005). Climate change: the implications for policy on injury
and health promotion, www.ncbi.ulm.nih.gov/pubmed/16326762
Uinimo aute zelenima (bez oznake godine izdanja), Hrvatski autoklub.
De Rougemont, D. (1989.). Budunost je naa stvar, Knjievne novine, Beograd.
Tencer, D. (2013). Car population, www.huffingtonpost.ca/.../carpopulation_n_93429
6.
7.
8.
9.
Andrey, J. (2003). Weather and Transportation in Canada, u: Andrey, J. i Knapper,

C. (ur), Department of Geography Publication Series No. 55, University of Waterloo,
Canada.
Rowland, B. i sur. (2007). Road transport sensitivities to weather and climate change
in Australia: A review of climate change effects, 30th Australian Transport Research
Forum, Melbourne
Brunkard, J. i sur. (2008). Hurricane Katrina Deaths, Louisiana, 2005; Disaster Medicine and Public Health Preparedness
Baldwin Hess, D. (2006). Floating Cars, The Access Almanac, br. 25.
Litman, T. (2006). Lessons From Katrina and Rita What Major Disasters Can Teach
Transportation Planners, Victoria Transport Policy Institute, www.vtpi.org/katrina.
pdf
10. Neuman, P. (2011). Sustainable Cities of the Future: The Behavior Change Driver, Sustainable Development Law & Policy, Vol. 11, Iss.1, Article 6.
11. Thornton, A. i sur. (2011). Climate Change and Transport Choises, http://www.dft.
gov.uk/pgr/scienceresearch/social/climatechangetransportchoises/
12. Federal Highway Administration (2010). Climate Change Model Language in Transportation Plans, www.fhwa.dot.gov ... Resources And Publications
13. Sperling, D., Gordon, D. (2008). Two Billion Cars Transforming a Culture, TR News,
br. 259.
14. Rothwell, J. (2007). Cold fusion and the Future, Fourth Edition, http://lenr-canr.org/
acrobat/RothwellJcoldfusiona.pdf
15. Krippendorf, J. (1986.). Putujue ovjeanstvo za novo poimanje slobodnog vremena i putovanja, Zavod za istraivanje turizma, Zagreb.
16. Monbiot, G. (2011). Introduction: On trying to be less wrong, www.monbiot.com
17. www.zlatna-greda.org
18. www.davidsuzuki.org
19. Plait, P. (2014). The very, very thin Wedge of Denial, www.slate.me/1dn9i0
20. xxx (2013). Climate Change 2013 Physical Science Basis, IPCC Intergovernmental
Panel on Climate Change, www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/
21. Monbiot, G. (2006). Heat: how to stop the Planet from Burning, with research assistance by dr Matthew Prescott, Doubleday, Toronto (Canadian edition).
5.
105
Pedagogija klimatskih promjena
elja mi je da EU predvodi borbu protiv globalnog zatopljenja na susretu OUN-a 2015. u Parizu i s ciljem ogranienja rasta temperature
do 2 oC u odnosu na predindustrijsko stanje. Dugujemo to buduim
generacijama.
Radi nae djece i nae budunosti, moramo uiniti vie u borbi s klimatskim promjenama.
Barack Obama
Kad se dva citirana politiara, kao prvi ljudi dviju najjaih ekonomskih i politikih zajednica zemalja, u vezi s klimatskim promjenama pozovu na budunost i
budue generacije, mogli bismo pomisliti da je stvar globalnog dogovora o ouvanju klime na planetu rijeena stvar. Naalost, kao to nas ui duga povijest konferencija o klimatskim promjenama u okviru OUN-a, nije tako. Jedini bitan dogovor,
Kyoto protokol o ogranienju emisija staklenikih plinova (SAD, Australija i jo
neke zemlje uope ga nisu potpisale, a i od ostalih je izigravan otpoetka), danas
je praktino mrtav. Po svemu sudei, globalni dogovor o ouvanju klime i rjeenje
koje ide od vrha prema dolje, jo e se ekati. Oito je da politiari, pa i upravo
citirani, duguju jo nekome, a ne samo (svojoj) djeci i unucima.
Budui da dragocjeno vrijeme prolazi, a rjeenja odozgo prema dolje nema,
postavlja se pitanje moe li se neto znaajno uiniti odozdo prema gore? Kad je
P E DAG O G I J A K L I M AT S K I H P R O M J E N A
Jean Claude Juncker
107
108
talijanski pedagog Corradini osamdesetih godina prolog stoljea izrekao misao

da u konanoj analizi svijet nee spasiti ni znanost, ni politika, ni tehnologija ve
odgoj (1), vjerojatno nije slutio da e se njegova misao odnositi u dobroj mjeri na
klimatske promjene, najveu globalnu opasnost naih dana. Uzmemo li odgoj u
njegovu irem znaenju, to ukljuuje i utjecaj masmedija, religijskih institucija i
sl., a ne samo odgojno-obrazovnog sustava, Corradini je bio u pravu, jer ljude valja nauiti drugaije ivjeti na naem mnogoljudnom planetu. Nije lako mijenjati
vrijednosne orijentacije, stavove i ponaanja koja je dugo i neometano razvijao
predatorski kapitalizam pa, kako tvrdi Howard, odgoj za klimatske promjene
postaje imperativ i pitanje opstanka. Odgovarajui na neupitnu prijetnju klimatskih promjena i nastojei ii odozdo prema gore, unato povremenim blokadama korumpirane politike i financijskim potekoama, zbiva se prava proliferacija
internacionalnih, nacionalnih i regionalnih programa usmjerenih na promjene
stavova i ponaanja vezanih s fenomenom klimatskih promjena (2). Klimatske
su promjene definitivno najvei problem javne politike naeg vremena, a pedagogija klimatskih promjena trebala bi imati bitnu ulogu u razvijanju klimatske
pismenosti te informirati i motivirati pojedince, drutvo i vlasti da, u svrhu ouvanja koliko-toliko povoljne klime, donesu bez odlaganja dobro utemeljene i promiljene odluke. Uz osnovno to smo rekli o klimatskoj pismenosti u uvodnom
lanku, napominjemo neka razmatranja i istraivanja toga sve vanijeg podruja
ljudskog znanja.
Miler i Sladek, na Meunarodnoj konferenciji o odgoju i psihologiji odgoja

2010., zastupaju stajalite da tu novu pismenost moraju svi usvojiti, dapae smatraju da je to jedno od osnovnih ljudskih prava, no ipak su u poetku svladavanja
te pismenosti za naelo selektivnosti. Naime, korisnije je da tu neophodnu pismenost usvoji politiar, koji sudjeluje u donoenju odluka. Prioritet zasluuju i menaderi*, novinari, uitelji i sline profesije. Nadalje, ti autori analiziraju odnose
i interakcije nekih novih vrsta pismenosti i klimatske pismenosti. Komentiramo
njihov prilog o tim interakcijama. Klimatska pismenost svoje osnovne spoznaje
nalazi u znanstvenoj pismenosti, odnosno u onom njezinu dijelu koji se zove zna* Ovih dana (kolovoz 2014.) u TV-vijestima jedan je menader u turizmu govorio o potrebi tisua i
tisua novih hotelskih leaja, o jaanju turistike industrije, a novinari su s oduevljenjem izvjetavali o milijunima turista, rekordnom prometu na aerodromima itd. Da su iole klimatski pismeni, znali bi da je prognoza turizma na Mediteranu prilino sumorna. Znali bi i kakva je povezanost
manifestacija ekstremnog vremena tijekom 2014., poplava u Slavoniji i broja turista koji dolaze
na Jadran.
Dakako, radi se i o tome da se odgoj, shvaen u najirem smislu, mobilizira na

preorijentaciji drutva prema odrivosti i usporenju klimatskih promjena, a to je
bitan preduvjet opstanka civilizacije. No, ovako shvaen odgoj, i njemu primjerena pedagogija, kao pokuaj da se stvari pokrenu odozdo, nije ba jednostavno
rjeenje u pristupu klimatskim promjenama, posebno ako izostanu koordinacija
i suradnja politikih struktura. Promovira se, dakle, preorijentacija i odozdo vri
pritisak na odgovorne donosioce odluka u politici.
Nesumnjivo je da se pedagogija klimatskih promjena konstituira i mnoga

istraivanja u svijetu upuuju na to. Uz ono to smo ve rekli, ukratko emo komentirati tek neke primjere tih istraivanja. Spomenuta stajalita dobrim dijelom pripadaju i jednoj od meunarodnih asocijacija, nazvanoj Alijansa instituta
za odgoj.
Klimatske promjene ine odgoj za odrivi razvoj urgentnim prioritetom, a on
postaje i kljunim imbenikom u globalnom sporazumijevanju o klimatskim promjenama. Ova je asocijacija dala neke od znaajnih preporuka, koje predoavaju i znaaj i sloenost problematike s kojom se pedagogija klimatskih promjena
treba nositi:
nost o klimi. Problem moe biti manje razumljiv argon nekih znanstvenika, a to
katkad ide u prilog onima koji negiraju ovjekov utjecaj na klimatske promjene.
Premda je klimatska pismenost dio ire ekoloke pismenosti, zbog svoje hitnosti
ne bi se smjela utopiti u nju, kao ni u uenje o odrivom razvoju. Meu ostalim
je novijim pismenostima, koje su u manjoj ili veoj mjeri u interakciji s klimatskom pismenou, i medijska pismenost. Mediji nerijetko naginju senzacionalizmu, manipulaciji i krivoj interpretaciji znanstvenih injenica. U raspravama daju
vie mjesta klimatskim skepticima, a nerijetko rade onako kako je naloio vlasnik medija. Razlikujui formalni (kola) i neformalni (mediji, muzeji, knjinice i
sl.) odgoj za klimatske promjene, autori se pozivaju na istraivanje Leiseriwitza
koji je ustanovio da su tri etvrtine Amerikanaca za formalni odgoj svoje djece o
klimatskim promjenama. Autori su pokuali u ekoj Republici provjeriti to je
povoljnije za odgoj o klimatskim promjenama u viim razredima (od 6. do 9.): da
uenici ue o tome u okviru postojeih predmeta (fizika, geografija, kemija i sl.)
ili da te sadraje ue u posebnom predmetnom podruju? Poslije praenja i provjera ustanovili su da je druga solucija bolja i konzistentnija (3).
109
Neke odrednice drutva i ekonomije morale bi se znaajno promijeniti: u

proizvodnji, potronji i ivotnom stilu morali bismo napustiti sve ono to
ugroava odrivost.
Ovakva se nastojanja tiu drutva u cjelini, premda je kolski sustav kljuan imbenik u uenju i modeliranju odrivosti, posebno u uenju ouvanja klime. Vlade u tim nastojanjima trebaju osigurati podrku kolskom
sustavu.
Drutvena zajednica participira u vrijednim projektima odrivosti i izvan

kole te podrava interdisciplinarni pristup.
Jedna je od barijera u odgajanju za klimatske promjene nedovoljno znanje

uitelja. Stoga obrazovanju uitelja na sveuilitu treba dati potreban prioritet, a to vrijedi i za njihovo dopunsko obrazovanje.
U razvoju pedagogije klimatskih promjena vrlo je znaajna suradnja i interakcija istraivaa, uitelja, civilnog drutva i drugih imbenika pri stvaranju kurikuluma za odrivi razvoj. Preporuuje se politici da te napore uvaava i podrava.
110
Spomenuta alijansa ukljuuje vei broj zemalja, ima i svoj skup strunjaka
koji zajedniki unapreuju projekt pedagogije klimatskih promjena, odnosno izdvajaju primjere dobre prakse u pojedinim zemljama. Bez obzira na tekoe evaluacije i barijere pri njenoj realizaciji, ipak su izdvojeni uspjeni primjeri. Tako
je npr. u Australiji odgoj za klimatske promjene realiziran u vie od dvije tisue
kola i na 570.000 uenika, uz opu podrku projektu (4). Na velikom naporu
u osvjetavanju potrebe za ouvanjem to povoljnije klime, na brojnim radnim
materijalima, posebice u zemljama u razvoju, treba zahvaliti UNICEF-u. Obraeni
su razliiti aspekti klimatskih promjena te nainjene broure za brojne zemlje u
razvoju s temeljnim spoznajama o ovom sloenom fenomenu.
Dakako, postoje i zemlje koje su neovisno o drugima bile prisiljene reagirati
na izraeniju opasnost koju predstavljaju klimatske promjene. Pouan je sluaj
Republike Maldivi, skupine od neto manje od 1.200 otoka u istonom Indijskom
oceanu, s najviom tokom tla iznad mora od 2,4 m i prosjenom visinom od 1,8
m. K tome, pola populacije ove zemlje ivi udaljeno tek stotinu metara od mora.
Na takvoj udaljenosti od mora nalazi se i 135 kola. Zbog podizanja razine mora,
Maldivi e prije ili poslije najveim dijelom svoje povrine potonuti u more. Sudbinu Maldiva dijele i neke pacifike drave u kojima je stanje jo nepovoljnije.
Nainimo li kratku usporedbu odgoja za klimatske promjene Maldiva i

Hrvatske, jedne azijske i jedne europske zemlje, suoavamo se s paradoksom. U knjizi, koju smo naveli u literaturi, raspravlja se o brojnim
aspektima odgoja za klimatske promjene, cijelo drutvo ui umijea
adaptacije na njih, razmilja se kako izbjei rizike, a u nastavnim programima daje im se vrlo znaajno mjesto. Kod nas meutim nita od
toga. Mi se zapravo nismo odluili ni stvar nazvati pravim imenom, a o
unoenju odgoja za klimatske promjene u nastavne programe nema
nikakvih naznaka. Trebat e se dogoditi jo poneka nevolja pa emo
valjda i mi zamijetiti tu golemu prijetnju i poeti neto poduzimati u
vezi s njom. Vjerojatno e opasnost jo porasti, a izgubit emo i dragocjeno vrijeme, pa emo napokon shvatiti da se moramo suoiti s
nevoljom. Da se kod nas bilo to uinilo na tzv. adaptaciji na uinke
Na Maldivima nitko ne sumnja u realnost i prijetnju klimatskih promjena, naime

nerijetko su i ivotno ugroeni jer su izloeni snazi valova tijekom oluja, obilnim
oborinama i drugim nevoljama. Valovi uzrokuju i eroziju obala, a tome pridonose
i obilne kie. U opasnosti je i oko 120.000 uenika, sa stalnim rizikom fizikih i
socijalnih trauma, to ukljuuje smrt, povrede, izbjeglitvo, bolesti pa i kroninu
pothranjenost, a na socijalnom planu gubitak roditelja ili obitelji. Rizici za odgoj
su i kompleksniji. U takvim je uvjetima zadravanje kola i uitelja na manjim
otocima teko. Tekoe su i u fluktuaciji nastavnog kadra u srednjim kolama,
jer je veina tih nastavnika iz drugih zemalja. Nadalje, u sluajevima ekstremnog
vremena moe doi do oteenja kolskih zgrada, pa i viemjesenog prekida nastave. Da se ublae potekoe i tete, poduzimaju se za klimatske promjene tipine mjere adaptacije, poevi od arhitektonskog dizajniranja zgrada, brige o uvjetima sigurnosti te treniranja uitelja i djece za eventualne krizne situacije koje
donose klimatske promjene. Nacionalni plan mjera adaptacije u prvi plan stavlja
odgoj i obrazovanje za klimatske promjene, a sve se odvija uz potporu i suradnju
s ministarstvom odgoja i obrazovanja. Posebna panja posveuje se participacijskoj analizi ranjivosti kola, obitelji i djece, a u njoj sudjeluju svi koji mogu na
bilo koji nain pridonijeti smanjenju rizika tijekom zbivanja ekstremnog vremena. Primjer Maldiva naveli smo kao ilustraciju, jer kad je opasnost od posljedica
klimatskih promjena stalna i realna, pedagogija klimatskih promjena namee se
kao normalno i uobiajeno, ali i prioritetno rjeenje (5).
111
klimatskih promjena, imali bismo znatno manje potekoa, trauma,

tete i rtava u poplavama 2014. u Slavoniji. Dok se na Maldivima u
mnogim dokumentima govori o klimatskim promjenama, kod nas, u
2013. predstavljenoj Strategiji razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije, o odgoju za klimatske promjene ni rijei.
112
Odgoju za klimatske promjene dobar je doprinos dao David Selby, profesor

odrivog razvoja na Sveuilitu Plymouth, istovremeno i direktor Centra za odrivu budunost. Prije svega, on smatra da postojei kolski sustavi teko plove u
moru kompleksnosti, da su zastali u zatiju inertnosti, a da im vrlo sloeni fenomen klimatskih promjena prua priliku da se ponesu sa sloenou suvremenog
svijeta. Po njemu su kole jo uvijek utvrde mehanikog mentalnog stava. Razredi, nastavni predmeti kao sume diskretnih dijelova svojevrsna su norma, kompeticija je iznad suradnje i jo uvijek dominira. Zbog svojih obiljeja, klimatske
promjene nude priliku da se kola sueli sa sloenou, umreenou, kaotinou, neizvjesnou i slinim izazovima. U ovom je sluaju u pitanju i svojevrsna
akulturacija znanosti, a obrada fenomena klimatskih promjena kroz pojedine
predmete (povijest, geografiju, likovna umjetnost) moe djelomino pokazati
njihovu kompleksnost. Navodei rezultate nekih istraivanja, Selby pokazuje da
i uitelji i oni koji studiraju za uitelje relativno slabo poznaju sloene pojave klimatskih promjena i u stanju su odreene konfuzije. Brkaju ozonski sloj i uinak
staklenika, navode da globalno zatopljenje uzrokuje rak koe, a globalnom zatopljenju kao uinak pripisuju ak i nuklearno zraenje. Razumije se da se onda to
prenosi u razredima na uenike. Dakako da Selby, kao autor ili suautor vie knjiga o odgoju za klimatske promjene, ima neke odgovore kako poboljati stanje,
kako uspjeno kompleksnost klimatskih promjena obraivati s pojedinim uzrastima i sl. Ovdje emo dotaknuti jo neke od njegovih zanimljivih teza. Po njemu
je jedna od mana dananje kole, kad se radi o susretu s klimatskim promjenama,
nedostatna orijentacija na budunost. Uenici e dobar dio svog angamana u
drutvu ostvarivati u budunosti. U tom smislu on razlikuje nekoliko razliitih
budunosti: vjerojatna budunost ona koja e se ostvariti ako se sadanji trendovi i razvoj nastave; mogua budunost ona koja bi mogla doi ukoliko konstruktivni napori nadjaaju sebina nastojanja nekih posebnih grupa; preferirana budunost budunost koja je u skladu s naim individualnim vrijednostima i
prioritetima, ona kakvu bismo eljeli. Polazei od istraivanja vjerojatne, mogue i preferirane budunosti, uenici mogu postavljati razliita pitanja: Koje smo
negativne scenarije budunosti otkrili? Kako moemo takve scenarije sprijeiti?
Koje pozitivne scenarije moemo prepoznati? to moemo uiniti individualno i
kolektivno da se oni ostvare?
Ne iscrpljujui ni priblino brojne pokuaje zasnivanja odgoja i pedagogije za

klimatske promjene, predstavit emo ukratko neka promiljanja o empatijskom
odgoju, a jedan je od zagovornika empatijskog odgoja Jeremy Rifkin*. U svijetu
kakav danas jest, svijetu globaliziranog kapitalizma i sukoba u kojima se ubijaju
stotine djece, da ostanemo samo na tome, takva promiljanja djeluju sasvim nestvarno. No Rifkin misli ozbiljno, a u tekim vremenima i utopijska su razmiljanja svojevrsni putokazi. On nas zapravo upozorava da su alternativa empatijskoj
civilizaciji kaos, migracije, glad, sukobi Budui da se sve navedeno kao posljedica klimatskih promjena ve dogaa, valja dodati da e se te pojave dogaati u
sve veoj mjeri. Rifkin je senzibiliziran za globalne probleme jo iz vremena kad
je pisao svoju poznatu knjigu Entropija (1981.), no neke su ga okolnosti motivirale da dovri knjigu Empatijska civilizacija utrka za globalnom svijeu u krizom
pogoenom svijetu (2010.). Prije svega, ekonomska kriza 2008. i debakl dogovora
o klimi lidera 192 zemlje krajem 2009. godine u Kopenhagenu. K tome, predsjed* Jeremy Rifkin, ugledni profesor na Pennsylvania Universityju, autor je mnogih knjiga, meu ostalim u ovom kontekstu znaajne, The Empathic civilization: The Race to Global Consciousness in a
World in Crisis (2010.). Rifkin je savjetnik u mnogim projektima Europske unije, kao i predsjednicima pojedinih vlada, npr. i Angeli Merkel.
Ostavimo po strani druga zanimljiva razmiljanja koja nam nudi Selby i navedimo jedan doista rjeit prijedlog, o kojem moe razmisliti svatko od nas. On nas
poziva da razmislimo o onom to smatra da je dobro i za ljude i za planet koji nastanjuju, a to je ono to nazivamo dobrovoljna jednostavnost. U moru promjena
koje bi u tom smislu trebalo preispitati jesu drutveni, odgojni i osobni prioriteti.
Poziva se na G. Monbiota, koji tvrdi da mnogo toga to smo mislili da je dobro,
moe sada ispasti loe. Bila je ljubaznost otputovati roaku na vjenanje, a sada
se to izokree u neto neuviavno, da ne kaemo okrutno. Klimatske promjene
problematiziraju, zbog utroka velikih koliina energije, i standard da su ulice u
gradovima nou osvijetljene, jer ispada da to ubija vie ljudi nego to ih spaava.
Klimatske promjene zaokrenule bi na moralni kompas, a mi za neto takvo ba
i nismo pripremljeni (6).
113
nik Obama je krajem 2009. zapoeo kampanju Educate to Inovate s ciljem da se

odgajaju mladi ljudi u znanosti, tehnologiji, inenjerstvu i matematici kako bi i
dalje naciji omoguili konkurentnost u globalnoj ekonomiji. Dakle, umjesto zaokreta i brige za ouvanje klime, i dalje bi trebalo kolovati produktivne djelatnike trine ekonomije koje krase obiljeja racionalnosti, agresivnosti, narcizma,
prisvajanja pa i gramzivosti. Zabrinut za mogui nestanak civilizacije, Rifkin je
vie za odgajanje mladih ljudi koji surauju, suosjeaju, drutveni su i njeguju
meuovisnost, odnosno umjesto ekonomije rasta, koja razara biosferu, trebala
bi nam ekonomija odrivosti, a na mjesto homo sapiensa, kako on kae, trebao bi
stupiti homo empathicus. Jedan od pomaka koji se oekuje jest i pomak institucionalne religioznosti k osobnoj spiritualnosti, odnosno tranzicija doba vjere u
doba empatije. Pozivajui se na Goethea (jedinstvo misli i objekta prouavanja),
Kohuta (znanstvena misao kao kombinacija empatije i tradicionalne znanstvene
metode) te Maslowa (objektivnost kojoj je stalo), zalae se za empatiki pristup
u znanstvenom istraivanju.
114
Dok je po Rifkinu empatija kroz povijest postojala na razini plemena, iste

religijske grupe ili nacije, danas, kao uvjet opstanka, ona treba izrasti kao suosjeanje na razini biosfere planeta. Velika misija odgoja za klimatske promjene jest
napredovanje od parcijalnih identiteta k opem, globalnom koji se iri na Zemlju
kao jedinu istinsku domovinu. U uvjetima razaranja biosfere i sve izraenijih klimatskih promjena, empatija i suradnja naprosto su uvjet opstanka civilizacije. K
tome, posredstvom odgoja trebalo bi ostvariti transformaciju kompetitivnosti u
suradnju i suosjeanje, a tradicionalno znanje je mo, usmjereno na osobni probitak, trebalo bi ii prema znanju podijeljene odgovornosti za opu dobrobit ovjeanstva. Internet kao svojevrsna globalna neuronska mrea omoguio bi nastajanje nove etike odranja ivota. Da se ostvare takve namjere, kolski razredi trebaju postati laboratoriji svjesnosti o ugroenoj biosferi gdje uenici, meu ostalim,
shvaaju da njihov nain ivota ostavlja ekoloki otisak, a ovaj opet ostavlja uinke na sve ljude i ostala iva bia koja nastanjuju biosferu planeta. Ue da obilje
energije koju troimo utjee na ivote drugih, ukljuujui i njihovu glad i umiranje. Rifkin navodi da se u kurikulumima 18 zemalja ve ui empatija, a u nekim od
njih ve od prvog razreda. Posebno istie viegodinje napore edukatorice Mary
Gordon koja u okviru projekta Korijeni empatije, od prvog do osmog razreda, diljem Kanade ui djecu empatiji. Tijekom realizacije projekta kljuni su momenti
dolasci majke ili oca s malim djetetom u razred. Dijete i roditelj iz susjedstva
su kole, posjet je pripremljen, a djeca ue itati bebine osjeaje i empatiju iz

komunikacije roditelja i malog djeteta. Takvi se posjeti dogaaju otprilike dva
puta mjeseno. Djeca uz empatiju svladavaju i emocionalnu pismenost openito
te umijee da jedno u drugome nalaze i uvaavaju ljudsko bie. irei empatijski
senzibilitet, polae se osnova empatijske etike i socijalne odgovornosti, a djeca
postaju postupno svjesna svojevrsnog planetarnog iskustva i osjeaja da svi dijelimo zajedniki ivotni brod (7,8).
Viegodinji rad M. Gordon na razvoju empatije bio je potaknut, prije svega,

nasiljem u drutvu (51% ena u Kanadi doivjelo je nakon 16. godine ili fiziko ili
spolno nasilje), bullyingom i cyberbullyingom, nedovoljnom kvalitetom roditeljstva, a posebno oinstva i sl. (9).
Slino Rifkinu, i Roman Krznaric rad Mary Gordon smatra posebnim i poziva se na njega kad raspravlja o vrijednosti empatije u odgajanju djece za klimatske promjene. U svom opirnijem radu You Are Therefore I Am: How Empathy Can Create Social Change (10) navodi kao ilustraciju nekoliko programa za
razvoj empatije, a meu njima na prvom mjestu program Mary Gordon. Ovdje
emo tek fragmentarno prikazati neke zanimljivosti projekta koji se primjenjuje
u Ujedinjenom Kraljevstvu, a nastao je pri Sveuilitu Oxford: Klimatski kaos: Oxfamov* odgoj za globalno graanstvo. Uz empatiju prema drugima u naem ivotnom okruenju, ovaj je program u pristupu empatiji internacionalno orijentiran.
Meu ostalim, da se pobolja razumijevanje djece za uinke klimatskih promjena
na ivot ljudi, razvija se empatija za ljude koji ive u drugaijim uvjetima od onih
* Oxfam, kratica od rijei Oxford i family.
Bebe u razredu
115
u kojima ive djeca. Nakon to djeca proitaju kratku studiju sluaja, zamoli ih se
da napiu priu sa stajalita ljudi o kojima su itali ili da to prikau crteom. Da bi
to ostvarila, djeca se moraju uivjeti u situaciju, misli i osjeaje nekog drugog koji
moe biti udaljen u prostoru (na Pacifiku) ili vremenu (naredna generacija). Evo
primjera iz studije sluaja jednog itelja sa skupine otoka Tuvalu (Juni Pacifik):
Kad sam bio mlad, odlazio sam u posjet tetki na jedan od manjih Tuvalu otoka, na
kojem su bile tri kue. Tamo je ivjelo 25 ljudi. Sada tamo nema kua, nestale su,
ostao je samo pijesak. Uz moj otok, Nukufetau, druge otoke progutalo je more. Zastrauje me jako, ne znam to e se dogoditi. U brizi sam za svoj otok, to je najbolji
otok koji znam ...Netko bi morao rei ljudima da ne oteuju okoli. Oni moraju
misliti o nama. to e biti s nama?...to sa svima koji brinu kao ja? (10, str. 30).
Premda smo tek ilustrativno naveli neke od pokuaja utemeljenja odgoja za

klimatske promjene, ipak emo izvesti odreeni zakljuak. Povoljni klimatski
uvjeti osnovna su pretpostavka ivota ljudi. Od itelja poplavljenih mjesta u Slavoniji, budui da vodostaj rijeka opet raste, mogla se uti uporna poruka: strah
da bi se poplava mogla ponoviti.
116
Strah bi bio i vei da su ve obnovili svoje kue. Jasno je da nemaju obavijesti

o tome to im se stvarno dogodilo, jo su uvijek klimatski nepismeni. Ovakva situacija samo pokazuje koliko smo kao drutvo nespremni da poduzimamo ivotno vane mjere. Stoga bi ovo mogle biti osnovne odgojne implikacije klimatskih
promjena:
Uvoenje odgoja o klimatskim promjenama pitanje je opstanka, ak ako
su izgledi za uspjeh malo vjerojatni i ako nam je ostalo malo vremena. Potrebne su radikalne odluke i brzo postupanje. Odustajanje ima vrlo nepovoljan scenarij.
Odgoj o klimatskim promjenama integralni je dio odgoja o odrivosti, ali
zbog hitnosti zasluuje apsolutni prioritet.
Potrebno ga je uvesti na svim stupnjevima formalnog obrazovanja i povjeriti ga najboljim strunjacima. Osnovni sadraji: postupci ouvanja klime,
mjere adaptacije na pojave ekstremnog vremena, priprema na traumatine situacije, uzroci i uinci klimatskih promjena, svladavanje klimatske
pismenosti, nepravde i nedovoljna svjesnost da ih inimo i sl. Klimatske
promjene vrlo su kompleksna pojava pa treba izbjegavati bilo kakve simplifikacije.
Kako zatvoriti jaz izmeu znanja i akcije? Mnoga istraivanja, pa i neka naa,
pokazuju da taj jaz postoji. Naime, neto su ljudi spremni priznati na razini stava,
ali nisu dosljedni kad se u skladu s time trebaju ponaati. Milijuni ljudi znaju za
povezanost staklenikih plinova i uinaka klimatskih promjena, donekle umire
savjest zamjenom arulja koje imaju manju potronju energije, ali se ne odriu
letenja avionom. Klimatske e nas promjene svojim uincima, prije ili poslije, itekako i ekonomski pogoditi, no mi idemo dalje i na isti nain. Po Krznaricu, ono to
nedostaje u ovoj relaciji jest neophodna empatija. Ona posebno manjka vladama,
kompanijama, ali i pojedincima. Ve danas netko pati od gladi, nedostatka vode,
poplava, sua ili poara (o onima koji umiru ovog puta ne govorimo), a mi nastavljamo s energetskom potronjom kao da se nita ne dogaa. Nedostaje svojevrsna ekstenzija empatije u prostoru (rtve poplava u Aziji, djeca koja umiru u
Africi) i vremenu (tekoe s kojima e ivjeti budue generacije).
Vrijeme je da se empatija shvati kao etiki vodi u drutvenim akcijama. Kako
veli Krznaric, nalazimo se pred revolucijom ljudskih odnosa i uimo sve ee
kako je u cipelama drugog, irei novi moralni kodeks na sve to inimo, uz empatiki credo: Ti si, dakle ja jesam (11), s uvjetom da to ne vrijedi samo za ljude,
ve i za biosferu.
Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
Corradini, L. (1986). La scuola e i giovani verso il Duemila, Giunti & Lisciani Editori,
Milano, str. 51.
Howard, P. (2013). Everywhere you go always take the weather with you: Phenomenology and the pedagogy of climate change education, Phenomenology & Practice,
Vol. 7, No. 2.
Miler, T. i Sladek P. (2011). The climate literacy challenge, Procedia Social and Behavioral Sciences 12, str. 150-156.
xxx (2009). Climate change and sustainable development: the response from education, Alliance of leading education institutes.
Das, P. K. (2010). Climate change and education Maldives, UKaid from the Department for International Development.
Odgoj o klimatskim promjenama kritian je i dovodi u pitanje ekonomiju rasta, konzumerizam, turizam dalekih putovanja, ivotni stil potronje
tetne energije i sl. Traga za alternativnim vrijednostima, modelima i nainima postojanja i ivljenja.
117
6.
7.
8.
9.
Selby D. (2008). The need for Climate Change in Education, u: Gray-Donald, J. i Selby,
D. (ur.) Green Frontiers: Dancing Away From Mechanism, Sense Publishers, Rotterdam, str. 252-262.
Rifkin, J. (2010). The Empathic Civilization, An Adress before the British Royal Society for Arts, www.coe.int/t/dg4/.../cwe/EmpathcCIV_EN.pdf
Rifkin, J. (2011). Empathic Education: The Transformation of Learning in an Interconnected World, www.coe.int/t/dg4/.../cwe/EmpathcED_EN.pdf
Gordon, M. (2003). Roots of empathy: responsive parenting, caring societies, Keio

Journal of Medicine, vol. 52. br. 4.
10. Krznaric, R. (2008). You Are, Therefore I Am: How Empathy Education Can Create
Social Change, Oxfam GB Research Report.
11. Krznaric, R. (2010). Empathy and Climate Change: Proposals for a Revolution of Human Relationships, u: Stefan Skrimmshire, ur.: Future Ethics: Climate Change and
Apocalyptic Imagination, Continuum International Publishing Group.
118
Boje klimatskih promjena*
Klimatske su promjene straan problem i apsolutno ga je potrebno rijeiti.

Zasluuje velik prioritet.
Mogunost da naa civilizacija, zbog nekih razloga izvan ljudske kontrole ili
vlastitih stranputica, nestane ili sklizne na neki svoj prethodni razvojni stadij,
stalni je pratilac njezina razvoja.** Prisjetimo li se ne ba tako davne prolosti,
u vrijeme hladnog rata bila je naglaena prijetnja, kao i njen uobiajeni pratilac
strah, od nuklearnog rata i posljedica koje bi on ostavio. Ta opasnost nije sasvim
nestala, ali se znatno smanjila, budui da je ojaala kontrola upotrebe tog oruja.
Postoji meutim opasnost i strah od incidenata pri koritenju nuklearne tehnologije u proizvodnji elektrine energije. Dva vea incidenta (ernobil i Fukushima) ostavili su dovoljno razloga da se kod veine ljudi uvea onaj korpus osjeaja
koji je Z. Bauman nazvao fluidnim strahom. No, kad se radi o trenutno najveoj i
prilino izvjesnoj prijetnji od uinaka klimatskih promjena, stvari su znatno sloenije. Znanstvena evidencija o tome da se te promjene stvarno dogaaju i da ih
* Naslov je svojevrsna parafraza naziva 22. konferencije HPD-a, Kako obrazovanju dati boju?, gdje
je ovaj lanak predstavljen kao poster.
** Primjerice, britanski je znanstveni novinar i suradnik Guardiana, Alok Jha, napisao Vodi za sudnji dan: 50 naina za kraj svijeta. Napisao je tu knjigu kako bi razdvojio stvarne opasnosti (klimatske promjene, bakterije otporne na antibiotike i sl.) od onih ridikuloznih kao to je proroanstvo
zasnovano na kalendaru Maya o 12. 12. 2012. kao danu smaka svijeta. (Vidi Jutarnji list od 25. 5.
2014.)
B OJ E K L I M AT S K I H P R O M J E N A
Bill Gates
119
uzrokuje ovjek sveobuhvatna je i neupitna (1). Ako parafraziramo misao (koju

pripisuju poznatom piscu i klimatskom aktivistu Billu Mc Kibbenu, a pojavila se
na jednom plakatu tijekom svjetske konferencije o klimatskim promjenama u Kataru), mogli bismo rei da su klimatske promjene najvei zajedniki pothvat koji
je naa civilizacija do sada ostvarila. Dogodilo se to, naalost, bez promiljanja o
posljedicama. Sada je jasno da se taj pothvat s velikim negativnim predznakom
dogodio zbog stalnih emisija staklenikih plinova u atmosferu, a koji nastaju pri
izgaranju fosilnih goriva. Tako dobivena energija bila je i, naalost, jo jest glavni
oslonac razvoja nae civilizacije. Ne slutei opasnost, ljudi su usvojili stil(ove)
ivljenja ekscesivne potronje problematine energije, uzrokujui tako globalno
zatopljenje planeta i klimatske promjene s brojnim nepovoljnim i tetnim uincima. Tako smo se zapravo nali u svojevrsnoj opasnoj klopci iz koje nije lako nai
izlaz.
120
Pothvat koji bi mogao nadmaiti prethodno opisani, ovog puta s velikim pozitivnim predznakom, bio bi usporenje globalnog zatopljenja te ouvanje kolikotoliko povoljne klime na Zemlji, a to bi znailo zadrati porast globalne temperature ispod 2 oC. U ovom trenutku takav je pothvat sasvim neizvjestan, zahtijevao
bi napor doslovno veine ljudi na ovom planetu, a kad bi se ostvario, afirmirao
bi civilizaciju kao stvarnu zajednicu ljudi koji vode rauna o pretpostavkama za
ivot generacija koje tek trebaju doi, ukljuivi tu i vlastitu djecu i unuke. Ovaj
jedinstveni pothvat trebalo bi to prije ostvariti, a pretpostavljao bi suradnju i
interakcije brojnih imbenika i institucija. Naalost, otpori njegovu ostvarenju
vrlo su snani. Ekonomija rasta i korumpirana politika uporno nastavljaju po starom, a postojei model demokracije u mnogoemu pokazuje brojne nedostatke,
ukljuivi i masovnu manipulaciju biraima. Klimatska osvijetenost i pismenost
veine politiara, ali i njihovih biraa, vrlo je skromna. K tome, birae se najlake
manipulira ako ih se prepusti potronji i zabavi svih vrsta, ukljuivi tu i izrazito
tetan turizam dalekih putovanja. I oni koji neto znaju o klimatskim promjenama i rizicima koje one nose, pribjegavaju nekoj od brojnih strategija skepticizma,
negiranja, poricanja, ignoriranja, samoobmanjivanja i sl., kako bismo opravdali
svoj ivotni stil i nastavili po starom.
Spomenuti bi se pothvat najlake ostvario ako bi se realizirao od vrha prema dolje, odnosno kad bi odgovorna politika donijela potrebne odluke, zakone,
propise i sl., a slijedili bi prijenos i implementacija prema dolje, ukljuivi tu i
klimatsko opismenjavanje drutva te promjenu stavova i ponaanja itelja naeg
Otvaranje mogunosti razgovora o bojama klimatskih promjena vjerojatno nam nudi priliku da o tom fenomenu iskaemo i neku novu znaajku njegove kompleksnosti. Dakako, ne misli se pritom na doslovno znaenje rijei boja,
ve na konotativno ili emocionalno obojeno znaenje. Ostanemo li kod takvog
poimanja, uz klimatske promjene moemo asocirati prije svega boju prijetnje,
odnosno opasnosti. Prisjetimo se nekih od manifestacija ekstremnog vremena,
koje su s klimatskim promjenama sve uestalije i snanije, recimo, neki uragani,
valovi vruine, sue, poplave... (poele su se dogaati i kod nas), a koje su ostavile
brojne ljudske rtve i velike materijalne tete, premda je globalna temperatura
porasla tek oko 1 oC. Razumije se da prijetnja narasta kad se zamisli porast globalne temperature za dva ili tri pa i vie stupnjeva. Pretpostavljena prijetnja toliko je nepovoljnija, koliko smo zamislili nepovoljniji scenarij. Zamiljanje takvog
scenarija subjektivno je i tako zamiljena opasnost moe biti prenaglaena ili pak
podcijenjena. Ono to provocira zamiljanje takvih scenarija stvarni su dogaaji
koji se sve ee zbivaju, a pripisuju se izmijenjenoj klimi planeta.
Gdje su prijetnja i opasnost, ondje je i strah pa bi se moglo rei da klimatske
promjene imaju i boju straha. Fenomen straha vrlo je prisutan u razgovorima
o klimatskim promjenama, a na strahove djece vezane za klimatske promjene
pozivaju se prije svega tzv. klimatski skeptici, ali i neki politiari, a koji bi da se
planeta. Nekoliko primjera pokazuje da taj pristup ve godinama ne daje skoro

nikakve rezultate. Na dvadesetak konferencija o ouvanju klime koje su se odvijale u okviru OUN-a, do sada nije postignut nikakav znaajniji napredak. Posljedica
je to monih utjecaja industrije fosilnih goriva, automobila i zrakoplova te nespremnosti nacionalnih ekonomija da ulau u razvoj obnovljivih izvora energije.
Drugi primjer vezan je za mogui snani utjecaj vodeih religija na vjernike. Recimo da je i E. Laszlo, jedan od lanova Rimskog kluba, meu mjerama za globalni
opstanak preporuio i alijansu s vodeim svjetskim religijama (2). Iako je veina
usvojila prilino dobre dokumente koji se odnose na klimatske promjene, pripisujui ovjeku odgovornost za njih, u radu s vjernicima ne ine, primjerice, nita
da ogranie njihovu energetsku neracionalnost, ukljuivi tu i masovni vjerski
turizam. Trei se primjer odnosi na Australiju. Premda je izrazito pogoena nepovoljnim uincima klimatskih promjena, ipak spada u vodee svjetske izvoznike
ugljena, najprljavijeg energenta. Gdje god da sagori njihov ugljen, pridonosit e
pogoranju globalne klime pa e se to kao bumerang i njima vratiti u vidu razliitih manifestacija ekstremnog vremena.
121
o klimatskim promjenama ne raspravlja jer, eto, zastraujemo djecu. O strahu

povezanom s klimatskim promjenama drugom emo prilikom, a posebno onom
kod djece, a ovdje emo tek naznaiti neke njegove vrste i sadraje. Tako npr. imamo strah koji su provocirali masmediji izvjetavajui o klimatskim promjenama
(ono to se vidi, uje, proita...); strah od ponavljanja manifestacija ekstremnog
vremena (poplave, valovi vruine ili hladnoe, poari); strah od gubitka kue ili
vee materijalne tete; strah od promijenjene klime u budunosti; strah od evakuacije i izbjeglitva; strah roditelja za budunost svoje djece; strah i dvojbe oko
raanja djece; strah vlasti da prizna postojanje klimatskih promjena (neizvjesnost hoe li birai prihvatiti restrikcije; mogu li i uvaavati ogranienja koja bi
zahtijevali od svojih biraa). Razumije se, mogu postojati i druge vrste strahova,
a mogu se oekivati i neke nove vrste, kad posljedice klimatskih promjena postanu svima uoljivije. Nenadoknadiva je teta da naa civilizacija nije njegovala* i
kanalizirala strahove vezane za klimatske promjene u konstruktivne akcije, ve
ih je potiskivala ili naprosto ignorirala. Da smo razrjeavali ono na to nas je upozoravao strah, kao na svojevrsni zatitnik, danas bismo zasigurno bolje stajali.
122
Nadalje, kao to smo u uvodu ovog rada kratko naznaili, jedno od uobiajenih obiljeja ili, u argonu, konotativnog znaenja, jedna od boja koja odreuje
na odnos prema klimatskim promjenama jest njihovo potiskivanje, poricanje,
ignoriranje, neprihvaanje onog to iz dana u dan postaje sve uoljivije, naime
realnost klimatskih promjena. Postoji cijeli niz strategija, dinamizama, manje ili
vie sofisticiranih konstrukcija o tome zato jo uvijek drimo glavu u pijesku, a
o tome raspravljamo u posebnom poglavlju. Ovdje emo se zadovoljiti jednim od
objanjenja. Dali smo se nasukati na ivotni stil u kojem, kako upozorava Rosemary Randall (3), elje sve bre postaju potrebe. Meu najtetnijima su, imajui u
vidu ouvanje klime podnoljive za ivot, udaljena putovanja. Ona su postala potrebom velikog broja ljudi, postala su standard i predmet razmetanja o tome gdje
smo sve bili Za sve to valja zaraditi novac. Spomenuti se novac zarauje u nekoj
od aktivnosti koja je opet, sa stajalita ouvanja klime, manje ili vie problematina. U globaliziranoj ekonomiji robe se prevoze s kontinenta na kontinent, a meu
najeim su putnicima na druge kontinente i predstavnici znanstvene zajednice, koji su razvili posebnu vrstu konferencijskog turizma. One brojne nacionalne
* Jedna nam je kolegica, nakon pada i povrede, rekla da njegujesvoj racionalni i korisni strah, to
je ini opreznom i koncentriranom kad postoji mogunost da opet padne i ozlijedi se.
Napokon, dodajemo jo jednu boju u ovom prilogu o klimatskim promjenama: boju izazova i nade. Ve smo istakli neke vrijednosti i dobitke koje bi naa civilizacija ostvarila kad bi svim svojim snagama odgovorila na izazov ouvanja to
povoljnije klime na planetu. Premda je problem bio znatno jednostavniji, naa se
civilizacija ve iskazala u akciji spaavanja ozonskog omotaa. Montrealski sporazum bio je znatno uspjeniji nego sporazum iz Kyota pa je ozonski sloj dobrim
dijelom ouvan. Dakako, ouvanje klime daleko je sloenija operacija, no opet bi
bilo najbolje da se to prije dogodi solucija odozgo prema dolje. Izazov je to i
za aktualne konferencije o klimatskim promjenama, krajem 2014. godine u Limi
te krajem 2015. u Parizu. Dakle, ostaje nam nada da e svjetski politiki lideri,
barem za ovu priliku, nadii svoje uske nacionalne interese i shvatiti da je ovog
puta u pitanju ouvanje klime, bitan uvjet za ivot u jedinoj pravoj domovini, na
planetu Zemlji. Potom bi slijedio velik posao razvoja klimatske pismenosti i motiviranja na promjenu stavova i ponaanja svih onih koji bi radije i dalje nastavili
po starom. U tom velikom poslu znaajnu bi ulogu imale drutvene znanosti, a
kolski bi se sustavi napokon bavili onim znanjima, umijeima i vrijednostima
koje su doslovno ulog za opstanak. Najbolji umovi ovjeanstva, umjesto to proizvode sofisticirana oruja, trudili bi se oko proizvodnje raznih vrsta nekodljive
energije.
Razumije se, u svijetu u kojem su profit i sebinost alfa i omega njegove biti, a
djeca ginu u besmislenim ratovima, ono upravo izreeno djeluje doista utopijski.
No to je alternativa opisanom pothvatu, naporu i izazovu? Napisano je podosta
scenarija i prognoza kako bi izgledao ivot na Zemlji ako njena globalna temperatura poraste za dva, etiri ili vie Celzijevih stupnjeva. Sve to, izgleda, malo djeluje
na nas, i mi nastavljamo svoju igru. Kao poticaju za zakljuno razmiljanje priklanjamo se onom to je Umberto Eco ironino prigovorio naem oportunizmu i
poricanju: U protivnom, ispravno je takoer i kad ne mislimo na kraj, prihvatiti da
se on svejednako primie, smjestiti se ispred televizijskog ekrana (u zaklon naih
elektronskih utvrda) i ekati da nas netko zabavi, pustiti da stvari idu kako idu. I do
vraga oni koji e doi (5). K tome, u donekle nespretnoj, ali vrlo rjeitoj reenici
uenice iz poplavljenog Prijedora, nalazimo snanu opomenu naem odlaganju
napora za ouvanje povoljne klime: Mislim da planet za nekoliko godina vie nee
predstavnike na dvadesetak neuspjenih konferencija o klimatskim promjenama

Karl Georg Hoyer nazvao je putujuim cirkusom klimatskih promjena (4). Nije lako
mijenjati nepromiljeno oformljene navike, no morat emo, ako elimo opstati.
123
imati sigurnih mjesta za stanovanje. Napisala je, uz ostalo, ovu reenicu nakon to
je u grupi od tridesetak uenika/uenica iz poplavljenog Prijedora reagirala na
stavke upitnika o klimatskim promjenama te na istu temu pratila prezentaciju u
trajanju od 30 minuta. I doista, koje je to mjesto na ovom planetu u kojem emo
biti sasvim sigurni da ga uskoro nee zahvatiti neka od sve eih pojava ekstremnog vremena?
1.
2.
Laszlo, E. (1994). Der Laszlo Report Wege zum globalen Ueberleben, Wilhelm
Heyne Verlag, Muenchen, str. 147 151.
4.
Hoyer, K.G. (2010). Epilogue: the travelling circus of climate change, u xxx: Interdisciplinarity and Climate Change, Routledge, London & New York, str. 227.
3.
5.
124
xxx (2013). Climate Change 2013 Physical Science Basis, IPCC Intergovernmental
Randall, R. (2005), The new Climate for Psychotherapy, Psychotherapy and Politics
International, br. 3:3.
Eco, U. i Martini, C. M. (2001). U to vjeruje tko ne vjeruje?, Izvori, Zagreb, str. 19.
Tko se boji klimatskih promjena?
Bojati se, nije samo sasvim ljudski i normalno, to je ak i neophodno i ima vie pozitivnih posljedica. Tko se boji, pozorniji je, lake se
koncentrira, lake prepoznaje opasnosti i potekoe, ima vie obzira
i senzibilnosti.
Odgovor na pitanje u naslovu nije ni jednostavan ni dovoljno istraen. Pokuat emo bar djelomino naznaiti tko se sve i zbog kojih razloga boji klimatskih
promjena. Nisu to samo djeca kako bi to, uzimajui djecu kao ultimativni argument, htjeli tzv. klimatski skeptici. Njihova je tobonja zabrinutost za djecu vrlo
esto samo krinka iza koje se znaju kriti interesi i brige druge vrste. Kao izvjesna
vrsta uvoda, a prije no to se posvetimo neposrednijem traenju odgovora na
postavljeno pitanje, izloit emo rezultate koje smo dobili primjenom upitnika o
klimatskim promjenama na dva prigodna uzorka, a to je posluilo i kao uvoenje u edukaciju o njima. U prvom sluaju radilo se o 17 uenika/uenica Djejeg
gradskog vijea iz Pule. Uglavnom su to bili najbolji uenici 7. i 8. razreda delegirani iz pojedinih osnovnih kola. U drugom, bilo je to 30 uenika i uenica 7. i 8.
razreda osnovne kole te prvog razreda srednje kole iz poplavljenog Prijedora.
Ovi su uenici i uenice doli na more nedugo nakon to su proivjeli poplavu,
jednu od posljedica klimatskih promjena. Neki su od njih bili i evakuirani, to e
rei u manjoj ili veoj mjeri traumatizirani pa njihove reakcije valja sagledati i u
tom kontekstu. Sa svojim uiteljima, na poziv jedne udruge i grada, boravili su
jedan tjedan u Puli.
T KO S E B OJ I K L I M AT S K I H P R O M J E N A ?
Borwin Bandelow
125
Polovinom svibnja 2014., kad smo poeli edukaciju i kratko ispitivanje stavova, straha i znanja o klimatskim promjenama s uenicima Djejeg gradskog
vijee Pule, poplave u Bosni i Srbiji tek su bile zapoele. Nije se dalo naslutiti
da e zahvatiti i Hrvatsku te poprimiti obiljeja katastrofe: ljudske rtve, mnogo
evakuiranih, goleme materijalne tete, opasnost od eventualne pojave epidemija,
pokuaji saniranja tete, neizvjesnost hoe li se i kad e se evakuirani vratiti itd.
Poetkom lipnja obavili smo drugi dio edukacije za Djeje gradsko vijee iz Pule,
a krajem lipnja jednokratnu edukaciju za djecu iz poplavljenog Prijedora.
Na poetku dali smo ispitanicima priliku da dovre nedovrenu reenicu, to

su oni bez posebnih potekoa i uinili. Navodimo dopune uenika, kako bismo
omoguili kvalitativnu komparaciju, posebno kad se radi o traumatiziranoj djeci
iz Prijedora. Ako su uenici dovrili reenicu na identian ili vrlo slian nain, u
zagradi smo naznaili koliko se puta to dogodilo.
126
Klima se mijenja, a mi (Uenici iz Pule): samo gledamo i ne vjerujemo; ne

reagiramo na to; moemo uvati okoli; smo djelimice krivi; bi se isto trebali;
bi se trebali njoj prilagoavati; to zanemarujemo; emo osjetiti posljedice; to
ne moemo kontrolirati; ostajemo isti; istovremeno mijenjamo raspoloenja; ne
opaamo i ne mijenjamo nita; ne poduzimamo nita (x2); inimo jo gore; i
dalje zagaujemo grad; bi trebali raditi isto. (Uenici iz Prijedora): ostajemo
isti (x7); trpimo, jer nitko nita ne poduzima; ostajemo na istom i nita ne mijenjamo; trpimo (x3); mijenjamo se isto s njom; se mijenjamo; takoer; isto
s njom (x3); podlegnemo njenim promjenama; se ne mijenjamo (x2); moramo
se potruditi da se promijenimo; po tom pitanju nita ne radimo i tako trpimo posljedice.
Kao to se iz priloenog vidi, nema direktno izraenog straha u dopunjavanju
nedovrenih reenica (npr. a mi strahujemo). Moglo bi se rei da je strah ostao u
pozadini. Ne javlja se on ni kod uenika iz poplavljenog Prijedora. Meutim, uenici su naznaili cijeli niz drugih posljedica, no osnovna je poruka o svojevrsnoj
pasivnosti i izostanku primjerenih odgovora na globalnu opasnost.
Slijedi prikaz reagiranja ispitanika na ljestvici stavova o klimatskim promjenama. Kako bismo omoguili sadrajnije usporeivanje, osim uenika iz Pule i
Prijedora, navedeni su podaci za uenike gimnazije iz Zagreba te podaci o reagiranju psihologa iz Istre, koji su sudjelovali na edukaciji o klimatskim promjenama. Budui da smo reagiranje na estice ljestvice ve komentirali, u ovom emo
sluaju to uiniti sasvim naelno, odnosno naznaiti tendencije svojstvene za sve
Tablica 1*: Aritmetike sredine za uenike gimnazije, psihologe, Djeje

gradsko vijee uenike osnovne kole (Pula) i uenike osnovne i srednje
kole (Prijedor). U tablici se umjesto sintagme klimatske promjene koristi
kratica KP.
Rb
1
2
3
4
5
Tvrdnja
KP su prijetnja mojem buduem

blagostanju i sigurnosti.
Gimnazijalci
N = 82
Psiho
lozi
N = 34
Osnovokolci
Pula N =
17
Osnovnokolci
Prijedor
N = 30
3,43
3,79
3,82
4,07
3,96
4,59
4,65
4,47

4,11
4,50
4,35
4,23
3,98
4,41
4,12
4,20
Spreman/spremna sam uiniti ono to

je potrebno da se umanje KP.
3,18
4,09
4,41
4,21

planetu.
* Zbog malog broja sudionika u pojedinim grupama, nismo raunali statistiku znaajnost razlika.
etiri grupe i tek poneku izrazitiju razliku, a itateljima ostavljamo da sami detaljnije proue tablicu 1. Zanimljivo je da sve etiri skupine, i prije no to im je ita
o tome posebno reeno, smatraju da su Klimatske promjene vrlo ozbiljan problem,
to znai da su o njima ve imali izvjesne informacije. Zajedniko je obiljeje svih
etiriju skupina i to da smatraju da e prijetnja klimatskih promjena biti vea buduim generacijama nego njima samima. Ono u emu se svi slau jest i estica da
ljudi bjee od razmiljanja o klimatskim promjenama i okreu se ugodnijim stvarima. To da kole uenicima daju malo znanja o klimatskim promjenama jasno je
svima, ali su u tome najkritiniji psiholozi, to je i razumljivo. Psiholozi su iskazali
i najvie spremnosti da izbjegavaju daleka putovanja, a posebno avionom. Najmanju spremnost u ovom smislu iskazali su gimnazijalci. Napokon, komentirat
emo jo jednu esticu: svi strahuju pri pomiljanju na klimatske promjene, a
najvie oni koji su upravo proivjeli jednu od njihovih posljedica, a to su djeca iz
Prijedora.
127
6
7
8
9
10
11
12
13
14
128
15
16
17
18
19
20

3,64
2,38
2,94
3,83
Ne moemo uiniti mnogo da

usporimo KP.
2,72
2,09
2,76
3,50
Ono to poduzimamo moe sprijeiti

da KP postanu jo ozbiljniji problem.
3,67
3,70
3,59
3,67
Ljudi rado potiskuju razmiljanja o KP

i okreu se ugodnijim stvarima.
4,16
4,32
4,00
3,93
Svi bi trebali znati znatno vie o KP

koje nas ugroavaju.
3,93
4,56
4,18
4,17
3,48
4,30
3,53
3,93
to manje itam i razmiljam o KP,

ivjet u s vie mira i zadovoljstva.
3,33
2,40
2,34
3,33
Zbog sloenosti problema, naa

civilizacija nee uspjeti ouvati klimu.
3,43
3,91
3,94
3,93
Ouvanje klime za mene je vaniji

zadatak od mnogih drugih.
2.22
3,26
3,24
3,00
Spreman/spremna sam ograniiti

svoja dalja putovanja, posebno
avionom.
2,18
3,21
2,47
2,83

4,09
3,47
4,18
4,00
Valovi hladnoe takoer su posljedica

globalnog zatopljenja.
3,09
3,46
3,97
4,29
3,57
Kad mislim o KP, strah me je onog to

se moe dogoditi.
3,25
3,47
3,82
3,90
2,84
3,38
2,59
3,80
kole svojim uenicima i studentima

ne daju dovoljno znanja o KP.

4,21
3,94
3,63
Slijede dva dijela upitnika iz kojih smo mogli barem djelomino zakljuiti kakva je informiranost uenika o klimatskim promjenama. Na zahtjev da navedu
staklenike plinove koje poznaju, uenici su naveli sljedee odgovore:
Uenici iz Pule CO2 (x4); ugljen dioksid; CO2 + ozon; ne znam; ostali bez odgovora. Uenici iz Prijedora ne znam (x6); ostali bez odgovora.
Kad se radi o poznavanju staklenikih plinova, jednom od indikatora znanja

o klimatskim promjenama, uenici iz Pule pokazali su neto bolje znanje, no openito bismo mogli zakljuiti da je preciznije znanje o klimatskim promjenama
prilino slabo.
Uenici iz Pule: valovi vruine (x3); hladnoe (x4); sue (x7); poari (x7); uragani (x6); poplave (x8); poplave u Slavoniji; poplave u Bosni; odroni zemlje; topla
ljeta; uragan Sandy (x3); vrlo nestabilno i promjenljivo vrijeme; zima u SAD-u; dugotrajne hladnoe; dugotrajne sparine; tsunami; uragan Katrina; uragan na Filipinima; valovi vruine (x2); obilne kie; tajfuni; potresi; velike sue pa potom velike
poplave. Uenici iz Prijedora: poplave u Prijedoru i ire; tsunami u Japanu; uragan
u Americi; poplave (x4), obilne kie (x2), sue (x2); vruine (x2); hladnoe (x2);
uragani (x2); zemljotresi; poplave u BiH i Srbiji; poari.
Bolju informiranost pokazali su uenici kad se radilo o referiranju na neke od
manifestacija ekstremnog vremena koje su pripisivali klimatskim promjenama.
Zamijetili su raznovrsne manifestacije, vjerojatno zbog izvjetavanja masmedija
o njima. Po svoj prilici, bili su dodatno senzibilizirani na evociranje, budui da su
poplave u Slavoniji, Bosni i Srbiji bile u tijeku ili su ih i neposredno doivjeli. Opet
su uenici iz Pule bili uspjeniji u navoenju takvih pojava.
Na zahtjev da navedu ekstremne vremenske dogaaje u zadnje dvije godine

(sue, valovi vruine ili hladnoe, poari, uragani, obilne kie, poplave i sl.) u svijetu ili kod nas, za koje misle da su posljedica klimatskih promjena, dobili smo
sljedee odgovore:
129
Tablica 2: Po mojoj prosudbi, neke posljedice klimatskih promjena dogaat

e se u Puli i Istri (za psihologe i uenike osnovne kole iz Pule), u Zagrebu i
okolici (za uenike gimnazije), u Prijedoru i Posavini (za uenike iz Prijedora)
Psiholozi
N = 34
29
2. za 10
g.
3. za 25
g.
4. za 50
g.
5. nisam
siguran
Uenici gimnazije
N = 81
20
13
11
32
10
Uenici - Prijedor
N = 30
15
13
Uenici osn. kole

N = 17
130
1. ve se
dogaaju
U tablici 2 predoena su zapaanja uinaka klimatskih promjena u mjestu

stanovanja i okolici za sve etiri skupine. Skoro svi psiholozi smatraju da se ti
uinci ve zamjeuju u Puli i Istri. Uenici gimnazije najraspreniji su u odgovorima, najvie ih nije sigurno jesu li zamijetili manifestacije klimatskih promjena,
a isto toliko smatra da se posljedice klimatskih promjena ve zamjeuju ili e se
opaati za deset godina. Jo je izrazitija polarizacija kod uenika koji su doli iz
poplavljenog Prijedora. Uenici Gradskog vijea svoje su prosudbe dali u svim
kategorijama, no ipak ih vie od pola vjeruje da e se posljedice klimatskih promjena moi zamijetiti tek za 25 godina.
U tablici 3 prikazan je strah od posljedica klimatskih promjena u blioj i daljoj budunosti. Psiholozi su skupina koja najvie strahuje i kad se radi o blioj i
daljoj budunosti. Vjerojatno je to posljedica bolje obavijetenosti. Drugi je opi
zakljuak da se u svim skupinama pokazuje da je strah od posljedica klimatskih
promjena u daljoj budunosti vei od onog u blioj budunosti, to znai da su
svjesni injenice da se posljedice klimatskih promjena s protekom vremena pogoravaju. No, o strahu emo kasnije rei vie.
Tablica 3: Aritmetike sredine procjena straha od posljedica klimatskih

promjena u blioj (do 10 g.) i daljoj (50 i vie g.) budunosti na ljestvici od 5
stupnjeva
(1 = ne bojim se/vrlo slab; 2 = slab; 3 = osrednji; 4 = jak; 5 = vrlo jak)
Strah od posljedica KP
u daljoj budunosti: 50 i
vie g.
Psiholozi
2,40
2,97
3,11
3,72
Uenici
osn. kole
2,47
3,18
Uenici
Prijedor
2,87
3,13
Nakon provedene edukacije (za uenike Gradskog vijee iz Pule u trajanju

dva puta po 45 minuta, a za uenike iz Prijedora jednom u trajanju od 30 minuta)
uenici su trebali navesti svoj trenutni dominantan osjeaj, odnosno emocionalni
doivljaj koji je u njima pobudila edukacija, ukljuivi i popunjavanje upitnika.
Potom su na slian nain trebali napisati ono to je kod njih edukacija pobudila
na intelektualnom planu: misao, ideju, nedoumicu i sl. Na kraju su trebali napisati neki prijedlog, primjedbu, napomenu i sl., ako su imali, odnosno eljeli. Ovdje
emo predoiti i analizirati dominantne osjeaje, a druge dvije kategorije odgovora analizirat emo u drugom kontekstu.
Dominantan osjeaj, emocionalni doivljaj. (Uenici iz Pule): Zamiljen;

Malo sam iznenaen; Osjeam vanost klimatskih promjena; Osjeam da trebam
potaknuti prijatelje da skupa pokuamo neto promijeniti; Briga za budunost planeta; Rastuenost i poticaj za razmiljanje; Krivnju, ljutnju zbog nepravde; Klima se
mijenja to pobuuje strah i suosjeanje s onima koji osjeaju posljedice; Potresena
sam, i prije sam znala ozbiljnost tog problema, ali sam sada jo vie shvatila; Suosjeajnost i razumijevanje problema; Osjeam se uplaeno i sebino; Iznenaenost;
Iznenaena sam, mnogo toga nisam znala, sada sam mnogo svjesnija ozbiljnosti
problema; Znatielja; Uznemirenost; Iznenadilo me da u svijetu ima vie nesretnih
sluajeva od onog to sam znala; Jako mi je ao u to se pretvorio planet. (Uenici iz
Pule, 2. put): Tijekom prezentacije osjeao sam se zabrinuto, ali ne previe, jer dogaanja koja su nam pokazali, nisu se ovdje dogaala; Tuga, zabrinutost; Tijekom
prezentacije, osjeao sam se potresen i zabrinuto; Nostalgija, tuga, umor, zabrinu-
Strah od posljedica KP u
blioj budunosti: do 10 g.
Uenici
gimnazije
131
tost; Tuga, nostalgija, osjeam da moram biti obazriviji prema naem planetu, jer
ako ne, oekuje nas teka budunost; Zabrinuo sam se kakve nas sve katastrofe oekuju. Osjeao sam se iznenaeno i preplaeno; aljenje, tuga, suosjeanje, elja za
pomaganjem. (Uenici iz Prijedora): Strah, ok; Zbunjeno i zabrinuto; Ustraeno;
O.k., vrlo edukativno i korisno, samo malo predugo; Jako mi je ao zbog svega i nije
mi lako gledati sve to; Tuga, nervoza, slabost; Zabrinuta za budunost; Zabrinutost
(x5); Osjeam zabrinutost i strah; Osjeam se ugodno, jer sam saznala dosta stvari
kako da se nosim sa situacijom; Napetost, nervoza, zabrinutost, strah; Tuga, slabost, zabrinuto, pametnije; Skrhano; Vrlo zabrinuto za buduu generaciju; Uasno,
smrzla sam se; U ovom trenutku osjeam se ugodno.
Pogledamo li to su sve uenici izdvojili kao dominantan osjeaj, iznenauje

nas raznovrsnost njihovih emocija. Osim poticaja na razmiljanje, zabrinutosti,
iznenaenja, straha, napetosti, nervoze i sl., dobro je saznati da su uenici pokazali poprilino suosjeanja pa i ljutnje zbog stradanja onih koji su najmanje krivi,
odnosno onih koji su najmanje uzrokovali klimatske promjene.
132
Potrait emo sada odgovor na pitanje iz naslova i razmotriti jo neke aspekte zabrinutosti i straha vezane za klimatske promjene, a koji su bili ili su jo
uvijek predmet raznih sporenja, koja nerijetko imaju i ideoloku pozadinu. Primjerice, kad je senator James Inhofe krajem 2007. odrao podui govor o tome
kako tobonji klimatski alarmisti zastrauju djecu klimatskim promjenama, inaugurirao je i na tako zvaninom mjestu kao to je ameriki Senat upotrebu djejih
strahova u politike svrhe. On se posebno okomio na glumca i aktivista za ouvanje klime Leonarda DiCaprija te producenticu Al Goreova filma Neugodna istina Laurie David, a zbog navodno neutemeljenog zastraivanja djece klimatskim
promjenama. Prigovorio im je da se koriste nepouzdanim argumentima te da ono
to ne mogu prodati odraslima, prodaju djeci. Citirao je izjave djece koja tvrde
da ne mogu spavati jer se boje, ali i neke druge (3). Vjerojatno je i dotinom senatoru jasno da djeca ne ive pod staklenim zvonom i samo je pitanje tko e i na
koji nain djeci posredovati informacije o klimatskim promjenama. Mogu to initi
mediji, a ine to esto na neprikladan nain, a mogu i uitelji, koji za to mogu biti
bolje ili loije pripremljeni. Ono to je najee sluaj za amerike republikance, a
senator Inhofe jedan je od njih, jest da su negirali postojanje klimatskih promjena.* Ne udi onda da su itelji New Orleansa u kolovozu 2005. nespremno doe* Ukljuivi i njihova posljednjeg predsjednika G. W. Busha. No, kad je u pitanju strah spomenutog
senatora od klimatskih promjena, moemo samo nagaati: moda se boji za svoje imanje, privi-
Neobino je da su, kad se radi o strahu od klimatskih promjena, meu onima koji se najvie boje politiari i nositelji vlasti. Oni se boje istine o klimatskim
promjenama. to je teta koju oni, zbog svog (ne)injenja, uzrokuju na globalnoj
razini vea, to je i strah od istine vei. Za vrijeme posljednjih predsjednikih izbora u SAD-u (studeni 2012.) vrijedilo je Climate change silence (odnosno utnja
o zasigurno najveem drutvenom i ekonomskom problemu), jer bi spominjanje
klimatskih promjena dovelo potpuno u pitanje izborne programe obaju kandidata. Clive Hamilton opisuje dvojbe i strahove australske vlade Johna Howarda
koja je bila na vlasti od 1996. do 2007. godine. Premda je razina emisija CO2 po
stanovniku u Australiji jedna od viih u svijetu, a klimatske promjene ondje imaju
vrlo nepovoljne uinke, vlada je napadala klimatske znanstvenike da nepotrebno alarmiraju javnost, premda je istina i vladi bila poznata. Vlada i lobi fosilnih
goriva tvrdili su da bi smanjenje emisija CO2 znailo tetu za ekonomiju, masovni
gubitak radnih mjesta i pad konkurentnosti. Nakon upornog poricanja, irenja
dezinformacija uz svesrdnu pomo klimatskih skeptika, u vladi su zakljuili da
bi daljnje poricanje i obmanjivanje javnosti moglo biti kontraproduktivno. Naime, postoje granice iza kojih ne vjeruje ni lakovjerna publika. Zanimljivo je, po
Hamiltonu, da politiari obino naglaavaju opasnosti nuklearnog oruja ili DDTja, a svrha im je izazvati strah, samo je u sluaju klimatskih promjena obrnuto,
podcjenjuju ih. No, nisu samo politiari oni koji se boje istine o klimatskim promjenama. Klimatolozi i ekolozi bojali su se govoriti o stvarnoj mjeri opasnosti od
legije, dionice u naftnoj kompaniji, a moda je samo dobio nagradu od sektora fosilnih goriva da
odradi dogovoreni posao. Mnogi klimatski skeptici radili su ili rade upravo to. Meutim, jo su
dalje otili u svojoj kritici odgoja za odrivi razvoj, ukljuujui tu i pokuaje odgoja o klimatskim
promjenama, u Ujedinjenom Kraljevstvu izvjesni pisac i bloger A. Montford i statistiar J. Shade u
publikaciji Climate control Brainwashing in schools. Oni izlau kritici cijelu ideju ouvanja okolia, poevi od dokumenata Konferencije OUN-a u Stockholmu 1972., samita u Zemlji 1992. u Riju
i Agende 21, brojnih napora i aktivnosti UNICEF-a i UNESCO-a itd. Izdava, The Global Warming
Policy Foundation iz Londona, ogradio se od stavova autora, no ipak je izdao publikaciju (4).
kali uragan Katrinu. Strahovi i teke traume djece tog grada, ali i drugih gradova
tog podruja, neusporedivo su pogubniji od strahova o kojima je u Senatu govorio Inhofe. Ni djeca ni njihovi roditelji nisu znali nita o mjerama adaptacije, nisu
dobili upute kako se ponaati i to initi prije, tijekom i poslije snanog uragana.
Na kraju, bilo je na stotine poginulih, evakuacija je protekla kaotino, posljedice
po mentalno zdravlje bile su mnogostruke i dugotrajne, a mnogi su odluili da se
nikad nee vratiti u svoje rodno mjesto. Pripreme za takve situacije mogu izrazito
umanjiti i rtve i traume, pa ipak se nau oni koji ih dovode u pitanje.
133
globalnog zatopljenja. Imali su dvojbe o tome hoe li istina, ako bude reena, zastraiti i zakoiti ljude u aktivnostima, umjesto da ih to potakne da ine vie (5)*.
Mogli bismo se pitati i koga su se i zato bojali nai meteorolozi kad su godinama
utjeli o klimatskim promjenama, premda su dobro znali da se one dogaaju.
Pretpostavljamo da e nam to jednog dana objasniti. Strah, mobbing, politiziranje, grupni pritisak, podijeljenost i sl. prisutni su i u znanstvenoj zajednici istraivaa klimatskih promjena. (Opirnije u lanku o poricanju). Kad je bilo u pitanju
politiziranje, osnova mu je u pravilu bila ideoloka, slino kao u SAD-u. Predstavnici desnice obino su klimatski skeptici. O tome je, na primjer, za podruje njemakog jezika pisao A. Bojanowski (7). Naalost, ni u znanosti istina nije toliko
sveta pa se za odreenu sumu novca prijee na drugu stranu.
134
Loewenstein i Schwartz smatraju da su klimatske promjene dobar primjer

onog to se zove problem slobodnog jahaa. Svi bi bili na dobitku ako se minimalno rtvuju, no ako se rtvuje pojedinac, onda se njegova rtva rastae na
milijune, ukljuujui i one neroene. Tako, nitko nije spreman na rtvu i svi pate
ili e patiti. Slino se ponaaju i nacije kad rade izolirano. Stoga nije lako nai
objanjenje za kolektivnu paralizu u vezi s klimatskim promjenama. Za ove autore problem je u deficitu, a ne viku straha. U ratu su rtve i vee, ali se u njemu
sudionike motivira na drugi nain, ukljuujui tu patriotizam i druge imbenike.
Zato nema takve mobilizacije kad se radi o klimatskim promjenama? Zato je
tako malo straha u susretu s tako velikom prijetnjom naoj zajednikoj egzistenciji, pitaju se Loewenstein i Schwartz. Po njima je odgovor na ovo pitanje povezan
s rudimentarnim razvojem emocija. Emocije su svojevrsni adaptacijski programi
nastali tijekom evolucije pa je i strah odgovor koji nas transformira i priprema za
suoavanje sa situacijom koja nam prijeti. Strah aktivira nae centralne sustave
pa naa osjetila postaju pouzdanija, nae se prisjeanje izotrava, ali i svi ostali
sustavi bolje funkcioniraju. No na emocionalni zatitni sustav, osobito strah, orijentiran je na sadanjost i neposredne opasnosti, a ne prijetnje locirane u budunosti, to je tipino za klimatske promjene.**
* O strahovima klimatskih znanstvenika vidjeti opirnije u lanku o poricanju, potiskivanju, a o
bijegu i strahu naih drutvenih znanosti (izuzimajui donekle sociologiju) od klimatskih promjena pisali smo u uvodu.
** Slino je i s puenjem, prijetnja je apstraktna i udaljena, jer nas sljedea cigareta koju popuimo
zasigurno nee ubiti.
J. Swim sa suradnicima razlikuje normalnu i patoloku zabrinutost, odnosno

anksioznost spram klimatskih promjena. Zabrinutost i strah normalni su adaptacijski procesi ija je funkcija priprema za suoavanje sa ivotnim opasnostima.
Dakle, zabrinutost i strah normalni su adaptacijski potencijali sve do trenutka
kad im naraste intenzitet, postanu pretjerani pa se umanjuje mogunost njihove
kontrole. U takvu sluaju zabrinutost i strah dovode do paninih napadaja koje
prate gubitak apetita, razdraljivost, slabost, nesanica... Razumije se da takvi napadaji interferiraju s aktivnostima koje su u tijeku jer ne postoji zadovoljavajua
kontrola straha. Drugi tip reakcije svojevrsna je tupost i apatija, to jest odreena
obrana koja vodi poricanju i potiskivanju. Moglo bi se rei da zapadamo u stanje
koje je Kahn nazvao ekoloka generacijska amnezija, pri emu se godinama ne
percipira i ne spoznaje mjera do koje smo degradirali okoli (9, 10).
Kako razlikovati stvarni ili racionalni od neurotinog ili iracionalnog straha

od klimatskih promjena? G. Mackenthun smatra da je stvarni strah reakcija na
konkretnu opasnost, on se moe razumjeti i shvatiti, a dijele ga i drugi ljudi (npr.
strah od smrti, bolesti, gubitka posla...). Dakle, to je reakcija nae svijesti na opasnost (realistini strah). Kad strah postane pretjeran u odnosu na prijetnju, realistini strah postupno prelazi u neurotini. Kad je u pitanju ista prijetnja, ovisno
o njenoj percepciji i prethodnim iskustvima strah moe postajati sve vei, pa i
pretjeran. U tom sluaju moe se pratiti postupan prelazak stvarnog, realistinog
straha u neurotini. Jesu li klimatske promjene katastrofa, pretjeruje li Al Gore?
Radi li se o normalnom ili pretjeranom strahu? To je uglavnom, svia li nam se to
ili ne, stvar procjene, a pri razlikovanju mogu nam pomoi neki kriteriji:
1. strah nije primjeren situaciji;
2. reakcija straha ostaje znatno due no to je potrebno;
3. osoba nije u stanju svoj strah objasniti, utjecati na njega, niti ovladati njime;
4. strah znaajno interferira sa ivotnim aktivnostima dotinog pojedinca (11).
ak i ono to se zna o klimatskim promjenama relativno je udaljeno, osim ako

se neka opasnost ekstremnog vremena doivi neposredno, a to se u zadnje vrijeme sve ee dogaa. Civilizacija je imobilizirana nizom ne samo ekonomskih,
ve i psiholokih barijera za akciju. Razina straha treba biti primjerena opasnosti,
no u tom trenutku ve moe biti kasno da se izbjegne katastrofa. Bez straha, ni
graani ni nacije nee prihvatiti odreene mjere koje trae osobne rtve. Potrebna je kombinacija ekonomskih i psiholokih mjera, koje bi bile iroko prihvaene,
da bi dolo do promjene ponaanja (8).
135
136
Postupak informiranja o klimatskim promjenama nerijetko rezultira pojavom zabrinutosti i straha, koji kao kompleksni fenomeni mogu voditi razliitim
ishodima. Ako nisu usmjeravani u konstruktivne napore i aktivnosti, predstavljaju neproduktivno optereenje. U postupku informiranja o klimatskim promjenama, djeca reagiraju razliito, a emocije koje se javljaju mogu i motivirati i demotivirati. Pozivajui se na S. Moser, C. Apple upozorava, one koji informiraju o
klimatskim promjenama, da su emocionalni apeli slini igranju s vatrom, a to e
rei da je vano znati kako i kada ih koristiti. Poruke koje pozivaju na odgovornost, doprinos nekom globalnom cilju, koje su personalizirane mogu imati pozitivan ishod. Navijetanje globalne katastrofe djeluje najee nepovoljno. K tome,
velik je problem to dobar dio ljudi individualne doprinose smatra beskorisnim.
Unato tome, mnogi odrasli na izborima biraju drugaije, troe drugaije, voze se
drugaije, pokuavaju utjecati na druge, a djecu upuuju da paze na utroak energije, da pjeae, voze bicikl, igraju se vani umjesto da igraju videoigre... Nadalje,
prije ili poslije, za onog koji nastoji ublaiti klimatske promjene putem informiranja, moe se javiti osjeaj bespomonosti, jer je problem klimatskih promjena
kompleksan i ogroman. U tom se sluaju moe pribjei alarmiranju, a bombardiranje publike emocionalnim apelima moe djelovati kontraproduktivno izazivajui osjeaj krivnje. Mogui su i ishodi koji vode pozitivnim promjenama u
ponaanju, kad poruke nastoje osvijestiti uzrok straha to potom moe rezultirati u pozitivnoj motivaciji (12). Moser i Dilling smatraju da nekoliko fotografija (poplava, sua, poara...) kod distancirane publike moe pobuditi empatiju i
motivirati na akciju. Neki koji posreduju informacije o klimatskim promjenama
koriste se strahom kad je u pitanju hitnost. Dakako, ako se to koristi esto, moe
rezultirati poricanjem, apatijom i slinim pojavama (13).
Umjesto zakljuka, moemo rei sljedee: I prije no to smo im neto priopili o klimatskim promjenama, sudionici sve etiri grupe koje smo ispitivali pokazali su da znaju poneto o njima. K tome, svi misle da su klimatske promjene
vrlo ozbiljan problem, ali da o njima u koli ne saznaju skoro nita. Nisu osobito
spremni na vee napore u ouvanju klime. Svoje strahove od uinaka klimatskih
promjena vie projiciraju u dalju nego bliu budunost. Meu dominantnim osjeajima nakon edukacije, bilo je zabrinutosti i straha, neto vie kod uenika iz
poplavljenog Prijedora, ali vie se iskazala raznovrsnost emocija pa i suosjeanja s onima koje klimatske promjene pogaaju vie nego njih. Dobili su dovoljno
poticaja za razmiljanje, a neki su od njih spremni na napore da se nepovoljno
stanje mijenja.
Pokuavajui odgovoriti na pitanje u naslovu, nismo, dakako, naveli sve one

koji se boje klimatskih promjena, a ni razlozi njihove zabrinutosti i straha nisu,
kao to smo vidjeli, iste vrste. Ne strahuju, dakle, samo djeca. Nadalje, klimatske
su promjene tako velik problem i prijetnja da ga je nemogue skriti, pa ni od djece, ak i kad bismo to htjeli. O tome kako informirati o klimatskim promjenama
pojedine kategorije publike, a posebno djecu, jo uvijek uimo, ali mnogo se toga
i spoznalo. Manji dio tih spoznaja, a posebno kako postupati kad je u pitanju zabrinutost i strah, raspravljali smo i ovdje. Najvanije to smo nauili jest da vie
ne moemo zatvarati oi pred onim to smo uinili u degradaciji uvjeta za ivot
na Zemlji, pribjegavajui nekoj vrsti ekoloke amnezije. Ako kao civilizacija elimo opstati, morat emo nauiti drugaije ivjeti i zaustaviti degradaciju biosfere
planeta. I kao to smo vidjeli, strah nam pri tome moe pomoi. Dakako, ako ga
znamo dobro usmjeriti i koristiti.
1.
xxx (2007). Inhofe shlams DiCaprio and Laurie David for scaring kids in two-hour
Senate speech debunking climate fears, www.senate.gov/Inhofe.slams.DiCaprio2007
2.
Montford, A. i Shade, J. (2014). Climate Control Brainwashing in schools, The Global

Warming Policy Foundation, London.
4.
Bojanowski, A. (2014). Die Angst der Klimaforscher vor dem Gruppenzwang, Spiegel
Online, od 17.05. 2014.
6.
Swim, J. i sur. (2010). Psychology of Global Climate Change: Adressing a Multifaktoriel Phenomenon and Set of Challenges, http://www.apa.org/science/about/publications/climate-change.aspx
3.
5.
7.
8.
9.
Hamilton, C. (2007). The Scary Politics of Climate Change, A talk to Brisbane,

Writers Festival 15.09. 2014.
Loewenstein, G. i Schwartz, D. (2010). Nothing to Fear but a Lack of Fear: Climate

Change and the Fear Deficit, www.cmu.edu/.../loewenstein/nothingFearLackFear....
Kahn, P. H. (1999). The human relationship with nature. Cambridge, MA: MIT Press.
Mackenthun, G. (2009). Sind wir Volk von Angsthasen? Zum Zusammenhang von Klimaangst, Medienwirkung und individduellem Verhalten, Vortrag Deutsches HygieneMuseum zur Ausstelung, Dresden.
Apple, C. (2007). How to Learn about Climate Change: Envirimental Education in

North Carolina, Chapel Hill.
10. Moser, S. i Dilling, L. (2007). Communicating Climate Change: Closing the Science-Action Gap, www.climateaccess.org/.../Moser_communicating%
Literatura:
137
Pod uvjetom da znate da je ono to inite pogreno i da vidite da rtva moli za milost, hoete li ipak ubiti?
Mohamed Axam Maumoon
Tko je rtva koja moli milost? Tko bi trebao biti samilostan? Ili e ipak ubiti? Vjerojatno e odgovori na ova pitanja doi sami po sebi tijekom itanja ovog
teksta. Na poetku emo pokuati odgovoriti kome je upueno pitanje M. A. Maumoona. Je li on postavio pitanje svima nama? Lake emo odgovoriti ako znamo
kontekst u kojem ga je postavio. Pitanje je postavljeno u kontekstu klimatskih
promjena i njihovih uinaka. Vjerojatno je postavljeno onima koji su najodgovorniji za rtve klimatskih promjena. U traenju glavnog krivca, upitajmo se nismo
li mi svi skupa, opet neki manje, neki vie, upregnuti u stroj globaliziranog kapitalizma koji, uz mnoge tete, proizvodi i klimatske promjene pa slijedom toga i
stradanje ljudi? Slino smo pitanje ve postavili u kontekstu prometa, a vezano za
rtve koje stradaju od posljedica klimatskih promjena. I, koje li ironije, stradaju
preteno u onim podrujima gdje je promet najmanje razvijen (1). Primjer je to
socijalne nepravde, a ponavlja se u naoj civilizaciji prilino esto, kao to je i u
brojnim ratovima. Planiraju ih i zapoinju jedni, a u njima ginu i stradavaju drugi.
Pitanje u gornjem okviru postavio je Mohamed Axam Maumoon, petnaestogodinji ambasador mladih za klimu OUN-a s Maldiva, u studenom 2009.,
iekujui rezultate jo jedne konferencije OUN-a o klimatskim promjenama u
GLASOVI ZABRINUTIH, UGROENIH, IZBJEGLIH, STRADALIH
Glasovi zabrinutih, ugroenih,

izbjeglih, stradalih
139
Kopenhagenu (2). Postavio ga je prije svega politiarima, ali i svima ostalima,

apelirajui na promjenu ivotnog stila pretjerane potronje energije dobivene iz
fosilnih goriva. Sudbina Maldiva u kontekstu klimatskih promjena jest sudbina
rtve. I ne samo Maldiva. Stoga emo ovdje citirati i kratko komentirati izjave
mnogih, uglavnom djece, koji su ve postali rtve ili strahuju da bi mogli postati. Namjerno, s posebnom emo svrhom navesti vie takvih izjava da se moda
trgnu oni koji su se sasvim predali zaboravu i zabavi svih vrsta. Vrijedi to i za
klimatske skeptike i one koji poriu da klimatske promjene uope postoje ili, ako
postoje, poriu da ih je uzrokovao ovjek. Ne shvaaju oni da izmeu njihove vonje nekim kruzerom ili prigodno za blagdane okienih i rasvijetljenih gradova
(ukljuivi i Pulu s navodno najveom svjetleom kuglom u Europi) i tajfuna koji
upravo pogaa Filipine, sa simbolinim nazivom Hagupit (udarac) i koji je pokrenuo najveu evakuaciju (oko milijun ljudi) u povijesti Filipina, postoji povezanost, odnosno uzrono-posljedina veza, a ime joj je: izgaranje fosilnih goriva
(nafte, ugljena i plina). I jo jedna koincidencija: poinjemo s izjavama djece koja
se, u vrijeme kad su dala svoje izjave, jo nisu bila vratila kui, a izbjegla su nakon
pustoenja tajfuna Haiyan prije godinu dana, opet na Filipinima. Naalost, nisu
evakuirana na vrijeme pa je bilo nekoliko tisua rtava. Vlasti su nauile lekciju
pa je krajem 2014. evakuacija uslijedila prije udara tajfuna i broj rtava bio daleko, daleko manji.
Tijekom oluje bio sam zabrinut i ustraen, pitajui se hoemo li preivjeti. Vidio sam kokosova stabla kako padaju na tlo i vodu u kui kako
raste. Za nekoliko minuta bila je do pojasa.
Voda u kui dola mi je do vrata. Drao sam svoju malu sestru, bojei
se da e nas snana struja razdvojiti. Bio sam u panici.
Drali smo se za reetke na naem prozoru kako nas more ne bi odnijelo.
140
Ova tri opisa pripadaju djeci od priblino 15 godina i samo djelomino iskazuju ono to su doivljavala i osjeala tijekom naleta tajfuna Haiyan na Filipinima
krajem 2013. godine. Djeca ni nakon tri mjeseca nisu napustila izbjeglitvo, a ivjeti u izbjeglitvu nije nimalo jednostavno. Njihove patnje traju i nastavljaju se,
no to ih nije liilo kritikog promiljanja i uvida u to to je proputeno u njihovoj
pripremi za sline dogaaje, kao i prijedloga kako se pripremiti za nove klimatske nepogode.
Jo smo zastraeni i elimo vie informacija o oluji i to initi, potrebno je da odrasli i vlasti razgovaraju s nama.
U evakuacijskom centru treba nam pomo, postoje sluajevi kad ljudi
piju alkohol ili se tuku, a to nas zabrinjava i plai; katkad dijelimo ator
s ljudima koji piju alkohol (3).
itelji indijskog potkontinenta ve su vie godina stavljeni na kunju stalnog

prilagoavanja na uinke promijenjene klime, gdje su obilne kie i poplave takoer jedna od manifestacija klimatskih promjena, no sve se ee dogaaju i valovi
vruine te sue. Zahtjevi za prilagoavanje su veliki, a osobito djeci. Uobiajeni
su nestaica hrane, nedostatak vode za pie pa i tekoe u odravanju higijene.
Javljaju se i posebni zdravstveni rizici: kolera, kone infekcije, proljevi itd. Djeci
teko padaju i tekoe u uenju, ee konzumiranje alkohola njihovih roditelja s
tee predvidljivim reakcijama itd. Uostalom, njihove izjave govore same za sebe.
Izjave potjeu od djece od 6 do 17 godina.
Sua donosi bijedu i potie antisocijalno ponaanje. Zbog siromatva,

ki je moje tetke slijedila nagovore dvojice mladih ljudi, koji su joj osigurali posao u Delhiju. Krenule su i druge djevojice. Moja se rodica
vratila ranije i priala o zastraujuim dogaajima; druge djevojice
nisu se vratile.
Ubudue djecu valja uiti ivotna umijea kao to su izrada sklonita,

znanja o okoliu, ribolov i plivanje.
141
U vruini nam uenje teko pada. U koli smo samo napola prisebni,
a kad uimo kod kue i hoemo ponoviti naueno, ve smo sve zaboravili.
Ekstremne vruine i sue u naem kraju uzrokuju nedostatak vode,
glad i smrt. Leinari se povuku iz naeg podruja i leevi ivotinja ostaju leati i nitko se o njima ne brine. Smrad je nepodnoljiv pa imamo
probleme s disanjem. Nae ivotinje okonaju zbog gladi i ei.
U gornjim citatima naveden je tek dio problema koje uzrokuju izrazite sue
i vruine kao pratioci klimatskih promjena. Primjerice, optereenje ena i djece
radom pojaava se i teti zdravlju, posebno enama u trudnoi. Noenje vode iz
nekog bunara, bare ili lokve postaje dnevna dunost koja poinje ujutro i traje
dokasna.
Uinci promijenjene klime u Indiji nisu samo sue i vruine, ve i obilne oborine, poplave, a katkad i oluje. Problemi i implikacije za svakodnevni ivot znatno
su kompleksniji i iri nego to se moe zakljuiti iz izjava djece, no i one dosta
govore.
142
Kad pri poplavi jo uporno kii, na poloaj postaje jo tei. Svejedno

je jesmo li izdrali na nekom krovu, vrhu krova ili nekom breuljku, na
sebi smo imali mokru odjeu, ona se nije uspijevala osuiti i mirisala
je na plijesan.
Nismo imali to jesti. Pili smo prljavu vodu i morali povraati. Nakon
pet dana kia je prestala. U koli smo dobili hranu, ali je smrad oko nas
bio straan. Svuda su leale mrtve ivotinje. Sve smo izgubili. Nismo
znali kamo emo dalje.
ene su patile od povienog krvnog tlaka. Mukarci su se predali alkoholu. Manjkalo je roditeljske ljubavi. Mi smo psovali i kad smo molili za
jelo. Izgubili smo svoju vjeru u ljude, u vlast pa ak i u Boga.
Obilne kie, esto praene olujama, imaju mnoge nepovoljne uinke. Recimo samo neke: na raskvaenim poljima urodi su znatno nii ili potpuno izostaju,
zgrade (stambene, kolske, za stoku) u pravilu su poplavljene i/ili oteene, put u
kolu/iz kole je zaprijeen, djeca su zastraena itd.
Nedostupnost iste vode za pie u selu, kad su obilne kie ili poplave,
uzrokuje bolesti koje se u naim selima ne lijee na pravi nain.
U sluaju migracije javlja se teak problem da se moramo prilagoditi
na novu sredinu, nove ljude, na novi jezik. Postoji i opasnost da nas
netko iskoritava. I razdvajanje od naih prijatelja i nae stare kue ne
pada nam lako.
Nakon to su u odreenim podrujima Indije, jae pogoenim uincima klimatskih promjena, provedene odgovarajue edukacijske radionice i fenomen klimatskih promjena djelomino je osvijeten, djeca i mladi uputili su pozive razliitim instancijama kako bi se postupilo prevencijski i uilo na njihovu iskustvu.
Navodimo tek neke od njih.
Dajte nam vie znanja o klimatskim promjenama da nauimo kako se

zatititi, prilagoditi te... uinkovito pridonijeti smanjenju nepovoljnih
uinaka.
Unesite klimatske promjene kao sadraj u nae udbenike s jasnim
uputama to treba initi da se umanje njihovi nepovoljni uinci.
Jake kie znae da naa polja nisu od koristi. etva izostaje i mi padamo u jo vee siromatvo. Moji roditelji nemaju drugi izvor prihoda i
to je velik problem. Ne moemo kupiti materijale za nastavu, ogrta
za kiu, ni cipele. Imamo samo jedan kiobran u obitelji i njega koristi
otac.
143
Objasnite naim roditeljima i seoskoj zajednici uinke klimatskih promjena (4).
144
Zadrali smo se neto due na doivljavanju uinaka klimatskih promjena u

Indiji, jer u njoj ivi blizu 450 milijuna djece i mladih ispod 18 godina, a zajedno
s Bangladeom vie od pola milijarde. Teko je nai neki dio svijeta gdje nema
uinaka klimatskih promjena, no zna se gdje je uglavnom najnepovoljnije. Uz Indiju i Banglade, tu su Nepal, Mozambik, Filipini, Haiti, Afganistan, Madagaskar,
Zimbabve i Myanmar. ak i da se ne radi o 600 milijuna djece i mladih, imperativ
je uti njihova miljenja, jer je njihova budunost dovedena u pitanje. Mnogo toga
nikako im ne ide u prilog pa imaju pravo na informacije, ali i obranu. Recimo na
primjer da se gubici vezani za klimatske promjene udvostruuju svakih 12 godina, odnosno da broj pogoene djece raste iz godine u godinu. Uznemirujue djeluje saznanje da su izgledi stradavanja djece i ena u klimatski uzrokovanim nepogodama vie puta vei nego mukaraca. Stoga je sasvim razlono uzimati u obzir i miljenja djece i mladih kad su u pitanju klimatske promjene. Tako, recimo,
adaptacija ili prilagoavanje na nepogode koje provociraju klimatske promjene,
posredstvom odgoja reducira rizike i pomae obiteljima da se suoe s uincima
promijenjene klime na zdravlje, dostupnost vode i drugih stvari potrebnih za ivot. Solidnija gradnja kola i drugih zgrada slui istoj svrsi. Slino kao u Indiji,
djeca i mladi iz drugih dijelova svijeta govore o problemima koji ih pritiu, a
uzrokovani su promijenjenom klimom.
U mojoj smo zemlji pogoeni suom i glau, postoji oskudica hrane u

mojoj zemlji.
Laurine, 15 g., Kenija
Vano je prepoznati da e odluke koje donosimo danas utjecati na

budue generacije, kao i vrijednost uloge mladih ljudi u oblikovanju
te budunosti.
Katie, 18 g., UK.
Borba protiv klimatskih promjena trai od ljudi da dijele informacije i

da ue jedni od drugih.
teta je da se o klimatskim promjenama u naoj zemlji govori tako malo,

premda u zadnje vrijeme i kod nas ima dovoljno vremenskih nepogoda koje su
nesumnjivo rezultat promijenjene klime. Umjesto da uimo na iskustvima drugih, uit emo, po svoj prilici, na vlastitim nevoljama. Prije no to navedemo iskaze nae djece i mladei, dodat emo jo nekoliko zapaanja iz razliitih dijelova
svijeta. Osobito nam se ini zanimljivim prvi iskaz jednog starca iz Kenije.
Idemo prema vremenu kad e naa djeca odrastati a da ne znaju to

je kia.
Starac, Kenija
Naa je kola udaljena od sela pa poplave uzrokuju mnogo tekoa

zajednici, a posebno djeci. Putovi znaju biti odsjeeni, a mostovi porueni te veina djece ne moe u kolu.
Dijete, Kamboda
Klimatske promjene djelovat e na nas u budunosti pa ako stojimo

po strani, ivjet emo u pustinji. Zato valja uiniti neto sada kako bismo prevenirali da naa zemlja ne postane pustinja.
Samuel, 14 g., Kenija (6)
Klimatske su promjene znaajne za svakog, ali budui da sam mlada,

vie sam i zabrinuta, jer u ivjeti kasnije i osjeati njihove uinke.
Anie, 15 g. UK
Luyando, mladi klimatski ambasador, Zambija (5).
145
Napravimo li neki korak unatrag i nauimo iz naih pogreaka pa se

potrudimo da odgajamo djecu, mogli bismo se nai i ivjeti u boljem
svijetu.
Parina, Indonezija (7)
Ne pogaaju vie klimatske promjene samo one koji su najmanje krivi za njihovu pojavu, poele su pogaati i one koji su glavni krivci za njihovo pustoenje.
Uz ono to smo ve rekli opisujui novi globalni sentiment solastalgije, navodimo
iskaze stanovnika New Yorka nakon to ga je opustoio uragan Sandy. Uza sve
ostalo, djelomino je ili potpuno uniteno 40 tisua stabala na irem podruju
grada New Yorka (8).
Bio je pravi izazov objasniti mojoj djeci kako su poruena stabla. Jo

nemaju tri godine. Nismo gledali nita na vijestima, koje su bile zastraujue. Htjeli su se igrati na igralitu, ali nisu mogli. Imali smo sreu da
nismo pretrpjeli veu tetu.
146
Nekoliko dana prije uragana moj mu i ja etali smo krajolikom parka,

promatrajui stabla i sve oko njih. Mjesec dana nakon uragana proli
smo istim putem i broj stabala, koja su pala, jako nas je rastuio, a posebno neka stara poruena stabla. Stabla su dio zajednice i njihovo je
ruenje velik gubitak za nau zajednicu. Ona su naa veza s prolou
i kad se srue, ta je veza pokidana.
Naravno, nova stabla i biljke zamijenit e ona koja su oteena, ali e
potrajati dugo vremena da se ona integriraju u krajolik. (9)
Napokon, navodimo i iskaze djece iz Pule i Prijedora. Naime, jedan dio iskaza dobiven je od Djejeg gradskog vijea. Radi se o bolje ocijenjenim uenicima
iz osnovnih kola u gradu Puli. Drugi dio iskaza dali su uenici iz Prijedora, koji
su doli u Pulu nekoliko dana nakon to su u svom gradu bili poplavljeni. Izjave
Dominantna misao, ideja, nedoumica (Uenici iz Pule): Trebamo

manje troiti fosilna goriva, voziti auto na elektrini pogon; Treba osvijestiti ljude o stvarnosti, o tim problemima; Trebali bismo pokrenuti
neto da se klimatske promjene smanje; Mnogo toga moemo uiniti,
ali ne inimo nita, mnogi neduni umiru naom krivicom; Moramo
bolje uvati Zemlju; Mislim da bi neto obavezno trebalo poduzeti u
vezi s klimatskim promjenama. U svakom sluaju nai neke mogue alternative; Ljudi teko ive i klimatske promjene utjeu na ivote puno
ljudi, ova prezentacija mi je ukazala na to; Vrlo je bitno informirati
djecu i mlade da shvate ozbiljnost ovog problema i poduzmu neto;
Ljudi mogu poboljati stanje, no ne ine nita; Uope ne znamo to se
u svijetu zbiva; Mislim da bi se kole iz grada trebale okupiti i poduzeti
neto. To bi trebalo uiniti vie gradova; Trebalo bi neto poduzeti, ali
ne znam to; Moramo smanjiti koritenje prijevoznih sredstava, osim
bicikla i rola; Trebalo bi to prije poduzeti neto u vezi s klimatskim
promjenama; Kako se malo brine o Zemlji, nikog nije briga za prirodu.
ivot nije fer; Treba nainiti jo prezentacija; ivot je nepravedan; Moramo smanjiti potronju goriva, struje, ispunih plinova i organizirati
vie predavanja; Htjela bih pomoi, kad bih znala kako.
su dobivene nakon edukacije, koja je bila svojevrsni uvod u problematiku klimatskih promjena. Pri tome se nastojalo dati neke osnovne spoznaje, motivirati
na eventualne promjene u ponaanju, a izbjei iracionalne strahove. Na poetku
je primijenjen i upitnik koji je trebao utvrditi stavove, znanja i strah vezane za
klimatske promjene. Nakon provedene edukacije, kao svojevrsnu evaluaciju, zatraili smo od uenika da navedu dominantnu emociju, odnosno ono to je kod
njih edukacija izazvala na emotivnom planu. Tu smo analizu, zajedno s analizom
stavova, znanja i straha vezanih za klimatske promjene, priopili u lanku Tko se
boji klimatskih promjena?. Potom su uenici imali priliku navesti dominantnu misao, ideju i sl., dakle intelektualni sadraj koji im se nametnuo na kraju edukacije.
Kratki zapisi dodani su u okviru ispod.
147
Slijede dominantne misli neposredno nakon provedene edukacije grupe uenika iz Prijedora. Budui da su nekoliko dana prije dolaska u Pulu proivjeli poplavu, a neki bili i evakuirani, neke od verbalnih reakcija imaju notu dramatinosti.
(Uenici iz Prijedora): Smak svijeta; Planeta nee biti; Mislim da planet za nekoliko godina nee imati sigurnih mjesta za stanovanje; Trebali bismo ozbiljno pristupiti ovom problemu i kao pojedinci i kao
zajednica; Pokuat u postupati po savjetima, izbaciti loe stvari da
se popravi stanje; Mislim da bi trebalo ovo rjeavati, jer stvarno vie
nema smisla da se nastavi ovako; Trebali bismo svi pomoi u spaavanju, potovati jedni druge da bismo mogli pomoi i suraivati; Mora
se neto poduzeti oko klimatskih promjena; Ljudi moraju vie razgovarati i razmjenjivati miljenja na temu klimatskih promjena.
Ono to je proizilo iz edukacije jest nelagoda da se u vezi s klimatskim promjenama nita ne poduzima te spremnost na aktivizam, razgovore, uenje o klimatskim promjenama. Na kraju, uenici su mogli iskazati i neku primjedbu, prijedlog i sl. Dobar je dio njih tu mogunost i iskoristio.
148
Primjedbe, prijedlozi i sl. (Uenici iz Pule): Politiari trebaju brinuti

o Zemlji, a ne samo kako je iskoristiti; Mislim da ugroenim ljudima i ivotinjama treba pomoi; Trebali bismo ljude bolje uputiti i upoznati s
klimatskim promjenama; Globalni problemi bi se trebali rijeiti; Nismo
svjesni koliko naim djelovanjem tetimo planetu; Trebamo se pokrenuti i uiniti neto; Ovo predavanje odrati u svim osnovnim kolama;
Trebalo bi skupljati donacije i ovakve prezentacije pokazivati po kolama da bi se ukazalo na problem koji utjee na sve; Trebalo bi se po
kolama ee priati o ovim problemima, jer je to ipak naa budunost; uvajmo Zemlju; Trebamo uvati prirodu; Ovaj planet je jedini
koji imamo. Moj je prijedlog da bi se vie trebala gledati prezentacija;
Vie edukacije; Zbog lakeg razumijevanja kraa prezentacija; Trebalo
bi odravati vie takvih edukacija. uvajmo svijet u kojem ivimo, jer
ako neemo mi, tko e?; Predlaem da nastavite s Vaim projektom
(Uenici iz Prijedora): Moj prijedlog je da se svi pridravamo savjeta

klimatologa, jer emo tek tada popraviti stanje na naem planetu, u
dravi ili ak gradu; Definitivno kod ljudi treba podii svijest o klimatskim promjenama; Ljudi trebaju vie priati o ovim stvarima, jer sve
to se zbiva u svezi s klimatskim promjenama sastavni je dio ivota;
Edukativne radionice koje e probuditi svijest mladih i uputiti ljude
da sauvaju ivotnu sredinu; Znati to vie o klimatskim promjenama;
Ukinuti automobile; Mislim da se ljudi moraju vie posvetiti klimatskim promjenama jer one ugroavaju planet; Treba se vie zalagati na
ouvanju klime; Mislim da e jednog dana biti bolje i ljudi svijeta bit
e zadovoljni; Spasiti planet; Potaknuti ljude da sauvaju svoj ivot; U
kolama unijeti vie gradiva o klimatskim promjenama; Mislim da planet nee biti u funkciji; Uvesti u svijetu pogon na elektrinu energiju;
Mislim da moemo; Volimo se i drimo zajedno, jer samo tako emo
uspjeti neto ostvariti.
Budui da je jedan/jedna uenik/uenica izjavio/izjavila: Mnogo toga moemo uiniti, ali ne inimo nita, mnogi neduni umiru naom krivicom, pretpostavljamo da je konano jasno na to je u svom pitanju na poetku teksta mislio
Mohamed Axam Maumoon. I u mnogim drugim citatima, koje smo namjerno varirali u veem broju, ukazuje se na razliite vidove patnje i stradanja onih koji su
pogoeni u nepogodama uzrokovanim klimatskim promjenama. Svakom od nas
ostaje da razmisli kako e se nositi s ovim neugodnim spoznajama. I jo znaajnije, kakav e stil ivljenja odabrati i prakticirati.
edukacije; Trebamo uvati svijet u kojem ivimo; Unoenje predavanja u kole kako bi ljudi, ak bi i djeca mogla doprinijeti zaustavljanju
klimatskih promjena.
149
Literatura:
1.
2.
xxx: See me, ask me, hear me: childrens recommendations for recovery three months
after Typhoon Haiyan, Save the Children, February 2014.
4.
Burgess, J. (2013). Climate change: childrens challenge, Unicef United Kingdom,

www.unicef.org.uk/climatefit
6.
Walden, D. (2009). Childrens Rights to be Heard in Global Climate Change Negotiations, www.plan-uk.org
8.
xxx Der Klimawandel und ich, www.schulenaadorf.ch/Zitate_der_Schuelermeinu...
3.
5.
7.
150
Mohamed Axam Maumoon, Razgovor s Amy Goodman, Kopenhagen 8.12.2009. www.

democracynow.org/.../would_you_commit_m...
xxx: Kinder aus der Landbevoelkerung Indiens sprechen ueber den Klimawandel und
seine Folgen, Holistic Child Development India, www.holisticchild.org
Polack, E. (2010). Child Rights and Climate Change Adaptation: Voices from Kenya
and Cambodia, children in a changing climate research, www.plan-uk.org
Dutton, E. (2013). S urviving Sandy Stories of Urban Enviromental Stewardship,
Urban & Enviromental Policy, April 19.
Mogli smo itati kako je snjena oluja Nemo (poetak veljae 2013.) okovala nekoliko drava istoka Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui i grad New
York. Za itelje je New Yorka to opet znailo izvanredno stanje. Naime, dogodilo se to nakon superoluje Sandy (kraj listopada 2012.), ije posljedice nisu bile
ni priblino sanirane, a najmanje one na planu mentalnog zdravlja, premda su
strunjaci napisali mnogo uputa i broura te oglasili mjesta na kojima ljudi mogu
potraiti pomo. Jo se nije znala ekonomska teta koju je oluja Sandy ostavila
(spominjani su iznosi izmeu 50 i 100 milijardi dolara), a ve je stigla nova oluja,
nazvana Nemo. Uz olujni vjetar i visoke valove, Nemo je donio hladnou i obilje
snijega. Kue su se uruavale pod snijegom, a oekivale su se i poplave. Opet su
otkazane tisue letova, to samo pokazuje da se putuje pretjerano, esto i nepotrebno, uz istovremeno emitiranje tisua tona CO2 u atmosferu. Ponovo su bez
struje ostale stotine tisua domainstava, a tu je bio i prometni kaos te mnogi
drugi problemi. Ovog puta, osim polica u trgovinama, ispranjeni su i rezervoari na benzinskim crpkama. Uzimajui sa sobom neto hrane i drugih stvari potrebnih u kriznim situacijama, ljudi donekle umanjuju neizvjesnost i strahove. Na
sreu, ovog puta nisu nareene evakuacije odreenih podruja grada. Samo od
sebe namee se pitanje: hoe li New York i dalje ostati privlano mjesto za ivot i
nee li neki njegovi stanovnici potraiti neko sigurnije ivotno pribjeite?
Manifestacije ekstremnog vremena zbivaju se sve ee i posvuda u svijetu pa ih je teko pripisati uobiajenim varijacijama. Skoro u isto vrijeme kad je
bjesnio Nemo, u raznim podrujima Australije zbivao se val vruine s temperaturnim rekordima, brojni poari, a neto ranije (studeni 2012.), ba u vrijeme
K L I M AT S K E P R O M J E N E I ( M E N TA L N O) Z D R AV L J E
Klimatske promjene i (mentalno)

zdravlje
151
konferencije UN-a o klimi u Dohi, katastrofalne poplave na Filipinima. Nije teko

zamisliti to sve osjeaju i proivljavaju ljudi ekajui da ih, nakon to im je poplavljena kua, s krova netko pokupi helikopterom ili oni koji su se prethodno zaduili, a sua im je potom unitila sav napor i prinose. Vidjeli smo uplakane ljude,
koji izjavljuju: Izgubili smo sve!
Rujan 2011., poplave u Pakistanu pogodile su vie od 5 milijuna ljudi i odnijele

nekoliko stotina ivota. Otac spaava
dvoje djece. Mora li se vratiti po ostale
lanove obitelji? to su proivjeli prije
no to su krenuli? to osjea sada, a to
doivljavaju njegova djeca?
152
U svim takvim situacijama neke su skupine ljudi znatno ranjivije i njihovo je

duevno zdravlje na veoj kunji. Na iste fizike manifestacije ekstremnog vremena, odnosno uinke promijenjene klime, ljudi i zajednice u kojima ive reagirat e vrlo razliito, ovisno o svojoj ranjivosti, odnosno pripremljenosti i otpornosti. Ranjivost nekog pojedinca ovisi o njegovim individualnim obiljejima, pripremljenosti, ali i zajednici u kojoj ivi i koja mu moe dati manju ili veu podrku.
Koji su to pojedinci i koje zajednice ranjiviji/e na psiholoke uinke klimatskih
promjena?
Ranjivije su zajednice koje su nepripremljene, koje imaju zastarjelu infrastrukturu, ukljuivi i sustave za alarmiranje na opasnost te nedovoljno dostupne
zdravstvene usluge. To su i zajednice koje imaju nii stupanj socijalne kohezije,
vie nejednakosti i nepovjerenja u institucije, a znaajne su i varijable siromatva, obrazovanja, broja starijih osoba i djece, osoba s potekoama u razvoju, pristiglih imigranata i izbjeglica. Razumije se da su i javni mediji jedan od imbenika
koji mogu djelovati na veu ili manju ranjivost neke zajednice i njenih lanova, a
posebno nainom kako priopavaju ili skrivaju istinu o klimatskim promjenama
(2).
Ako, primjerice, u ranjiviju kategoriju uvrstimo starije osobe, djecu i mlade,
nezaposlene, one s niskim primanjima te one koji ve imaju odreene psihike
probleme, onda je samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama takvih osoba vie
od 100 milijuna.
Klimatske promjene nose i nove vrste psihikih potekoa pa se npr. solastalgia (vidi opirnije poseban lanak) opisuje kao prepoznatljiv dojam izmjetenosti i gubitka, a imaju ga ljudi koji opaaju uznemirujue promjene u svojoj
ivotnoj sredini. Nastale su i brojne fobije povezane s klimatskim promjenama.
Navodimo tri od veeg broja novonastalih: antlophobia je povezana s poplavama,
thermophobia s valovima vruine, a lilapsophobia s uraganima, olujama ili tornadima.
Prema klimatskoj znanosti, rast e broj pojava ekstremnog vremena pa se

moe pretpostaviti i porast simptoma i potekoa povezanih s mentalnim zdravljem. Dopunit emo ono to smo o tome napisali u uvodnom lanku. Prije svega
nepogode, kao uinci klimatskih promjena, svojom snagom i iznenadnou mogu
uzrokovati prijelome, traume i okantne doivljaje. Dakako, mogue su i smrti
bliskih osoba, gubici i teta na osobnoj imovini. Uobiajene su intenzivne emocije
kao reakcija na ugroenost. Tako oni koji su proivjeli poplave mogu manifestirati i paninu oduzetost ili neku vrstu skamenjenosti. Nakon akutne traume i kad
se voda povue, mogu se javiti potekoe spavanja, bezvoljnost, strah, depresija
ili opsesivna ponaanja. Kod sue, javlja se, meu ostalim, zabrinutost za obitelj
i budunost, zbog izostalih prinosa. Nakon to nepogoda proe ostaje niz potekoa: nestanak pitke vode, infrastrukturni i tehnoloki ispadi (struja, internet).
Tijekom oporavka dodatni stres i komplikacije zbivaju se oko pribavljanja potrebnih dokumenata te pregovora s osiguravateljima. Sve su to dodatni stresori
koji se pridodaju psiholokom optereenju primarne traume.
Inicijalnu traumu postupno zamjenjuju dugoroni psihiki stresori, obino

anksioznost, depresija, zabrinutost oko buduih nepogoda, osjeaji ranjivosti,
bespomonosti, alovanja i oaja. Visok stupanj nelagode i anksioznosti moe biti
povezan i s tjelesnim zdravljem. alovanje, kao normalna reakcija na nepogode,
traume i gubitke, moe prijei u komplicirano alovanje: u nekim sluajevima
neugodni osjeaji ostaju znatno due, ometajui ivot. Nakon uragana Katrina
Postoji znanstveni konsenzus, iz dana u dan sve pouzdaniji, da na planetarnoj pozornici vode igru klimatske promjene s njihovim brojnim uincima, a da
smo ih, naalost, svojim energetski rastronim nainom ivota sami prouzroili.
Kad su u pitanju brojni uinci klimatskih promjena, ljudi i smrtno stradavaju u
ekstremnim vremenskim pojavama kao to su poplave, poari ili valovi vruine.
Uzmimo samo val vruine koji je u ljeto 2003. pogodio zapadnu Europu i uzrokovao smrt vie od pedeset tisua ljudi.
153
od priblino 50 posto ljudi koji su imali znaajnije gubitke, oko 30 posto imalo
je komplicirano alovanje. Dobar dio onog to smo naveli kod djece biva jo jae
izraeno.
Nepogode kao posljedice klimatskih promjena mogu biti okida za vrlo ozbiljne reakcije, recimo veliki depresivni poremeaj i/ili posttraumatski stresni
poremeaj (PTSP). Kod velikih nepogoda kao to su poplave ili uragan Katrina,
pokazalo se da PTSP zna biti okida za suicid, to se dogaalo i kod poljoprivrednika u Australiji tijekom dugotrajnih sua. K tome, PTSP poveava vjerojatnost
zloupotrebe droga, sukobe i nasilje, a kod roditelja zanemarivanje dunosti prema djeci.
Nadalje, klimatske nepogode, uz stres koji izazivaju, mogu pogorati socijalne odnose i veze. Dogaa se to obiteljima ije su kue oteene u poplavama, olujama ili poarima i koje se moraju seliti (ponekad i vie puta) dok se trajnije ne
nastane. K tome, takve obitelji znaju biti razdvojene ili odvojene od sustava socijalne podrke. Roditelji se osjeaju prikraeni u svojim obvezama spram djece, a
djeca se moraju adaptirati na neku drugu kolu. Djeca i starije osobe imaju veu
potrebu za podrkom i panjom pa se u takvim uvjetima osjeaju prikraenim.
Dugotrajne sue posebno iscrpljuju te se s protekom vremena razvija naglaena
patnja, koja neke farmere odvodi u suicid.
154
Vie temperature tijekom valova vruine, ak i u zemljama kao to su Francuska i Kanada, stvaraju potrebu za veim brojem intervencija slubi koje skrbe
o mentalnom zdravlju. Razumije se da valovi vruine stvaraju znatno vee potekoe u Australiji, Africi ili Indiji.
S obzirom na jaku meuovisnost tjelesnog i mentalnog zdravlja, ukratko

emo komentirati kako klimatske promjene svojim uincima djeluju na tu interakciju, odnosno kako klimatske promjene i njihovi uinci u domeni tjelesnog
zdravlja djeluju kao okidai ili pogoravaju stanje mentalnog zdravlja. Takve su
interakcije sasvim jasne kad se radi o smrtnim ishodima ili ozbiljnijim povredama tijekom poplava ili poara, no dogaaju se i kod manjih ozljeda, sranog udara
ili dehidracije, osobito kad je dostupnost zdravstvene pomoi oteana. Tijekom
nepogoda uvjetovanih klimatskim promjenama dogaaju se i manje povrede,
vea izloenost toksinim tvarima koje nosi voda, tekoe disanja, probavne potekoe ili bolesti koje uzrokuju komarci. Potekoe koje stvaraju valovi vruine
uzrokuju iscrpljenost te pogoravaju stanje postojeih bolesti (kardiovaskularnih, respiratornih, probavnih ili cerebralnih), a sve se to reflektira i na mental-
no zdravlje. Na slian nain stanje postojeih mentalnih potekoa pogorava se

zbog pojaane alergije i astme, a koje uzrokuje nepogoda vezana za klimatske
promjene. Tijekom valova vruine ak je i fetalni razvoj usporen, ali je usporen i
razvoj djece. Kako se tijekom klimatskih nepogoda manje boravi vani pa se manje
kree ili vjeba, to ima nepovoljan uinak na opu kondiciju i poveanje tjelesne
teine. Ovisi o pojedincu u kojoj e mjeri sve to utjecati i na njegovo mentalno
zdravlje.
Klimatske promjene mogu mijenjati neka obiljeja zajednice, a ove promjene

potom utjecati na mentalno zdravlje u toj zajednici. Tako su Bourque i Cunsolo
Wilox utvrdile da klimatske promjene kod Inuita stvaraju veu nesigurnost oko
pribavljanja hrane, napetost u obitelji, tugu i bijes, a to potom vodi slabljenju socijalne kohezije kao bitne odrednice zajednice. Nadalje, kad slabi osjeaj pripadanja u zajednici, lake se odlazi u izbjeglitvo. Klimatske promjene stvaraju pretpostavke i za porast nasilja u zajednici, a to se dogaa na nekoliko naina. Prije
svega, kompeticija i sukobi dogaaju se zbog preostalih prirodnih resursa. Drugo, zbog klimatskih nepogoda obiavaju slabjeti ili kidati se postojee socijalne
mree, a to uveava mogunosti za kriminalne radnje. Tree, porast temperature
u valovima vruine uveava mogunost sukoba i nasilja (4). Zbog uinaka klimatskih promjena, slabi socijalna stabilnost, a ovo stvara pretpostavke politikim
pa i ratnim konfliktima. Napokon, klimatske promjene pogoravaju ekonomsko
stanje i nejednakosti u zajednici, a to podie opu razinu frustracije u drutvu i,
posljedino, mogunost sukoba i nasilja. Svi navedeni dinamizmi u zajednici imaju nepovoljne uinke i na mentalno zdravlje, osobito onih pojedinaca i zajednica
koje spadaju u kategoriju ranjivijih.
Kako bi se zajednica (drava, regija, grad, selo, naselje, zgrada) osnaila i
pripremila za nepovoljne uinke klimatskih promjena, pa tako i njihov utjecaj
Klimatske izbjeglice kakve su

traumatine dogaaje ve proivjeli,
o emu razmiljaju, to osjeaju, emu
se nadaju, to ih zastrauje...?
155
na mentalno zdravlje, modificirali smo preporuke amerikih autorica, Susan

Clayton i suradnica (2):
Potrebno je jaati zajednicu i njene socijalne mree. Ljudi integrirani u
zajednicu otporniji su te se zajedno s drugima odupiru nepogodama. Poeljno je pripremati se i dogovarati to e tko uiniti u sluaju nepogode te
da se susjedi uzajamno ispomau i ohrabruju.
Osobito je vano informirati se te zajedniki i kreativno suprotstaviti nepogodi. Neophodno je planirati mentalno-zdravstvenu pomo tijekom i
nakon nepogode i pri tome imati posebno na umu najranjivije lanove
zajednice.
Potaknuti lanove zajednice da tijekom nepogode pribave izvjesne koliine

hrane, vode i lijekova, ali i neke druge stvari, kao to su knjige, igrake za
djecu i sl., da im olakaju ivot u izolaciji, koju nepogoda moe nametnuti.
Pripremiti dobar sustav uzbunjivanja, jer taj sustav pri jaim nepogodama
moe spasiti ivote, reducirati povrede i umanjiti tete na imovini. U svrhu
veeg povjerenja u takve sustave, vano da se redovito odravaju.
Posebnu panju posvetiti ranjivijim skupinama: enama, djeci, starijima,

bolesnima
156
Uspostaviti i odravati osjeaj sigurnosti, smirenosti i nade, unato povredama, gubicima i oku, pa i osjeajima straha, bijesa, bespomonosti i alovanja, kako bi se sprijeilo dugotrajne negativne posljedice.
Unato svim nepovoljnim okolnostima, namjerni optimizam ono je to

pomae i pojedincima i zajednici. Majkama je nakon uragana Katrina optimizam pomogao da nastave dalje i da se lake oporave.
Saznati potrebe izbjeglih i biti osjetljiv prema tim potrebama.
U svrhu smanjenja nepovoljnih psiholokih uinaka nepogode, vrlo je znaajno voditi rauna o infrastrukturi (snabdijevanje, rezerve vode i hrane,
transport, zdravstvena zatita).
Ovoj grupi autorica moemo zahvaliti i preporuke za motiviranje javnosti na

ouvanju klime. Razumije se da su mogunosti kreativne nadopune poeljne i
razumljive s obzirom na konkretnu situaciju.
Potruditi se oko osjeaja zadovoljstva kod ljudi koji ulau napore za ouvanje klime. Oni koji zajedniki rade mogu sauvati nadu i nadii poricanje i
pasivnost te osjetiti da su korisni.
Komuniciranje napora za ouvanje klime obiava se fokusirati na razumijevanje prirode same pojave. To je utoliko uspjenije ukoliko se vie usmjeri na razumijevanje specifinih potekoa svakodnevnog ivota koji se mijenja pod utjecajem klimatskih promjena.
Imenovanje strahova i drugih emocija i pokazivanje empatije za njih moe
biti od pomoi u razbijanju paralizirajueg obrambenog mehanizma. Biti
zastraen ili deprimiran, normalna je reakcija i moe biti osnova za zajednike akcije.
Valja biti oprezan sa slikama i ivopisnim prikazima klimatskih promjena

i njihovih uinaka. ivopisne slike mogu obeshrabriti akcije ljudi na ouvanju klime ostavljajui dojam da su uinci klimatskih promjena neizbjeni.
Potrebno je imati na umu lokalne uvjete i obiaje. Dobro je u pokazivanju

znaaja klimatskih promjena staviti u fokus njihove lokalne uinke, ali i
lokalne dobitke poduzetih akcija. U tom sluaju vjerojatno je da e se poduzeti odgovarajue pripreme. Tako je i politizacija klimatskih promjena
manja, a razumijevanje samog fenomena bolje.
Dobro je naglasiti vrijednost zajednike akcije, premda se dosta vjeruje

u uinkovitost individualnog postupanja. Poeljno je imati forum gdje se
razmjenjuju iskustva, tako da se u aktivnosti drugog moe nai inspiracija.
Tako se mogu otkriti i oni koji poriu klimatske promjene, to moe biti
pokrie za neaktivnost.
Korisno je pomoi ljudima da tono interpretiraju vlastita iskustva. Zna
se pripisati klimatskim promjenama i ono to nije njihov uinak. Socijalni
kontekst i masmediji pomau da se neki dogaaj pripie klimatskim promjenama, premda sve nije njihova posljedica. U takvim bi situacijama trebali pomoi meteorolozi.
Stvari u vezi s klimatskim promjenama i njihovim uincima nisu jednostavne. Zato je u svemu to se odnosi na njih potrebno to vie imbenika
dovesti u vezu. Postupajui tako, nee se olako dogoditi brzoplete odluke i
postupci.
Osobne prie omoguuju modeliranje odnosa prema klimatskim promjenama, poduzimanje akcije i buenje empatije kod drugih da i sami neto
uine.
157
Napokon, i od onih koji neposredno rade i odgovorni su u najveoj mjeri za

mentalno zdravlje i uinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje, oekuje se
mnogo. Navodimo tek neke od preporuka koje navode K. J. Coyle i L. Van Susteren
(1).
Strunjaci koji se bave mentalnim zdravljem trebaju imati obuhvatne planove i upute u vezi s klimatskim promjenama i njihovim uincima na mentalno zdravlje. Podruja psihologije i mentalnog zdravlja ve imaju neke
razvijene alate i pristupe koji su pogodni i za klijente u krizi koju provociraju klimatske promjene. Razumije se da je potreban trening da se adekvatno odgovori na psihike probleme rtava klimatskih nepogoda.
Prioritet u spomenutom treningu valja dati profesionalcima koji brinu o
mentalnom zdravlju najranjivijih populacija: u kolama, na pedijatriji, profesionalcima koji su orijentirani na starije osobe...
Potrebno je poboljati procjene, dijagnoze i tretman ljudi koji pate od

mentalnih potekoa povezanih s klimatskim promjenama. U vezi s time
potrebno je stvarati novi korpus znanja, koji bi pomagao svima koji se
bave uincima globalnog zatopljenja na mentalno zdravlje.
158
Temeljito procijeniti razlike u cijeni pruanja strune pomoi, nasuprot cijeni kakva bi bila da se pojava ignorira. Pokazuje se da je cijena najvia kad
se pojava sasvim ignorira. Intervencije pomau da potekoe ne postanu
kronine.
Vlade trebaju oformiti i rasporediti timove koji odgovaraju na incidente

vezane za mentalno zdravlje. Takvi timovi dolaze na mjesta gdje su se zbile
incidentne klimatske nepogode da na lokalnoj razini budu na usluzi svima
kojima je to potrebno.
Zajednice ili slube za mentalno zdravlje pomau u pouavanju javnosti i
politiara o globalnom zatopljenju, kako ono utjee na mentalno zdravlje
ljudi i to se moe uiniti da se nepovoljni uinci umanje. Pri tome profesionalci za mentalno zdravlje prilagoavaju jezik i ton svojih poruka da ih
oni kojima se obraaju dobro razumiju te da se pripreme za uinke klimatskih promjena. Nakon poduavanja pojedinci se u nekoj grupi znaju paralizirati, a psiholoki dobro promiljenim porukama moe se to izbjei.
Ipak su poricanje i izostanak akcije prilino uobiajeni.
U sluaju klimatskih nepogoda, slube za mentalno zdravlje etiki su obvezne na akciju. Polazei od znanstvenih spoznaja, savjetnici za mentalno
Naveli smo prilian broj preporuka koje bi trebale sluiti zajednicama, pojedincima, ali i profesionalcima kako bi uinci klimatskih promjena imali to manju
tetu. Dakako, ovdje nas zanimaju uinci u domeni mentalnog zdravlja. Naalost,
malo se tih preporuka preventivno primjenjuje u praksi, ak i tamo gdje su nastale. Pogledamo li trailice mrenih stranica American Mental Health Counselors
Association, www.amhca.org ili Mental Health America, www.mentalhealthamerica.net/about-us, neemo nai nita o klimatskim promjenama ni globalnom zatopljenju. Kad se, meutim, dogodi neka od veih nepogoda kao to je bio ve
spomenuti uragan Sandy, onda se silom okolnosti provode istraivanja, piu broure sa savjetima, upuuje roditelje gdje mogu dobiti strunu pomo ili se javlja
interes za dobrotvorni rad (4). Kako je kod nas? Sintagma klimatske promjene
rijetko se i izgovara, a eventualnih priprema za njih uope nema.
Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje zbiva se na manje ili vie

kompleksan nain i na vie razina. Prije svega, ekstremni vremenski dogaaji
imaju direktne i neposredne uinke i implikacije na duevno zdravlje. Proizvedeni uinci, kao to smo ve istakli, mogu trajati due ili krae, a mogu ostati i trajno
obiljeje neke osobe. Nadalje, klimatske promjene utjeu na ekonomske, socijalne i ekoloke odrednice mentalnog zdravlja, odnosno stvaraju manje ili vie
nepovoljan kontekst za ivot zajednice te proizvode odreenu mjeru materijalne
oskudice, nelagode, napetosti i nesigurnosti. Napokon, klimatske promjene kao
globalna prijetnja ostaju konstanta, s kojom valja ivjeti, stvaraju manje ili vie
osvijetenu neugodu i bojazni u vezi s budunou. Jednostavnije reeno, neku
vrstu utega na naim predodbama budunosti.
Budui da ekstremne vremenske pojave obino dolaze iznenada, one nerijetko zatjeu nedovoljno pripremljene ne samo itelje nekog podruja, ve i slube
koje su odgovorne za pruanje psiholoke podrke i tretmana ljudima koji imaju
razliite simptome duevnih potekoa. Stoga u njihovu odgovornost spada da
se na vrijeme educiraju, planiraju i pripreme mjere i postupke kako bi bili to
efikasniji u onom to se od njih oekuje. Napokon, od politiara se oekuje ono za
to su ih graani ovlastili, a posebno od onih na globalnoj razini, da donesu odgovorne i potrebne odluke o ouvanju to povoljnije klime na planetu, da iniciraju
argumentirano uvjeravanje i odgajanje ljudi o potrebi i nainu drugaijeg ivlje-
zdravlje kao educirane osobe etiki su obvezni pomagati u sluaju hitnosti.

U konanoj analizi ostaviti ranjive bez pomoi, preputene uincima klimatskih promjena, nemoralan je in.
159
nja na Zemlji kao jedinoj istinskoj domovini. U tome bi im trebali pomoi znanstvenici, strunjaci, dravne institucije (posebice kolski sustav), udruge civilnog
drutva, vjerske institucije i sl.
Ako se pokae da politiari nisu na razini odgovornog zadatka, da kalkuliraju

s biraima ili da su korumpirani od monih status quo lobija i nastave se ponaati
kao da ne vide slona u sobi, klimatske e promjene, bar kad je u pitanju mentalno
zdravlje, u godinama koje slijede, kako kau Kevin J. Coyle i Lise Van Susteren, sve
vie traumatizirati ljude, pridonositi depresiji, nasilju, otuenju, zlouporabi alkohola i droga, provocirati samoubojstva, psihotine epizode, posttraumatske stresne
poremeaje i druge potekoe mentalnog zdravlja (1). Dakako, to ne bi bila jedina
cijena kojom bi se platili poricanje, neaktivnost i odgaanje.
Literatura:
1.
2.
Clayton, S. i sur. (2014). Beyond Storms & Droughts: The Psychological Impacts of
Climate Change, American Psycological Association, ecoAmerica.
4.
Bourque, F. i Cunsolo Wilox, A (2014). Climate Change: The next challenge for public
mental health, International Review of Psychiatry, br. 26 (4).
3.
160
Coyle, K. J. i Van Susteren, L. (2011). The Psychological Effects of Global Warming on

the United States, National Wildlife Federation.
Dutton, E. (2013). Surviving Sandy Stories of Urban Environmental Stewardship,
Occidental College, Urban & Environmental Policy, 19.
Svijet nee unititi oni koji ine zlo, ve oni koji ih gledaju i ne ine
nita.
Albert Einstein
Kakvo vraje globalno zatopljenje, a ovakva hladnoa, likovali su poetkom

2012. klimatski skeptici ukljuivi tu i neke medije, da obine smrtnike i ne spominjemo, kad je val hladnoe zahvatio Europu, pa i na Split. Nevjeti na snijegu i
ledu, imali su Spliani nekoliko stotina prijeloma, desetke puta vie nego Zagrepani. Premda u abecedu klimatske pismenosti spada i spoznaja da klimatske promjene prate uestalije ekstremne vremenske nepogode kao to su valovi vruine,
ali i valovi hladnoe. Da su se potrudili, mogli su nai i znanstvena objanjenja,
dostupna na internetu, koja su takvu zimu u Europi predvidjela na osnovi otkrivene povezanosti europske zime i intenziteta topljenja leda tijekom arktikog
ljeta. Vrijedi paradoks: to izraenije arktiko ljeto, to hladnija europska zima.
Znanstvenici Instituta za istraivanja klime u Potsdamu ve su 2010. nagovijestili da e se ekstremne zime u Europi i sjevernoj Aziji dogaati ee nego prije.
Nakon to smo kratko komentirali uporite klimatskih skeptika te dali naslutiti da je klima vrlo kompleksna pojava, izdvojit emo tek kao ilustraciju niz
vremenskih nepogoda tipinih za klimatske promjene te promisliti o ozbiljnim
posljedicama tih nepogoda po ivot, tjelesno i duevno zdravlje ljudi koji su njima bili pogoeni. Uzmimo, na primjer, stradanje milijuna ljudi u uraganima Ka-
K L I M AT S K E P R O M J E N E S K E P S A , P O T I S K I VA N J E , Z A B O R AV, P O R I C A N J E
Klimatske promjene skepsa,

potiskivanje, zaborav, poricanje
161
trina, Irene i Sandy, u velikim poplavama u Pakistanu, Tajlandu, Kini i Australiji

te valu vruine i poarima u Rusiji, ekonomske tete, ljudske gubitke, traume milijuna odraslih i djece, a sve je to uobiajeno u takvim situacijama. Uestalost navedenih zbivanja znatno je vea nego ranije. Sve bi to trebalo biti sasvim dovoljno
da se klimatske promjene shvate kao vrlo ozbiljna globalna prijetnja. Tako to djelomino i jest, barem na razini stava, ali na razini praktinog ponaanja dominira ivotni stil energetske neracionalnosti, potiskivanja i preputanja zabavi svih
vrsta, putovanjima i tehnolokim igrakama. Ono to ljude ne pogaa izravno, oni
potiskuju, rekla nam je u istraivanju jedna studentica.
Upravo taj kompleksni dinamizam skepse, negiranja, poricanja ili potiskivanja bio je i jest razlog neuspjeha suoavanja s velikom globalnom prijetnjom
klimatskih promjena, ukljuivi tu i brojne konferencije OUN-a o klimi. Pokuat
emo prikazati tek dio rasprava o tom dinamizmu.
162
Kad je u pitanju kolokvijalna komunikacija, postoje vrlo razliite verbalne

konstrukcije sumnji u realnost klimatskih promjena. Netko e priznati postojanje
klimatskih promjena, ali e negirati njihovu ljudsku uzronost ili njihovu veliku
prijetnju. Ponekad je u pitanju nepoznavanje pojave, odnosno klimatska nepismenost. Nepoznavanje moe biti i namjerno (dobro je da ne znam), a moe se
raditi i o nekoj vrsti apatije (ba me briga). Moe se sresti i cinizam (znam sve
to, pa to s time?), zatim odbijanje dubljeg spoznavanja (dovoljno znam, ne elim
znati vie, i ovo je bolno). Nadalje, ima i onih koji su rezignirali (prekasno, ne da se
vie nita uiniti), ima i praktinih (moglo bi se zaraditi na tome), a neki vjeruju
da e se drugi pobrinuti za to (EU, OUN, dragi Bog i sl.), ili vjeruju u tehnologiju
(postaviti gigantsko ogledalo u svemir), odnosno da je sve vrlo sloeno (komplicirano je). Ima i onih koji ne vjeruju, kad su ljudi u pitanju, u mogunost zajednikog rjeenja (gledam svoja posla), a moda je najvie onih koji bjee u zaborav i
zabavu (opusti se i uivaj, carpe diem). Razumije se, nije to sve to se u razgovoru
o klimatskim promjenama moe uti. Postoje i prividno uvjerljivija izbjegavanja
sueljavanja s neugodnom istinom klimatskih promjena:
Klimatske promjene zbivale su se i prije u povijesti planeta. Radi se o prirodnoj fluktuaciji zemaljske klime.
Radi se o aktivnosti Sunca, kao to su Suneve pjege.
To ne mora biti loe, adaptirat emo se na toplije periode.
Ne postoji konsenzus, nema dovoljno slaganja oko uzroka tog fenomena (1).
Neke su od prethodnih teza i teze nekih klimatskih skeptika. Prije no to nastavimo o nekim tetnim posljedicama skepse povezane s klimatskim promjenama, vrijedi rei da skepsa u znanosti ima vrlo korisnu ulogu te dok ispunjava tu
svoju ulogu, ona je korisna, te shodno tome i potrebna. Ona nas opominje da u
znanstvenom istraivanju ne treba brzati sa zakljucima i da treba provjeravati
pretpostavke. U svakoj je znanstvenoj hipotezi i odreena doza skepse pa ona
zapravo pridonosi razvoju znanosti. Naalost, danas se rijetko ostaje na znanstvenoj skepsi. Zbog znaajnih politikih i ekonomskih implikacija, skepsa je u
podruju klimatskih promjena poseban fenomen. Stoga se nerijetko postavlja
pitanje tko stoji iza klimatskih skeptika i tko ih financira. U svom zanimljivom
lanku Globalno zatopljenje: kako je skepticizam postao poricanje, Spencer Weart pokazuje da je skepsa bila u istraivanjima klimatskih promjena od poetka.
Naime, ve od postavke, koju je jo 1896. iznio S. Arrhenius, da bi udvostruenje
CO2 u atmosferi moglo podii globalnu temperaturu za nekoliko stupnjeva. Skeptini znanstvenici osporavali su ovu teoriju nepunih stotinu godina, da bi ponovo
zaivjela ezdesetih godina 20. stoljea te napokon, kompjuterskim modelima
J. Hansena, krajem stoljea, bila potvrena i zapaanjima na terenu. Prigovori
zdravog skepticizma poticali su mjerenja i zapaanja diljem svijeta pa je meunarodna konferencija u Torontu 1988. zakljuila da je ovjek uzronik klimatskih
promjena i da e se one manifestirati u nizu nepovoljnih posljedica: suama (koje
e donositi nedostatke hrane i vode), poplavama, uraganima, porastom razine
mora, izbjeglicama, sukobima i drugim nepovoljnim uincima koji e pogaati
milijune ljudi. Kako su dokazi o realnosti klimatskih promjena rasli, a ouvanje
to povoljnije klime na planetu zadire u ekonomske interese odreenih korporacija, skeptici se danas nerijetko institucionalno organiziraju i bivaju dobro plaeni za svoje napore. Tako su se u SAD-u, glavnom krivcu za globalno zatopljenje,
konzervativni skeptici nali u nekoliko instituta. Spomenimo samo neke: George
C. Marshall Institute, Heartland Institute, American Enterprise Institute, Cato Institute... Znaajna uloga ovih institucija bila je osporavanje znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama. U meuvremenu neki stari prigovori klimatskih
skeptika, koji su motivirali ozbiljna istraivanja i stavljeni su ad acta, ponovo su
oivjeli kao zombi argumenti. Jedan je od njih da je globalno zatopljenje posljedica urbanizacije, odnosno otoka topline u velikim gradovima. Sve se to potom
uporno ponavlja u brojnim internetskim niama, osobito u blogosferi. Negatori
klimatskih promjena stvorili su alternativni svemir, koji ponovo odbacuje te-
163
meljne spoznaje klimatske znanosti (2). Klimatskim znanstvenicima nije lako,

sve se ee koriste argumenti ad hominem, skepticizam postaje negiranje i poricanje, a klimatske promjene sve vie stvar politike. Mediji daju vie mjesta onima
koji poriu klimatske promjene ili barem negiraju da je ovjek njihov uzronik.
164
Budui da su u igri profit i velik novac, nastavimo li slijediti upravo naznaene tendencije, moemo pretpostaviti kamo se dospjelo. Dospjelo se, dakako,
do nasilja kojem su bili izvrgnuti poznati klimatolozi. Neki su se mediji potpuno
stavili u slubu negiranja klimatskih promjena. U SAD-u osobito je Fox News doputao nizu svojih novinara (B. ORelly, G. Beck, S. Milloy, M. Morano) da ismijavaju klimatske znanstvenike nazivajui njihovu znanost junk science ili najveom
obmanom u povijesti. Doputali su svojim sugovornicima da ine isto, a senator J.
Inhofe (kojeg spominjemo i na drugom mjestu kao onog koji je za argument protiv razgovora o klimatskim promjenama pokuavao iskoristiti djeje strahove)
izjavio je na Fox Newsu da klimatski znanstvenici zasluuju da ih se javno biuje.
Ovaj je senator koristio institucije sustava za jo runije inicijative, a zapravo je
ekstremnije izraavao ono to je karakteristino za konzervativni dio amerikog
drutva. Negiranje klimatske znanosti ide zajedno sa zastupanjem prava na noenje oruja, zabranom pobaaja ili zagovaranjem kreacionizma. Ekoloka nastojanja protivna su tradicionalnim amerikim vrijednostima pa tako i dokazivanje
postojanja globalnog zatopljenja. Sve je ovo odjekivalo i multipliciralo se u novim
medijima na internetu. Neki od poznatih klimatologa dobivali su na stotine prijeteih e-mail poruka. Neki su klimatolozi dobili tjelesnu zatitu, a jedan je naao
ubijenu ivotinju pred ulaznim vratima. Eminentni klimatolog S. Schneider sa
Sveuilita Stanford pitao se to da ini: naui pucati ili nosi neprobojni prsluk?
Njegovo se ime, zajedno s imenima nekih drugih znanstvenika, nalo na listi za
odstrel amerikih neonacista.
Prikazali smo samo dio podijeljenosti amerikog drutva, koje je donedavno

bilo dominantno u stvaranju globalnog zatopljenja i posljedica koje ono nosi cijelom planetu te kamo se dospjelo u negiranju i poricanju klimatskih promjena.
Tako je o tome pisao Clive Hamilton. Pisao je on i o situaciji u Australiji, gdje su
posljedice globalnog zatopljenja jo vidljivije. I ondje, im neki od uglednih klimatologa u nekom od medija zapone debatu o klimatskim promjenama, postaje
meta agresivnih i prijeteih e-mail poruka (3).
Vidjeli smo kako reagiraju neke drutvene grupe i mediji kad se dovedu u
pitanje profit i novac. Navodimo jo neke podatke koji ilustriraju to se dogaa
Slino je i u Australiji, zemlji u kojoj su manifestacije klimatskih promjena

najuestalije. Na znanstvenike se nasrtalo vrlo grubo, da navedemo samo jedan
od mnogih primjera, pa je prof. David Karoly sa Sveuilita Melbourne u jednoj
e-mail poruci usporeen s Hitlerom, Staljinom i Polom Potom, a njegove akcije
dobile su atribute prijetvornosti, kriminala, izdaje i genocida. Nisu bolje prolazili
ni novinari koji su u svojim emisijama pruali priliku znanstvenicima da javnost
upoznaju sa spoznajama klimatske znanosti. Cilj opisanog nasilja posredstvom
komunikacije na internetu bio je obeshrabriti strunjake i novinare da raspravljaju o klimatskim promjenama. Internet kao mjesto slobode govora zbog anonimnosti se pretvorio u svoju suprotnost, u prostor virtualnog nasilja. Cyberbullying usmjeren na znanstvenike imao je razliite uinke: jedni su se povukli iz rasprava o klimatskim promjenama, drugi su nastupali opreznije, no postojali su i
znanstvenici koji se nisu dali zastraiti i jo su jae prionuli javnom govoru i istraivanjima. Premda se nastojalo stvoriti dojam da se radi o spontanom reagiranju
protiv klimatskih znanstvenika, rije je bila ipak o utjecaju konspirativnih grupa
koje su nastojale ostati skrivene. Nisu napadani samo znanstvenici u Australiji,
ve i Rimski klub, Al Gore pa ak i Rachel Carson. K tome, klimatski skeptici prikazivani su kao borci za slobodu i slobodno trite, dok su klimatski znanstveni-
sa znanou i injenicama kad nezdrava skepsa i poricanje stupe na scenu. Pristalice Republikanske i Demokratske stranke u SAD-u imale su 1997. priblino
podjednak postotak suglasja o postojanju klimatskih promjena (republikanci =
48%, demokrati = 52%), no ve 2008. oko istog fenomena imamo naglaenu politiku i kulturalnu polarizaciju amerikog drutva pa postoci iznose: republikanci
= 34%, a demokrati = 76%. U meuvremenu je znanstvena evidencija o globalnom zatopljenju izrazito narasla, no to se vidi samo kod pristalica Demokratske
stranke. Nakon proputanja kroz ideoloke filtre, kod pristalica Republikanske
stranke na djelu je poricanje koje su orkestrirali i poticali konzervativni mediji.
Ideoloki filtar podrazumijeva zatitu amerikog naina ivljenja (zakoni slobodnog trita, posjedovanje oruja, zabrana pobaaja, snana potronja i jo mnogo
stvari), a ouvanje klime dosta toga dovodi u pitanje. Klimatske promjene postaju
svojevrsno bojno polje na kojem se pokazuje krhkost znanja, a olako nosi ogrta
poricanja. Zbiva se svojevrsni viak ideologije, a manjak injenica, odnosno dogaa se socijalna konstrukcija injenica. Poricanje zapravo pokazuje snagu kulture
i ideologije kapitalizma. No u pozadini poricanja nae se i nelagode, pa i neugodnih emocija: straha, krivnje, bijesa, depresije i bespomonosti (3).
165
ci dobivali atribute komunista. Za plimu cyberbullyinga osobito su zasluni neki

blogeri koji su drsko ismijavali klimatsku znanost i inspirirali poiljatelje e-mail
poruka. Daleko u pozadini moglo bi se nai glavne sponzore negiranja klimatskih
promjena: Exxon Mobil ili Big Carbon (4).
Nije ni Europa imuna na sukobe vezane za klimatske promjene. Navodimo
primjer poznatog meteorologa Lennarta Bengtssona koji je popustio snanim
pritiscima i prikljuio se skepticima. Bio sam pod tako velikim pritiskom koji vie
nisam mogao podnositi. Strahovao sam za svoje zdravlje i sigurnost. Bilo je kao u
vrijeme potjere za komunistima u Americi. okirajui stupanj netolerancije u drutvu, u opreci s osnovnim naelima otvorene znanstvene rasprave (5).
Kakva je situacija u nas? Razumije se da i u nas postoje odreeni refleksi

onog to se zbiva u svijetu. Postoje i izvjesne specifinosti ideolokih suprotstavljanja, no zanimljivo je da politika sustavno izbjegava govoriti o klimatskim promjenama, ak i onda kad su to dogaanja na terenu zahtijevala. Ipak je nedavno
jedna stranka, koja u svom nazivu ima sintagmu odrivi razvoj, u svoj program
uvrstila i ouvanje klime. Klimatolozi i meteorolozi vrlo rijetko posreduju spoznaje klimatske znanosti, a mediji su najvie prilika nudili klimatskim skepticima. U ponudi na internetu bilo je i agresivnijih nastupa, ali tu i tamo bilo je i vrijednih introspektivnih iskaza, kao to je ovaj jednog od sudionika nekog foruma
na internetu: Meutim, esto zapadam u poricanje to je takoer osjeaj ili moda
bolje rei emocionalna strategija. Poricanje mi katkad pomae da prikrijem i ublaim osjeaj krivnje, da ga zakopam to dublje u sebe.
166
Kako izgleda poricanje kad ne postoje snani ideoloki filtri i pojedinac ostane sam s informacijama o klimatskim promjenama, zbunjujuim odstupanjima
ili manifestacijama ekstremnog vremena? Svojim sustavnim istraivanjem poricanja klimatskih promjena ponudila je Kari Marie Norgaard dio odgovora na
ovo pitanje. Budui da je porijeklom iz Norveke (ivi u SAD-u i predaje na amerikim sveuilitima), istraivanja je provela u Norvekoj. Povod je bila izrazito
blaga zima 2000./2001., kad je snijeg na sjeveru Norveke pao tek krajem sijenja 2001. Norgaard je odabrala mjesto/regiju konspirativnog naziva Bygdaby iji
dijalekt poznaje. Radila je brojne intervjue, pratila pisanje medija i neposredno
promatrala itelje Bygdabyja. Premda Norveani spadaju meu najobrazovanije
ljude u svijetu, bili su iznenaeni tako dugim izostankom snijega. Bila je to nelagodna pojava: imali su znanje o tome kako bi trebalo biti, a ivjeli su u sasvim drugaijem svijetu. Mnogi su bili zbunjeni, dijelom su znali za klimatske promjene,
Zapravo se ivi dvostruka stvarnost: apstraktne informacije o klimatskim

promjenama jedva se povezuju sa svakodnevnim ivotom. ivimo na jedan nain, mislimo na drugi. Nauili smo na tu paralelnost. To je umijee naeg ivljenja.
Malo tko eli da su podaci o klimatskim promjenama istina, u svakome je zaetak
skepticizma. Kako opravdati svoja ponaanja koja pridonose klimatskim promjenama? Zapravo, to i ne elimo znati i tako se titimo. No to je samo djelomino
mogue pa emocije i misli o klimatskim promjenama ugroavaju nau ontoloku
sigurnost. Mogu se javiti strah, bespomonost, krivnja pa i prijetnja identitetu
(neu ispasti dobra osoba).
Na informacije o klimatskim promjenama gleda se, osobito tako gledaju mladi ljudi, kao na apstraktne i irelevantne, jer one ometaju svakodnevni ivot. Znanje o klimatskim promjenama je problem: kako ga integrirati u svakodnevni ivot
i kako s tim znanjem neto uiniti? Taj bitni korak u pravilu izostaje! U ovom sluaju izostanak aktivnosti ne dogaa se zbog manjka znanja, kako tvrdi Norgaard,
ve zbog kolektivnog odupiranja tom znanju putem tzv. socijalne organizacije poricanja, odnosno nesudjelovanja u postupcima ouvanja klime. To je strategija
dranja informacija o klimatskim promjenama dalje od sebe. Mi znamo, a istovremeno ne znamo, citira Norgaard Cohena, jer je tako udobnije (6).
Nisu samo informacije o klimatskim promjenama naile na snano poricanje

ljudi. Trebalo je jako dugo dok se nije prihvatilo da je puenje tetno i da moe
izazvati karcinom plua. Drugi je fenomen, da navedemo tek dva primjera, videomedijsko nasilje i njegov nepovoljan utjecaj na porast nasilja kod djece. U
oba sluaja proizvoai su, zbog profita koji su ostvarivali, financirali istraivanja
koja su dokazivala da nema opasnosti od konzumiranja duhana i videomedijskog nasilja. Kad su u pitanju klimatske promjene, profiti koji su u igri golemi su,
a dijelom nisu, ali je pojava ipak bila iznenaujua. Pokuavajui sistematizirati

strategije poricanja ili ignoriranja onog to nas uznemiruje, Norgaard istie sljedee: prije svega imamo emocije (nesigurnost, bespomonost, krivnju), potom
imamo emocionalne norme (biti optimist, zadrati kontrolu, biti ponosan itelj
Norveke) te strategije upravljanja emocijama (kontrolirati izlaganje informacijama, ne misliti daleko unaprijed, fokusirati se na ono to se moe uiniti.) Tako
je emocionalna norma za javne osobe, posebno uitelje, podravanje optimizma,
a potiskivanje osjeaja nemoi i sumnji. Jedan je uitelj rekao: Naalost, ja sam
pesimist. Ja to moram rei. Ali s mojim uenicima ja to nisam. Znate, kad govorim s
uenicima, moram biti optimist.
167
poricanje je snano, kao i istraivanja koja ga podupiru. Ono to je jo nepovoljnije, praktino su svi ljudi uvueni u igru. Svi smo mi, u manjoj ili veoj mjeri,
potroai energije koja se dobiva sagorijevanjem fosilnih goriva. Budui da klimatske promjene doslovno ugroavaju opstanak civilizacije, ovjeanstvo je pred
tekim zadatkom smanjenja i prestanka koritenja fosilnih goriva.
168
Koliko su problemi u vezi s ouvanjem povoljne klime sloeni, pokazat emo

djelominim osvrtom na lanak W. C. Tuckera: Je li poricanje klimatskih promjena
zloin protiv ovjeanstva? Odgovor na pitanje postavljeno u naslovu nije ni priblino jednostavan. Prije svega, velik broj ljudi klimatski je prilino nepismen i
nije svjestan to poricanjem ini. Naime, od posljedica klimatskih promjena ve
danas umire relativno velik broj ljudi, a jo ih vie osiromauje ili postaje klimatskim izbjeglicama. Nakon to je naveo brojne uinke klimatskih promjena te zakljuujui da e se ti uinci i pogorati, ako ne doe do ozbiljne redukcije emisije
staklenikih plinova, Tucker pretpostavlja da e se ljudi sve manje drati civiliziranog ponaanja i skliznuti u konflikte i nasilje. U tom smislu oni koji poriu klimatske promjene i njihovu antropoloku uzronost, osobito ako to rade za novac,
onda doista ine zloin protiv ovjeanstva. Taj smo odnos problematizirali i u
nekim drugim kontekstima. Pozivajui se na eminentnog klimatologa J. Hansena,
da bi planet, ako ne uspijemo zadrati globalno zatopljenje ispod 2 oC, mogao
postati nepovoljan za ivot ljudi, Tucker hipotetski diskutira pokuaj da se nekog
za poricanje klimatskih promjena optui, no tu nailazimo na ozbiljnu potekou:
njegovo pravo na slobodu govora. Budui da je u ouvanju klime znatno vei ulog,
vjerojatno e se morati rtvovati neko od individualnih prava, to nas podsjea
na J. Lovelocka, koji tvrdi da je ouvanje klime stanje slino ratu u kojem se reduciraju neka individualna prava. Tucker razmatra i odnos klimatskih promjena
i propagande te eventualne mogunosti Rimskog statuta i Meunarodnog kaznenog suda u spreavanju poricanja klimatskih promjena i njihovih uinaka (7).
Slian hipotetski izlet u budunost nainio je i Stefan Rahmstorf, profesor fizike
sa Sveuilita Potsdam. On smatra da je klima vrlo osjetljiv sustav i da je ne treba
draiti, jer zna reagirati poput divlje zvijeri, a svoj je lanak naslovio: Klimatske
promjene crveni karton onima koji poriu klimatske promjene (8).
Premda oni koji poriu klimatske promjene ine svojevrsnu drutvenu i civilizacijsku tetu, osobito kad se radi o klimatskim uvjetima u budunosti, u kojima
e ivjeti roena i neroena djeca, oni zbog toga jo ne snose nikakve negativne
posljedice. Naprotiv, tu i tamo obiavaju biti dobro nagraeni za svoje neodgo-
Dok jo nisu znali da je presuda ukinuta i ostavljena na eventualno rjeavanje ustavnom sudu, Putinei i Queloz komentirali su suenje i postavili pitanje:
radi li se o povijesnoj odluci ili opasnom presedanu? Prije svega, radi se o pozivu
znanstvenicima na odgovornost (pa i pred sudom) protiv povrnosti, neefikasnosti i neaktivnosti lanova neke komisije, a koji bi trebali tititi ivot, zdravlje,
imovinu i javnu sigurnost u nepogodama i rizicima. S druge strane autori dre da
je suenje i opasan presedan, jer otvara Pandorinu kutiju neautentinog ponaanja znanstvenika: izbjegavanja rizika, suzdranosti, sitniavosti ili pretjeranog
opreza. K tome, moglo bi se oekivati izbjegavanje suradnje u raznim odborima
ili komisijama da se ne bi nali u situaciji u kakvoj su se nali osueni talijanski
znanstvenici (10).
Dakako, sluaj suenja talijanskim znanstvenicima ima znaajne implikacije

za predvianje i donoenje odluka kad su u pitanju uinci nepogoda promijenjene klime. Uinci uragana Katrina ne bi bili ni priblino tako pogubni da je na
vrijeme nareena evakuacija itelja New Orleansa. Kasnije su neke evakuacije
spasile tisue ljudskih ivota, ali ih je netko trebao organizirati i provesti. Pouna
je razlika u broju rtava tajfuna Haiyan (kraj 2013.) i tajfuna Hagupit (kraj 2014.)
na Filipinima. U prvom sluaju broj rtava mjerio se u tisuama, a u drugom u
desetinama. U drugom sluaju, meutim, poduzeta je najvea evakuacija u povi-
vorno postupanje. Zapravo, nije li vrijeme da umjesto nagrada ponu dobivati

crvene kartone? I onda se dogodilo jedno suenje u Italiji zbog kojeg se uznemirila znanstvena zajednica u svijetu, a masmediji dobili prigodu da zastupaju
ili prenose stavove za ili protiv. Nije se radilo o klimatskim nepogodama, ve o
zemljotresu u LAquili u travnju 2009. U tom potresu bilo je vie od 300 mrtvih
i oko 10 milijardi eura materijalne tete. Novost se sastojala u tome da su u rujnu 2012. sedmorica znanstvenika osuena na zatvorske kazne u trajanju od est
godina jer nisu predvidjeli spomenuti zemljotres. Premda je vii sud u studenom
2014. ukinuo raniju presudu, ovo suenje ima ozbiljne implikacije za odgovornije ponaanje znanstvenika u raznim odborima i komisijama nacionalne ili lokalne razine. Osueni znanstvenici bili su u vrlo odgovornoj komisiji, naime bili
su u Nacionalnoj komisiji za predvianje i prevenciju velikih rizika, a jedan od njih
(Enzo Boschi) bio je predsjednik Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, pa se od njih oekivalo da u odreenoj mjeri pripreme itelje LAquile na
moguu nepogodu. Dapae, spomenuti Boschi rekao je da odbija mogunost potresa, kako je naveo tuitelj u sudskom procesu (9).
169
jesti Filipina. Za ovu evakuaciju netko je trebao donijeti odluku, a donesena je na

osnovi odreenih predvianja. Nema sumnje, ipak e se u sluaju propusta poduzimanja odgovarajuih mjera, kad su u pitanju klimatske nepogode, sve ee
dijeliti crveni kartoni, ma to to znailo.
Na kraju, ostaje pitanje: koliko se jo traginih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama treba dogoditi da se otopi taj ledeni brijeg skepse, zaborava,
potiskivanja, poricanja, negiranja pa i nasilja te konano prizna da problem klimatskih promjena uope postoji? Posljednje izvjee klimatske znanosti o tome
nimalo ne dvoji (11). Hoe li se opisani otpor na vrijeme otopiti, odnosno hoemo
li imati dovoljno vremena za naredni korak koji nam predstoji: razvijanje klimatske pismenosti i promjenu ivotnog stila itelja naeg malog planeta? Koliko smo
jo daleko od cilja, globalno gledajui, pokazali smo na ideoloki podijeljenoj i
nasilnoj sceni SAD-a i Australije, zemalja koje su meu najodgovornijim za to da
su klimatske promjene uope i nastale.
Literatura:
1.
Weart, S. (2011). Global warming: How skepticism become denial, Bulletin of the
Atomic Scientists, 67 (1).
3.
Hamilton, C. (2011). Climate Denial and Rise of Right-Wing Populism, www.clivehamilton.com/pdfdownloader.php?pdfpdf
2.
170
4.
5.
6.
Lockwood, A. (2008): Seeding doubt: how sceptics use new media to delay action on
climate change, annual conference, New media, New Democracy?, Sheffild University.
Hamilton, C. (2010). Bullying, Lies and the Rise of Right-Wing Climate Denial, www.
abc.net.au/news/2010-O2-22/32912
Bengtsson, L. (2014). Izjava za Der Spiegel online od 14. svibnja 2014.
Norgaard, K. M. (2006). People Want to Protect Themselves a Little Bit: Emotions,

Denial, and Social Movement Nonparticipation, Sociological Inquiry, Vol. 76, No 3.
7.
Tucker, W. C. (2012/2013). The big Lie: Is Climate Change Denial A Crime Against
Humanity?, Interdisciplinary Journal of Human Rights Law, Vol. 7:1.
9.
xxx, (2012). Kontroverzno suenje u Italiji: Na optuenikoj klupi znanstvenici koji

nisu predvidjeli potres u LAquili, Portal Jutarnjeg lista 27. 9. 2012.
8.
Rahmstrorf, S. (2003). Klimawandel Rote Karte fuer die Leugner, Bild der Wissenschaft 1/2003.
10. Putinei, M. C. i Queloz, N. (2014). Historical decision or dangerous precedent? Criminal sentencing of the National commission experts with Major risks, Law Review,
vol. IV, issue 1.
11. xxx: (2014). IPCC, Fifth Assessment Report (AR5) www.ipcc.ch/report/ar5/wg2/
171
Kako razgovarati, komunicirati ili poduavati o klimatskim promjenama?

Kako postii to bolje razumijevanje toga kompleksnog fenomena, a potom motivirati na konstruktivne aktivnosti za ouvanje to povoljnije klime na planetu?
Kako to raditi s djecom, a kako s razliitim vrstama odrasle publike, odnosno
kako se to radi u pojedinim segmentima drutva? Nastojei odgovoriti na ova i
slina pitanja, provedena su istraivanja te nainjeni razliiti materijali, alati kao
i korisne preporuke za komuniciranje u vezi s klimatskim promjenama. Klimatski pismene osobe znaju dio odgovora na navedena pitanja. Dakako, svi su ovi
napori usmjereni stvaranju klimatski pismenog drutva, a potom (uz to manje
otpora i poricanja) i ka konanom cilju: ouvanju to povoljnije klime. Svoj su
odgovor dale, vie formalno nego stvarno, i institucije drutva u iji djelokrug
rada postupno ulazi taj novi i kompleksni fenomen. Najbitniji imbenik, politike
institucije, sustavno izbjegavaju donoenje potrebnih odluka i dogovora pa su
sve ostale manje ili vie blokirane u postupanju. Unato tome, tu i tamo nainjeni
su razliiti prirunici, broure, lanci i preporuke kako ostvariti spomenuti cilj, a
sve bi to trebalo pomoi onima koji nastoje prenijeti spoznaje klimatske znanosti na druge: znanstvenicima, politiarima, novinarima, edukatorima, uiteljima,
umjetnicima, sveenicima
Klimatske promjene vrlo su sloena pojava s brojnim uincima i posljedicama, a jo su kompleksnije reakcije ljudi, medija, kompanija ili brojnih institucija
na njih. Tako su i znanja o njima i razliitim aspektima odnosa ovjeka i klimat* Usp. lanak o pedagogiji klimatskih promjena.
P O D U AVAT I , R A ZG OVA R AT I , M OT I V I R AT I
Poduavati, razgovarati,
motivirati*
173
skih promjena sloena i mogu se analizirati i kategorizirati. Nesumnjivo je da to

koristi i planiranju edukacije o klimatskim promjenama ili o ouvanju klime. Jednu takvu podjelu predloio je Matthew Nisbet:
1. Znanje klimatske znanosti, odnosno pismenosti. Obuhvaalo bi razumijevanje prirodnih uzroka kao i onih uzroka klimatskih promjena koji se
vezuju za djelatnosti ljudi, ali i uinaka i opasnosti, kako danas tako i u
budunosti. Tu bi spadala znanja o uinku staklenika, staklenikim plinovima, fosilnim gorivima, razlikovanju klime i vremena, uzrocima porasta
razine mora...
2. Ova se znanja fokusiraju na razumijevanje kako klimatska znanost radi kao

institucija, kako znanstvenici razrjeavaju svoja neslaganja, koliki je njihov
utjecaj na donoenje nekih odluka, kakva je javna percepcija znanstvenog
konsenzusa o klimatskim promjenama
3. Politika znanja klimatskih promjena: razumijevanje dananjih propisa
o klimatskim promjenama, meunarodnih sporazuma, pozicija politikih
stranaka, interesnih grupa, razumijevanje akcija za ouvanje klime i onih
adaptiranja na klimatske promjene
4. Participacijska znanja, odnosno informacije o tome kako se graani mogu

ukljuiti u akcije koje se tiu ouvanja klime na lokalnoj ili nacionalnoj razini, o nainu dvosmjerne razmjene informacija strunjaka i javnosti
174
Spomenut emo jo dva podruja znanja o kojima govori Nisbet. Jedno je podruje praktine ili potroake pismenosti koje pretpostavlja rjeavanje praktinih problema kao to je redukcija potronje energije. Drugo se podruje tie etikog i religijskog razumijevanja i prosuivanja, odnosno kako se klimatske promjene uklapaju u kontekst odreenih religijskih uenja ili sekularnih tradicija
kao to su ekologija i humanizam. Bavei se poduavanjem graanstva o klimatskim promjenama, Nisbet ukazuje i na neke barijere o kojima pri tome treba voditi rauna. Zanimljivo, premda bi mediji mogli igrati kljunu ulogu u uspjenosti
obrazovanja o ouvanju klime, ovaj ih autor svrstava u temeljnu barijeru. Jedan
su od problema preferencije publike pa se mediji orijentiraju prije svega prema
tim preferencijama. ak kad bi i bilo sadraja koji se tiu klimatskih promjena, to
ne znai da bi ih publika odabrala. K tome postoje i ideoloke sklonosti publike
i nekih interesnih grupa da poriu ili prenaglaavaju opasnosti klimatskih promjena pa javni mediji teko izlaze nakraj s ovim preduvjerenjima. Vlasnici medija
Nesumnjivo je jedan od kljunih faktora u uspjenosti prenoenja poruka iz

klimatske znanosti na publiku ono to bismo nazvali uiteljem (komunikator, nastavnik, predava, izlaga). Klimatsku znanost obino prenose eksperti koji su
ve nali odjeka u medijima. Zato im se vjeruje, no nisu garancija za svaku vrstu
publike, niti za svaku vrstu poruke. Ako je poruka o klimatskim promjenama s
ekonomskim implikacijama, vie bi se vjerovalo nekom poslovnom strunjaku, a
ako je iz podruja nacionalne sigurnosti, nekom strunjaku iz te domene. Nekad
se vie vjeruje onom tko pripada istoj socijalnoj ili kulturalnoj grupi. Nema sigurnog pravila kome e neka publika vjerovati, sve ovisi o publici, kontekstu, stilu
izlaganja i nainu kako se poruka oblikuje (2).
Premda klimatolozi pozivaju na hitnu akciju, ouvanje klime kod veine ljudi
nije meu prioritetima. Zato je pitanje uspjenog posredovanja znanstvenih informacija vrlo vano. Postavlja se stoga pitanje: kako prenositi kompleksne, dijelom zbunjujue i neizvjesne te nerijetko emocionalno obojene spoznaje klimatske znanosti? Openito govorei, valja koristiti sva izraajna sredstva (ukljuivi i
metafore, analogije, iskustvene scenarije itd.) te uravnoteene znanstvene informacije. Pri tome se daje prednost pojmu klimatske promjene u odnosu na pojam
globalno zatopljenje, budui da drugi pojam implicira podjednak porast globalne
temperature u raznim podrujima planeta te da svake naredne godine treba biti
toplije, a to nije tono. Navodimo neke dodatne preporuke, odnosno naela:
1. Upoznati, odnosno poznavati publiku. Publika na koju nastojimo prenijeti odreene spoznaje ima odreena obiljeja, odnosno moe reagirati na
razliite naine. Prije svega, misli se na odreeni mentalni model (prethodne spoznaje, stavovi, vjerovanja, pretpostavke) u koji se nastoji uklopiti nove informacije. Mentalni model slui kao svojevrsni filtar pa se neke
nove informacije prihvaaju, a nekima se prua otpor. Ako ve postoje
odreena znanja ili stav prema klimatskim promjenama, onda se u skladu
s time postupa i prema spoznajama o klimatskim promjenama. Drugim
rijeima, iste znanstvene informacije razliito e prihvatiti i interpretirati
takoer su skloniji poricanju klimatskih promjena. O odnosu masmedija spram

klimatskih promjena moglo bi se mnogo toga rei, ovdje ipak samo jo nekoliko
natuknica. Razgovori u medijima kontradiktorni su, nekad zbog znanstvene i klimatske nepismenosti, a nekad i namjerne orijentacije na nesporazume. Zna se
proizvoditi dramatinost ili pozivati poznate linosti vie radi gledanosti ili itanosti, a manje radi ouvanja klime (1).
175
onaj koji vjeruje da se klimatske promjene dogaaju i onaj koji to porie.

No, mentalni model nije ni statian ni nepromjenljiv pa e onaj koji poduava nove spoznaje uiniti sve da odreeni otpor novim spoznajama zaobie. (O drugim pristupima segmentaciji publike vidjeti u lanku o klimatskim promjenama u svijesti studenata u Istri.)
2. Zadobiti pozornost, privui panju. U tu svrhu potrebno je strukturirati,

odnosno oblikovati sadraj stavljajui ga u odgovarajui kontekst kako bi
se kod sluatelja dobila eljena interpretacija. Oblikovanje je delikatno,
samo jedna rije moe odluiti hoe li se neto prihvatiti ili odbiti. Ljudi e
se osjeati bolje ako je sadraj oblikovan na nain da ga osjeaju autentinim i prirodnim. Publika nastoji izbjei gubitke, a ima tendenciju da podcjenjuje utjecaj buduih dogaaja, pa tako i buduih dobitaka ili gubitaka.
Valja voditi rauna o pripadanju posebnim supkulturama, uvjerenjima
povezanim sa zanimanjem, spolom, godinama, religioznou i slinim obiljejima. Potrebno je klimatske promjene osvijetliti ne samo globalno ve
ih pribliiti i lokalnim uvjetima. Posebno vrijedi obratiti pozornost na mogue gubitke, ako izostanu neke aktivnosti povezane s moguim uincima
klimatskih promjena.
176
3. Prevoenje znanstvenih podataka u konkretna iskustva sluatelja. Psiholoki gledano, udaljene prijetnje ne zabrinjavaju, kao neto prijetee to
se zbiva u blizini. Nije realno oekivati da e se neposredno reagirati na
prijetee klimatske promjene koje e se dogaati u daljoj budunosti. To
se zbiva zbog toga to ljudski mozak ima dva sustava procesiranja: jedan je
reagiranje na neposredne iskustvene podatke, to nam omoguuje preivljavanje, a drugi je analitiko procesiranje informacija koje nam predouje
znanost. K tome, slabijem interesu i shvaanju, pa i izostanku odgovora na
poruke o klimatskim promjenama, doprinose poruke zasiene znanstvenim jezikom. Stoga rijei znanstvenog argona treba izraavati bolje razumljivim pa primjerice umjesto antropogeno treba rei ljudski uzrokovano,
umjesto CH4 metan, umjesto aerosol sitne estice u atmosferi, umjesto
IPCC velika grupa znanstvenika koja s vremena na vrijeme izrauje obuhvatne izvjetaje o klimatskim promjenama itd. Dodue, bit e sluajeva
da je neophodna upotreba znanstvenog termina, no u tom sluaju treba ga
vrlo solidno definirati i objasniti. No, u tome treba imati mjeru.
5. Upute o znanstvenoj i klimatskoj neizvjesnosti. Ljudi su skloni predvidljivosti pa im je problem i manji stupanj neizvjesnosti. Znanstvenici ne mogu
rei kolika e tono biti globalna temperatura za sto godina, ali pouzdano znaju da e biti via. Zanimljivo je da se vjerojatnost informacija bolje
razumije poslije rasprave u grupi, nego kad se to treba shvatiti bez takve
rasprave. Grupni proces omoguuje pojedincima da svoje znanje, umijea
i osobna iskustva priope i rasprave s drugima i zajednikom raspravom
rijee problem. K tome, grupni kontekst poveava svjesnost o socijalnoj
podrci. Kad se neizvjesnost stavi u socijalni kontekst, bolje se razumije
vii ili nii stupanj neizvjesnosti.
6. Socijalni identiteti i pripadnosti. Pripadnost manjoj grupi moe biti snanija nego u veoj pa su i uzajamni utjecaji jae izraeni. U neku posebnu
situaciju neki pojedinac unosi svoj viestruki identitet (roditelj, lijenik,
voza) pa i onda kad ti identiteti u danoj situaciji mogu biti u konfliktu.
Konflikt se moe razrijeiti, ako pojedinac odlui koji mu je identitet u toj
situaciji najvaniji.
7. Ohrabriti grupnu participaciju. Mnoge odluke vezane za klimatske promjene donose se u grupi, stoga je vano razumjeti dinamizam participacije
u grupi. Primjerice, znaajne su norme na sastancima grupe, jer odreuju
tko, kada i gdje prezentira informacije i kako ljudi mogu izraziti neslaganje s njima. Podjela veih na manje grupe potie laki postupak donoenja
odluka.
4. Izbjegavati pretjeranu upotrebu emocionalnih apela. Premda emocionalni apeli mogu poveati interes, moe se dogoditi i obrnuto, mogu proizvesti i nepovoljne uinke. Naime, ljudi imaju ograniene kapacitete za uznemirenost. Kako raste uznemirenost zbog jedne vrste prijetnje, uznemirenost za druge vrste prijetnje moe opasti. Emocionalni apeli djeluju krae
i teko je odrati intenzitet njihova uinka zbog obraanja pozornosti na
neto drugo. Nadalje, ako smo opetovano izloeni uznemirenosti, dolazi
do smanjenja emocionalne osjetljivosti, odnosno razvoja otupjelosti. Pojedinci reagiraju na prijetnju koristei obino jedan odgovor. Reagirajui na
taj nain reduciraju zabrinutost te postaju manje osjetljivi za druge stvari.
Tako npr. sudjelovanje u recikliranju postaje im opravdanje da ne sudjeluju
u nizu drugih aktivnosti koje vode ouvanju povoljne klime.
177
8. Olakati promjene ponaanja. Oni koji propagiraju promjene ponaanja

koje vode ouvanju klime znaju da e lake poluiti uspjeh kad se koriste
neposredne nagrade umjesto odgoenih nagrada. Znatno je efikasnije ako
se u svrhu ouvanja klime omogui da se kue, kole, crkve i sline zgrade
prilagode zahtjevima energetske uinkovitosti u kratkom roku, umjesto da
se to razvue na rok od desetak godina. Primjer Sveuilita Rutgers pokazuje da se ispisujui na printeru obostrano umjesto jednostrano, kakva je
praksa bila do odluke o tednji papira, u jednoj akademskoj godini spasilo
1.280 stabala (stabla, sirovina za proizvodnju papira). Slian se napredak
ostvario u Japanu nagraivanjem koritenja hibridnih i ekolokih automobila (2).
Dakako, postoji i niz stvari koje valja izbjegavati, odnosno mitova koje valja
napustiti ili s njima postupati vrlo oprezno:
1. Ne inzistirati na zabrinutosti za budunost djece, jer se nerijetko parovi
bez djece vie brinu o ouvanju klime. Ne vrijedi se pozivati ni na instinkt
preivljavanja, jer takav pristup ima vrlo kratak uinak.
2. Sa zastraivanjem postupati vrlo oprezno, odnosno ne plaiti ljude a da im

se ne ukae na mogunost rjeenja. Strah zna stvoriti apatiju i zamor pa ga
valja koristiti vrlo oprezno.
178
3. Ne troiti mnogo energije i vremena na one koji negiraju klimatske promjene, oni iritiraju, ali su manje vani. Nije pitanje hoemo li, ve kako
emo ouvati klimu.
4. Imati na umu da ne postoji racionalan ovjek. Nae odluke nisu uvijek

objektivne. Donosimo ih u okviru naih znanja i sposobnosti, no na njih
utjeu i nae elje i tenje. Budui da smo drutvena bia, postoji i utjecaj
drugih kao identifikacija s grupom ili manje ili vie osvijeteni pritisak
grupe.
5. Publici je potrebno dati jasno i konzistentno objanjenje to su klimatske

promjene i kako se stvarno manifestiraju. Zalagati se za ouvanje klime
tako da ljudi znaju to im je initi. Klimatske su promjene globalni problem, ali se mjere za ouvanje klime provode u svojoj sredini (3).
Nakon to smo izloili neka naela i preporuke kako prenositi spoznaje klimatske znanosti o klimatskim promjenama i ouvanju klime, pokazat emo kako
na to odgovaraju neke znaajne drutvene institucije. Ti su odgovori, naalost,

nekoordinirani, mlaki i nedovoljni pa smo ih stavili pod navodnike.* Moda je
ipak odgovor umjetnosti i umjetnika, onih koji su najmanje obvezni reagirati, u
odreenoj mjeri sadrajniji.
Moglo se oekivati da e kolski sustavi prvi reagirati i unijeti u svoje obrazovne programe odgovarajue sadraje o klimatskim promjenama, o adaptiranju na njih pa i znanja i umijea usporavanja klimatskih promjena. Naalost, to
se nije dogodilo, odnosno dogodilo se tamo gdje je to uvjet opstanka i doslovno
svakodnevne sigurnosti, kao to je to na Maldivima. Drugdje se to zbilo na manje
ili vie simbolikoj razini, odnosno da se izbjegne prigovor da se nita ne radi.
Naime, odgojno-obrazovne institucije obino su inertne i spore, jer ekaju odluke
politike, a politiari potrebne odluke izbjegavaju. Slina je situacija i s potrebom
razvijanja medijske pismenosti, premda su mediji i medijsko okruenje neto s
ime djeca svakodnevno ive i to u dobroj mjeri, ba zbog medijske nepismenosti, nepovoljno utjee na njihov razvoj. U sluaju klimatskih promjena, takvo
postupanje ima znatno veu cijenu, jer radi se o opstanku civiliziranog naina
ivota. Prema tome, nema sustavnog rada o klimatskim promjenama i ouvanju
klime u institucijama odgoja i obrazovanja. Ostaje nam da komentiramo ono to
postoji, a to su neki materijali, postupci i preporuke, koji su unato cijeloj nepovoljnoj situaciji ipak nainjeni te se ponegdje i koriste.
Prvi je primjer Radna biljenica Klimatske promjene za djecu osnovne kole
u Njemakoj. Prikazat emo nekoliko radnih listova od 23, koliko ih ukupno ima.
Poetak je (1. radni list) sasvim u domeni emocija. Naime, bijeli polarni medvjed
simbol je stradanja ivotinja u klimatskim promjenama. Ovisan je o snjenom i
zaleenom ambijentu, koji se pod utjecajem globalnog zatopljenja ubrzano otapa
i mijenja. Ovaj najkrai radni list ima naslov Bijeli medvjed u nevolji, a nainjen
je kao novinska vijest u kojoj se ukazuje na mogunost da ta ivotinja izumre.
* Zapravo smo sporadino i sasvim nedovoljno pisali o odnosu masmedija i klimatskih promjena,
no ovdje e ipak izostati odgovor medija na izazov klimatskih promjena i ouvanja klime. To
vrlo mono sredstvo u eventualnom klimatskom opismenjavanju ljudi ostalo je u dobroj mjeri
neiskoriteno. Sloen odnos izmeu sluenja ekonomiji rasta, politike i sluenja opem dobru,
koji masmediji u nemoguoj misiji nastoje pomiriti, a zapravo zbunjuju javnost, raspravit emo
vjerojatno u nekom od sljedeih lanaka.
Odgovor kole
179
180
Djeca se s tom ivotinjom lako poistovjeuju i suosjeaju s njom. Potom se u vezi

s time uenicima daju odreeni zadaci, koje oni rjeavaju. Naredni radni listovi
obrauju teme: Od vremena do klime; Kako nastaje klima?; Drugo mjesto, drugaija klima; Klimatske zone na Zemlji; Kakva je klima bila ranije?; Svjedoci prolosti;
Klimatski detektivi, da bi se u 9. radnom listu objasnilo Prirodni efekt staklenika.
Uz verbalno objanjenje kako nastaje staklenik, njegovo djelovanje prikazano je
i crteom. Uz nekoliko bitnih objanjenja, navode se glavni stakleniki plinovi te
potom daju zadaci uenicima. Slijede radni listovi: Pokus s uinkom staklenika;
ovjek mijenja klimu; Poljoprivreda i klimatske promjene; Tko ima koliki udio u
globalnom zatopljenju? Vrlo je zanimljiv 14. radni list: Igra stolicama. U toj se
igri zapravo iskazuje tko je najvie uzrokovao pa tko i sada najvie uzrokuje
klimatske promjene. Prvo se uenici jednog odjeljenja podijele proporcionalno
na dva kontinenta i tri velike zemlje, prema udjelu u svjetskom stanovnitvu u
postocima (Afrika 18, SAD 4, Kina 19, Indija 16, Europa s Rusijom 10), a stolice
se podijele prema udjelu u ukupnoj svjetskoj koliini emitiranog CO2 u postocima
(Afrika 3, SAD 20, Kina 22, Indija 4, Europa s Rusijom 24). Potom uenici izraunaju koliko bi osoba trebalo sjesti na jednu stolicu, npr. za Afriku estero uenika
na jednu stolicu, dok bi za SAD etvero uenika sjelo svatko na svoju stolicu, a 16
stolica bilo bi slobodno, odnosno na njima ne bi sjedio nitko. Iz ove analize dolazi
se do pojma socijalne nepravde u sferi klimatskih promjena: oni koji su najvie
pridonijeli klimatskim promjenama trpe manje tete. Uenici mogu diskutirati
razliite aspekte ove nepravde. Slijede zanimljive radionice: to su posljedice klimatskih promjena?; Povlaenje gleera; Pokus s topljenjem leda; Klimatske promjene u Njemakoj; U budunosti; Svijet pregovara; ista energija; to ja mogu uiniti?; kola prijatelj klime. Posljednja dva radna lista omoguuju svakom ueniku
i koli da u nizu obrazloenih postupaka sudjeluju u ouvanju klime. Za mnoge
od tih postupaka izraunane su vrijednosti CO2 ija se emisija moe izbjei. Uenicima se ak nudi internetska adresa na kojoj mogu izraunati svoj CO2 otisak.
Radna biljenica ilustrirana je vrlo funkcionalnim, djeci bliskim i motivirajuim
ilustracijama (4).
Drugi zanimljiv i koristan nain rada u okviru kolskog sustava (osnovna i
srednja kola, sveuilite) su fokus grupe. Radi se o kvalitativnim uvidima u miljenja, stavove i ponaanja djece i mladei, a zanimljive su i njihove dobne razlike,
a sve u odnosu na postupke ouvanja klime. Fokus grupe zapravo su instrumenti
prikupljanja kvalitativnih opisa u socijalnom istraivanju, u ovom sluaju obra-
1. Znanje o klimatskim promjenama. Jedna je od znaajnih posljedica klimatskih promjena otapanje leda na polovima planeta, a posljedino potekoe opstanka ivotinja koje tamo ive. Prvo izumiru morski psi, onda bijeli
medvjed. To je kruni tok. ivimo u vremenu u kojem e veina ivih bia izumrijeti. (Izjava uenika osnovne kole, nad kojom se vrijedi zamisliti.) Jedna je od posljedica klimatskih promjena i dezertifikacija i nedostatak pitke
vode. Mnogi ljudi tamo vie ne mogu ivjeti, npr. u Africi, i hoe je napustiti,
dolaze u Europu, Europa ih nee, onda imamo rat. (Uenik gimnazije.)
2. Znanje o ouvanju klime. Ve uenici osnovne kole dali su neke duhovite

odgovore, recimo, da se proizvode automobili bez auspuha ili da im se ispuna cijev zatvori teniskom lopticom. Zapravo, radi se o poruci civilizaciji
da rijei problem prometa bez sagorijevanja fosilnih goriva. Dakako, bilo je
i mnotvo konkretnih prijedloga: koristiti energiju Sunca, tedljive arulje,
reciklirati papir itd. Ne bismo smjeli sjei stabla pa od njih izraivati stvari
za prodaju. To je in protiv prirode. (Uenik osnovne kole.)
3. Izvori znanja. Prema rezultatima fokus grupe, djeca i mlade o klimatskim promjenama i ouvanju klime saznaju prije svega iz medija (TV, radio, novine, asopisi), potom u koli te od roditelja. I neka istraivanja u
osnovi ovo potvruju. Kod nas, naalost, u nastavnim programima nema o
ouvanju klime gotovo ni rijei. To su potvrdila i naa istraivanja na studentima i uenicima.
4. Osobni angaman u ouvanju klime. Podrazumijevajui se dijelom drutva, djeca i mladi, prije ili poslije, bivaju konfrontirani s fenomenom klimatskih promjena. Spremni su na odreene promjene, recimo na vonju
biciklom. Ipak, analiza pokazuje da je ta spremnost ometana potrebom za
udobnou, uivanjem pa djelomino i tenjom za luksuzom. Budui da je
zaca opaanja i stavova koji se manifestiraju u grupnoj diskusiji. Moderator(i)

inicira(ju) razgovor i upravlja(ju) diskusijom, a prema potrebi se neka pitanja
dublje obrauju. Tako se u odreenoj mjeri saznaje raspon miljenja, stavova,
vrijednosti i ponaanja. U fokus grupama istrauje se u kojoj je mjeri problematika ouvanja klime prisutna u mislima i osjeajima djece i mladei. Postupak je
primijenjen u nekoliko kola u i oko Berlina s djecom i mladima u starosnim grupama 10 11 godina, 14 15 te 18 20 godina. Za ilustraciju, uglavnom u formi
iskaza uenika, iznosimo tek manji dio rezultata svrstanih u odreene kategorije.
U njima se moe nai i istine, kao i djeje i mladalake osjeajnosti:
181
ouvanje klime globalni problem, iz perspektive djece i mladei uspjenost

u tom pothvatu ipak ovisi o naporima svih. Drugim rijeima, vlastiti napori
u globalnom kontekstu mnogoj djeci i mladei izgledaju nedovoljni pa je
malo vjerojatno da e se napori za ouvanje klime i ostvariti. Kad samo pojedinac neto ini, to ne znai nita, morao bi cijeli svijet uiniti neto. (Uenik osnovne kole.) No, neto stariji (14 15 godina) ipak misli drugaije:
Mi kao pojedinci ipak moemo mnogo toga poduzeti. Jo stariji (18 20
godina) opet je u dvojbama: emu u ja doprinijeti kad ne vozim svoj auto,
iziem pred vrata i vidim da voze tisue automobila?
5. Oekivanja od sudjelovanja drugih u ouvanju klime. Dakako, djeci i

mladei jasno je tko bi trebao zapoeti s ouvanjem klime. To su politika,
velike korporacije i bogati pojedinci. Tek kad navedene grupe neto uine, moe se oekivati da se i drugi pokrenu. ak je i ponekom ueniku od
desetak godina jasno kako stoje stvari u dananjem svijetu. A zapravo je i
novac krivac, budui da sunani kolektori kotaju vie od elektrane na naftu, koristi se radije nafta, oneiuje okoli i misli samo na novac. (Uenik
osnovne kole.) Ako ne oni, politiari, tko e se inae za to brinuti, pa zato
su ih birali, dosta su nagraeni pa se moraju u najmanju ruku za to brinuti.
(Uenik gimnazije.)
182
6. Motivacije za angaman u ouvanju klime. Diskusije u fokus grupi pokazuju da se motivacije u vezi s ouvanjem klime vezuju i za neki drugi kontekst, a ne samo direktno za ouvanje klime. Tako je kod djece vrlo bitna
emocionalna povezanost sa ivotinjama, kao i elja da se ivotinje zatite.
Kod neto starijih radi se o svojevrsnom emocionalnom distanciranju s
istovremenim porastom znanja o klimatskim promjenama. Ne treba uvijek misliti samo na sebe, ve i na ivotinje, da i njima bude dobro. ivotinje
su takoer iva stvorenja. Ja u to initi jer sam prijatelj ivotinja. (Uenik
osnovne kole).
7. Uzori. Premda se oekivalo da bi roditelji mogli biti uzori svojoj djeci u

postupcima ouvanja klime, diskusija u fokus grupama nije to potvrdila.
Prije su to osobe iz javnog ivota: sportai, znanstvenici, pjevai... Kod djece su to oni koji ine neto za prirodu ili ivotinje, a kod neto starijih, to
su ljudi iz javnog ivota koji se angairaju na ouvanju klime. Tako jedan
uenik cijeni surfera Floriana Junga: Jer je on uinio mnogo za Antarktik,
gdje ive mnoge ivotinje
Budui da se u kolskom uenju sve vie koriste mentalne ili kognitivne

mape, sasvim kratko pokazat emo vrlo zanimljiv i dobar primjer prikaza osnovnih problema klimatskih promjena. Radi se o uratku australske znanstvenice
Jane Genovese: Global Warming A Mind Mappers Guide to the Science and Solutions. Polivalentno obrazovana, ukljuivi i psihologiju, napisala je ovaj prirunik
nakon to je proitala lanak o tome kako je globalno zatopljenje ugrozilo nain
ivota Eskima. U uvodu naslovljenom Poziv na buenje citira N. Brandena koji
kae da mi nismo ili ne bismo trebali biti pasivni promatrai, ve aktivni borci
u drami naeg ivljenja te da trebamo preuzeti odgovornost za nain ivota koji
smo sami stvarali. Od prvog (Buenje) do desetog poglavlja (U redu je, nisi sam!)
obradila je osnovne teme klimatskih promjena na zanimljiv i duhovit nain. Dakako, svakom poglavlju pridodana je odgovarajua mentalna mapa s brojnim duhovitim detaljima. Nadamo se da e ovaj koristan prirunik uskoro nai primjenu
i u naem kolstvu, a pogodan je i za klimatsko opismenjavanje razliitih kategorija graana (6).
Ne treba se uditi da u vrijeme modernih tehnologija nastaju i brojne raunalne igre u kojima se na zabavan nain ui o klimatskim promjenama. U odreenim se igrama ui o klimatskim promjenama openito, a u drugima se obrauju
neki posebni problemi. Metodiki se postupak moe odvijati s izvjesnom pripremom prije no to uenici igraju odreenu igru, a jo je vanija produbljena analiza poslije igre. Ponekad se odigrana igra ponavlja s novim uvidima u odreeno
svojstvo klimatskih promjena. Prui li im se prilika, uenici postavljaju pitanja i
tako spoznaju dodatne sadraje. Prikazat emo raunalnu igru Keep Cool Online
i nain kako se koristi u njemakim kolama. Ova igra omoguuje igraima da se
putem igre umijeaju u probleme globalne klimatske politike. Da bi se sudjelovalo u igri, ne trae se specifina znanja, a uenici osvjeuju ekonomske i ekoloke
aspekte globalnih klimatskih promjena. Koncipirana je tako da se moe uklopiti u
nastavni proces. Tijekom igre otvaraju se brojne teme, koje se kasnije mogu produbiti u nastavi: izostanak etve, poplave, valovi vruine, tropske oluje, dezertifikacija, ali i prilagoavanje na klimatske promjene i mjere za ouvanje klime.
Nadalje, u igri se mogu ostvarivati ekonomski i politiki ciljevi, pojedinci mogu
O metodi rada putem fokus grupa moemo zakljuiti, a o tome govori i primjer iz njemakih kola, da su vrlo korisne u diseminaciji znanja i formiranju
poeljnih stavova u vezi s ouvanjem klime. Naalost, nisu dovoljno uspjene u
promjeni ponaanja i svakodnevnog stila ivljenja (5).
183
dobiti igru, a grupa kao cjelina moe izgubiti ako mjera emitiranih staklenikih
plinova prijee postavljenu granicu. Nakon ove igre slijedi vrednovanje rezultata
u tri faze, a voditelj vodi rauna da se vrednovanje odvija kako je to predvieno.
Prvo se treba ustanoviti stanje nakon dovretka igre. U ovoj fazi igrai mogu navesti sve to su osjeali tijekom igre. Voditelj intervenira onda kad diskusija postane kaotina ili se pojave konflikti meu igraima. Druga faza slui da se smire
emocije, ako je prva faza bila emocionalno napregnuta. Po potrebi se moe dati i
kratka pauza u kojoj se ne razgovara o rezultatima igre. U treoj fazi voditelj moderira razgovor u skladu s dokumentacijom igre (7).
Odgovor religije
184
Kako religijske institucije reagiraju na zahtjev da svojim vjernicima prenesu

znanja klimatske znanosti i ouvanja klime na Zemlji? Ve smo spominjali Jeruzalemsku deklaraciju kojom su tri glavne monoteistike religije podrale Konferenciju UN-a o klimi u Durbanu. No za institucije koje znaju svojatati pravo da mjere
i prosuuju to je moralno, a to nije, ne moemo nikako rei da su prele s rijei
na djela, odnosno s proklamiranih dokumenata na konkretan i sustavan rad s
vjernicima. Cijena tri preporuene mjere blijedi usporedimo li je s onom koju emo
platiti ako propustimo reagirati odmah, stoji u vjerojatno najvanijem dokumentu o klimatskim promjenama koji je do sada usvojen u Vatikanu: Sudbina planinskih gleera u antropocenu. Dokument je u ime Pontifikalne akademije znanosti
izradila u proljee 2011. grupa od dvadesetak znanstvenika, od kojih su neki i
nobelovci. Analizirajui opirnije uinke klimatskih promjena na sudbinu planinskih gleera, no nikako ne zanemarujui ostale uinke, ovi su znanstvenici definirali antropocen kao geoloko razdoblje Zemlje koje je svojom djelatnou stvorio ovjek, prije svega emitirajui u atmosferu vie od bilijun tona CO2 i drugih
klimatski znaajnih staklenikih plinova. Kljuna od tri spomenute preporuene
mjere ukratko glasi: U cijelom svijetu bez odgaanja reducirati emisije ugljikovog
dioksida koristei sva sredstva kako bi se osigurala stabilizacija klimatskog sustava na due vrijeme. Pri tome valja to bre prelaziti na obnovljive izvore energije.
Dodatne mjere koje mogu pridonijeti opadanju CO2 su zaustavljanje deforestacije
i uvoenje reforestacije. Druga se mjera odnosi na ostale staklenike plinove, a
trea na postupke adaptiranja na one klimatske promjene koje su se ve dogodile (8). No, kao i u drugim sluajevima, tumaenje Biblije kad se radi o ovje-
kovu odnosu prema prirodi, kao bojoj kreaciji, razliito je, a katkada i opreno.
Za amerike republikance i openito konzervativce vrijedi da je bog dao ljudima
prirodnu sredinu na raspolaganje i eksploataciju. Kako je jaala svijest o ugroenosti prirode, koju ovjek nemilice ugroava i zagauje, tako je u religijskim institucijama sve vie prevladavalo proekoloko stajalite, a to znai da prirodu kao
boju kreaciju valja uvati, paziti i tedjeti od ovjekove privredne nasrtljivosti.
Povrinsko rudarenje
Znaajnije promjene u naznaenom smislu poele su u vrijeme pape Benedikta XVI., i to ne samo na razini stava ve i praktinog ponaanja. (Na krov jedne
od velikih vatikanskih zgrada instalirane su dvije tisue solarnih panela, to je
dakako nedovoljno.) Ovaj se papa zalagao za usvajanje novih ivotnih stilova, a
u enciklici Caritas in Veritae, mogli smo proitati: Crkva je odgovorna naspram
kreacije i mora ovu odgovornost dokazati u javnoj sferi. inei tako mora braniti
ne samo zemlju, vodu i zrak, kao darove kreacije koji pripadaju svima. Mora iznad
svega tititi ovjeanstvo od samodestrukcije. Premda je tako pisao i neki su ga
nazivali zeleni papa, nije donio encikliku o okoliu i klimatskim promjenama. To
po svoj prilici eka njegova nasljednika. I doista, krajem travnja 2015. godine dogodio se zajedniki skup OUN-a i Vatikana pa i susret Bana Ki-moona i pape Franje. Kardinal Peter Turkson pozvao je na moralno buenje politiara i vjernika
te najavio encikliku o okoliu i klimatskim promjenama, koja bi se mogla pojaviti tijekom lipnja ili srpnja 2015., kao svojevrsno uvoenje u Konferenciju UN-a
o klimatskim promjenama krajem iste godine u Parizu. Tako smo, po kardinalu
Turksonu, u svojoj nerazboritosti preli neke fundamentalne prirodne granice
planeta, a tehnologija nije vie samo nagrada, ve lebdi kao mogui slom. Papa
je rekao da vjeruje da je globalno zatopljenje uinak ljudske djelatnosti te da je
na djelu frenetina potronja. No kako se enciklika priprema, sve je vei pritisak
raznih konzervativnih grupa da se ona ne dogodi. Meu njima je i Heartland Institute (SAD), iji bi ljudi rado pojasnili papi da klimatske promjene zapravo ne
Obezvreenje planeta: veliko smee Pacifika
185
postoje (9). Enciklika e se vjerojatno pojaviti pa ostaje da se vidi hoe li kod

vjernika ostati u domeni simbolike ili e se raditi o dubljem zahvatu u njihove
navike, kao na primjer, reduciranje putovanja pa i onih na Trg sv. Petra u Rimu i
druga svetita. O utroku energije za zagrijavanje velikog broja crkvenih i drugih
zgrada da i ne govorimo.
186
I druge denominacije kranstva imale su svoje odgovore na klimatske promjene. Tako je, recimo, i pravoslavlje imalo svog zelenog patrijarha Bartolomeja I., koji je od 1995. organizirao simpozije naslovljene Religija, znanost i ekoloki
pokret, na kojima se raspravljalo i o klimatskim posebnostima: Amazoni, Arktiku, pa 2002. i o Jadranskom moru. Nisu ni druge religije ostale bez odgovora:
budizam, hinduizam, islam... I opet bez dubljeg zahvata u naine ivljenja svojih
vjernika. Tako je idovski odgovor na klimatske promjene utemeljen jo 1993.
kao Koalicija za okoli i idovski ivot. Ova je koalicija 2006. imala kampanju koja
potie zamjenu arulja onima s manjom potronjom energije, pozivajui idovske kole i druge institucije da postanu dio Klimatskog izazova i prestanu emitirati CO2. Tijekom vremena dopunjavali su akcije i rasprave (10), ali im drava
jo uvijek vodi ratove koji nikako nisu ouvanje klime. Napokon, nisu ostali bez
reakcije ni uroeniki narodi Arktika, Sjeverne Amerike, Azije, Pacifika, Afrike,
Kariba i Latinske Amerike, zapravo najvie pogoeni uincima klimatskih promjena. Naavi se u travnju 2009. u Anchorageu na Aljasci, donose deklaraciju u vezi s klimatskim promjenama i devastacijom prirode. Iz opirnog teksta
deklaracije prenosimo samo jedan od uvodnih stavova: Majka Zemlja nije vie u
periodu klimatskih promjena, ve u klimatskoj krizi. Stoga inzistiramo na hitnom
okonanju destrukcije i obeaenju elemenata ivota. Posredstvom svog znanja,
spiritualnosti, znanosti, praksi, iskustva i odnosa s naim tradicionalnim zemljama,
teritorijem, vodama, zrakom, oceanima, morskim ledom i cjelokupnim ivotom,
uroeniki narodi imaju vitalnu ulogu u obrani i lijeenju Majke Zemlje. Budunost uroenikih naroda lei u mudrosti naih starijih, u obnavljanju posveenog
poloaja ene, dananje mladei i buduih generacija (11). Mogli bismo dodati da
budunost svih nas, pa i uroenikih naroda, ovisi prije svega o tome hoe li zahuktali globalizirani kapitalizam, koji poiva samo na ekspanziji i rastu, rijeiti
zagonetku obnovljive i nekodljive energije. U toj zahuktalosti sudjeluju i velike
religijske institucije sa svojim kapitalom i korporacijama pa valja rei da iza ove
novije proekoloke intepretacije boje kreacije stoje i neki drugi razlozi. Naime,
ako se ne uspije ouvati klima u povoljnim okvirima i to ugrozi opstanak civili-
zacije i uljudbe, takav nepovoljan scenarij ugrozio bi i opstanak institucionalnih

religija i znaio povratak u neko novo barbarstvo.
Zavrit emo ovaj religijski odgovor onim to je rekao kardinal Desmond

Tutu, ovjek koji ivi u Africi, gdje klimatske promjene uzimaju velik danak: Tko
moe zaustaviti klimatske promjene? Mi moemo. Ti, i ti, i ti, i ja. I ne samo da to
moemo zaustaviti, mi smo odgovorni da to uinimo kako je poelo u genezi ovjeanstva, kad je Bog naloio prvim stanovnicima rajskog vrta: obraivati ga i
uvati ga. uvati ga, ne zloupotrebljavati ga, ne zaraivati toliko novaca koliko
je mogue, ne razarati ga. Naalost, ovakve poruke ne dopiru do vjernika; upregnuti u globalizirani kapitalizam, i oni razaraju. A Afrika? Sa sve manje vode za
pie, sve vie pustinja, rtvovani je kontinent koji ljudi sve vie naputaju, makar
se utapali u Sredozemnom moru (12).
Razumije se da umjetnost nije mogla zaobii veliku globalnu prijetnju civilizaciji pa i njoj samoj. Tek emo se ilustrativno pozabaviti knjievnou, filmom i
likovnom umjetnou i njihovim nainom problematiziranja klimatskih promjena. U razgovoru za njemaki Der Spiegel, Ian McEwan o svom romanu, simptomatinog naslova Solar, kae da izbjegavanje klimatske katastrofe vidi u koritenju
energije sunca, vjetra, vode, ali i nuklearne energije. Ideja za pisanje romana o
klimatskim promjenama nastala je u norvekom Arktiku, gdje se 2005. ukrcao na
brod s grupom umjetnika. Nakon dnevnog lutanja ledeno hladnom, ali uzbudljivo
lijepom okolinom, uveer su u unutranjosti broda raspravljali o mnogoemu, pa
i o klimatskim promjenama. Prije toga su svoje anorake i izme odlagali u posebnoj prostoriji na brodu. Kako je vrijeme odmicalo, u toj je prostoriji vladao sve
vei kaos i bilo je teko pronai svoje stvari. Pomislio sam: stvarno je zabavno, dok
mi ovdje pravimo nacrt za spas svijeta, ne uspijeva nam odrati red u ovoj prostoriji. Pripremajui se za pisanje romana, poeo je posjeivati uglavnom neuspjene
konferencije o ouvanju klime. Oblikujui glavni lik svog romana, koji proizvodi
sve vie kaosa, McEwan kae: Isti se kaos mogao promatrati tijekom Konferencije
o klimi u Kopenhagenu gdje su se znanost i razum borili protiv egoistinih stajalita i kratkovidnog miljenja. I dalje: Trebat e o ovoj temi napisati mnoge romane.
Naime, postoje u SAD-u konzervativni politiari ili blogeri koji nas ele uvjeriti da
Odgovor umjetnosti
187
se klimatske promjene ne dogaaju ili da je to tek ideja socijalista kako bi osigurali

vie moi u upravljanju (13).
I filmska se umjetnost bavila klimatskim promjenama. Snimljeni su mnogi

dokumentarni filmovi, a meu njima je najpoznatiji Neugodna istina A. Gorea,
biveg kandidata za predsjednika SAD-a. Ovaj se dokumentarac relativno esto
koristi i kao nastavno sredstvo u radu s djecom i mladei. Igrani film Dan poslije
sutra film je o nevoljama i stradanju ljudi zbog klimatskih promjena, snimljen
dvije godine prije Neugodne istine. Iste godine kad je snimljen (2004.), s gledateljima tog filma provedeno je istraivanje u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemakoj, a 2006. jo dva: u Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu. U nekim od tih istraivanja nakon gledanja filma dolo je do porasta zabrinutosti zbog klimatskih
promjena, a u nekima motivacije da se individualno neto uini u korist ouvanja
klime. No ponovljena istraivanja na istim sudionicima istraivanja pokazala su
da ta motivacija nije postojana i da su akcije izostale.
188
Film Era glupana, dijelom fikcija, dijelom dokumentarac, a dijelom animacija, redateljice Franny Armstrog, iao je u distribuciju 2009. On nas premjeta u
2055. godinu, u svijet devastiran klimatskim promjenama: London je potopljen,
milijuni ljudi u bijednim su izbjeglikim kampovima Jedini glumac fiktivnog dijela filma Pete Postlethwaite razgleda arhivu iz 2008. i pita se: Zato se nismo spasili kad smo imali priliku? Glavni dio filma ini est dokumentaraca koji obrauju
razliite aspekte klimatskih promjena, a drugi je dio, na primjer, o utemeljenju
aviokompanije s jeftinim letovima u Indiji. Budui da je film pobudio znaajnu
medijsku panju, Rachel Howell odluila se na istraivanje njegovih potencijala u
promoviranju ouvanja klime. Zakljuci istraivanja imaju ogranien doseg, budui da sudionici u istraivanju ne predstavljaju opu populaciju, ve one koji su
doli pogledati film. Ispitivanje je provedeno u dva navrata: odmah nakon gledanja filma i ponovo nakon 10 14 tjedana, kako bi se utvrdili postojanost stavova
i izvrenje najavljenih akcija ouvanja klime. Neposredno po gledanju filma porasla je zabrinutost te motivacija da se neto uini. K tome, 60 posto gledatelja u
ponovljenom je ispitivanju navelo su da su poduzeli najmanje jednu akciju kako
bi smanjili svoj ugljikov otisak. Meutim, poveani stupanj zabrinutosti i motivacije koji se javio nakon gledanja filma nije se odrao. Razlozi da je film bio uspjean u motiviranju na akciju: ponudio je vie informacija no to je ova grupa ve
imala; gledatelji su prihvatili vie osobne odgovornosti za redukciju staklenikih
plinova; odreeni stupanj osobne odgovornosti za emisije staklenikih plinova
ve su imali; znali su kako se akcije za ouvanje klime poduzimaju Dakako, ovo

istraivanje otvara i niz drugih pitanja (14).
Najproduktivnija u progovaranju o fenomenu klimatskih promjena je likovna

umjetnost. Impresivna je bila izloba, pod nazivom The Earth pri Royal Academy
of Arts u Londonu, tijekom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2009. u
Kopenhagenu. Stvoreno je mnogo djela na tu temu, dogaale su se i dogaaju se
izlobe na svim kontinentima s nastojanjima da se, to je mogue vie, ukljue i
djeca. Dobar dio likovnog stvaranja u kolama, pa i naim, odvija se i povodom
Dana planeta Zemlje. Pri tome neka djeca, uz ostale ekoloke sadraje, unose i
sadraje vezane za klimatske promjene. Obilje tragova o tome moe se nai nainternetu. Osvrnut emo se na miljenja i stavove nekih autora o znaaju likovne
umjetnosti u osvijetenosti potrebe ouvanja povoljne klime. Tako Alison Tickell
smatra da ivimo prilino lagodno, ali da neugodne informacije ipak iritiraju rubna podruja naih razmiljanja. Htjeli mi to ili ne, te su informacije poduprte bogatim nalazima tisua znanstvenika i kau da se na planet neosporno zagrijava,
da su ugroeni ekosustavi i vrste, a nama ostaje ogranieno vrijeme da to zaustavimo. K tome, problem ouvanja klime ne moe se rijeiti nekom herojskom
akcijom pojedinaca, potrebno je u to ukljuiti praktino sve ljude ovog planeta.
Trai to promjenu koja bi zaustavila emitiranje dodatnih koliina staklenikih
plinova, a to opet zahtijeva razvijanje tehnologija koje nisu ovisne o fosilnim gorivima, promjene u modelima potronje i, napokon, promjene u ivotnom stilu
veine ljudi. (Likovna) umjetnost moe znaajno pomoi u tom preobraaju jer
govori univerzalnim jezikom, neovisnim o nacionalnosti, religiji ili klasi. Stoga valja ohrabriti one umjetnike koji su klimatske promjene odabrali za sredite svog
rada, a oni bi moda mogli nadahnuti i druge na akciju. U toj velikoj metamorfozi,
zbog svoga posebnog jezika, umjetnost moe odigrati vrlo znaajnu ulogu (15).
Djeca i mladi znaju biti itekako kreativni u zamiljanju klimatskih scenarija budunosti.
189
Antony Gormley ide i dalje te nas poziva da ponovo razmislimo o svom mjestu u
svijetu. Naime, kriza klimatskih promjena trai da preispitamo svoju vjeru u tehnologijsku osnovu progresa Zapada. Promjena bi morala uslijediti u sferi kulture
i vrijednosti. Nakon industrijske i informatike revolucije shvatili smo da vie ne
znai i bolje pa valja napustiti vrijednosti i navike potronje koje su nam bile manje ili vie udobne, ali po biosferu planeta i razorne (16).
Dva priloga likovne umjetnosti na temu klimatskih promjena: rasprodaja

budunosti i Afrika, rtvovani kontinent.
190
Kako se u domeni umjetnosti mogu raditi viestruko korisni projekti povezeni s klimatskim promjenama, pokazuje izloba Led koji nestaje: Alpski i polarni
pejzai u umjetnosti 1775. 2012. Otvorena je u Whatcom Museumu ujesen 2013.
u Bellinghamu (amerika drava Washington). Obuhvaajui vremenski raspon
vie od 200 godina, 80 radova umjetnika iz 12 nacija prikazuje predjele Alpa i
oba polarna podruja. Poruke izlobe naile su na odaziv kod mnogih partnera
u zajednici: od umjetnikih i ekolokih grupa pa do poslovnih i odgojnih institucija. Sluei kao svojevrsni katalizator ire participacije u zajednici, izloba je
inspirirala razgovore o umjetnosti, prirodi, povijesti i klimatskim promjenama, u
gradu gdje se i ranije zastupala ideja odrivosti (17). Navedimo jo jedan primjer:
umjetniko natjecanje djece koje ima cilj ukazati na ugroenost bogatog ivota
na Velikom koraljnom grebenu istono od Queenslanda (Australija). Budui da
klimatske promjene mijenjaju temperaturu i kiselost oceana, to nepovoljno utjee na raznolik ivot na grebenu. Djecu se motiviralo na izradu likovnih postera
na temu zatite ivota na Velikom koraljnom grebenu, koji klimatske promjene
ugroavaju. Na slian su nain djeca iskazivala znaenje ouvanja bogatog ivota
u praumi. Potom su svoje poruke nastojala prenijeti na regionalne vlasti, medije,
odgojne institucije ili turistike agencije, s osnovnim ciljem: smanjiti emisije staklenikih plinova. Aktivnost se provodila tijekom nekoliko godina pa se proizvela
znaajna koliina likovnih radova. Osnovni je ishod bio poveanje stupnja klimatske pismenosti i prakticiranje mjera za ouvanje klime kod nekih sudionika ovog
projekta (18). Koliko e umjetnici svojom umjetnou inspirirati druge na akciju,
ostaje da se vidi.
O politici i politiarima, demokratskom sustavu vladanja, pisali smo dovoljno
u ovoj knjizi, uglavnom nepovoljno i negativno: o karbokraciji umjesto demokracije, korupciji u politici, politiarima koji su napustili komandni most Titanika i
sili u kockarnicu, o tetnom kalkuliranju i strahu od gubitka izbora U iekivanju Konferencije OUN-a o klimi krajem 2015. u Parizu, gdje se oekuje dogovor politike vezan za ouvanje klime, recimo jo i sljedee: Odgovor znanosti na
problem ouvanja klime poznat je kao 5. izvjee IPCC-a (19). Taj vrlo opsean
dokument ne ostavlja nikakve sumnje da klimatske promjene ubrzano napreduju i da ih je uzrokovao ovjek svojom djelatnou. Nije to jedino to ini klimatsku
znanost, no i to je izvjee sasvim dovoljno da politiki lideri bez odlaganja donesu potrebne odluke, koje zaigranoj civilizaciji zasigurno nee biti po volji. Ako
ne budu imali dovoljno hrabrosti i odgovornosti za taj zadatak, a do sada nisu
imali, budunost e biti preputena stihijnom umjesto promiljenom oblikovanju. Da se ostvari zadani cilj, koliko-toliko ugodna klima, a to je da globalni porast
temperature ne bude vei od 2 oC, trebat e napustiti ekonomiju rasta, radikalno
smanjiti putovanja i promet roba, sve dok se najvei dio energije proizvodi izgaranjem fosilnih goriva.
Slon u sobi metafora za odnos
politike spram klimatskih promjena.
Znaju da je/su tu, a pretvaraju se da
ga/ih ne zamjeuju.
Odgovor politike
191
Ne moemo ne spomenuti dva radikalna i korisna promiljanja o tekoama

s klimom. Jedno je izvanrednog prof. psihologije Williama Calvina sa Sveuilita
u Washingtonu. Prema Calvinu, u vremenima dinaminih klimatskih promjena,
kristalizacija znanstvenih istraivanja pati od tromosti, a to se odnosi i na temeljni znanstveni projekt klimatske znanosti izvjea IPCC-a, na osnovi kojih
bi politika trebala donositi odluke. Ne osporavajui Nobelovu nagradu koju su
dobili znanstvenici koji su ih stvarali, Calvin ukazuje na nedostatak vremena te
predlae da s istraivanjima trebaju ii i intervencije, kako je to u medicini i kako
se postupalo tijekom Drugog svjetskog rata. Tako bi problemi s klimom prisilili
znanost da se prestane ponaati na uobiajen nain (21). Drugo promiljanje, a
pripada Stewartu Brandu, pobuuje nelagodu i pitanja: hoemo li uspjeti, imamo
li vremena? Po njemu, klimatske promjene kao globalni problem ne mogu se rijeiti u okviru ekonomskog i geopolitikog sustava kakav je trenutno u svijetu. Potrebno je da se stvore novi meunarodni odnosi i dogovori te na njima zasnovano
praktino postupanje. Ako se takve radikalne preobrazbe ne dogode na vrijeme,
klima bi mogla dosei kaotinu dimenziju (22).
192
Nadajmo se da Brand ipak nije u pravu i da je i u sklopu postojeega ekonomskog i politikog sustava mogue donijeti neophodne odluke. Nakon to bi politika donijela potrebne odluke, slijedio bi drugi korak kao bitan uvjet za ouvanje
klime: usvojiti potrebna znanja, a to znai klimatski opismeniti itelje planeta. Da
se to ostvari, opet je potrebna suradnja na svim razinama, a kljuno je da svjetski
politiki lideri nastave suradnju i nakon to su postupili onako kako se od njih
oekivalo. Jesu li oni spremni na sve to ili e i dalje misliti na druge, sebinije ciljeve, pokazat e vrijeme. Trebalo bi djelovati to prije, posla je dosta, a vremena
ba i nije.
Odgovor pojedinca
Budui da su klimatske promjene hitan i ozbiljan problem, odgovorni pojedinci ne ekaju rjeenja odozgo prema dolje. Oni poinju odozdo, svjesno odabiru
odgovoran ivotni stil ve spomenute dobrovoljne jednostavnosti i svakodnevno
ga potvruju. Ako pretpostavljaju da ih je vrlo malo, lako e nai opravdanje za
odustajanje. No, ako zamisle da isto ine moda ve stotine milijuna ljudi, vjerojatno e nastaviti i pokazati da im je stalo. Odabirui hotimini aktivizam, odabiru i vrijednosnu orijentaciju da u energetski rastronoj civilizaciji ine to manju
tetu:
Kakvi su nam izgledi za uspjeh? I za male izglede treba uiniti sve da se ostvare. Zavrit emo na tragu G. Monbiota, kojeg smo citirali u uvodnom lanku: Ako
ne sauvamo klimu, neemo sauvati nita.
Literatura:
1.
2.
Nisbet, M. (2010). Civic Education About Climate Change: Opinion-Leaders, Comunication Infrastructure, and Participatory Culture, www.sites.nationalacademies.org/
cs/.../dbase...072574.pdf
Moser, S. i Dilling L. (2007). Communicating Climate Change: Closing the Science

Action Gap, u: Ed. Moser S. i Dilling, L.: Creating a Climate for Change, Cambridge
University Press.
* Zanimljiv je sluaj djeaka Felixa Finkbeinera. Godine 2007., kad je imao tek devet godina, reagi-
rajui na neto to je rekao uitelj tijekom nastave, poinje realizaciju zamisli da organizira sadnju to veeg broja stabala. Zasigurno darovit, s pravom orijentacijom i vjerojatnom podrkom
roditelja, kole i zajednice, ve 2011. u Njemakoj jeinicirao sadnju vie od milijun stabala. Projekt Plant for the Planet prelio se u vie od 130 zemalja. (Vidjeti na Youtubeu njegov govor Stop
talking, start planting u OUN-u).
Toplinski to bolje izoliraju kuu, stan, vrata, prozore; stavljaju tedljive arulje; promiljaju o mjestu hladnjaka u stanu; zimi stan prozrae
samo nekoliko minuta; biraju energetski tedljive ureaje; ne ostavljaju ureaje due na stand by; troe manje tople vode, a posebice
za tuiranje; stavljaju poklopac na posudu tijekom kuhanja; napune
stroj za rublje ili posue; programiraju termostate (-2 OC zimi, +2 OC
ljeti); voze razumno manji auto samo kad je neophodno; prakticiraju
car-pooling; izbjegavaju letjeti avionom; to vie pjeae, voze bicikl,
koriste javni prijevoz; posade, ako mogu, bar jedno drvo*; razumno
kupuju; koriste se platnenim vreicama; kupuju lokalno proizvedene produkte; biraju produkte sa to manje ambalae; jedu to manje
mesa (metan); ugrauju solarne panele; itd, itd. Drugim rijeima: misle da njihov CO2 otisak bude to manji, odnosno tede energiju koja
se dobiva iz fosilnih goriva gdje god mogu. Dakako, za sve navedeno
nastoje pridobiti i druge.
193
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Shome, D. i Marx, S. (2009). The Psychology of Climate Change Communication: A Guide for Scientists, Journalists, Educators, Political Aides, and the Interested Public, The
Trustees of Columbia University, New York.
Townsend, S. i sur. (2005). The Rules of the Game: Principles of Climate Change Communications, www.futerra.org Townsend, S. i sur. (2005): The Rules of the Game:
Principles of Climate Change Communications, www.futerra.org
Wiedemann, P. (2009). KlimaWandel: Arbeitsheft fuer Schuelerinnen und Schueler

Grundschule, Bundesministerium fuer Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit,
Berlin.
Zimmer, R., Draeger, I. (2009). Wie wollen Kinder und Jugendliche das Klima schuetzen?, Unabhaengiges Institut fuer Umweltsfragen, Berlin.
Genovese, J. (2007). Global Warming A Mind Mappers Guide to the Science and
Solutions, http://www.live-the-solution.com
Meyer, T. i Rotter, U. (2010). Keep Cool Online das Computerspiel zum Klimawandel.
Ein methodisch-didaktisches Inastrument fuer den Schulunterricht, http//www.keepcool-online
xxx (2011). Fate of Mountain Glaciers in the Anthropocene, Pontifical Academy of
Sciences, Vatican.
10. Kirchgaesner, S. (2015). Vatican official calls for moral awakening on global warming, Guardian, 28. 4. 2015..
11. Whitney, L. & E. (2012). Faith Based Statements on Climate Change, www.citizensclimatelobby.org
194
12. Slaby, M. C. (2009). Generating the Renewable Energy of Hope An Earth Charter
Guide to Religion and Climate Change, www.earthcharterinaction.org/.../ECGuideRelClimat
13. Tutu, D. (2014). We fought apartheid. Now climate change is our global enemy, Guardian 21. 09. 2014.
14. McEwan, I. (2010). Das Durcheinander des Lebens, razgovor s urednicom C. Voigt,
Spiegel br. 38.
15. Howell, R. A. (2011). Lights, camera... action? Alterid attitudes und behaviour in
response to the climate change film The age of stupid. Global Enviromental Change,
21(1).
16. Tickell, A. (2010). Long Horizons: an Exploration of Art + Climate Change, www.Juliesbicycle.com//2010long-horizons-an-ex...
17. Gormley, A. (2010). Art in The Time of Global Warming, www.Juliesbicycle.

com/.../2010long-horizons-an-ex...
18. xxx (2012). WHATCOM Museum awarded grant for climate change exhibition, www.
whatcommuseum.org//Whatcom-Museum-A
19. xxx (2009). Climate Change and the Reef: Childrens art competition, elibrary.gbrmpa.gov.au//climate-change-and-the
20. xxx (2013). Climate Change 2013 Physical Science Basis, IPCC Intergovernmental
21. Calvin, W. (2012). Klima e promijeniti sve, u: Brockman, J. (ur.): Obrisi budunosti,
Izvori, Zagreb.
22. Brand, S. (2012). Kako ovladati klimom, u: Brockman, J. (ur.): Obrisi budunosti, Izvori, Zagreb.
195
Adaptacija Prilagoavanje prirodnih i ljudskih sustava u reagiranju na aktualne ili oekivane klimatske manifestacije ili njihove uinke, kako bi se umanjila teta i iskoristile mogunosti zatite. Moe biti anticipacijska (prije no to nastupi neka od manifestacija klimatskih promjena) ili reaktivna (u tijeku ili nakon
to se neka od pojava klimatskih promjena ve dogodila); javna (propisana od
vlade zbog kolektivnih potreba i javnog interesa) ili privatna (pojedinci, domainstva, privatne kompanije zbog privatnog interesa).
CO2 (ugljikov dioksid) Glavni stakleniki plin sa staklenikim uinkom 1

pa se u odnosu na njega odreuje stakleniki uinak drugih staklenikih plinova.
Tako metan (NH4) ima stakleniki uinak 21, a duikov oksid (N2O) ak 310. Ipak
je ugljikov dioksid glavni stakleniki plin jer je sporedni produkt izgaranja fosilnih goriva, a ona se u naoj civilizaciji koriste u ogromnim koliinama.
Deforestacija Konverzija poumljenog tla u tlo bez ume. Dogaa se zbog
poara tijekom valova vruine, ali i zbog namjernih aktivnosti ovjeka. Uznapredovala deforestacija praume oko rijeke Amazone mogla bi dodatno destabilizirati klimu naeg planeta. Suprotna je pojava reforestacija ili poumljavanje, to je
danas izrazito zanemarena aktivnost.
Dezertifikacija Degradacija plodnog tla u manje plodno ili neplodno u podrujima gdje je zbog klimatskih promjena sve manje kie, a sve vie sue. Afrika
je u ovom smislu najugroeniji kontinent: sve vie pustinja i nedostatka kvalitetne vode, a sve manje plodnog tla i hrane koju ono omoguuje.
M A L I R J E N I K K L I M AT S K I H P R O M J E N A
Mali rjenik klimatskih promjena
197
Globalno zatopljenje Postupan porast globalne temperature naeg planeta kao posljedica emisija staklenikih plinova uzrokovanih raznovrsnim djelatnostima ovjeka. Osnovna posljedica globalnog zatopljenja su klimatske promjene.
IPCC Meuvladin panel za klimatske promjene vodee je meunarodno tijelo

za procjenu i obavjetavanje o klimatskim promjenama. Ustanovljen je pri OUNu, posebno pri OUN-ovu programu za zatitu prirodne sredine (UNEP) i Svjetskoj
meteorolokoj organizaciji (WMO). IPCC istrauje i povremenim izvjetajima posreduje znanja klimatske znanosti o stanju klimatskih promjena na planetu. Na
tim izvjetajima radi mnogo vrsnih znanstvenika, a posljednji ne ostavlja nikakve
sumnje u to da je ljudska djelatnost uzrok klimatskih promjena koje su u tijeku.
Ovi bi izvjetaji trebali biti osnova za donoenje odgovornih odluka za vrlo kompleksan projekt ouvanja za ivot povoljne klime.
Karbokracija (Carbon = ugljik, sastojak fosilnih goriva) Jedna je od deformacija demokracije, a manifestira se u sprezi vlasti i naftnog te prometnog lobija.
Najea se sprega politike i lobija fosilnih goriva ostvaruje u vrijeme izbora i
izbornih kampanja. Dosadanji neuspjeh svih OUN-ovih konferencija o klimi posljedica je snanog utjecaja karbokracije.
198
Klima U uem smislu definira se kao prosjeno vrijeme, a rigoroznije se

definira u statistikim terminima prosjeka i varijabilnosti kroz odreeni protok
vremena. Svjetska meteoroloka organizacija preporuuje da to bude 30 godina.
Glavne varijable koje se uzimaju u obzir su temperatura, padaline i vjetar.
Klimatske promjene Promjene klime koje se pripisuju direktnim ili indirektnim ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne temperature te u
sinergiji s prirodnom varijabilnou klime proizvode odreene uinke i posljedice.
Klimatski scenarij Pojednostavljena projekcija klime u budunosti zasnovana na konzistentnim klimatolokim odnosima i varijablama s posebnim osvrtom na potencijalne posljedice. Obino se koristi za predoavanje nepovoljne klime, ako se nastavi s potronjom fosilnih goriva za proizvodnju energije.
Permafrost Tlo (zemlja, stijene, ukljuujui i led te organski materijal) koje

je dvije uzastopne godine ispod 0 oC. Zapravo, postoje podruja na Zemlji gdje se
permafrost nalazi ve tisuama godina i due.
Uinak staklenika Nesumnjivo je da je uinak staklenika omoguio ivot

na Zemlji i bez njega bilo bi daleko hladnije. Meutim, pojaanom privrednom
aktivnou ovjeka emitirani stakleniki plinovi pojaavali su uinak staklenika,
a to je proizvelo globalno zatopljenje te, posljedino, klimatske promjene. To se
dogaa tako da dio Suneva toplinskog zraenja koji reflektira povrina Zemlje
ne dospijeva u svemir, ve ga stakleniki plinovi reflektiraju u svim smjerovima
pa i u smjeru zemaljske povrine. Snane emisije staklenikih plinova pojaavaju
ovaj uinak, globalna temperatura postupno raste i tako ubrzava klimatske promjene.
Literatura:
1.
2.
Agard, J. i Schipper, L. (2013). IPCC WGH AR5 Glossary.
Mekong Rive Comission (2013). Glossary of Terms and Definitions.
M A L I R J E N I K K L I M AT S K I H P R O M J E N A
Vrijeme Atmosferski uvjeti odreenog mjesta u odreenom trenutku. Njegova su obiljeja: temperatura, smjer i jaina vjetra, vlanost, atmosferski tlak,
stupanj naoblake i koliina oborina. U nekom se mjestu vrijeme mijenja iz sata u
sat, iz dana u dan ili iz sezone u sezonu. Razlikuje se od klime, koju bismo opisali
kao prosjek vremena. Moglo bi se slikovito rei da je klima ono to oekujemo, a
vrijeme ono to dobijemo.
199

Klima Se Mijenja, A Mi... Autor: Dževdet Hadžiselimović

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Klima Se Mijenja, A Mi... Autor: Dževdet Hadžiselimović

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DEVDET HADISELIMOVI

Drutvo psihologa Istre Associazione psicologi dellIstria

prof. dr. sc. Neala Ambrosi Randi

Larisa Simi Seidel, prof.

Tiskara: Grafika Reanci

Fotografije u knjizi su copyright free s Googlea, a naslovnica je

CIP Katalogizacija u publikaciji

Drutvo psihologa Istre

Problem koji nas se (ne) tie. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Pedagogija klimatskih promjena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Klimatske promjene i (mentalno) zdravlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Glasovi zabrinutih, ugroenih, izbjeglih, stradalih . . . . . . . . . . . . . . .

Poduavati, razgovarati, motivirati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

U Puli, lipanj 2015.

Problem koji nas se (ne) tie

Ovih je dana (poetak studenog 2011.) poplavljena Genova. Za samo desetak

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

nam svakodnevno govore o vremenu, nai meteorolozi. Dakako da vremenske

Veina znanstvenih spoznaja o klimi i klimatskim promjenama novijeg je

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

Prognoze IPCC-a utvrene su s 90-postotnom sigurnou, a ja ne bih

Nae postupanje htjeti ili morati?

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

kojem je sada. Broj takvih postupaka zapravo je neogranien, a bit im je

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

3. I konano, ako kao odgovor na opasnosti klimatskih promjena izostanu

Vjerojatnost da e se netko u tri opisane situacije ponaati konstruktivno i

stima ublaavanja klimatskih promjena, klimatski pismena osoba koristi svoje

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

Je li psihologija karika koja nedostaje? Njene obveze i

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

smanjenje ribolovnih podruja, dezertifikaciju, oneienje vode i zraka, porast

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

na ponaanju zasnovanih veza izmeu rasta populacije, potronje i klimatskih promjena;

psihosocijalnih uinaka klimatskih promjena: emocionalnih, kognitivnih i

kako stres i reakcije sueljavanja moderiraju i posreduju psihosocijalne

strukturalnih, kulturalnih, institucionalnih, kognitivnih i emocionalnih

empirijski zasnovanih modela ponaanja koji pokreu klimatske promjene

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

uinkovitih tehnologija i informatikih sustava reagiranja na klimatske

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

naelo uvaavanja prava i dostojanstva ljudi vrijedi posebno u zatiti onih

dukciju otpada, poduzima akcije u skladu s procjenom emisija, uzima za

Ako ne sredimo klimatske promjene, neemo srediti nita. Moemo

Rezultati istraivanja jedna ilustracija

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

Oneieni zrak: s globalnim zatopljenjem ide i zagaenje zraka pri emu se

Kataklizmiki dogaaji: uestaliji su s klimatskim promjenama, izazivaju

Klimatske promjene i psihologija u nas

Sada, u 21. stoljeu brze klimatske promjene su ivotna injenica (12).

Ve u srodnoj struci, sociologiji, imamo neke pozitivne prie, da spomenem

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE

Budui da je odnos nae psihologije prema klimatskim promjenama takav kakav

KLIMA SE MIJENJA, A MI...

Naalost, nisu. Slino kao prije Konferencije u Kopenhagenu, uz ishod skupa

PROBLEM KOJI NAS SE (NE) TIE