Professional Documents
Culture Documents
ElektricnaMjerenja PDF
ElektricnaMjerenja PDF
ELEKTRINA MJERENJA
SVEUILITEUSPLITU
SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Autor:
Dipl.ing. Predrag Krum vii predava
Recenzenti:
Dr.sci. Ljubomir Maleevi - profesor visoke kole
Mr.sci. Tonko Kovaevivii predava
Lektor:
Ivanka Kui - prof. Naklada: 250 kom.
Izdava: Sveuilite u Splitu, Sveuilini odjel za strune studije
Split, Livanjska 5/III.
Tisak:
Odobreno odlukom povjerenstva za izdavaku djelatnost.
ii
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
PREDGOVOR
Osnovna zamisao u pisanju ove skripte bila je stjecanje znanja iz poznavanja i
primjene elektrinih mjerenja. Pokuao sam na jasan i prikladno ilustriran nain,
uzimajui u obzir itateljevo predznanje iz matematike, fizike i posebno osnova
elektrotehnike, to jednostavnije objasniti gradivo tako da sam ga podijelio po
cjelinama koje omoguavaju bolju preglednost cijelog gradiva. Pojednostavio sam
opise klasinih instrumenata i opisao rad novih suvremenih instrumenata koje
koristimo u laboratorijskim mjerenjima. Zato drim dauz ovu skriptu i skriptu iz
laboratorijskih vjebi studenti imaju mogunost stjecanja kompletnog znanja, kako
teoretskog tako i praktinog, to e omoguiti samostalnost u pojedinanom ili
timskom radu.
Skriptom je obuhvaeno gradivo iz elektrinih mjerenja koje sluaju studenti
SVEUILINOG ODJELA ZA STRUNE STUDIJE SVEUILITA U SPLITU, na Odjelu za
elektrotehniku. Zajedno sa skriptom za laboratorijske vjebe obuhvaa ukupni
nastavni program iz predmeta Elektrina mjerenja. Neke teme se sluaju u nastavi
drugih predmeta, ali ih je potrebno spomenuti radi cjelovitog pristupa gradivu.
Vanost poznavanja elektrinih mjerenja (inae i svih drugih mjerenja) istaknuta je
kroz pristup izboru nastavnog materijala. Moderni laboratorij, koritenje suvremenih
tehnologija i mjernih metoda, uz uvaavanje svih normi i novih nacionalnih standarda,
omoguavaju postizanje svih zadanih ciljeva.
Nadam se da e prezentacija cjelina po izabranim poglavljima biti zanimljiva i od velike
pomoi studentima u savladavanju gradiva.
Autor
iii
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
iv
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
SADRAJ
PREDGOVOR
SADRAJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
UVOD ..
POVIJESNI RAZVOJ MJERNIH JEDINICA....
2.1.
Metarski sustav mjernih jedinica .
2.2.
Meunarodni sustav mjernih jedinica SI sustav .......................
2.2.1 Jedinice meunarodnog sustava ...
2.2.2 Definicije osnovnih jedinica SI
2.2.3 Tvorba izvedenih mjernih jedinica ...
2.2.4 Tvorba decimalnih jedinica ..
VIM I OSNOVNI TERMINI U METROLOGIJI.
POGREKE PRI MJERENJU .
4.1.
Mjerna nesigurnost ...
4.1.1 Gaussova ili normalna razdioba ...........
4.1.2 Pogreke (ne) izravno mjerenih veliina ..................................
4.1.3 Grafovi .. ..................................................
ELEKTRINI MJERNI INSTRUMENTI .......................................
5.1.
Openito o elektrinim mjernim instrumentima .....
5.2.
Statike karakteristike mjernih instrumenata
5.3.
Vrste mjernih instrumenata ......................................................
5.4.
Proirivanje mjernog opsega instrumenta.....
5.5.
Vibracijski instrumenti .. ..
5.5.1.
Frekventmetri s jezicima . ...
5.5.2.
Vibracijski galvanometri... ....
5.5.3.
Registracijski instrumenti .
5.5.4.
Oscilografi
5.6.
X-Y elektroniki zapisni instrumenti ...
OSCILOSKOP ...
6.1.
Princip rada osciloskopa .
6.2.
Izvedbe i primjena osciloskopa ... ....................................
DIGITALNI MJERNI UREAJI ........................................................
7.1.
Elektroniki brojai ..
7.2.
Mjerenje vremena .
7.3.
Mjerenje frekvencije (digitalni frekventmetar) ..
7.4.
Pretvaranje analognih veliina u digitalne ...
7.5.
Pretvaranje istosmjernog napona u vrijeme .
7.6.
Pretvaranje napona u frekvenciju .
7.7.
Stepenasti pretvarai
MJERENJE NAPONA I STRUJA .................................. .
8.1.
Prikljuak voltmetra i ampermetra ...
8.2.
Kompenzacijske mjerne metode ..
v
iii
v
1
4
6
7
8
8
9
9
12
14
21
21
24
29
36
36
39
47
52
58
58
58
59
59
62
63
63
70
77
77
81
82
84
85
87
87
90
90
90
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Princip rada ... ...
Laboratorijski kompenzator...
Kompenzatori za izmjeninu struju ..
8.3
Mjerenje izmjeninih napona i struja ..
8.3.1. Neizravno mjerenje napona u trofaznom sustavu ......
8.3.2.
Neizravno mjerenje struje u trofaznom sustavu ........
MJERNI TRANSFORMATORI .. ...
9.1.
Naponski mjerni transformatori ..
9.1.1.
Nain rada . ...
9.1.2.
Nain prikljuivanja naponskog mjernog transf. ......
9.2.
Strujni mjerni transformator .....................................................
9.2.1.
Nain rada ..
9.2.2.
Izvedbe strujnih mjernih transformatora ...
MJERENJE SNAGE . .
10.1. Posredno mjerenje snage u istosmjernom krugu ..
10.1.1. Naponski spoj ...
10.1.2. Strujni spoj
10.2. Izravno mjerenje snage u istosmjernom krugu ....
10.2.1. Naponski spoj .. .
10.2.2. Strujni spoj ...
10.3. Mjerenje djelatne snage u izmjeninom jednofaznom krugu..
8.2.1.
8.2.2.
8.2.3.
9.
10.
10.4.
10.5.
10.6.
10.7.
11.
12.
13.
13.1.
13.2.
13.3.
13.4.
14.
15.
90
91
92
92
93
94
96
97
97
98
100
101
105
107
110
110
111
111
111
112
112
113
114
117
117
121
121
122
126
127
130
130
131
133
134
135
139
139
142
143
144
147
150
152
152
153
155
157
160
164
164
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
16.
17.
vii
165
171
174
178
182
182
183
188
189
195
197
198
199
202
203
204
205
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
viii
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
1. UVOD
U razliitim granama znanosti i tehnike treba mjerenje istih fizikalnih veliinaprovoditi
jedinstvenim postupcima mjerenja i kontrole.
Metrologija je znanost o mjerenju (metron - mjerenje, logos - znanost). Znanost
o mjerenju u principu obuhvaa:
- principe i metode mjerenja;
- sredstva za izvoenje mjerenja i kontrole;
Potrebni su uvjeti kojima se osigurava jedinstvo mjera i mjerenja,tonost izrade
proizvoda i stabilnost i tonost proizvodnih procesa.Osnovni zadaci metrologije mogu
se podijeliti na;
- razvoj generalne teorije mjerenja;
- utvrivanje jedinica fizikalnih veliina i njihovih sustava;
- razvoj pouzdanih etalona mjernih jedinica metoda i postupaka njihovog
uvanja i reproduciranja;
- razrada metoda, postupaka, tehnika i sredstava izvoenja mjerenja ikontrole
fizikalnih veliina;
- razrada metoda ocjene pogreke mjerenja, stanja i tonosti sredstavamjerenja
i kontrole;
- razvoj ekspertnih sustava osiguranja potrebne tonosti mjerenja ikontrole i
upravljanja proizvodnim procesima;
- razvoj metoda postizanja jedinstva mjera i mjerenja i realizacijaaktivnosti
usmjerenih ka poveanju tonosti, pouzdanosti i proizvodnostimjerenja i
kontrole.
Informacije o proizvodu ili procesu dobivaju se mjerenjem tijekom faza
izradeproizvoda ili odvijanja procesa. To se moe ostvariti razliitim metodama
iprimjenom razliitih mjernih sredstava i ureaja.
Podjela metrologije
Metrologija se moe dijeliti prema razliitim kriterijima. U procesu proizvodnje tei se
veoj tonosti, preciznosti i pouzdanosti proizvoda(strojeva, alata i ureaja).
Jednostavno, eli se postii vea kvaliteta proizvoda iusluga. Zbog toga se razvijaju
tehnike i tehnologije mjerenja i kontroleproizvoda i metoda postupaka metrolokog
osiguranja proizvodnje.
Prema oblastima kojima se bavi metrologija se dijeli na:
- metrologiju duljina, povrina i kutova
- metrologiju mase, sile i tlaka
- metrologiju fizikalno - kemijskih veliina
- metrologiju elektrinih veliina.
Metrologija se moe promatrati i kao:
1
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
znanstvena
industrijska
zakonska (legalna).
masa
elektricitet
duljina
vrijeme i frekvencija
temperatura
ionizirajue zraenje i radioaktivnost
fotometrija i radiometrija
protok
akustika
koliina supstance
interdisciplinarna metrologija.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
tehnika je dio metrologije.
Mjerna tehnika se moe podijeliti na sljedea osnovna podruja:
1. precizna mjerna tehnika (mjerenje mjerila, kontrola etalona)
2. laboratorijska mjerna tehnika (razvoj mjerila i mjernih metoda)
3. industrijska mjerenja (proizvodnja, trgovina, promet itd. ).
Meunarodni biro za zakonsku metrologiju je izvrni organ organizacije, tj.centar u
koji se alju dokumenti o zakonskoj metrologiji i odreujumeunarodne preporuke:
-
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
koristile uplje mjere(predmeti) koje su istodobno ispunjene vodom sluile kao
osnova zarazneutege. Zato su se sve do danas mjerne jedinice zvale i "mjere i utezi",
(pounds and weight).
Mjerne su se jedinice sve do prolog stoljea mijenjale od mjesta do mjesta,
odvremena do vremena. S razvojem komuniciranja i trgovine te premjetanjem
stanovnitva nastala je u svijetu u 17. i 18. st. prava zbrkamjernih jedinica. Svaka
struka i svaka dravica, ponekad i svaki grad, imalisu svoje mjerne jedinice, koje su
se mijenjale s promjenom kraljeva ikneeva.
Neke od tih jedinica bile su isto antropoloke, neke su uzimane izprirode, a poneke
supotpuno sluajno odabirane. Kao primjer mogu se spomenuti dvije jedinice
angloamerikog mjernog sustava. Jedinica duljineyard (jard) svojedobno je bila
odreena udaljenou izmeu nosa i palcaispruene lijeve ruke engleskog kralja
Henryja I., ainch (in) ukupna duinatri zrna jema koje je iz sredine jemenog klasa
izvadio kralj Edward II.Stara jedinica teine u farmaciji bila je granulum (zrno). U V.
Britaniji sedonedavno upotrebljavala jedinica teine stone (kamen). Jedinica, mase
dijamanata, bisera i dragulja, koja se i danas upotrebljava, karat, nastala
jeusporedbom sa zrnom ploda rogaa (karat je, posve neovisno o tome, inaziv za
udio zlata u zlatnoj leguri).
Ista mjera, pa prema tome i ista jedinica, koja je sluila za mjerenjezapremine (tzv.
uplja mjera) napunjena nekim sadrajem, najeevodom, sluila je i kao jedinica
teine pri vaganju. Na primjer, antika upljamjera litra ili libra bila je i uteg (lat.
pondus), odakle su nastale razneeuropske funte (njem. Pfund, engl. pound). Tako se
na engleskom funtazove pound, a oznaava se sa lb (prema libra). Budui da su
sluile i zamjerenje teine plemenitih metala, postale su i nazivi novca: lira, pound
sterling (funta sterlinga). Mjera s ovih prostora nazvana pinta, poznatijapod turskim
nazivom oka, bila je i jedinica zapremine i jedinica teine, aesto je i nejasno na to
se mislilo. Na primjer, oka rakije je sigurno jedinicazapremine, a oka olova teine, ali
oka ita moe znaiti koliko ita stane uzapreminu od jedne oke, ili ito teko jednu
oku (oku napunjenu vodom).Takve nejasnoe izazivale su mnoge potekoe, a u
trgovini suvjerojatno bile prilika za mnoga nadmudrivanja.
Za duljinu su upotrebljavane antropoloke jedinice vlas, palac, pedalj,lakat, korak,
hvat i sl. Za "koliinu", tonije za zapreminu nasutu naodreeni nain (trenjom,
razom vrhom, "dobre mjere", "slabe mjere")upotrebljavale su se antropoloke ili
prirodne jedinice: vagoni, bokali, okeitd. Posebno su zanimljive jedinice zapremine
zemljita: ral, jutro, dunum, lanac, itd. Srednjovjekovni sustavi mjernih jedinica bili su
u izravnoj iliposrednoj vezi s rimskim jedinicama, kao i u ostalim
srednjoeuropskimzemljama, ali su one prilagoavane mjesnim prilikama i
usklaivane soriginalnim, domaim.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Prvi kraljevski lakat bio je definiran kao duljina podlaktice od lakta do
vrhaispruenoga srednjeg prsta vladajueg faraona uveana za irinu njegoveake.
Ta se izvorna mjera prenosila u crni granit i urezivala u njemu. To subili prvi etaloni.
Radnici na gradilitima dobivali su primjerke u granitu ilidrvu, a graditelji su bili
odgovorni za njihovo uvanje. Od tada su ljudi, bezobzira na mjesto i vrijeme,
pridavali veliku pozornost ispravnosti mjerenja.
2.1.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
meunarodnog kilograma na osnovi francuskih arhivskih pramjera.Sada je 48 drava
potpisnica Dogovora o metru.
2.2.
Postojei je sustav jedinica proao kroz fazerazvojadok nije dobio dananji oblik. To
je bio CGS, MKS, Tehniki sustav, a danas je to SI sustavjedinica. Koristile su se
razliite jedinice za razliite veliine. U nekimnajstarijim sustavima koristile su se
stare jedinice kao to su za duljinustopa i jard.
7
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Svaka drava, zakonom o mjernim jedinicamaregulira upotrebu, oznake i podruje
primjene mjernih jedinica radi primjenemjernog jedinstva.
2.2.1.
2.2.2.
SI
Ime
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
kandela
mol
Oznaka
m
kg
s
A
K
cd
mol
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Napomena: Kad se upotrebljava mol, treba navesti elementarne jedinke(atomi,
molekule, ioni, elektroni i druge estice ili odreene skupine tihestica).
2.2.3.
2.2.4.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
5. Umnoak jedinica se oznaava tokom u sredini retka ili malim, tzv. vrstim
razmakom izmeu oznaka jedinica (redak se na tom mjestu ne moe
prekidati).
6. Ako se jedinica tvori dijeljenjem drugih jedinica, za oznaku dijeljenja moe se
upotrijebiti kosa crta ili vodoravna crta, ili negativni eksponent. Na primjer:
10
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Tablica 2.3. : Pregled najee koritenih fizikalnih veliina
Fizikalna veliina
Naziv
Oznaka
Fizikalna veliina
Oznaka
jedinice
Naziv
Termodinamika
temperatura
Celsiusova
temperatura
Oznaka
Oznaka
jedinice
Duljina
Povrina
m2
Obujam
m3
Elektrina struja
Kut
rad
Elektrini naboj
Vrijeme
Elektrini napon
Brzina
Elektrino polje
Ubrzanje
s2
Elektrini otpor
Frekvencija
Hz
Masa
kg
Elektrina
otpornost
Elektrina
vodljivost
Sila
Magnetski tok
Wb
Tlak
Pa
Magnetska
indukcija
Energija
Magnetsko polje
Snaga
Induktivitet
VA
Kapacitet
VAr
Prividna
snaga
Jalova
snaga
11
K
0
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Postoji itav niz termina u metrologiji tono definiranih u VIM-u u kome su dane
definicije svih termina koji se koriste u meunarodnim relacijama. Toje potrebno kako
bi se izbjegla zabuna prilikom mjerenja i uspostavljanjapisane dokumentacije u
meulaboratorijskim i uope meunarodnimrelacijama.
Termini koji se koriste u metrologiji su:
Tonost (accuracy) (ISO 5725)
Bliskost rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti.
Ovdje treba razlikovati preciznost (precision) i istinitost (treness).
Preciznost (ISO 5725) je bliskost izmeu rezultata neovisnih ispitivanjadobivenih pod
odreenim uvjetima.
Razlika izmeu tonosti i preciznosti moe se pokazati na primjerustreljakih meta,
(slika 3.1.).
a) Tono i
precizno
b) Tono i
neprecizno
c) Netono i
precizno
12
d) Netono i
neprecizno
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Istinitost (trueness) (ISO 5725) je bliskost izmeu srednje vrijednostidobivene za
veliku seriju rezultata ispitivanja i usvojene referentnevrijednosti.
Mjera istinitosti se izraava u vidu greke (bias). Greka (bias) je razlikaizmeu
oekivanih rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti.
Laboratorijska greka je razlika izmeu oekivanih rezultata ispitivanja zaodreeni
laboratorij i usvojene referentne vrijednosti.
Ispitivanje (testing) je tehniko istraivanje kako bi se utvrdilo odgovara li
proizvodspecificiranim karakteristikama.
Mjerenje je skup radnji koje seobavljajuna objektu da se odredevrijednosti veliine
koja se mjeri.
Kalibracija je skup radnjikoje se obavljaju kako bi se pod odreenimuvjetima
uspostavila veza izmeu veliina koje se oitavaju na indikatoru instrumenta
iodgovarajue vrijednosti etalona. Rezultat kalibracije moe se dati u vidudokumenta
npr. certifikata kalibracije. Rezultat se moe izraziti kaokorekcija izvrena u odnosu
na pokazivanje instrumenta.
Kalibracija neznai da instrument radi u skladu s njegovom specifikacijom. Osnovni
koncept osiguranja kvalitete je kalibracija mjernih instrumenata. Kalibriratimjerni
instrument znai odrediti odstupanje, tj. kolika je grekaoitanja na instrumentu u
odnosu na etalon s kojim se usporeuje.Kalibracija obino ne znai poboljanje. Ona
samo daje informaciju o greciopreme u odnosu na prihvaenu referentnu vrijednost
koju mjerniinstrument (sredstvo) treba imati.
Posljedica kalibracije je odluka koju donosi korisnik mjerne opreme kojiodluuje je li
oprema dovoljno dobra da se mogu izvoditi sigurnamjerenja.
Sustav kvalitete zahtijeva da se kalibracija mjernih sredstava obavljau odnosuna
etalone ija je tonost vea od tonosti opreme koja se kalibrira.
Postupak kalibracije izvodi se po odreenoj proceduri i uz koritenjeizabranih
metoda.
Kalibracijom, ukoliko se obavlja u odnosu na odgovarajui etalon ostvaruje
sesljedivost mjernog sredstva u odnosu na taj etalon. Kalibracija predstavljaosnovno
sredstvo u osiguranju sljedivosti mjerenja. Kalibracijom seodreuju metroloke
karakteristike mjernog ureaja.
13
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
14
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
3 ) Stanje svih elemenata mjernog ureaja takoer je u veoj ili manjoj mjeri
stohastiki proces. To naroito vrijedi za poluvodike komponente (ipove) iji
temperaturni um u najveoj mjeri ograniava tonost cijelog mjernog sklopa.
4 ) Kada mjeritelj oitava vrijednost mjernog signala, na primjer itanjem kuta otklone
kazaljke instrumenta sa zakretnim svitkom, ili tijekom pripreme uzimanja uzorka,
dolazi do pogreke iji je uzrok sam mjeritelj.
Tonost mjerenja ovisi o tonosti oitanja vrijednosti na skali mjernoginstrumenta i o
tonosti kojom kazaljka pokazuje mjernu veliinu.Maksimalno mogue odstupanje
pokazivanja instrumenta uslijed netonostiizraava se u jedinicama mjerne veliine ili
u postotcima, u odnosu na punopseg mjerenja, te predstavlja tonost dotinog
instrumenta.
Mjerne se pogreke klasificiraju prema svom
deterministikom karakteru. Pogreke dijelimo na:
stohastikom,
odnosno
Tablica 4.1.
l)
vrste pogreaka
grube pogreke
2)
sistematske
3)
sluajne
karakter pogreaka
Deterministike,
velikog iznosa
Deterministike,
najee malog iznosa
Stohastike, najee
malog iznosa
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
kazaljke instrumenta pod nagibom tako da dolazi do paralakse ili zanemarivanje
prijelaznih otpora i napona u elektrinim mjerenjima. Sustavnim pogrekama treba
posvetiti posebnu panju jer se mogu teko upiti, a moraju se ukloniti. Budui da
nemaju sluajan karakter, njihova statistika obrada takoer nema smisla.
3 ) Sluajne pogreke imaju stohastiki karakter, nastaju kao rezultat velikog broja
sluajnih procesa u interakciji izmeu okoline i mjernog sustava i sluajnih procesa u
mjernom sustavu. Kod ponavljanja pokusa sluajne pogreke imaju promjenljiv
predznak i iznos. Zbog toga to nastaju superpozicijom veeg broja sluajnih
procesa, njihov stohastiki karakter je najee odreen normalnom ili Gaussovom
raspodjelom gustoe vjerojatnosti.
Sluajne pogreke su prisutne u svim mjerenjima, tako i u najpreciznijim mjerenjima
koji su propisani kao standardni mjerni postupci. Unapreenjem mjernih metoda i
instrumenata postie se sve manji utjecaj pogreaka, no one su uvijek teoretski i
praktino prisutne.
Zahvaljujui stohastikom karakteru sluajnih pogreaka mogu se upotrijebiti
efikasne statistike metode za procjenu pravih vrijednosti mjerenih veliina.
Primjenom statistikih metoda moe se u velikoj mjeri smanjiti utjecaj pogreaka,
teoretski pogreke u procjenama postaju beskonano malene kada broj pokusa
postaje beskonano veliki.
Statistika obrada mjerenih rezultata je obavezan postupak u svakom znanstvenom
istraivanju koje se osniva na eksperimentu.
U daljnjem izlaganju pretpostavlja se da su u mjernom sustavu i postupku eliminirane
grube i sistematske pogreke, a prisutne su iskljuivo mjerne sluajne pogreke.
Ponavljanjem pokusa mjerenja jedne veliine x, dobiva se niz podataka koji se
obino zapisuje u obliku retka ili stupca. Pojedinani rezultat mjerenja oznaavamo
sa x i gdje indeksi oznaava redni broj mjerenja i poprima vrijednosti od 1 do n. To
piemo na sljedei nain:
u obliku tablice 4.2.
Tablica4.2.
I
xi
1
x1
2
x2
3
x3
..
..
n-1
x n 1
n
xn
x ( x1 , x2 , .........xn )T .
Svaki rezultat u tablici, odnosno svaka komponenta vektora je vrijednost sluajne
varijable koja je odreena svojom funkcijom raspodjele gustoe vjerojatnosti. Za
veinu mjernih procesa je gustoa vjerojatnosti Gaussova ili normalna raspodjela
16
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
koja je definirana sa dva parametra: matematikim oekivanjem E ( x ) i standardnom
devijacijom ( x ) :
( x ) N ( x ; E ( x ) , ( x ))
E ( x)
x ( x ) dx
( x ) ( x E ( x ) ) 2 ( x ) dx
2
17
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
relativna pogreka
relativna pogreka
a za mjere:
0.1
0.1
0.2
0.2
0.5
0.5
1.0
1.0
1.5
1.5
2.0
2.0
2.5
2.5
5.0
5.0
18
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
p a U iz U
pr
pr
U iz U
U
p%
pr
112 112.4
112.4
pr
U iz U pr
150
k 0.4 v
0.00356
100 0.267 %
Primjer 2 :
Pri odreivanju otpora U-I metodom ( sl.42. ), izmjeren je napon U =10 V i struja I = 1 A. Kolika je
sistematska pogreka, ako je
R A 0.1 , a RV 20 M
RX
RA
RS
V
U
U
10
I
RS
U
RA 10 0.1 9.9
I
p%
RX RS
100 1.01 %
RS
RV
Slika .4..2.
X1 X 2 ..........X n 1 n
Xi .
n
n i 1
1 n
Xi X
n 1
19
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
sX
s
n
Primjer 3:
Na uzorku od 10 otpornika izvreno je mjerenje otpora. Kolika je aritmetika srednja vrijednost, standardna
devijacija pojedinanih mjerenja i standardna devijacija aritmetike sredine ?
Ri
9.70
9.80
9.99
9.95
9.76
9.81
10.19
10.17
9.93
10
10.27
1 n
Ri 9.957
n i 1
1 n
Ri R
n i 1
s%
0.197
s
100 1.978 %
R
sX
sR
sX
R
s
0.062
n
100 0.623 %
kons tan ta
,
s12
20
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
n
p x p 2 x 2 ........ p n x n
x 1 1
p1 p 2 ........ p n
p
i 1
xi
p
i 1
iz
pi
k
dobivamo:
s i2
p
i 1
Ri
0.99
p
i 1
4.1.
Mjerna nesigurnost
4.1.1.
1 x x
2
- standardna devijacija.
Na slici 4.3.a dana je funkcija normalne (Gaussove) vjerojatnosti, a na slici 4.3.b
normalna (Gaussova) gustoa vjerojatnosti.
21
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
X: 15
Y: 0.8679
1.0
X: 20
Y: 0.9707
0.8
0.6
F(x)
Funkcija
raspodjele
vjerojatnosti
0.4
0.2
-0.2
0
10
15
20
25
30
35
40
45
50
22
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
P x1 x x2 y x dx
x1
gdje je:
y x
1 x x
2
x1 x k1 ;
x2 x k 2
x 0 0.674
0.500 50%
50 %
x0
0.6826 68.26 %
31.74 %
x 0 2
0.9545 95.45 %
4.55 %
x 0 3
0.9973 99.73 %
0.27 %
x 0 4
0.99994 99.994 %
0.006 %
23
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
Primjer 5:
Od serije otpornika izmjeren je uzorak od 200 otpornika. Koliko e otpornika od ukupne serije imati vrijednost
unutar R 0.5 % , ako je aritmetika sredina uzorka 1000 , a standardna devijacija uzorka 2.5 ?
Traimo rjeenje integrala normalne funkcije razdiobe
u granicama od R do R :
P
(R R R )
1
2
R2
P( R
y ( R ) dR
R R2 )
R1
Rk
Uoavamo da je k 2 . Iz tablice dobivamo vjerojatnost P 95.45 % , to znai da e 95.45 % otpornika
od ukupne serije imati vrijednost unutar traenih granica.
4.1.2.
y
Gi
i 1 xi
Ovako izraunana granica greke bie ponekad premaena, pa se zato kod njih
moe govoriti samo o njihovoj manjoj ili veoj statistikoj sigurnosti.
24
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Napomenimo jo da je raspodjela greaka raznih mjernih ureaja, instrumenata i
mjera, upotrebljavanih u mjernoj tehnici, takva da uz primjenu statistikih granica
greaka postiemo sigurnost od barem 95[%]. Upotrebom kvalitetnije mjerne opreme
postiemo sigurnost koja je ak iznad 99[%].
Standardna devijacija mjerenih veliina
Ako se mjerni rezultat funkcije y F ( x n ) odreuje mjerenjem pojedinanih veliina,
pa pri tome imamo rasturanje izmjerenih vrijednosti zbog djelovanja sluajnih
pogreaka, onda se vrijednost pogreaka mijenja od sluaja do sluaja prema iznosu
i prema predznaku. Ako znamo standardne devijacije pojedinanih mjerenja, ukupna
devijacija se izraunva iz:
2
F
s y
si .
i 1 xi
sy
s y s12 s 22
Ako je x1 x 2 i
x1
je:
x2
s12 x12 s 22
4
x 22
x2
s y % s12% s 22%
s y % s12% s 22%
y x1 x 2 je:
s y%
s1% s 2% dobivamo:
s y%
s x%
2
25
x12 s12 x 22 s 22
x1 x 2
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
s y s12 s 22
s y%
x1 x 2
Srednja vrijednost
Srednja vrijednost je broj koji e predstavljati rezultat naeg mjerenja kad smo
izvrili vie uzastopnih, nezavisnih mjerenja iste veliine. Oznaimo tu veliinu sa
x, broj mjerenja sa n. Tako se dobiva distribucija mjerenja (x1,x2,x3,,xn).
Raunanje srednje vrijednosti provodi se po formuli:
n
i 1
xi
Naravno, ne moemo taj broj smatrati pravim iznosom traene veliine. To je samo
najbolja aproksimacija tog iznosa koja se moe dobiti iz dotine serije mjerenja, uz
pretpostavku da su pogreke nastale u mjernom postupku iskljuivo sluajne
prirode. Mjera za disperziju rezultata oko srednje vrijednosti dana je iznosom
standardne devijacije:
x
n
i 1
n 1
x x x
pri
emu
je
sxstandardno
odstupanjeilistandardna
aritmetikesredine:
26
devijacija
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
x
n
i 1
n(n 1)
x x
n
i 1
1
n
x x
n
i 1
Sloene pogreke
Ako je mogue ustanoviti iznos sistematske pogreke, tada moemo ukupnu
pogreku podijeliti na sistematsku i sluajnu pomou formule:
2
2
2
ukup
. slu . sistem.
x
i 1
a pogreka:
27
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
i 1
2
i
xi xi i
Metoda najmanjih kvadrata-linearna regresija
Pretpostavimo da u mjernom postupku dobivamo parove izmjerenih veliina (xi,yi)
tako da sami mijenjamo i biljeimo xi, ime neizravno mijenjamo i vrijednosti yi. Ako
izmeu veliina x i y postoji linearna ovisnost
y a x b
y (a x b)
i 1
x y x y
x2 x
b y a x
Pripadne pogreke (dobivene drukijim razmatranjem) e biti:
2
1 y 2 y
2
a
n x2 x2
1 a x 2 x
xy
x2
28
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
s pogrekom
1 y 2 2
a .
n x 2
Grafovi
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
os valja poeti od 0 ako je to mogue, tj. ako najmanja vrijednost na nekoj osi nije
puno vea od raspona izmeu najmanje i najvee vrijednosti.
6. Ucrtati pravac (ili glatku krivulju) koji najbolje odgovara eksperimentalnim
tokama, naznaivi parametre ovisnosti dobivene raunom (kompjutorski ili
pjeice). Na slici (4.5.) pokazan jednostavan primjer grafa ovisnosti puta o
vremenu kod jednolikog gibanja. U odreenim trenucima vremena biljeen je
prevaljeni put. Brzina, koja je zapravo koeficijent smjera ucrtanog pravca regresije,
dobivena je metodom najmanjih kvadrata iz eksperimentalnih toaka.
s(m)
3
2
1
t (s)
R R1 R2 110
apsolutni iznos standardnih devijacija je:
R
s1 1 s1% 0.02
100
R
s 2 2 s 2% 2
100
R R
s
s1
s 2 s12 s 22 2
R
1 2
s
s % 1001.82 %
R
30
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Primjer 7:
Prikaz mjerenje pri igranju Wii kuglanja (sl. 4.6.a) uspjeno bacanje i (sl. 4.6.b) neuspjeno bacanje:
Signal sa
prekidaa da
je uspjelo
bacanje
Ubrzanje (g)
Podaci
Uspjean
Vrijeme [s]
Podaci
Ubrzanje (g)
Nema signala
za uspjeno
bacanje !
neuspjean
Vrijeme [s]
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
Prikaz uspjenosti kuglanja (sl. 4.7.)
Histogram & Funkcija gustoe vjerojatnost
Uspjean
Neuspjean
Maksimalno ubrzanje
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Komponente koje se odreuju iz statistike raspodjele izmjerenih vrijednosti
okarakterizirane su eksperimentalnom standardnom devijacijom.
Standardna nesigurnost tipa A (oznaka
)odreuje se statistikom analizom
rezultata koji su dobiveni ponavljanjemmjerenja.
Uzrok ovog tipa standardne nesigurnosti se dri neodreenim.
Veliina se smanjuje poveanjem broja mjerenja.
Raspodjela rezultata mjerenja nesigurnost tipa A
Promatrajmo skup diskretnihvrijednosti (mjerenja) i nahorizontalnu os nanesimo
izmjerenu vrijednost, a na vertikalnu os broj mjerenja kojima je izmjerenata vrijednost
(sl. 4.8.).
fI
55
50
45
40
35
30
25
15
10
5
2
10 11 12
XI
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Pri mjerenju kontinuirane veliine skup mjerenja ini diskretni skup koji se
meusobno razlikuju zadiferencijalno male prirataje (sl. 4.9.)
je
sluajnih
(66.6%)
dogaaja
karakterizira
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
pasenesigurnostmoraprocijenitinatemeljuinformacijakojimaraspolaemo.
ProcjenanesigurnostiBtipamoe setemeljitina:
Specifikacijama mjerne opreme,
Podacima o umjeravanju mjerila,
Podacimaonesigurnostiupotrijebljenihkonstantiidrugihpodatakakojis
upreuzetiizprirunika ili nekihdrugihizvora,
Podacima o ponovljivosti i obnovljivosti,
Podacima o ranije provedenim slinim mjerenjima,
Iskustvu i znanju o svojstvima relevantnih mjerila,
Procjeni nesigurnosti ispravka,
Raznimdrugiminformacijamakaoto su:zaokruivanje,
kvantizacija. histereza, razluivost.
Budui
dasuizvoripodatakarazliiti
podacimogubitirazliito
iskazanipaihtrebaproraunati u nesigurnostiskazanustandardnimodstupanjem.
Procjena nesigurnosti B tipa iz graninih pogreaka
Uspecifikacijamamjerilaobino sunavedene tonosti, odnosno granine pogreke
mjerila.
Granina
pogreka
mjerilajenajvea
doputena
pogreka
kojumjerilosmijeimatiuzuvjetpravilneuporabe,
adasejouvijekdriispravnim.
Iskazivanjegraninih pogreaka razlikujesekodanalognihidigitalnihmjerila.
35
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Elektrini mjerni instrumenti mjere elektrine veliine. Mogu biti analogni ( uglavnom
imaju skalu i kazaljku ) ili digitalni ( imaju digitalni zaslon ).
Analogni instrumenti (sl. 5.1.)iznos mjernog rezultata Y pokazuju kao umnoak
poloaja kazaljke na skali ( otklon ) i konstante instrumenta k .
Y k
Skala
Kazaljka
Stalni
magnet
Spiralna
opruga
Podeavanje
nule
Kompenzacijski
otpornik
Jezgra od
mekog eljeza
Pokretni svitak
36
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Primjer 7:
Struja se mjeri ampermetrom mjernog opsega 1.2 A i 100 d.sk. ( dijelova skale ). Kolika je mjerena struja ako
je oitan otklon od 60 d.sk. ?
I m ax
m ax
1 .2
60 0.72 A
100
Kod univerzalnih instrumenata s vie mjernih podruja i vie veliina koje mogu
mjeriti ( struja, napon, otpor itd. ) treba paziti na prikljuak stezaljki prema odabranoj
vrsti mjerne veliine. Osim toga, uvijek treba odabrati optimalno mjerno podruje
zbog smanjenja pogreke.
Pogreka analognog instrumenta definirana je razredom tonosti (indeks klase), koji
pokazuje maksimalne granice pogreke u postocima dogovorne vrijednosti (DV),
koja najee odgovara gornjoj granici mjernog opsega.
p%
pa
100
DV
p a - apsolutna pogreka.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Pogreke digitalnih instrumenata izraavamo drukije od analognih:
a)
b)
c)
d)
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Sistematske pogreke pri mjerenju javljaju se zbog pogreke mjernih instrumenata,
zbog nepravilno odabrane mjerne metode, zbog subjektivnosti i sl.
Sluajne pogrekeovise o promjenama u instrumentima i njihovoj okolici. Utjecaj
sluajnih pogreaka moe se smanjiti izvoenjem vie mjerenja pod istim uvjetima.
Za rezultat uzimamo aritmetiku sredinu svih mjerenja, to je najvjerojatnija vrijednost
mjerene veliine.
5.2.
Tonost
Ulazna i
izlazna
impedancija
Preciznost
Histereza
Razluivost
Ponovljivost
Linearnost
Osjetljivost
Pokretljivost
Stabilnost
Tonost i preciznost
39
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Tonost
Loa
Loa
Preciznost
Dobra
Dobra
40
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Linearnost
Linearnost je mjera linearne ovisnosti ulaznih i izlaznihveliina u mjernom podruju u
kojem je predvien rad ureaja.
Pogreka linearnosti odreuje se maksimalnim odstupanjemod optimalnog pravca.
Pogreka linearnosti se definira kao:
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
42
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
=1
2
Optimalni pravac
=1 =
=1
2
=1
=1
2
=1
=1
=1
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Osjetljivost
Osjetljivost ( sl. 5.11.) mjernog sustava ili instrumenta je
Konstantna osjetljivost
(linearni sustav)
za godinu dana
na 10 sekundi.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
f
10 10
f
6
5
Kratkotrajna
4
3
Dugotrajna
2
1
0
0
10
15
20 sati
Ponovljivost
Pri analizi ponovljivosti promatramo mjernu nesigurnostkoja se dobiva kada na ulaz
dovodimo vrlo precizno istuvrijednost:
Histereza
Histereza je pojava koja dovodi do neponovljivog pokazivanja instrumenta u
ovisnosti o nainu promjena ulazne veliine pri mjerenju.
Mjera histereze je maksimalna razlika izlaznih vrijednosti koje sedobivaju za istu
ulaznu vrijednost:
Idealni pravac
y
y1.g
Idealni pravac
y1.g
y1.sr
y1.d
Qn
y1.sr
y1.d
Qn
x1
x1
45
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Pokazivanje instrumenta je vee pri smanjivanju u odnosu napokazivanje pri
poveavanju mjerene veliine za istu vrijednost mjerne veliine!
Test
generator
Nepoznata ulazna
impedancija
46
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Nepoznata izlazna
impedancija
Poznati otpornik
MJERNI
INSTRUMENT
Gdje je koeficijent
statika osjetljivost.
Za n=1 (prvi red prijenosne funkcije mjerenja):
5.3.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
odreenog kuta zakretanja dolo do izjednaenja sila momenta i protumomenta, to
zaustavlja zakretanje ( sl.5.16.).
Vrijednosti
momenata
M1 i M 2 upravo su
.
I1 i I 2 .
M 1 k1 I1 f1 ( )
M 2 k2 I 2 f 2 ( )
Uvjet ravnotee :
.
M1 M 2 ,
I1
I
2
48
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Protjecanjem elektrine struje kroz svitak stvara se zakretni moment :
M 1 k1 I
Protumoment spiralnih opruga odreen je kutom zakretanja pomine jezgre i
konstantom spiralnih pera.
M 2 k2
M1 M 2 0
k1 I k 2
I
k2
k1
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
svakojpoluperiodi, a pomini organ ne moe slijediti tako brze promjene smjera pa
ostaje u nultompoloaju. Ovi instrumenti mogu se graditi s tako velikom osjetljivou
da mogu sluiti kaogalvanometri za mjerenje vrlo slabih struja i napona, jer se
odlikuju vrlo malom vlastitompotronjom.
Instrumenti s pominim svitkom i permanentnim magnetom zbog dobrih svojstava od
kojihvalja istaknuti linearnost skale, koriste se danas kao indikatori kod razliitih
elektronikihinstrumenata i kao zasebni instrumenti ("obini" univerzalni instrumenti).
Posebno trebaistaknuti njihovu upotrebu kao nul-indikatora, tj. kao instrumenata na
kojima oitavanje treba podesiti nanulu. Kod nul-indikatora nulti poloaj kazaljke je u
sredini skale.
Instrumenti s pominim magnetom
Razvoj magnetskih materijala omoguio je primjenu instrumenata s pominim
magnetom u suvremenoj mjernoj tehnici. Najvea prednost im je u jednostavnosti
izvedbe ( sl. 5.19. ). U obliku okrugle ploice popreno je postavljen magnet od
kvalitetnog tvrdog magnetskog materijala koji se giba u polju dvodijelnog
nepominog svitka u okruenju cilindrinog eljeznog plata.
Za razliku od instrumenta s pominim svitkom, ovaj tip instrumentaje neto manje
osjetljiv, ali se istie manjom osjetljivou na preoptereenje (mjerna struja ne prolazi
kroz pokretne dijelove), to je vano za pogonske instrumente. Niska tonost (klasa1)
i niska cijena na tritu.
1.
2.
3.
4.
5.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Otklon ovisi o konstanti i kvadratu struje
51
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Kvalitetniji materijali omoguili su izvedbe ovih instrumenata i u klasi 0.2 , pa ak i u
klasi 0.1.
5.4.
Otklon instrumenata s pominim svitkom ovisi o istosmjernoj struji koja tee kroz
njihov pomini svitak. Ta jestrujavrlomala i rijetko je potrebno vie od 20 [mA] kako bi
se postigao pun otklon instrumenta. Meutim, mjerni opseg instrumenta moe se po
volji proiriti upotrebom paralelno spojenih otpornika (shuntova). Instrumenti s
pominim svitkom omoguavaju i mjerenja istosmjernih napona, jer se mjerenje
napona moe uz pomo Ohmova zakona svesti na mjerenje struje. Tu se
odgovarajui mjerni opseg postie pomou predotpornika.
Proirivanje strujnog mjernog opsega
Proirivanje strujnog mjernog opsega instrumenta s pominim svitkom postie se
shuntiranjem tako da samo jedan dio mjerene struje tee kroz svitak. Pri tome se ne
smije izravno shuntirati svitak instrumenta jer je otpornost njegova bakrenog namota
temperaturno
promjenljiva.
Zato
seuserijusasvitkomdodajekompenzacijskiotpornikodotpornogmaterijala
ijisetemperaturnikoeficijentmoezanemarititakodaotpornostteserijskekombinacijebud
etemperaturnoneovisna.
Neka je Ra otpornost svitka, unutarnja otpornost instrumenta i predotpornika, a Ia
struja kroz instrument. Kako bi bilo mogue mjeriti struju I koja je vea od struje Ia,
potrebno je paralelno instrumentu spojiti shunt otpornosti Rs kao to je pokazano na
slici5.21.
Ra
Ia
I - Ia
Rs
I a Ra ( I I a ) Rs ,
dobiva se vrijednost otpornosti shunta:
Rs
Ra I a
.
I Ia
52
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
.
U praksi se u velikom broju koriste ampermetri s vie mjernih opsega, iji se mjerni
opseg mijenja okretanjem jednopolne preklopke. Tada se upotrebljava viestruki
shunt kao na slici 5.22.
Ra
Ia
R
R2
R1
R3
R4
2
P
3
I
I a Ra
R
a .
I 0 I a n0 1
( R1 Ra ) I a ( R R1 )( I1 I a ),
R R1
( R1 Ra ) I a ( R1 Ra ) I a ( R1 Ra ) I a
,
I1 I a
n1 I 0 I a
n1n0 I a I a
53
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
odnosno:
R R1
R1 Ra
.
n1n0 1
R R1
R1 R(n0 1)
,
n1n0 1
dobiva se:
,
n1n0 1
n1n0 1
Ili poslije sreivanja:
1
R1 R 1 .
n1
Istim postupkom mogue je dobiti i relacije za ostale poloaje prekidaa.
Dakle, vrijednosti su otpornika shunta:
1 1
R2 R ,
n1 n2
1 1
R3 R ,
n2 n3
R4
R
.
n3
Najvei napon na shuntu dobiva se kada je ukljuen najvei mjerni opseg, tj. za
poloaj 3 preklopke P. Taj napon iznosi:
n n 1
R
1 R
U I v ( Rv R R4 ) I v Rv v v I v Rv 0 3
.
n0 1 n3 n0 1
n3 (n0 1)
Ako je omjer n0 blizu jedinice, znatno e se poveati napon na paralelnim otporima
kod veih mjernih opsega.
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
54
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Proirivanje naponskog mjernog opsega
Proirivanje naponskog mjernog opsega postie se spajanjem predotpora Rp u seriju
sa svitkom instrumenta, kao na slici 5.23., pa je:
Uv
Rp
Rv
I
U
U U v U v
,
Rp
Rv
R p Rv
(U U v )
,
Uv
pt %
Rsv
100,
R p Rsv (1 )
55
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
R p1
Rp2
Rp3
2
1
R p1 Rv
U1 U v
n U U v
Rv 1 v
Rv (n1 1).
Uv
Uv
R p 3 Rv (n3 n2 ).
U praksi se esto koriste viestruki instrumenti s vie naponskih i strujnih mjernih
opsega. Promjena mjernog opsega i ovdje se obavlja pomou jednopolne preklopke
(slika 5.25.).
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
esto se koristi i rjeenje prema slici 5.26. gdje je predviena posebna preklopka za
strujne, a posebna za naponske mjerne opsege. Mjereni napon se prikljuuje na
stezaljke + i V, a mjerena struja na stezaljke + i A. Okretanjem preklopke P3 prema
poloaju A ili V prebacuje se instrument na mjerenje struje ili napona. Prebacivanje
ove preklopke mogue je i pod optereenjem jer se prebacuje samo pomini svitak
instrumenta kompenzacijskim otpornikom, dok tok struje ostaje neprekinut. Na taj je
nain omogueno gotovo istodobno mjerenje struje i napona nekog potroaa
uzpomo samo jednog instrumenta.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
5.5.
Vibracijski instrumenti
Ako mehaniki sustav koji moe titrati dovedemo u stanje titranja, onda on titra s
frekvencijom izvora koji je prouzroio njegovo titranje. Kod vibracijskih instrumenata,
mehaniko titranje izazivamo izmjeninom elektrinom strujom. Openito, ovakvo
titranje bit e slabo, ali ako mehaniki sustav titra u rezonanciji s izvorom izmjenine
struje, titranje e biti mnogo jae. Ovu pojavu koristimo za mjerenje frekvencije
( frekventmetri ) ili kod vibracijskih galvanometara.
5.5.1.
Frekventmetri s jezicima
Mjerna skala frekventmetra s jezicima razlikuje
se od ostalih skala, pokazano na sl.
5.28.Uoavamo da je to jedan izrez kroz koji
vidimo zastavice koje se nalaze na krajevima
titrajnih jeziaka. Izrez mora biti dovoljno irok
da jezici mogu nesmetano titrati. Vrijednosti
na skali oznaavaju frekvenciju kojom jeziak
titra .
5.5.2.
Vibracijski galvanometri
58
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Za razliku od instrumenata koje smo do sada opisivali, vibracijski galvanometar ne
pokazuje vrijednost mjerene veliine, on nam slui kao indikator. Vibracijski
galvanometar nemastalni otklon mjernog organa, pomini organ titra u taktu
izmjenine struje. Kako bi osjetljivost bila to vea on titra u rezonanciji s mjerenom
strujom, ime se znatno poveava amplituda titranja. Kod svih vibracijskih
galvanometara pomini organ je snabdjeven zrcalom koje upadnu svjetlosnu zraku
odbija na mjernu skalu postavljenu na prikladnoj udaljenosti. Kada prikljuimo
galvanometar, pomini organ poinje titrati
frekvencijom izmjenine struje.
Svjetlosna zraka koja se odbija od zrcala isto tako titra i ovisno o veliini titranja na
zaslonu ostavlja iru ili uu svjetlosnu prugu. Dalje postupamo kao u svakoj nulmetodi, gdje nam galvanometar slui kao nul-instrument (na primjer u mjernom
mostu treba mijenjati otpore u granama mosta sve dok kroz instrument ne
prestaneprotjrcanje struje. To se oituje tako to se na skali svjetla pruga pretvori u
usku crtu, to znai da pomini organ miruje. U posljednje vrijemesve sevie koriste
elektroniki indikatori koji su mnogo podesniji .
5.5.3.
Registracijski instrumenti
5.5.4.
Oscilografi
59
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Slika 5.33. Registracijski instrumenti
Za bre promjene koristimo oscilografe s tekuinskim mlazom i svjetlosne
oscilografe. Na slici 5.34. prikazan je oscilograf s tekuinastim mlazom. Biljei
promjena do 1 kHz. Pomini organ sastoji se od uske petlje napete izmeu polova
jakog el.magneta. Kada kroz petlju tee struja, ona se zakree zbog djelovanja
magnetskih sila. Na petlji je uvren svinuti kraj tanke kapilare koja zavrava
sapnicom.
60
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Uz mjerne sustave u svjetlosne oscilografe ugrauje se jedno ili vie svjetlosnih
zrcala od kojih se odbija svjetlosna zraka pa se pomou njih moe oznaavati nulta
crta ili neka druga referentna vrijednost. Za oznaavanje brzine tj. oznaavanje
vremenske baze ugrauje se titrajni jeziac (sl. 5.36.) ili elektroniki titrajni krug, koji
upravlja svjetlosnu zraku da na rubu registracijske trake oznaava impulse poznate
frekvencije ( obino 50 ili 500 Hz ).
61
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Slika 5.37. EKG snimanje rada srca
5.6.
62
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
6. OSCILOSKOP
Uvod
Za registriranje mjerenih veliina koje se vrlo brzo mijenjaju, slue brojne i razliite
izvedbe oscilografa. Izbor odgovarajue izvedbe uvjetovan je prije svega
frekvencijom mjerene veliine, jer od nje mora biti barem dva puta vea frekvencija
pominog organa mjernog sustava. Izvedba oscilografa koja omoguiva snimanje
pojava ija je frekvencija i preko 100[MHz] naziva se osciloskop. Osciloskopima
obino nazivamo oscilografe s katodnom cijevi, gdje mlaz elektrona slijedi praktiki
bez vremenskog zaostajanja trenutne vrijednosti mjerene veliine. Sliku mjerene
pojave emitira tanak snop brzih elektrona koji udara na fluorescentni zastor katodne
cijevi. Snop se otklanja djelovanjem elektrinih ili magnetskih polja i slijedi njihove
promjene sve do najviih frekvencija. Danas su ravnomjerno zastupljeni analogni i
digitalni osciloskopi, (sl. 6.1.) tako da najee u jednom ureaju imamo obje
mogunosti (anologni i digitalni).
6.1.
Osnovni je dio osciloskopa katodna cijev. Katodna cijev ima sljedee osnovne
elemente :
- neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone;
- elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omoguava
dobivanje otre slike;
- sustav za otklanjanje elektronskog snopa;
63
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
- zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetiku energiju u
svjetlosnu.
Shematski izgled katodne cijevi s elektrostatskim sustavima za otklanjanje prikazan
je na slici 6.2.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
velikom brzinom prema zastoru. Osim toga, anode slue i za koncentriranje
elektronskog snopa. irenje elektronskog snopa nakon prolaska kroz otvor na
dijafragmi anode A1 sprjeava se oblikovanjem elektrinog polja kroz koje prolaze
elektroni. Kod prijelaza iz jedne ekvipotencijalne povrine u drugu elektronski snop se
lomi. Ekvipotencijalne povrine izmeu anoda mogu se formirati oblikom anoda
njihovom potencijalnom razlikom, tako da se fokus elektronskog snopa dobije upravo
na zastoru (Slika 6.3.). Potencijalna razlika izmeu anoda A1 i A2 moe se fino
ugaati klizaem K2. Elektroda A je grafitna naslaga na unutarnjoj stijeni konusnog
dijela katodne cijevi. Slui za naknadno ubrzavanje elektrona nakon prolaska kroz
otklonske ploice.
d2y
U
m0 2
d
dt
dy e0 U
t.
dt m0 d
65
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Kako bi elektron proao izmeu ploica potrebno je vrijeme t
l
, gdje su l duina
vx
ploica a vx brzina kretanja u smjeru osi K. Brzina elektrona u smjeru osi y, nakon
prolaska izmeu ploica dobiva se kao :
vy
e0 U l
.
m0 d v x
Nagibputanjenakonprolazaizmeuploicaje :
tg
vy
vx
e0 U l
.
m0 d v x2
vx 2
U a e0
,
m0
1 U l
.
2 Ua d
Kad je poznat nagib putanje elektrona i udaljenost centra ploica od zastora, moe
se odrediti otklon y na zastoru :
1 U l
y L tg
L.
2 Ua d
Otklon mlaza proporcionalan je naponu na otklonskim ploicama, a obrnuto
proporcionalan anodnom naponu. Vei otklon dobiva se duim ploicama manjim
razmakom izmeu njih i veom udaljenou zastora.
Osjetljivost
Relativna statika osjetljivost Sr otklonskih ploica definira se odnosom otklona y
svijetle mrlje i istosmjernog napona U :
Sr
y
lL
.
U 2U a d
66
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Relativna statika osjetljivost se obino daje u [mm/V] i iznosi 0,1 do 2[mm/V]. U
novijim izvedbama mijenja se njena vrijednost s otklonom manje od 2[%]. Dinamika
osjetljivost je osjetljivost na izmjeninoj struji. Ona je sve do najviih frekvencija
praktino jednaka statikoj osjetljivosti. Tek na frekvencijama iznad 100[MHz] utjee
vrijeme prolaska elektrona izmeu otklonskih ploica i dinamika se osjetljivost
poinje razlikovati od statike.
B v x e0
F
.
m0
m0
B v x e0 l
B l e0
.
m0
vx
m0
y vy
L
Bl L
.
vx
2 U a m0 l e0
67
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
gdje su I struja snopa, a Ua anodni napon. Poveanje snage na raun struje nije
povoljno jer se oteava fokusiranje i gubi se na otrini slike. Struja elektronskogsnopa
zato obino iznosi samo nekoliko mikroampera. Kako je osjetljivost obrnuto
proporcionalna anodnom naponu, njegovo poveanje opet dovodi do smanjenja
osjetljivosti. Rjeenje je anoda za naknadno ubrzavanje elektrona. Ona se nanosi u
obliku vodljivog sloja na konusni dio katodne cijevi. Time se stvara elektrino polje
koje naknadno ubrzava elektrone tako da se osjetljivost relativno malo smanjuje.
Promatranje i snimanje pojava koje se ne ponavljaju, a traju manje od 0,1[s],
omogueno je tako to se na anodu za naknadno ubrzanje dovodi pozitivni napon
koji moe biti i nekoliko puta vei od napona izmeu katode i anode A 2, ak 20[kV].
Mogunost pamenja slike
Katodne cijevi s pamenjem mogu gotovo trajno zadrati sliku na svom zastoru. To je
ostvareno primjenom materijala koji, bombardirani snopom elektrona pod odreenim
uvjetima, emitiraju vie elektrona nego to ih bombardiranjem primaju. Ako se ispred
zastora katodne cijevi postavi vrlo fina metalna mreica i na nju nanese dielektrik
navedenih svojstava, onda e se on zbog gubitaka elektrona, nabiti pozitivno na
mjestima preko kojih je proao snop elektrona. Pomou jo jedne mreice na
odreenom potencijalu te pomou dodatnih katoda koje obasjavaju dielektrik, moe
se to stanje odrati vrlo dugo. Pri tom, elektroni iz dodatnih katoda prolaze kroz
mreice s navedenim dielektrikom samo na mjestima gdje je ona pozitivno nabijena,
dok ih negativno nabijeni dio mreice odbija. Elektroni koji su proli mreicu
ubrzavaju se anodom za naknadno ubrzavanje i udaraju u zastor cijevi i to upravo na
onim mjestima preko kojih je prije proao snop elektrona. Takvim i slinim rjeenjima
moe se u irokim granicama ugaati vrijeme pamenja i svjetlina upamene slike, te
izvriti brisanje slika.
Utjecaj primjene pilastog napona
Ako je potrebno promatrati mjereni napon kao funkciju vremena, tada generatorom
pilastog napona treba proizvesti napon koji linearno raste i periodino, nakon
vremena T, pada od najvee vrijednosti na poetnu (slika 6.5.).
Ux
Ux
0
0
a) pilasti napon
b) sinusni napon
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
D
U0
12
i dt .
c t1
u1
t1
t2 t3
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
iz istosmjernog izvora
Astigmatizam
Otklanjanje elektronskog snopa otklonskim ploicama utjee vie ili manje primjetno
na fokus snopa. Ta pojava se naziva astigmatizam katodne cijevi. Uzrok joj je
nesavrenost elektronske optike. Kod osciloskopa koji imaju istosmjerna pojaala
astigmatizam se moe korigirati dugmetom na prednjoj ploi osciloskopa.
Sinkronizam
Kako bi se dobila mirna slika neke periodine pojave, na zastoru osciloskopa mora
odnos izmeu frekvencije mjerene pojave i frekvencije pilastog napona biti cijeli broj
koji se ne mijenja za vrijeme promatranja. Ne smije se mijenjati ni fazni pomak.
Takvo odravanje meusobnog odnosa naziva se sinkronizam. Kako bi se postigao
pouzdan sinkronizam, treba omoguiti utjecaj napona mjerene pojave na rad
generatora pilastog napona. Isto tako,potrebno je omoguiti promatranje kratkotrajnih
prijelaznih pojava koje se ne ponavljaju u nepravilnim vremenskim razmacima. To se
u punoj mjeri postie okidnom vremenskom bazom koja okida jednu periodu
pilastog napona tek nakon djelovanja odgovarajueg signala.
6.2.
70
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
71
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Ulaz 1
POJAALO
1
Ulaz 2
POJAALO
2
Ux
t
Uy
Ux
t
Uy
72
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Digitalni osciloskop
Svojim mogunostima i svojstvima digitalni osciloskop nadmauju analogne (sl.
6.10.). Sastavljen je odanalognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici, memorija za
prihvat, memorija zaprikaz, D/A pretvornici, digitalno brojilo i mikroprocesor.
MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM
Prednosti digitalnog osciloskopa
73
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Prednosti su trajno pamenje signala, mogunosti prijenosa na raunalo, mogunost
zapisivanja na papir, omoguuje informacije o signalu prije okidnog impulsa,
automatsko mjerenje, prikaz vrlo sporih pojava u tzv. ROLL MODU, vee mogunosti
sinkronizacije signala.
Mane digitalnih osciloskopa
Digitalni su osciloskopi skupi, imaju sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod
standardnih, 200 000puta u sekundi kod analognih).Digitalni fosfor osciloskop (DPO)
osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike (sl. 6.11.).
Mjerenje osciloskopom
Mjerenje amplitude
Kod izmjeninog signala mjerimo njegovu amplitudu ili zbog vee tonosti mjerimo
dvostruku amplitudu ( peak to peak - od vrha do vrha ). Osjetljivost vertikalnog
kanala Volti/podjeli ( Volts/div ) treba odabrati tako da signal porije to vei dio
ekrana po vertikali.
U pp broj vertikaln ih podjela X
(V
)
podjeli
Mjerenje vremenskog intervala i frekvencije
Vremenski interval mjerimo izmeu proizvoljno odabranih toaka na signalu
prikazanom na osciloskopu. Preklopnik za izbor vremenske baze Vrijeme/podijeli
( Time/div ) postaviti na vrijednost koja omoguava da se signal to vie proiri po
horizontalnoj osi.
74
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
(s
podjeli
1
T
( Hz )
t
3600
T
Primjer :
Na osciloskopu je odabrana vertikalna osjetljivost
baze je 1ms
0.5 V
, a osjetljivost vremenske
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Dvostruka amplituda mjernog napona e biti :
U pp 5.6 ( podjela ) 0.5 ( V
podjeli
) 2.8 V ,
Period signala je :
T 8 ( podjela ) 1( ms
podjeli
) 8 ms
odnosno frekvencija :
f
1
125 Hz .
T
Fazni pomak je :
0.6 ( podjela) 1( ms )
3600
270 .
8 ( ms )
Osciloskopski nul-indikator
U radu izmjeninih mostova i nulmetoda sve se vie koriste elektroniki nul-indikatori
koji su znatno podesniji za rad od vibracijskih galvanometara. Za nul-indikator
moemo upotrijebiti osjetljivi izmjenini voltmetar sa selektivnim pojaalom. Jo je
bolje upotrijebiti osciloskopski indikator, gdje se minimum napona promatra na
ekranu katodne cijevi. Ako dovedemo napon dijagonalne grane mosta na vertikalne
otklonske ploice, a na horizontalne ploice dovedemo referentni napon iste
frekvencije, koji uzimamo iz izvora za napajanje mosta, na ekranu e se pojaviti
nagnuta elipsa. Kada uravnoteimo obje komponente, na ekranu e se pojaviti ravna
crta. Osjetljivost nul-indikatora deset puta je vea nego vibracijskih galvanometara.
76
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
GITALNI M
7. DIGITALNI MJERNI UREAJI
Za digitalne mjerne ureaje karakteristino je da se mjerni rezultati prikazuju
brojano. Njihov naziv potjee od latinske rijei digitus (prst), od koje je kasnije
nastala engleska rije digit (brojevi od 0 do 9). Izraavanje rezultata mjerenja u
digitalnom obliku ima znatnih prednosti. Tako se otklanjaju subjektivne greke
oitanja i to je jo vanije, dobivaju se rezultati mjerenja u obliku koji je vrlo
prikladan za daljnu obradu na raunalnim strojevima i za daljinska mjerenja. Digitalni
nain izraavanja mjernih rezultata nije novijeg datuma. U biti se ve i klasini
istosmjerni kompenzator s dekadskim otpornicima moe smatratidigitalnim ureajem,
jer se kod njega brojana vrijednost mjernog napona dobiva neposredno pomou
brojeva kojima su oznaeni poloaji na dekadskim otpornicima. Neke osnovne
karakteristike digitalnih mjerenja vide se na ovom primjeru. Tu mjerni rezultat ne
moe poprimiti beskonaan broj vrijednosti, ve samo diskretne vrijednosti, iji broj
ovisi o broju upotrebljenih dekada. Pri tome je najmanji korak jednak desetom dijelu
zadnje dekade. Veliina koraka, tj. broj dekada, odabira se prema traenoj tonosti
mjerenja. Tako se naprimjer pomou kompenzatora s tri dekade moe postii 999
razliitih mjernih vrijednosti i time osigurati tonost oitanja od 0,1[%] maksimalne
vrijednosti.
Prednost BCD i binarnog prikazivanja moe se uvidjeti na primjeru klasinog
kompenzatora. Kako bi se ovdje postigla tonost oitanja od 0,1[%], bilo bi nuno
upotrijebiti 3 dekade, odnosno 39 = 27 otpornika (9 otpornika po 100 ; 9 otpornika po
10 i 9 otpornika po 1). Tu nisu uraunane dekade potrebne za odravanje konstantne
struje u pomonom krugu kompenzatora. Za istu tonost potrebno je u binarnom
sustavu samo 10 otpornika (20 = 1; 21 = 2; 22 = 4; 23 = 8; 24 = 16;25 = 32; 26 =
64; 27 = 128; 28 = 256 i 29 = 512, to ukupno daje 1023, uz korak od 1). U BCD
sustavu bit e potrebno 12 otpornika (1; 2; 4; 8; 10; 20; 40; 80; 100; 200; 400 i 800).
Posebno je povoljno da su u binarnom i tetradskom sustavu brojanja potrebna samo
dva broja, koja se vrlo lako i jednostavno daju prikazati pomou elemenata koji mogu
zauzeti dva razliita stanja. To naprimjer moe biti sklopka ili kontakt releja u
zatvorenom, odnosno otvorenom poloaju, elektronska cijev ili tranzistor u stanju
voenja ili nevoenja struje, ili magnetska jezgra u toki remanencije -Br, odnosno
+Br. Predoavanje rezultata pomou binarnog sustava naroito je prikladno tamo
gdje se mjerni rezultati neposredno dalje obrauju u nekom raunalnom stroju.
Meutim, mjerni rezultati u tom obliku nisu pogodni za izravna oitanja zbog naeg
naina miljenja koje je prilagoeno dekadskom sustavu brojanja. U tim prilikama,
potrebno je mjerne rezultate preraditi pomou posebnih sklopova u dekadski oblik.
MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM
77
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
7.1.
Elektroniki brojai
R
C
R1
R1
T1
T2
R2
R2
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
pada gotovo na nulu, pa se ovakvim sklopom moe dalje proslijediti svaki drugi
primljeni negativni impuls. Ako se povee vie ovakvih bistabila jedan za drugim,
dobiva se iza prvog svaki drugi, iza drugog svaki etvrti, iza treeg svaki osmi itd.
Impulsi se dovode na ulaz T bistabila B0 (slika 7.2. ), koji je na odgovarajui nain
povezan s bazama, odnosno s kolektorima njegovih tranzistora.
Ulaz brojila
a)
T B0
T B1
T B2
Q
Q
1
Ulaz
1
Q od B0
Q od B1
b)
Q od B2
T B0
Q
Q
T B1
Q
Q
T B2
Q
Q
T B3
Q
Q
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Najjednostavnija mogunost oitavanja broja primljenih impulsa u brojilo suarulje
prikljuene na izlaze bistabila preko tranzistorskih sklopki. Kada je bistabil u stanju 1,
arulja svijetli, a ne svijetli kada je u stanju 0. Ipak se umjesto toga redovito
upotrebljavaju dekadski indikatori s brojevima od 0 do 9 u raznovrsnim izvedbama.
Tako se za tu svrhu upotrebljavaju posebne cijevi punjene plinom, koje imaju jednu
zajedniku anodu i deset katoda u obliku brojeva od 0 do 9 (slika 7.4.). Anoda je, ve
prema konstrukciji, sva u obliku mreice ili je djelomice masivna, a djelomice
mreasta. Katode u obliku cifri, postavljene su paralelno ili okomito na podnoje
cijevi, ovisno o tome je li predviena horizontalna ili vertikalna montaa cijevi. Katoda
koja je pod naponom tinjajue svijetli pa se iz priline daljine vidi svijetlei broj.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
U posljednje vrijeme sve se vie upotrebljavaju indikatori nainjeni od malih
poluprovodnikih dioda koje svijetle pri struji od nekoliko miliampera i naponu
manjem od 2[V] (engl. light emitting diodes - LED). Obino se brojevi od 0 do 9
sastavljaju od sedam segmenata (slika 34.), a posebni sklop (dekoder s pobudnim
sklopom) na osnovi podataka, dobijenih iz brojila u tetradskom ili nekom drugom
sustavu brojanja, ukljuuje odgovarajue segmente preko tranzistorskih sklopki i
zatitnih otpora (T i R2 na slici 7.6.) na naponski izvor.
7.2.
Mjerenje vremena
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Oscilator
fn
Elektronicka
sklopka
Start
Brojac
Stop
n1=4
n2=5
n3=6
t3
t2
t1
7.3.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Mjeri se vrijeme izmeu start i stop (sl.7.10.).
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
mjerenjima. Ona naprimjer pri mjerenju frekvencije 50[Hz] i uz t 0=1[s] znai postotnu
pogreku od 2[%]. Stoga jepri mjerenju niskih frekvencija povoljnije mjeriti trajanje,
naprimjer jednog perioda mjerene frekvencije (Slika 7.13.).Tu jedan impuls iz
mjernog izvora zatvara, a drugi otvara elektroniku sklopku, dok broja za to vrijeme
broji impulse pomonog oscilatora tono poznate frekvencije fN.
Izv or
mjerene
f rekv encije
Elektronicka
sklopka
Start
Brojac
Stop
Djelitelj
f rekv encije
Oscilator
fn
fx
fN
Start
Izvor
Elektronicka
mjerne
sklopka
frekvencije Stop
Brojac
Oscilator
fn
7.4.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
elektrine i neelektrine veliine, kao to su struja, snaga, otpor, temperatura,
geometrijski pomak, brzina okretanja, ubrzanje itd. nastoje prethodno svesti na
istosmjerni napon. Najee se pretvaranje u digitalni oblik ostvaruje na osnovi
pretvaranja istosmjernog napona u vrijeme, odnosno frekvenciju, ili pomou
stepenastih pretvaraa. Digitalne metode imaju znatnih prednosti kada se trai velika
tonost. Njima se postie tonost koja je jednaka tonosti najpreciznijih
kompenzatora, oitavanje rezultata je objektivno, a ulazna impedancija vrlo
visoka.Na taj je nain mogue neposredno badarenje s etalonskim elementom.
Digitalna su mjerenja posebno su povoljna za daljinska mjerenja, jer omoguavaju
tona prenoenja mnotva podataka na daljinu bilo inim ili beinim putem.
Ostvarenje digitalnih mjernih metoda zahtijeva sloene elektronike sklopove, to
ograniava najiru primjenu.
7.5.
%
100
Up
Ux
Krajnja v rijednost
Mjerna v rijednost
Stop
Elektricna
sklopka
Oscilator
Mjerena
v elicina(Ux)
Start
N1
Nulindikator
Start
U0
Brojac
Stop
Generator
testerastog
napona
N2
Nulindikator
Ux
t1
t2
t1
t2
Vrijeme za ocitanje
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
sklopku. Broj impulsa koje je broja prebrojio proporcionalan je vremenskom intervalu
tx, odnosno mjerenom naponu Ux. Izborom frekvencije oscilatora i strmine pilastog
napona moe se postii da broja direktno pokazuje vrijednost mjerenog napona.
Impuls za ponovno ukljuenje pilastog napona istodobno brie rezultat prethodnog
mjerenja.
Tonost mjerenja napona ovim postupkom najvie ovisi o linearnosti pilastog napona.
Postiu se granice pogreaka od 0,1[%] do 0,2[%] i mjerni opsezi od 1[V] pa do
1000[V]. Izbor podruja obavlja se automatski, a ureaj pokazuje predznak napona i
decimalnu toku. Mjerenje traje od nekoliko mili-sekundi do jedne sekunde.
Izvanredna tonost i mala osjetljivost na smetnje, uz relativno jednostavnu izvedbu,
postie se pomou digitalnih voltmetara s dvostrukim pilastim naponom (Slika 7.15.).
Mjerni napon Ux dovodi se integriranom pojaalu i integrira tono odreeno vrijeme t 0
(obino 100[ms]), pa napon na izlazu nakon toga iznosi:
Uo =Ux to / RC
Integrator
P1
t0
U
C
R
t2
t
Ux
Nulindikator
U0
N0
-UN
Davac
takta
Os
Brojac
UN N
N0
86
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Pokazivanje brojaa ne ovisi o tonosti frekvencije oscilatora Os niti o vremenskoj
konstanti RC, ve samo o tonosti napona UN i broja impulsa N0 i N, to se moe vrlo
tono realizirati na relativno jednostavan nain.
7.6.
RN
C
Ux
Komparator
Impulsni
generator
Frekv entometar
UN
U N TN R f
U N TN R n
RN
RN
Vidimo da se mjerni napon dobiva iz veliina koje se daju vrlo tono mjeriti i
realizirati. Tonost se sve vie poveava ako se svaka sljedea integracija provede s
komutiranim prikljucima mjernog i etalonskog napona. Time se otklanja greka zbog
napona klizanja pojaala ( takav pretvara koristi tvornica Iskra u svojim preciznim
elektronikim brojilima).
Ux
7.7.
Stepenasti pretvarai
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
automatiziran. Stepenasti pretvarai se u biti sastoje od grupe preciznih otpornika,
osjetljivog elektronikog nulindikatora i upravljakog ureaja koji redom ukljuuje i
iskljuuje otpornike, sve dok se ne postigne ravnotea. Ukljuivanje otpornika provodi
se pomou releja ili elektronikih sklopki, a stupnjevanje otpornika je ili binarno ili
dekadsko. Rezultat slijedi iz poloaja sklopki nakon uravnoteenja i moe se redovito
oitati na brojanoj skali instrumenta.
64
32
16
Nulindikator
Ux
Kompezator
napona
Uprav ljacki
uredjaj
Nulindikator
Pokaziv anje
Mjereni
napon
Uz
45
t
64
0
32
1
16
0
8
1
4
1
2
0
1
1
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
kratko spojeni (Ukomp = 0). Ugaanje poinje otvaranjem sklopke na najveem
otporniku. Ako nulindikator ustanovi da je tako dobijeni kompenzacijski napon vei od
mjerenog napona (Ukomp> Ux), uslijedit e ponovno kratko spajanje najveeg otpora.
Ako je Ukomp manji ili jednak Ux, njegova e sklopka ostati otvorena. U primjeru na slici
7.17. mjerni napon ima vrijednosti 45, dok je pad napona na najveem otporu 64, pa
e uslijediti ponovno zatvaranje njegove sklopke. Nakon toga slijedi otvaranje
sklopke na sljedeem manjem otporu.
Kako je 45>32, sklopka ostaje otvorena. Uravnoteenje se tako dalje nastavlja sve
dok ne doe red i na najmanju otpornost. Ako se odabere dovoljno binarno ili
dekadski stupnjevanih preciznih otpornika, ovim se rjeenjem moe dosei tonost
najpreciznijih kompenzatora (0,01[%]). Brzina uravnoteenja, ovisno o izvedbi, iznosi
od 5[ms] do 100[ms] po stupnju. Na slici 7.18. prikazan je digitalni multimetar koji pri
mjerenju istosmjernih napona ima granice pogreaka od samo (0,01[%] mjerene
veliine +0,002[%] mjernog opsega). Sline tome su mu granice pogreaka kada
slui kao ommetar, dok su mu pri mjerenju izmjeninih napona pogreke znatno vee
i ovise o frekvenciji. On automatski odabire odgovarajui mjerni opseg, a moe se
osim toga izravno ukljuiti u mjerni sustav upravljan procesnim raunalom.
89
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
8.2.1.
Princip rada
Ip
b1
A
U1
R1
A
B
C
Rx
b2
Ux
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Donjistrujnikrugsbaterijom
,
iji napon
elimo izmjeriti, u toki
Astalnojeprikljuen na mjernu icu, dok je drugi pol baterije prikljuen preko
osjetljivog miliampermetra (galvanometra) G na kliznu stezaljku C. Ako kliznu
stezaljku Cpomiemo po mjernoj ici, opazit emo da se na jednom dijelu mjerne
ice
galvanometarotklanja
ulijevo,anadrugomdijeluudesno,
doke
na
jednommjestugalvanometarbitibezotklona.Tojeznakdaustrujnomkrugusbaterijom
netee nikakvastrujaiujednoznakdajeizvormjerenognapona , neoptereen. Na
tome je mjestu napon
, baterije
jednak padu napona
, izmeu taaka A i
C.
Ako nam je poznata jakost pomone struje , moemo na taj nain odrediti
napon
. Kako bi se to postiglo, moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
1. Oba strujna kruga moraju biti u opoziciji (pozitivni pol baterije
mora biti
spojen s pozitivnim polom baterije
i analogno za negativne polove).
2. Pad napona
na mjernoj ici mora biti velik kao napon
koji se
kompenzira.
Jedino ako su oba uvjeta ispunjena moe se na mjernoj ici nai toka u kojoj e
galvanometar biti bez otklona.
Kod mjerenja pomou opisane kompenzacijske metode,ako elimo postii to je
mogue tonije mjerenje, moramo poznavati jakost struje u pomonom strujnom
krugu, pa ju je stoga potrebno izmjeriti vrlo tonim miliampermetrom,. Iz toga slijedi
da je tonost mjerenja ovisna o tonosti miliampermetra.
8.2.2.
Laboratorijski kompenzator
IP
R1
RX
Un
R1
U n I P R1
IP
UX
1
Un
Slika 8.3. Laboratorijski
kompenzator
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
vrijednosti otpora RP mijenjamo vrijednost otpora RX sve dok galvanometar ne
pokae nulti otklon. U toj toki pad napona jednak je nepoznatom naponu :
U X I P RX
Znamo da je omjer
Un
R1
U X RX
Un
R1
UX
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
opseg proiruje se obino mjernim transformatorima. U poglavlju 9. opisano je na
koji se nain prikljuuju mjerni transformatori, kako se na njih prikljuuju mjerni
instrumenti i kakvi su uvjeti za ispravan rad mjernih transformatora. To se vidi i
kod prikljuivanja mjernih transformatora u trofaznim sustavima.
8.3.1.
B
a
B
b
L3
L1
L2
L3
L2
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Sekundarnu stranu transformatora uzemljimo u toki u kojo su spojena oba
sekundarna napona. Kao to se vidi iz komleksnog dijagrama napon na otvorenim
krajevima V spoja jednak linijskom naponu. Zato se moe mjeriti i trei linijski
napon ako se prikljui trei voltmetar (na slici iscrtkano).
L1
L2
L3
A
a
B
b
V
V
L1
L2
L3
0
A
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Osim ovog naina spajanja koristimo i spoj sa dva strujna transformatora (Aronov
spoj) u trovodnim trofaznim sustavima kao to se vidi na slici 8.8. Ako prikljuimo
dva ampermetra i oni pokazuju jednake vrijednosti znai da se radi o
uravnoteenom sustavu. Meutim ukoliko pokazuju razliite vrijednosti, sustav nije
uravnoteen to znai da treba mjeriti sve tri struje (tri ampermetra). Da ne bismo
koristili tri strujna transformatora, mjerenje moemo izvesti i s dva, ako ih spojimo
kao na slici 8.8. Kod ovog spoja strujni transformatori su uzemljeni na stezaljkama
sekundara (s)
L1
L2
L3
P1
s1
P2 P1
P2
s2 s1
s2
A3
A1
A2
95
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
9. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerenje izmjeninih napona, struja, snaga i energije velikih iznosa, nije praktino
izravnim ukljuivanjem u mjerni krug, a esto je i neizvedivo. U takvim sluajevima
koriste se strujni i naponski mjerni transformatori, koji mjerene vrijednosti
transformiraju na prikladne za mjerenje. Osim proirenja mjernog opsega, takvi
transformatori ujedno izoliraju mjerne instrumente od visokih napona u mjernom
krugu, to znai da omoguavaju sigurno rastavljanje visokonaponskih strujnih
krugova od niskonaponskih.
Osim toga postiu se i znatne prednosti, a neke od njih su:
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Od mjernog se transformatora oekuje da sprega primarne i sekundarne veliine
(napona ili struje) bude u praktiki stalnom omjeru i bez faznog pomaka. Takve bi
zahtjeve ispunio idealni transformator sljedeih svojstava:
9.1.
Nain rada:
Osnovne karakteristike:
-
prijenosni omjer
naponska pogreka
klasa tonosti
kutna pogreka
nazivni teret ili snaga NMT-a.
97
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Prijenosni omjer:
omjer nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona;
nazivni primarni napon je jednak linijskomnazivnom naponu mree (npr.110
kV) ako se radi o dvopolno izoliranom NMT-u;
nazivni primarni napon je jednak faznomnazivnom naponu mree (npr.
kV) ako se radi o jednopolno izoliranom NMT-u;
u prvom sluaju sekundarni je nazivni napon 100 V, a u drugom sluaju
V.
Naponska pogreka:
definicija:
pn
kn U 2 U1
100
U1
Kutna pogreka:
definira se analogno kutnoj pogreci SMT-a;
razlika kuta sekundarnog i primarnog napona.
Klasa tonosti:
jednaka je maksimalno dozvoljenoj naponskoj pogreci kada je primarni napon u
granicama 0.8-1.2
;
prema VDE razlikujemo sljedee klase tonosti NMT-a: 0.1 0.2 0.5 1 3 doputene
kutne pogreke za te klase tonosti su: 5 102040(za klasu tonosti 3 nije
definirana dozvoljena kutna pogreka)
Nazivna snaga:
maksimalna snaga instrumenata na sekundarnoj strani kojom je mogue
opteretiti NMT a da naponska i kutna pogreka ostanu u granicama vrijednosti
definiranih klasom tonosti
pri veim optereenjima raste naponska pogreka NMT-a (npr. za optereenje
koje je dva puta vee od nazivnog, naponska pogreka moe biti tri puta vea
od one doputene klasom tonosti);
realno je granina termika snaga, kojom je mogue trajno opteretiti NMT, a
da se pri tome ne zagrije iznad doputene vrijednosti, nekoliko puta vea od
njegove nazivne snage.
9.1.2.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
transformatore s uljnom izolacijom ( visoki naponi ). Na slici 9.2. pokazan je princip
spajanja naponskog mjernog transformatora. Spajamo ga izmeu vodia kojem
elimo izmjeriti napon i zemlje.
U1
A
b
U2
99
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
P1
C1
L
s1
C2
s2
P2
9.2.
I 1 : I 2 N 2 : N1
100
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Struje I 1 i I 2 su nazivne struje na primaru i ova jednadba vrijedi samo za idealni
strujni transformator (zanemarene pogreke).
Nain rada
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
prema primarnoj nazivnoj struji SMT-a odabire se tako da ona bude
neposredno vea od maksimalne pogonske struje u dijelu mree gdje se SMT
prikljuuje (treba izbjegavati velike razlike izmeu 1 i )jer su time
vee strujne pogreke SMT-a;
standardne vrijednosti primarnih struja:m*10, m*15, m*20, m*30, m*50, m*75
(A) za m=1, 10, 100;
standardne vrijednosti sekundarnih struja:5 A i 1 A(1 A se koristi samo kada
jeduljina vodova izmeu SMT-a i mjernih ili zatitnih ureaja velika na taj je
nain za iste 2 gubitke potreban manji presjek vodova.U sekundarnom
krugu1 Anije preporuljivo koristiti kada je snaga i strujni viekratnik SMT-a
velik (to znai da sekundarna struja vrlo vjerno pratiporast primarne struje
za vrijednosti struja puno vee od nazivnih vrijednosti) jer e u sluaju kratkog
spoja u primarnom strujnom krugu doi do znaajnog poveanja sekundarnog
napona, pa time i mogunosti proboja izolacije u sekundarnom krugu; npr.
neka je SMT nazivne snage 240 kVA, strujni viekratnik n=10,
,
pri kratkom spoju u primarnom krugu sekundarna struje moe postii i deset
puta veu vrijednost zbog ega je i
znai, 1Aje
preporuka koristiti u postrojenjima gdje struje kratkog spoja nisu velike i gdje je
mogue koristiti SMT manje snage, to je gotovo redovit sluaj u rasklopnim
postrojenjima s
.
Strujna pogreka:
- Kako kod stvarnog mjernog transformatora sekundar i prikljueni mjerni
instrument (ampermetar) imaju mali ali konani otpor, potreban je sekundarni
napon U za protjecanje sekundarne struje I .Za induciranje tog napona troi se
2
kada bi SMT bio izveden s prijenosnim omjerom K jednakim omjeru broj zavoja
sekundarne i primarne strane (
102
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
o struji
), onda vrijednost
.
103
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
poveanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju na sekundarnoj
strani, raste pogreka SMT-a;
ako primarna struja toliko naraste da indukcija znatno prijee koljeno na krivulji
magnetiziranja, porast sekundarne struje biti e proporcionalan s porastom
primarne , jer e se tad transformator ponaati kao da eljeza nema;
na slici 9.7. dan je prikaz ovisnosti relativne sekundarne struje (
) o
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
noviji: pomou nazivne snage Pn2pri emu vrijedi:
9.2.2.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
Primjer 8:
Strujni mjerni transformator 300/5 A spojen je u jednu fazu trofazne simetrine mree nazivnog linijskog
napona 10 kV. Kolika je djelatna snaga troila faktora snage 0.5, ako ampermetar na sekundaru transformatora
pokazuje 2.2 A ?
Rjeenje:
P 3 U I cos
P 3
300
10 103 2.2 0.5 1143000 W
5
P 1143kW
106
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
10.
MJERENJE SNAGE
(trenutne vrijednosti).Pri
t-
) izmjenina
107
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Jalova (reaktivna) snaga:
[Var]
Prividna snaga
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
109
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Rauna:
10.1.
110
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Gdje
izravno mjerimo,
je mjerena snaga,
je korekcija.
Gdje je
mjerena snaga, a
Ovdje
korekcija.
je korekcija.
Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male.Ako nisu
zanemarivo male preporuuje se naponski spoj za
(jer je
poznat,
jetemperaturno osjetljiv), a
za strujni spoj.
10.2.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
10.3.
Gdje je
mjerena djelatna snaga troila,
je nazivni omjer transformacije
naponskog/strujnog transformatora i
je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.
112
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Slika 10.8. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeninom jednofaznom strujnom krugu
Ako raspolaemo umjernim krivuljama mjernog transformatora, pogrekemoemo
smanjiti ispravkom. Ako nemamo umjernu krivulju i ne moemo provestiispravak
onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graninihpogreaka
vatmetra, strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreke kutnogzakretanja.
10.4.
U ovoj metodi kroz strujne grane vatmetra teku fazne struje tereta, dok su njihove
naponske grane prikljuene na pripadne fazne napone. U tom sluaju svaki vatmetar
mjeri snagu jedne faze, gdje suma pokazivanja sva tri vatmetra daje ukupnu snagu
trofaznog sustava. Ako sustav nema nulvodia, odvodni krajevi naponskih grana
spojeni su zajedno, pa ine zvjezdite sustava sastavljenog od tri naponske grane. I
ovdje se moe pomou posebne preklopke mjeriti metodom triju vatmetara sa samo
113
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
jednim vatmetrom. Pomou preklopke prebacuju se strujne i naponske stezaljke
redom iz jedne faze u drugu. Preklopka mora biti pri tome tako izvedena da ne
prekida strujni krug tereta.
U sustavima s neutralnim vodiem upotrebljava se metoda s tri vatmetra (sl. 10.9.),
dok kod sustava bez nulvodia moemo koristiti i metodu dvaju vatmetra. Ukoliko je
teret faktora snage blizu jedinice,utoliko prednost ima metoda dvaju vatmetra. Za
mjerenje snage tereta s malim faktorom snage nije prikladno koristiti metodu tri
vatmetra ako su vatmetri za cos =1.Pravo je rjeenje upotreba ove metode uz
primjenu vatmetara za mali faktor snage (na primjer 0,2 ili 0,1 ili ak 0,005 ).
L1
L2
L3
10.5.
Metodom dvaju vatmetara mjeri se snaga nesimerinih sustava bez nulvodia. Pri
tome su strujne grane vatmetara W1 i W2 prikljuene u dvije faze, a dovodne stezaljke
njihovih naponskih grana na istu fazu u kojoj je i strujna grana (slika 10.10.).
Odvodne stezaljke naponskih grana prikljuuju se na fazu u kojoj nema strujnih grana
vatmetara. Treba paziti da dovodne stezaljke strujnih grana budu na strani izvora.
Metoda dvaju vatmetara moe se najlake objasniti promatranjem trenutnih
vrijednosti snage u svakoj grani. Suma trenutnih vrijednosti snaga u svakoj fazi daje
ukupnu trenutnu vrijednost snage trofaznog sustava:
Ptren e1i1 e2 i2 e3i3 .
Budui da je trofazni sustav bez nulvodia, suma struja svih triju faza mora biti u
svakom trenutku jednaka nuli:
i1 i2 i3 0,
114
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
W1
e3
e1 - e3
e1
i
e2 - e3
e2
i
W2
Ptren i1 e1 e3 i2 e2 e3 .
Kako je naponska grana vatmetra W1 na naponu e1-e3, a kroz njegovu strujnu granu
tee struja i1, to znai da e taj vatmetar pokazati srednju vrijednost P1 . Na
naponskoj grani vatmetra W2 je napon e2-e3, a kroz njegovu strujnu granu tee struja
i2 , pa e vatmetar W2 pokazati srednju vrijednost P2 . Prema tome, suma
pokazivanja prvog i drugog vatmetra: P1+P2 daje srednju vrijednost snage svih triju
faza:
P P1 P2
IS
US
30
UR
IR
30
URT
UST
115
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Na naponsku granu vatmetra W1 djeluje linijski napon UR-UT, prikazan na dijagramu
vektorom URT. Taj napon, prema naponu UR zaostaje za 30, a izmeu struje IR i
napona URTpostoji pomak 30-, odnosno vatmetar W1 e pokazati:
P1 I RU RT cos 30 .
Na naponsku granu vatmetra W2 djeluje linijski napon UST koji je ispred napona USza
30, pa izmeu struje IS i napona UST postoji pomak 30+.Vatmetar W2e pokazati:
P2 I SU ST cos 30
Vatmetri imaju skalu sa nulom na lijevom kraju skale. Stoga, kada je P1negativan,
treba obrnuti naponske prikljuke kako bi se mogao oitati otklon, jer u sluaju
negativnog otklona kazaljke ona prelazi na lijevi kraj skale.
U simetrino optereenim trofaznim sustavima moe se odrediti faktor snage tereta iz
omjera jednog i drugog vatmetra. Oduzimanjem izraza dobivamo:
P1 P2 UI cos 30 cos UI sin 30 sin UI cos 30 cos UI sin 30 sin UI sin .
P1 P2
UI sin
1
tg
P1 P2
3UI cos
3
ili
tg 3
Oznaimo li sa
P1 P2
.
P1 P2
P1
dobivamo da je:
P2
tg 3
1
,
1
ili
1
cos
1 3
1
Oitanja na vatmetrima treba numeriki zbrajati ili oduzimati, ovisno o faktoru snage
tereta. Katkada ni priblino nije poznat faktor snage tereta, pa su mogue zabune.
Stoga treba voditi rauna o pravilnom prikljuivanju, to jest mora se paziti na
vremenski slijed faza, a i na to koje su dovodne stezaljke na naponskoj i strujnoj
grani vatmetra.
116
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
10.6.
10.7.
Slika 10.13.a Mjerenje jednim varmetrom Slika 10.13.b Mjerenje sa tri varmetra
Mjerenje jalove snage u trofaznim simetrinim sustavima mogue je i pomou vatmetara, ako
se njihova naponska grana prikljui na napon fazno pomaknut za 90 prema naponu koji bi
117
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
imala naponska grana pri mjerenju djelatne snage. Tako e se za mjerenje jalove snage
po metodi jednog vatmetra upotrijebiti spoj prema slici 10.13.a. Tu je strujna grana
vatmetra ukljuena u fazu R, a naponska grana na linijski napon UST, umjesto na
fazni UR, kao to bi bilo potrebno pri mjerenju djelatne snage. Odabran je linijski
napon USTjer je fazno pomaknut za 90 prema naponu UR. Taj napon je 3 puta vei
od faznog, pa to treba uzeti u obzir pri raunanju jalove snage, ili poveati predotpor
naponske grane vatmetra za 3 puta.
Slino se postupa pri mjerenju jalove snage metodom tri vatmetra (slika 10.13.b.).
Jalova snaga PX trofaznog sustava se odreuje iz izraza:
PX
1
( PXR PXS PXT )
3
118
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Ovdje se naponske grane prikljuuju na fazni napon. Stoga je potrebno, ako nultoka
sustava nije pristupana, izvesti umjetnu nultoku. Pri odreivanju jalove snage treba
uzeti u obzir da je upotrijebljen za 3 puta manji napon:
PX 3 ( PX 1 PX 2 )
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Primjer 9:
Postupkom dva vatmetra ( Aronov spoj ) dobili smo otklone
1 80 d .sk .
P1
P2
P 3 P1 P2 3 375 VAr
P 649.5 VAr
120
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Istosmjerna brojila
121
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Me M z
k1 I k2 n
n t k2 P t k W
Ovakva brojila upotrebljavaju se uglavnom za istosmjernu struju. Za mjerenje
izmjenine struje koristimo indukciona brojila koja su mnogo isplativija.
11.2.
Izmjenina brojila
U tehnici izmjeninih struja imamo tri vrste snage te sukladno tome dijelimo i brojila
za izmjeninu energiju:
- brojila djelatne energije
- brojila jalove energije
- brojila prividne energije
122
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Brojila djelatne energije rade na principu indukcijskih instrumenata, s tim da
trebamo stvoriti putujue magnetsko polje za ostvarenje zakretnog momenta
(sl.11.1.).
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
U ovom sluaju imamo maksimalni zakretni moment, za razliku od mjeovitog
optereenja gdje su napon i struja u faznom pomaku:
M e k U I sin(90 ) k2 U I cos
Indukcijska brojila su graena za struje do 100 A, registriranje moe biti u jednoj ili
u dvjema tarifama do registriranih 106 ili 107kWh.
Tipino su razreda tonosti 2 za djelatnu energiju, dok za reaktivnu (jalovu) energiju
pogreka moe biti i vea (tipino razred 3).
Za indukcijska brojila definira se konstanta brojila ckoja se izraava u broju okretaja
po kWh (npr. 1200 okr / kWh).
Ako se ploica brojila okrenula za vrijeme mjerenja Nputa, onda brojilo pokazuje
utroak energije:
124
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
P ( kW )
P ( kW )
t(h)
t(h)
125
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
proces se stalno ponavlja jer sklopka je samo za trenutak bila ukljuena. im se
iskljui, relej opet privlai kotvu i zupanik opet gura kazaljku.Ako je potronja vea
nego u prethodnom ciklusu, zupanik e gurnuti kazaljku jo dalje, a ako ne, nee
ni doi do nje. Taj se proces odvija sve do oitanja brojila kada se kazaljka vraa u
poetni poloaj. Budui da je vrijeme pomicanja kazaljke poznato, moemo
potroenu energiju podijeliti tim vremenom. Zato su ploe pokazivaa maksimuma
obino badarene u kilovatima, to znai da je otklon kazaljke razmjeran srednjoj
prikljunoj snazi u tom periodu.
11.3.
Elektronika brojila
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Nakon pojaanja (5)izlaznog napona, napon se pretvara u frekvenciju (niz
impulsa), kojom upravlja posebna jedinica (7).
Broj impulsa u vremenu tiza tog pretvornika razmjeran je energiji W= Pt.
Impulsi se privode brojau (8)i izlaznim kontaktima (9)koji omoguuju prijenos
podataka na daljinu ili obradu podataka raunalom.
Posebnim sklopom dobivaju se pomoni naponi napajanja potrebni za rad
pojedinih elektronikih sklopova (napajanje se uzima sa naponskih stezaljki
brojila).
Neke tipine znaajke:
1. nazivna sekundarna struja InSMT-a je 1 A ili 5 A
2. mjerni opseg od 0,2 % do 120 % In
3. vlastiti potroak snage pri In je 0,3 VA
4. razred tonosti 1,0.
Za elektroniko brojilo definira se konstanta brojila ckoja se izraava u broju
impulsa po kWh (npr. 1000 imp / kWh).
11.4.
p % 2 . Ispitivanje brojila
moemo provesti kod stvarnog optereenja, ili s umjetnim optereenjem (sl.50.). Pri
umjetnom optereenju, strujna i naponska grana su posebno prikljuene na izvore.
Izvor na koji je prikljuena naponska grana optereujemo samo malom strujom te
grane i naponske grane kontrolnih instrumenata. Izvor na koji je prikljuena strujna
grana daje samo mali napon, jednak padu napona u strujnoj grani ispitivanog
brojila i strujnoj grani kontrolnih instrumenata. Na ovaj nain provodimo ispitivanje
brojila uz utroak neznatne energije.
Brojila elektrine energije (sl. 11.6.) badare se vatmetrom i stop-urom,
preciznim brojilom, sinkronim postupkom i stroboskopski. Konana provjera obavlja
se ispitivanjem na trajni rad. Kod ispitivanja vatmetrom ( snaga P ) i stop-urom
(vremenski interval t ) usporeuje se pokazivanje brojila s energijom odreenom
vatmetrom i stop-urom:
WP P t
Energija koju pokazuje brojilo je:
127
ws
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
ws
n
WX 3600103
c
.
Slika 11.6. Shema ispitivanja jednofaznog brojila
ws
n
WX 3600103
c
okr. kWh
konstanta brojila. Kod stabilnog naponskog izvora postotnu pogreku odredimo iz:
p%
tX t
100
t
tX
n 3600103
c P
s .
Primjer 7:
Aluminijska ploa magnetomotornog brojila za U=110[V] i 5[A] obavila je 10[okretaja] u 17,4[s], pri
optereenju od I=4[A]. Kolika je postotna greka brojila, ako je konstanta brojila c=4600[okr/kWh]?
Rjeenje:
Energija koju brojilo pokazuje rauna se na sljedei nain:
128
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Wb
N
10
3600 10 3
3600 10 3 7826 [Ws] .
c
4600
Wt P t U I t ,
Wt 110 4 17 ,4 7656 [Ws].
Ove dvije energije bi trebale biti iste. Budui da nisu, onda postoji greka koja se rauna na sljedei nain:
g%
Wb Wt
100 [%],
Wt
g% = 2,2[%].
129
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
12.
MJERENJE OTPORA
Kod mjerenja otpora moramo voditi rauna o pojedinostima koje nisu beznaajne. Ne
smijemo zaboraviti pomone ice, pomou kojih mjerimo otpor. Njihov otpor se
pribraja mjerenom otporu. Priblino 50 metara bakrene ice presjeka 1mm 2 ima otpor
od
sitnica utjeu na pogreke pri mjerenju koje su posebno izraene kod mjerenja
malih vrijednosti otpora. Termonaponi na prikljunim stezaljkama moraju biti to
manji, pa treba izabrati prave materijale koji zadovoljavaju kvalitetu mjerenja. Utjecaj
termonapona eliminiramo tako da u jednom mjerenju pustimo da struja protjee u
jednom smjeru, a kod drugog mjerenja u drugom smjeru. U jednom sluaju dobivamo
viu vrijednost, a u drugom niu, pa za rezultat uzimamo srednju vrijednost. Kod
mjerenja omskog otpora zavojnica, ili kod nul metoda, treba poekati da nastupi
statiko stanje pa zatim oitati vrijednost. Toplinski koeficijent je razliit za razliite
materijale, pa treba voditi rauna o temperaturi okoline. Kod tonijih mjerenja najbolje
je raditi na temperaturi od 20 C , a ako nije mogue, poeljno je navesti temperaturu
pri kojoj su mjerenja obavljena. Nekim otpornicima i izolacijskim materijalima opada
vrijednost otpora s visinom napona,pa zato treba navesti vrijednost ispitnog napona.
12.1.
Rv
Iv
V
I
Ra
Iv
V
Ra
Rx
Slika 12.2.
130
Rx
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
U naponskom spoju voltmetar je prikljuen na stezaljke nepoznatog otpornika, pa je
oitani napon U jednak naponu na otporniku. Ampermetar mjeri struju I koja jesuma
struje kroz otpornik i struje kroz voltmetarIv. OtpornostRvvoltmetra jepoznata, pa se
moe odrediti njegova struja: Iv = U / Rv. Kako kroz mjereni otporniktee struja I Rx
I Iv
U
I
U
Rv
Iv,njegova je otpornost:
U strujnom spojuampermetar mjeri struju kroz nepoznati otpornik, a voltmetar pad
naponana ampermetru i nepoznatom otporniku. Ako je otpor ampermetraRa, tadaje:
Rx
U Ra I U
Ra
I
I
Openito se upotrebljava onaj spoj u kojem se moe zanemariti potronja instrumenata iupotrijebiti jednostavan izraz:Rx = U / I. To znai da se pri malim
otpornostima upotrebljava naponski spoj (slika 66.), jer kroz voltmetar zbog njegove
velike unutarnje otpornosti protie neznatna struja, najee zanemariva prema struji
koja protiekroz otpornik nepoznate vrijednosti, odnosno1 Iv
U sluaju velikih vrijednosti otpornosti nepoznatog otpornika, upotrebljava se
strujni spoj, jer se tada moe zanemariti napon na ampermetru u odnosnu na napon
na nepoznatom otporniku, tj. napon na ampermetru ne djelujeu znatnoj mjeri na
promjenu ukupnog napona na voltmetru.
Tonost mjerenja otpornosti zavisit e od klase tonosti upotrebljenih
instrumenata i veliini njihova otklona. Poeljno je da otkloni budu to blie punom
otklonu. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0,2 (ili ak 0,1) s
mnogo mjernih opsega, tako da se mogu dobiti zadovoljavajui otkloni. U blizini
punog otklona postiu se s instrumentima klase 0,2 sigurne granice pogreaka
mjerenog otpora od oko 0,5 %.
12.2.
Izrazito
velike
vrijednosti
otpornosti otpornika mogue je
izmjeriti
mjerenjem
trajanja
izbijanja kondenzatora poznatog
kapaciteta C preko otpornika
nepoznate otpornosti (sl.12.3.).
P
Rx
E
C
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
C
+
U c RC
dU c
.
dt
U c Ae RC .
Konstanta A odreuje se tako to se uzima da je za t0<0 napon na kondenzatoru
Uc = Uc0, pa je napon na kondenzatoru:
U c U c0e
t
RC
ln U c ln U c 0
t
,
RC
dobiva se
R
1 t
,
C ln U c
U c0
132
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Repredstavlja paralelnu vezu otpornika nepoznate otpornosti Rxi otpornosti R0 te je
mogue otpornost Rx odrediti kao:
R R0
Rx
.
R0 R
Metode usporeivanja mjerenja djelatnog otpora
12.3.
Kod poredbenih metoda uvijek imamo poznati otpornik i mjereni otpornik u serijskom
ili paralelnom spoju. U serijskom spoju (sl. 12.5.) otpore prikljuujemo na istosmjerni
napon. Struju u strujnom krugu podeavamo promjenljivim otpornikom. Struja
stvara
pad napona U x na nepoznatom
otporniku, a
Un
na poredbenom
Ux
Un
Paralelni spoj je podobniji za mjerenje velikih otpora (sl. 12.6.). U ovakvom spoju
mjerimo struju u strujnom krugu. Kada je
sklopka u poloaju 1 mjerimo struju I x , a
kad je u poloaju 2 mjerimo struju
In .
Rx : Rn I n : I x
R x Rn
In
Ix
Slikaa12.6. Metodazzammjerenje
velikih otporammmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmvelikih otpora
133
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Metoda zamjene je prikazana na slici 12.7. Nepoznati otpor Rx prikljuuje se u seriju
s ampermetrom i promjenljivim otpornikom R . Promjenljivim otpornikom namjetamo
jakost struje tako da bude u zadnjoj treini mjernog podruja, nakon toga umjesto
nepoznatog otpora ukljuujemo u strujni krug promjenljivi otpornik Rn i mijenjamo mu
vrijednost sve dok ne dobijemo istu mjerenu vrijednost kao i s nepoznatim otporom.
Tada vrijedi jednakost:
Rx Rn
Vrijednost oitavamo na skali promjenljivog otpornika.
12.4.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
U ovom sluaju mjerni otpor je paralelno prikljuen mjernom instrumentu, pa je kod
kratko spojenih stezaljki R x instrument bez otklona ( R 0 ), a ako su stezaljke
otvorene instrument pokazuje puni otklon.
12.5.
Wheatstoneov most
Sastavljen je od etiri otpornika (sl. 12.10.) u obliku kvadrata. Dijagonalno je narinut
istosmjerni napon. Izmeu toaka druge dijagonale prikljuen je galvanometar. Struja
I koju daje izvor dijeli se na otpornicima u
mostu na etiri struje. Kroz galvanometar
protjee struja I g . Mijenjanjem vrijednosti
otpornika mijenjamo i vrijednosti struja.
Dobrom kombinacijom moemo postii da
struja kroz galvanometar prestane protjecati
( I g 0 ). U tom su sluaju toke B i D na
istom potencijalu ( U BD 0 ), to je mogue
samo ako je pad na otporniku R1 jednak
padu napona na otporniku R3 .Isto vrijedi i za
padove napona na otpornicima R2 i R4 . Iz
toga slijedi da vrijede sljedee jednadbe:
Slika 12.10. Wheatstoneov most
Struja I g 0 , pa su onda jednake i struje:
I1 I 2
I3 I 4
I 2 R2 I 4 R4
135
R3
R4
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Iz svega ovoga zakljuujemo da moramo poznavati vrijednosti tri otpornika kako bi
odredili etvrti nepoznate vrijednosti. Zato moemo razmotriti neto jednostavniju
mogunost. Iz zadnje jednadbe vidimo da je dovoljno poznavati vrijednost otpornika
R2 i omjer otpornika R3 i R4 . Pogledajmo Wheatstoneov most s mjernom icom
(sl. 12.11.) Vidimo da smo umjesto otpornika R3 i R4 , izmeu toaka A i C, spojili
mjernu icu koja na sebi ima skalu. Mjerenje obavljamo tako da mjerni kontakt
pomiemo po ici sve dok se kazaljka galvanometra ne zaustavi u nultom poloaju,
ime je postignuta ravnotea lijeve i desne strane mosta. Nepoznati otpor
izraunamo iz:
R1 R x R2
l3
l4
Thomsonov most
Za mjerenje malih otpora pogodniji je od Wheatstoneovog mosta. Pri mjerenju otpora
manjih od 1 otpor dovoda previe utjee na mjerenje, pa je Wheatstoneov most
skoro neupotrebljiv. Taj nedostatak je eliminiran kod Thomsonovog mosta (sl.12.12.).
U ovom mostu otpornici su tako kombinirani, da glavni dio struje protjee kroz
nepoznati i poredbeni otpornik, a kroz ostale otpornike protjee vrlo slaba struja.
Jakost struje podesimo tako da na
nepoznatom otporniku dobijemo dovoljno
veliki pad napona. U ravnotenom stanju
kroz galvanometar ne protjee struja, pa
vrijede sljedee jednadbe:
I 2 R x I 3 R3 I 1 R1
I 2 Rn I 3 R4 I 1 R2
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Iz ovih jednadbi slijedi:
I 2 Rx
I R
1 3 3
I1 R1
I1 R1
I 2 Rn
I R
1 3 4
I1 R2
I1 R2
Iz praktinih razloga izjednaimo otpornike: R1 R2
R3 R4 , pa dobivamo jednake
I 2 Rx
I
1 3
I1 R1
I1
I 2 Rx I 2 Rn
I1 R1 I1 R2
I 2 Rn
I
1 3
I1 R2
I1
R1 R2
Rx Rn
R1
R2
ili
Rx Rn
R3
R4
Rx i Rn
137
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Mostovi za izmjeninu struju
Opa spoj i uvjet ravnotee mosta (sl. 12.14.)
Z1 : Z 2 Z 3 : Z 4 .
Prividne otpore izrazimo pomou njihova kompleksnog zapisa:
( R1 jX1 ) :( R2 jX 2 ) ( R3 jX 3 ) :( R4 jX 4 )
R1 : R2 R3 : R4 X 1 : X 2 X 3 : X 4
Vrijednosti jalovih otpora znamo iz relacija :
X L L
XC 1
C .
C .
138
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Iz ovoga vidimo da kod mostova za izmjeninu struju u ravnoteu treba dovesti i
jalove otpore, to postiemo promjenljivim zavojnicama ili promjenljivim
kondezatorima.
12.6.
S
l
12.7.
R2 R1
R1 (2 1 )
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
U osnovi razlikujemo dvije vrste megaommetara. Jedni imaju instrument s pominim
svitkom, a drugi su s unakrsnim svicima. Kod mjerila s pominim svitkom napon mora
biti konstantan, to zahtjeva vrlo konstantan broj okretaja generatora. Kod mjerila s
unakrsnim svicima broj okretaja ne mora biti u tolikoj mjeri konstantan, pa im ne
treba kontrola broja okretaja. Otpor izolacije mjeri se izmeu vodia i vodia, kao i
izmeu vodia i zemlje. Otpor se mjeri na novim instalacijama, ali i povremeno u
kasnijem radu, radi slabljena otpora zbog starenja izolacijskog materijala. Kod
izmjeninih struja zbog kapacitivnih jalovih struja mjerenje se ne moe obavljati za
vrijeme rada, pa kontrolu izolacije obavljamo pomou voltmetara (sl.12.15.) , kojima
kontroliramo napon izmeu vodia i zemlje. Ako se pojavi dozemni spoj, ili oteenje
izolacije na nekom od vodova dolazi do pada napona izmeu tog vodia i zemlje, dok
e naponi na druga dva vodia porasti. Ovakav spoj koristimo i kod viih napona,s
tim da voltmetre prikljuimo preko naponskih transformatora. Ponekad se izvodi i
spoj u koji spajamo i sirenu, koja u sluaju proboja izolacije zvunim signalom
upozorava na nastalo oteenje.
Primjer9:
Za postrojenja s pogonskim naponom ispod 1000 V, mjerenja treba obaviti pogonskim
naponom ili naponom od najmanje 100 V.
Kaemo da takva postrojenja imaju zadovoljavajuu izolaciju, ako gubitak izmeu dva
susjedna osiguraa, ili iza posljednjeg osiguraa ne prelazi 1 mA, pri pogonskom naponu (
za 220 V to iznosi 220 k )
Ove vrijednosti uzimamo kao informaciju uz koju moramo provjeriti vaee propise i
iskustvene podatke.
Jo je potrebno naglasiti da se kod ovih ispitivanja ne trai neka posebna tonost, zbog naravi
samih izolacijskih otpora. Oni nemaju stalnu vrijednost radi utjecaja praine, vlage,
temperature itd.
Mjerenje izolacije u pogonu
Upravo u pogonu nam je vano znati vrijednost otpora izolacije.
Frischovom metodom odreujemo napone izmeu dva neuzemljena vodia , a
zatim i napone vodia prema zemlji (sl. 12.16.)
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Omjer napona vodia prema zemlji razmjeran je omjeru otpora:
U 1 R1
U 2 R2
R1 R2
U1
U2
Napon prema zemlji odnosi se prema naponu izmeu dva vodia, isto kao otpor
paralelne veze otpora RV i otpora R1 , prema otporu te paralelne kombinacije
vezane u seriju s otporom R 2 . Iz toga slijedi:
RV R1
RV R1
U1
RV R1
U
R2
RV R1
R1 RV
U U1 U 2
U2
U U1 U 2
U1
Primjer 10:
Koliki otpor ima otpornik preko kojeg se kondezator od 0.08 F izbija na polovinu poetnog napona za 1.53 s
? Kondezator se sam izbije na polovinu poetnog napona za 62 s .
Rjeenje:
62
62
89.4
U ln 2
ln
2
1.53
1.53
CR
2.207
U ln 2
ln
U
2
C R0
Rx
R0
89.4 6
10 1118 M
0.08
2.207 6
10 27.59 M
0.08
R R0
28 .28 M
R0 R
Primjer 11:
Koliki je otpor izolacije, ako smo mjerenjem ( Frischova metoda ) dobili napon izmeu vodia 220 V. Napon
prvog vodia prema zemlji je 31 V, a drugog vodia je 45 V ? Otpor voltmetra je 300 k .
141
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Rjeenje:
12.8.
R1
220 31 45
960 k
45
R2
220 31 45
1390 k
31
nehomogenosti tla
ovisnosti otpora o klimatskim uvjetima
I
I
I
2 a 2 2 a 4 a
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
VC
I
I
I
2 2 a 2 a
4 a
I
2 a
2 a
12.9.
U BC
I
Prema propisima kuita elektrinih ureaja moraju biti uzemljena, kao zatita u
sluaju greke u izolaciji. Takva zatita ima svoju svrhu samo ako je pravilno
izvedena, to znai da otpor
uzemljenja mora biti dovoljno nizak. U
tu svrhu radimo mjrenja otpora
uzemljenja. Nakon izvedbe uzemljenja
pristupimo mjerenju otpora uzemljenja,
da odredimo dali je svrsishodno.
Poslije povremeno provjeravamo radi
eventualnih oteenja koja mogu
utjecati na ispravnost uzemljenja. Da
bi
razumjeli
kako
funkcionira
uzemljenje, prvo moramo znati kako
zemlja provodi elektrinu struju.
Postavimo dva uzemljivaa (sl.12.18.)
na odreeni razmak. Kada na njih
narinemo napon, dolazi do protjecanja
elektrine struje od jednog prema
drugom uzemljivau. Slika pokazuje
da struja izlazi u svim smjerovima. iri
se u okolini uzemljivaa, da bi se
sjedinila u blizini drugog uzemljivaa.
Slika 12.18. Mjerenje otpora
U neposrednoj blizini uzemljivaa
uzemljenja
struja ima mali presjek, pa mora
svladati veliki otpor, zbog ega je pad
napona velik, dok u sredini izmeu dva uzemljivaa presjek velik, otpor je
malevrijednosti, pa je i pad napona malen. to znai da se napon razdjeli
nejednoliko izmeu uzemljivaa. Veliki pad napona je u neposrednoj blizini
uzemljivaa, dok je vrlo mali na srednjoj udaljenosti od njih. Podruje gdje je najvei
143
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
pad napona nazivamo zapornom plohom. Veliina zaporne plohe zavisdi od veliine
uzemljivaa. Kod malih uzemljivaa njezin promjer je oko 5 m. Vidimo da zapornu
plohu moemo mjeriti voltmetrom s dovoljno velikim unutranjim otporom. Pomou
voltmetra moemo snimiti krivulju pada napona izmeu uzemljivaa. Iz ove krivulje
vidimo da se sav otpor uzemljenja nalazi u podruju zaporne plohe ( najvei pad
napona ) pa ga tu i mjerimo. Otpor mjerimo tako da postavimo pomoni uzemljiva C
i mjerimo otpor izmeu A i C. Pomoni uzemljiva toka C mora biti najmanje
udaljen za dvostruki polumjer zaporne plohe. Za male uzemljivae najmanje 10
metara, uz preporuku da se uzemljivai postavljaju na 15 do 20 m. da se zaporne
plohe ne bi preklopile to bi izazvalo pogreku u mjerenju. Otpor uzemljenja mjerimo
izmjeninom strujom, jer kod istosmjerne struje dolazi do polarizacije koja ometa
mjerenje i kvari tonost rezultata. Za ovakva mjerenja postoji vie naina kako se ono
izvodi, pa emo ih spomenuti, da bi dobili uvid o mjerenju .
Mjerenje otpora uzemljenja mjerenjem struje i napona
U spoju kao na slici 66. pomou ampermetra mjerimo struju koja protjee izmeu
uzemljivaa , a voltmetrom mjerimo napon izmeu uzemljivaa i pomonog
uzemljivaa, koji je postavljen izvan zaporne plohe. Otpori uzemljivaa A i B su:
RA
U AC
I
RB
U BC
I
Wiechertov most
Princip je potpuno isti kao u Wheatstoneovom
mostu
s
mjernom
icom
(sl.12.19.).
Omoguava
podesnije
mjerenje
od
prethodnog. Imamomo pomoni uzemljiva B i
sondu C . Izvodimo dva mjerenja. Uprvom
mjerenju ( sklopka u poloaju 1 ) traimo na
mjernoj ici toku C ' , koja u ravnotei ima isti
potencijal kao toka F . U tom sluaju obadva
otpora uzemljenja nalaze se u jednoj grani pa
vrijedi jednakost :
( RA RB ) : R a1 :b1 1
Slika 12.19. Wiechertov most
.
144
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Kod drugog mjerenja ( sklopka u poloaju 2 ) otpornici
RB
nalaze se u
RA :( RB R ) a2 :b2 2
Iz ovih jednadbi odredimo otpor uzemljenja uzemljivaa A .
RA R 2
1 1
1 2
Stselov most
Na slici 12.20.. prikazan je princip mjerenja pomou ovakvog mosnog spoja. Takoer
nam trebaju dva mjerenja, ali rezultate
moemo izravno oitati , za razliku od
Wiechertovog mosta. U prvom mjerenju
(sklopka u poloaju 1) pomicanjem klizaa
C ' dovodimo most u ravnoteno stanje, a
tada vrijedi:
R1 : R2 R :( RA RB )
Kod drugog mjerenja (sklopka u poloaju
2) pomiemo kliza za novu ravnoteu u
mostu :
R1 R3 R R3
R2 RA
RB
RA R3
R2
R1
Ako stavimo
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
transformatora je poredbeni otpornik u obliku mjerne ice, te je sekundarni krug
transformatora u stvari pomoni strujni krug kompezatora. Nulti instrument mogu biti
slualice ili instrument s pominim svitkom. Kada klizaem podesimo nulu na
instrumentu u strujnom krugu vrijedi:
I1 RA I 2 Rm
146
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
13.
Prilokom greke na kabelu moramo to tonije odrediti mjesto greke , jer su kabeli
obino ispod zemlje . Kod kabela registriramo tri vrste greaka :
- dozemni spoj
- kratki spoj
- prekid vodia
Za lociranje greke na kabelu postoji vie naina koje emo opisati. Osnovno to
moramo znati je kako i gdje je kabel poloen , da bi na osnovu mjerenja zakljuili na
kojoj udaljenosti od mjesta mjerenja je greka na kabelu.
ini most
U sutini to je Wheastoneov most (sl.
lp
b
13.1.). Za mjerenje trebamo pomoni
G
vod. Obino koristimo zdravu icu u
lx
l - lx
a
kabelu,
ili
paralelan
kabel.
R
Pomjeranjem klizaa dovedemo
l
most
u
ravnoteno
stanje,
aatadaavrijedi:
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmSlika 13.1. ini most
a
lx
b l p ( l lx )
Odakle lako odredimo udaljenost do mjesta greke:
lx
a
( l l p )
a b
Heinzelmannova metoda
Kod ove metode utjecaj otpora pomonog voda eliminirao tako da izvedemo jo
jedno mjerenje, ali oteeni kabel iskopamo. Za to nam je potreban jo jedan
pomoni vod, podrazumijeva se da presjek mora biti isti (sl. 13.2.) U prvom mjerenju
preklopka se nalazi u poloaju 1, u ravnotenom stanju vrijedi :
a1
lx
b1 l p ( l lx )
147
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Kod drugog mjerenja preklopka je u poloaju
2,
pa
odredimo
omjer
otpora
kabela i pomonog voda p1 , pri emu
p2
p1
l0
2
1
G
R
lx
drugom
kraju
kabela,
njegov otpor ne utjee na mjerenje.
ravnotenom stanju vrijedi:
l0 - lx
te
U
a2 l
b2 l p
a1 a2 b2
a2 a1 b1
Kako je a2 b2 a1 b1 imamo:
lx l
a1
a2
Murayeva metoda
Upotrebljava se u spoju koji pokazuje slika 13.3., za odreivanje mjesta greke u
kabelima velikog otpora npr. telefonski kabeli. Umjesto mjerne ice imamo
promjenljive otpornike. Most dovodimo u ravnoteu mijenjanjem otpora R1 . U
poloaju ravnotee vrijedi:
R2
l0
G
lx
l0 - lx
R
l
R1
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
R'1
lx ( l l p ) '
R 1 R2
R '1 dio otpornika R1 u ravnotenom stanju
l duina oteenog kabela
lp
lx l
R '1
R1' R2
R2
G
lx
R
l
R1
149
R1
A
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Naravno radi se o bakrenom vodiu, gdje je za bakar
R1
l0
. Most se
mm2
dovodi
u
ravnoteu
mijenjanjem otpora R1 , (
sl.13.5.. ).
Uravnotei
vrijedi:
R2 ( l lx ) l p
R3
lR l x
G
l -lx
lx
57 m
R
R3
R1
U sluaju
udaljenost od
kvara iznosi:
R2 R3
mjesta
l l p lR
2
Slika 13.5. Varleyeva metoda
Ako za povratni vod upotrijebimo zdravi vodi istog kabela dobijemo jo jednostavniji
izraz:
2l lR
lx
2
Ovakvim mjerenjem dobiju se dovoljno toni rezultati, pa je mjesto kvara vrlo blizu
izmjerenom.
.
13.1.
A
R1
lx
l - lx
V2
V1
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
pad napona cijelog kabela i pad napona do mjesta kvara. Zatim se prema padu
napona odredi udaljenost od poetka do toke kvara. Da bi to odredili moramo znati
otpor kabela po jedinici duine. Prilikom mjerenja, baterija treba biti izolirana od
zemlje. Povratni vod nam slui za prikljuak drugog kraja kabela na istosmjerni
napon. U seriju s baterijom stavili smo promjenljivi otpornik kojim mijenjamo jakost
struje u strujnom krugu. Voltmetre smo postavili tako da jedan mjeri pad napona od
poetka kabela do mjesta Kvara, a drugi od mjesta kvara do kraja kabela. Omjeri
pokazivanja voltmetara razmjerni su duinama do mjesta dozemnog spoja s jednog i
drugog kraja kabela:
lx
U
1
l lx U 2
Isti zapis moemo zabiljeiti u slijedeem obliku:
lx
U1
l U1 U 2
lx l
U1
U1 U 2
V1
V2
lx
l - lx
U1
R
U 2 Rx Rp
151
U1 R
U 3 Rp
V3
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Gdje je R p prijelazni otpor na mjestu dozemnog spoja. Iz gornjih jednadbi
izraunamo traeni otpor od poetka kabela do mjesta kvara:
Rx R
U 2 U 3
U1
Ako znamo opor kabela po jedinici duine moemo odmah izraunati kolika je duina
od poetka kabela do mjesta kvara.
13.2.
13.3.
Prekid vodia
Kod prekida vodia mjesto prekida odreujemo tako da izmjerimo kapacitet vodia s
obadvije strane kabela do mjesta prekida. U tom sluaju kabel promatramo kao
kondenzator koji elektroniki nabijemo, a potom ispraznimo preko galvanometra.
Kako mjerimo dva kapaciteta dobijemo dva otklona galvanometra:
1
l
x
2 l lx
odakle izraunamo duinu do mjesta prekida:
l x l
1
1 2
152
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
13.4.
Ubraja se u novije metode i slui za odreivanje sve tri vrste kvarova na kabelima i
vodovima.
Zasniva se na mjerenju vremena potrebnog da putujui val prevali udaljenost od
mjernog mjesta do mjesta kvara. Kratkotrajni impuls poaljemo s mjernog mjesta u
ispitni vod . Putujui val nailazi na mjesto oteenja gdje se zbog promjene
impedancije stvara reflektirajui val. Na osnovi vremena od polaska impulsa do
povratka reflektirajueg vala moemo odrediti udaljenost do mjesta kvara.
lX
t1
l
t2
vn
2 f1
v ( n 1)
2 f2
Iz toga slijedi:
153
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
lX
v
v
2 ( f 2 f1 ) 2 f
Brzinu rasprostiranja v odredimo ako isti postupak primjenimo na zdravi vod, ili ako
mjerenje obavimo s oba kraja oteenog voda.
Indukcijska metoda
Do sada opisane metode omoguavaju da se mjesto kvara odrediti s veom ili
manjom tonou . Nakon toga mjesto kvara tono odreujemo indukcijskom
metodom. Kabel napajamo ton-frekventnom strujom ili visokofrekventnim impulsima,
koji oko njega stvaraju magnetsko polje. Stoga seu svitku inducira napon koji stvara
zujanje u slualicama prikljuenim na taj svitak. Na mjestu kvara prestaje zujanje u
slualicama.
Primjer 12:
Pri odreivanju mjesta dozemnog spoja
'
R1 32.8 , a
R 2 67.2 . Na kojoj duljini je nastao kvar , ako je ukupna duljina kabela 2000 m ?
Rjeenje:
R1'
32.8
lX (l l p ) '
2 2000
32.8 67.2
R1 R2
l X 1312 m
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
154
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
14.
MJERENJE INDUKTIVITETA
U
R 2 ( L )2
Z 2 R2
2, a zavojnica je prikljuena na
2
1
A
V3
U
Zx 2
I2
A2
2
1
A1
LX R X
Slika 14.1
155
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Z x2 Rx2
Lx
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
Zavojnica sa eljeznom jezgrom , razlikuje se od zavojnice bez jezgre po tome to
osim gubitaka u bakru , koji ovise o omskom otporu zavojnice, ima i gubitke u
eljezu. Zato se djelatna komponenta prividnog otpora zavojnice povea za otpor
gubitaka u eljezu (sl.14.2.) . Na osnovu toga kod zavojnice sa eljeznom
jezgrom
dobijemo slijedei izraz za
impedanciju:
R
Z ( RCu RFe )2 ( L )2
LX RX
W
V
Slika 14.2.Zavonica sa eljeznom jezgrom
P
I2
Lx
U 2 I 2 P2
I 2
Kako gubici u eljezu ovise o struji i frekvenciji , mjerenje treba izvesti pod normalnim
pogonskim uvjetima.
Za ampermetar i voltmetar obino se koriste instrumenti spominim eljezom, a za
vatmetar elektrodinamiki instrument, ukoliko mjerenja ne obavljamo pomou
digitalnih instrumenata.
156
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
14.1. Mosne metode mjerenja induktiviteta
Most s mjernom icom( zavojnica bez eljezne jezgre )
Principjelni spoj je prikazan na slici 14.3. Mjerna ica s klizaem spojena je izmeu
toaka A i B . Na jednoj strani mosta je etalonski induktivitet ( Ln i Rn ), a na drugoj
strani je zavojnica iji induktivitet mjerimo i promjenljivi omski otpornik. Most
napajamo izmjeninom strujom sinusnog oblika. Most je u ravnotei ako je :
Rx Lx a
Rn Ln b
Ln , Rn
LX , RX
Rx R' a
Rn
b
V.G.
Rx R' Lx a
Rn
Ln b
a
Rx Rn R' i
b
Lx Ln
a
b
Rn
b
Za induktivitet ostaje isto kao kod zavojnice bez eljezne jezgre:
Lx a
Ln b
157
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Iz gornje dvije jednadne dobijemo:
a
RCu RFe Rn R '
b
Lx Ln
a
b
Ako bi htjeli omski otpor izdvojiti od otpora gubitaka trebali bi otpor zavojnice izmjeriti
istosmjernom strujom.
Maxwellov most
Za mjerenje induktivnog otpora odnosno induktiviteta esto koristimo upravo ovaj
most (sl.14.4.). U donjem dijelu
mostasu isti omski otpori, a u gornjem
je mjereni induktivitet i poredbeni
induktivni otpor. Kod ravnotee mosta
imamo;
Z1 Z 3
Z2 Z4
R1 R3 L1
R2 R4 L2
R3
Slika14.4. Maxwellov most
R4
R1 Rx R2
R3
R4
Maxwell-Wienov most
Razlikuje se po tome to se kao poredbeni lan upotrebljava kondenzator (sl. 14.5.) .
Naizmjeninim mijenjanjem vrijednosti promjenljivog kondenzatora i otpornika
dovodimo most u ravnoteu.
R1 R x R2
158
R3
R4
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
L1 L x R2 R3 C 4
i
Lx Cn
Lx Ln
159
Cn'
Cn
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
14.2.
Mjerenje meuinduktiviteta
2M I
Ra R g
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
C B ( Ra Rg )
2I
R1 R 2
spojeva
za
mjerenje
samoindukcije
moemo
mjeriti
161
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
L1 i L2 - samoinduktiviteti primara i sekundara
L' L''
4
Metoda opozicije
Primarni namoti transformatora (sl. 14.8.) nepoznatog meuinduktiviteta i
transformatora poznatog promjenljivog induktiviteta, spojeni su u seriju i kroz njih
protjee ista izmjenina struja.
I1
MX
M
I2
I2
R
I2 I2 0
MX M
Primjer 13:
Koliki je meuinduktivitet zranog transformatora ako serijski spoj njegovih svitaka ima induktivitet
L1 152 mH , a protuspoj L2 96 mH ?
Rjeenje:
162
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Serijski spoj:
L1 L' L'' 2 M
Protuspoj:
L2 L' L'' 2 M
Pa imamo:
4 M L1 L2
M 26 mH
163
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
15.
15.1.
MJERENJE KAPACITETA
Mjerenje kapciteta mjerenjem napona i struje
1
C
U
C U 2 f C U
XC
CX
A
V
I
2 f U
Metoda supstitucije
Spoj za mjerenje je jednak prijanjem, jedino treba izvesti dva mjerenja. U prvom
mjerenju je prikljuen mjerni kondezator, a u drugom poznati kondezator
promjenljivog kapaciteta. U prvom mjerenju pomou promjenljivog otpornika
podesimo struju na dovoljno veliku vrijednost, a zatim u drugom mjerenju
podeavamo promjenljivi kondezator sve dok ne dobijemo isti otklon na ampermetru.
Tada su kapaciteti obadva kondenzatora jednaki:
164
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
C x Cn
x k Cx
CX
R
1
Cn
s1
s2
B.G.
n k Cn
x Cx
n Cn
C x Cn
x
n
Zadatak otpornika u strujnom krugu je da sprijei kratki spoj, ako doe do proboja
kondenzatora. Dobivena vrijednost kapaciteta je u istom redu veliine kao i poznatog
kondenzatora.
15.2.
X 2 R4
165
ili
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
1
C1 R3
1
R4
C2
B
C2
C1
V.G.
R4
R3
D
R4
R3
Wienov most
Do sada smo radili bez uzimanja u obzir gubitaka na kondenzatoru, meutim oni
postoje (manji ili vei), pa u nadomjesnom spoju kondenzatore predoavamo s
omskim otporom, vezanim serijski ili paralelno s kapacitetom. Ako u most na slici
15.4. prikljuimo kondenzator C1 kao kondenzator s gubicima, a poredbeni
kondenzator C 2 je bez gubitaka, ne moemo postii ravnoteu u mostu. Uklanjanje
te tekoe postiemo tako da u seriju s kondenzatorom stavimo promjenljivi otpornik,
pa do ravnotenog stanja dolazimo kao i kod mjerenja induktiviteta :
C1 R2 R4
C2 R1 R3
166
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
C2
C1 R1
tg
R2
V.G.
R3
R4
C x C1 C2
R4
R3
R1 R2
R3
R4
Sheringov most
Upotrebljava se pri ispitivanju izolatora, provodnika, kondenzatora, kabela i raznih
visokonaponskih aparata.
Ovakav most (sl. 15.5.) se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka
C 2 - etalonski kondezator
C 4 , R3 i R4 - poznate vrijednosti koje moemo podeavati
167
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
R4
1
1
, Z2
, Z 3 R3 , Z 4
j CX
j C2
1 j C 4 R4
1
R X
j CX
R3
R4
1 j C4 j C2
R4
R3
R X R3
C4
C2
R4 C 4
R3
R2 C 2
tg C 4 R4
Kod velikih vrijednosti kapaciteta C X , kroz treu granu tee znatna struja , pa se ona
shantira prikladno dimenzioniranim shantom ( sl. 15.6. ).
168
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Paralelno shuntu nalazi se seruijska kombinacija fiksnog otpornika klizne ice, iji je
kliza prikljuen na nul-indikator.
Pretvorimo zadani trokut u zvijezdu s nadomjesnim otporima :
R'
Ra R S
Ra Rb Rs
R ''
Rb RS
Ra Rb RS
esto je C 2
R Rb R S
R4
C 2 R4 a
''
Rb RS
R
Ra
znatno manji od C 4 , pa onda vrijedi :
Rb
tg R4 C 4
169
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
superponiranja veeg izmjeninog napona. O tome vodimo rauna pri mjerenju
njihovog kapaciteta (sl.15.7.)
Primjer 14:
Prilikom mjerenja kapaciteta Sheringovim mostom uz C 2 180 p F i R3 30 k u ravnotei se dobilo:
C 25 n F , R 14 k . Napon na mostu je 75 kV, frekvencija je 50 Hz. Kolika je snaga disipacije na
4
Rjeenje:
C X C2
X CX
R4
4.167 M
R3
1
37 .894 M
CX
Z X C2 X ( R X R3 ) 2 38.125 M
I
U
1.967 mA
Z
P( R3 ) I 2 R3 0.117W
170
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
16.
MAGNETSKA MJERENJA
N K B 1
Slika 16.1. Mjerenje balistikim
galvanometrom
Kako se radi o homogenom polju iz geometrije svitka moemo izraunati i gustou
magnetskog toka B. Za mjerenjamagnetskog polja , pri serijskom mjerenju
permanentnih magneta kod brojila ili mjerne instrumente, radije emo upotrijebiti
mjerae magnetskog toka ( fluksmetre ). Njihova prednost u poreenju s balistikim
galvanometrom je u tome to je njihovo pokazivanje praktiki neovisno o brzini
promjene magnetskog toka ( brzini pomicanja svitka), pa se otklon galvanometra lako
oita.
Mjerenje rotirajuim ili titrajuim svitkom
U ovom sluaju mjerimo napon koji se inducira u svitku koji rotira ili titra odreenom
frekvencijom. Izmjenini napon koji se inducira u svitku s N zavoja , povrine A , a
rotira jednolikom brzinom n iznosi:
U im 2 n N A Bm
Bm
U im
2 n N A
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Na slian nain mjerimo gustou magnetskog toka titrajuim svitkom, koji titra
frekvencijom od nekoliko kHz, pri emu se u njemu inducira napon koji mjerimo.
Mjerenje Hallovom sondom
U ovom mjerenju koristimo se Hallovim efektom (sl,16.2.) koji je naroito izraen kod
poluvodia, kao to su indijev arsenid, indijev antimonid i silicij. Ploicu napravljenu
od jednog od navedenih materijala stavimo u magnetsko polje gustoe B , tako da
jepolje okomito na ploicu , a ploicu spojimo na konstantnu istosmjernu struju, u
poprenom smjeru se pojavi Hallov napon, koji je razmjeran gustoi magnetskog
toka:
U H RH
I B
k B
d
RH - Hallova konstanta
d - debljina ploice
Hallov napon mjerimo instrumentom, a osnovni
mjerni spoj je prikazan na slici 109. Uzbudnu
struju dobivamo iz istosmjernog izvora, a
podeavamo je pomou promjenljivog otpora.
Kod tvornikih izvedbi mjerila, na skali
instrumenta je oznaena vrijednost na koju Slika 16.2.Hallova sonda
treba namjestiti struju.
Hallove sonde se izrauju u raznim oblicima i dimenzijama, ovisno o potrebama
mjerenja. Mogu se izraivati vrlo malih
dimenzija
(debele
nekoliko
desetinki
milimetra), mjerenje magnetskih polja je
omogueno u vrlo malim zranim rasporima.
Mjerni opseg za mjerenja u zraku je od
0.005 do 2T. Za manje ili vee gustoe
magnetskog polja koristimo posebne
izvedbe. Mjerna tonost kree se u okviru
1% .
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Mjerenje otpornom sondom
Kod mjerenja magnetskog polja otpornom
sondom koristimo se pojavom da se omski
otpor nekih materijala mijenja ovisno o
magnetskom polju (sl.16.4.) toliko da se ta
pojava moe koristiti u mjerne svrhe. Ova pojava
je jako izraena kod bizmuta. Spirale izraene od
bizmuta, kao na slici, postave se u magnetsko
polje, iju gustou elimo mjeriti. Spiralu
ukljuimo u jednu granu Wheatstoneovog mosta.
Otpor spirale iznosi od 5 do 20 , ali pri
promjeni magnetskog toka za 0.1 T otpor se
povea za cca. 5 %.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
se kroz vodie namotane na pravokutnu plou, objeenu za jedan krak precizne
analitike vage.
Magnetometri
16.1.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
nedostatak je tekoa izrade od pojedinih tvrdomagnetskih materijala. Kod ipke
izrada je jednostavna i zamjena laka, bez obzira o kojem se materijalu radi, a
nedostatak je to za njihovo mjerenje trebamo posebnu opremu (magnetski jarmovi i
slino.) i odreivanje jakosti magnetskog polja nije tako jednostavno.
Snimanje krivulje magnetiziranja ( prstenasti uzorak )
Na slici 16.7. prikazan je spoj za snimanje krivulje prvog magnetiziranja.
N1 I
N1 I
lsr
2 rsr
Kn
N2 A
K n - konstanta galvanometra
Za vrijeme snimanja nema korekcija struje. Struju stalno poveavamo, inae svaka
promjena struje u drugom smjeru pomjerila bi krivulju.
175
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Snimanje statike komutacijske krivulje
Krivulja koja spaja vrhove pojedinih histereznih, petlji snimljenih za razliite
maksimalne vrijednosti jakosti polja, zove se statika komutacijska krivulja. Spoj za
mjerenje prikazan je na slici 16.8.
BA
KB
2 N2 S
odnosno
N1 I1
lsr
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Steinitzov jaram
Do sada je razvijeno nekoliko mjernih ureaja za mjerenje magnetskih materijala.
Jedan od njih je i Steinitzov jaram (sl. 16.10.). To je ureaj koji za mjerenje gustoe
Slika 16.10.
177
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
magnetskog toka ima ugraena dva mjerna generatora s rotirajuim ili titrajnim
svitkom. Jaram se sastoji iz dva dijela, tako da magnetski tok uzbuuje dva para
svitaka, te da se magnetski tokovi u sredini jarma kompenziraju, ako u jarmu nema
uzorka. Kad u magnetski krug ubacimo uzorak, magnetski tok u tom stupu se povea
, a u srednjem stupu se pojavi magnetski tok razmjeran magnetskoj polarizaciji
uzorka:
J B0 H
U srednjem stupu smjeten je rotirajui ili titrajni svitak, u njemu se inducira napon
U J , koji je razmjeran magnetskom toku, odnosno magnetskoj polarizaciji uzorka.
Jakost magnetskog polja mjeri se drugim rotirajuim svitkom smjetenim uz povrinu
uzorka. On mjeri napon U H razmjeran jakosti magnetskog polja H .
Cijeli jaram je izraen od visokopermeabilnog magnetskog materijala dovoljno
velikog presjeka , da bi mogli zanemariti utjecaj magnetskog otpora jarma. Na ovaj
nain moemo snimati cijele petlje histereze ili samo jedan dio, koji nam je bitan.
16.2.
178
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
- koeficijent oblika koji kod gustoe od 1T iznosi 1.1, ili kod 1.5T iznosi1.14
A - presjek uzorka, odreen iz mase uzorka i gustoe materijala
P PW
U2
RW
Specifine gubitke dobijemo ako snagu koju smo dobili podijelimo s masom uzorka
m.
U2
P
P W RW
Pspec
m
m
W
kg
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
U R1
R1 l
H kH H
N1
1
C
UC
N2 A
R2 C
B kB B
Primjer 15:
Rjeenje:
U ef 4 Bm f N AFe
AFe
m
4 l Fe
5.485 10 5 m 2
U ef 8.52 V
Primjer 16:
Za neki magnetski materijal treba ustanoviti koliki su gubici histereze, a koliki vrtlonih struja, pri frekvenciji
100 Hz. U tu svrhu izmjerili smo ukupne gubitke uz istu indukciju pri frekvenciji 60 Hz i 100 Hz. Pri
frekvenciji 60 Hz iznosili su 414 W, a pri 100 Hz su 850 W. Koliki su gubici histereze i vrtlinih struja ?
Rjeenje:
180
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
P2 f12
Ph
P1 f 2
f1
450 W
f 2 f1
P1 Ph PV
181
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
17.
Mjerni
pretvornik
Predpojaalo
Pojaalo
Demodulacijski
filter
Registracijski
lan
182
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Mjerni instrumenti, koji uspostavljaju linearan odnos ulaza iizlaza zanemaruju utjecaj
histereze, klizanja i drugih negativnih pojava.Meutim, ove pojave su realne i one
kvare linearnu relaciju izmeu ulaznihi izlaznih karakteristika.
Prvi dio mjernog lanca, mjerni pretvornik, prima neelektrinu veliinu koja semjeri i
pretvara je u odgovarajui elektrini signal.
Elektrini signal, koji je obino slabog intenziteta, u drugom se dijelupojaava,
demodulira i filtrira, a zatim se u pogodnom obliku alje doregistracijskog lana koji
moe biti u sklopu mjernog ureaja ili udaljen odnjega.
Ovisno o veliinama koje se mjere i registriraju, registracijski lan moe biti raunalo,
pisa, osciloskop, oscilograf, zaslon, magnetska traka ili disketa.Izmjerene veliine
mogu se prikazati na analogan ili digitalan nain.
17.2.
Elektromehanika analogija
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
(za elektrini sustav),
gdje je: P - snaga
- kutna brzina
F - sila I - jakost struje
x - pomakU - napon
M momentv - brzina
m - masa t vrijeme.
Ako se izjednae izrazi za snagu translacijskog i elektrinog, te rotacijskog
ielektrinog sustava dobiva se :
184
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
185
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Viskozna tekuina
Klip
Opruga
f (t)
Vanjska sila
Cilindar
Kanal
a) Ureaj za priguenje
fD
fL
fM
fD
fL
fM
f (l )
L
R
m
D
1/C
v(t )
U(t)
c) Elektrini krug
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Translacijske karakteristike
mehanikog sustava
Naziv
Oznake
Masa
M
Translacijska krutost
k
Translacijski otpor
D
Translacijski pomak
x
Translacijska brzina
v
Sila
F
kr 2
Rotacijske karakteristike
mehanikog sustava
Naziv
Oznake
Moment inercije
I
Krutost uvijanja
kr
Ootpor uvijanja
Dr
Kutno zakretanje
Ugaona brzina
Moment sile
M
kr 2
Tk 2
Ty
Dr
TD
Tk 2
k/2
k/2
k/2
b) Mehaniki krug
a) Skica sustava
17.3.
187
. Jednadba kojom je
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
mjerenje pomaka
mjerenje sile
mjerenje razine (volumena) tekuina
mjerenje temperature
mjerenje brzine vrtnje (broja okretaja)
mjerenje protoka fluida
mjerenje zakreta.
188
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
189
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
klizni otpornici mogu biti slojni i iani teorijska statika karakteristika im je
pravac;
uz neprekinutu promjenu mjerene veliine, izlazna veliina mijenja se u vrlo
malim, diskretnim koracima (sl. 17.7.).
ica (b) nalijepljena je na osnovicu (a) od epoksidne smole ili papira i zatiena
istim materijalom, s izvedenim prikljucima (c):
190
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
folijska rastezna osjetila nainjena su jetkanjem otporne folije (konstantan, Isoelastica, slitina Ni-Cr) debljine od 3
m do 8
m, nanesene na osnovicu:
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
192
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
193
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
zakretanjem cijevi ivom se kratko spaja vei ili manji dio platinske ice, pa se
otpor izmeu izvoda A i C te B i C mijenja.
B. Induktivno osjetilo zakreta
0,1.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
C. Kapacitivno osjetilo zakreta
kapacitivna osjetila izvedena za mjerenje krunog gibanja pominogdijelaizvedbe: s polukrunim elektrodama i diferencijska;
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
koriste se posebna tijela od elika, fosforne ili berilijeve bronce razliitih oblika
(gredice, membrane, prstenovi i stupci) uporaba: u suvremenim elektronikim
vagama.
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
Otporna osjetila:
1. Kovinski otporniki termometri iji je otpor s promjenom referentne
temperature dan izrazom:
199
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
Termoelektrina osjetila
Ova osjetila rade prema naelu termoelektrinog efekta termoelektrini
napon(TEMS) E priblinoje razmjeran razlicitemperatura (T2 T1) toplog spojita i
hladnih krajeva termoparanainjenog od dviju kovina A i B :
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
-
akcelerometri
ultrazvuni pretvornici za mjerenje pomaka i udaljenosti
termometri s detekcijom u infracrvenom spektru
osjetila tlaka na kapacitivnom naelu
mjerila sastava plina (npr. lambda senzor).
........
204
ELEKTRINA MJERENJA
___________________________________________________________________________
LITERATURA
1. F. Mlakar, Opa elektrina mjerenja, Tehnika knjiga, Zagreb, 2003.
2. V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, 9. izdanje, Graphis, Zagreb, 2003.
3. C.F. Combs: Electronic Instrument Handbook, 3rd ed., McGraw-Hill, New
York, 1999.
4. A. Muharemovi: Elektrina mjerenja, ETF Sarajevo 2005.
5. Prirunici proizvoaa mjerne instrumentacije
205