Sveuilite u Rijeci

Pomorski fakultet u Rijeci

Vlaan uzduh

Student: Paolo Ferjancic

Kolegij: Termodinamika i termotehnika
Smjer: Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa

Rijeka, svibanj 2016.Sadraj

Contents
VLANI UZDUH (ZRAK)........................................................................................................3
1.SVOJSTVA VLANOG UZDUHA....................................................................................3
2.JEDININA TEINA VLANOG ZRAKA...........................................................................5
3.PROMJENE STANJA VLAOG ZRAKA.............................................................................6
3.1.OHLAIVANJE VLANOG ZRAKA............................................................................6
3.2.MIJEANJE UZDUNIH STRUJA.................................................................................6
3.3.MIJEANJE UZ GRIJANJE............................................................................................8
3.4.DODAVANJE VODE ILI VODENE PARE.....................................................................8
4.SUENJE ROBE...................................................................................................................11
4.1.VIESTEPENO SUENJE............................................................................................12
4.2.OPTONO SUENJE....................................................................................................14
5.ISKORITENJE OTPADNE VODE.....................................................................................15
6.ISHLAPLJIVANJE................................................................................................................16
6.1.POJAVE KOD ISHLAPLJIVANJA................................................................................16
6.2.DALTONOV ZAKON ISHLAPLJIVANJA...................................................................17
6.3.PROBLEM PSIHOMETRA...........................................................................................18
7.SMJER PROMJENE STANJA ZRAKA...............................................................................19
7.1.KRAJNJA GRANICA HLAENJA...............................................................................20
8.NEADIJABATSKO ISHLAPLJIVANJE...............................................................................21
8.LITERATURA.......................................................................................................................22

VLANI UZDUH (ZRAK)

1.SVOJSTVA VLANOG UZDUHA

Smjese plinova i para zovemo uzduh(zrak),

takve smijese kod kojih se jedan sudionik

pojavljuje samo u plinovitom obliku,a drugi u plinovitom i u kapljevitom,pa ak i u krutom

stanju.
Na obinoj temperaturi kapljevita voda otapa neto uzduha,ali tako malo da se to u naim
razmatranjima moe zanemariti.
Taj otopljeni zrak nema primjetnog utjecaja na vrenje vode.
Dok je parcijalni (sudioniki) tlak vodene pare u zraku manji od njenog tlaka zasienja za
promatranu temperaturu, para se nee kondenzirati, i uzduh manji od njenog tlaka zasienja za
promatranu temperaturu,para se nee kondenzirati i uzduh se nee zamagliti (orositi).
1.Mollierov ix-dijagram
Za prouavanje vlanog uzduha od prednosti je Mollerov ix-dijagram
U spomenutom su dijagramu izoterme nezasienog podruja pravci,jer je zbog xw=0 i xs=0
di

id
koeficijenti nagiba u tom podruju dx

Slika 1 . Kosokutni ix dijagram vlanog zraka

2

Za svaku je izotermu nepromjenjljiv ,budui da id ovisi samo o temperaturi.Nagib s

temperaturom neto raste,tako da su toplije izoterme neto strmije od hladnijih.Oznaimo li na
svakoj izotermi zasienu vlanost xg koja pripada toj temperaturi t, dobivamo lininju
zasienosti ili liniju roenja xg vlanog uzduha za taj tlak p,koju nazivamo i graninom
linijom.U tom bi dijagramu nezasieno podruje bilo pritinjeno u uski pojas lijevo od
granine linije,to za tonost prorauna ne bi bilo podesno.Tome doskaemo izborom
kosokutnog kordinatnog sustava.Os apcisa x naginjemo tako da izoterma za 0 C padne
poloito.
Tok izotermi desno od granine linije odreen je injenicom da je ovdje zrak zadane
temperature t zasien vodenom parom xg, te da pored toga sadri jo neku koliinu xw sitnih
kapljica u obliku magle.Izoterma je u podruju magle prema smjeru apcise ,a time i prema
di

t iw
usporednim linijama i=konst.,nagnuta za dx
(podruje magle )

jer je za t=konst. i xg=konst.

Podruje oko ledita,0 C,prikazano je u veem mjerilu na slijedeem dijagramu.
Hlaenjem zamagljenog zraka smrzavaju se kapljice vode u ledene iglice,lece,a entalpija se
smanjuje za odvedenu toplinu zaleivanja.Zato je izoterma za 0 C strmija kod ledene magle
negoli kod mokre.Iscrtkani(rafirani) iljak predouje zamagljeni zrak s kapljicama vode i s
iglicama leda,npr.zrak s mokrim pahuljicama snijega.

Slika 2 Trofazno podruje vlanog zraka

Linija troenja xg kod 0 C je slomljena,jer se tu kapljice vode preobrazuju u led, pri emu se
toplina isparivanja razlikuje od topline sublimacije.Na suprotnom kraju dijagrama linija
roenja pri x tei asimptotski onoj izotermi nezasienog podruja koja pripada
temperaturi vrenja vode za ukupni tlak zraka p. To je za vodu pri p =1 atmosferski i
temperaturi t=100C. Iz dijagrama se lako odredi i stupanj zasienja zraka XA za neko stanje
A,kao omjer duina na izotermi tA,kako je ucrtano na slici,budui da je XA=xA/xgA.
Prema tim uputama moe se ix-dijagram kad zatreba brzo i jednostavno nacrtati za takvo
podruje i takav tlak i u takvom mjerilu kakvo najbolje odgovara zadatku kojemu treba sluiti.

2.JEDININA TEINA VLANOG ZRAKA

Ponekad je potrebno poznavati jedininu teinu vlanog zraka . Zanemarimo li obujam koji
zauzimaju kapljice magle, ali uzevi u obzir teinu, dobivamo za normnu jedininu teinu

1 x
gnmwP

mw
/
mz

xd
vlanog zraka n=
* RT
gdje je x sveukupna vlanost zraka (dakle ukljuivo i eventualne kapljice magle), xd njen
paroviti dio, mw i mz su molne mase vode i sutog zraka u kg/kmol, gn u m/s2 je normno
ubrzanje zemljine tee a n u N/m3 normna jedinina teina vlanog zraka u normnom
gravitacijskom polju.U polu ubrzanja g u m/s2 bit e lokalna jedinina teina

g
n
gn

3.PROMJENE STANJA VLAOG ZRAKA

3.1.OHLAIVANJE VLANOG ZRAKA

Ohlaivanje vlanog zraka poetnog stanja 1(t1,x1),vlanost x1 s poetka se ne
mijenja,x1=konst.To traje dok se ohlaivanjem ne postigne 2 na liniji roenja,gdje je jo
x2=x1.
Toka 2 rosite je zraka stanja 1.

Slika 3 Ohlaivanje i razvlaivanje zraka

Daljnjim se ohlaivanjem naime zrak zamagli, a stjenke posude ili tlo orose.Ohlaivanjem do
temperature t3 postiglo bi se stanje 3g u zmagljenom podruju.To je smjesa zasienog zraka 3
i vodenih kapljica t3,kojima odgovara na toj izotermi toka stanja pri x=,tj u beskonanosti.
Koliina je tih kapljica xw=x3-x3g=x1-x3g za svaki kilogram sutog zraka u smjesi.
Odstranimo li taloenjem tu vodu,a preostalu smjesu 3g ugrijemonpr. Na poetnu temperaturu
do stanja 4,dobit emo jednostavan postupak za razvlaivanje (suenje) prevlanog zraka1, to
se moe primjeniti kod klimatizacije.Izmjenjene topline se mogu oitati iz dijagrama.
Pri grijanju i hlaenju uz p=konst. Vrijedi - q 12=i1 i2 ,q13=i1-i 3 ,q 34=i4-i3g
pa se svi ti iznosi mogu oitati kao odsjeci ordinata u dijagramu.Oni vrijede uvjek za ( 1+x)
kg vlanog ili, to je isto, za 1 kg sutog zraka.
Svakom polaznom stanju vlanog zraka pripada samo jedno rosite,dok jednom rositu
odgovara bezbroj stanja polaznog vlanog uzduha,sve na ordinati kroz stanje 2..

3.2.MIJEANJE UZDUNIH STRUJA

Mjealitu,tj. prostoru M bilo kakva oblika dovodimo dvije struje uzduha Z1 i Z2, to ujedno
oznauje u kg/s koliine u njima sadranog sutog zraka,dok su koliine vlanih struja
Z1(1+x1) i Z2(1+x2).

Slika 4 mijeanje zranih struja

Pripadne vlanosti i stanja tih struja dane su sa x1, t1, i1 te sa x2, t2, i2.Tlakovi su stalni.
Obadvije se struje mjeaju u mjeavinu Zm sa stanjem xm, tm, im.Odvedena koliina sutog
zraka mora biti jrdnaka dovedenoj Z1+Z2=Zm, a slino za vodu Z1x1+Z2x2=Zmxm
Z1x1 Z 2 x 2
Od tuda slijedi vlanost postignute mjeavine xm= Z1 Z 2
Pri mijeanju dviju struja 1 i 2, pada stanje dobivene smjese N u podruje magle.Vidimo da se
magla moe stvarati i bez hlaenja, i to mijeanjem struja zraka koje ne moraju biti zasiene.
Za primjer slui vidljiva sapa zimi, koja se stvara mijeanjem izdahnutog vlanog iako
nezasiena toplog zraka s hladnim zrakom okoline.Opasni pojasevi dugotrjne guste magle u
podruju hladnih oceanskih morskih struja pred New-Foundlandom itd. Stvaraju se
6

mijeanjem toplijih vjetroja s hladnim slojevima zraka nad morskom strujom.Suprotno tome
oblaci se u atmosferi stvaraju preteno adijabatskom ekspanzijom vlanih zranih masa
prilikom dizanja uvis.

Slika 5 Dijagram mijeanja zranih sila

Doda li se smjesi N, jo vie zraka stanja 1. toka mijeanja N pribliit e se jo vie toki 1.
Kad N padne u nezasieno podruje blizu 1, magla e ieznuti.Prema tome razmagljivanje
zamagljenog zraka moe postii i dodavanjem hladnog zraka, samo to za to trebaju mnogo
vee koliine zraka nego kad se zrak pregrije.

3.3.MIJEANJE UZ GRIJANJE
Dovodi li se pri mijeanju uzdunih struja toplina Q, poveat e se entalpija mjeavine M za
Q/Zm po kg sutog zraka.Time se postie stanje M u ix-dijagramu.
Isti konani rezultat dobivamo ako toplinu Q dovodimo struji Z1 ili Z2 umjesto mjeavini M.
Grijanjem npr. struje Z1 poveava joj se entalpija i1 pri x1=konst. do entalpije stanja 1 ,pri
emu je Q/Z1=i1-i1. Mijeanjem struja1 i 2 dobiva se mjeavina stanja M na spojnici 1 2.
Slino je ako se toplina Q dovodi struji 2.Iznosi Q/Z1, Q/Z2 i Q/Zm meusobno su povezani
jednostavnom konstrukcijom u ix-dijagramu.

Slika 6 Mijeanje zranih struja uz dovoenje topline

3.4.DODAVANJE VODE ILI VODENE PARE

Osobit je sluaj procesa mijeanja kad zraku dovodimo vodu ili vodenu paru (x2=).U ixdijagramu pada toka stanja 2 zbog x2= u beskonanost,to ne moemo unijeti u dijagram
Dodajemo li uzduhu Z1=Z kg vodu u koliini W kg s entalpijom iw, dobit emo mjeavinu
stanja xm,im pa je Z(xm-x1)=W
Ne dodajemo li vodu u kapljevitom stanju,ve kao paru s entalpijom id imat emo
im-ii =id u J/kgw
Pravac mijeanja polae se dakle kroz toku 1 tako da mu je nagib upravo jedanak entalpiji
dodane pare ili vode.Za olakanje se preporuuje da se na rubu dijagrama nanese skala

smjernica u J/kgw ili u kcal/kgw ,tako da spojnica dotine vrijednosti iw odnosno id na toj
skali i ishodita dijagrama odreuje traeni smjer.
Pri tom e vrijednosti id0=r0 kao entalpiji suho zasiene pare od 0 C pripasti na skali
smjernici toka na horizontali kroz ishodite,jer smo os apcise prije zakrenuli upravo za taj
iznos prema dolje.

Slika 7 Ubrizgavanje pare i utrcavanje vode

Na slici ubrizgavanja pare i utrcavanja vode zabiljeeni su neki vani sluajevi.Kad se u

uzduh stanja 1 ubrizgava suho zasiena para istog tlaka,pd=p,s entalpijom ipn,zamaglit e se
zrak ve dodavanjem manjih koliina pare.
To se vidi po tome to pripadni pravac mijeanja,oznaen s di/dx=ipn,presijeca liniju roenja
ve na maloj udaljenosti od stanja 1.
to se vie pare ubrizgava,magla je gua.Smjer tog pravca mijeanja usporedan je s
nezasienom izotermom t=(ts)p,a ona je ujedno asimptota linije roenja za taj tlak.
Razmagljivanje zraka je provedivo ubrizgavanjem pregrijane pare,a nikako zasiene ili mokre
pare.

4.SUENJE ROBE
Vlaga je u robi vezana na vie naina,od kojih svaki snizuje parni tlak zasienja vezane vode
u poredbi s parnim tlakom nad slobodnom povrinom vode iste temperature.
Najvaniji oblici vezivanja kapilarnost,adsorpcija na unutarnjim stjenkama i napokon vodene
otopine, npr. u obliku hidrata soli.
Kao kapilare djeluju u prvom redu otri klinasti uglovi meu pojedinim nepravilnim
esticama i vlakancima robe.
Adsorpcija je uvjetovana snienjem parnog tlaka uzrokovana je povrinskim silama izmeu
stjenki i vodene pare,dok je razlog smanjenju parnog tlaka u solnim otopinama i hidratima u
svojstvima otopina.
Kad snienje tlaka zasienja nije primjetno,tj kad se vlaga robe vlada priblino kao slobodna
povrina vode,govorimo o gruboj vlazi robe.Ako je snienje primjetljivo,kaemo da je u robi
jo i higroskopska vlaga, odnosno da je roba higroskopina.
Pri suenju se prijelaz od grube na higroskopsku vlanost ne vri naglo,skokomice, ve
postepeno,pa je svar dogovora,odnosno eksperimentalne metode,gdje emo povui granicu
izmeu grube ihigroskopske vlanosti.

Slika 8 Relativna vlanost zraka

10

Za veliku skupinu robe koja se privodi suenju, kao to su drvenina,namirnice i biljni

proizvodi,vlaknata i zrnata roba,higroskopinost e u granicama obinog suenja ovisiti
uglavnom od pojava kapilarnosti,kako se moe zakljuitit iz naina kako ovisi njihova
napetost pare o vlanosti.
Kapilare su u robi nejednoline,ire i ue.Ue kapilare veu vodu vre od irih,pa se u toku
suenja ponajprije ispranjuju ire,a tek onda ue.
Zbog irih kapilara roba u prvoj fazi suenja jo ne pokazuje higroskopina svojstva,ve tek
kasnije ,kad su se kapilare uglavnom ve ispraznile.Ponekad se suenje zavrava i prije negoli
postigne higroskopno stanje, no esto se nastavlja i dosta duboko u higroskopno podruje.
Transport kapilarne vlage iz dubine na povrinu robe vri se na tri naina:
Sisanjem vode kroz kapilare uslijed kapilarnog efekta,zatim difuzijom vodene pare kroz
ispranjene ire kapilare i napokon pojavom kapilarne kondenzacije.
Sve tri vrste transporta pojavljuju se istovremeno,pa je taj transport vlage iz nutrine do
povrine vrlo zamren.

4.1.VIESTEPENO SUENJE
Dok povrina robe jo sadri grube vlage, teit e njena temperatura granici hlaenja
suionikog zraka.Meutim, oni dijelovi povrine koji su ve osueni ili koji su postali ve
jako higroskopini, teit e potkraj suenja temperaturi samog zraka.
Roba je esto osjetljiva na visoke temperature, pa se njeno pregrijavanje u toku suenja mora
izbjei.To se moe postii ili istosmjernim ili viestepenim suenjem.
Pri istosmjernom se suenju dovodi topli zrak,onoj strani suionice gdje ulazi i gdje se nalazi
najvlanija roba, a odvodi se na strani suene robe.Tako e osuena roba biti naputanju
suionice u dodiru samo s zrakom koji se prethodnim suenjem ve ohladio.

Slika 9 Viestepena suionica

11

esto je zbog konstrukcije suionice ili zbog naina slaganja robe, a poglavito zbog provedbe
izdanog grijanja prikladnije primjeniti viestepeno suenje.Tu se uope izbjegavaju visoke
temperature,koliine zraka su malene,a smanjuje se i potroak topline.
Vlana se roba u toku suenja provodi kroz pojedine odjeljke suionice, dok se zrak vodi ili
protusmjerno ili istosmjerno s robom, te se pred svakim odjeljkom suionice iznova
predgrijava.To se vri uvjek do dopustive temperature tu na ulazu, toke U1, U2 ,U, aizlazna
se stanja zraka 2, 3, 4 dobivaju na linijama i= konst.
I ovdje e toke 2, 3, 4 leati to blie graninoj liniji to je vea povrina za ishlapljivanje i
to je bolji koeficijent ishlapljivanja , a povrina manje higroskopina.
Zato e udaljenost toaka 2,3,4 od linije roenja ovisiti o raspodjeli robe u suionici,dakle o
konstruktivnoj izvedbi suionice te o nainu strujanja i voenja zraka

Sl. Viestepeno suenje

Slika 10 Viestepeno suenje

12

4.2.OPTONO SUENJE
esto

treba

suenje

osjetljive

robe

provoditi

nekom

odreenom,

jednomjernom

brzinom,neovisno o promjenjljivoj temperaturi i vlanosti okolinoga zrakaZato se prikladnim

izborom toka procesa mora pokuati doskoitit utjecaju promjenjljivog vremena i godinjih
doba na svojstva suionikog uzduha ,a time i sam proces.Tome se moe zadovoljiti ureajem
na desnoj slici.

Slika 11Optono suenje

Posebnim se ventilatorom vjetri jaka struja zraka u optoku kroz suioniki ureaj.Zrana
struja Z sa stanjem 2 dogrijava se u posebnoj grijalici pred suionicom na stanje 3.
Po izvrnom suenju u suionici od toga se zraka samo manji dio Za otputa u okolinu, dok se
preteni dio Zo=Z-Za kao optoni udio stanja 4 mjea sa svjeim zrakom Zs=Za stanja
1.Time se dobiva zrak za suenje Z=Zo + Zs stanja 2,koji se ventilatorom alje u prije
spomenutu grijalicu.

13

5.ISKORITENJE OTPADNE VODE

Potroak topline za suenje se moe smanjiti kad se otpadna voda zraka na izlazu iskoristi za
predgrijavanje svjeeg zraka.U tednjaku ( rekuperatoru ) topline moe se svjei zrak stanja 1
predgrijati najvie do temperaure t1r= t2zraka na izlazu iz suionice, pri emu bi se iskoristila
otpadna toplina Q r u rekuperatoru
Qr
i 2 i3
Z

Slika 12 Iskoritenje otpadne vode

14

6.ISHLAPLJIVANJE

6.1.POJAVE KOD ISHLAPLJIVANJA

Struji li preko iste vodne povrine zrak, izazvat e se ili ishlapljivanje vode ili taloenje rose.
Ishlapljivanje u zrak razlikuje se od isparavanja koje tee bez njegove prisutnosti.
Pri isparavanju se povrina vode i proizvedena para pod istim tlakom zasienja Pg, koji ovisi
samo o temperaturi povrine.
Dublje u vodi tlak je tek neznatno vei, i to za teinu vodenog stupca, pa e i ondje ve pri
neznatnom pregrijanju vode nastajati parni mjehurii, toliko karakteristini za vrenje ili
kljuanje.Pri ishlapljivanju u zrak nalazi se vodena povrina pod veim tlakom P negoli pri
vrenju uz istu temperaturu.Taj se ukupni tlak P sastoji iz sudionikog tlaka Pz=(P-Pg) zraka,
koji se prema Daaltonovu zakonu zbrajaju u ukupni tlak P.
Kad je ukupni tlak vlanog zraka P na vodenu povrinu znatno vei od tlaka zasienja Pg iste
pare u mjehuriima pa se oni vie ne mogu stvarati, vodase isparava samo na slobodnoj
povrini koja je u dodiru s zrakom.Ta se pojava naziva ishlapljivanje.

Slika 13Prilike u podruju ishlapljivanja

Slika prikazuje prilike u blizini takve povrine, koju zovemo jo i granica faza.Dalje od te
granice stanje je zraka tz, xz, iz, a vode tw, iw.Na samoj granici faza estice su zraka u
ravnotei s esticama vode pa su im i temperature jednake.Pokusi pokazuju da je sudioniki
tlak pare Pdg u graninom zranom sloju jednak tlaku zasienja Pg iste pare pri temperaturi
tg.Isto je tako i pri vrenju tlak pare praktiki jednak statikom tlaku zasienja.Kad je povrina
15

vode oneiena npr. tankim slojem ulja, to moe znatno smanjiti parni tlak, a to je onda i
tehniki vlano.

6.2.DALTONOV ZAKON ISHLAPLJIVANJA

Ve je Dalton pokusima pronaao da je koliina vode koja hlapi s neke povrine
proporcionalna razlici( Pg-Pd )sudionikih tlakova pare u blizini granine povrine i dalj od
nje, a prema izrazu dW=b ( Pg-Pd ) dfg
dfg-element plohe ishlapljivanja
dW-voda ishlapjela u jedinici vremena
b-koeficijent, ovisi o stanju strujanja zraka du povrine
Ovaj izraz vrijedi kad razlike tlakova nisu prevelike
Za primjenu ix-dijagrama na ove pojave prikladnije je raunati s vlanosti x negoli sa
sudionikim tlakom pare Pd.U tu svrhu piemo prema Lewisu:
dW= ( xg-x )dfg u kgw/s

oznauje koeficijent ishlapljivanja koji ovisi o strujanju.Dimenzija mu slijedi kad se ondje x

uvrsti u kgw/kgz..Dimenzijom se od zaudo pokazuje neka prnoena koliina zraka,
premda ovaj izraz vrijedi za ishlapjelu vodu.

Slika 14 Ishlapljivanje u kanalu

Slika prikazuje ishlapljivanje prilikom strujanja kanalom.Izmeu dva bliza poprena presjeka
m i n lei elementarna povrina ishlapljivanja dfg.Od nje e u jedinici vremena ishlapljivati
voda dW, dok e vlanost x zrane struje Z rasti za Z dx=-dW
16

Kad su suhe stjenke kanala toplinski izolirane tako da se struja zraka s te strane ne grije,
mijenja mu se entalpija iznjenom tvari i topline samo s povrinom vode.

6.3.PROBLEM PSIHOMETRA
Kao primjer za netom spomenuti krajnji sluaj navodimo tehniki vaan problem
psihometra.Sastoji se u tome da se za tono i brzo odreivanje vlage zraka sluimo,po
Augustu (1825), dvama termometrima, od kojih je jedan suh, a drugome je pripalo obavijeno
ovlanim stijenjem ili fitiljem.Izloi li se takav psihometar struji zraka, past e temperatura
ovlaenog termometraispod one suhoga.Psihometar koji je zatien od svake izmjene topline s
okolinom (zaslon protiv toplinskog zraenja ) zovemo adijabatskim.
U ustaljenom adijabatskom stanju pokazivat e mokri termometar temperaturu tf fitilja, a suhi
pravu temperaturu zraka t.Pomou tih podataka lako se nae toka stanja zraka t.

17

7.SMJER PROMJENE STANJA ZRAKA

di aw cp(tw tg )

.
iwg
cp
dx
a

Izraz di/dx oznauje u ix-dijagramu nagib smjera u kojem se zbog ishlapljivanja pomie toka
Z zraka.Taj smjer moemo odrediti im su nam bilo kako poznate toke stanja zraka Z i
graninog stanja G.Treba nai toku F ispod Z na izotermi tg , a potom i toku Ga,poveavi
duinu FG za faktor cp/ .
Smjer promjene stanja zraka bitno ovisi o grijanju povrine sa strane dubinske vode,to se
oituje i faktorom w

Slika 15 Smjer promjene stanja di/dx zraka Z du plohe ishlapljivanja F s graninim stanjem
zraka G
Slika vrijedi openito,dakle i onda kad voda jo nije jednolino progrijana ili kad se izvana
grije ili hladi.

18

7.1.KRAJNJA GRANICA HLAENJA

Zamislimo li da u kanalu,spe zrak due vrijeme, protempirat e se voda postepeno i u dublje
slojeve te e teiti nekom ustaljenom stanju.Zalihu vode u kanalu moemo drati konstantnom
ako male ishlapjele koliine trajno nadomjetamo svjeom vodom.Na ulasku u kanal neka
bude stanje zraka Z1.Onda e na tom mjestu s vremenom voda zauzeti temperaturu tf1,koja
odgovara temperaturi vlanog termometra.

Slika 16 Granica hlaenja tk

19

8.NEADIJABATSKO ISHLAPLJIVANJE
Vlada li pri ishlapljivanju ili pri roenju jo i neka izmjena topline s okolinom, proces nije
vie adijabatski.Kao primjer navodimo roenje zraka na stjenci hlaenoj rashladnom vodom,
ili pak uparavanje papirne kae na paromgrijanim cilindrima u proizvodnji papira na stroju za
papir.Tomu nasuprot hlaenje je tople rashladne vode u rashladnom tornju neke toplinske
elektrane pomou nezasienog vanjskog zraka adijabatski postupak, budui da ovdje osim
izmjene topline i tvari izmeu zraka i vode nema vie nikakve druge izmjene topline s
okolinom.Takav se adijabatski proces moe smatrati graninim sluajem openitijeg
neadijabatskog.
S okolinom se toplina moe dodatno izmjenjivati kroz okvaene, ali i kroz neokvaene
povrine stijenke kanala.Tehniki oboje dolazi u obzir.
Suimo li npr. zrak roenjem na hladnim cijevima, odvodit e mu se toplina kroz stijenke
cijevi koje su ovlaene rosom.Za razliku od toga grijat e se zrak u kanalu neke suionice na
suhim povrinama grijalica, a ohlaivati na vlanoj robi.

Slika 17 Openiti sluaj ishlapljivanja

Cijevnim kanalom struji zrak Z stanja t,x,i iznad povrine vodene struje W prosjene
temperature tw.Cijev je izloena nekom ogijevnom ili rashladnom sredstvu K s mjesnom
temperaturom tk.Vanjsko sredstvo K moe biti na primjer rashladna voda,ili pak neka
kapljevina ili para koju treba hladiti.

20

Naravno, prostorni smjetaj medija moe biti i drukiji, npr. kad se rashladno sredstvo K vodi
kroz cijev, a vlani zrak Z oko cijevi,pri emu se oborina dW taloi na vanjskoj povrini
stjenke.

8.LITERATURA
1. Biljeke s predavanja i zadaci s vjebi
2. Bonjakovi, F.: Nauka o toplini, I dio, Tehnika knjiga Zagreb
3. Bonjakovi, F.: Nauka o toplini, II dio, Tehnika knijga Zagreb
4. Ranjevi, K.: Termodinamike tablice
5. Ranjevi, K.: Mollierov hs-dijagram za vodenu paru
6. Halasz, B: Zbirka zadataka iz Nauke o toplini, I dio, Sveuilina tiskara
Zagreb
7. Galovi, A., Tadi, M., Halasz, B.: Zbirka zadataka iz Nauke o toplini,
II dio, Sveuilina tiskara Zagreb

21