PREKRAJNI ZAKON

PRVI DIO MATERIJALNOPRAVNE ODREDBE_____________________________________________3

Glava prva (I.) TEMELJNE ODREDBE___________________________________________________3
Glava druga (II.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE________________4
Glava trea (III.) PREKRAJ____________________________________________________________6
Glava etvrta (IV.) KRIVNJA___________________________________________________________7
Glava peta (V.) KAZNE I KANJAVANJE_________________________________________________9
Glava esta (VI.) MJERE UPOZORENJA_________________________________________________12
Glava sedma (VII.) ZATITNE MJERE__________________________________________________14
Glava osma (VIII.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA
PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNAENIM SUBJEKTIMA___________________________17
Glava deveta (IX.) PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI OVOGA ZAKONA PREMA
MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA__________________________________________18
Glava deseta (X.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, REHABILITACIJA, PODACI IZ
PREKRAJNE EVIDENCIJE I PRAVNA POSLJEDICA OSUDE______________________________21
DRUGI DIO POSTUPOVNE ODREDBE___________________________________________________22
Glava jedanaesta (XI.) UVODNE ODREDBE_____________________________________________22
Glava dvanaesta (XII.) NADLENOST SUDOVA I TIJELA DRAVNE UPRAVE________________24
Glava trinaesta (XIII.) IZUZEE_______________________________________________________28
Glava etrnaesta (XIV.) SUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA____________________________29
Glava petnaesta (XV.) PODNESCI I ZAPISNICI___________________________________________33
Glava esnaesta (XVI.) ROKOVI I POVRAT U PRIJANJE STANJE__________________________36
1. ROKOVI________________________________________________________________________36
2. POVRAT U PRIJANJE STANJE____________________________________________________36
Glava sedamnaesta (XVII.) MJERE ZA OSIGURANJE NAZONOSTI OKRIVLJENIKA I
USPJENO PROVOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA___________________________________37
1. ZAJEDNIKE ODREDBE_________________________________________________________37
2. POZIV I DOVOENJE____________________________________________________________38
3. MJERE OPREZA I JAMSTVO______________________________________________________39
4. UHIENJE I ZADRAVANJE______________________________________________________41
5. MJERE U POSEBNIM SLUAJEVIMA______________________________________________43
Glava osamnaesta (XVIII.) TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA_________________________44
Glava devetnaesta (XIX.) IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI_________________________________45
Glava dvadeseta (XX.) ODLUKE U PREKRAJNOM POSTUPKU I NJIHOVO DONOENJE_____46
Glava dvadesetprva (XXI.) DOSTAVA ODLUKA, PODNESAKA I DOPISA TE RAZGLEDANJE
SPISA____________________________________________________________________________46
Glava dvadesetdruga (XXII.) IZVRENJE ODLUKA I OSTALE ODREDBE____________________50
1. IZVRENJE ODLUKA____________________________________________________________50
2. OSTALE ODREDBE______________________________________________________________52
Glava dvadesettrea (XXIII.) TIJEK POSTUPKA DO DONOENJA PRESUDE__________________53
1
Prekrajni zakon
NN 107/07

1. IZVIDI I HITNO IZVOENJE DOKAZA_____________________________________________53

2. POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA I PRIPREME ZA GLAVNU RASPRAVU_______55
3. GLAVNA RASPRAVA_____________________________________________________________57
Glava dvadesetetvrta (XXIV.) PRESUDA________________________________________________61
Glava dvadesetpeta (XXV.) PREKRAJNI POSTUPAK PRED TIJELIMA DRAVNE UPRAVE____64
Glava dvadesetesta (XXVI.) REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI________________________________65
1. ALBA PROTIV PRESUDE PRVOSTUPANJSKOG SUDA______________________________65
2. ALBA PROTIV RJEENJA I PRAVNO SREDSTVO PROTIV NAREDBE_________________70
Glava dvadesetsedma (XXVII.) IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI___________________________71
1. OBNOVA PREKRAJNOG POSTUPKA______________________________________________71
2. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO UBLAAVANJE KAZNE_________________________________73
3. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI_____________________________________________73
TREI DIO POSEBNI POSTUPCI I OSTALE ODREDBE____________________________________74
Glava dvadesetosma (XXVIII.) URNI POSTUPAK________________________________________74
Glava dvadesetdeveta (XXIX.) POSTUPAK PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA
PREKRAJA________________________________________________________________________75
Glava trideseta (XXX.) PREKRAJNI NALOG____________________________________________77
1. OPE ODREDBE________________________________________________________________77
2. PREKRAJNI NALOG POJEDINIH OVLATENIKA___________________________________77
3. SADRAJ I POSTUPAK IZDAVANJA I PRIGOVOR PROTIV PREKRAJNOG NALOGA____78
Glava tridesetprva (XXXI.) OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG I NAPLATA NOVANE KAZNE NA
MJESTU POINJENJA PREKRAJA____________________________________________________80
1. OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG__________________________________________________80
2. NAPLATA NOVANE KAZNE NA MJESTU POINJENJA PREKRAJA__________________83
Glava tridesetdruga (XXXII.) OSTALI POSEBNI POSTUPCI I RADNJE_______________________83
Glava tridesettrea (XXXIII.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE__________________________85

2
Prekrajni zakon
NN 107/07

PREKRAJNI ZAKON
PRVI DIO MATERIJALNOPRAVNE ODREDBE
Glava prva (I.) TEMELJNE ODREDBE
Odreenje prekraja
lanak 1.
Prekrajem se povreuje javni poredak, drutvena disciplina ili druge drutvene vrijednosti koje nisu
zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.
Naelo zakonitosti
lanak 2.
(1) Prekraji i prekrajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
(2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i prekrajnopravne
sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje nadlenosti utvrene Ustavom i
zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga.
(3) Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija za
djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj i za koji zakonom ili odlukom jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekrajnopravne
sankcije poinitelju moe izrei, odnosno primijeniti.
Obvezna primjena blaeg propisa
lanak 3.
(1) Prema poinitelju prekraja primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekraj poinjen.
(2) Ako se nakon poinjenja prekraja propis jedanput ili vie puta izmijeni, obvezno e se primijeniti propis
koji je blai za poinitelja.
Naelo krivnje
lanak 4.
Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija ako nije
kriv za poinjeni prekraj.
Vrste prekrajnopravnih sankcija
lanak 5.
(1) Prekrajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekraj i koje se mogu
izrei odnosno primijeniti prema poinitelju prekraja su:
1. kazna (novana i zatvor),
2. zatitne mjere, sukladno lanku 50. stavku 2. ovoga Zakona.
(2) Prekrajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su:
1. mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda),
2. zatitne mjere (lanak 50. stavak 1.),
3. odgojne mjere.
3
Prekrajni zakon
NN 107/07

(3) Prekrajnopravna sankcija koja se moe propisati odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave kojom se propisuje prekraj i izrei poinitelju prekraja jest novana kazna.
(4) Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija propisom se odreuje njihova visina, odnosno trajanje i
nijedna se prekrajnopravna sankcija ne moe propisati ni izrei, odnosno primijeniti u neodreenoj visini ili
na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
Opa svrha prekrajnopravnih sankcija
lanak 6.
Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekrajnopravnih sankcija jest da svi graani potuju
pravni sustav i da nitko ne poini prekraj, te da se poinitelji prekraja ubudue tako ponaaju.
Ogranienja u propisivanju i primjeni prekrajnopravnih sankcija
lanak 7.
Odreujui sadraj prekrajnopravnih sankcija i nain njihove primjene, poinitelju prekraja mogu biti
ograniene njegove slobode i prava samo u mjeri koja odgovara vrsti prekrajnopravne sankcije i njezinoj
svrsi odreenoj zakonom, bez prouzroenja tjelesnih ili duevnih patnji, neovjenog postupanja ili
poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva i osobnosti.
Pravo na rehabilitaciju
lanak 8.
Poinitelj prekraja koji je pravomono proglaen krivim i prema kojem je primjenjena prekrajnopravna
sankcija ili je osloboen kazne ima pravo, nakon proteka odreenog vremena i pod uvjetima koji su
odreeni ovim Zakonom, smatrati da nije poinio prekraj a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati
od prava i sloboda onih koji nisu poinili prekraj.
Glava druga (II.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Prekrajna neodgovornost djeteta
lanak 9.
(1) Osoba koja u vrijeme poinjenja prekraja nije navrila etrnaest godina ivota ne odgovara za prekraj.
(2) Kada se osoba iz stavka 1. ovoga Zakona uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih
prekraja, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja obavijestit e o ponaanju te
osobe roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema njezinu prebivalitu ili boravitu njezinih
roditelja ili skrbnika.
(3) Za poinjeni prekraj osobe iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj ili drugi tko je nadzire ako je
taj prekraj u izravnoj vezi s proputenim nadzorom roditelja ili drugog tko je nadzirao tu osobu.
Nemogunost primjene prekrajnog prava u posebnim sluajevima
lanak 10.
Protiv poinitelja prekraja koji je ve u kaznenom postupku pravomono proglaen krivim za kazneno
djelo koje obuhvaa i obiljeja poinjenog prekraja ne moe se pokrenuti prekrajni postupak za taj
prekraj, a ako je postupak pokrenut ili je u tijeku, ne moe se nastaviti i dovriti.
Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona
lanak 11.
(1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona odnose se na sve prekraje propisane zakonima i drugim
propisima kojima se propisuju prekraji.
4
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Ako zakonom nije odreeno drukije, propisi o prekrajima koji se odnose na fizike osobe primijenjuju
se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi, obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.
Primjena prekrajnog prava Republike Hrvatske za prekraje poinjene na podruju Republike Hrvatske,
njezinu brodu ili zrakoplovu
lanak 12.
(1) Prekrajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini prekraj na njezinu podruju.
(2) Prekraj je poinjen na podruju Republike Hrvatske kad je poinitelj na tom podruju radio ili bio
duan raditi ili kad je posljedica nastupila na njezinu podruju.
(3) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave prekrajni e se
postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju te jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave.
(4) Propisi o prekrajima koji vae na cijelom podruju Republike Hrvatske primjenjivat e se i na svakoga
tko izvan njezinog podruja poini prekraj na domaem brodu ili zrakoplovu.
Zastara prekrajnog progona, tijek i prekid zastare
lanak 13.
(1) Prekrajni se progon ne moe pokrenuti kad protekne dvije godine od poinjenja prekraja.
(2) Posebnim se zakonom moe propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog postupka za prekraje
propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine.
(3) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu prekrajni progon ne moe poduzeti ili se ne moe
nastaviti.
(4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi prekrajnog
progona poinitelja zbog poinjenog prekraja.
(5) Nakon svakog prekida zastara poinje ponovno tei.
(6) Zastara prekrajnog progona nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je
prema zakonu odreena zastara prekrajnog progona.
(7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izrie tijekom
postupka.
Zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija, tijek i prekid zastare
lanak 14.
(1) Izvrenje izreene ili primjenjene prekrajnopravne sankcija ne moe zapoeti zbog zastare kad
protekne dvije godine od dana pravomonosti odluke o prekraju kojom je sankcija izreena ili
primijenjena.
(2) Zastara izvrenja kazne i primjena drugih prekrajnopravnih sankcija poinje tei od dana
pravomonosti odluke kojom je kazna izreena ili odreena primjena drugih prekrajnopravnih
sankcija. Ako se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei od dana pravomonosti
odluke o opozivu.
(3) Zastara izvrenja ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje kazne ili primjena druge
prekrajnopravne sankcije ne moe zapoeti ili nastaviti.
(4) Zastara izvrenja se prekida svakom radnjom nadlenog tijela poduzetoj radi izvrenja kazne ili
primjene druge prekrajnopravne sankcije.
(5) Nakon svakog prekida zastara poinje ponovno tei.
(6) Zastara izvrenja kazne i primjena druge prekrajnopravne sankcije nastupa u svakom sluaju
kada proteknu tri godine od dana pravomonosti odluke kojom je izreena kazna ili primijenjena
druga prekrajnopravna sankcija.
5
Prekrajni zakon
NN 107/07

(7) Odredbe o zastari izvrenja prekrajnopravne sankcije primjenjuju se i na zastaru izvrenja

stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka.
Glava trea (III.) PREKRAJ
Nain poinjenja prekraja
lanak 15.
(1) Prekraj se moe poiniti injenjem ili neinjenjem.
(2) Prekraj je poinjen neinjenjem ako je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje propisom
opisane posljedice prekraja to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako
poinjenju tog djela injenjem.
(3) Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o prekraju koji
moe biti poinjen samo neinjenjem.
Vrijeme poinjenja prekraja
lanak 16.
Prekraj je poinjen u vrijeme kada je poinitelj radio ili je bio duan raditi, bez obzira na to kada je
nastupila posljedica prekraja.
Mjesto poinjenja prekraja
lanak 17.
Prekraj je poinjen u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cjelini ili
djelomino nastupila posljedica prekraja, a u sluaju kanjivog pokuaja i gdje je posljedica trebala
nastupiti.
Nuna obrana
lanak 18.
(1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao u nunoj obrani.
(2) Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili
izravno predstojei protupravni napad.
(3) Poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti.
Krajnja nuda
lanak 19.
(1) Nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga
otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a
pri tom je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.
(2) Poinitelj e se osloboditi od kazne za poinjeni prekraj kad je postupao radi toga da od sebe ili
drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo.
Sila ili prijetnja
lanak 20.
(1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile.
(2) Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod djelovanjem
prijetnje, primijenit e se odredba lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona, uzimajui tu silu ili prijetnju kao
neskrivljenu opasnost.
6
Prekrajni zakon
NN 107/07

Pokuaj
lanak 21.
Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako je to propisom o prekraju propisano.
Pojedinani poinitelj prekraja i sudionici
lanak 22.
(1) Poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom druge osobe poini
prekraj.
(2) Sudionici u poinjenju prekraja su poticatelj i pomagatelj.
(3) Supoinitelji prekraja su dvije ili vie osoba (poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine
prekraj tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja.
(4) Poticatelj i pomagatelj su sudionici koji ne vladajui poinjenjem prekraja, poticanjem ili pomaganjem
pridonose njegovom poinjenju.
Odgovornost i kanjavanje sudionika
lanak 23.
(1) Svaki supoinitelj odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u
granicama svoje namjere.
(2) Stvarne ili osobne okolnosti poinitelja koje predstavljaju obiljeje prekraja ili utjeu na visinu
propisane sankcije, primjenu sankcije i njezino odmjeravanje uzimaju se u obzir i sudionicima, a strogo
osobne okolnosti zbog kojih propis iskljuuje krivnju ili predvia ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir
samo onom poinitelju ili sudioniku prekraja kod kojega postoje.
Poticanje i pomaganje
lanak 24.
(1) Tko drugog s namjerom potakne na poinjenje prekraja ili mu pomogne u njegovu poinjenju bit e
kanjen kao da ga je sam poinio, a za pomaganje se moe i blae kazniti.
(2) Nema prekrajne odgovornosti poticatelja i pomagatelja ako je prekraj ostao u pokuaju za koji nije
propisana prekrajna odgovornost.
(3) Pomaganjem u poinjenju prekraja smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se poini
prekraj, stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te unaprijed obeano
prikrivanje prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj poinjen, tragova prekraja ili predmeta
pribavljenih prekrajem.
Glava etvrta (IV.) KRIVNJA
Sadraj krivnje
lanak 25.
(1) Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv, koji je postupao iz
nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je
propisom o prekraju propisana prekrajna odgovornost za taj oblik krivnje.
(2) Iznimno, propisom o prekraju moe se propisati odgovornost samo za namjeru.

7
Prekrajni zakon
NN 107/07

Neubrojivost i u znatnoj mjeri smanjena ubrojivost

lanak 26.
(1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne moe izrei ili primijeniti prekrajnopravna sankcija.
(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja nije bila u mogunosti
shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene
duevne poremeenosti, nedovoljnoga duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje.
(3) Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja zbog nekog stanja iz stavka 2. ovoga lanka bio u
znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do znatne mjere smanjene ubrojivosti nije dolo
samoskrivljeno.
Samoskrivljena neubrojivost
lanak 27.
Ne smatra se neubrojivim poinitelj prekraja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao
shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili
drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekraja
to ga je poinio, odnosno namjera kada je propisom o prekraju propisano kanjavanje za taj oblik krivnje.
Nehaj i namjera
lanak 28.
(1) Prekraj se moe poiniti svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
(2) Poinitelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali lakomisleno smatra da
se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti.
(3) Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da moe poiniti prekraj iako je prema svojim
osobnim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.
(4) Prekraj se moe poiniti izravnom ili neizravnom namjerom.
(5) Poinitelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo poinjenje.
(6) Poinitelj postupa neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poiniti prekraj pa na to pristaje.
Zabluda o protupravnosti prekraja
lanak 29.
(1) Nije kriv poinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno.
(2) Ako je zabluda bila otklonjiva, poinitelj se za poinjeni prekraj moe blae kazniti.
(3) Zabluda e biti smatrana otklonjivom ako bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost
djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati
se s odgovarajuim propisom.
Zabluda o biu prekraja i zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost
lanak 30.
(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili
drugim propisom odreenog obiljeja.
(2) Ako je poinitelj bio u zabludi o propisanim obiljejima prekraja iz nehaja, kriv je za taj prekraj.
(3) Nema prekraja iako je njegova propisana obiljeja poinitelj ostvario s namjerom, ako je u vrijeme
poinjenja djela pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one
stvarno postojale.
(4) Ako je poinitelj bio u zabludi o okolnostima koje iskljuuju protupravnost iz nehaja, kaznit e se za
poinjenje prekraja.
8
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava peta (V.) KAZNE I KANJAVANJE

Vrste kazni
lanak 31.
(1) Za prekraj propisan zakonom moe se poinitelj kazniti: novanom kaznom ili kaznom zatvora.
(2) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe se poinitelj
kazniti novanom kaznom.
(3) Kazna zatvora zakonom se moe propisati samo kao stroa kazna uz propisanu novanu kaznu.
Svrha kanjavanja
lanak 32.
Svrha je kanjavanja da se, uvaavajui opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, izrazi drutveni prijekor
zbog poinjenog prekraja, utjee na poinitelja i sve ostale da ubudue ne ine prekraje, a primjenom
propisanih kazni utjee na svijest graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih
vrijednosti, te pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja.
Novana kazna
lanak 33.
(1) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena
novana kazna u iznosu manjem od 2000,00 kuna ni veem od 1.000.000,00 kuna.
(2) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu
samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti ne moe
biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni veem od 500.000,00 kuna.
(3) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena
novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 50.000,00 kuna.
(4) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja
prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna
ni veem od 10.000,00 kuna.
(5) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja
prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi
obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u
iznosu manjem od 300,00 kuna ni veem od 5.000,00 kuna.
(6) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja
prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna
ni veem od 2.000,00 kuna.
(7) Za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja
prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i
financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih
priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama
ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu moe se
propisati i izrei novana kazna u visini najvie do dvostrukih opih maksimuma propisanih stavcima 1. do
3. ovoga lanka, a za prekraj u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode
iznimno je mogue propisati i izrei novanu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fizikoj osobi.
(8) Za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe kazniti,
najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj.
(9) Propisom o prekraju moe se, za najtee prekraje iz stavka 7. ovoga lanka, propisati i izrei novana
kazna u postotku od 1% do 10% prema povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom posebnog
9
Prekrajni zakon
NN 107/07

minimuma i maksimuma postotka novane kazne. U tom sluaju ne vrijede ogranienja o maksimumu
novane kazne iz stavka 1. do 8. ovoga lanka, ni prigodom utvrivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne
novane kazne.
(10) Rok za plaanje novane kazne odreuje sud u samoj presudi vodei rauna o visini novane kazne.
Rok ne moe biti krai od osam dana ni dulji od tri mjeseca, a u opravdanim sluajevima (ovisno o visini
novane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud moe odrediti obronu otplatu novane kazne u
vremenu do est mjeseci, osim ako propisom o prekraju za to nije odreen dulji rok. Ako se radi o
okrivljeniku iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, rok plaanja izreene novane kazne se moe odrediti
odmah.
(11) Opi minimumi novane kazne propisani ovim lankom primjenjuju se i prilikom utvrivanja novane
kazne za prekraje u stjecaju.
Prisilna naplata i zamjena novane kazne
lanak 34.
(1) Ako novana kazna nije u roku odreenom odlukom o izricanju novane kazne plaena u cijelosti ili
djelomino naplatit e se prisilno, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Ako se novana kazna u cijelosti ili djelomino ne naplati ni prisilno u roku od godine dana od kada je
nadleno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, nadleni e sud, osim pravnoj osobi i maloljetnom
osueniku, zamijeniti je zatvorom raunajui svakih zapoetih tristo kuna kazne za jedan dan zatvora, time
da se zatvor ne moe odrediti u vremenu kraem od tri dana ni duljem od ezdeset dana. Nee se protiv
okrivljenika iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona pokretati postupak prisilne naplate neplaene novane
kazne. U tom sluaju e sud koji je donio pravomonu odluku o prekraju odmah zamijeniti neplaenu
novanu kaznu kaznom zatvora na nain predvien ovim Zakonom.
(3) Ako to ocijeni opravdanim s obzirom na teinu prekraja i visinu neplaene novane kazne sud moe
umjesto kazne zatvora, prema pravilu iz stavka 2. ovoga lanka, odrediti rad za ope dobro na slobodi.
Odredbe ovoga Zakona o radu za ope dobro na slobodi ne primjenjuju se protiv okrivljenika iz lanka 136.
stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Ako se radi o odluci tijela dravne uprave kojom je izreena novana kazna, na zahtjev toga tijela e
nadleni sud odluiti prema stavku 2. ili 3. ovoga lanka.
(5) Ako osuenik nakon donoenja rjeenja iz stavaka 2. do 3. ovoga lanka plati novanu kaznu u cjelini,
rjeenje e se staviti izvan snage i obustaviti daljnji postupak izvrenja, a ako plati dio novane kazne,
rjeenje e se preinaiti tako to e se uvijek neplaeni dio novane kazne zamijeniti zatvorom odnosno
radom za ope dobro na slobodi primjenom pravila o tome iz stavka 2. i 3. ovoga lanka.
Kazna zatvora
lanak 35.
(1) Kazna zatvora se moe propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za
najtee oblike prekraja i do ezdeset dana.
(2) Za prekraje nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv okolia i teke
prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna zatvora do devedeset dana.
(3) Kaznu zatvora poinitelju prekraja moe izrei samo sud.
(4) Kazna zatvora izrie se na pune dane.
Ope pravilo o izboru vrste i mjere kazne
lanak 36.
(1) Izbor vrste i mjere kazne poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za
poinjeni prekraj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kanjavanja.
10
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Odreujui vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da
kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea za poinitelja prekraja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito
ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja, njegovo ponaanje
nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli poinjenju
prekraja. Izriui poinitelju prekraja novanu kaznu, sud e uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.
Ublaavanje kazne
lanak 37.
Kazna propisana za odreeni prekraj moe se ublaiti kad to ovaj Zakon izriito propisuje ili kad sud
smatra da se s obzirom na postojanje posebno izraenih olakotnih okolnosti svrha kanjavanja moe postii
i blaom kaznom od propisane, pa sud moe:
1. umjesto kazne u propisanom iznosu ili trajanju, izrei kaznu ispod propisanog posebnog minimuma
kazne, ali ne ispod opeg zakonskog minimuma za tu vrstu kazne predvienu za odgovarajuu vrstu
okrivljenika (lanak 33. stavci 1. 6.).
2. ako je za prekraj zakonom propisana novana kazna ili kao stroa kazna zatvora, sud moe na nain iz
toke 1. ovoga lanka ublaiti svaku od tih kazni koju izrie,
3. ako je za prekraj propisan poseban minimum novane kazne u iznosu veem od opeg minimuma
novane kazne, novana se kazna moe, na nain prema toki 1. ovoga lanka, ublaiti najvie do jedne
treine propisanog posebnog minimuma novane kazne, ali ne ispod odnosnoga opeg minimuma novane
kazne,
4. za prekraje iz koristoljublja novana se kazna moe ublaiti do polovice propisanog minimuma novane
kazne, ali ne ispod opeg minimuma novane kazne.
Osloboenje od kazne
lanak 38.
(1) Sud e poinitelja prekraja osloboditi od kazne kad to zakon izriito propisuje.
(2) Sud moe poinitelja prekraja osloboditi od kazne kad zakon propisuje takvu mogunost.
(3) Kad zakon propisuje mogunost osloboenja od kazne, sud moe umjesto osloboditi od kazne
poinitelja prekraja blae ga kazniti na nain propisan lankom 37. ovoga Zakona.
(4) Sud moe osloboditi od kazne i poinitelja prekraja koji je nakon poinjenja prekraja u cijelosti
nadoknadio tetu uinjenu prekrajem ili platio propisana davanja zbog ijeg je ne plaanja pokrenut
prekrajni postupak.
Stjecaj prekraja i produljeni prekraj
lanak 39.
(1) Ako poinitelj prekraja s jednom ili vie radnji poini vie prekraja za koje mu se istodobno sudi i sud
se odluio kazniti ga, sud e za svaki poinjeni prekraj utvrditi kaznu prema zakonu a zatim e za sve te
prekraje izrei ukupnu kaznu, pri tome sud je duan drati se ovih pravila:
1. ako je za svaki prekraj utvrdio kaznu zatvora, izrei e ukupnu kaznu zatvora koja je jednaka zbroju
pojedinano utvrenih kazni zatvora, time da ona ne moe premaiti sto dvadeset dana,
2. ako je za svaki prekraj utvrdio novanu kaznu, izrei e ukupnu novanu kaznu koja je jednaka zbroju
pojedinano utvrenih novanih kazni, time da ona ne moe premaiti dvostruke ope maksimume novane
kazne propisane odredbom lanka 33. stavcima 1. do 8. ovoga Zakona (osim u sluaju iz lanka 33. stavka
9.),
3. ako je za neke prekraje utvrdio pojedinane kazne zatvora a za neke novane kazne, izrei e ukupnu
kaznu zatvora i ukupnu novanu kaznu, sukladno pravilima iz toke 1. i 2. ovoga stavka,
4. u sluaju iz toke 3. ovoga stavka, ako se ukupna novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, ta kazna
11
Prekrajni zakon
NN 107/07

zatvora i izreena ukupna kazna zatvora skupa ne mogu premaiti stodvadeset dana.
(2) Odredbe o stjecaju prekraja nee se primijeniti kod produljenog prekraja.
(3) Produljeni prekraj je poinjen kad je poinitelj poinio vie istih ili istovrsnih prekraja koja s obzirom
na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine
jedinstvenu cjelinu.
Uraunavanje zadravanja
lanak 40.
(1) Vrijeme provedeno u zadravanju i svako oduzimanje slobode u svezi s prekrajem uraunava se u
izreenu kaznu zatvora, maloljetnikog zatvora i novanu kaznu.
(2) Ako je okrivljenik u tijeku kaznenog postupka bio zadran ili u pritvoru, a kazneni je postupak potom
obustavljen, ili je donesena odbijajua ili oslobaajua presuda, vrijeme koje je bio lien slobode uraunat
e se u kaznu izreenu za istu radnju u prekrajnom postupku.
(3) Uraunavanjem po odredbama ovoga lanka izjednaavaju se:
1. svako vrijeme uhienja po policiji s jednim danom kazne zatvora, kazne maloljetnikog zatvora i 300,00
kuna novane kazne,
2. svaki zapoeti dan zadravanja ili pritvora s jednim danom kazne zatvora, kazne maloljetnikog zatvora i
300,00 kuna novane kazne.

Glava esta (VI.) MJERE UPOZORENJA

Vrste mjera upozorenja
lanak 41.
Mjere upozorenja koje se propisuju ovim Zakonom jesu: opomena i uvjetna osuda.
Svrha mjera upozorenja
lanak 42.
(1) Svrha je opomene da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve
okolnosti koje se tiu prekraja i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnopravnih sankcija ne mora
primijeniti kanjavanje.
(2) Svrha je uvjetne osude da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava
ostvarenje svrhe prekrajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja.
Opomena
lanak 43.
(1) Opomena je prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema
poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00 kuna ako se
prema postupanju poinitelja, njegovoj krivnji i prouzroenoj posljedici radi o oito lakom obliku
tog prekraja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja ili posebno njegova odnosa
prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem steknu uvjeti za postignue svrhe mjere
upozorenja bez kanjavanja.
(2) Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekraj
stekli uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka.

12
Prekrajni zakon
NN 107/07

Uvjetna osuda
lanak 44.
(1) Uvjetna je osuda prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izreene kazne
zatvora ili maloljetnikog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetima odreenim ovim
Zakonom.
(2) Sud moe primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe oekivati ostvarenje
svrhe kanjavanja, posebno imajui u vidu odnos poinitelja prekraja prema tom prekraju ili prema
oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem.
(3) Uvjetnom osudom odgaa se izvrenje izreene kazne za vrijeme koje ne moe biti krae od tri mjeseca
niti dulje od jedne godine.
Obveze uvjetno osuene osobe
lanak 45.
(1) Uz primjenu uvjetne osude sud moe poinitelju prekraja odrediti jednu ili vie obveza i to:
1. da nadoknadi tetu koju je prouzroio,
2. da vrati korist koju je prekrajem pribavio, ili
3. da ispuni druge obveze predviene zakonom koje su primjerene naravi prekraja.
(2) Rok za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga lanka odreuje sud unutar odmjerenog vremena
provjeravanja.
Opoziv uvjetne osude
lanak 46.
(1) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako kanjenik u vrijeme
provjeravanja poini jedan ili vie prekraja za koje mu je izreena ista ili tea kazna od izreene uvjetnom
osudom.
(2) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvrenje izreene kazne u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka,
glede izreenih kazni postupit e sud prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u
stjecaju.
(3) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu za novi prekraj moe izrei kaznu ili primijeniti uvjetnu osudu. Ako
primijeni uvjetnu osudu, sa prije izreenom i novom izreenom kaznom postupit e se prema odredbama
ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju, ali e se odrediti novi rok u kojem se ukupna
izreena kazna nee izvriti.
(4) Sud e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuenik tijekom provjeravanja ne
izvri obveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvriti. U sluaju da se utvrdi nemogunost izvrenja
obveza, sud te obveze moe zamijeniti drugima, ili osuenika osloboditi obveza.
(5) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je protekla godina dana
od isteka vremena provjeravanja.
Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom
lanak 47.
(1) U sluaju kad su ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude, ali s obzirom na okolnosti u kojima
poinitelj prekraja ivi i s obzirom na njegovu linost sud ocijeni da mu je potrebna pomo, zatita i nadzor
radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne poini novi prekraj, moe primijeniti uvjetnu osudu sa
zatitnim nadzorom.
(2) Zatitni nadzor obavljaju strune osobe dravnog tijela koje je nadleno za izvrenje kaznenopravnih
sankcija.
13
Prekrajni zakon
NN 107/07

(3) Zatitni nadzor moe trajati za sve vrijeme provjeravanja, ali se odlukom suda moe ukinuti i prije, ako
su prestale potrebe pomoi, zatite i nadzora.
Posebne obveze uz zatitni nadzor
lanak 48.
Primjenjujui uvjetnu osudu sa zatitnim nadzorom, pored obveza iz lanka 45. stavka 1. ovoga Zakona, sud
moe odrediti poinitelju prekraja jednu ili vie obveza tijekom provjeravanja, i to:
1. podvrgavanje lijeenju koje je nuno radi otklanjanja tjelesnih ili duevnih smetnji koje mogu poticajno
djelovati za poinjenje novog prekraja,
2. podvrgavanje odvikavanju od ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama u zdravstvenoj ustanovi ili
terapijskoj zajednici,
3. sudjelovanje u postupku psihosocijalne terapije u specijaliziranim ustanovama u okviru nadlenih
dravnih tijela radi otklanjanja nasilnikog ponaanja,
4. da ne posjeuje odreena mjesta, lokale i priredbe, koje mogu biti prilika i poticaj za poinjenje novog
prekraja.
Opoziv uvjetne osude sa zatitnim nadzorom
lanak 49.
Za opoziv uvjetne osude sa zatitnim nadzorom primjenjuju se u cijelosti odredbe ovoga Zakona o opozivu
uvjetne osude, time da se u pogledu posebnih obveza uz zatitni nadzor ima postupiti kao s ostalim
obvezama uz uvjetnu osudu (lanak 46. stavak 4. ovoga Zakona).
Glava sedma (VII.)

ZATITNE MJERE

Vrste zatitnih mjera

lanak 50.
(1) Zatitne mjere koje ovaj Zakon propisuje i sud moe jednu ili vie njih poinitelju prekraja primijeniti
su:
1. obvezno psihijatrijsko lijeenje,
2. obvezno lijeenje od ovisnosti,
3. zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti fizikoj osobi,
4. zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi,
5. protjerivanje stranca iz zemlje,
6. oduzimanje predmeta,
7. zabrana upravljanja motornim vozilom.
(2) Osim zatitnih mjera propisanih ovim Zakonom (stavak 1. ovoga lanka), zakonom se mogu propisati i
druge vrste zatitnih mjera, koje prema trajanju i svrsi moraju biti usklaene s odredbama ovoga Zakona. Te
se zatitne mjere primjenjuju pod jednakim uvjetima propisanim za primjenu zatitnih mjera iz stavka 1.
ovoga lanka.
(3) Zatitne mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima mogu se, ako ovim Zakonom nije
propisano drukije, propisati i primijeniti u trajanju koje ne moe biti krae od jednog mjeseca niti dulje od
dvije godine. Zatitna mjera oduzimanja predmeta primjenjuje se trajno.
(4) Zatitne mjere predviene za fiziku osobu primjenjuju se i na odgovornu osobu u pravnoj osobi,
obrtnika ili drugu osobu koja obavlja samostalnu djelatnost.

14
Prekrajni zakon
NN 107/07

Svrha zatitnih mjera

lanak 51.
Svrha je zatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili poticajno djeluju
na poinjenje novog prekraja.
Obvezno psihijatrijsko lijeenje
lanak 52.
(1) Zatitna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja moe se primijeniti samo prema poinitelju koji je
prekraj poinio u stanju znatno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i
u budunosti poticajno djelovati za poinjenje novog prekraja.
(2) Zatitna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja moe se pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka
primijeniti za vrijeme izvrenja kazne zatvora, kazne maloljetnikog zatvora ili uz zamjenu za kaznu zatvora
odnosno maloljetnikog zatvora ili uz uvjetnu osudu.
(3) Obvezno psihijatrijsko lijeenje traje do prestanka razloga zbog kojih je primijenjeno, ali u svakom
sluaju do prestanka izvrenja kazne zatvora odnosno kazne maloljetnikog zatvora, proteka roka
provjeravanja primjenom uvjetne osude, ali u svim ovim sluajevima ne moe trajati dulje od godine dana.
(4) Prema poinitelju prekraja koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju na slobodi uz uvjetnu osudu, uz
zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetnikog zatvora moe se postupiti prema odredbi lanka 46.
stavka 4. ovoga Zakona.
Obvezno lijeenje od ovisnosti
lanak 53.
(1) Zatitna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti moe se primijeniti prema poinitelju prekraja koji je
prekraj poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga kad postoji opasnost
da e zbog te ovisnosti ponovno poiniti neki prekraj.
(2) Zatitna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti moe se pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka
primijeniti uz iste prekrajnopravne sankcije, u jednakom trajanju i na isti nain kako je ovim Zakonom
odreeno za zatitnu mjeru obveznoga psihijatrijskog lijeenja.
(3) Prema poinitelju prekraja koji se ne podvrgne obveznom lijeenju od ovisnosti uz uvjetnu osudu, uz
zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetnikog zatvora moe se postupiti prema lanku 46. stavku 4.
ovoga Zakona.
Zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti fizikoj osobi
lanak 54.
(1) Zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti fizikoj osobi moe
se primijeniti prema poinitelju koji je prekraj poinio u obavljanju zvanja, odreene djelatnosti, poslova ili
dunosti, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati za poinjenje novog
prekraja zlouporabom zvanja, odreene djelatnosti, poslova ili dunosti.
(2) Zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti moe se primijeniti u odnosu na
jedno ili vie zvanja, jednu ili vie djelatnosti, poslova ili dunosti u ijem obavljanju je prekraj poinjen.
(3) Zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti ne moe se
primijeniti u trajanju kraem od jednog mjeseca niti duljem od jedne godine, time da se vrijeme izvrenja
kazne zatvora, zatvora odreenog u zamjenu za neplaenu novanu kaznu ili maloljetnikog zatvora ne
uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Prema poinitelju prekraja kojem je zabranjeno obavljanje zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili
dunosti uz uvjetnu osudu uz zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetnikog zatvora, ako ne postupi
prema toj zabrani moe se postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona.
15
Prekrajni zakon
NN 107/07

Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi

lanak 55.
(1) Zatitna mjera zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi moe se primijeniti
prema pravnoj osobi koja je poinila prekraj u obavljanju odreenih djelatnosti ili poslova, ako postoji
opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati za poinjenje novog prekraja.
(2) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova moe se primijeniti u odnosu na sve ili pojedine
djelatnosti ili poslova u ijem obavljanju je prekraj poinjen.
(3) Zatitna mjera zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne moe se primijeniti u trajanju
kraem od tri mjeseca niti duljem od jedne godine.
(4) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne moe se primijeniti prema jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama.
Protjerivanje stranca iz zemlje
lanak 56.
(1) Zatitna mjera protjerivanja stranca iz zemlje moe biti primijenjena prema poinitelju prekraja koji
nije dravljanin Republike Hrvatske za kojeg postoji opasnost da e nastaviti initi prekraje.
(2) Zatitna mjera protjerivanja stranca iz zemlje ne moe biti primijenjena u trajanju kraem od tri mjeseca,
niti duljem od tri godine.
Oduzimanje predmeta
lanak 57.
(1) Zatitna mjera oduzimanja predmeta moe se primijeniti glede predmeta koji je bio namijenjen ili
uporabljen za poinjenje prekraja ili je nastao poinjenjem prekraja, kad postoji opasnost da e se taj
predmet ponovno uporabiti za poinjenje prekraja, ili kad se oduzimanje predmeta ini prijeko potrebnim
zbog zatite ope sigurnosti, zdravlja ljudi, ili iz moralnih razloga.
(2) Zakonom se u odreenim sluajevima moe propisati obvezno oduzimanje predmeta.
(3) Primjena ove zatitne mjere ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete zbog oduzetog predmeta
prema poinitelju prekraja.
(4) Predmeti iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se i kad postupak ne zavri odlukom o prekraju kojom se
okrivljenik proglaava krivim ako je to prijeko potrebno zbog zatite ope sigurnosti, zdravlja ljudi, ili iz
moralnih razloga kao i kada je to odreeno zakonom.
(5) Predmeti koje prema zakonu okrivljenik ili druga osoba ne moe imati ili predmeti namijenjeni prometu
ali se u promet mogu pustiti samo pod posebnim uvjetima (s nadzornim markicama i sl.), oduzet e se i kada
postupak ne zavri odlukom o prekraju kojom se okrivljenik proglaava krivim.
Zabrana upravljanja motornim vozilom
lanak 58.
(1) Zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom moe biti primijenjena prema poinitelju prekraja
protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno poiniti takav
prekraj.
(2) Zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka moe se
primijeniti samo za odreenu vrstu ili kategoriju ili za sve vrste ili kategorije motornih vozila, a
primjenjujui ovu mjeru sud e imati u vidu i okolnost je li poinitelj prekraja voza motornog vozila po
zanimanju.
(3) Zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ne moe se primijeniti u trajanju kraem od
jednog mjeseca ni duljem od dvije godine.
16
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava osma (VIII.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA

PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNAENIM SUBJEKTIMA
Prekrajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama
lanak 59.
(1) Ovim se Zakonom odreuju pretpostavke za prekrajnu odgovornost pravnih osoba te odgovornih osoba
u pravnim osobama.
(2) Prekrajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezina postojanja, a u sluaju postojanja
njezina pravnog sljednika, za prekraj odgovara njezin sveopi pravni sljednik. Ako je sljednika vie, sud e
utvrditi koji od njih, s obzirom na narav sljednitva, odgovara za prekraj.
(3) Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomonosti odluke o prekraju, prekrajne sankcije izvrit
e se u odnosu na pravnog sljednika. Pojedine sankcije nee se u tom sluaju izvrit ako to oito ne bi bilo
pravino. O izvrenju prekrajne sankcije protiv pravnog sljednika sud e donijeti posebno rjeenje.
(4) Odredbe ovoga Zakona kao i drugih propisa koji se odnose na prekrajnu odgovornost pravne osobe i u
njoj odgovorne osobe primjenjuju se i na s njima izjednaene subjekte: podrunice i predstavnitva domaih
i stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju pravnu osobnost ali samostalno nastupaju u pravnom
prometu te na odgovorne osobe u tim subjektima.
Temelj odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi
lanak 60.
(1) Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o
prekraju.
(2) Propisom o prekraju moe se za prekraj propisati prekrajna odgovornost samo pravne osobe.
(3) Sud e utvrditi prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili
stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe utvrditi tko je odgovorna
osoba.
Odgovorna osoba
lanak 61.
(1) Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je
povjereno obavljanje odreenih poslova iz podruja djelovanja pravne osobe.
(2) Propisom o prekraju moe se odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za odreeni
prekraj.
(3) Odgovorna osoba prekrajno odgovara za poinjeni prekraj i u sluaju ako nakon poinjenja prekraja
prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon poinjenja prekraja pravna osoba prestala postojati.
Iskljuenje i ogranienje odgovornosti pravnih osoba
lanak 62.
(1) Republika Hrvatska ne moe prekrajno odgovarati.
(2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odgovaraju za prekraje koji su poinjeni radnjama
koje ne ulaze u izvravanje njihovih javnih ovlasti.
(3) Prekrajna neodgovornost dravnih tijela i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema
stavku 1. i 2. ovoga lanka, ne iskljuuje mogunost prekrajne odgovornosti odgovorne osobe za taj
prekraj u tijelima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

17
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava deveta (IX.) PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI OVOGA ZAKONA PREMA

MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA
Primjena prekrajnoga materijalnog zakonodavstva prema maloljetnicima
lanak 63.
Prema maloljetnim poiniteljima prekraja primjenjuju se materijalnopravne odredbe ovoga Zakona osim
ako odredbama ove glave nije drukije propisano.
Pojam maloljetnika
lanak 64.
(1) Maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila osamnaest godina ivota.
(2) Mlai maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila esnaest godina ivota.
(3) Stariji maloljetnik je osoba koja je navrila esnaest a nije navrila osamnaest godina ivota.
Vrste sankcija
lanak 65.
(1) Prema osobi koja je prekraj poinila kao maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije primjenjuju se
odgojne mjere, zatitne mjere i kazne (novana kazna i maloljetniki zatvor).
(2) Prema osobi koja je poinila prekraj kao mlai maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije za poinjeni
prekraj mogu se primijeniti samo odgojne mjere.
(3) Prema osobi koja je poinila prekraj kao stariji maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije za poinjeni
prekraj mogu se primijeniti odgojne mjere, a uz uvjete predviene ovim Zakonom mogu se izrei novana
kazna i maloljetniki zatvor.
(4) Zatitne mjere prema maloljetnim poiniteljima prekraja mogu se primijeniti uz uvjete odreene ovim
Zakonom.
Svrha odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora
lanak 66.
Uz opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, svrha je posebnih maloljetnikih sankcija pruanjem zatite,
brige, pomoi i nadzora te osiguranjem ope izobrazbe maloljetnog poinitelja prekraja utjecati na njegov
odgoj, razvijanje njegove cjelokupne linosti i jaanje njegove osobne odgovornosti.
Vrste odgojnih mjera
lanak 67.
(1) Odgojne mjere su:
1. sudski ukor,
2. posebne obveze,
3. upuivanje u centar za odgoj.
(2) Odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se kada je potrebno utjecati na maloljetnikovu
linost i ponaanje mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim primjerenim mjerama.
Sudski ukor
lanak 68.
(1) Sud e primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema poinjenom prekraju i njegovoj
spremnosti da ne ini prekraje moe zakljuiti da e i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojne
mjere.
18
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Pri primjeni ukora sud e maloljetniku ukazati na drutvenu neprihvatljivost i tetnost njegova ponaanja
te da mu se za sluaj ponovnog poinjenja prekraja moe primijeniti i tea sankcija.
Posebne obveze
lanak 69.
(1) Sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obveza ako ocijeni da e njihovom primjenom
pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponaanje.
(2) Sud moe maloljetniku odrediti obvezu:
1. da se ispria oteeniku,
2. da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi tetu nastalu prekrajem,
3. da se uzdri od posjeivanja odreenih mjesta i kloni drutva odreenih osoba koje na njega tetno utjeu,
4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i lijeenju od droge ili
drugih ovisnosti,
5. da se radi uenja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za osposobljavanje
vozaa,
6. da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekolokog znaenja,
7. da se ukljui u rad portskih i drugih sekcija uz pedagoki nadzor u koli,
8. da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u savjetovalitu za mlade.
(3) Odreene posebne obveze mogu trajati najdulje est mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo
kolovanje ili zaposlenje.
(4) U okviru obveze iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka sud e odrediti oblike i nain popravljanja naknade
tete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati vie od 20 sati unutar roka od mjesec dana i mora
biti tako rasporeen da ne ometa kolovanje ili zaposlenje maloljetnika.
(5) Pri odreivanju posebnih obveza sud e maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog skrivljenog
neispunjavanja obveza moe uputiti u centar za odgoj.
(6) Izvrenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome izvjetava sud.
(7) Centar za socijalnu skrb duan je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema kojem je sud
primijenio odgojnu mjeru.
Upuivanje u centar za odgoj
lanak 70.
(1) Sud e primijeniti mjeru upuivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za ostvarenje svrhe
odgojnih mjera potrebno pojaanim mjerama utjecati na njegovu linost i ponaanje.
(2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud moe uputiti u centar:
1. na odreen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje etrnaest dana,
2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana.
(3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga lanka pazit e se da radi njezina izvrenja maloljetnik ne izostane
s redovitog kolovanja ili s radnog mjesta.
(4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim osobinama i
usmjeren na razvijanje osjeaja odgovornosti.
Novana kazna
lanak 71.
(1) Novanu kaznu sud moe izrei poinitelju prekraja starijem maloljetniku koji ostvaruje osobne
prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i teinu poinjenog prekraja treba
izrei tu kaznu.
19
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Neplaena novana kazna ne moe se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za ope dobro na slobodi, ali
e se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi.
Maloljetniki zatvor
lanak 72.
(1) Poinitelju prekraja starijem maloljetniku moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora za prekraj za
koji je zakonom propisana kao tea kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i teinu prekraja i
visok stupanj krivnje potrebno izrei tu kaznu.
(2) Kazna maloljetnikog zatvora izrie se u okviru kazne zatvora propisane za odreeni prekraj, time da
ne moe biti kraa od tri dana ni dulja od deset dana.
(3) Prije izricanja kazne maloljetnikog zatvora, sud moe prethodno pribaviti miljenje nadlenog centra za
socijalnu skrb o primjerenosti te kazne.
Primjena odgojnih mjera za stjecaj prekraja
lanak 73.
(1) Za prekraje u stjecaju za koje odlui primijeniti odgojne mjere sud e primijeniti samo jednu odgojnu
mjeru.
(2) Prema odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada nakon primijenjene odgojne mjere utvrdi
da je maloljetnik prije ili poslije njezine primjene poinio prekraj.
Izricanje kazne maloljetnikog zatvora za prekraje u stjecaju
lanak 74.
(1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu kaznu maloljetnikog zatvora u granicama iz lanka 72.
stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraj. Ako smatra da za neki
prekraj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetnikog zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud
e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora.
(2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te
kazne poinio neki prekraj, postupit e po odredbi stavka 1. ovoga lanka.
Izricanje novane kazne za prekraje u stjecaju
lanak 75.
(1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu novanu kaznu prema pravilu iz lanka 39. stavka 1. toke
1. ovoga Zakona a bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraj. Ako smatra da za neki
prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo
novanu kaznu.
(2) Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi kaznu maloljetnikog
zatvora, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora.
(3) Kad sud nakon izricanja novane kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne poinio
neki prekraj postupit e po odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka.

20
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava deseta (X.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, REHABILITACIJA, PODACI IZ

PREKRAJNE EVIDENCIJE I PRAVNA POSLJEDICA OSUDE
Oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekrajem
lanak 76.
(1) Nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu prekrajem.
(2) Imovinska korist ostvarena prekrajem oduzima se odlukom o prekraju kojom se utvruje da je prekraj
poinjen. Kad se utvrdi nemogunost oduzimanja imovinske koristi u cijelosti ili djelomino, prekrajni e
sud obvezati poinitelja prekraja na isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu.
(3) Imovinska korist ostvarena prekrajem oduzet e se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod
tree osobe ako je ona prema okolnostima pod kojima je ostvarila korist znala ili je mogla znati da su
vrijednosti ostvarene prekrajem.
(4) Posebnim se zakonom moe propisati to se smatra imovinskom koristi ostvarenom prekrajem.
Rehabilitacija
lanak 77.
(1) Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetnikog zatvora, osuenik ima
sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i moe stjecati sva prava osim onih koja su mu
ograniena zatitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na poinitelja prekraja kojem je primijenjena mjera
upozorenja ili je odlukom o prekraju osloboen kazne.
(2) Protekom tri godine od pravomonosti odluke o prekraju poinitelj prekraja smatra se neosuivanim
po toj odluci o prekraju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao poinitelju prekraja zabranjena je i
nema nikakav pravni uinak. Rehabilitirani osuenik ima pravo nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne
moe biti pozvan na odgovornost niti moe imati bilo kakve pravne posljedice.
(3) Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupa po sili zakona.
Podaci iz prekrajne evidencije
lanak 78.
(1) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dravne uprave koja vode
prekrajni postupak i dravnim tijelima ovlatenim tuiteljima kad se radi o prekrajnom postupku
protiv poinitelja prekraja za kojeg se trae podaci.
(2) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati i drugim dravnim tijelima na njihov obrazloeni
zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj slubi ili kada je to
potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se trae podaci kod tijela dravne uprave ili
tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadlenosti. U
postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatraiti podatke iz prekrajne evidencije samo
putem nadlenog tijela dravne uprave.
(3) Prekrajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela unutarnjih
poslova radi otkrivanja poinitelja prekraja. Navedeni podaci smatraju se slubenom tajnom.
(4) Nitko nije duan podnositi dokaze o svojoj prekrajnoj osuivanosti ili neosuivanosti.
(5) Svatko ima pravo traiti podatke iz prekrajne evidencije za sebe samo ako dokae da su mu ti
podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi.
(6) Podaci o prekraju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni koristiti za bilo
koje potrebe.

21
Prekrajni zakon
NN 107/07

Pravne posljedice osude

lanak 79.
(1) Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja odreenih prava, propisuju se
zakonom.
(2) Pravna posljedica osude koja se sastoji u stjecanju negativnih prekrajnih bodova propisuje se zakonom.
Propisivanje negativnih prekrajnih bodova
lanak 80.
(1) Negativni prekrajni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se propisati za poinitelja koji je
pravomono proglaen krivim za osobito teke prekraje.
(2) Pravna posljedica negativni prekrajni bodovi nastupa danom pravomonosti odluke kojom je utvreno
da je poinjen prekraj za koji su zakonom propisani negativni prekrajni bodovi.
(3) Za jedan prekraj moe se propisati najvie do tri negativna prekrajna boda.
Primjena pravne posljedice negativnih prekrajnih bodova
lanak 81.
(1) Nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na temelju koje je poinitelj prikupio
negativne prekrajne bodove, ti se bodovi prestaju uraunavati.
(2) Za izvrenje posljedice prema stavku 1. ovoga lanka smisleno se primjenjuju odredbe o zastari
izvrenja prekrajnopravnih sankcija prema ovom Zakonu.
DRUGI DIO POSTUPOVNE ODREDBE
Glava jedanaesta (XI.) UVODNE ODREDBE
Temeljna svrha postupovnih odredbi
lanak 82.
(1) Postupovnim odredbama ovoga Zakona utvruju se pravila kojima se pred prekrajnim sudovima i svim
drugim tijelima koja vode prekrajni postupak, osigurava pravino voenje prekrajnog postupka, zatita
ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti tako da
nitko neduan ne bude osuen, a da se poinitelju prekraja izrekne kazna ili primijeni druga
prekrajnopravna sankcija.
(2) Prije donoenja pravomone odluke o prekraju okrivljenik moe biti ogranien u svojoj slobodi i
drugim pravima samo uz uvjete koje odreuje ovaj Zakon.
(3) Ako ovaj Zakon ne sadri odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajui e se nain, kada to
bude primjereno svrsi prekrajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku.
Pokretanje i voenje postupka
lanak 83.
Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak moe pokrenuti i provesti samo na
zahtjev ovlatenog tuitelja.
Nedunost
lanak 84.
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za prekraj dok mu se pravomonom odlukom o
prekraju ne utvrdi krivnja.
22
Prekrajni zakon
NN 107/07

Pravo na obranu
lanak 85.
(1) Okrivljenik mora ve na prvom ispitivanju biti obavijeten o prekraju za koji se tereti i dokazima koji
ga terete. Smatra se da je okrivljenik obavijeten o prekraju za koji se tereti ako je uredno primio optuni
prijedlog.
(2) Okrivljeniku se mora omoguiti da se oituje o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese
sve injenice i dokaze koji mu idu u korist.
(3) Okrivljenik nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Zabranjeno je i kanjivo od
okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati priznanja ili druge izjave.
Prava uhiene ili zadrane osobe
lanak 86.
(1) Osoba uhiena ili zadrana pod sumnjom da je poinila prekraj mora biti odmah upoznata o razlozima
uhienja ili zadravanja, na njezin e zahtjev nadleno tijelo o uhienju ili zadravanju izvijestiti njezinu
obitelj ili drugu osobu koju ona odredi, a ako se ispituje kao osumnjienik ili okrivljenik i pouiti da nije
duna iskazivati te da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sama izabrati.
(2) Pod uhienjem ili zadravanjem se smatra svaka mjera ili radnja koja ukljuuje lienje slobode osobe
pod sumnjom da je poinila prekraj.
Jezik i pismo u postupku
lanak 87.
(1) U prekrajnom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, ako za uporabu u pojedinim
podrujima sudova nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo.
(2) Stranke, sudionici u postupku, svjedoci i ostale osobe koje sudjeluju u postupku imaju se pravo sluiti
svojim jezikom. Ako se postupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na jeziku te osobe, osigurat e se na
zahtjev tih osoba usmeno prevoenje onoga to ona odnosno drugi iznose te isprava i drugoga pisanoga
dokaznog materijala. Ako osoba ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, u svakom e se sluaju
osigurati prevoenje. Prevoenje obavlja tuma.
(3) Pozive i odluke upuuje sud na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Na hrvatskom jeziku i latininom
pismu dostavljaju se sudu optuni prijedlog, alba i drugi podnesci. Ako je na pojedinom sudskom podruju
u slubenu uporabu zakonom uveden i drugi jezik ili pismo, podnesci se mogu sudu dostavljati i na tom
jeziku ili pismu.
(4) Okrivljeniku koji je u zadravanju kao i osobi na izdravanju kazne dostavit e se prijevod poziva,
odluka i podnesaka na jeziku kojim se slui u postupku.
(5) Stranac koji je zadran zbog sumnje da je poinio prekraj, ili se nalazi u pritvoru ili u zatvoru zbog
kaznenog djela ili je iz drugih razloga lien slobode, moe od zapoinjanja postupka do njegova dovretka
dostavljati sudu podneske na svom jeziku, a prije i nakon toga samo pod uvjetom uzajamnosti.
Dunost utvrivanja svih vanih injenica
lanak 88.
(1) Sud je duan na temelju izvedenih dokaza potpuno i tono utvrditi injenice koje su od vanosti za
donoenje zakonite odluke i s jednakom panjom utvruje injenice koje terete okrivljenika i koje
mu idu u korist.
(2) Sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje injenica i pri tome nije ogranien ili
vezan nikakvim dokaznim pravilima.

23
Prekrajni zakon
NN 107/07

Ekonominost postupka i sprjeavanje zlouporabe prava iz ovoga Zakona

lanak 89.
(1) Sud je duan postupak provesti brzo i bez odugovlaenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i
trokova te onemoguiti svaku zlouporabu prava to pripadaju strankama i sudionicima u postupku.
(2) Stranci i sudioniku u prekrajnom postupku koji oigledno odugovlai postupak ili na drugi nain
zlouporabljuje prava iz ovoga Zakona sud e rjeenjem uskratiti pravo na tu radnju. alba protiv toga
rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
Nezakoniti dokazi
lanak 90.
(1) Sudske se odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain (nezakoniti dokazi).
(2) Nezakoniti su oni dokazi koji su:
1. pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava:
a) obrane,
b) na dostojanstvo,
c) na ugled i ast, te
d) na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota,
2. pribavljeni povredom odredaba prekrajnog postupka i koji su izriito predvieni ovim Zakonom te drugi
dokazi za koje se iz njih saznalo.
Pouka o pravima u postupku
lanak 91.
Okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, koji iz oitog neznanja bi mogao propustiti kakvu radnju ili se
zbog toga ne bi koristio svojim pravima, sud e pouiti o pravima koja mu prema ovom Zakonu pripadaju i
o posljedicama proputanja radnje.
Prethodno pitanje
lanak 92.
Ako primjena propisa o prekraju ovisi o prethodnom rjeenju kakvoga pravnog pitanja za ije je rjeenje
nadlean sud u kojem drugom postupku ili koje drugo dravno tijelo, prekrajni sud ili tijelo dravne uprave
koje vodi prekrajni postupak moe samo rijeiti i to pitanje prema odredbama koje vae za dokazivanje u
prekrajnom postupku. Rjeenje toga pravnog pitanja ima uinak samo za prekrajni predmet o kojem se
raspravlja.
Glava dvanaesta (XII.) NADLENOST SUDOVA I TIJELA DRAVNE UPRAVE

Stvarna nadlenost suda i tijela dravne uprave

lanak 93.
(1) U prekrajnim predmetima sude prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske. Posebnim
se zakonom moe propisati stvarna nadlenost tijela dravne uprave za voenje prekrajnog postupka u
prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru protiv obaveznog prekrajnog naloga (lanci 239. do 244.
ovoga Zakona).
(2) Maloljetnim poiniteljima prekraja uvijek sude sudovi, osim ako ovim Zakonom nije propisano
drukije.
24
Prekrajni zakon
NN 107/07

Nadlenost prekrajnih sudova

lanak 94.
Prekrajni sudovi su nadleni:
1. suditi u prvom stupnju za sve prekraje osim za one za koje je posebnim zakonom propisana stvarna
nadlenost tijela dravne uprave,
2. odluivati o zahtjevu za obnovu prekrajnog postupka:
a) u predmetima u kojima su sudili,
b) protiv pravomonih prekrajnih naloga ovlatenih tuitelja ako je rije o prekrajima iz stvarne
nadlenosti suda, te
c) protiv svih pravomonih obaveznih prekrajnih naloga.
3. pruati pravnu pomo prema odredbama meunarodnih ugovora i ovoga Zakona,
4. obavljati i druge poslove propisane zakonom.
Nadlenost Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske
lanak 95.
Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske nadlean je:
1. odluivati u drugom stupnju o albama protiv odluka prekrajnih sudova i tijela dravne uprave,
2. odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima u sluajevima propisanim ovim Zakonom,
3. odluivati o sukobu nadlenosti izmeu sudova,
4. odluivati o zahtjevima za izuzeem predsjednika sudova,
5. obavljati i druge poslove propisane zakonom.
Nadlenost tijela dravne uprave
lanak 96.
Tijela dravne uprave nadlena su:
1. odluivati u prvom stupnju o prekrajima kada je to propisano posebnim zakonom,
2. odluivati o zahtjevima za obnovu prekrajnog postupka:
a) u predmetima iz svoje nadlenosti; te
b) protiv pravomonih prekrajnih naloga u predmetima za koje je za voenje prekrajnog postupka
predvieno prvostupanjsko odluivanje toga tijela dravne uprave.
3. obavljati i druge poslove propisane zakonom.
Sastav sudova
lanak 97.
(1) U prekrajnom sudu odluku o prekraju i druge odluke donosi sudac pojedinac.
(2) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske odluuje u vijeima sastavljenim od tri suca.
Mjesna nadlenost
lanak 98.
(1) Mjesno je nadlean sud na ijem je podruju prekraj poinjen ili pokuan.
(2) Zakonom se moe odrediti jedan prekrajni sud koji e odluivati u odreenoj vrsti prekraja iz
nadlenosti prekrajnih sudova s podruja vie prekrajnih sudova ili na podruju Republike Hrvatske.
(3) Ako je prekraj poinjen ili pokuan na podrujima raznih sudova ili granici tih podruja, ili se ne zna na
kojem je podruju poinjen ili pokuan, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi zapoeo postupak, a ako
postupak jo nije zapoet sud kojem je prije podnesen optuni prijedlog.
(4) Ako je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu, dok se nalazi u domaoj luci ili pristanitu, nadlean je
sud na ijem se podruju nalazi ta luka ili pristanite. U ostalim sluajevima kad je prekraj poinjen na
25
Prekrajni zakon
NN 107/07

brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka domaeg broda odnosno
zrakoplova ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov (domai ili strani) prvi put zaustavi,
ako posebnim zakonom nije odreeno drukije.
(5) Ako je prekraj poinjen tiskom, nadlean je sud na ijem je podruju spis tiskan. Ako to mjesto nije
poznato ili je spis tiskan izvan podruja Republike Hrvatske, nadlean je sud na ijem se podruju tiskani
spis raspaava.
(6) Ako prema propisu za prekraj odgovara sastavlja spisa, nadlean je i sud mjesta u kojem sastavlja ima
prebivalite ili boravite, odnosno sjedite ili sud mjesta gdje se dogodio dogaaj na koji se spis odnosi.
(7) Odredbe stavka 4. ovoga lanka primijenit e se odgovarajue ako je spis ili izjava objavljena preko
radija, televizije ili drugog elektronikog medija.
(8) Ako nije poznato mjesto poinjenja prekraja, nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima
prebivalite ili boravite, odnosno sjedite. Nakon zapoinjanja postupka, ostaje nadlenim taj sud i ako se
nakon toga saznalo za mjesto poinjenja prekraja.
(9) Ako se prema odredbama ovoga Zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Visoki prekrajni
sud Republike Hrvatske odredit e jedan od prekrajnih sudova pred kojim e se provesti postupak.
Spajanje postupka
lanak 99.
(1) Ako je ista osoba okrivljena za vie prekraja za koja su nadlena dva ili vie sudova, nadlean je onaj
sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, sud kojem
je prije podnesen optuni prijedlog.
(2) Prema odredbama stavka 1. ovoga lanka odreuje se nadlenost i ako je oteenik istodobno poinio
prekraj prema okrivljeniku.
(3) Za supoinitelje nadlean je, u pravilu, sud koji je kao nadlean za jednog od njih prvi zapoeo
postupak.
(4) Sud koji je nadlean za poinitelja prekraja nadlean je, u pravilu, i za sudionike (poticatelja i
pomagaa).
(5) U svim sluajevima iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka provest e se, u pravilu, jedinstveni postupak i
donijeti jedna presuda.
(6) Jedinstveni e se postupak, u pravilu, provesti i jedna presuda donijeti i protiv okrivljenika pravne osobe
i odgovorne osobe u pravnoj osobi.
(7) Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i kad je vie osoba
okrivljeno za vie prekraja, ali samo ako izmeu poinjenih prekraja postoji meusobna veza i ako postoje
veina istih dokaza.
(8) Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda ako se pred istim sudom
vode odvojeni postupci protiv iste osobe za vie prekraja ili protiv vie osoba za isti prekraj.
(9) O spajanju postupka rjeenje donosi sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka.
(10) Protiv rjeenja o spajanju postupka nije doputena alba.
Razdvajanje postupka
lanak 100.
(1) Sud nadlean sukladno lanku 99. ovoga Zakona moe iz vanih razloga ili iz razloga svrhovitosti do
zavretka glavne rasprave odnosno postupka donijeti rjeenje kojim se postupak za pojedine prekraje ili
protiv pojedinih okrivljenika razdvaja. Tako razdvojene postupke dovrit e sam ili ih predati drugom
nadlenom sudu.
(2) Protiv rjeenja o razdvajanju postupka nije doputena alba.
26
Prekrajni zakon
NN 107/07

Prenoenje nadlenosti
lanak 101.
(1) Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa, duan je o tome izvijestiti Visoki
prekrajni sud Republike Hrvatske koji e za postupanje odrediti drugi stvarno nadleni sud.
(2) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske moe rjeenjem za voenje postupka odrediti drugi stvarno
nadleni sud, ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi.
(3) Rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka sud moe donijeti na prijedlog suca prekrajnog suda ili dravnog
odvjetnika ako je tuitelj u postupku.
(4) U prekrajnom postupku pred tijelom dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenje iz stavka 3.
ovoga lanka donosi nadleno ministarstvo.
Nenadlenost
lanak 102.
(1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost te e se, im primijeti da nije nadlean,
rjeenjem proglasit nenadlenim. Nakon pravomonosti rjeenja sud e ustupiti predmet nadlenom sudu,
odnosno drugom nadlenom prekrajnom tijelu.
(2) Nakon zapoinjanja postupka, sud se ne moe proglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati
prigovor mjesne nenadlenosti.
(3) Nenadleni sud duan je poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.
Sukob nadlenosti
lanak 103.
(1) Ako sud kojemu je ustupljen predmet na temelju lanka 102. stavka 1. ovoga Zakona smatra da nije
nadlean, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.
(2) Kad je u povodu albe protiv rjeenja suda kojim se on proglasio mjesno nenadlenim (lanak 102.
stavak 1.) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske svojim rjeenjem odluio koji je sud nadlean, taj je
sud vezan za tu odluku o nadlenosti.
(3) O sukobu nadlenosti izmeu prekrajnih sudova odluuje Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske.
(4) O sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak odluuje nadleno
ministarstvo, a ako je rije o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave razliitih ministarstava, Vlada
Republike Hrvatske.
(5) O sukobu nadlenosti sudova i tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak odluuje Ustavni sud
Republike Hrvatske.
(6) Pri odluivanju o sukobu nadlenosti Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, odnosno nadleno
ministarstvo ili Vlada Republike Hrvatske mogu istodobno s rjeenjem o sukobu nadlenosti po slubenoj
dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti, ako je udovoljeno uvjetima predvienim lankom
101. ovoga Zakona.
(7) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud je duan poduzimati one radnje u postupku za koje postoji
opasnost od odgode.

27
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava trinaesta (XIII.)

IZUZEE

Iskljuenje i otklon
lanak 104.
(1) Sudac je iskljuen od obavljanja sudske dunosti:
1. ako je oteen prekrajem,
2. ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik ili
predstavnik pravne osobe brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do
etvrtog stupnja, odnosno u tazbinskom srodstvu do drugog stupnja,
3. ako je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem ili okrivljenikovim branim drugom, tuiteljem,
oteenikom ili predstavnikom pravne osobe u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika,
udomitelja ili udomljenika,
4. ako je u istome predmetu vodio prvostupanjski postupak ili u prvostupanjskom postupku sudjelovao kao:
donositelj neke odluke u postupku, tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenika
odnosno tuitelja ili je ispitan kao svjedok ili vjetak, ili je sudjelovao u inspekcijskom ili drugom nadzoru
na temelju kojega je pokrenut prekrajni postupak.
(2) Sudac moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti ako se izvan sluajeva navedenih u stavku 1.
ovoga lanka navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost.
(3) Sudac im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz stavka 1. ovoga lanka ili okolnosti koje
opravdavaju njegov otklon (stavak 2. ovoga lanka), duan je odmah o tome izvijestiti predsjednika suda
koji e mu odrediti zamjenu. Ako je rije o izuzeu ili otklonu predsjednika suda, on e odrediti sebi
zamjenika izmeu sudaca toga suda, a ako to nije mogue, postupit e prema lanku 101. stavku 1. ovoga
Zakona.
(4) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na
predmetu, a ako je rije o otklonu iz stavka 2. ovoga lanka moe do donoenja rjeenja o zahtjevu
poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.
Zahtjev stranaka za izuzeem
lanak 105.
(1) Izuzee mogu traiti i stranke.
(2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzee do zapoinjanja prekrajnog postupka (lanak 157. stavak 2.),
a ako su za razlog iskljuenja (lanak 104. stavak 1.) saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon
saznanja.
(3) Zahtjev za izuzee suca Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske moe se staviti u albi, ali
najkasnije do poetka sjednice vijea toga suda.
(4) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca koji u predmetu postupa, odnosno suca
Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske.
(5) Stranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska
osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijanjem zahtjevu za izuzee
koji je odbijen.
Odluivanje o zahtjevu za izuzee
lanak 106.
(1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 105. ovoga Zakona odluuje predsjednik prekrajnog suda. Ako se trai
izuzee i predsjednika suda, o tom zahtjevu odluuje zamjenik predsjednika suda.
(2) Ako se trai izuzee predsjednika suda koji nema zamjenika, odluku o izuzeu donosi predsjednik
28
Prekrajni zakon
NN 107/07

Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, a ako se trai izuzee predsjednika Visokog prekrajnog
suda Republike Hrvatske, odluka o izuzeu donosi se na sjednici svih sudaca toga suda na kojoj pri
donoenju odluke o izuzeu ne moe sudjelovati predsjednik suda.
(3) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca odnosno predsjednika suda, a prema potrebi
provest e se i drugi izvidi.
(4) Ako je zahtjev za otklon iz lanka 104. stavka 2. ovoga Zakona podnesen nakon zapoinjanja postupka
ili je zahtjev za izuzee podnesen protivno odredbi lanka 105. stavka 4. i 5. ovoga Zakona, zahtjev e se
rjeenjem odbaciti u cijelosti ili djelomino. Rjeenje moe donijeti i sudac odnosno predsjednik suda ije se
izuzee zahtjeva.
(5) Ako sudac ili predsjednik prekrajnog suda smatra da je zahtjev za njegovim izuzeem oito neosnovan,
moe takav zahtjev sam odbiti i nastaviti postupak. U tom sluaju ne primjenjuje se odredba stavka 3. ovoga
lanka.
(6) Protiv rjeenja o zahtjevu za izuzee nije doputena posebna alba, ali se razlozi za izuzee mogu isticati
u albi na presudu.
Izuzee ostalih sudionika u postupku
lanak 107.
(1) Odredbe o izuzeu suca primjenjivat e se i na dravne odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o
dravnom odvjetnitvu ovlatene da dravnog odvjetnika zastupaju u postupku, osobe koje u postupku
zastupaju druge tuitelje, zapisniare, tumae, branitelje, druge strune osobe i na vjetake ako za njih nije
to drugo odreeno. Razlog za izuzee ne postoji u sluaju kada okrivljenika, oteenika i druge tuitelje
zastupaju osobe koje su njima u srodstvu.
(2) O izuzeu zapisniara, tumaa, strune osobe, vjetaka i branitelja te osobe koja zastupa tuitelja
odluuje sud pred kojim se vodi postupak.
(3) O zahtjevu za izuzee dravnog odvjetnika i osobe koja ga zamjenjuje obavijestit e se nadleni dravni
odvjetnik te e mu se dati rok da, ako to smatra potrebnim, odredi drugu osobu koja e ga u postupku
zamjenjivati. U obavijesti, dat e se i upozorenje o posljedicama koje Zakon predvia za sudjelovanje u
postupku osoba koje su trebale biti izuzete.

Glava etrnaesta (XIV.) SUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA

Stranke i sudionici u postupku
lanak 108.
(1) Stranke u prekrajnom postupku su:
1. ovlateni tuitelj,
2. okrivljenik.
(2) Sudionici u prekrajnom postupku su:
1. branitelj okrivljenika,
2. zakonski zastupnik ili opunomoenik,
3. oteenik,
4. druga osoba koje se tie voenje odreenog prekrajnog postupka.

29
Prekrajni zakon
NN 107/07

Ovlateni tuitelj
lanak 109.
(1) Ovlateni tuitelji su:
1. dravni odvjetnik,
2. tijelo dravne uprave,
3. pravna osoba s javnim ovlastima,
4. oteenik.
(2) Ako je dva ili vie ovlatenih tuitelja podnijelo optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti
prekraj prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje, a jedan od podnositelja
je dravni odvjetnik, postupak e se voditi po zahtjevu dravnog odvjetnika.
(3) Ako su optune prijedloge protiv istog okrivljenika i za isti prekraj u roku iz stavka 2. ovoga lanka
podnijeli ovlateni tuitelji tijelo dravne uprave odnosno pravna osoba s javnim ovlastima i oteenik,
postupak e se voditi na temelju optunog prijedloga tijela dravne uprave odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima.
(4) Ako je istim prekrajem okrivljenika vie oteeno osoba i samo je neka ili su sve u roku iz stavka 1.
ovoga lanka podnijele protiv tog okrivljenika optuni prijedlog, postupak e se spojiti po svim podnesenim
optunim prijedlozima i provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda.
(5) Ako tijekom postupka tuitelj na temelju ijeg se optunog prijedloga vodi postupak odustane od
optunog prijedloga, postupak e se nastaviti na temelju ve podnesenog optunog prijedloga drugog
ovlatenog tuitelja, prema pravilima stavaka 2. do 4. ovoga lanka. Ako u ovom sluaju drugi ovlateni
tuitelj nije ve bio, u smislu stavaka 2. do 4. ovoga lanka, podnio optuni prijedlog, samo je dravni
odvjetnik ovlaten preuzeti prekrajni progon ili podnijeti novi optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i
za isti prekraj.
(6) Ako je optuni prijedlog podnijelo vie ovlatenih tuitelja, sud nee postupati po onim optunim
prijedlozima po kojima sukladno ovome lanku ne vodi postupak. Te e optune prijedloge po
pravomonosti odluke o prekraju rjeenjem odbaciti. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.
(7) Tuitelj moe odustati od optunog prijedloga do donoenja nepravomone odluke o prekraju.
(8) Prema ovome Zakonu, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju iste ovlasti,
prava i obveze kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
tijela dravne uprave, na odgovarajui se nain primjenjuju i na tijela jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti.
Dravni odvjetnik
lanak 110.
(1) Dravni odvjetnik moe podnijeti optuni prijedlog za sve prekraje.
(2) Za prekrajni progon pred prekrajnim sudom stvarno je nadlean opinski dravni odvjetnik.
(3) Mjesno je nadlean onaj opinski dravni odvjetnik prema odredbama koje vae za nadlenost suda
onoga podruja za koje je dravni odvjetnik postavljen.
(4) Pred Visokim prekrajnim sudom Republike Hrvatske postupa Glavni dravni odvjetnik Republike
Hrvatske.
(5) Dravni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili preko osoba
koje su na temelju zakona ovlatene da ga zastupaju u prekrajnom postupku.
Tijelo dravne uprave
lanak 111.
(1) Tijelo dravne uprave koje je ovlateno neposredno provoditi ili nadzirati provoenje propisa kojim je
predvien prekraj ovlateno je za prekraj iz tog propisa podnijeti optuni prijedlog. Ako to tijelo ne
30
Prekrajni zakon
NN 107/07

podnese optuni prijedlog, moe to uiniti tijelo dravne uprave vieg stupnja koje nadzire provoenje istog
propisa o prekraju.
(2) Tijelo dravne uprave kao podnositelj optunog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po
zakonu ovlateno putem ovlatene osobe.
Pravna osoba s javnim ovlastima
lanak 112.
(1) Pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ovlatene su za prekrajni progon za one prekraje koji su
propisani u podruju javnih ovlasti koje imaju.
(2) Pravna osoba s javnim ovlastima u tijeku prekrajnog postupka poduzima sve radnje na koje je po
zakonu ovlatena putem osobe koju za to ovlasti kao svog predstavnika.
Oteenik tuitelj
lanak 113.
(1) Oteenik, kojem je prekrajem povrijeeno ili ugroeno kakvo imovinsko ili osobno pravo, ovlaten je
sudu za taj prekraj podnijeti optuni prijedlog.
(2) Oteenik se u postupku moe ispitati kao svjedok.
(3) Oteenik tuitelj poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili putem
ovlatenog opunomoenika odnosno predstavnika.
(4) Za oteenika maloljetnika ili osobu lienu poslovne sposobnosti optuni prijedlog podnosi njihov
zakonski zastupnik i poduzima sve radnje u postupku a moe za to imati i ovlatenog opunomoenika.
(5) Oteenik stariji maloljetnik (osoba s navrenih esnaest godina ivota) moe i sama podnijeti optuni
prijedlog i u vezi s tim obavljati radnje u postupku.
(6) Ako oteenik tuitelj umre u tijeku roka za podnoenje optunog prijedloga ili u tijeku postupka koji se
vodi po njegovu optunom prijedlogu, njegov brani drug, izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre,
posvojitelj i posvojenik mogu u roku od mjesec dana poslije njegove smrti podnijeti optuni prijedlog ili
dati izjavu da postupak nastavljaju.
Okrivljenik
lanak 114.
(1) Okrivljenik u prekrajnom postupku jest:
1. fizika osoba,
2. fizika osoba obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnou. Ako propisom o prekraju
nije predvieno sankcioniranje i kazna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom
samostalnom djelatnou, prekrajno odgovara kao okrivljenik fizika osoba.
3. pravna osoba i s njom izjednaeni subjekti,
4. odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(2) Okrivljenici iz stavka 1. toaka 1., 2. i 4. ovoga lanka svoju obranu iznose sami, a druge radnje u
postupku mogu obavljati sami ili putem opunomoenog branitelja.
(3) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, za okrivljenika pravnu osobu i s njom izjednaeni subjekt
obranu daje iskljuivo njihov ovlateni predstavnik a druge radnje u postupku poduzimaju putem ovlatenog
predstavnika ili putem opunomoenog branitelja.
(4) Ako se istodobno vodi prekrajni postupak za isti prekraj protiv pravne osobe i njegove odgovorne
osobe a radi se o sluaju kada je odgovorna osoba jedini ovlateni predstavnik i zaposlenik pravne osobe, ta
odgovorna osoba je ujedno i predstavnik pravne osobe.
(5) Za okrivljenu pravnu osobu i s njom izjednaen subjekt, izvan sluaja stavka 4. ovoga lanka, u
prekrajnom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlaten poduzimati sve radnje koje moe
31
Prekrajni zakon
NN 107/07

poduzeti okrivljenik. Okrivljena pravna osoba moe imati samo jednog predstavnika, kojeg tijekom
postupka moe zamijeniti.
(6) Sud e u prvom pozivu okrivljenu pravnu osobu pozvati da pisanim putem imenuje svog predstavnika i
dostavi dokaze da je ta osoba sukladno ovome Zakonu ovlatena predstavljati tu pravnu osobu. Pravna
osoba odluku o imenovanju predstavnika dostavlja prije zapoinjanja postupka ili tu odluku prilikom
poduzimanja prve radnje u postupku sudu predaje sam predstavnik pravne osobe.
(7) Za okrivljenu pravnu osobu i s njom izjednaenog subjekta moe se predstavnikom u prekrajnom
postupku imenovati:
1. osoba upisana u sudskom ili drugom registru kao osoba ovlatena za zastupanje,
2. zaposlenik ili lan pravne osobe kojeg direktor ili druga elna osoba okrivljene pravne osobe i s njom
izjednaenog subjekta imenuje kao predstavnika pravne osobe.
(8) Ako okrivljena pravna osoba i s njom izjednaen subjekt ne postupi sukladno stavku 6. i 7. ovoga
lanka, ili sud ocijeni da u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka postoji sukob interesa izmeu pravne osobe i
odgovorne osobe, sud e rjeenjem odrediti njezina predstavnika u prekrajnom postupku prema odredbi
stavka 7. ovoga lanka. Ako takve osobe nema, sud e odredit rjeenjem pravnoj osobi branitelja po
slubenoj dunosti koji e imati sve ovlasti predstavnika pravne osobe. Protiv tako postavljenog branitelja
ne mogu se primjenjivati prisilne mjere koje se prema zakonu mogu primijeniti prema predstavniku
okrivljenika pravne osobe.
(9) Nee se, prema stavku 8. ovoga lanka, odreivati predstavnik pravne osobe ako su ispunjeni uvjeti za
voenje postupka bez nazonosti okrivljene pravne osobe.
(10) Protiv rjeenja donesenih na temelju stavka 8. ovoga lanka nije doputena posebna alba.
Branitelj
lanak 115.
(1) Branitelj okrivljenika moe biti samo odvjetnik kojeg u postupku moe zamijeniti odvjetniki vjebenik
s poloenim pravosudnim ispitom.
(2) Branitelj je duan sudu prije poduzimanja prve radnje u postupku predati od okrivljenika potpisanu
punomo, a okrivljenik moe branitelju dati i usmenu punomo na zapisniku kod suda koji vodi postupak.
(3) Prava i dunosti branitelja prestaju kad okrivljenik opozove punomo i o tome obavijesti sud a u svakom
sluaju s pravomonim dovretkom prekrajnog postupka.
(4) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik,
brani ili izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra ili hranitelj.
(5) Jedan odvjetnik moe u istom ili odvojenim postupcima biti zajedniki branitelj za dva ili vie
okrivljenika samo ako to nije protivno probitcima njihovih obrana.
(6) Branitelj ne moe biti:
1. oteenik prekrajem, odnosno oteenikov brani ili izvanbrani drug, ni njegov srodnik u uspravnoj
liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja,
2. oteenik tuitelj, odnosno njegov brani ili izvanbrani drug, ni njegov srodnik u uspravnoj liniji bilo do
kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja,
3. osoba koja je u postupku pozvana kao svjedok, osim ako je prema ovom Zakonu osloboena dunosti
svjedoenja i izjavila je da nee svjedoiti ili ako je u postupku okrivljenik stavio zahtjev da se njegov
branitelj ispita kao svjedok,
4. osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac ili dravni odvjetnik, odnosno kao neki od drugih
ovlatenih tuitelja ili sudjelovala u pripremi za podnoenje optunog prijedloga,
5. predstavnik pravne osobe koja je okrivljena u prekrajnom postupku,
6. osoba koja je suokrivljenik u istom prekrajnom postupku,
7. osoba koja je tuma u postupku.
32
Prekrajni zakon
NN 107/07

(7) Branitelj moe u postupku u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe poduzimati i
okrivljenik, osim to ne moe za okrivljenika dati obranu.
(8) Nakon to je sudu podnesen optuni prijedlog, branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene
predmete koji slue za utvrivanje injenica u postupku.
Oteenik i drugi sudionici u postupku
lanak 116.
(1) Osoba koja je oteena prekrajem, a postupak se ne vodi po njezinom optunom prijedlogu, sudionik je
prekrajnog postupka u kojem svoja prava ostvaruje na nain i pod uvjetima prema ovom Zakonu.
(2) Oteenik ima pravo do zavretka postupka staviti sudu zahtjev da okrivljenika presudom obvee da mu
nadoknadi tetu koja mu je prouzroena prekrajem i s tim u vezi predlagati sudu izvoenje potrebnih
dokaza, predlagati dokaze radi utvrivanja krivnje okrivljenika za prekraj, prigodom ispitivanja postavljati
pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima te stavljati primjedbe na njihove izjave, te davati druge izjave i
prijedloge.
(3) Oteenik moe svoja prava u postupku ostvarivati sam ili putem ovlatenog opunomoenika. Za
oteenika koji nije navrio esnaest godina ivota ili mu je oduzeta poslovna sposobnost radnje u postupku
poduzima zakonski zastupnik koji moe imati opunomoenika.
(4) Oteenika se moe tijekom postupka ispitati kao svjedoka o prekraju i teti koju je pretrpio te o drugi
injenicama koje se utvruju u postupku.
(5) Kada je oteenik pravna osoba, za nju e se na okolnosti iz stavka 4. ovoga lanka ispitati njezin
ovlateni predstavnik.
(6) Sudac e, kada to oteenik trai ili ako je oito neuk, upoznati oteenika s njegovim pravima u smislu
ovoga lanka i drugim pravima koje ima prema ovom Zakonu.
(7) Sudionik u postupku je i osoba koja nije oteena prekrajem ali je od nje privremeno oduzet kakav
predmet ili se predlae oduzimanje njezinog predmeta kao predmeta kojim je poinjen prekraj ili je nastao
prekrajem ili se predlae da se od nje oduzme imovinska korist pribavljena prekrajem, ili je ve donesena
takva odluka. Svoja prava u postupku ostvaruje na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Glava petnaesta (XV.) PODNESCI I ZAPISNICI
Podnesci
lanak 117.
(1) Optuni prijedlog, prijedlozi, pravni lijek i druge izjave i priopenja podnose se pisano ako ovim
Zakonom nije drukije propisano.
(2) Podnesci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se na
temelju njih moglo postupiti.
(3) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju
primjeraka za sud i drugu stranku. Ako podnesak nije predan u dovoljnom broju primjeraka, sud e isti
umnoiti na troak podnositelja podneska.
(4) Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, sud e rjeenjem odbaciti podnesak koji je nerazumljiv ili
ne sadri to je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati. Podnositelj moe ponovo podnijeti
podnesak, osim ako njegovo podnoenje nije vezano za rok koji je ve protekao.
(5) Protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka kojim se podnesak odbacuje, pravo albe ima njegov
podnositelj.
33
Prekrajni zakon
NN 107/07

Vrijeanje u podnesku
lanak 118.
(1) Sud moe rjeenjem kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna svakoga tko u podnesku vrijea sud ili
osobu koja sudjeluje u postupku.
(2) Rjeenje o kanjavanju donosi sud kojem se podnesak podnosi ili kojemu je podnesak dostavljen.
(3) O kanjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnikog vjebenika izvijestit e se Hrvatska odvjetnika
komora a o kanjavanju slubenika dravne uprave nadleni ministar.
(4) Dravni odvjetnik se nee kazniti za podnesak iz stavka 1. ovoga lanka ali e se o podnesku izvijestiti
Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske.
(5) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo albe onaj prema kojem je izreena kazna.
(6) Kanjavanje prema stavku 1. ovoga lanka ne utjee na progon i izricanje prekrajnopravne sankcije za
prekraj poinjen vrijeanjem.
Zapisnik o radnjama u postupku i njegov sadraj
lanak 119.
(1)O svakoj radnji poduzetoj tijekom prekrajnog postupka sastavit e se zapisnik istodobno kad se radnja
obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga.
(2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretraga stana ili osoba ili se radnja poduzima izvan
slubenih prostorija tijela, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja poduzima
radnju.
(3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori glasno
zapisniaru to e unijeti u zapisnik, osim u sluajevima kada po ovom Zakonu zapisnik moe sastaviti
sudski savjetnik ili sudaki vjebenik.
(4) Osobi koja se ispituje moe se dopustiti da sama kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju zlouporabe to joj
se pravo moe uskratiti.
(5) U zapisnik se unosi naziv dravnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja,
dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena nazonih osoba i u kojem su svojstvu nazone
te naznaka prekrajnog predmeta u kojem se poduzima radnja.
(6) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o tijeku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se ubiljeava u
obliku pripovijedanja samo bitni sadraj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je
potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovce unijeti pitanje koje je
postavljeno i odgovor koji je dan.
Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari
prikljuit e se zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju.
(7) Pri poduzimanju radnji kao to je oevid, pretraga stana ili osoba, ili prepoznavanje, u zapisnik e se
unijeti i podaci koji su vani s obzirom na znaenje takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih
predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su
napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmske ili druge tehnike snimke, to e se navesti u zapisniku
i prikljuiti zapisniku.
(8) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju
ostati itljiva. Zapisnik se vodi uporabom pisae maine ili raunala, osim ako i zbog posebnih okolnosti to
nije mogue. Takve e se okolnosti naznaiti u zapisniku. Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti
rednim brojevima. Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeroviti osobe
koje potpisuju zapisnik.

34
Prekrajni zakon
NN 107/07

Potpis zapisnika
lanak 120.
(1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno nazone radnjama u postupku te stranke, branitelj i oteenik, ako
su nazoni, imaju pravo proitati zapisnik ili, ako ne znaju ili ne mogu itati, zahtijevati da im se zapisnik
proita. Na to ih je duna upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti je li
upozorenje uinjeno i je li zapisnik proitan.
(2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitana osoba potpisuje
svaku stranicu.
(3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je nazonost obvezna pri
poduzimanju radnje, a pri pretrazi i osoba koja se pretrauje ili iji se dom ili druge prostorije pretrauju.
Ako zapisnik ne pie zapisniar (lanak 119. stavak 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su nazone radnji.
Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadraj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako
nije mogue osigurati njihovu nazonost.
(4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar ispod otiska
upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak
kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet
otisak.
(5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, proitat e zapisnik, a ako ne zna pisati, zapisnik e joj se proitati, i
to e se zabiljeiti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to e se
zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja.
(6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid te
dan i sat kad se radnja nastavlja.
(7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadrajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori.
(8) Zapisnik na kraju potpisuju osoba koja je obavila radnju i zapisniar.
Izdvajanja zapisnika iz spisa predmeta
lanak 121.
(1) Kad je u ovom Zakonu odreeno da se na nekom dokazu ne moe utemeljiti sudska odluka, sudac e na
prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti rjeenjem odmah odluiti o njegovu izdvajanju iz spisa
predmeta. Izdvojit e se i zapisnik ili njegov dio koji sadri takav dokaz.
(2) Materijali izdvojeni prema stavku 1. ovoga lanka zatvaraju se u poseban omot, uvaju odvojeno u spisu
i ne moe ih se razgledati ili koristiti u postupku. Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske moe itati i
koristiti izdvojene materijale kada rjeava o albi protiv presude u povodu albenog prigovora u vezi odluke
o izdvajanju.
(3) Protiv rjeenja kojim je odlueno o izdvajanju nije doputena posebna alba.
(4) U postupku u kojem se izdaje prekrajni nalog, izdvajanje zapisnika se ne provodi.

35
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava esnaesta (XVI.) ROKOVI I POVRAT U PRIJANJE STANJE

1. ROKOVI
Ope odredbe
lanak 122.
(1) Rokovi predvieni ovim Zakonom ne mogu se produljiti osim kad to zakon izriito doputa. Ako je rije
o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zatite prava obrane i drugih procesnih prava okrivljenika, taj se
rok moe skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego to rok protekne predana
(osobno ili na drugi nain komuniciranja) onome tko je ovlaten da je primi.
(3) Kad je izjava predana potom preporuenom poiljkom, brzojavom ili drugim sredstvom komunikacije
na daljinu, dan predaje poti ili drugoj ovlatenoj organizaciji smatra se danom predaje onomu komu je
dostavljena. Smatrat e se da poiljatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu izjavu nije dobio na
vrijeme zbog pogrenog rada ureaja za predaju ili prijam poruka, a za koji poiljatelj nije znao.
(4) Okrivljenik koji je uhien ili zadran moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod tijela koje
vodi postupak ili tijela koje ga je uhitilo ili kod kojega je zadran, a osoba koja se nalazi na izdravanju
kazne ili se nalazi u kakvoj ustanovi radi primjene zatitne mjere ili odgojne mjere moe takvu izjavu
predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan i sat predaje takve izjave upravi ustanove smatra se asom
predaje tijelu koje je nadleno da je primi.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oite pogreke podnositelja, predan ili dostavljen
nenadlenom sudu prije proteka roka, pa nadlenom sudu stigne nakon proteka roka, uzet e se da je
podnesen na vrijeme.
Raunanje rokova
lanak 123.
(1) Rokovi se raunaju na sate, dane, mjesece i godine.
(2) Sat ili dan kad su dostava ili priopenje obavljeni, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati
trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi sljedei sat odnosno dan. Kao dan
raunaju se dvadeset etiri sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu.
(3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana posljednjeg
mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok poeo (sukladno stavku 2.). Ako
nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan
kad dravno tijelo nije radilo, rok istjee protekom prvoga sljedeeg radnog dana.
2. POVRAT U PRIJANJE STANJE
Uvjeti
lanak 124.
(1) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe protiv presude sud e dopustiti
povrat u prijanje stanje radi podnoenja albe, ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog
kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijanje stanje te ako istodobno s molbom podnese i
albu.
(2) Nakon proteka jednog mjeseca od dana proputanja roka ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.

36
Prekrajni zakon
NN 107/07

Odluivanje o molbi
lanak 125.
(1) Molba za povrat u prijanje stanje, zajedno sa albom, podnosi se sudu prvog stupnja. Sud prvog stupnja
molbu skupa sa albom dostavlja Visokom prekrajnom sudu koji donosi odluku.
(2) Odluujui o molbi za povrat u prijanje stanje, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske rjeenjem e:
1. molbu odbaciti kao nedoputenu ne odluujui o njezinoj osnovanosti i ne uputajui se u razmatranje
albe, ako je podnesena zajedno s molbom, ako je:
a) molbu podnijela osoba koja nije za to ovlatena,
b) molba podnesena a da istodobno nije podnesena i alba,
c) molba podnesena nakon odbacivanja albe,
d) molba podnesena nakon proteka rokova iz lanka 124. stavka 1. i 2 ovoga Zakona.
2. prihvatiti osnovanom molbu za povrat u prijanje stanje i albu prihvatiti pravodobnom, ako utvrdi da je
razlog proputanja roka opravdan, a potom nastaviti postupak po albi,
3. odbiti kao neosnovanom molbu za povrat u prijanje stanje ako utvrdi da razlog proputanja roka za
podnoenje albe nije osnovan a samu e albu odbaciti kao nepravodobnu.
Molba za povrat u prijanje stanje i odgoda izvrenja odluke
lanak 126.
Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu ne zadrava izvrenje odluke iz lanka 124. stavak 1. ovoga
Zakona, ali Visoki prekrajni sud moe na prijedlog podnositelja molbe u posebno opravdanim sluajevima
odluiti da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi.
Glava sedamnaesta (XVII.) MJERE ZA OSIGURANJE NAZONOSTI OKRIVLJENIKA I
USPJENO PROVOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA
1. ZAJEDNIKE ODREDBE
Vrste mjera i naela primjene
lanak 127.
(1) Mjere osiguranja nazonosti okrivljenika u postupku i mjere za uspjeno provoenje postupka koje se
mogu odrediti tijekom trajanja prekrajnog postupka pa i prije njegova pokretanja jesu:
1. poziv okrivljeniku,
2. dovoenje okrivljenika,
3. mjere opreza,
4. jamstvo,
5. uhienje,
6. zadravanje.
(2) Sud e pri odluivanju o mjerama osiguranja nazonosti okrivljenika u postupku paziti da se ne
primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom.
(3) Sud e po slubenoj dunosti ukinuti mjere iz stavka 1. ovoga lanka ili ih zamijeniti blaim mjerama
ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii
blaom mjerom.

37
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. POZIV I DOVOENJE
Poziv okrivljeniku
lanak 128.
(1) Nazonost okrivljenika u tijeku voenja prekrajnog postupka osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv
okrivljeniku upuuje sud.
(2) Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenoga pisanog poziva koji obvezno sadri:
1. naziv suda koji poziva,
2. ime i prezime okrivljenika,
3. naziv ili oznaku prekraja koji mu se stavlja na teret,
4. mjesto kamo okrivljenik treba doi,
5. dan i sat kad treba doi,
6. naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika,
7. upozorenje da u sluaju nedolaska moe biti odreeno njegovo prisilno dovoenje, ili da e se pod
uvjetima ovoga Zakona postupak ili rasprava provesti i donijeti presuda i bez njegove nazonosti (lanak
167. stavak 3.).
8. slubeni peat i potpis suca.
(3) Kada se okrivljenik prvi puta poziva, pouit e se da je do pravomonog dovretka postupka kao i do
dovretka postupka izvrenja odluke o prekraju duan odmah izvijestiti sud o promjeni adrese ili namjeri
da promjeni boravite, te e se upozoriti na posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi (lanak
145. stavak 5.). Uz prvi poziv okrivljeniku se dostavlja i primjerak optunog prijedloga s upozorenjem da
moe sudu dostaviti i pisanu obranu.
(4) Ako se okrivljenik ne moe odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, moe se ispitati
u mjestu gdje se nalazi ili se njegovo ispitivanje moe odgoditi.
(5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka smisleno se primjenjuju i u odnosu na okrivljenika pravnu osobu i
njezina predstavnika.
Dovoenje
lanak 129.
(1) Sud e izdati dovedbeni nalog ako uredno pozvani okrivljenik ne doe a svoj izostanak ne opravda, ili
ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik izbjegava
primiti poziv ili odazvati se na uredno primljeni poziv. Ako sud ocijeni da postoje uvjeti za voenje
postupka i donoenje presude i bez ispitivanja okrivljenika, dovedbeni nalog se ne mora izdati.
(2) Dovedbeni nalog izvrava policija.
(3) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti te
druge potrebne podatke koji su poznati, prekraj koji mu se stavlja na teret uz navoenje odredaba propisa o
prekraju, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni peat i potpis suca koji izdaje nalog.
(4) Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njom. Ako
okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno.
(5) Protiv vojnih osoba, pripadnika policije i pripadnika pravosudne policije u pravilu se nee izdavati
dovedbeni nalog, ve e se zatraiti od njihova zapovjednitva, odnosno ustanove da ih dovede. Ako je to
nuno s obzirom na okolnosti sluaja, te e se osobe dovesti prema opim propisima o dovoenju (stavci 1.
do 4. ovoga lanka).
(6) Odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka smisleno se primjenjuju i protiv predstavnika okrivljene pravne
osobe.
38
Prekrajni zakon
NN 107/07

3. MJERE OPREZA I JAMSTVO

Svrha, vrste i naela primjene mjera opreza
lanak 130.
(1) U postupku za prekraje propisane zakonom, nakon to je podnesen optuni prijedlog, sud moe po
slubenoj dunosti ili na prijedlog tuitelja obrazloenim rjeenjem odrediti da se protiv okrivljenika
primijeni jedna ili vie mjera opreza ako je to potrebno radi osiguranja nazonosti okrivljenika u postupku,
sprjeavanja okrivljenika da ini nove prekraje ili da sprjei ili otea dokazivanje u postupku.
(2) Mjere opreza su:
1. zabrana naputanja boravita, bez dozvole suda,
2. zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,
3. zabrana pribliavanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom,
4. zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti,
5. privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice, sa zabranom,
6. privremeno oduzimanje vozake dozvole za upravljanje vozilom ili dozvole za upravljanje plovilom,
zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom.
(3) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti stan, te pravo na nesmetane veze s
ukuanima, branim, izvanbranim ili bivim branim drugom, s djecom svakog od njih, roditeljima,
posvojenikom, posvojiteljem i osobom s kojom ima zajedniku djecu, s istospolnim partnerom s kojim ivi
u ivotnoj zajednici i s bivim istospolnim partnerom s kojim je ivio u ivotnoj zajednici, osim ako se
postupak vodi zbog prekraja povezanih s nasiljem u obitelji.
(4) Mjere opreza mogu se odrediti tijekom cijeloga prekrajnog postupka.
(5) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti odluke o prekraju.
Sud e svaka dva mjeseca, raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o mjeri opreza, ispitati po
slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerama opreza, te ih rjeenjem produljiti ili ukinuti ako one vie
nisu potrebne. Mjere opreza e se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za njima prestala
potreba ili ako vie nema zakonskih uvjeta za njihovu primjenu.
(6) U sluaju vjerojatnosti da je poinjen prekraj propisan zakonom, jednu ili vie mjera opreza iz stavka 2.
ovoga lanka mogu privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti policija i inspekcijska tijela
dravne uprave prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je poinitelj prekraja.
(7) Ako policija ili inspekcijska tijela dravne uprave u sluaju iz stavka 6. ovoga lanka u roku od 8 dana
od dana odreivanja mjere opreza ne podnesu optuni prijedlog s prijedlogom sudu da produlji primjenu
mjere opreza ili ako nakon podnoenja takvoga zahtjeva sud o mjeri opreza ne odlui u daljnjem roku od 3
dana, primijenjena mjera opreza prestaje.
(8) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za odreivanje odnosno produljenje mjere opreza i rjeenja
kojim se ukida primijenjena mjera opreza nije doputena alba. Protiv rjeenja kojim se odreuje ili
produljuje mjera opreza pravo albe ima okrivljenik. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
(9) Ako je prije ili tijekom trajanja postupka prema okrivljeniku odreena mjera opreza koja po svojem
sadraju i svrsi odgovara zatitnoj mjeri koja je odlukom o prekraju primijenjena prema okrivljeniku,
vrijeme trajanja mjere opreza uraunava se u vrijeme trajanja primijenjene zatitne mjere.
Odreivanje mjera opreza
lanak 131.
(1) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane naputanja boravita bez dozvole suda, odreuje se
mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti dok traje mjera opreza i granice izvan kojih se ne smije udaljavati.
Mjera zabrane naputanja boravita moe se odnositi i samo na odlazak u inozemstvo.
39
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, odreuje
se mjesto ili podruje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije pribliiti.
(3) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane pribliavanja odreenoj osobi i zabranom
uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, odreuje se razdaljina ispod koje se okrivljenik ne
smije pribliiti odreenoj osobi, te osoba s kojom se zabranjuje uspostavljanje ili odravanje izravne ili
neizravne veze.
(4) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, potanje se
odreuje vrsta i predmet poslovne aktivnosti.
(5) U odluci kojom se odreuje mjera opreza privremenog oduzimanjem putne i druge isprave za prijelaz
dravne granice, navest e se osobni podaci, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja, te zabrana
da naputa Republiku Hrvatsku. Ako nema druge isprave za utvrivanje istovjetnosti, okrivljenik moe
svoju istovjetnost dokazivati pisanom odlukom o oduzimanju isprave.
(6) U odluci kojom se odreuje mjera opreza privremenog oduzimanja vozake dozvole za upravljanje
motornim vozilom, plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom, navest e se podaci o toj
dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila ili drugog prijevoznog
sredstva i dr.).
Izvravanje mjera opreza
lanak 132.
(1) Odluka kojom se odreuje mjera opreza dostavlja se okrivljeniku i tijelu koje izvrava mjeru opreza.
(2) Mjere opreza iz lanka 130. stavka 2. ovoga Zakona izvrava policija, osim mjeru iz lanka 130. stavka
2. toke 4. koju izvrava tijelo dravne uprave nadleno za nadzor nad tom poslovnom aktivnou.
(3) Sud moe u svako doba zatraiti provjeru izvravanja mjere opreza i izvjee od policije ili drugog tijela
koje izvrava mjeru opreza. Tijelo koje izvrava mjeru opreza hitno e provesti zatraene provjere i odmah o
tome obavijestiti sud.
(4) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze koja je odreena mjerom opreza,
tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah obavjetava sud.
(5) Na temelju pribavljenog izvjea, sud moe okrivljenika koji postupa protivno odreenoj mjeri opreza ili
je u cijelosti ili djelomino ne ispunjava kazniti novanom kaznom do 10.000,00 kuna. Ovako izreena
novana kazna ne utjee na prekrajnopravnu sankciju koja e se eventualno izrei za poinjeni prekraj.
Protiv rjeenja kojim se izrie kazna pravo albe ima okrivljenik.
(6) Osobi razliitoj od okrivljenika sud moe posebnim rjeenjem zabraniti aktivnosti kojima se naruavaju
mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rjeenju, moe se rjeenjem kazniti
novanom kaznom do 10.000,00 kuna.
(7) Za ponovno krenje naloenih mjera opreza ili zabrane aktivnosti iz stavka 6. ovoga lanka, sud moe
izrei novanu kaznu do 20.000 kuna.
Jamstvo
lanak 133.
(1) Okrivljenika, protiv kojeg treba odrediti zadravanje ili je zadravanje protiv njega ve odreeno zbog
bojazni da e pobjei, sud moe ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi
za njega dade jamstvo da do kraja prekrajnog postupka nee pobjei, a sam on na zapisnik obea da se nee
kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
(2) Jamevina uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu prekraja, nastalu tetu
prekrajem, pribavljenu imovinsku korist prekrajem i oekivane trokove provoenja postupka, osobne i
obiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika ili osobe koja za njega daje jamstvo. Umjesto
gotovog novca kao jamstvo se moe poloiti vrijednosne papire, dragocjenosti ili druga pokretnina koje se
40
Prekrajni zakon
NN 107/07

lako mogu unoviti.

(3) Poloeno jamstvo ostaje do pravomonog zavretka postupka, ako ovim Zakonom nije odreeno
drukije, ili ako nisu ostvareni zakonski uvjeti za raniji prestanak jamstva.
(4) Sud rjeenjem:
1. odreuje ili odbija jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka,
2. utvruje nastupanje razloga za prestanak jamstva prema stavku 3. ovoga lanka i odreuje da se jamstvo
ima vratiti onomu tko je poloio jamstvo,
3. utvruje da je okrivljenik pobjegao i odreuje da poloeno jamstvo pripada u dravni proraun, a ako je
postupak ve dovren odlukom kojom je okrivljenik proglaen krivim i kanjen odreuje da se iz poloenog
jamstva ima naplatiti novana kazna, trokovi postupka, teta prouzroena prekrajem ili oteenik ako mu
je dosuen imovinskopravni zahtjev a ostatak jamstva pripada dravnom proraunu.
(5) Ako je prekrajni postupak pravomono dovren i okrivljenik kanjen zatvorom, sud e, nakon to
okrivljenik stupi na izdravanje kazne zatvora, rjeenjem odrediti da se jamstvo ima vratiti okrivljeniku ili
osobi koja je poloila jamstvo za njega. Ako je jamstvo poloio okrivljenik osobno prethodno e se iz
jamstva naplatiti sve novane obveze okrivljenika prema odluci o prekraju. Jednako e sud postupiti ako je
presudom okrivljeniku izreena novana kazna kao i u pogledu kazni koje su okrivljeniku izreene tijekom
postupka posebnom odlukom.
(6) Protiv rjeenja iz stavka 4. toke 1. i 2. ovoga lanka nije doputena alba.
(7) Ako okrivljenik koji ima pravo na povrat jamstva, povrat novca i drugih stvari ne zatrai u roku od dvije
godine od dana stjecanja prava na povrat, gubi pravo na povrat. U takvom sluaju hipoteka prestaje a sud e
provesti njezino brisanje. Trea osoba za preuzimanje jamstva mora imati posebnu punomo osobe koja je
dala jamstvo.
4. UHIENJE I ZADRAVANJE
Uhienje
lanak 134.
(1) Policija je ovlatena uhititi osobu zateenu u poinjenju prekraja propisanog zakonom ako postoje
razlozi za zadravanje iz lanka 135. ovoga Zakona.
(2) Nakon uhienja, policija je duna:
1. odmah obavijestiti uhienika o razlozima njegova uhienja,
2. na traenje uhienika u roku od 12 sati od uhienja obavijestiti njegovu obitelj o uhienju. Roditelja ili
skrbnika uhienog maloljetnika o uhienju e se obavijestiti neovisno o elji uhienika,
3. o uhienju obavijestiti nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece
i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, a u postupku povezanim s nasiljem u obitelji
obavezno odmah obavijestiti radi radi mogueg zbrinjavanja lanova obitelji oteenih tim nasiljem.
(3) Policija e uhienika uz optuni prijedlog dovesti sucu ili ga pustiti na slobodu im prestane potreba
lienja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja. Policija e od uhienika uzeti osobne i druge
potrebne podatke. Ako navedeni rok za uhienje pada izvan radnog vremena ili deurstva suda, uhienik e
se dovesti do kraja vremena u kojemu sud radi. Ako to nije mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih
vanih razloga, policija e uhienika, uz pisano obrazloenje, dovesti sucu poetkom radnog vremena ili
deurstva narednog dana. U svakom sluaju, zadravanje ne moe trajati dulje od 24 sata.
(4) Nakon to mu je uhiena osoba prema stavku 3. ovoga lanka dovedena, sudac je duan odmah ispitati
uhienu osobu na navode optunog prijedloga i na prijedlog policije ili po slubenoj dunosti obrazloenim
rjeenjem odluiti o njezinu zadravanju ili putanju na slobodu.
41
Prekrajni zakon
NN 107/07

Zadravanje
lanak 135.
(1) Ako je protiv odreene osobe podnesen optuni prijedlog za prekraj propisan zakonom, a radi se o
prekraju protiv javnog reda i mira, prekraju vezanom za nasilje u obitelji ili prekraju za koji se moe
izrei kazna zatvora ili novana kazna vea od 10.000 kuna, sud moe sam ili na prijedlog tuitelja, nakon
to je ispitao okrivljenika i utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje optunog prijedloga iz lanka 161.
ovoga Zakona, odrediti zadravanje te osobe ako:
1. postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei (krije se i dr.),
2. postoji opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za prekrajni
postupak ili da e ometati prekrajni postupak utjecajem na svjedoke ili sudionike,
3. osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti istovrsni prekraj.
(2) Zadravanje odreeno prema stavku 1. ovoga lanka moe trajati dok za to postoje razlozi zbog kojih je
odreeno ali ne dulje od petnaest dana raunajui u to i vrijeme uhienja, a protiv maloljetnika zadravanje
moe trajati dvadesetetiri sata raunajui od asa kada je zadravanje odredio sud.
(3) Nakon donesene nepravomone presude, protiv okrivljenika se moe produljiti ili odrediti zadravanje
ako je izreena kazna zatvora ili maloljetniki zatvor a osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e poiniti
istovrsni prekraj.
(4) Zadravanje prema stavku 3. ovoga lanka moe trajati petnaest dana ali ne dulje od izreene kazne, a
okrivljenika se na njegov zahtjev moe uputiti na izdravanje izreene kazne i prije pravomonosti presude.
(5) Ako se okrivljenik u asu pravomonosti presude nalazi u zadravanju, ostat e u zadravanju do
upuivanja na izdravanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izreene kazne.
(6) Zadravanje prema stavku 1. i 3. ovoga lanka se odreuje ili produljuje pisanim i obrazloenim
rjeenjem koje se predaje odmah zadranom okrivljeniku. U spisu se naznauje vrijeme predaje rjeenja a
okrivljenik to potvruje svojim potpisom.
(7) Protiv rjeenja kojim se odreuje ili produljuje zadravanje okrivljenik ima pravo albe u roku od 48
sati. alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
(8) Sud u predmetu u kojem je odreeno zadravanje postupa naroito urno te pazi po slubenoj dunosti
jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za daljnje trajanje zadravanja i u tom sluaju odmah ukida
zadravanje.
(9) Kada odredi protiv okrivljenika zadravanje, sud e postupiti na nain propisan u lanku 134. stavku 2.
toki 2. i 3. ovoga Zakona.
(10) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za odreivanje ili produljenje zadravanja i rjeenja kojim se
ukida zadravanje nije doputena alba.
(11) Ukupno trajanje zadravanja u prekrajnom postupku ne moe biti dulje od 15 dana prije donoenja
nepravomone presude te jo najvie 15 dana nakon donoenja nepravomone presude prema stavku 3.
ovoga lanka, osim u sluaju iz stavka 12. ovoga lanka i lanka 136. ovoga Zakona.
(12) Ako Visoki prekrajni sud ukine nepravomonu presudu i predmet vrati na ponovno suenje, ispitat e
postoji li i dalje osnova za zadravanje okrivljenika iz stavka 3. ovoga lanka i moe produljiti zadravanje
najvie do petnaest dana. Takvo zadravanje moe se, osim ako nije rije o osobi iz lanka 136. stavka 1.
ovoga Zakona, odrediti samo jedanput u tijeku trajanja postupka, a njegovo trajanje nije ogranieno prema
stavku 11. ovoga lanka. U odnosu na osobu iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona takvo zadravanje moe
trajati ukupno najdulje 30 dana preko roka iz stavka 11. ovoga lanka.

42
Prekrajni zakon
NN 107/07

5. MJERE U POSEBNIM SLUAJEVIMA

Zadravanje ili jamstvo u posebnim sluajevima
lanak 136.
(1) Kad je okrivljeniku koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj nepravomonom
presudom izreena kazna, a nema zakonskih uvjeta da se protiv njega odredi ili produlji zadravanje (lanak
135. stavak 3.), ponudit e mu sud da poloi jamstvo u visini iznosa izreene novane kazne, visine
odreenih trokova postupka i naknade tete koju je obvezan naknaditi. Ako je izreena kazna zatvora dio
jamstva kojim se osigurava izvravanje kazne zatvora odredit e se srazmjerno visini izreene kazne, pri
emu e se uzeti u obzir i vrijeme koje je proveo u zadravanju.
(2) Ako okrivljenik ne poloi jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, sud e, i mimo uvjeta iz lanka 135.
stavka 3. ovoga Zakona, produljiti ili odrediti njegovo zadravanje koje moe trajati do isteka izreene
kazne zatvora, odnosno onoliko koliko bi mu zamjenom umjesto neplaene novane kazne bio odreen
zatvor. Okrivljenik moe u roku od etrdeset osam sati podnijeti albu protiv tog rjeenja koja ne odgaa
izvrenje rjeenja.
(3) Ako okrivljenik poloi jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, o tome e se jamstvu odluivati
smislenom primjenom odredbe lanka 133. ovoga Zakona.
(4) Prigodom polaganja jamstva prema stavku 1. ovoga lanka, okrivljenik je duan sudu predati punomo
za osobu koju on izabere i ovlasti za primanje pismena i svih sudskih odluka u daljnjem tijeku postupka, za
sluaj njegova naputanja Republike Hrvatske prije pravomonosti i izvrenja odluke o prekraju. Ako to ne
uini, sud je ovlaten dostavu obavljati oglaavanjem na oglasnoj ploi suda.
Posebne mjere policije za neposredno sprjeavanje poinitelja prekraja pod utjecajem opojnih sredstava da
nastavi s injenjem prekraja
lanak 137.
(1) Prema osobi pod utjecajem opojnih sredstava koja je zateena u poinjenju prekraja, ako osobite
okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraja, policija moe naredbom radi neposrednog
sprjeavanja nastavka injenja prekraja odrediti mjeru:
1. smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12
sati,
2. premjetanja motornog vozila na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne dulje
od 12 sati. O mjestu premjetanja vozila, policija obavjetava osobu prema kojoj je nareena ta mjera i
vlasnika vozila, ako je rije o osobi razliitoj od vozaa, im je to mogue, a najkasnije do prestanka mjere.
Nakon prestanka poduzete mjere voza ili vlasnik mogu preuzeti vozilo. Ako policija smatra da to ne
ugroava ostvarivanje svrhe mjere, moe vozilo i prije isteka roka na koji je mjera odreena predati vlasniku
ili od njega opunomoenoj osobi. Trokove premjetaja i uvanja vozila snosi voza.
(2) Ministar nadlean za unutarnje poslove potanko e pravilnikom propisati nain provedbe mjere iz stavka
1. toke 2. ovoga lanka.
(3) Za neosnovanu ili nezakonitu primjenu mjere iz stavka 1. ovoga lanka, osoba prema kojoj je mjera
poduzeta ima pravo na naknadu tete.

43
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava osamnaesta (XVIII.) TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA

Struktura trokova postupka
lanak 138.
(1) Trokovi prekrajnog postupka su izdaci uinjeni u povodu prekrajnog postupka od njegova pokretanja,
pa i prije, pa sve do njegova zavretka.
(2) Trokovi prekrajnog postupka obuhvaaju:
1. trokove tuitelja iz lanka 109. stavka 1. toke 2. i 3. ovoga Zakona nastali utvrivanjem prekraja
upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja,
2. sve trokove suda koje je unaprijed iz svojih proraunskih sredstava isplatio tijekom voenja postupka
(trokovi svjedoka, vjetaka, tumaa, drugih strunih osoba, oevida, dovoenja okrivljenika i drugih osoba,
putni trokovi i naknade slubenih osoba i dr.)
3. paualnu svotu suda,
4. trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se nalazi u zadravanju ili
zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda,
5. putne trokove okrivljenika,
6. nune izdatke oteenika i oteenika tuitelja te njihovih zakonskih zastupnika i njihovih
opunomoenika,
7. nune izdatke i nagradu branitelja okrivljenika.
(3) Paualna se svota odreuje u okvirima odreenim posebnim propisom s obzirom na sloenost i trajanje
postupka te imovno stanje okrivljenika.
(4) Trokove postupka koje unaprijed isplati iz svojih proraunskih sredstava, sud naplauje kasnije od
okrivljenika ili drugih osoba koje su dune naknaditi ih prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Sud vodi poseban popis trokova uinjenih prema stavku 2. toki 1., 2. i 4. ovoga Zakona. Osoba koja
trai da joj se naknadi kakav troak, sudu podnosi trokovnik s potrebnim podacima i dokazima o nastalom
troku.
(6) Trokovi za prevoenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredaba
Ustava i zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika nee se
naplaivati od osoba koje su prema ovom Zakonu dune nadoknaditi trokove postupka.
(7) Ministar nadlean za poslove pravosua potanje pravilnikom propisuje naknadu trokova u prekrajnom
postupku.
Obveznik plaanja trokova
lanak 139.
(1) Okrivljenik, oteenik, oteenik tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoenik, predstavnik
okrivljenika pravne osobe, svjedok, vjetak, tuma i struna osoba, bez obzira na ishod postupka, podmiruju
trokove svog dovoenja, odgode roita ili glavne rasprave i druge trokove postupka koje su prouzroili
svojom krivnjom.
(2) O trokovima iz stavka 1. ovoga lanka donosi se posebno rjeenje, osim ako se radi o obvezniku o ijoj
se obvezi podmirivanja trokova postupka odluuje presudom.
(3) Ako je sud okrivljenika proglasio krivim, izrei e u presudi da je obvezan naknaditi trokove postupka,
osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
(4) Ako je okrivljenik istom presudom za neke prekraje proglaen krivim a za neke je postupak
obustavljen, nee se obvezati na naknadu trokova postupka u vezi s prekrajima za koje je postupak
obustavljen ako se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova.
(5) U presudi kojom je vie okrivljenika proglaeno krivima, sud e odrediti koliki e dio trokova podmiriti
44
Prekrajni zakon
NN 107/07

svaki od njih, a ako to nije mogue, odluit e da svi okrivljenici solidarno podmire trokove. Plaanje
paualne svote odredit e se za svakog okrivljenika pojedinano.
(6) U odluci kojom rjeava o trokovima postupka, sud moe okrivljenika djelomino ili u cijelosti
osloboditi obveze da naknadi trokove postupka iz lanka 138. stavka 2. toke 1. do 4. ovoga Zakona ako bi
njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdravanje ili uzdravanje osoba koje je duan
uzdravati.
Odluivanje o trokovima postupka
lanak 140.
(1) U svakoj presudi i rjeenju kojim se obustavlja prekrajni postupak odluit e se tko snosi trokove
postupka, koliki su, kome i u kojem roku se imaju platiti.
(2) Ako se obustavlja prekrajni postupak, izrei e se u odluci o tome da trokovi postupka iz lanka 138.
stavka 2. toke 2. do 4. ovoga Zakona padaju na teret proraunskih sredstava suda, osim ako ovim Zakonom
nije drukije odreeno, a trokovi iz lanka 138. stavka 2. toke 5. i 7.ovoga Zakona samo ako se postupak
obustavlja iz razloga to djelo okrivljenika nije prekraj ili nema dokaza da je poinio prekraj.
(3) Ako se postupak vodi i dovri na zahtjev oteenika tuitelja, obvezat e ga se da podmiri trokove
postupka iz lanka 138. stavka 2. toke 2. do 5. ovoga Zakona te nune izdatke i nagradu branitelja
okrivljenika, ako je svjesno podnio laan optuni prijedlog.
(4) Odredbe ovoga Zakona o trokovima postupka na jednak se nain primjenjuju na sve ovlatene tuitelje.
(5) Osobe koje imaju pravo na troak u postupku, dune su postaviti zahtjev za ostvarenje trokova odmah.
Sud e te osobe upozoriti da imaju pravo na troak. Iznimno, ako te osobe nemaju sve podatke potrebne za
izraun troka, sud moe odobriti da zahtjev postave u roku koji odredi sud a najdulje u roku od 3 mjeseca.
(6) Osobe koje ne postave u roku iz stavka 5. ovoga lanka zahtjev za isplatu trokova gube pravo na
ostvarenje tih trokova.
(7) Okrivljenik koji je pravo na trokove stekao nakon donoenja odluke o prekraju moe to pravo ostvariti
ako zahtjev za naknadu trokova podnese u roku tri mjeseca od dana kada mu je uruena pravomona
odluka o prekraju.
(8) Ako sud nije dijelom ili u cijelosti odluio o trokovima postupka u odluci o prekraju, uinit e to
posebnim rjeenjem.
Glava devetnaesta (XIX.) IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI
Podnoenje zahtjeva
lanak 141.
(1) Osoba oteena prekrajem (oteenik) moe do kraja prvostupanjskog postupka protiv okrivljenika
podnijeti imovinskopravni zahtjev. Sud e imovinskopravni zahtjev raspraviti ako su u njemu navedene sve
injenice i dokazi na kojima se temelji zahtjev i ako se njegovim raspravljanjem ne bi znatno odugovlaio
prekrajni postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari i ponitenje pravnog posla.
Raspravljanje i odluivanje o zahtjevu
lanak 142.
(1) Ako bi se raspravljanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlaio prekrajni postupak, sud e se
ograniiti na prikupljanje onih podataka ije utvrivanje kasnije ne bi bilo mogue ili bi bilo znatno oteano.
(2) Presudom kojom se okrivljenika proglaava krivim sud moe oteeniku dosuditi imovinskopravni
zahtjev u cijelosti ili djelomino, a za ostatak uputiti ga na parnicu. Ako podaci prekrajnog postupka ne
45
Prekrajni zakon
NN 107/07

daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomino presuenje, sud e oteenika uputiti da

imovinskopravni zahtjev u cijelosti moe ostvarivati u parnici. Ako je oteenik do zavretka postupka
odustao od imovinskopravnog zahtjeva, taj zahtjev moe ostvarivati u parnici.
(3) Presudom kojom se optuba odbija ili se okrivljenik oslobaa od optube i rjeenjem kojim se obustavlja
prekrajni postupak sud e uputit oteenika da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici.
Glava dvadeseta (XX.) ODLUKE U PREKRAJNOM POSTUPKU I NJIHOVO DONOENJE
Odluke u prekrajnom postupku
lanak 143.
(1) Odluke u prekrajnom postupku su:
1. presuda,
2. rjeenje o prekraju,
3. prekrajni nalog,
4. rjeenje,
5. naredba.
(2) Presudu donosi samo sud.
(3) Rjeenje o prekraju donosi tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak,
(4) Prekrajni nalog, rjeenje i naredbu donose i druga tijela koja sudjeluju u prekrajnom postupku.
Donoenje odluka
lanak 144.
(1) Odluke u prekrajnom postupku, sukladno ovome Zakonu, donose vijee, sudac, predsjednik vijea i
voditelj prekrajnog postupka. Prekrajni nalog, rjeenje i naredbu prije pokretanja odnosno zapoinjanja
prekrajnog postupka a u vezi s njim donose zakonom ovlatena tijela.
(2) Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju
glasovala veina lanova vijea.
(3) Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se
sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi
predsjednik vijea.
(4) Vijeanje i glasovanje obavlja se u nejavnom zasjedanju u nazonosti lanova vijea i zapisniara o
emu se vodi poseban zapisnik koji potpisuju predsjednik vijea, lanovi vijea i zapisniar i ostaje u spisu
predmeta.
Glava dvadesetprva (XXI.)

DOSTAVA ODLUKA, PODNESAKA I DOPISA TE RAZGLEDANJE

SPISA
Ope odredbe
lanak 145.

(1) Odluke, podnesci i drugi dopisi dostavljaju se:

1. potom,
2. vlastitom dostavom tijela koje je odluku donijelo,
3. neposrednim uruivanjem kod tijela koje je odluku donijelo, ili
4. na drugi nain kojim se ostvaruje svrha dostave i ne dovodi u pitanje pravo na obranu.
46
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Poziv za glavnu raspravu ili druge pozive sud moe i usmeno priopiti osobi koja se nalazi pred sudom,
uz pouku o posljedicama nedolaska. Poziv priopen na taj nain zabiljeit e se u zapisniku, koji e pozvana
osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabiljeen u zapisniku o glavnoj raspravi. Smatra se da je time dostava
postala pravovaljanom.
(3) Sud moe dostavu povjeriti pravnoj osobi koja je na temelju Zakona o poti ovlatena za obavljanje
univerzalnih potanskih usluga (dostavu pismena u prekrajnom postupku).
(4) Trokovi dostave prema stavku 3. ovoga lanka sastavni su dio trokova prekrajnog postupka.
(5) Ako se poziv ili odluka ne moe stranci ili sudioniku u postupku (lanak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer
nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da oito izbjegava primitak poziva ili
odluke, sud e istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora ili
maloljetniki zatvor, na oglasnu plou suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu plou dostava
se smatra uredno obavljenom. Na jednak nain postupit e se i u svezi dostave pravomone odluke radi
njezina izvravanja.
(6) Dostava se obavlja:
1. tuitelju na adresu koju je naznaio u optunom prijedlogu, odnosno na adresu koju je prijavio sudu,
2. okrivljeniku fizikoj osobi na adresu njegova stanovanja ili drugu adresu koju je prijavio sudu, radnom
mjestu ili bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei.
3. okrivljeniku fizikoj osobi obrtniku i okrivljeniku koji se bavi drugom samostalnom djelatnou na
adresu sjedita obrta ili samostalne djelatnosti, na adresu stanovanja ili na drugu adresu koju je prijavio sudu
ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei.
4. okrivljeniku pravnoj osobi i drugom subjektu koji je s njom izjednaen na adresu sjedita, odnosno na
adresu koju je prijavila sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei osoba koja je za
nju ovlatena primiti dopis.
5. sudionicima prekrajnog postupka iz lanka 108. stavka 2. toke 1. do 4. ovoga Zakona na adresu sjedita
djelatnosti, adresu stanovanja, adresu naznaenu u punomoju, odnosno na adresu koju su prijavili sudu ili
na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei.
Nain dostave
lanak 146.
(1) Dostava se obavlja:
1. osobno,
2. posredno.
(2) Okrivljeniku, osim pravnoj osobi, se osobno dostavlja:
1. poziv za prvo ispitivanje skupa s optunim prijedlogom,
2. presuda i druge odluke od ije dostave tee rok za pravni lijek ako nema branitelja u postupku.
(3) Na zahtjev okrivljenika poziv, presuda i druge odluke te druga pismena dostavit e se samo branitelju ili
drugoj osobi koju on odredi (opunomoenik za primanje pismena). Dostava toj osobi smatra se dostavom
okrivljeniku. Presuda kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora uvijek se dostavlja i okrivljeniku.
(4) Poziv i odluke iz stavka 2. toke 1. i 2. ovoga lanka osobno se dostavljaju okrivljeniku tako to mu se
predaju neposredno. Ako se ne zatekne tamo gdje se ima obaviti dostava, dostavlja e se izvijestiti kad i na
kojem mjestu moe ga zatei i ostaviti mu kod jedne od osoba navedenih u stavku 7. ovoga lanka pisanu
obavijest da radi primanja dopisa bude u odreen dan i sat u svom stanu ili na svome radnom mjestu. Ako i
nakon toga dostavlja ga ne zatekne, postupit e prema odredbi stavka 7. ovoga lanka. Time se smatra da
su poziv ili odluka dostavljeni.
(5) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora, a
presuda se ne moe dostaviti, sud moe okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji e
razmotriti spis i po potrebi podnijeti albu.
47
Prekrajni zakon
NN 107/07

(6) Ako okrivljenik ima branitelja, sve odluke od ije dostave tee rok za podnoenje pravnog lijeka,
dostavit e se okrivljeniku prema odredbama stavka 7. ovoga lanka. Ako se dostava obavlja i okrivljeniku i
branitelju, rok za podnoenje pravnog lijeka tee od kasnije dostave.
(7) Dopisi za koje u ovom Zakonu nije propisano da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takoer
osobno, no oni se, ako se primatelj ne zatekne u stanu ili na poslu, mogu predati kojem od njegovih
punoljetnih lanova domainstva, koji su duni primiti dopis. Ako se oni ne zateknu u stanu, dopis e se
predati nadstojniku ili susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dopis dostavlja osobi na poslu, a ona se tamo
ne zatekne, dopis se moe ostaviti osobi ovlatenoj za primanje pote koja ga je duna primiti, ili osobi koja
je zaposlena na istome mjestu, ako ona pristane da primi podnesak.
(8) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dopis ima dostaviti odsutna i da joj ga osobe iz stavka 7. ovoga lanka
zbog toga ne mogu predati na vrijeme, dopis e se vratiti uz naznaku gdje se odsutni nalazi.
(9) Dostava pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena ili drugoj
osobi koja radi za pravnu osobu.
Dostava tuiteljima i drugim osobama
lanak 147.
(1) Prvi poziv za glavnu raspravu ili ispitivanje i pismena kojima sud trai od osobe da poduzme neku
radnju ili izvri kakvu obvezu dostavljaju se osobno (lanak 146. stavak 4.), oteeniku tuitelju, oteeniku
i osobama iz lanka 108. stavka 2. toke 4. ovoga Zakona, odnosno njihovim zakonskim zastupnicima i
opunomoenicima koji nisu odvjetnici. Na isti nain dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostave tee
rok za pravni lijek. Ako navedene osobe imaju opunomoenika, dostava se obavlja samo njihovu
opunomoeniku.
(2) Dravnom odvjetniku odluke i drugi dopisi mogu se dostavljati i predajom njegovoj pisarnici.
(3) Pozivi za glavnu raspravu i drugi pozivi kao i odluke za koje od dana dostave tee rok za pravni lijek
svim tuiteljima dostavljaju se na adresu koju su naznaili u optunom prijedlogu. Ako se pozivi i odluke ne
mogu dostaviti na adresu koja je naznaena u optunom prijedlogu ili na adresu koju su prijavili sudu,
istaknut e se na oglasnu plou suda i protekom roka od osam dana od isticanja na oglasnoj ploi smatra se
da je dostava postala pravovaljanom.
Potvrda o dostavi
lanak 148.
(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja. Primatelj e na dostavnici
sam naznaiti datum i sat primitka.
(2) Ako primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e ga potpisati, naznaiti datum i sat
primitka i staviti napomenu zato je potpisao primatelja.
(3) Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i naznaiti datum i sat
predaje. Ako primatelj ne zna naznait datum i sat primitka, uinit e to dostavlja te to naznaiti na
dostavnici. U ovim sluajevima, dostava se smatra uredno obavljenom.
(4) Kad primatelj ili punoljetni lan njegova domainstva odbije primiti dopis, dostavlja e zabiljeiti na
dostavnici datum i sat i razlog odbijanja primitka, a dopis e ostaviti u stanu primatelja, u poslovnom
prostoru gdje radi ili e, ako tako to nije mogue, dopis staviti na vrata stana ili poslovnog prostora ili
ostaviti na mjestu gdje se uobiajeno ostavlja pota. Tako to naznait e se na dostavnici. Time je dostava
obavljena. U sluaju dostave na mjestu poinjenja prekraja, ako primatelj svojim potpisom odbije potvrditi
prijam odluke ili drugog dopisa, postupit e se na nain predvien ovim stavkom a odluka ili drugi dopis
ostavit e se primatelju tako to e mu se na pogodan nain uiniti dostupnim i to e se zabiljeiti, ime se
dostava smatra uredno obavljenom.
48
Prekrajni zakon
NN 107/07

(5) Dostavnicu kojom se dopis dostavlja pravnoj osobi, obrtniku ili drugoj osobi koja se bavi samostalnom
djelatnou potpisuje osoba koja je primila dopis.
Dostava u posebnim sluajevima
lanak 149.
(1) Vojnim osobama, pripadnicima redarstvene vlasti i pripadnicima pravosudne policije poziv i drugi dopisi
se dostavljaju, osim na nain predvien ovim Zakonom, i preko njihova zapovjednitva, odnosno
neposrednog zapovjednika.
(2) Osobama kojima je oduzeta sloboda poziv se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su
smjetene.
(3) Pozivi i drugi dopisi osobama koje se nalaze u inozemstvu dostavljaju se sukladno meunarodnim
ugovorima ili uobiajenoj praksi. Dostava se moe obaviti i neposredno putem pote, ako se strana drava
tome ne protivi.
(4) Poziv dravljanima Republike Hrvatske u stranoj dravi, ako se ne primjenjuje postupak propisan
odredbama o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima, dostavlja se posredovanjem
diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj dravi, uz uvjet da se strana drava
ne protivi takvu nainu dostave i uz privolu primatelja poziva. Ovlateni djelatnik diplomatskog ili
konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavlja, ako je poziv uruen u samom poslanstvu, a ako
je poziv dostavljen potom, to potvruje na dostavnici.
(5) Pozivi i odluke koje se donose do zavretka glavne rasprave za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za
okrivljenika, mogu se predati sudioniku u postupku koji pristane da ih urui onomu komu su upueni, ako
tijelo postupka smatra da je na taj nain zajameno njihovo dostavljanje.
(6) Pismena se, osim presude, mogu slati brzojavom, telefaksom, e-mailom ili drugim sredstvom za
komuniciranje na daljinu, ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest upuenu na taj nain
primiti osoba kojoj je upuena. Pozivi, osim prvog poziva i pojedine obavijesti, mogu se sudionicima u
postupku priopiti telefonom.
(7) O dostavi ili obavijesti na nain propisan u stavku 1., 2., 5. i 6. ovoga lanka sastavit e se slubena
biljeka u spisu.
Razgledavanje, prepisivanje i preslikavanje spisa
lanak 150.
(1)Osim stranaka i sudionika u postupku koji nakon pokretanja postupka imaju pravo razgledati, prepisivati
i preslikavati pojedine dijelove spisa, moe to sud dopustiti i svakomu drugom u ijem je to opravdanom
interesu.
(2) Doputenje iz stavka 1. ovoga lanka u potpunosti ili dijelom moe sud uskratiti:
1. ako je potrebno time zatiti osobu okrivljenika ili drugog sudionika u postupku,
2. ako su radnje iz stavka 1. ovoga lanka protivne interesima obrane okrivljenika ili oteenika.
(3) O uskrati iz stavka 2. ovoga lanka, sainit e sud slubenu biljeku i priloiti je u spis.
(4) Kada je postupak u tijeku, doputenje iz stavka 1. ovoga lanka daje sudac koji vodi postupak, a u
njegovoj odsutnosti predsjednik suda. Kada je postupak zavren, doputenje daje predsjednik suda.
(5) Radnje iz stavka 1. ovoga lanka obavljaju se pod nadzorom suda a na troak onoga tko ih je zahtijevao.
(6) Neovisno je li stranka u postupku, sud e dravnom odvjetniku, na njegov zahtjev, dostaviti prekrajni
spis na razgledavanje.

49
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava dvadesetdruga (XXII.) IZVRENJE ODLUKA I OSTALE ODREDBE

1. IZVRENJE ODLUKA
Ope odredbe
lanak 151.
(1) Odluke izvravaju za to nadlena tijela na zahtjev suda ili drugog nadlenog tijela koje je donijelo
odluku, osim ako sud sam ne izvrava svoju odluku.
(2) Presude i rjeenja izvravaju se nakon to su postala pravomona i izvrna, ako ovim Zakonom nije
odreeno drukije.
(3) Presuda postaje pravomona:
1. danom proteka albenog roka ako alba nije podnesena ili je alba podnesena nakon isteka tog roka, ili
kad alba nije doputena,
2. danom odricanja od prava na albu, odustanka od podnesene albe ili odbijanja podnesene albe.
(4) Presuda je izvrna nakon to je:
1. postala pravomona,
2. uruena osueniku,
3. protekao rok za njezino dragovoljno izvrenje, ako je to odreeno presudom, te
4. utvreno da nema zakonskih smetnji za njezino izvrenje.
(5) Rjeenje postaje pravomono kad se vie ne moe pobijati albom ili kada alba nije doputena.
(6) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, rjeenja se izvravaju kad postanu pravomona.
(7) Naredbe se izvravaju odmah ako tijelo koje je izdalo ne odredi drukije.
(8) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili odluke drugog tijela prekrajnog
postupka (odluka je proglaena pravomonom a za to se nisu ostvarili zakonski uvjeti i dr.) ili u raunanje
kazne, ili u pravomonoj odluci nije odlueno o uraunavanju uhienja, zadravanja ili pritvora, ili prije
izdrane kazne, ili ta uraunavanja nisu pravilno obavljena, odluit e o tome posebnim rjeenjem
prvostupanjski sudac odnosno voditelj postupka. alba protiv tog rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje,
osim ako sudac odnosno voditelj postupka nije drukije odredio.
(9) Ako se pojavi sumnja u tumaenje sudske odluke ili odluke drugog tijela prekrajnog postupka, o tome
na nain iz stavka 8. ovoga lanka odluuje sud odnosno drugo tijelo prekrajnog postupka koje je donijelo
pravomonu odluku.
Postupak za izvrenje odluka
lanak 152.
(1) Osuenika kojem je pravomonom presudom izreena kazna zatvora, prekrajni sud na podruju kojeg
ima prebivalite ili boravite rjeenjem upuuje u ustanovu za izdravanje kazne zatvora, nadlenoj za to
prema Zakonu o izvravanju kazne zatvora.
(2) Ako sud koji je donio presudu iz stavka 1. ovoga lanka u prvom stupnju nije nadlean za upuivanje
osuenika na izdravanje kazne zatvora, dostavit e ovjereni prijepis presude s klauzulom pravomonosti
sudu nadlenom prema stavku 1. ovoga lanka.
(3) Ako osuenik prema pravomonoj odluci o prekraju nije u odreenom roku platio u cijelosti ili
djelomino novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, sud ili drugo tijelo
koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomonu odluku postavit e nadlenoj poreznoj upravi-odjelu za
prisilnu naplatu prema mjestu prebivalita ili boravita odnosno sjedita osuenika pisani zahtjev za prisilnu
naplatu. Uz pisani zahtjev dostavit e se ovjereni prijepis pravomone odluke s klauzulom pravomonosti.
Ako se radi o maloljetnom osueniku, postupit e se i sukladno odredbi lanka 71. stavka 2. ovoga Zakona,
50
Prekrajni zakon
NN 107/07

a ako se radi o osueniku pravnoj osobi i sukladno odredbi lanka 59. stavka 3. ovoga Zakona.
Prvostupanjsko prekrajno tijelo moe odluiti i samo provesti postupak prisilnog izvrenja pravomone
odluke o prekraju, sukladno ovome stavku.
(4) Ako porezna uprava-odjel za prisilnu naplatu ni u roku od jedne godine od zaprimanja zahtjeva za
prisilnu naplatu u cijelosti ili djelomino ne naplati novanu kaznu, bez odgode e, osim za osuenika
pravnu osobu i maloljetnog osuenika, podnositelju pisanog zahtjeva vratiti zahtjev s obavijeu da nije
uspjela u cijelosti ili djelomina prisilna naplata novane kazne.
(5) Kada zaprimi obavijest prema stavku 4. ovoga lanka, sud prema mjestu prebivalita ili boravita
osuenika, bez odgode e donijeti rjeenje kojim e:
1. odrediti zamjenu novane kazne zatvorom ili radom za ope dobro na slobodi, sukladno odredbama
lanka 34. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, i
2. uputiti osuenika na izdravanje tako odreenog zatvora ili rada za ope dobro na slobodi, sukladno
stavku 1. ovoga lanka.
(6) Sud koji nije nadlean prema stavku 5. ovoga lanka te tijelo dravne uprave kada prime sukladno
odredbi stavka 4. ovoga lanka obavijest od porezne uprave, bez odgode e odluku o izreenoj novanoj
kazni s klauzulom pravomonosti i zaprimljenu obavijest od porezne uprave dostaviti nadlenom sudu
sukladno stavku 5. ovoga lanka radi postupanja sukladno toj odredbi.
(7) Nain i tijek izdravanja zatvora iz stavka 1. i 5. ovoga lanka provodi se u svemu prema Zakonu o
izvravanju kazne zatvora.
(8) Osueniku koji nije u odreenom roku platio novanu kaznu, zakonom se moe propisati uskrata
izdavanja ili produljenja pojedine dozvole, registracije, ili potvrde iz slubene evidencije iz onog upravnog
podruja u kojem je bio poinjen prekraj za koji nije plaena novana kazna. Ovu uskratu nije mogue
primijeniti u podruju slubenih evidencija koje se tiu osobnih (statusnih) prava, ili onih koje slue slobodi
kretanja, ostvarivanju prava iz rada, mirovinskog i socijalnog osiguranja ili ijim bi se neizdavanjem
ugrozilo zdravlje ili sigurnost graana. Uskrata moe trajati sve do plaanja novane kazne, ali ne nakon to
je nastupila zastara izvrenja novane kazne ili dok osuenik nije stupio na izvravanje zatvora ili rada za
ope dobro na slobodi, sukladno stavku 5. ovoga lanka.
(9) Nadlenost i nain izvravanja rada za ope dobro na slobodi, zatitnih mjera, odgojnih mjera, mlt.
zatvora i zatitnog nadzora uz uvjetnu osudu ureuje se posebnim zakonom.
(10) Raspolaganje pravomono oduzetim predmetima u prekrajnim postupcima ureuje se pravilnikom
kojeg donosi ministar nadlean za poslove pravosua uz suglasnost ministra nadlenog za financije.
(11) Nakon smrti osuenika, ne pokree se postupak za izvravanje prekrajnopravnih sankcija. Ako je
postupak u tijeku, rjeenjem suda ili drugog tijela na iji zahtjev je pokrenut obustavit e se.
(12) alba protiv rjeenja donesenog na temelju lanka 34. stavka 2. tree reenice ovoga Zakona ne odgaa
izvrenje rjeenja.

51
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. OSTALE ODREDBE
Prekrajna evidencija
lanak 153.
(1) Prekrajnu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema pravilniku
kojeg donosi ministar nadlean za poslove pravosua.
(2) Propise o evidenciji izreenih odgojnih mjera donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.
(3) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga lanka vode se u elektronikom obliku.
Pravna pomo
lanak 154.
(1) Sudovi meusobno, a sva dravna tijela sudovima i drugim tijelima koja sudjeluju u prekrajnom
postupku duni su pruiti potrebnu pravnu pomo.
(2) Sudovi e, u okviru svoje nadlenosti, pruiti pravnu pomo drugim dravnim tijelima.
Smrt okrivljenika i prestanak postojanja okrivljene pravne osobe
lanak 155.
(1) Ako se prije zapoinjanja prekrajnog postupka utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna
osoba prestala postojati (lanak 59. stavak 2. prva reenica), rjeenjem e se odbaciti optuni prijedlog, a
ako se injenica smrti ili prestanak postojanja pravne osobe utvrdi nakon zapoinjanja postupka, rjeenjem
e se obustaviti prekrajni postupak.
(2) Ako se postupak moe provesti protiv pravnog sljednika pravne osobe, nee se donositi rjeenje iz
stavka 1. ovoga lanka, ve e se zastati s postupanjem i postupak nastaviti nakon to ovlateni tuitelj na
odgovarajui nain izmijeni optuni prijedlog. Ako je ve doneseno rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka,
nakon to tuitelj izmijeni optuni prijedlog, to e se rjeenje staviti izvan snage i nastaviti postupak.
(3) Ako se nakon izdavanja prekrajnog naloga, a prije njegove pravomonosti ili stavljanja izvan snage,
utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna osoba prestala postojati, rjeenjem e se prekrajni
nalog staviti izvan snage.
(4) Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka donosi sud kod kojeg se nalazi spis u asu utvrenja smrti
okrivljenika odnosno prestanka postojanja pravne osobe.
Imunitet
lanak 156.
(1) Nitko tko u Republici Hrvatskoj poini prekraj ne uiva imunitet od prekrajnog progona, ako ovim
Zakonom nije odreeno drukije.
(2) Za osobe koje po meunarodnom pravu u Republici Hrvatskoj uivaju imunitet od prekrajnog progona,
primjenjuju se o tome pravila meunarodnog prava.
(3) U sumnji jesu li u pitanju osobe koje uivaju pravo imuniteta po pravilima meunarodnog prava sud e
se obratiti za objanjenje ministarstvu nadlenom za poslove vanjskih poslova.
Pokretanje i zapoinjanje prekrajnog postupka
lanak 157.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak pokree:
1. izdavanjem prekrajnog naloga,
2. podnoenjem optunog prijedloga ovlatenog tuitelja.
(2) Prekrajni postupak zapoinje:
1. otvaranjem glavne rasprave,
52
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. u postupku bez glavne rasprave, ispitivanjem okrivljenika ili izvoenjem drugog dokaza.
(3) Ako tijelo prekrajnog postupka vodi prekrajni postupak po slubenoj dunosti, postupak se pokree
donoenjem rjeenja o provoenju prekrajnog postupka.
(4) Rjeenje o pokretanju prekrajnog postupka dostavlja se okrivljeniku s pozivom za raspravu ili
ispitivanje a protiv njega nije doputena alba.
(5) Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka sadri podatke o okrivljeniku te kratak injenini i zakonski opis
prekraja. Ako je to potrebno zbog injenica koje su se utvrdile u postupku, tijelo prekrajnog postupka e
izmijeniti ili proiriti rjeenje na novi prekraj ili u pogledu injeninog i zakonskog opisa prekraja radi
kojeg se ve vodi postupak.
Glava dvadesettrea (XXIII.) TIJEK POSTUPKA DO DONOENJA PRESUDE
1. IZVIDI I HITNO IZVOENJE DOKAZA
Izvidi prekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora
lanak 158.
(1) Ovlatene osobe tijela dravne uprave kada postupaju u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora
ili ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj, dune su poduzeti potrebne mjere da se:
1. utvrdi je li poinjen prekraj i tko je poinitelj,
2. poinitelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne,
3. otkriju i osiguraju tragovi prekraja i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica,
4. prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje prekrajnog postupka.
(2) Tijela dravne uprave mogu traiti obavijesti od graana te poduzimati druge mjere sukladno propisima
kojima je ureeno njihovo djelovanje, osim ako te mjere nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. Ako postoji
opasnost od naruavanja javnog reda ili opasnost po sigurnost osoba i imovine, tijela dravne uprave mogu
traiti pomo policije u obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Policija radi ispunjenja zadae iz stavka 1. ovoga lanka moe:
1. traiti potrebne obavijesti od graana,
2. obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage,
3. u najkraem potrebnom vremenu a najdulje est sati nadzirati i ograniiti kretanje odreenih osoba na
odreenom prostoru,
4. poduzeti druge mjere za otkrivanje osoba i stvari (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda, klopka, i
dr.),
5. poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem istovjetnosti osoba i predmeta,
6. u nazonosti odgovorne osobe obaviti pregled odreenih objekata i prostorija dravnih tijela, pravnih
osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju i podatke,
7. poduzeti i druge potrebne mjere i radnje.
(4) O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. 3.
ovoga lanka, a od interesa su za prekrajni postupak, sastavit e se slubena biljeka, ako ovim Zakonom ili
posebnim propisom nije odreeno da se sastavlja zapisnik.
(5) Ako je ovlatena slubena osoba tijela dravne uprave u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora
neposredno opaala radnju poinjenja prekraja ili to neposredno utvrdila odgovarajuim tehnikim
ureajima i o tome sainila slubenu biljeku ili tehniku snimku, slubena biljeka i tehnika snimka
dokazi su u prekrajnom postupku. Kao dokaz u prekrajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su
tijela nadzora sainila obavljajui nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sainjeni prema
53
Prekrajni zakon
NN 107/07

odredbama Zakona o opem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se ureuje nadzor.
(6) Prikupljajui obavijesti ovlatena osoba tijela dravne uprave, kada postupa u okviru svoje nadlenosti
za provoenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjienika, sukladno odredbama ovoga Zakona o
ispitivanju okrivljenika u prekrajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja
koji moe biti nazoan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odlui
iskazivati bez branitelja, tijela dravne uprave e zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjienik mogao
uzeti si branitelja kojeg sam odabere ili s liste deurnih odvjetnika.
(7) Ovlatena osoba tijela dravne uprave kada postupa u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora
moe ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u
prekrajnom postupku.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjienika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga lanka mogu se koristiti kao
dokazi u prekrajnom postupku.
Hitno izvoenje dokaza
lanak 159.
(1) Ovlatene osobe tijela dravne uprave kada postupaju u okviru svoje nadlenosti nadzora ako postoje
osnove sumnje da je poinjen prekraj mogu od suda zatraiti da i prije pokretanja prekrajnog postupka
prema odredbama ovoga Zakona naredi:
1. pretragu stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba,
2. privremeno oduzme predmete,
3. privremeno obustavi izvrenje financijske transakcije,
4. prepoznavanje,
5. oevid,
6. potrebna vjetaenja.
(2) Ako postoji opasnost od odgode, nadlena tijela dravne uprave mogu sama odrediti izvoenje radnji iz
stavka 1. ovoga lanka, osim pretrage stana i prepoznavanja. O poduzetim radnjama sastavljaju zapisnik a
za oduzete predmete izdaju i potvrdu, koji se prilau uz optuni prijedlog.
(3) Sud izvrenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka moe povjeriti tijelima dravne uprave.
(4) Zapisnici o radnjama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dokaz su u prekrajnom postupku.
(5) Radnje iz stavka 1. ovoga lanka provode se smislenom primjenom odredbi Zakona o kaznenom
postupku koje se odnose na te radnje i njihovo poduzimanje prije zapoinjanja kaznenog postupka, osim ako
je odredbom ovoga lanka neto drukije odreeno.
(6) Osoba koja ometa provoenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka ili ne preda predmet koji se trai prilikom
pretrage, moe se kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna.
(7) Ako je kod izvoenja radnji iz stavka 1. i 2. ovoga lanka potrebna primjena prinude ili se oekuje
fiziki otpor provoenju radnji, a radnju provodi tijelo dravne uprave razliito od policije, policija e tome
tijelu dravne uprave pruiti pomo pri njezinom provoenju.

54
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA I PRIPREME ZA GLAVNU RASPRAVU

Sadraj optunog prijedloga
lanak 160.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak moe voditi samo na temelju
podnesenog optunog prijedloga ovlatenog tuitelja.
(2) Optuni prijedlog sadri:
1. Podatke o tuitelju i to: naziv dravnog tijela ili pravne osobe, odnosno ime i prezime tuitelja fizike
osobe te adresu tuitelja,
2. za poinitelja prekraja fiziku osobu ime i prezime s osobnim podacima (lanak 171. stavak 1.), je li u
zadravanju i tono od kada a ako je puten na slobodu u kojem vremenu je bio lien slobode, primjenjuje li
se koja od mjera opreza i od kada,
3. za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou
osim podataka iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka jo toan naziv obrta ili djelatnosti, sjedite i mjesto upisa
obrta ili druge samostalne djelatnosti,
4. za poinitelja prekraja pravnu osobu i druge subjekte izjednaene s pravnim osobama njezin toan naziv,
sjedite i matini broj, ime i prezime njezina predstavnika, vrijeme roenja i adresu stanovanja,
dravljanstvo, dravu izdavanja putovnice i broj putovnice ukoliko je stranac te primjenjuje li se koja od
mjera opreza i od kada,
5. injenini opis radnje prekraja iz koje proistjee zakonsko obiljeje prekraja,
6. vrijeme i mjesto poinjenja prekraja, sredstvo kojim je poinjen prekraj te i ostale bitne okolnosti za
tono odreenje prekraja,
7. zakonski naziv prekraja i propis kojim je odreen,
8. prijedlog o dokazima koje treba provesti na glavnoj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih ije se
ispitivanje predlae, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue za utvrivanje injenica, s kratkim
obrazloenjem optunog prijedloga. Tuitelj u optunom prijedlogu moe predloiti vrstu, visinu i trajanje
sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud.
(3) Jednim optunim prijedlogom moe se obuhvatiti vie prekraja ili vie okrivljenika samo ako se prema
odredbama lanka 99. ovoga Zakona moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna odluka o prekraju.
(4) Optuni se prijedlog dostavlja nadlenom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i jedan
primjerak za sud.
Ispitivanje optunog prijedloga
lanak 161.
(1) Sudac kojemu je predmet dodijeljen u rad, po najprije e ispitati je li nadlean i ako ustanovi da nije,
rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i po pravomonosti rjeenja predmet ustupti nadlenom sudu.
(2) Ako se nije oglasio nenadlenim, sud e ispitati je li optuni prijedlog sastavljen sukladno lanku 160.
ovoga Zakona i postoje li okolnosti zbog kojih nije mogue voditi prekrajni postupak.
(3) Ako u optunom prijedlogu nedostaje koji od podataka iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona jer ih
tuitelj nije mogao pribaviti a podaci koji nedostaju nisu takvi da bez njih ne moe zapoeti postupak,
postupak e se nastaviti, a tuitelj ili sud po slubenoj dunosti pribaviti e nedostajue podatke tijekom
postupka.
(4) Ako u optunom prijedlogu nedostaju podaci iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona bez kojih nije
mogue voditi postupak ili su podaci pogreni, sud e pozvati tuitelja da nadopuni ili ispravi optuni
prijedlog u roku od 8 dana. Ako tuitelj to ne uini, sud e rjeenjem odbaciti optuni prijedlog.
(5) Ispitujui optuni prijedlog, sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija ako:
55
Prekrajni zakon
NN 107/07

1. podnositelj optunog prijedloga nije ovlateni tuitelj,

2. postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon,
3. je tuitelj odustao od optunog prijedloga.
(6) Ako sud, ispitujui optuni prijedlog nae da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekraj,
odmah e donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube.
(7) Ako sud smatra da za to postoje uvjeti predvieni ovim zakonom, odmah e izdati prekrajni nalog.
Pripreme za glavnu raspravu
lanak 162.
(1) Ako nije donio ni jednu od odluka iz lanka 161. ovoga Zakona, sud e naredbom odrediti vrijeme i
mjesto odravanja glavne rasprave te na glavnu raspravu pozvati osobe ija je nazonost potrebna.
(2) Na glavnu raspravu e se pozvati:
1. tuitelj i njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik,
2. okrivljenik i njegov branitelj,
3. oteenik i njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik,
4. svjedoci i vjetaci za koje sud smatra da ih je potrebno pozvati
5. druge osobe ija je nazonost na raspravi potrebna.
Pozivanje
lanak 163.
Pozivanje dostavom pisanog poziva obavlja se na adresu osobe koja se poziva, sukladno odredbama lanka
145. stavka 6. toke 1.do 5. ovoga Zakona.
Pozivanje na glavnu raspravu
lanak 164.
(1) Poziv okrivljeniku za glavnu raspravu odnosno ispitivanje ima sadraj sukladno odredbi lanka 128.
ovoga Zakona. Ako nazonost okrivljenika nije nuna, sud e okrivljeniku u pozivu naznaiti da svoju
obranu moe iznijeti pisanim podneskom.
(2) Izmeu dostave poziva okrivljeniku i dana zakazane glavne rasprave odnosno ispitivanja mora se
okrivljeniku ostaviti vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane, a na njegov zahtjev se moe i
skratiti to vrijeme.
(3) Tuitelj se poziva pisanim pozivom tako to e se navesti naziv suda, ime i prezime, odnosno naziv
tuitelja, vrijeme i mjesto dolaska, prekrajni predmet u svezi kojeg se poziva, te slubeni peat suda i
potpis suca.
(4) Sudionici u postupku (lanak 108. stavak 2. toke 1. do 4.), svjedoci, vjetaci i tumai pozivaju se
pisanim pozivom tako to e se navesti njihovo ime i prezime, naziv suda, vrijeme i mjesto dolaska, u kojem
svojstvu se poziva, prekrajni predmet u svezi kojeg se poziva te slubeni peat suda i potpis suca, a
svjedoka, vjetaka i tumaa upozorit e se ako se ne odazove pozivu i ne opravda svoj nedolazak moe se
naloiti njegovo dovoenje.

56
Prekrajni zakon
NN 107/07

3. GLAVNA RASPRAVA
Ope odredbe
lanak 165.
(1) Glavna rasprava poinje njezinim otvaranjem u vrijeme i na mjestu gdje je zakazana. Prije otvaranja
glavne rasprave sud provjerava jesu li se stekli uvjeti za njezino odravanje. Sud nakon otvaranja rasprave
objavljuje predmet postupka.
(2) Glavna je rasprava javna, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
(3) Dunost je suca da se brine o svestranom raspravljanju o predmetu, da sprjeava svako odugovlaenje
postupka i brine o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda.
(4) Sudac upravlja glavnom raspravom, ispituje okrivljenika, svjedoke, vjetake, daje rije strankama i
sudionicima u postupku.
(5) Na glavnoj raspravi se prvo ispituje okrivljenik a potom izvode dokazi redom koji odreuje sudac. Ako
ima vie okrivljenika ispituju se odvojeno, jedan po jedan.
(6) U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehnikim ureajima.
Iznimno, predsjednik suda rjeenjem moe dopustiti fotografsko, a predsjednik Visokog prekrajnog suda
Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi. Stranke i oteenik mogu
za svoje potrebe zvuno snimati tijek rasprave, osim ako je s rasprave iskljuena javnost ili ako time
ometaju tijek postupka.
(7) Ako je snimanje doputeno sukladno stavku 6. ovoga lanka, sudac na glavnoj raspravi moe iz
opravdanih razloga odluiti rjeenjem da se pojedini dijelovi glavne rasprave ne snimaju.
(8) Protiv rjeenja iz stavka 6. i 7. ovoga lanka kojim se odbija ili doputa snimanje nije doputena alba.
(9) Stranke i sudionici u postupku (lanak 108. stavak 1. i 2.) imaju pravo na glavnoj raspravi predlagati
izvoenje dokaza, davati druge prijedloge i izjave i oitovanja o izvedenim dokazima, te uz doputenje suca
postavljati pitanja drugima u postupku. Sudac rjeenjem na zapisniku s kratkim obrazloenjem odluuje o
dokaznim prijedlozima stranaka i sudionika u postupku. Protiv rjeenja nije doputena posebna alba.
Stegovno kanjavanje
lanak 166.
(1) Ako su postupci branitelja, oponumoenika ili zakonskog zastupnika, koje poduzimaju tijekom voenja
postupka, oito upravljeni na odugovlaenje postupka, sud ih moe rjeenjem kazniti novanom kaznom do
5.000,00 kuna.
(2) Ako okrivljenik, branitelj, oteenik, zakonski zastupnik, opunomoenik, svjedok, vjetak, tuma ili
druga osoba nazona zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima suca za odravanje reda, sudac e je
opomenuti a ako i dalje nastavi ometati red moe je novano kazniti do 5.000,00 kuna. Ako je djelo
ometanja reda ili neposluha teke naravi, poinitelj e se kazniti i bez opomene. Za ponovljeno djelo,
poinitelj e se kazniti novanom kaznom do 10.0000,00 kuna.
(3) O kanjavanju odvjetnika ili odvjetnikog vjebenika sud e izvjesiti Hrvatsku odvjetniku komoru.
Pretpostavke za odravanje glavne rasprave
lanak 167.
(1) Ako sudac prije otvaranja glavne rasprave ustanovi da je tuitelj odustao od optunog prijedloga,
presudom e odbiti optubu.
(2) Prije otvaranja rasprave sudac provjerava jesu li dole sve pozvane osobe i jesu li se ostvarili drugi uvjeti
za odravanje rasprave.
(3) Ako na glavnu raspravu nisu dole uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku,
57
Prekrajni zakon
NN 107/07

glavna se rasprava moe odrati i donijeti presuda. Glavna se rasprava moe odrati bez nazonosti
okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje
presude.
(4) Ako druge pozvane osobe nisu dole na glavnu raspravu, ona e se odrati i bez njihove nazonost, a ako
je njihova nazonost nuna, rasprava e se odloiti i sud e ih nanovo pozvati ili, kada za to postoje uvjeti,
narediti njihovo dovoenje.
(5) Ako tuitelj nije uredno pozvan, glavna rasprava se moe iznimno odrati i bez njegove nazonosti samo
ako to nije na tetu njegova pravnog interesa i ne ugroava pravilno utvrivanje injenica u postupku.
(6) Ako postoje uvjeti za odravanje glavne rasprave bez nazonosti pojedinih osoba, proitat e se ranije
iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i miljenje vjetaka.
(7) Ako se nisu ostvarili uvjeti za odravanje glavne rasprave, sudac moe izvan rasprave ispitati svjedoke i
vjetake koji su se odazvali pozivu za raspravu. Zapisnik o njihovu ispitivanju proitat e se na raspravi u
kasnijem dokaznom postupku.
(8) Ako bi se prema stanju dokaza u spisu predmeta trebala donijeti presuda kojom se optuba odbija,
glavna e se rasprava odrati bez obzira na nazonost stranaka i drugih pozvanih osoba i jesu li se stekli
zakonski uvjeti za odravanje rasprave.
Odgoda i prekid glavne rasprave
lanak 168.
(1) Rjeenjem se glavna rasprava koja nije zapoela moe odgoditi, a ako je zapoela prekinut e se i
zakazati njezin nastavak:
1. ako se okrivljenik nije odazvao na raspravu a sud ocjenjuje nunim njegovo ispitivanje prije presuenja, a
nije ga bilo mogue odmah dovesti,
2. ako nije nazona koja druga osoba bez koje se po zakonu ne moe odrati glavna rasprava ili ako bez
nazonosti neke od pozvanih osoba ne bi bilo svrsishodno odrati raspravu pa ih je zato potrebno ponovo
pozvati,
3. ako okrivljenik ili njegov branitelj nisu uredno pozvani na raspravu,
4. ako treba izvesti nove dokaze ili postoje druge smetnje za zavretak rasprave.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka, sud e narediti da se okrivljenik, svjedok i vjetak koji
su bili uredno pozvani dovedu na sljedeu raspravu. Ako te osobe u meuvremenu opravdaju svoj nedolazak
na raspravu i obeaju da e doi na sljedeu, sud e povui nalog o dovoenju, osim ako iz okolnosti ne
proizlazi da te osobe izbjegavaju dolazak na glavnu raspravu.
(3) Sudac moe prekinuti glavnu raspravu radi odmora, proteka radnog vremena, radi pribavljanja odreenih
dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. Sud e voditi brigu o tome da prekid traje to krae.
(4) Protiv rjeenja o odgodi i prekidu glavne rasprave nije doputena alba.
Zapisnik o glavnoj raspravi
lanak 169.
(1) O radu na glavnoj raspravi mora se voditi zapisnik u koji se unosi u bitnom cijeli tijek glavne rasprave.
(2) Zapisnik se zavrava zakljuenjem zasjedanja i potpisuju ga sudac i zapisniar i okrivljenik ako je
nazoan. Ako okrivljenik odbije potpisati zapisnik, to e se u zapisniku naznaiti.
(3) Stranke i sudionici u postupku imaju pravo pregledati zavreni zapisnik i njegove priloge, dati primjedbe
u svezi sa sadrajem i traiti ispravak zapisnika.
(4) Ispravak pogreno upisanih imena, brojeva i drugih oitih pogreaka u pisanju moe narediti sudac na
prijedlog stranaka ili ispitane osobe ili po slubenoj dunosti.
(5) Primjedbe i prijedlozi stranaka u svezi sa zapisnikom te ispravci i dopune obavljeni u zapisniku moraju
se zabiljeiti u nastavku zavrenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabiljeit e se i razlozi zbog kojih
58
Prekrajni zakon
NN 107/07

pojedini prijedlozi i primjedbe nisu prihvaeni. Sudac i zapisniar potpisuju i nastavak zapisnika.
(6) U uvodu zapisnika naznaiti e se sud pred kojim se odrava glavna rasprava, mjesto i vrijeme
odravanja rasprave, ime i prezime suca i zapisniara, tuitelja odnosno njegova zastupnika, okrivljenika i
branitelja, oteenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoenika, tumaa, prekraj koji je predmet
raspravljanja te je li glavna rasprava javna ili je javnost iskljuena.
(7) Zapisnik mora osobito sadravati podatke o tome koji je optuni prijedlog na glavnoj raspravi proitan
ili usmeno izloen, je li tijekom rasprave optuni prijedlog izmijenjen ili proiren, kakve su prijedloge
podnijele stranke i kakve je odluke donosio sudac, koji su dokazi izvedeni, jesu li proitani kakvi zapisnici i
drugi podnesci, jesu li reproducirane zvune ili druge snimke i kakve su primjedbe dale stranke u svezi s
proitanim zapisnicima, podnescima ili reproduciranim snimkama. Ako je s glavne rasprave iskljuena
javnost, u zapisniku e se naznaiti da je sudac upozorio nazone na posljedice ako neovlateno otkriju ono
to su na toj glavnoj raspravi saznali kao tajnu.
(8) Ako je na glavnoj raspravi doneseno rjeenje o zadravanju, mjeri opreza ili jamstvu, to e se rjeenje
unijeti u zapisnik. Ako je na kakvo rjeenje doneseno tijekom glavne rasprave doputena posebna alba,
takvo e se rjeenje izraditi i zasebno, osim ako su se stranke odrekle prava na albu.
(9) U zapisnik o glavnoj raspravi unosi se potpuna izreka presude, uz naznaku je li javno objavljena. Izreka
presude u zapisniku o glavnoj raspravi je izvornik presude.
Poetak glavne rasprave
lanak 170.
(1) Glavna rasprava poinje njezinim otvaranjem, nakon ega se ita ili izlae optuni prijedlog.
(2) Optuni prijedlog ita ili usmeno izlae sudac, a ako je na raspravi nazoan tuitelj odnosno njegov
zastupnik moe to i on uiniti.
Ispitivanje okrivljenika
lanak 171.
(1) Kad se okrivljenik prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime
roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja, iji je
dravljanin, koji mu je matini broj graana Republike Hrvatske, ime se zanima, kakve su mu obiteljske
prilike, zna li pisati, kakve je kole zavrio, je li odlikovan, kakva je imovna stanja, je li kad i zato
prekrajno ili kazneno osuivan, je li i kad izreenu kaznu izdrao, vodi li se protiv njega postupak za koji
drugi prekraj ili kazneno djelo, a ako je maloljetan i tko mu je zakonski zastupnik. Okrivljenik e se pitati i
za druge osobne podatke ako je to od vanosti za postupak. Okrivljenik e se pouiti da je duan odazvati se
pozivu i odmah priopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni boravite, a upozorit e se i na
posljedice ako prema tome ne postupi.
(2) Kad se prvi put ispituje okrivljenik e se upozoriti da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na
pitanja, to e se unijeti u zapisnik.
(3) Okrivljenik se ispituje usmeno. Pri ispitivanju okrivljeniku se moe dopustiti da se slui svojim
biljekama.
(4) Pri ispitivanju treba okrivljeniku omoguiti da se u neometanom izlaganju oituje o svim okolnostima
koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu slue za obranu.
(5) Kad okrivljenik zavri iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se popune praznine ili otklone
proturjenosti i nejasnoe u njegovu izlaganju.
(6) Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika.
(7) Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja ili druga slina sredstva da bi se dolo do
njegove izjave ili priznanja.
(8) Ako je postupljeno suprotno odredbama stavka 2. i 7. ovoga lanka, iskaz okrivljenika ne moe se
59
Prekrajni zakon
NN 107/07

upotrijebiti kao dokaz u prekrajnom postupku.

(9) Ako okrivljenik ne boravi i nema prebivalite na podruju suda koji vodi prekrajni postupak, moe ga
se ispitati zamolbenim putem pred sudom gdje boravi ili ima prebivalite.
Okrivljenikovo pravo na branitelja
lanak 172.
(1) Okrivljenik moe imati branitelja tijekom cijelog prekrajnog postupka, a i prije njegova pokretanja, kad
je to ovim Zakonom propisano (lanak 158. stavak 6.).
(2) Ako je okrivljenik uhien i doveden pred sud, sudac ga je duan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se
okrivljenik oituje da eli branitelja, zastat e se s ispitivanjem najvie do dva sata u kojem vremenu e se
na odgovarajui nain omoguiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste deurnih
odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom
vremenu ne doe, sud moe ispitati okrivljenika i bez nazonosti branitelja. Oitovanje okrivljenika o
branitelju unijeti e se u zapisnik.
(3) Ako sudac ustanovi da je okrivljenik nijem ili gluh duan je, bez obzira u kojoj je fazi postupak, u svemu
postupiti prema stavku 2. ovoga lanka. Ako okrivljenik ne uzme si sam branitelja, na zahtjev suca
predsjednik suda postavit e mu branitelja po slubenoj dunosti u daljnjem tijeku do pravomonog
dovretka postupka. alba protiv rjeenja o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti ne odgaa
izvrenje rjeenja. U svakom sluaju, tijekom ispitivanja okrivljenika a i drugih radnji u postupku u kojima
sudjeluje gluhi ili nijemi okrivljenik, mora biti nazoan tuma.
(4) Ako je postupljeno protivno stavku 2. i 3. ovoga lanka, na iskazu okrivljenika ne moe se utemeljiti
osuujua presuda.
Ispitivanje svjedoka i vjetaka
lanak 173.
(1) Pri ispitivanju svjedoka i vjetaka u prekrajnom postupku primjenjivat e se smisleno odredbe koje
vae u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka i vjetaka, osim ako ovim Zakonom nije to
drukije odreeno (lanak 166. stavak 2., lanak 167. stavak 7. i lanak 168. stavak 2.).
(2) Svjedoka i vjetaka koji ne boravi i nema prebivalite na podruju suda koji vodi postupak moe se i
zamolbenim putem ispitati pred sudom gdje svjedok ili vjetak boravi ili ima prebivalite.
Pretraga, privremeno oduzimanje predmeta, prepoznavanje, oevid i vjetaenja
lanak 174.
Pri obavljanju pretrage stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba, privremenom
oduzimanju predmeta, obustavi izvrenja financijske transakcije, prepoznavanju, oevidu i odreivanju
vjetaenja u prekrajnom postupku pa i prije njegova pokretanja (lanak 159.) primjenjivat e se,
primjereno prekrajnom postupku, smisleno odredbe koje o tome vae u Zakonu o kaznenom postupku.
Isprave i tehnike snimke
lanak 175.
Zapisnici o pretrazi, privremenom oduzimanju predmeta, prepoznavanju, oevidu, vjetaenju, isprave,
knjige, spisi i druga pismena kao i tehnike snimke koje slue za utvrivanje injenica proitat e se ili
pregledati na glavnoj raspravi.
Izmjena, proirenje i podnoenje novog optunog prijedloga
lanak 176.
(1) Ako u tijeku glavne rasprave izvedeni dokazi pokazuju drukije injenino stanje nego je izloeno u
optunom prijedlogu, nazoni tuitelj moe do zavretka dokaznog postupka usmeno izmijeniti (promijeniti,
60
Prekrajni zakon
NN 107/07

suziti ili proiriti) ili podnijeti novi optuni prijedlog. Novi ili izmijenjeni optuni prijedlog moe se odnositi
samo na dogaaj koji je predmet optube, odnosno na s njim usko povezani dogaaj. Ako je rije o manjoj
izmjeni u injeninom opisu djela ili njegovoj drukijoj pravnoj kvalifikaciji, izmjena optunog prijedloga
moe se uinit usmeno na zapisnik.
(2) Sud moe dopustiti prekid glavne rasprave radi pripremanja izmijenjenog ili novog optunog prijedloga i
za to odredit e rok koji ne moe biti dulji od osam dana. Tako izmijenjeni optuni prijedlog dostavit e se
okrivljeniku. Ako tuitelj ne izmijeni optuni prijedlog ili ne podnese novi u zadanom roku, postupak e se
nastaviti prema postojeem optunom prijedlogu.
(3) Okrivljeniku e se u svakom sluaju pruiti mogunost usmenog ili pisanog oitovanja o izmijenjenom
ili novom optunom prijedlogu.
Zavretak dokaznog postupka
lanak 177.
Nakon to stranke i sudionici u postupku (lanak 108. stavak 1. i 2.), nazoni na glavnoj raspravi iscrpe
dokazne prijedloge ili sudac odbije prijedloge za daljnjim izvoenjem dokaza i ustanovi da nema potrebe za
izvoenjem jo nekih dokaza, objavit e da je dokazni postupak zavren.
Zavrni govor stranaka i zavretak glavne rasprave
lanak 178.
(1) Nakon zavrenog dokaznog postupka sudac daje rije strankama, oteeniku i branitelju ako su nazoni
na raspravi. Prvi govori tuitelj, zatim oteenik, branitelj i potom okrivljenik. Sud moe dopustiti da se
tuitelj i oteenik osvrnu na zavrni govor okrivljenika i/ili njegova branitelja, ali nakon toga mora
omoguiti odgovor okrivljenika i/ili njegova branitelja.
(2) Ako sudac nakon zavrnih govora iz stavka 1. ovoga lanka ne utvrdi da treba izvesti jo neke dokaze
objavit e da je glavna rasprava zavrena i povui se radi donoenja presude.

Glava dvadesetetvrta (XXIV.) PRESUDA

Donoenje i objava presude
lanak 179.
(1) Ako sudac utvrdi da ne treba nastaviti glavnu raspravu radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih
pitanja, odmah e donijeti presudu, koju e priopiti nazonim strankama i sudionicima u postupku. Ako u
sloenijim predmetima sud ne moe nakon zavretka glavne rasprave istog dana donijeti presudu, odgodit e
njezino donoenje i objavu za tri dana. O mjestu i vremenu priopavanja presude izvijestit e se nazone
stranke i sudionici. U svakom sluaju, izreka presude unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi i izvornik je
presude. Ako je doneseno i rjeenje o zadravanju i ono se unosi o zapisnik o glavnoj raspravi.
(2) Presuda se donosi i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske.
(3) Presuda se moe odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optuni prijedlog i proveden postupak i
samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proirenog optunog prijedloga.
(4) Sud nije vezan za prijedlog tuitelja o pravnoj ocjeni djela.
(5) Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno
cijenei svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima te e na temelju takve ocjene izvesti
zakljuak je li neka injenica dokazana.
(6) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, ovjerovljeni prijepis presude s obrazloenjem dostavlja se
61
Prekrajni zakon
NN 107/07

strankama i drugim osobama koje imaju pravo albe.

(7) Svatko tko, sukladno ovom Zakonu, ima pravo albe protiv presude moe se odrei toga prava nakon to
mu je usmeno priopena odnosno dostavljena presuda protiv koje ima pravo na albu, a moe i odustati od
ve podnesene albe. Okrivljenik moe odustati od podnesene albe koju je u njegovu korist podnijela za to
ovlatena osoba (lanak 192. stavak 2.). Ako se okrivljenik odrekao prava na albu, albu ne mogu podnijeti
osobe koje su ovlatene albu podnijeti u njegovu korist.
(8) Odricanje od prava na podnoenje albe, odnosno odustajanje od ve podnesene albe je neopozivo.
(9) Ako su se, sukladno stavku 7. ovoga lanka, nakon objave presude tuitelj i okrivljenik odrekli prava na
podnoenje albe, sud nije duan pisati obrazloenje presude. Ovjerovljeni prijepis presude (izreka) dostavit
e im se ako to posebno zahtijevaju.
Vrste presuda
lanak 180.
(1) Presudom se optuba odbija ili se okrivljenik oslobaa optube ili se proglaava krivim.
(2) Ako optuni prijedlog obuhvaa vie prekraja, u presudi e se izrei je li se i za koji prekraj optuba
odbija, ili se okrivljenik oslobaa optube ili se proglaava krivim.
Presuda kojom se optuba odbija
lanak 181.
Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei:
1. ako za suenje nije stvarno nadlean,
2. ako je postupak voen bez optunog prijedloga ovlatenog tuitelja,
3. ako je tuitelj tijekom glavne rasprave odustao od optunog prijedloga,
4. ako je okrivljenik za isti prekraj ve pravomono osuen, osloboen optube ili je postupak protiv njega
pravomono obustavljen a ne radi se o rjeenju o obustavi postupka iz lanka 213. ovoga Zakona.
5. ako se prekrajni progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju
prekrajni progon.
Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube
lanak 182.
Presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube sud e izrei:
1. ako djelo za koje se optuuje po propisu nije prekraj,
2. ako ima okolnosti koje iskljuuju krivnju,
3. ako nije dokazano da je okrivljenik poinio djelo za koje se optuuje.
Presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim
lanak 183.
(1) U presudi kojom se okrivljenik proglaava krivim sud e izrei:
1. za koje djelo se proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeje prekraja te onih o
kojima ovisi primjena ovoga Zakona i propisa kojim je prekraj propisan,
2. naziv prekraja prema propisu kojim je propisan,
3. koja se kazna izrie ili druga mjera primjenjuje ili se prema odredbama ovoga Zakona oslobaa od kazne,
4. koja se zatitna mjera primjenjuje i oduzima li se imovinska korist,
5. odluku o uraunavanju zadravanja i svakom lienju slobode,
6. odluku o trokovima prekrajnog postupka te imovinskopravnom zahtjevu.
(2) Ako je okrivljeniku izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok njezina plaanja.
62
Prekrajni zakon
NN 107/07

Izrada i dostava pisane presude

lanak 184.
(1) Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku mjesec dana nakon objave.
(2) Presudu potpisuju sudac i zapisniar.
(3) Ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se strankama i sudionicima u postupku, osim ako ovim Zakonom
nije odreeno drukije (lanak 146. stavak 3. i 179. stavak 9.), a okrivljeniku, oteeniku tuitelju i
oteeniku ako ima pravo albe, dostavit e se i uputa o pravu na albu.
(4) Pravomona presuda oteeniku e se dostaviti na njegov zahtjev. U postupku za prekraj nasilja u
obitelji, presuda e se uvijek dostaviti i oteeniku.
Sadraj presude
lanak 185.
(1) Pisana presuda mora u potpunosti odgovarati presudi koja je objavljena.
(2) Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
(3) Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republika Hrvatske, naziv suda, ime i prezime
suca i zapisniara, ime i prezime okrivljenika odnosno naziv okrivljene pravne osobe i s njom izjednaenog
subjekta, prekraj za koji se tereti optunim prijedlogom i je li bio nazoan glavnoj raspravi, dan glavne
rasprave i je li bila javna, naznaku tuitelja, ime branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su
bili nazoni na glavnoj raspravi te dan objave presude.
(4) Izreka presude sadri: osobne podatke okrivljenika, odluku kojom se okrivljenik proglaava krivim za
prekraj za koji je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili kojom se optuba odbija.
(5) Ako je okrivljenik proglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u
lanku 183. ovoga Zakona, a ako je osloboen optube ili je optuba odbijena, izreka presude mora
obuhvatiti opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima prekrajnog postupka te o imovinskopravnom
zahtjevu ako je bio postavljen.
(6) U sluaju stjecaja prekraja sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svaki pojedini prekraj, a
nakon toga kaznu koja je izreena za sve prekraje u stjecaju.
(7) U obrazloenju presude sud e iznijeti kratko razloge za svaku toku presude tako to e: izloiti
nesporne injenice, koje sporne injenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu
vjerodostojnosti proturjenih dokaza, zato nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u
postupku, zato nije neposredno ispitan svjedok ili vjetak, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih
pitanja a posebice pri utvrivanju postoji li prekraj i krivnja okrivljenika, o primjeni odreenih odredaba
ovoga Zakona i posebnog propisa o prekraju na okrivljenika i njegovo djelo.
(8) Ako je okrivljeniku izreena kazna, u obrazloenju e se kratko navesti okolnosti koje je sud uzeo u
obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno e dati razloge za ublaavanje kazne, ili izricanje stroe propisane
kazne, ili osloboenje od kazne, ili primjenu mjere upozorenja, za primjenu zatitne mjere i oduzimanje
imovinske koristi. Za izreenu novanu kaznu treba izloiti osobne i imovinske prilike okrivljenika.
(9) Ako se okrivljenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se razloga navedenih u lanku
183. stavku 2. ovoga Zakona to ini.
(10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu glavne stvari, nego e se
ograniiti samo na razloge za odbijanje optube.
Ispravak presude
lanak 186.
(1) Pogreke u imenima i brojevima te druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i
nesuglasnosti napisane presude i druge odluke s izvornikom ispravit e, posebnim rjeenjem, sudac na
zahtjev stranaka ili po slubenoj dunosti.
63
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Ako postoji nesuglasje izmeu napisane presude i druge odluke i njezina izvornika glede podataka iz
lanka 183. stavka 1. toke 1.do 4. i toke 6. ovoga Zakona, rjeenje o ispravku dostavit e se onima kojima
je prije toga dostavljena presuda ili druga odluka.
(3) Drugostupanjska presuda moe se ispraviti samo zbog oitih pogreaka u imenima i brojevima te drugih
oitih pogreaka u pisanju i raunanju, a otpravljena presuda i njezin ispravak proizvodi pravni uinak
prema strankama i treim osobama.
(4) Ako se ispravkom mijenja pravni poloaj okrivljenika, rjeenje o ispravku presude ili druge odluke
dostavit e se svim kojima je presuda ili druga odluka dostavljena i koji imaju pravo albe ili drugog
pravnog sredstva. U tom sluaju ovlatenicima prava na albu ili drugo pravno sredstvo tee novi rok za
podnoenje albe ili drugog pravnog sredstva.
Glava dvadesetpeta (XXV.) PREKRAJNI POSTUPAK PRED TIJELIMA DRAVNE UPRAVE
Primjena propisa o voenju postupka
lanak 187.
Tijela dravne uprave stvarno nadlena za voenje prvostupanjskog prekrajnog postupka vode postupak
prema postupovnim odredbama ovoga Zakona koje se odnose na prekrajne sudove, osim ako odredbama
ove glave nije neto drukije propisano.
Pokretanje prekrajnog postupka
lanak 188.
Tijela dravne uprave vode prekrajni postupak po slubenoj dunosti, ili na temelju optunog prijedloga
ovlatenog tuitelja.
Voenje postupka
lanak 189.
(1) U tijelu dravne uprave prekrajni postupak provodi, odluku o prekraju i druge odluke donosi voditelj
postupka pojedinac, osim ako zakonom nije odreeno da postupak provodi vijee.
(2) Vijee iz stavka 1. ovoga lanka moe ovlastiti lana vijea za voenje postupka i donoenje odluka
tijekom postupka, osim donoenja odluke o prekraju.
(3) Za voditelja postupka i predsjednika vijea moe se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s
poloenim pravosudnim ispitom.
(4) Imenovanje iz stavka 3. ovoga lanka obavlja se prema ustrojstvenom zakonu za nadleno tijelo dravne
uprave koje vodi prekrajni postupak.
(5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka ne odnose se na tijela dravne uprave koja prilikom provoenja
nadzora izdaju prekrajni nalog (ne vode prekrajni postupak).
(6) Kada je u ovom Zakonu odreeno da odluku u tijeku postupka donosi predsjednik nadlenog
prekrajnog suda, odnosno Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekrajni sud
Republike Hrvatske, u tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak istu odluku donosi elnik
nadlenog tijela dravne uprave, odnosno ministar nadlean za to tijelo dravne uprave.
(7) Ako se u prekrajnom postupku pred tijelom dravne uprave steknu uvjeti za odreivanje, odnosno
produljenje zadravanja okrivljenika prema uvjetima lanka 135. i 136. ovoga Zakona, tijelo dravne uprave
e o tome zatraiti donoenje odluke od nadlenog prekrajnog suda. Tijelo dravne uprave moe radi
donoenja odluke o tome narediti dovoenje okrivljenika tome sudu.
64
Prekrajni zakon
NN 107/07

Odluka o prekraju
lanak 190.
(1) Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenjem o prekraju obustavlja prekrajni
postupak ili okrivljenika proglaava krivim.
(2) U sluajevima iz lanka 181. i 182. ovoga Zakona, protiv okrivljenika se rjeenjem o prekraju
obustavlja prekrajni postupak.
(3) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, rjeenje o prekraju kojim se okrivljenik proglaava krivim
ima odgovarajue sadraj prema lanku 183. ovoga Zakona.
(4) U uvodu rjeenja o prekraju naznauje se Republika Hrvatska.
(5) Ako je rjeenjem o prekraju okrivljeniku izreena novana kazna, u rjeenju e se odrediti rok njezina
plaanja.

Glava dvadesetesta (XXVI.) REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI

1. ALBA PROTIV PRESUDE PRVOSTUPANJSKOG SUDA
Ope odredbe
lanak 191.
(1) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, protiv presude prvostupanjskog suda ovlatene osobe mogu
podnijeti albu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude.
(2) Ako je presuda dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju ali u razliite dane, albeni rok raunat e
se od kasnijeg dana.
(3) Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje presude.
(4) Odredbe o albi protiv presude prvostupanjskog suda smisleno e se primijeniti na albu protiv rjeenja
o prekraju prvostupanjskog tijela dravne uprave (lanak 190.).
Ovlatenici prava na albu
lanak 192.
(1) albu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oteenik.
(2) U korist okrivljenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji,
zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i udomljenik. albeni rok i u tom sluaju tee prema
lanku 191. stavku 1. ovoga Zakona.
(3) Tuitelj moe podnijeti albu i na tetu i u korist okrivljenika.
(4) Oteenik moe pobijati presudu samo zbog odluke o trokovima prekrajnog postupka.
(5) albu moe podnijeti i onaj kome je oduzeta imovinska korist pribavljena prekrajem.
(6) Branitelj okrivljenika i osobe iz stavka 2. ovoga lanka mogu podnijeti albu i bez posebne ovlasti
okrivljenika, ali ne i protiv njegove volje.
Sadraj albe
lanak 193.
(1) alba treba sadravati:
1. oznaku presude protiv koje se podnosi,
2. osnove za pobijanje presude,
3. obrazloenje albe,
65
Prekrajni zakon
NN 107/07

4. prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomino ukine ili preinai,

5. Ime i prezime podnositelja albe i njegov potpis
(2) Sud e odbaciti albu za koju ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi ili tko je podnositelj.
(3) Ako alba ne sadri potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da je potpie u roku od 8 dana, a ako to
ne uini, alba e se odbaciti.
(4) albu koja ne sadri druge podatke iz stavka 1. ovoga lanka sud e uzeti u razmatranje.
(5) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi samo ako te injenice i dokazi nisu postojali u
vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj albe za njih nije znao.
Osnove zbog kojih se presuda moe pobijati
lanak 194.
Presuda se moe pobijati zbog:
1. bitne povrede odredaba prekrajnog postupka,
2. povrede materijalnog prekrajnog prava,
3. pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4. odluke o prekrajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka
i imovinskopravnom zahtjevu.
Bitne povrede odredaba prekrajnog postupka
lanak 195.
(1) Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji:
1. ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao u
voenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, osim ako je raspravu ili postupak sukladno zakonu vodio
sudaki savjetnik, ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
2. ako je na glavnoj raspravi odnosno u voenju postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti (lanak
104. stavak 1.),
3. ako je odrana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku
protivno odredbama ovoga Zakona,
4. ako je okrivljeniku, branitelju, oteeniku tuitelju protivno njegovu zahtjevu uskraeno da se na glavnoj
raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave,
5. ako je protivno Zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s glavne rasprave,
6. ako je sud povrijedio propise prekrajnog postupka o pitanju postoji li optuni prijedlog ovlatenog
tuitelja ili je optuni prijedlog prekoraen,
7. ako je odluku donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud
nepravilno presudom obustavio prekrajni postupak zbog stvarne nenadlenosti,
8. ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
9. ako je presudom povrijeena odredba lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona,
10. ako se presuda temelji na dokazu iz lanka 90. ovoga Zakona,
11. ako je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema
uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u
znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se
navodi u razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih
isprava ili zapisnika.
(2) Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili
postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donoenju presude nije primijenio ili
je nepravilno primijenio koju odredbu ovoga Zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u
postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
66
Prekrajni zakon
NN 107/07

Povrede odredaba materijalnog prekrajnog prava

lanak 196.
Povreda materijalnog prekrajnog prava postoji ako je zakon ili na njemu utemeljen propis povrijeen u
pitanju:
1. je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekraj,
2. ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju,
3. ima li okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon a osobito je li nastupila zastara prekrajnog progona ili
je stvar ve pravomono presuena,
4. je li glede prekraja koji je predmet optube primijenjen propis koji se ne moe primijeniti,
5. je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili opomeni odnosno odlukom o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju
imovinske koristi prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu,
6. jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju uhienja, zadravanja i izdrane kazne.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje
lanak 197.
(1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja.
(2) Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je sud kakvu odlunu injenicu pogreno utvrdio,
odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki ozbiljno dovodi u sumnju
pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice.
(3) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako kakva odluna injenica nije utvrena.
Odluka o prekrajnopravnim sankcijama i drugim pitanjima
lanak 198.
(1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i opomeni kad tom odlukom nije
prekoraena zakonska ovlast (lanak 196. toka 5.), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na
okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja, i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio
odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne, o uvjetnoj osudi ili opomeni iako su za to postojali
zakonski uvjeti.
(2) Odluka o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda
zakona iz lanka 196. toke 5. ovoga Zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao zatitnu
mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga
moe se pobijati odluka o trokovima prekrajnog postupka.
(3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu moe se pobijati kad je sud o tom pitanju donio odluku protivno
zakonu ili ako je ta odluka neosnovana.
Postupak o albi
lanak 199.
(1) alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za
prvostupanjski i drugostupanjski sud.
(2) Nepravodobnu i nedoputenu albu odbacit e rjeenjem sudac prvostupanjskog suda.
(3) Pravo albe protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ima onaj kome je alba odbaena.
Dostava albe sa spisima drugostupanjskom sudu
lanak 200.
(1) Kad spisi povodom albe stignu drugostupanjskom sudu, ako se radi o prekrajnom postupku koji se
vodi na zahtjev dravnog odvjetnika, dostavit e se spis nadlenomu dravnom odvjetniku, koji ih je duan
67
Prekrajni zakon
NN 107/07

razgledati i bez odgode vratiti sudu.

(2) Nakon to spis stigne u drugostupanjski sud, dodijelit e se sucu izvjestitelju. On moe od
prvostupanjskog suda pribaviti izvjee o povredama odredbi prekrajnog postupka i materijalnog
prekrajnog prava, te na odgovarajui nain provjeriti navode albe, pribaviti potrebna izvjea i spise.
(3) Ako sudac izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili dijelovi zapisnika predvieni u lanku
121. stavku 1. ovoga Zakona, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju u poseban zatvoreni omot i ostavit u
spisu.
Sjednica vijea
lanak 201.
(1) Nakon to je sudac izvjestitelj postupio prema lanku 200. ovoga Zakona i pripremio izvjee o
predmetu, odredit e se vrijeme i mjesto odravanja sjednice vijea.
(2) Ako se radi o albi na presudu kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora, o sjednici vijea izvijestit
e se onaj okrivljenik i njegov branitelj (ako ga ima), koji je u roku predvienom za albu zahtijevao da
bude izvijeten o sjednici, a ako se postupak vodi na zahtjev dravnog odvjetnika o sjednici vijea izvijestit
e se i dravni odvjetnik. Sudac izvjestitelj ili vijee moe, u ovom sluaju, odluiti da se o sjednici vijea
izvijeste okrivljenik i njegov branitelj i kad nije zahtijevao da se izvijesti o sjednici vijea, ako bi njihova
nazonost bila korisna za razjanjenje stvari.
(3) Ako je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka okrivljenik u zadravanju, pritvoru ili na izdravanju kazne,
osigurat e se njegova nazonost na sjednici vijea samo ako sudac izvjestitelj ili vijee smatraju to
svrhovitim.
(4) Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Vijee moe od stranaka koje su
nazone na sjednici zatraiti potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima. Stranke mogu predloiti da
se radi dopune izvjea proitaju pojedini spisi i mogu, uz doputenje predsjednika vijea, dati potrebna
objanjenja za svoje stavove iz albe, ne ponavljajui ono to je sadrano u izvjeu.
(5) Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijetene. Ako okrivljenik
nije obavijeten za to to nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana, moe se odrati sjednica vijea
iako on o sjednici nije bio izvijeten.
(6) Zapisnik o sjednici vijea odranoj prema stavku 2. ovoga lanka, prikljuuje se spisima
prvostupanjskog i drugostupanjskog suda.
Granice ispitivanja prvostupanjske presude i neka ogranienja
lanak 202.
(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom i to iz osnova i razloga
koje alitelj navodi u albi. U dijelu u kojemu po albi ispituje presudu, sud po slubenoj dunosti ispituje i
jesu li presudom na tetu okrivljenika povrijeene odredbe prekrajnog materijalnog prava i je li u postupku
nastupila zastara prekrajnog progona.
(2) U povodu albe tuitelja moe se prvostupanjska presuda ukinuti ili preinaiti i u korist okrivljenika.
(3) Na povredu iz lanka 195. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona alitelj se moe pozvati u albi samo ako tu
povredu nije mogao iznijeti u tijeku glavne rasprave ili postupka, ili je iznio, ali ju prvostupanjski sud nije
uzeo u obzir.
(4) Ako je podnesena samo u korist okrivljenika alba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu.
(5) U korist okrivljenika podnesena alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog
povrede materijalnog prekrajnog prava sadri u sebi i albu zbog odluke o prekrajnopravnoj sankciji i
oduzimanju imovinske koristi.
(6) Ako drugostupanjski sud u povodu bilo ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist
okrivljenika od koristi i za kojeg od suokrivljenika koji nije podnio albu ili je nije podnio u tom smislu,
68
Prekrajni zakon
NN 107/07

postupit e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji, osim ako se protiv alitelja presudom odbija
optuba zbog nastupanja zastare prekrajnog progona.
Odluke drugostupanjskog suda o albi
lanak 203.
(1) Drugostupanjski sud moe u sjednici vijea rjeenjem odbaciti albu kao nepravodobnu ili nedoputenu,
ili presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili rjeenjem ukinuti
prvostupanjsku presudu i dostaviti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku, ili
presudom preinaiti prvostupanjsku presudu.
(2) O svim albama protiv iste presude drugostupanjski sud odluuje jednom odlukom.
Odbacivanje albe
lanak 204.
(1) alba e se odbaciti rjeenjem kao nepravodobna ako se utvrdi da je podnesena nakon zakonskog roka.
(2) alba e se odbaciti rjeenjem kao nedoputena ako se:
1. utvrdi da je albu podnijela osoba koja nije ovlatena na podnoenje albe,
2. utvrdi da je albu podnijela osoba koja se odrekla prava na podnoenje albe ili se prema ovome Zakonu
smatra da se odrekla tog prava,
3. utvrdi da je podnositelj odustao od podnesene albe ili se prema ovome Zakonu smatra da je odustao od
podnesene albe,
4. utvrdi da alba po zakonu nije doputena.
Odbijanje albe
lanak 205.
Drugostupanjski e sud presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad
utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija.
Ukidanje prvostupanjske presude
lanak 206.
(1) Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu osnovanom, rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i
dostaviti predmet na ponovno suenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka,
osim sluajeva iz lanka 207. stavka 1. ovoga Zakona, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja treba naloiti novu glavnu raspravu ili postupak pred prvostupanjskim sudom.
(2) Drugostupanjski sud moe naloiti da se nova glavna rasprava odnosno postupak pred prvostupanjskim
sudom odri pred drugim sucem.
(3) Drugostupanjski sud moe i samo djelomino ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi
presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno suenje.
Preinaavanje prvostupanjske presude
lanak 207.
Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu presudom preinaiti prvostupanjsku presudu ako utvreno
injenino stanje iz izreke prvostupanjske presude prihvati pravilnim i potpuno utvrenim i da se s obzirom
na to utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukija presuda, a prema stanju
stvari i u sluaju povreda iz lanka 195. stavka 1. toke 6. i 9. ovoga Zakona.

69
Prekrajni zakon
NN 107/07

Obrazloenje drugostupanjske presude i rjeenja

lanak 208.
(1) U obrazloenju presude, odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba u bitnome ocijeniti albene navode i
iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir.
(2) Kad se prvostupanjsko presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba prekrajnog postupka, u
obrazloenju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje.
(3) Kad se prvostupanjsko presuda ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja, navest
e se u emu su nedostaci u utvrivanju injeninog stanja, posebice u odluivanju o prijedlozima stranaka
da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zato su novi dokazi i injenice vani za donoenje pravilne
odluke.
Dostavljanje spisa prvostupanjskom sudu
lanak 209.
(1) Drugostupanjski e sud vratiti sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa
svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.
(2) Ako je okrivljenik u zadravanju, drugostupanjski je sud duan svoju odluku sa spisima dostaviti
prvostupanjskom sudu urno.
Ponovno suenje i odluivanje prvostupanjskog suda
lanak 210.
(1) Prvostupanjski sud kojem je predmet dostavljen na ponovno suenje uzet e za osnovu prijanji optuni
prijedlog. Ako je prvostupanjska presuda djelomino ukinuta, taj e sud za osnovu uzeti samo onaj dio
optunog prijedloga koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Na novoj glavnoj raspravi odnosno u postupku stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove
dokaze.
(3) Prvostupanjski je sud duan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je
upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci.
(4) Pri izricanju nove presude prvostupanjski je sud vezan zabranom iz lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona.
2. ALBA PROTIV RJEENJA I PRAVNO SREDSTVO PROTIV NAREDBE
alba protiv rjeenja
lanak 211.
(1) Protiv rjeenja prvostupanjskog suda donesenog prije, u tijeku i nakon provedenog postupka stranke i
osobe ija su prava povrijeena mogu uvijek podnijeti albu kad ovim Zakonom nije propisano da alba nije
doputena. alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje u roku tri dana od dana dostave rjeenja, osim ako
ovim Zakonom nije odreen drugi rok. alba odgaa izvrenje rjeenja osim ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
(2) Rjeavajui o albi, drugostupanjski sud moe rjeenjem odbaciti albu kao nepravodobnu ili kao
nedoputenu, odbiti albu kao neosnovanu ili prihvatiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i prema potrebi
predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje.
(3) Na postupak o albi protiv rjeenja e se odgovarajue primijenjivati odredbe lanka 179. stavka 7. i 8.,
lanka 191., lanka 193. do 199. i lanka 202. stavka 6. ovoga Zakona.

70
Prekrajni zakon
NN 107/07

Pravno sredstvo protiv naredbe

lanak 212.
Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, protiv naredbe nije doputena alba ili drugo pravno sredstvo.
Glava dvadesetsedma (XXVII.) IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. OBNOVA PREKRAJNOG POSTUPKA
Obnova prekrajnog postupka na tetu okrivljenika
lanak 213.
(1) Prekrajni se postupak moe ponovno provesti na zahtjev ovlatenog tuitelja ako je:
1. optuni prijedlog pravomono odbaen zato to nije bilo ovlatenog tuitelja,
2. optuni prijedlog pravomono odbaen iz razloga predvienog lankom 239. stavkom 6. ovoga Zakona,
3. prekrajni postupak pravomono obustavljen jer nije bilo ovlatenog tuitelja,
4. optuba pravomono odbijena jer nije bilo ovlatenog tuitelja.
(2) Prekrajni se postupak moe ponovno provesti, na temelju ispravljenog ili dopunjenog optunog
prijedloga, ako je pravomonim rjeenjem odbaen optuni prijedlog zbog neurednosti ili nepotpunosti.
(3) Ako je pravomonom presudom odbijena optuba zbog toga to je okrivljenik nakon poinjenog
prekraja obolio od kakve trajne duevne bolesti, postupak e se na zahtjev ovlatenog tuitelja nastaviti im
prestanu uzroci zbog kojih je donesena navedena odluka.
(4) Ako ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1. do 3. ovoga Zakona nije u propisanom roku
pokrenuo prekrajni postupak ili je tijekom postupka odustao od optunog prijedloga i stoga je
pravomonom presudom odbijena optuba, a oteenik nije pokrenuo postupak, prekrajni se postupak
moe obnoviti ako se dokae da postupak nije pokrenut odnosno do odustanka od optunog prijedloga je
dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja odgovorne osobe za to u tijelu ovlatenog
tuitelja. Glede dokazivanja kaznenog djela primijenit e se odredba lanka 214. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, rokovi zastare teku od dana kada su se stekli uvjeti za ponovno
pokretanje prekrajnog postupka.
Obnova prekrajnog postupka u korist osuenika
lanak 214.
(1) Prekrajni se postupak zavren pravomonom presudom ili drugom odlukom o prekraju moe obnoviti
u korist osuenika:
1. ako se dokae da je presuda ili druga odluka utemeljena na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka,
vjetaka ili tumaa,
2. ako se dokae da je do presude ili druge odluke dolo zbog kaznenog djela odgovorne osobe tuitelja ili
suca,
3. ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijanjim
dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osuenika koji je bio osuen ili njegovu osudu po blaem
propisu,
4. ako je osuenik za isto djelo vie puta osuen ili ako je vie osuenika osueno zbog istog djela koje je
mogao poiniti samo jedan osuenik ili neki od njih.
(2) U sluajevima iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka mora se pravomonom presudom dokazati da su
navedene osobe proglaene krivim za dotina kaznena djela. Ako se postupak protiv tih osoba ne moe
71
Prekrajni zakon
NN 107/07

provesti zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, injenice iz stavka
1. toke 1. i 2. ovoga lanka mogu se utvrditi i drugim dokazima.
Ovlatenici za podnoenje zahtjeva, podnoenje i odluivanje o zahtjevu
lanak 215.
(1) Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka mogu podnijeti stranke, a nakon smrti osuenika i osobe iz
lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Zahtjev se moe podnijeti i nakon to je prekrajnopravna sankcija izvrena i bez obzira na zastaru.
(3) Zahtjev se podnosi prekrajnom sudu koji je sudio u prijanjem postupku, koji i odluuje o zahtjevu.
(4) U zahtjevu se mora navesti po kojoj zakonskoj osnovi se trai obnova i kojim se dokazima potkrepljuju
injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadri te podatke, sud e postupiti sukladno lanku
117. stavku 4. ovoga Zakona.
(5) U rjeavanju o zahtjevu ne moe sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju prijanje odluke.
(6) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako utvrdi:
1. da zahtjev ne sadri podatke iz stavka 4. ovoga lanka,
2. na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka da je zahtjev podnijela neovlatena osoba,
3. da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka,
4. da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili izneseni u prijanjem zahtjevu za obnovu
postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda,
5. da injenice i dokazi oito nisu prikladni da se na temelju njih dopusti obnova.
(7) Ako sud ne odbaci zahtjev prema stavku 6. ovoga lanka, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci,
koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad
protekne rok za davanje odgovora, sudac e izvidjeti injenice i pribaviti dokaze na koje se poziva u
zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(8) Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za obnovu postupka tako to e
zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu prekrajnog postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu
prikladni da dovedu do obnove prekrajnog postupka.
(9) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu postoje i za kojeg suokrivljenika koji nije
podnio zahtjev, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji.
Novi postupak
lanak 216.
(1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova prekrajnog postupka vae
iste odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem
postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do poetka glavne rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti
i prijanju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda djelomino ili u cijelosti
stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e okrivljeniku
uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen,
sud e izrei novu jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 39. ovoga Zakona.
(4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 202. stavku 4. ovoga Zakona.

72
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO UBLAAVANJE KAZNE

Dopustivost zahtjeva za izvanredno ublaavanje kazne
lanak 217.
(1) Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je kad se nakon pravomonosti odluke o prekraju
kojom je osueniku izreena kazna zatvora ili novana kazna u iznosu veem od deset tisua kuna za fiziku
osobu, iznosu veem od trideset tisua kuna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi
drugom samostalnom djelatnou i iznosu veem od pedeset tisua kuna za pravnu osobu pojave okolnosti
kojih nije bilo kad se izricala odluka o prekraju ili sud za njih nije znao, i ako su postojale, a one bi oito
dovele do blae osude.
(2) Ne moe se podnijeti zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne nakon to je kazna izvrena.
Podnoenje i ovlatenici za podnoenje zahtjeva za izvanredno ublaavanje kazne
lanak 218.
(1) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne podnosi se prekrajnom sudu koji je donio u prvom stupnju
odluku o prekraju.
(2) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne mogu podnijeti osuenik i njegovi srodnici koji su ovlateni
podnijeti albu protiv presude u njegovu korist.
(3) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ne zadrava izvrenje kazne, osim ako u sluaju kazne zatvora
sudac prvostupanjskog suda iz opravdanih razloga ne naloi drukije.
(4) Podneseni zahtjev prvostupanjski sud bez odgode zajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokom
prekrajnom sudu Republike Hrvatske.
Odluivanje o zahtjevu za izvanredno ublaavanje kazne
lanak 219.
(1) O zahtjevu za izvanredno ublaavanje kazne odluuje Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske.
(2) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske e zahtjev odbaciti ako je nedoputen, odnosno odbiti ako
ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno ublaavanje kazne. Ako zahtjev prihvati, sud
e rjeenjem preinaiti pravomonu odluku o prekraju glede odluke o kazni.
(3) Rjeenje kojim je prihvatio zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, sud e opozvati ako se dokae da
se rjeenje temelji na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka
3. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI
Zahtjev za zatitu zakonitosti i primjena Zakona o kaznenom postupku
lanak 220.
(1)Protiv pravomonih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravomonim
odlukama dravni odvjetnik Republike Hrvatske moe podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako je
povrijeen zakon.
(2) Odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti i
odluivanje o njemu na odgovarajui e se nain primjenjivati na zahtjev za zatitu zakonitosti u
prekrajnom postupku.
(3) Dravni odvjetnik ne mora podii zahtjev za zatitu zakonitosti ako smatra da je povrijeen zakon, ali da
povreda zakona nije utjecala na pravilnost odluke i da se ne radi o pravnom pitanju vanom za jedinstvenost
sudske prakse ili zatitu ljudskih prava.
73
Prekrajni zakon
NN 107/07

TREI DIO POSEBNI POSTUPCI I OSTALE ODREDBE

Glava dvadesetosma (XXVIII.) URNI POSTUPAK
Uvjeti za voenje urnog postupka
lanak 221.
(1) urni se prekrajni postupak vodi:
1. za prekraje za koje je kao jedina kazna propisana novana kazna do 10.000,00 za fiziku osobu, novana
kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
2. protiv maloljetnog poinitelja prekraja,
3. protiv uhienika (lanak 134. stavak 4.),
4. protiv okrivljenika kojem je odreeno zadravanje (lanak 135. stavak 1.),
5. protiv okrivljenika koji nema stalno prebivalite ili boravak u Republici Hrvatskoj,
6. po prigovoru protiv obaveznog prekrajnog naloga, zbog poricanja prekraja.
(2) urni se postupak moe na prijedlog tuitelja provesti i za prekraje kod kojih je propisana kazna vea
od one navedene u stavku 1. toki 1. ovoga lanka, ali u tom sluaju prekrajni sud ne moe izrei veu
kaznu od one predviene u stavku 1. toki 1. ovoga lanka.
(3) Prekrajni postupak zapoet kao urni provest e se i pravomono dovrit kao urni postupak bez obzira
da li i dalje postoje uvjeti za voenje urnog postupka iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Ako se istodobno vodi postupak protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, urni e se
postupak provesti samo ako za voenje urnog postupka postoje uvjeti predvieni stavkom 1. tokom 1.
ovoga lanka i za pravnu osobu i za odgovornu osmobu u pravnoj osobi. Ako se protiv odgovorne osobe
treba provesti urni postupak na temelju stavka 1. toke 3. 5. ovoga lanka, urni e se postupak provesti i
protiv pravne i protiv odgovorne osobe.
(5) Ako se istodobno vodi postupak protiv vie okrivljenika urni e se postupak provesti ako u odnosu na
sve okrivljenike, odnosno na sve prekraje, postoje uvjeti za voenje urnog postupka prema stavku 1. toki
1. ovoga lanka. Ako se protiv nekog od okrivljenika treba provesti urni postupak na temelju stavka 1.
toke 3. 5. ovoga lanka, urni e se postupak provesti protiv svih okrivljenika.
(6) Ako se istodobno vodi postupak protiv punoljetnog i maloljetnog poinitelja prekraja uvijek e se
provesti urni postupak.
(7) Ako se vodi postupak protiv okrivljenika koji je neki prekraj poinio kao maloljetnik a neki kao
punoljetna osoba provest e se urni postupak.
Voenje urnog postupka i primjena ostalih odredbi ovoga Zakona
lanak 222.
(1) U voenju urnog prekrajnog postupka odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, osim ako
odredbama ove glave nije to drukije odreeno.
(2) U voenju urnog prekrajnog postupka provest e se pojedine radnje sukladno ovome Zakonu pri emu
se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o glavnoj raspravi, njezinom zakazivanju i voenju.
(3) Sud sukladno odredbama ovoga Zakona poziva okrivljenika, svjedoke, vjetaka i ostale radi ispitivanja
te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjanjeno donosi
odluku o prekraju.
(4) Tijekom postupka tuitelj i drugi sudionici u postupku mogu sudjelovati u postupku na nain predvien
ovim Zakonom.

74
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava dvadesetdeveta (XXIX.) POSTUPAK PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA

PREKRAJA
Ope odredbe
lanak 223.
(1) U postupku protiv maloljetnog poinitelja prekraja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, osim ako
odredbama ove glave nije to drukije odreeno.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, maloljetnog poinitelja prekraja mora se prije donoenja
odluke o prekraju ispitati.
(3) Pri ispitivanju maloljetnika i poduzimanju drugih radnji kojima je maloljetnik nazoan, postupat e se
obazrivo, tako da, s obzirom na duevnu razvijenost i osobna svojstva maloljetnika, voenje prekrajnog
postupka ne teti razvoju njegove linosti.
(4) Maloljetnika se poziva a i dostavljaju mu se druga pismena preko roditelja, odnosno zakonskog
zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili drugih opravdanih okolnosti.
(5) Sud izvjeuje centar za socijalnu skrb kad su u prekrajnom postupku utvrene injenice i okolnosti
koje upuuju na potrebu poduzimanja mjera radi zatite prava i dobrobiti maloljetnika.
(6) U postupku prema maloljetnom poinitelju prekraja, uz ovlasti predviene ovim Zakonom, predstavnik
centra za socijalnu skrb ima pravo upoznati se s tijekom postupka, u tijeku tog postupka stavljati prijedloge i
upozoravati na injenice i dokaze koji su vani za donoenje ispravne odluke.
(7) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku ovlateni tuitelj obavijestit e nadleni centar za
socijalnu skrb. Ako je tuitelj oteenik, obvezan je to uiniti sud koji vodi postupak protiv maloljetnika.
(8) Nitko ne moe biti osloboen dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne
razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi.
(9) Tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetniku i druga tijela i ustanove od kojih se trae obavijesti,
izvjea ili miljenja duna su najhitnije postupiti kako bi se postupak to prije zavrio.
(10) Bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek prekrajnog postupka prema maloljetniku niti odluka
donesena u tom postupku. Objaviti se moe samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji
postoji odobrenje, ali se tada ne smije navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo
zakljuiti o kojem je maloljetniku rije.
(11) U postupku protiv maloljetnika uvijek je iskljuena javnost, a sud moe dopustiti nazonost osoba koje
se bave zatitom i odgojem maloljetnika te znanstvenicima.
(12) U postupku protiv maloljetnog poinitelja prekraja koji nema stalno prebivalite ili boravite u
Republici Hrvatskoj nee se primijeniti odredbe stavaka 5. 7. ovoga lanka.
Nadleni sud
lanak 224.
(1) Mjesno je nadlean za postupak prema maloljetnom poinitelju prekraja sud njegova prebivalita, a ako
maloljetnik nema prebivalita ili ono nije poznato sud maloljetnikova boravita. Postupak se moe
provesti pred sudom boravita maloljetnika koji ima prebivalite ili pred sudom mjesta poinjenja prekraja
ako je oito da e se pred tim sudom lake provesti postupak.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka se ne primjenjuje u sluaju iz lanka 225. stavka 1. (ako ne doe do
razdvajanja postupka) i 2. ovoga Zakona.
(3) U postupku protiv maloljetnog poinitelja prekraja koji nema stalno prebivalite ili boravite u
Republici Hrvatskoj primijenit e se ope odredbe o nadlenosti u prekrajnom postupku.

75
Prekrajni zakon
NN 107/07

Razdvojeni i jedinstveni postupak

lanak 225.
(1) Kad je maloljetnik sudjelovao u poinjenju prekraja zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema
njemu razdvojit e se i provesti samostalno, osim ako razdvajanje postupka nije nikako mogue bez tete za
svestrano razjanjenje stvari. Protiv rjeenja o razdvajanju postupka i protiv rjeenja o tome da se postupak
nee razdvojiti nije doputena alba.
(2) Kad je ista osoba poinila neki prekraj kao maloljetnik a neki kao punoljetnik, provest e se jedinstveni
postupak.
Naelo svrhovitosti
lanak 226.
(1) Ako sud ustanovi da zapoinjanje i voenje postupka ne bi bilo opravdano s obzirom na osobne
okolnosti maloljetnika i poinjeni prekraj, odluit e, bez obzira na dokaze koji stoje protiv maloljetnika,
da postupak ne zapone ili da se zapoeti postupak obustavi.
(2) Ako ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1. do 3. ovoga Zakona ustanovi da postoje okolnosti
iz stavka 1. ovoga lanka, ovlaten je odluiti da ne pokrene prekrajni postupak, time da e upozoriti
maloljetnika na njegovo djelo i o tome upoznati maloljetnikova roditelja, posvojitelja, skrbnika i druge
osobe koje skrbe za njega.
Odluke u postupku protiv maloljetnih poinitelja prekraja
lanak 227.
(1) Presudom se u obliku predvienom za osuujuu presudu maloljetnom poinitelju prekraja izrie
kazna.
(2) Rjeenjem se obustavlja postupak protiv maloljetnog poinitelja prekraja:
1. u sluajevima kada sud donosi presudu prema lanku 181. i 182. ovoga Zakona,
2. kada sud ustanovi da nije svrhovito izrei maloljetnom poinitelju prekraja ni kaznu ni primijeniti
odgojnu mjeru (lanak 226 stavak 1.),
(3) Rjeenjem se maloljetnom poinitelju prekraja primjenjuje odgojna mjera. U izreci tog rjeenja se
navodi samo koja se mjera primjenjuje, ali se maloljetni poinitelj ne proglaava krivim za prekraj koji mu
se stavlja na teret. U obrazloenju rjeenja navest e se opis prekraja i okolnosti koje opravdavaju primjenu
odgojne mjere koja je primijenjena.
(4) Maloljetnog poinitelja prekraja moe se obvezati na plaanje trokova prekrajnog postupka i
ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako ima vlastite prihode ili imovinu.
(5) Protiv rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka alba se podnosi u roku od osam dana.

76
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava trideseta (XXX.) PREKRAJNI NALOG

1. OPE ODREDBE
Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga
lanak 228.
(1) Prekrajni nalog kao posebna odluka o prekraju moe se izdati:
1. prije pokretanja prekrajnog postupka,
2. nakon pokretanja prekrajnog postupka, bez provoenja glavne rasprave odnosno postupka.
(2) Prekrajni se nalog moe izdati samo protiv punoljetnog poinitelja prekraja.
(3) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, prekrajnim se nalogom moe, prema uvjetima ovoga
Zakona, izrei odnosno primijeniti svaka od propisanih prekrajnopravnih sankcija za punoljetne poinitelje
prekraja, oduzimanje imovinske koristi, odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog
naloga i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih
analiza i vjetaenja.
(4) Prekrajnim se nalogom ne moe izrei kazna zatvora ni zatitne mjere, osim oduzimanje predmeta i
zabrana upravljanja motornim vozilom.
(5) U postupku za izdavanje prekrajnog naloga na odgovarajui se nain primjenjuju ostale odredbe ovoga
Zakona ako odredbama o postupku za izdavanje prekrajnog naloga nije neto drukije odreeno.
Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga
lanak 229.
(1) Prema uvjetima ovoga Zakona, prekrajni su nalog ovlateni izdati:
1. sud,
2. tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak,
3. ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona te dravne agencije osniva kojih je
Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske.
(2) Ako je optuni prijedlog podnio tuitelj oteenik, sud i tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni
postupak mogu izdati prekrajni nalog samo na njegov prijedlog.
2. PREKRAJNI NALOG POJEDINIH OVLATENIKA
Sud
lanak 230.
Sud moe izdati prekrajni nalog ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1. da je ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1., 2., 3. i 4. (u sluaju iz lanka 229. stavka 2.)
ovoga Zakona podnio optuni prijedlog,
2. da sud nije donio rjeenje sukladno lanku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona,
3. da je prekraj iz optunog prijedloga utvren:
a) neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tuitelja koja je o tome sainila
slubenu biljeku ili zapisnik, ili
b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela; ili
c) upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza
i vjetaenja.
77
Prekrajni zakon
NN 107/07

Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak

lanak 231.
Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe izdati prekrajni nalog ako su ispunjeni svi
sljedei uvjeti:
1. da je ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1., 2., 3. i 4. (u sluaju iz lanka 229. stavka 2.)
ovoga Zakona podnio optuni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o poinjenju prekraja,
2. da nije donijelo rjeenje prema lanku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona,
3. da je prekraj iz optunog prijedloga ili prijave utvren:
a) neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene slubene osobe tuitelja ili samoga tijela
dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili
b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela; ili
c) upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza
i vjetaenja.
Dravni odvjetnik
lanak 232.
Dravni odvjetnik moe izdati prekrajni nalog ako je prekraj iz prijave o prekraju utvren:
1. neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tijela koje je podnijelo prijavu o
prekraju i o tome sainilo slubenu biljeku ili zapisnik, ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili
3. upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza
i vjetaenja.
Tijela dravne uprave i dravne agencije kao ovlateni tuitelji
lanak 233.
(1) Tijela dravne uprave kao ovlateni tuitelji mogu izdati prekrajni nalog ako su utvrdili prekraj:
1. neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju
inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadlenosti, koje su o tome sainile slubenu biljeku ili
zapisnik, ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili
3. upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza
i vjetaenja.
(2) Odredbe ovoga Zakona o tijelima dravne uprave kao ovlatenicima za izdavanje prekrajnog naloga u
svemu se primjenjuju i na dravne agencije iz lanka 229. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona.
3. SADRAJ I POSTUPAK IZDAVANJA I PRIGOVOR PROTIV PREKRAJNOG NALOGA
Sadraj prekrajnog naloga i njegova dostava
lanak 234.
(1) Prekrajni se nalog u pisanom obliku izdaje sadrajno odgovarajuom primjenom odredbi lanka 183. i
185. ovoga Zakona, ako odredbama ovoga lanka nije neto drukije odreeno.
(2) U obrazloenju prekrajnog naloga e se ukratko navesti samo dokazi, i ovim Zakonom drugi uvjeti
predvieni, koji opravdavaju njegovo izdavanje.
(3) Prekrajni nalog sud dostavlja okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tuitelju, a tijelo dravne
uprave koje vodi prekrajni postupak okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tuitelju ako se postupak
78
Prekrajni zakon
NN 107/07

vodi na zahtjev ovlatenog tuitelja.

(4) Ostali ovlateni izdavatelji prekrajnog naloga dostavljaju prekrajni nalog okrivljeniku.
Prigovor protiv prekrajnog naloga
lanak 235.
(1) Protiv prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana izdavatelju podnijeti prigovor:
1. okrivljenik,
2. branitelj,
3. osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Okrivljenik se moe odrei prava na podnoenje prigovora protiv prekrajnog naloga, a od pravodobno
podnesenog prigovora moe odustati do zapoinjanja prekrajnog postupka i prije nego je prekrajni nalog
stavljen izvan snage.
(3) Odricanje od prava na podnoenje prigovora i odustanak od ve podnesenog su neopozivi.
(4) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje prigovora dopustit e se povrat u
prijanje stanje. Na odluivanje o molbi za povrat u prijanje stanje primijenit e se o tome odredbe ovoga
Zakona o molbi za povrat u prijanje stanje zbog proputanja roka za podnoenje albe protiv presude.
Sadraj prigovora
lanak 236.
(1) Prigovor sadri:
1. naznaku prekrajnog naloga protiv kojeg se podnosi i tijela kojem se podnosi,
2. ime i prezime podnositelja i njegov potpis,
3. osnov zbog kojeg se prigovor podnosi,
4. obrazloenje, ako se prigovor podnosi samo zbog izreenih odnosno primijenjenih prekrajnopravnih
sankcija.
(2) Prigovor koji je pravodobno podnijela ovlatena osoba odgaa izvrenje prekrajnog naloga.
Osnove zbog kojih se prigovor moe podnijeti
lanak 237.
(1) Prigovor se moe podnijeti zbog:
1. poricanja prekraja
2. izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije, oduzete imovinske koristi ili odreenih
trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga.
(2) Ako se prigovor podnosi iz osnova stavka 1. toke 2. ovoga lanka, podnositelj treba obrazloiti
prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor.
Postupak o prigovoru
lanak 238.
(1) Nepravodoban i nedoputen prigovor rjeenjem e odbaciti izdavatelj prekrajnog naloga.
(2) Prigovor e se kao nepravodoban odbaciti ako je od ovlatene osobe podnesen nakon isteka ovim
Zakonom propisanog roka za podnoenje prigovora.
(3) Prigovor e se kao nedoputen odbaciti ako je podnesen od podnositelja koji nije na to ovlaten,
sukladno lanku 235. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Prigovor za koji se ne moe utvrditi na koji se prekrajni nalog odnosi ili tko je podnositelj, rjeenjem e
se odbaciti.
(5) Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da ga potpie u roku od 8 dana, a
ako to ne uini, prigovor e se odbaciti.
(6) Protiv rjeenja o odbacivanju prigovora pravo na albu ima podnositelj prigovora.
79
Prekrajni zakon
NN 107/07

(7) Prigovor koji ne sadri druge podatke iz lanka 236. uzet e se u razmatranje. Ako prigovor ne sadri
osnovu iz lanka 237. stavak 1. ovoga Zakona, ili ona nije jasna, smatrat e se da je prigovor podnesen zbog
poricanja prekraja (lanak 237. stavak 1. toka 1.).
(8) Rjeavajui o albi protiv rjeenja o odbaaju prigovora, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske
rjeenjem moe:
1. obaciti kao nepravodobnu ili nedoputenu albu,
2. odbiti albu kao neosnovanu,
3. prihvatiti albu, ukinuti prvostupanjsko rjeenje i predmet dostaviti izdavatelju prekrajnog naloga na
ponovno odluivanje,
4. prihvatiti albu, preinaiti prvostupanjsko rjeenje i prigovor prihvatiti pravodobnim, doputenim
odnosno potpunim, te ako se radi o prigovoru iz lanka 237. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona podnesenom
protiv prekrajnog naloga suda ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak dostaviti im spis radi
provoenja prekrajnog postupka, a ako se radi o prigovoru podnesenom protiv prekrajnog naloga izdanom
od drugog ovlatenog izdavatelja dostaviti mu spis radi dostave spisa sudu ili tijelu dravne uprave koje
vodi prekrajni postupak radi provoenja prekrajnog postupka. Sud ili tijelo dravne uprave e, u ovom
sluaju, izdani prekrajni nalog prihvatiti kao optuni prijedlog tuitelja. Pri tom se nee primijeniti odredba
lanka 117. stavka 4. ovoga Zakona ako prekrajni nalog sadri podatke o prekraju i njegovu poinitelju.
Ako se, u ovom sluaju, radi o prigovoru iz lanka 237. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona, Visoki e
prekrajni sud Republike Hrvatske postupiti prema stavku 11. ovoga lanka.
(9) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona protiv prekrajnog naloga suda
ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koji nisu donijeli rjeenje sukladno stavcima 1., 4. i 5.
ovoga lanka, kao i u sluaju iz stavka 7. ovoga lanka, provest e se prekrajni postupak Nakon otvaranja
glavne rasprave odnosno prije ispitivanja okrivljenika izdani e se prekrajni nalog rjeenjem staviti izvan
snage. Protiv rjeenja o stavljanju prekrajnog naloga izvan snage nije doputena alba.
(10) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona protiv prekrajnog naloga
ovlatenih tuitelja koji nisu donijeli rjeenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, prekrajni e nalog
skupa s prigovorom dostaviti nadlenom sudu radi postupanja sukladno stavku 9. ovoga lanka.
(11) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona a izdavatelj prekrajnog
naloga ne donese rjeenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, dostavit e prekrajni nalog skupa s
prigovorom Visokom prekrajnom sudu Republike Hrvatske koji e prigovor prihvatiti albom protiv
prekrajnog naloga i odluiti odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o albenom postupku.
(12) U prekrajnom postupku koji se vodi sukladno stavku 8. toki 4. i stavku 9. i 10. ovoga lanka sud nije
vezan zabranom iz lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona.
Glava tridesetprva (XXXI.) OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG I NAPLATA NOVANE KAZNE
NA MJESTU POINJENJA PREKRAJA
1. OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG
Opi uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga
lanak 239.
(1) Ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona prije pokretanja prekrajnog
postupka protiv poinitelja prekraja, ukljuivi i maloljetnika, obvezno e izdati prekrajni nalog (obavezni
prekrajni nalog) za:
1. prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
80
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. prekraj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novana kazna do 2.000,00 kuna za
fiziku osobu, do 5.000,00 kuna za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu
samostalnu djelatnost, do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u
pravnoj osobi. Ako za prekraj odgovaraju pravna i u njoj odgovorna osoba, a uvjeti za izdavanje obaveznog
prekrajnog naloga postoje samo u odnosu na pravnu osobu, obavezni prekrajni nalog izdat e se i u
odnosu na pravnu i u odnosu na odgovornu osobu. Ako uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga
postoje samo u odnosu na odgovornu osobu, nee se izdavati obavezni prekrajni nalog.
(2) Ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu izdati prekrajni nalog sukladno
odredbama o obaveznom prekrajnom nalogu i ako je zakonom za odreeni prekraj propisana novana
kazna vea od onih iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, ako je prema odredbama ovoga Zakona za odnosni
prekraj mogue izrei opomenu ili novanu kaznu do iznosa iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka. U tom e se
sluaju primijeniti odredba stavka 4. ovoga lanka.
(3) Ako u sluaju prekraja u stjecaju za jedan ili vie prekraja ne postoje uvjeti za izdavanje obaveznog
prekrajnog naloga, ili ako bi prekrajnim nalogom za vie prekraja trebalo obuhvatiti vie okrivljenika a za
neki od prekraja ne postoje uvjeti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, nee se primijeniti odredbe o obaveznom
izdavanju prekrajnog naloga. Ovlateni tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka moe u takvom sluaju izdati
prekrajni nalog prema propisima o obaveznom izdavanju prekrajnog naloga samo u pogledu onih
prekraja i njihovih poinitelja za koje postoje uvjeti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Prekrajnim se nalogom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe osim kazne odrediti naknada paualne svote
trokova za izdavanje prekrajnog naloga do 100,00 kuna i trokovi nastali utvrivanjem prekraja
upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja.
(5) U postupku za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se
nain primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o izdavanju prekrajnog naloga, osim ako odredbama ovoga
Zakona o izdavanju obaveznog prekrajnog naloga nije neto drukije odreeno.
(6) Ako je ovlateni tuitelj umjesto prekrajnog naloga iz stavka 1. ovoga lanka podnio optuni prijedlog,
sud taj e optuni prijedlog odbaciti.
(7) Na prekrajni nalog iz stavka 1. i 2. ovoga lanka primijenit e se odredba lanka 234. ovoga Zakona.
Obavezno izdavanje prekrajnog naloga kada je tuitelj pravna osoba s javnim ovlastima ili oteenik
lanak 240.
(1) U sluaju kada je prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave a
ovlateni tuitelj je osoba s javnim ovlastima ili oteenik, ovlateni e tuitelj nadlenom tijelu lokalne i
podrune (regionalne) samouprave podnijeti zahtjev za izdavanjem obaveznog prekrajnog naloga.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sadri bitne podatke o podnositelju, okrivljeniku, samom prekraju i
dokaze kojima se utvruje prekraj.
(3) U odnosu na prekrajni nalog iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primijenit e se odredbe
lanka 239. stavka 2. do 6. ovoga Zakona.
(4) Ako je prekraj propisan zakonom, a ovlateni tuitelj je pravna osoba s javnim ovlastima ili oteenik,
ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekrajnog naloga.
Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga
lanak 241.
(1) Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana podnijeti:
1. okrivljenik,
2. branitelj,
3. osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona.
81
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo i ima sadraj sukladno lanku 236. ovoga Zakona.
(3) Pravodoban i od ovlatene osobe podnesen prigovor zadrava izvrenje prekrajnog naloga.
Osnove za prigovor
lanak 242.
(1) Prigovor se moe podnijeti zbog:
1. poricanja prekraja,
2. izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja
prekrajnog naloga.
(2) U prigovoru zbog poricanja prekraja podnositelj treba navesti razloge poricanja prekraja (nije poinio
prekraj, djelo nije prekraj, postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju).
(3) Ako se prigovor podnosi iz osnova stavka 1. toke 2. ovoga lanka, podnositelj treba obrazloiti
prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor.
Prethodni postupak po prigovoru
lanak 243.
(1) Kada tijelo koje je izdalo prekrajni nalog primi prigovor protiv prekrajnog naloga bez odgode e ga
zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekrajnom sudu nadlenom prema mjestu poinjenja prekraja.
(2) Sud e rjeenjem odbaciti nepravodoban i nedoputen prigovor te prigovor kojemu se ne moe ustanoviti
podnositelj ili prekrajni nalog protiv kojeg se prigovor podnosi.
(3) Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, sud e pozvati podnositelja da ga potpie u roku od 8 dana, a
ako to ne uini, prigovor e se odbaciti.
(4) Protiv rjeenja o odbacivanju prigovora nije doputena alba.
(5) Prigovor koji ne sadri druge podatke iz lanka 236. ovoga Zakona uzet e se u razmatranje. Ako
prigovor ne sadri osnovu iz lanka 237. stavka 1. ovoga Zakona, ili ona nije jasna, smatrat e se da je
prigovor podnesen zbog poricanja prekraja (lanak 237. stavak 1. toka 1.).
(6) U postupku izdavanja obaveznog prekrajnog naloga nije mogue podnositi molbu za povrat u prijanje
stanje.
Odluivanje o prigovoru
lanak 244.
(1) Ako sud nije odbacio prigovor koji je podnesen zbog poricanja prekraja, ili nije donio presudu zbog
postojanja nekog od razloga iz lanka 196. toke 1. 4. ovoga Zakona, provest e urni postupak (lanak
221.) i donijeti presudu protiv koje nije doputena alba.
(2) Ako je prigovor podnesen zbog izreene kazne ili trokova postupka, sud e izvan rasprave ili urnog
postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekrajni nalog, ako nae da prigovor nije osnovan ili
presudom preinaiti prekrajni nalog u pogledu odluke o kazni ili trokovima postupka, ako nae da je
prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan.
(3) Protiv presude iz stavka 2. ovoga lanka nije doputena alba.

82
Prekrajni zakon
NN 107/07

2. NAPLATA NOVANE KAZNE NA MJESTU POINJENJA PREKRAJA

Ovlatenici i uvjeti za naplatu novane kazna na mjestu poinjenja prekraja
lanak 245.
(1) Ako zakonom nije odreeno drukije, novana se kazna moe naplatiti na mjestu poinjenja prekraja
ako je rije o prekraju za koji je propisana novana kazna do 1.000,00 za fiziku i odgovornu osobu u
pravnoj osobi te do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjednaene subjekte, a slubena je osoba
ovlatenog tuitelja, osim oteenika, prekraj utvrdila:
a) obavljanjem nadzora u okviru svoje nadlenosti,
b) neposrednim opaanjem,
c) uporabom tehnikih ureaja,
d) pregledom vjerodostojne dokumentacije.
(2) Ako se radi o prekraju pravne osobe i njezine odgovorne osobe, za postupanje prema stavku 1. ovoga
lanka dovoljno je da postoji uvjet iz stavka 1. ovoga lanka glede propisane novane kazne samo za pravnu
ili samo za odgovornu osobu.
(3) Usmeno izreena novana kazna prema uvjetima stavka 1. ovoga lanka naplauje se od poinitelja
prekraja uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se nain moe odmah naplatiti i troak utvrenja prekraja
putem tehnikih ureaja.
(4) Ako poinitelj prekraja, sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka, plati izreenu novanu kaznu i troak
utvrenja prekraja, nee se voditi prekrajni postupak, izreena kazna se ne unosi u prekrajnu evidenciju, a
poinitelj prekraja se ne smatra osobom osuenom za prekraj.
(5) Ako policijski slubenik postupajui sukladno stavku 1. ovoga lanka poinitelju prekraja koji nema
prebivalite ili stalno boravite u Republici Hrvatskoj izrekne novanu kaznu i odredi trokove postupka a
on odbije platiti kaznu i trokove, policijski slubenik moe poinitelja dovesti prekrajnom sucu uz
podnoenje optunog prijedloga. Prekrajni e sudac odmah ispitati privedenog poinitelja prekraja. Ako
pri tom nisu se stekli uvjeti za zadravanje okrivljenika sukladno odredbi lanka 135. stavka 3. ovoga
Zakona, sudac moe postupiti sukladno lanku 136. ovoga Zakona.
(6) Kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je poinjen prekraj, za koji je propisana
samo novana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da poinitelj nije prije inio sline prekraje,
moe umjesto postupanja sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka izdati pisano ili izrei usmeno upozorenje
poinitelju prekraja.
(7) Postupanje policije prema stavku 6. ovoga lanka potanko e se urediti pravilnikom ministra nadlenog
za unutarnje poslove.
Glava tridesetdruga (XXXII.)

OSTALI POSEBNI POSTUPCI I RADNJE

Postupak za opoziv uvjetne osude

lanak 246.
(1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne
naknadi tetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuenik u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama,
prvostupanjski sud provest e postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlatenog tuitelja ili
oteenika.
(2) U postupku za opoziv uvjetne osude iz stavka 1. ovoga lanka, sud e ispitat osuenika, ako je dostupan,
83
Prekrajni zakon
NN 107/07

i provesti potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza vanih za odluku o opozivu
uvjetne osude.
(3) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu
kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje
obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove
za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude.
Potraga
lanak 247.
Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika u tijeku trajanja postupka i postupka izvrenja odluke o
prekraju kao i u drugim sluajevima kad je to prema ovom Zakonu potrebno, sud e zatraiti od policije da
nae okrivljenika i sud obavijesti o njegovoj adresi. Sud istodobno sa zahtjevom za potragu moe od
policije zatraiti da izvri dovedbeni nalog.
Tjeralica
lanak 248.
(1) Protiv okrivljenika koji je u bijegu a pokrenut je protiv njega prekrajni postupak za prekraj za koji mu
se moe izrei novana kazna od dvije tisue kuna i tea ili protiv njega treba izvriti izreenu
prekrajnopravnu sankciju izreenu za takav prekraj, sud moe narediti za njim raspisivanje tjeralice.
(2) Naredbu za raspisivanje tjeralice dostavlja sud tijelu unutarnjih poslova, nadlenom prema mjestu suda
pred kojim se vodi prekrajni postupak, koje raspisuje tjeralicu.
(3) Sud koji je naredio raspisivanje tjeralice povui e naredbu o raspisivanju ili ve raspisanu tjeralicu ako
je:
1. pronaena traena osoba,
2. nastupila zastara prekrajnog progona,
3. nastupila zastara izvrenja izreene prekrajnopravne sankcije
4. nastupio kakav drugi razlog zbog kojeg tjeralica nije vie potrebna.
Postupak za primjenu pravne posljedice negativnih prekrajnih bodova
lanak 249.
(1)Ako je osuenik prikupio broj negativnih prekrajnih bodova za koje zakon predvia nastup odreene
pravne posljedice, tijelo nadleno za evidenciju o negativnim prekrajnim bodovima rjeenjem e utvrditi da
je osuenik prikupio taj broj negativnih prekrajnih bodova i rjeenjem primijeniti pravnu posljedicu
predvienu posebnim zakonom.
(2) Osuenik protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo albe u roku od 8 dana. alba zadrava
izvrenje rjeenja. O albi odluuje Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske.
Odredbe o drugim posebnim postupcima
lanak 250.
(1) Sud po slubenoj dunosti oduzima imovinsku korist ostvarenu prekrajem. Ako ovim Zakonom nije
neto drukije odreeno, u postupku za oduzimanje imovinske koristi i postupku za naknadu tete i
ostvarivanje drugih prava neopravdano osuenih ili neutemeljeno uhienih osoba odgovarajue se
primjenjuju o tome odredbe Zakona o kaznenom postupku.
(2) Rehabilitacija osuenih osoba prema uvjetima ovoga Zakona nastupa po sili zakona i o tome se ne
donosi posebna odluka. O nastupu rehabilitacije sva dravna tijela vode rauna po slubenoj dunosti.

84
Prekrajni zakon
NN 107/07

Glava tridesettrea (XXXIII.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Materijalno pravo i dovrenje postupaka u tijeku
lanak 251.
(1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona se primjenjuju na prekraj poinjen nakon stupanja na snagu
ovoga Zakona, osim u sluaju primijene pravila o blaem propisu za poinitelja prekraja te ako odredbama
ove Glave nije neto drukije odreeno.
(2) Prekrajni postupak koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit e se i pravomono
dovriti po postupovnim odredbama Zakona o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03.
105/04. i 127/04.), osim ako odredbama ove Glave nije neto drukije odreeno.
(3) U pogledu izvanrednih pravnih lijekova u prekrajnim postupcima pravomono dovrenim prema
Zakonu o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.), primijenjivati e
se odredbe toga Zakona.
Izvrenje odluka
lanak 252.
Odluke donesene prema Zakonu o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i
127/04.) izvrit e se prema odredbama toga Zakona.
Negativni prekrajni bodovi
lanak 253.
(1) Negativni bodovi propisani posebnim zakonom smatraju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona
negativnim prekrajnim bodovima i pravnom posljedicom osude prema ovome Zakonu.
(2) Negativni bodovi koje je okrivljenik prikupio prema Zakonu o prekrajima (Narodne novine, br.
88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) uzet e se u obzir za primjenu pravne posljedice osude, sukladno
ovome Zakonu.
Globa
lanak 254.
(1) Globa za prekraj propisana zakonom ili drugim propisom, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona
smatra se propisanom novanom kaznom za taj prekraj u istom iznosu.
(2) Globa izreena za prekraj propisan zakonom ili drugim propisom prije stupanja na snagu ovoga
Zakona, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se novanom kaznom u istom iznosu.
Zatitne mjere
lanak 255.
Zatitne mjere pravomono izreene prema odredbama Zakona o prekrajima (Narodne novine, br.
88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) primijenit e se prema odredbama toga Zakona, osim u sluaju iz
lanka 253. stavka 2. ovoga Zakona.
Provedbeni propisi
lanak 256.
Nadleni e ministri provedbene propise predviene ovim Zakonom donijeti ili uskladiti s ovim Zakonom
najkasnije u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uinci stupanja zakona na snagu
lanak 257.
(1) Ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona drugi propis o prekraju propisuje materijalnopravne i
postupovne odredbe koje su protivne ovome Zakonu, primijenit e se odredbe ovoga Zakona.
85
Prekrajni zakon
NN 107/07

(2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02.,
122/02., 187/03., 105/04. i 127/04.).
Stupanje Zakona na snagu
lanak 258.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2008.

86
Prekrajni zakon
NN 107/07