mRrsroR2

KIS
PROTIV
IVLAGE

MAJSTOR'
drugaknjiga
IZDAVAE
Majstorpressd.o.o.
DIREKTOR
JurajJustinijanovi6
GLAVNIUREE'NIK
TomislavToth
UREDNICA
LidijaOreSkovi6
LEKTURAI KOREKTURA
JagodaBojani6-Cesarec
GRAFIEKO
OBLIKOVANJE
Valentina
Toth
LarisaOreskovi6
I
DOKUMENTACIJA
INFORMATIEKA
PODRSKA
DenisDuvandi6
MARKETING
AlanEckhel
ZA TISAK
GRAFIEKAPRIPREMA
Majstorpressd.o.o.
CRTEZIIFOTOGRAFIJE
Majstorpressarhiva
LIKOVNOOBLIKOVANJE
KORICA
TomislavToth
TISAK
Zrinskid.d.0akovec
tsBN 978-953-7590-01-7
CopyrighiMajstorpressd.o.o.
Ve6erniilist d.d., 2008.
www.vecernji.hr
MAJSTORPRESSd.o.o.,2008.
Odranska5
Zagreb
www.majstor.hr
majstor@
majstor.hr
u Zagrebupodbrojem659899
i sveuiilisneknjiznice
kataloguNacionalne
CIPzapisdostupanu radunalnom

Tomislav
Toth

Protivki5eivlage

Rije6 urednika
grijanjepripreSerijuknjigakojazapodinje
naslovom
Stedljivije
milismou kreativnoj
suradnji
s Vedernjim
listomito je zasigurno
pothvat.
nesvakida5nji
izdavabki
Osebujne
su po sadrZaju,
kompoziciji,
formi...
i nisunastale
u jednomdahu.Za njihsmoiz bogateMajstorove
rizniceodabrali
iz razdoblja
ononajvrednije
koje
godinajer svojimznadajem
obuhva6a
nekoliko
i edukacijskim
prislupomotvaraputu svijetpraktidnih
znanjai novihsaznanja.
je
lako uglavnomrijedo praktidnoj
tehniciu raznimpodrudjima,
bit6ekorisnoi razumljivo
i onimakojitakvogtivoneditajupredeSIO.

Kakoimamodugoiskustvo
publiciuredujuiitu vrstustrudne
godinau SAM-uskupilismoiSesnaest
stike- uz osamnaest
u
Majstoru dobroznamoStona5editatelje
najviSe
zanimaiStoih
praktidnih
problema.
mudiprirje$avanju
svakodnevnih
Zapravo,glavnipoticajza taj pothvatje i dosaood ditatelja
koji
sve ucestalije
tra2eodabrane
podrudjima.
temepo pojedinim
To potvrduje
i nasainternet-anketa
premakojojsmoiodabrali
tematskapodrudja
za ptvihpet knjigaserijalaMAJSTOR
NA
KVADRAT.
Majstorimatrajnuvrijednost
pa smove6inudosadasnjih
godiStarasprodali
i u oblikuuvezanih
kompleta,
takoda sadmnogi
ditatelji
tra2eraznetematskedlankepo pam6enju,
a njihjednostavno- viSenema.
lakosu knjigeMAJSTOR
NA KVADRAT
tematske
cjelinenisu strukturirane
kronoloski,
nema
ni
a
striktno
sistematiziran
ih
poglavlja
na uobidajeni
nadin- od jednostavnoga
k sloienome.
je pridaza sebepa ih moZeteditatiod podetkai
Svakopoglavlje
napreskokce,
u malimdozamailiotvoritistranicukojavastrenutacnozanima.Svakaje temacjelinaza sebei ne ovisipreviSe
o
joj
prethode
onimakoje
ilislijedenakonnje.
Pripremaju6i
oveknjigeprolistali
smopaZljivo
tisu6eobjavljenih
pakonadan
stranica,
izboriodabirmaterijala
nijebionimalolak.
Mnogoje togatrebaloprilagoditi
vremenu,
obnoviti
i dopuniti.
Jer,
jednaod glavnih
rijedje o temamau kojimasu stalnepromjene
- budete
je togaostalovani,za nekudrugupriliku
odlika.Mnogo
lije traZili.
Tomislav Toth

'?*rarlr4

Lidija Oreikovi6

[;u,df.rw,
Protivki6ei vlage

Prije 6itanja
jos malosnijega,ova knjiga
predviclaju
lakonammeteorolozi
izlazinakonop6enito
blagezimekoluje obiljezilo
nekoliko
duzih
poneka
ki5nihrazdoblja
i
smrzavica.U usporedbi
sa svijetom,
u
- malo
naSimkrajevima
nijese naokozbivaloni5tadramati6no
plesokoledista
ispodmaloiznadnistice.
No,bastajtemperaturni
je pojavakojus mukomtrpei odlidno
vodenajrazornija
sagradene
ku6e,kvalitetni
mostovi,
ilibalkoni...
ceste,stubiSta,
tornjevi
Ali,akoje projektant
ili izvoclad
zanemario
tu opasnost,
a to je
tolikoudestaloda poprimarazmjereepidemijei ta blagazima
je sigurnonanijela
jedva
mnogima
zasadnevidljivu
alidugoro6no
popravljivu
gratlevinsku
stetu. Stogaje i izbortemanapravljen
premadestimprimjerima,
pitanjima
i savjetima.
Pribitanju
valja
posebno
pripaziti
na nerazdvojnu
vezutoplinske
za5tite,
hidroizolacijei paropropusnih
ili paronepropusnih
te na procese
slojeva,
kojise u njimaodvijaju.
Fizikalna
zbivanja
zgradekrijuu sebi
u naokomrtvimdijelovima
tolikodinamike
i neukrotivih
silada 6e mudrigraditelj
unaprijed
oblikovati
konstrukciju
na nadinkojiih neutralizira
ili pakomogu6ujepromjene
kojene nanoseStetu.Unatoddinjenici
da domace
trzistenudizaistasvenajnovije
materijale
kakvise mogunabaviti
na svimkontinentima,
ve6inana5ihizvodada
upornoprimjenjuje
prastare
postupke,
materijale
odavnoderogirane
uzpunoaktivnog
neznanja.
Pritomse naj6e56e
zaboravlja
zgradeneodvodaje energetika
jivaod parei plinovau konstrukciji,
a zaititaod ki5eivlagemo2e
parirate
uspjeti
samoakosvakom
vanjskom
iliunutrasnjem
izazovu
odgovaraju6im
slojem,materijalom
i dobrosmiSljenom
konstrukcijom.Kadbistenepokretnu,
dosadnui nepromjenjivu
ku6usnimali
usporeno,
svakeminutepojednuslidicu,
a ondasnimljeni
materijal
pustili
da se listanekomnormalnijom
otkrili
brzinom,
bisteda se
i krov,i sljemei crijepiolucii plodenaterasii ogradabalkona...
podjednako
tresu,pomidu,
vibrijajuideformiraju
kao
dramatidno
i dijelovipodvozja
navaiemautomobilu.
A tu se u svakomsklopu
posebni
gumenidijelovi,
isastavuprimjenjuju
zglobovi,
oprugei
priguSni
plodice...
osiguradi,
umeci,za5titne
BaStakotrebagledatii na sveizloZene
ku6ekojitrpe
elemente
pripeku
niskeivisoketemperature,
sundanu
i mraz,led,vodu,kiSu,
kiseline...
postupak
Za5titaod ki5ei vlagemnogoje slo2eniji
od obibnog
premaza
prekorupeilipukotine.
mrdenja
nekakvog
Stoga6evam
i kratkapoglavlja
pou ovojknjizikojaje zbir praktidnih
saznanja
slu2itiuglavnom
kaoupozorenje
i uputaza otkrivanje
nevidljivoga,
alii kaosavjetza primjenu
i tehnologija
onihsredstava
o kojjmase
uglavnom
Sutikakobi se izbjegao
naporudenja
o novome.
Tomislav Toth
P f o t i vk i s ei v l a g e

Pri6ao
kupi kanalici
Vedutena5egpriobaljaresekamenigradovii crveni
krovovi, preslika stoljetn
og i skustvameitara-zidara,
klesara,tesara...
kojisu u njih utisnulineizbrisivpeiat. Staridalmatinski
i istarskigradi1i odiiu vidiiivim
smislomzaskladomogudenmudromprimjenom
trajnihmaterijala.Stoljetnikrovovivalovitestrukture
u svimnijansama
crvenilakojenudipecenaglina itite
kucei kudice,dvorovei palaie od svih vremenskih
nepogoda,ponajprijevjetrai - kiie.
\'..

.--r'

Zatoje i u modernoj
proizvodnji
zadr:anoblik
kupekanalice
kolaslijedi
tradicionalne
liniie.
Duiljinaod d50mn isi1n2od 180mmomoqucui'e
lakuibrzuugradnju
kanalice.
sasvinu sk]adu's
tradicijom
doma6ih
majstora.
Kanaljcu
s rupom
nauZemgornjem
dijelumoZese ugradjti
i nasuh0,bezmorta.Toolaksava
krovnukonstrukciju
i ubrzava
rad.Danasimanekoliko
vrstakupa
kanalica
kojese proizvode
presanjem
u kaluprma,n0 nekese proizvode
naklasidan
nadin,
vueenjem,
Stoje prirodni
proizvodnie
nastavak
togtradicionalnog
pokrova.
hrvatskog
Ugradnia kupe kanalice
je teZakpokrov,pa u kroviste
Kupakanalica
gu56e
trebaugraditi
rogove
iviSepodroznica
koje
po(rova.
cepon;jeti
tezjnL
Trebaooabrati
cvrste
I
ravneletve,a todkepridvrsienja
todnoodmjeriti.
Prolvhse vlage

Za'azlikuod utorenih
crepovapri postavljanju Dimeflziie
450x190
400x190
mortkao duliina
uobidajeno
seprimjenjuje
kupekanalice
450mm
400mm
Toje iskljudivo
vapnenimorts Siri-na
vezivnosredstvo.
(6iri
kraj)190/160mm 190/160mm
kraj/uZi
mm
(vi6ikray'niii
mm
80/60
kraj)70/57
cementa
za poboljSanje visina
minimalnim
dodatkom
13mm
13mm
debliina
vezanja.
kg
kg
2,10
1,80
je i u drvenojkonstrukciji
nakojusepo- masia
Razlika
jadranka
trebapostaviti
la1e,jer letveza kanalicu
premastrehi.
okomito
letvica
dimese Stedinamortu
Razmakletavamorabititakavda se donjaku- dobronamodenih
krova.Ta se drvena
teZina
cijeloga
i
smanjuje
pamozesigurno
uglaviti
izmedu
dvijususjednih
pa
u
mortu
ostajekaododatna
ispuna
brzo
osusi,
i
varira
15
velidini
kanalice
od
letava.
Toovisio
nanosu.
no
ootooradebelom
letava
moze
se
mijeniali,
20
cm.
Velidina
do
Prvireddonjekupetrebaskratitipoprednim
dimenzije
od3x7cmdo5x8cm.
uobidajenesu
preklopa
(8-12cm).
zaduljinu
od strehepremasljemenu, rezanjem
Crijepse postavlja
donjih
zapodeti
s lijevogilidesnogkrajakrova Polomse u utorizmedudvijuuglavljenih
a moZete
- za razlikuod utorenog
kupastavljamorti odmahpolazegornjakanalica
crijepa.
klizanje
donjekupe.Crijepse prije
lzmedudvijudonjihkupaume6use komadi6i kojaspredava
Protivkise i vlaoe

--G-=:

vodonepropusna
TondachFol-S
na rogovima

E
a
E

pocetvornom
metru
Broikomada

9'

kanalica
duliine45cm

kanalica
cm
duliine40

P
viseod30'

I cm

ugradnje
duvau baivipunojvode,baremsatili
pripostavljanju
povukao
dva,
kako
nebi prebrzo
TISUGEGOIIINA
svoieoznakeu mekuglinu,pa njivodu
iz
morta
sto
bi
umanjilo
udinak
veziva,
TRADIGIJE
hovaimenai triisne markei danas
NagibkrovamoZevarirati,
a iskustvo
nam
Prvesu glinenecrepoveproizveli moiemo vidieti npr. na Diokleciiapostavljenom
kanalikazuje
daje krovs pravilno
Kineziioi u neolitu(10000p. Kr.) novoipaladiu Splitu.
ina najjadu
ki6ui udarevjetra.
lpak,
comotporan
kad iprve proizvodeod pedene NakonpropastiRimakrovovisu
preporuduje
se da nagibne budemanjiod 18
gline.Gotovoistodobnou kulturi se u naiim krajevimauglavnompodokje optimalni
u rasponu
od 30"do
Mezopotamiie
i Egiptapoiavliujuse krivalislamomili kamenomkoiega stupnjeva,
je i nagibve6ine
slidnioblici
krovova
u Dalmaciji.
crijepa.
Grcisu preuze- je oduviiekbilo u priobaliui zalealu. 40",koliki
li to iskustvo,a Rimlianiusavrsili Pod utiecaiemVeneciiena kroUentilirani krou
proizvodnjucriiepau radionicama. vove se postupnovratilo crvenilo
pokrivanja
kupomkanaliDotadna
osobitost
U Grdkojsu postojaladvaosnov- peienegline.Tadase u Kuparima comje tradicionalna
izradazradnih
kanala
ispod
na oblikacrijeparkrovoveSparta- proizvodiocrijepkoii se u ltaliji napokrova.
lzmedu
dvilukupanastrehioslavlja
se
nacapokrivaoie dvosloinicriiep zivaokupa(tal.coppa= 6a5a),paie
dokse sljeme- iako
otvorda zrakmozeulaziti,
koiemusu idonji igorniisloj imali vrlo vierojatnoda ie i samomjesto ugradeno
(ililankuu mort- polaZe
s lancetama
zakrivljene
elemente,dok su Ko- po tomedobiloime.Tuie proizvod- nama)kojeoblikuju
zradniprolazizmedu
najgorrinCaninajprijepolagaliosnovni, nia traialasvedo 1925.godinekad
njihkupai sljemenjaka.
Oviseotvorinaobakraja
ravnicriiep,a potomga prekrivali ie ugasenai posliednjape6.
moguzastititi
mreZicom.
z a k r i v l i e n i ml.z t i h r a n i ho b l i k a Premapredajicrijepse oblikovao
kupa
kanalica
mahomugraduje
Kako
se
u
razvilase danasniakupakanalica takoda je podatnaplo6aod svieie
podneblju
mnogo
toplom
mediteranskom
s
sun- prepoznatljiva
na svim mediteran- gline saviianaprekonatkolienicei
dana,zradna
strujaispodmasivnog
potomse susila.Kakobedraradni- danihivru6ih
skimkrovovima,
pokrova
potkrovkrovnog
zagrijavanje
smanjuje
U Hrvatskoj,gdie je tai pokrov ka nisubilastandardiziranih
mjera,
Ija
ipovoljno
utjede
na
ku6nu
klimu,
razviienod rimskogimbrcxa,udo- kupesuimaleneuiednaienu
Sirinu,
konstrukcija
upotpunjuje
Stogase ventilirana
madilose nekolikonaziva:kup4 dok ie duliinauglavnomostajala
atraktivnim
detaljem,
tzv.golubinjakom,
koji
kanalica,2liebnjak,kupin...
ista(465mm).
pospjeSuje
ventiliranje
krova.Takvise
UsrednjojEuropijeslidna
ina6ica Tvftka Tondachiedinaproizvodi dodatno
postavljaju
keramidki
odzradnici
starogrimskogcrijepaimalanaziv criiepoblikovanprematradicional- zidaniiliukrasni
pri
gdje
vrhu
krova,
vjetar
svojim
strujanjem
ubrfratar i opatica...
nomdubrovaikompokrovu.Dviie
zavaisisavanje
vrubegzraka.
LJRimuse crijepproizvodiood vrste kanalice.riberfasi dubrovnik
Stalnoprozradivanje
imaidodatnipovoljni
ud!
dva nejednaka
diiela.Donji,ravan svojim su posebnimformatomi
potkonstrukciju
jer zimismanjuje
criiep,s bodnimutorima,nazivao izgledomkoji nadzirukonzervatori nakna drvenu
se tegula(pl. tegulae),a gornji, u s p j e s n op o k r i l ev e 6 i n ud u b r o - ucinak
kondenzata
i spre6ava
truljenje.
zaobljeni su:en na iednomekraju, vadkihkrovovasrusenihu ootresu
Priizborukrovnihletavavrijedipraviloda za
zvaose imbrex(pl.imbrices).
1979.i tijekomdomovinskograta.
manjinagibtrebauzetimalodebljeletve.
Postavljali
su ga na drvenukonNova kupa kanalica jadtanka
Kakonagibi nadinpokrivanja
znatnoutjedu
na
struBciiu,prekoletavaili dasaka. namijeniena
potrebe
ie naisiroiprimieni,a
kolidinu
utrosenog
materijala,
trebaprilaNa kupolamai nepravilniiim
obli- njena6e primienauvelikepomo6i goditi
situaciji
i proradunati
unaprijed.
cimakrovneplohepolagalisu ga da ku6ena nasoiobalizadriestil
je postavljanje
Rijetko,
kupe
ali ipakmogu6e
prekosloja Sutau vapnenimort. mediteranskog
podneblia- kakav nasuho,
bezmorta,U tomsludaju
se igornje
Rimskisu oroizvoaladi
utiskivali su oduviiekimale.
kanalice
moraju
iZicomvezivati
zaletvu.
buSiti
P r o t i vk i 6 ei v l a g e

Prckorcgovasenaiprije
pri6vri6uju horizontalnegredice8x5cm na
nzmacimadoniihbridovaod 70cm,Potomse
okonito naniih ptibiiaiu
letve(gredice) uglavnon
na osnomrazmakuod
21cm.

Kupa knalica se polaZe

od strche prema sljemenu, pfi 6emu Hjuenu
ulogu ima toino postavljanie letava(grcdica).
Za osiguranje kanalice u
osnovnom rcdu na strehi
treba p mijeniti iidane
kopie na koie se oslania
donji krai kanalica na
strehi.

Kupa knalica se polaie

na podlogu od letava,
dasakaili betona. naiie56ena krovove hanjeg
nagiba. No, ve6p
nagibu od 20' nuznaje
izvedba donieg kova ili
hidroizol acijs k aStita.
To se obiino DostiZe
daiianin opioEenjen
ciiele krovne plohe,
no daske treba Drckriti
hidroizolaciioni, npL
zaititnom folijom londach Fol-g. Pri izvedbi na
armiranobelonskoj
krov noi plohi (nazalost,
udestalinaiin gndnje
up obalju) obveznaie i
dodatna hidroizolacii a.
Naime,kod malih nagiba
uvijek postoji opasnost
daiaki vjetar potiera
vodu uzbrdo. Da ona
izmeilu crepova prodire
u potkonstrukciju ili
potkrovlje. Opasnostod
takvih ptodorc pfijeti i
krovovin a koie natkriljuje drve6e,jer otpalo
li66e ili iglice mogu u
suZeniimakanala koji
vode prcma strchi
naDnviti branu.

:'otiv Li<e vlaqe

Za5titaod ki5e
Kadse razmatrajurazlicitemogucnostipri gradnji s obzirom
na zaititu od kiie, tu kosi krov imaptednostu odnosuna
ravnizbog boljih funkcionalnihosobina.Kiia niz crepove
otjecebrzo i pouzdano,krov ne zahtijevamnogo brigepri
odriavanju,a i duii mu je vijek trajanja. AIi osnovni uvietie
pravilnaizvedbaikvalitetnaobradasvih krovnihprodora.
Osimtogakosi krov dajemoguCnost
da sepod njim uredi
prostor
povecava
i
za stanovanje.
ito
stambenekvadratei
vrijednostcijele kuce.A za njen harmonicanizgledpresudna
je konstrukcija,oblik, izvedbai boja krovapa ga graditelji
cesto nazivajui peta fasada.
R a z n o v r s n orsr to g u ch k r o v nh o b l k a n u d l
7 h ^ , . : < F < - r l r ^ r r d a \ . n : . ., r o , / d p . a g o
d i l ip o t r e b a msat a f a r ai v a s nk a .a p r1 0 mi r e b a
P o S i o v aot is o b i t o s t r a dc o n a l n ea f h i t e k t u r e
krajolika
u kojernse grad.
o'ila'ra 7".-r' loroq
" ' o vr o o . " F j 6 v a ' s ^
p o k r o vC r j e ps e i d a n d a n assm a t r an a j k v ai e t j nj l m m a t e r l j a l o m
r na d ai r 2S t eo b i ! l e c l e o n l
f a z n o V r shnk f o v nh p o k f o v aN. o k a k o
D ae t o T n
<,^^

f./

,'f
SavijenaSablonamora dodiriva- U otvorprcmjeta 100mm
ti desnictijep i zahvatitigotnju
izrezanpo aabloniutisnese
letvu.
kru2naobujmica.
,.,

Prikliuenase cijev umetneu

p rip remljeno leZi ite posebna
oblikovanogcrijepa.

Pri ugradnjitog crijepa

ptikljutna se cijev utisneu
obuimicu.

BrcmacovZliebni
sustavStabioor
izaatenie od monoestrudiranog
mateftijala-lzuzetno
je stabilani ima wlo
dobruoptiku.Svi
se dijeloviume6u
jedanu drugitako
daima iiste spoieve
atoonogudujejednostavnumontaiuOlporanje na UVztakei ekstremna
klimatskaoptercdenja, imapostoiane
boje,nezahtijeva
posebnoodrZavanje
i dugogje vijeka.

bi krovpotpuno
ispuniosvojufunkcijuu svrhu
za5titeku6eod vanjskih
utjecaja,
bezobziraje
li prostorispodkrovapreureden
za stanovanje
ilijednostavno
sluzikaoizolator
kakobi se ustedjelona grijanju
i hladenju,
vrloje vaZan itzv.
sekundarni
krov.
Sekundarni
krovje krovnapotkonstrukcija

Ugradenavanisk cijev usprcvi

se prema sliemenu i pokrije
kapom,
trotv kSeivlage

Spoj s pokrovnom folijom

ispod crijepa potpunoje
voaonepropusan.

Savitliividonjiptikljuiak ispod
Rrovaolakiavaspoj s Rrutom
cuevt.

11

zastite
odkisesukrovne
folije.
smislu
dodatne
Bramacimaosimcrepova
i Sirokispektarkrovne opreme
te nekoliko
vrstaiznimno
kvalitetnih
krovnih
folija.Cijelije sustavbojomi oblikom
modelima
ijamdikvalitetan,
uskladen
s razliditim
siguran
itrajankrovnadglavom.
potkrovlja
foltjamapri uredenju
S Bramacovin
ilikodkrovova
manjim
od 22 stupnja
s nagibom
Novi Durovent-sustavi
jednoslavniji
posti2ese konstrukcijski
i jeltiniji
imaju ve6u moC ventikrovu odnosuna tradicionalnu
sekundarni
liranja, vanjske odv6
de kondenzatai manie
izvedbu
s daskomiljepenkom
kojeviSenisu
toplinske gubitkeiet
potrebne.
je prodor krutke odfolijaStitiiod eventualnog
Osimod kiSekrovna
vodne ciievi okomit na
nanosapra6ine,
dadeisnijega.Svakafolija
kovnu plohu. Pritom
je izvedba potpuno
morabitivodonepropusna,
ali razlikujemo
dvije
vodoneptopusna,
- paropropusne
paronepropusne,
vrsle
I
osnovne
DurcVent-sustavisu
prvihjestSto6es donjestrane
propustiPrednost
viiestruko upotebljivi
- pogotovo
Dti izvedbi krovnih
ti svuparukojase stvarau potkrovlju
prodorc, a inovativna
preuredenog
u stan- alije ne6e,kadse iznad
Ronstrukciiaomo- Durovgril s venfilaciiskom ciievi
pretvoriti
Iolijekondenzira,
u voduni propustiti
gucuje jednostavnu
prostor.
natragu potkrovni
ugradnju u sve modele
Bramac-Dokova. Na
tipovikrovnihfolija
Kakose nuderazli6iti
ni se lak6 prikljuiuiu
proizvodada,
priodabiru
razlidilih
trebaobratiti
ventilacijski sustavi
paznjuna nalvaznije
karakterislike:
za prozraaivanie
. vodenistup- ozna6ava
vodonepropusnosl,
kuhinja, kupaonica,
sauna i ostalih grijanih
a mjerise u milimetrima,
odnosno
u visinistupa
prostoriias visokom
prije
podne
propu6tati.
vode
na
foliji
nego
Sto
relativnom vlaZnoSCu
. Sdvrijednost
paropropusnost.
oznadava
Sto
zraka. PfiIom se nude
je vrijednost
dva rjeienia,s dugom
vi5epareiz
veca,folijapropuSta
ciievi ili kratkin
potkrovlja.
nastavkom( sani). lsto.
. dvrstoiaoznadava
otpornostna trganjei
dobno, to je i odliino
habanjetijekompokrivanja
krova,jo5 dok se
eienje za odvodenie
dimnih plinova iz plinhodapo nedovrsenom
krovistu.
Nekefolije
skih kondenzacijskih
idodatne
za
na paranje
imaju
oznake
olpornost
ureitaia kod Rojih temiznad
davlom,
510je vrlobitnojer se kontraletve
peratura u dimovodu
ne premaiuie 8o'C. U
krovne
folijeudvrS6uju
davlima.
standardnoj izveclbi
krovnim
folijaMedukvalitetnim
Bramacovim
nudi se i nastavakza
ma
su:
anlenu,
. Bramacveltitechlolija
je vodo-nepropusna
i
paronepropusna
potkrovlja
za neuredena
i Stiti
ih od prodora
snijega,
vodeipra6ine.Postavlja
podlogu.
se iznadrogova,ali ne na da56anu
Prednosti
su joj manjateZinau usporedbi
sa
proizvodima.
kojasluZikao dodatnaza5litapotkrovlja.
lliskojionemoguNa slidnim
upijaju6i
poloZajima,
(ve6i
izloienimplaninskim
visokagusto6a
u podrudjima6ujeotjecanje
kondenzata,
i kodkrovova
s manjimnagibom vodenistup),otpornost
na kemikalije
isredstva
lakihvjetrova
je preporudljivo
od 22 stupnja,
izraditi zazastitudrveta.
svakako
sekundarni
krov,u takvimje podrudjima
ve6a , Bramacflexlolijaza uredenopotkrovlje
mopodlijevanja
pokrova
mogu6nost
kadse kisa 2e se postaviti
izravnona daS6anu
oplatuprije
je paropromoZeuvu6ipodcrepove
uslijedekstremnijihpostavljanja
kontraletava.
Flexjolija
uvjeta.lzradasekundarnog
krovaje takoder pusnau visokomstupnjute se mozepostaviti
posebno
preureduje
vainakadse potkrovlje
u izravno
na punutoplinsku
izolaciju
na rogovima.
prostor.
stambeni
Takoder
se mo:epostaviti
kaohidroizolacijska
Sekundarnikrov zahtijevapostavljanje{olija.
' Bramacuniverzal-lolija
prozradivanje
prikontraletvi
kojeomogu6uju
i
imauniverzalnu
otjecanje
vodeili kondenzata
ispodcrijepa. mjenupasemozepolagati
nadasku,izravno
na
poloienepo rogovima
Na kontraletve
(presjek termoizolaciju,
betonsku
dekuilinarogove.
Glavnajmanje50/50mm) dolazekrovneletve nesujoj znacajke
visokaparopropusnost,
visoka
paralelne
na zaslitnepremaze
sa strehom(presjeka
ne manjegod vodoodbojnost,
otpornost
30/50mm),Vrlova2andiosekundarnog
krovau za drvole zahvaljuju6i
ugradenim
hidrolobnim

12

Protivkiie vlage

s ojevimaljepila,visokavodonepropusnost
na
"rjestima
proboja
davlom.
. Bramactopru{olijaimatakoderimauniverpa se mozepolagati
zalnuprimjenu
na dasku,
:ermoizolaciju,
betonsku
dekutli na rogove,
rreporuduje
se za krovnenagibe15-22 stup-:a. zbogdodatnemogu6nosti
lijepljenja
na
:cojevima
stoomogu6uje
dodatnu
sigurnost
kod
:r'eklopa
folija.
X;ouni proboii
Krovdanasvi5enije kao nekadjer zbog
rromjenana6ina:ivota i. novihstambenih
standarda
dobivasvevise'razliditih
dodatnih
' r n k c i j a .P r e k on j e g ap u t e mo d z r a d n i k a
ldvodimoparuiz cijevnih
kanalaza ventilaciju
(upaonice
ilikuhinje,
na njupostavljamo
antene
za boljiprijemtelevizijskih
signala,
na krovse
rontirajusnjegobrani
itd.
Tamjestazovemokrovnimprobojimajer se
(rovnaplohadoistaprobija
kakobi krovmogao
spunjavati
novefunkcije.
A dimse krovna
ploha
'ranekom
je potrebno
probije
mjestu
nuzno
lakva
'njestadodatnozastititi
kakokisane bi ulazila
J potkrovlje,
Bramac
za probojekrozkrovnudi
'jesenjekojeje uskladeno
prois cjelokupnim
pr0gramom.
zvodnrm
postoiiza svakimodel Op'av dimnjaka...
NoviDuroyenf-sustav
crijepa
u raznim
bojama,
a sasioji
seod podloge
.roblikucrijepakojase modularnim
dijelovima
radograduje
za razlititemogudnosti
primjene.
je osimsigurnosti
\a tajnadin
i zastite
osigurana
estetska
plohu.
uklopljenost
u krovnu
D u r o v e n t - s u s t aovm o g u 6 u j e
o dv od n j u
'rodene
pareiz cijevnih
kanala,6ime
se posti:e
cr0zracivanje
prostorija
poputkupaonica
i kuhinja
gdjesenakuplja
najvi5e
vlage.
- odzradnici
Za tu svrhupostojedvarjeSenja
s dugomcijeviis kratkimnastavkom
(sani)
rrimjenjivim
neovisno
o nagibu
krova.
Tamogdje
postavljaju
se cijevi
.e nuinojadeprozradivanje
,ecegpromjera
od 125mm.
Duroyelrt-sustav
se mozeprimjenjivati
iza
<rovneprodorepri postavljanju
nosadalelevizijskihantenate za dimovodne
cijeviiz plinskih
(ondenzacijskih
uredajakoji se sve desce
rrimjenjuju
grijanja,
u sustaima
centralnog
Du?yent nastavak
za antenusluZiza orovodenie
antenskih
kabela
plohu,
krozkrovnu
Dimenzije
:ijevisu od 22 mmdo 110mm.Nastavak
treba
,rerezati
naza to predvidenom
mjestuovisnoo
Jr0m.leru
antenske
cijevi.
proizvedeni
Svidilelovi
sustava
su od visoko<valitetnih
je crijep
materijala,
Osnovni
element
s otvorom
kojiseproizvodi
u svimbojamaovisno
J modeluiprofilu,Karakteristika
novihDuroventje vecausisnam06ventiliranja,
sustava
vanjski
ldvodkondenzata
izventilacijskih
uredaja,
manji
gubicizbogprodora
:oplinski
okomitih
nakrovnu
clohui potpuno
vodonepropusna
izvedba
spojas
<rovnom
lolijom.
. ' c l i v k i s ei v l a g e

Durovent
odzraEnik
s dug.on
crlevt

Dimovodni
nastavci
vanjskih
promjera 116
mm i 128mm.

13

Voda,vlaga i
krovni prozori
Kad je prije SezdesetgodinaVeluxnapravioprvi krovni
je damoraimati svekvalitetevertikalnog
prozor,zamiSljeno
prozorabezobzira6toje postavljenna krovnukosinui time
izloZenznatnooitrijim vanjskimutjecajima- vjetru,kiSii
snijegu.Uostalom,jedanod osnovnihinajbitnijih zahtjeva
za krovniprozor iest potpunazaitita unutrainjegprostora
od atmosferskihutjecaja,ponajprijeoborinskihvoda.
pokrovni
profilikojiizvanaStitejezgru
Metalni
prozora,
samogkrovnog
zajednosa sustavom
prozora
opsavakojisluZikaovezaizmedu
i po- bezobztraje li rijedo klasidkrovnogmaterijala
nomcrijepu,
Sindriili nekomdrugommaterijalu
- moraju
omogu6iti
brzuisigurnu
odvodnju.
Oborinske
vodetrebavodititakoda pokrov
iznadprozora
nagornjidioop5ava,
nalegne
dok
trebabitidovoljno
s bodnestranekrovnipokrov
odmaknut
od prozora
da ne ometaslobodno
otjecanje
vode.Akoje tajodmakpremalen
li56ei
Toplinska
izolacija oko
doprozomika
krovnog prozorc

Kulni nosaii
osiguHvaju
jednostavnu i
prcctznu
ugradnju.

14

grandice
drve6a
moguzatrpati
tajpros okolnog
protok
vode.
storiblokirati
Na bodnim
nalazise spudijelovima
opsava
Zvastabrtva kojasluZikaododatnisigurnosni
vjetra.Tu spuzvu
elementpribodnimudarima
trebarezatipodkutemu odnosuna padcrijepa
kakobiseosiguralo
stoboljebrtvljenje.
U zoniispodprozora
op5avnalijeZe
nacrijep,
a maramica
crijepa.
op5ava
oblikuje
sepremaprofilaciji
Sprecauanie prodora
uode i kondenzata
Kakobi se krovniprozorStoboljepozicionirao
je za svojeprozore
Velux
u krovnukonstrukciju
jedinstvene
pomo6u
kutnenosade
kojih
osmislio
ugraduje
na krovnu
se prozorbrzoi kvalitetno
prozora
letvu.Toomogucuje
dubljuugradnju
u
krovnu
konstrukciju
dimemuseosiguravaju
bolja
toplinskoizolacijska
svojstva.
NakonStoje prozordobropridvr56en,
okodo'
prozornika
potkrovni
materijal,
seugraduje
takozvanahidroizolacijska
maramica,
kojadodatno
prodora
osigurava
spredavanje
eventualnog
vodeu krovnu
konstrukciju.
Ovajzaslitni
slojima
kondenzata
ujednoizadatakda odvodikapljice
P r o t i vk i 6 ei v l a g e

re

(oje se neminovno
pojavljuju
s donjestrane
rp5ava.
Taje pojavavrlodestatijekomprolje6a
jesenikadsu najve6e
oscilacije
temperature
i
,lage.
Kakobi krovniprozormogaopotpunoispuniti
svojuglavnuzadaiu- dovodsvjetlai svjelegzra<a- moraju
navedeni
zahtjevi.
bitiispunjenisvi
Zbogzadovoljavanja
sigurnosnih
uvjetas vanjs(e stranekrovnihprozora
obidnose postavlja
<aljeno
staklokojeje izuzetno
otporno
natudui
-.stale
mehanidke
udarce.
Akose trazedodatni
s,gurnosni
uvjetiunutrasnje
staklomozebitilami"
^ rano.takodaseu sludaju
pucanja
nerasipana
prozora
:streopasnekomadi6e.
Staklakrovnih
'raju termopremaze
i plinskapunjenja
Stoim
:siguravaizvrsnaizolacijska
svojstva.
Ki5nisenzor- U nastojanju
da krovniprozor
:ru2iljudima
kojistanuju
u potkrovljima
vrhunski
<cmforVeluxposebnu
paZnju
posve6uje
dodaf
- m detaljima
kojiseugraduju
naodredene
tipo,e prozora.
Takonaprimjer
njihovkrovniprozor
i uzduZnipresjekpri grupnojugradnjikrovnihprozora:1- doniidio
^tegraosimelektri6nog
upravljanja
imaugraden Popreini
op;ava;2 - kutni nosaei; 3 - goni i dio op'ava; 4 " spojniU-profill; 5 - spuivasta
<iSni
senzorkojiga dimosjetiprveki5nekapi brtva;6 - odvodnizliieb;7 - potpornaletva;8 - pana brana;9- potkrovna
:"lomatskizatvara,
hidroizolaciia
: : : v k i s ei v L a g e

tc

Unutrasnia klima
obitelju svomstambenom
Cetverodlana
prostoru
oko15 litaravlage
dnevnoproizvede
- disanjem.
suienjem
ktozkoZu.kuhanjem.
utjede
na klimuunutra5njeg
odje6e,..Sto
uvelike
prostora,
kvaZbogtogaje jakovaZnoosigurati
provjetravanjem.
izmjenu
zrakaprirodnim
litetnu
prozorana nekoliko
Preporuduje
se otvaranje
viseputalijekomdana,stoosigurava
minuta
neizgubi
zrak,a dasepritom
dragocjena
ugodan
JoSvaljaobratitipozornost
toplinaiz prostora.
preklop
kojiimajugotovosvi yenaventilacijski
prozori.
Preklop
6eomogu6iti
blagu
luxovikrovni
zrakabezobziraStoje
izmjenu
alikontinuiranu
prozor
polpuno
krovni
zatvoren.
prirodno
prozradivanje
Kakobi se osiguralo
prostora
15 m3
velidine
12 m'?,
treba izmijeniti
zrakanasat(12mPx 2,5m2\zaSto6ebitidovopreklop
78cm.
ljanventilacijski
naprozoru
Sirine
paznjuna
zrakabitnoje obratiti
Osimizmjene
jo6 nekedetaljevezaneuz krovniprozor.Prije
izolacija
okodoprozornika
svegato je toplinska
prozora
iu meduprostoru
izaunutra5nje
krovnog
00r0ge.
tj. ispunien
vaniAkotajprostor
ostaneprazan
skimzrakomdo6i6e do pojavetzv,toplinskog
pothladivati
unutra6nji
mosta,
sto6ekontinuirano
prostor
S obzirom
na to daje zimi
okoprozora.
grijanje
zrakprostora
u kojem
dokje ukljudeno
toplijiis ve6im
boravimo
u ve6inisludajeva
postotkom
vlagepostojimogu6nost
da se zbog
s unutra5nje
strane
velikerazlikeu temperaturi
prozorapojavikondenzat,
oblogeokokrovnog
pojava,a moZezahvatiti
Toje vrloneugodna
plohustaklajerje prozoru krovnoj
i unutra5nju
konstrukciji
ilivanjskom
zidunajhladniji
element.
pojavukondenzata
treba
Kakobismosprijedili
izvestina na6indaje u gorobloguokoprozora
vertlkalna.
njojzoni
horizontalna,
a u donjoj
ispodprozora
lrebaosiAkose izvodiklupdica
guratistrujanje
toplog
zrakaduZcijeleunutrasnje
plohestaklana nadinda je se odigneod para-

Preporuiena
izvedba
unutrasnie
obloge oko
Krovnog
ptozorc

Kontrcliruna
odvodnia
oborinske
vode

krovniprozor

lCt

termoizolaciiski
okvir

unutrainiaobloga
Prolivki6eivage

na prilozenoj
::tnogzidakaoStoje prikazano
- straciil.
Preporuduje
radijator
se postaviti
u zoniispod
.'cvnogprozora.
da
Natajnadin
seosigurava
plohustaklabude
:'ak kojistrujiuz unutrasnju
::c toplijikakobi se potencijalni
kondenzat
Sto
: llle isuSivao.
Rrovni prozori za ulaine prostoriie
prostorikao Stosu kupaonica
i
Stambeni
'.hlnjasadrze
vlagezbog
velikukonceniraciju
pripranju,
kupanju
i kuhanju
r:s11h
isparavanja
postavljena
u takvimprostorima
: a le I stolarjla
Za Iarodatnoizlozena
mogu6im
o5te6enjtma.
i,.,esLucajeve
poseban
model
Veluxjeptoizvea
na
:,ozoraGGU/GPU
kojisu potpuno
otporni
,odui vlagu.
Toimomogu6uje
zavrsna
obrada
poliuretana
izlivena
u kaLupima,
tako
:d bijelog
ra nepostoje
spojevi
u kutovlma
kao
dijagonalni
Na
stoje to sludajkoduobiaajene
PVC-stolarije.
je osigurano
:ajnadinpotpuno
da vlagaudeu
prozora.
, nutrasnjost
konstrukcije
je od lamelirajezgra
prozora
izradena
Sama
^ogdrvakojemudajedodatnu
stabilnost
u uspo'edbisaSupljim
PVC-profilima
kojisuseu praksi,
z o2eniekstremnim
insolacije
nakrovu,
uvjetima
rnnogo
manjepogodnima.
Naime,
takvi
rokazali
vrlobrzoookazivali
znakove
zamora
su 0rozori
- izoblidavanjem
profila
naterilala
i uvijanjem
i vodonepropuslonaruSuje
funkcionalnost
snostpr0z0ra.
^,
gledano,
kadgovoOp6enito
,./..
'lmoo stanovanju
u potkrovlju
(rovniprozorje zasig
urno
najvaznijih
od
eleme.edan
1ata.Priodabiru
i ugradnji
{rovnogprozora
treba
lbratitipa2njuna sve
jer
ravedene
detalje
procuri
ako
trodkovi
s a n a c i j en a s t a l i h
stetabitcesigurno
Stabilnostptofila osiguranaje laminircnom
znatno
veci.
drvenomlezgrom

Ventilaciiski preklop
koii osigurava prirodno
prozraeivanie

#\^

S obziron na to da se

prczorizraduie
u kalupu
nemakutnih
lzvedba
parapetas
prozorskom
klupiicom

:rotvkiaeivage

spoleva

Jezercena
kosomkrovu

Doksu na starijimku6amakrovoviu pravilu

hladni,mnogenovijeku6epokrivene
su djelomidno
toplimkrovom
do kojeglakodopire
toplina
iz potkrovlja
ili iz ni2ihkatova(slaboizoliran
podtavana,otvorenavrata stubista).
Snijeg
je, medutim,
dobartoplinski
izolator
stosamo
pospjeSuje
toplineu potkrovlju.
akumuliranje
Toplina
kojazagrijava
lavangrijei crijeppokriven
snijegom.
U
doticaju
s
toplijim
crijepom
sni.leg
se
LoEeizvedenili derutankrovpropuitat 6e vodu iim se
prema
topi,
a
voda
se
ispod
snijega
cijedi
strehi.
poEnetopiti snijeg ili kadzaredadugotrajnaobilnaki1a.
Nootvorena
strehanemazagrijan
crijeppa se
Kakoga u tomslucajupopravitii iime sprijeiiti curenje.
nanjojvodasmrzava.
vode
Stalnim
dotjecanjem
nastaje
nastrehidebelaledenanaslaga
kojase
uzdizepoputbrane,a iznadnjese nakuplja
sve
viSevodekojanemoZedoprijeti
dorubastreheili
jezerce
2lijeba.
Stoje krovpoloZeniji,
6eprekriti
vi6eredovacrijepa,
a voda6e izmeducrepova
podi ciotjecati
u potkrovlje,
zalijevati
tavanski
jeditiseu stannanajvisem
katu.Najgoru
kombinacijuizazivaju
sundani
danis lemperaturom
od
nekoliko
iznadniStice
ijakozahladenje
stupnjeva
ponavljanjem
kojeslijedi
tijekom
no6i.Udestalim
takvogtemperaturnog
raspona
snijegse naizmjenice
topiismrzava,
ledenabarijera
raste,a
poplavSirise ijezercekolepodtoplimsuncem
ljujetavan.
Vodapritomnatapa
drvenukonstrukciju
kroviStakojase tijekomkra6ihzimskihzatopljenja
i
razdoblja
niskihtemperatura
lakoderuzastopno
otapai smrzava,
storazara
drvoi priprema
teren
je nezapojavu
truljenja
iligljivica.
Stvarna
Steta
usporedivo
sloZenija
iskuplja
od nelijepih
mrlja
nastropu.
Sposobnost
crijepada izdrziotopllenu
vodu
ovisiponajviSe
o nagibukrovaipreklopu
crepova.Stogaprikupnjicrijepai pokrivanju
krova
trebatodnopostovati
uputeproizvodada
i primijeje jasnoprikazan
Loie izoliran tavanskipod propu'ta mnogotopline iz zagrijanog stambenogpro.
nitidijagrame
nakojima
odnos
stora. Zagrijani zrak u potkrovlju prcdaie toplinu crijepu koji ie odozgo a;tiCen
ploheigusto6e
polaganja
izmedu
nagiba
krovne
od hladnoce debelim slojem snijega. U dodiru s toplijim crijepom snijeg se topi
cnlepa.
i ciiedi prema hladnoj strchi gdie se voda smrzava i postupno gradi ledenu bariOp6eje pravilo
da manjinagibkrovazahtijeva
lza
ove
brane
nastaie
koje
noCu
se
smtzava,
a
daniu
otopljena
voda
ieru.
iezero
zaliieva tavan, Na bla'e nagnutom krcvu iezerce zahvaaa viie rcdova c jepa pa
veeipreklopizmeduredovacrijepaili pakve6e
je i curenje obilnije- Rieienje je u toplinskoj izolaciji tavanskogpoda ili u dobtoj
elemente
za pokrivanje
kakoporastrazinevode
toplinskoj izolaciji krovista s prostorom za prozraiivanje criiepa odozdo. Zbog
jezercu
gornji
u
iza
ledene
ne bi dosegao
brane
malog nagiba kova nuzno je ugnditi hidroizolaciiu preko rogova.
rubelemenata
ookrova.
U prolje6e
ili tijekompovremenih
zimskih Dvostruko
utorenvaloviticrijepnudi,doduSe
- manjamasapojedinici
pojavljujeodredene
zatopljenja
pogodnosti
na mnogim
se ku6ama
mokarzidispodsrehei tragovi
vodeniz povrsine,
cijedenja
navletar,
otpornost
nou kontinentalnom
fasadu,stoje rezultat
povoljnijije
naglogtopljenja
i podneblju
snijega
dugadki
bibercrijep
kojise
ledomzadepllenih
Zljebova.
Ponekad
securenje pola2e
dvostruko,
nagustopribijene
letve.Voda,
- izadimnjaka,medulim.
pojavljuje
i dubljeu tlocrtu
zgrade
lakoDrodire
ikrozbodne
sudarnice
.,.
raznihzidovaimansardi
s premalim
nagibom Stogase u krajevima
s udestalim
temperakrovica.
Takvoje prokiSnjavanje
promjenama
rezultat
nepra- turnim
iobiljem
snijega
desieprivilneizvedbe
kroviSta
i nerazumijevanja
pokrova
fizikalnihmjenjuju
(plode)
vecielementi
krovnog
procesa
pokrivaju
u konstrukciji
tijekomraznihklimatskihpa se i kosikrovovinerijetko
limom
prilika.
poputnepropusne
Odakle
slapovi
vodeiza6totakvihpojava postavljenim
(npr.
membrane
gradenim
nemanastarim,
tradicionalno
objekti- Lika,Gorskikotar).Krovovi
s manjim
nagibom,
- starisu majstori tzv,mediteranski
je jednostavan
ma?Odgovor
krovovi,
kakvisu najie56i
du2
pazili
dobro
konstrukcija
promjedakrovna
osigura
trajno morskeobales bla:imtemperaturnim
hladanpokrov.
za5tiienod svakogzagrijavanjanamai rijetkim
snijegom,
obidno
su osjetljiviji
na
tznutra.
duZezadrZavanje
ipolakootapanje.
snijega

1B

Prolivki6e i vlage

Oditoje da obliki nagibkrovate vrstupokrova

poonomuStonamsesvire smijemo
odredivati
prema
podneblju
Cavec
u kojemgradimo
ku6u.
Noovapojavanijespecijalnost
nagnutih
krovova.I ravankrovs nuinimpadomod 2 do 10
costomozepodle6i
neugodnom
temperaturnom
(olebanju
jezekojepogodule
vodenih
stvaranju
Najdes6e
sezaboravlja
daje snijegodlidan
to,linskiizolator.
Akosnijegpokrije
ravankrovsimoolicno
zasti6en
tankomtoplinskom
izolacijom
npr.4 - 5 cm,Stoje vrlodestsludaj
idokazStedrje na krivommjestu)snijeznipokrovdebljine
50 cm pru2at
6etijekom
no6iodlidnu
toplinsku
zastitu,
nozagrijavanje
(odozdo,
iznutra
iz ku6e)
'racrtidodirasnijegai hidroizolacije
porast6e
(+1"C)i nakrovu6ese
:emperatura
iznadnistice
oojaviti
vodazasti6ena
odozgodebelim
slojem
snrleg
a.
Ovavodasenesmrzava
daki kadvanjska
temoeratura
spadne
na -10'C(beztoplinske
zaslile
snijega
temperatura
bi u slojuhidroizolacije
bila
daje snijeg odlidan toplinski izolator dobto su iskoristili stanovnici
cko-9"C).
Akoje ravankrovobzidan
niskim
nado- Cinienicu
alpskih krajeva u kojina gatiiekom zime ima obilje. Da bisaiuvali snijeg na
zidomilizidanom
ogradom
u kojojsu mjestimid-krovu grude se blago nagnuti ktovovi kod koiih se krovni pokrov hladi strujaniem
ro napravljeni
izljevi,
tajobodni
diokrovakojije hladnog zraka odozdo. Nizak i ietko upotrebljavan tavan prcpu'ten ie hladnoci
c jepa, ali ie zato pod tavana odliino izolirun prcma
zvandoma5aja
topline
onemoguiit
6eotjecanje koia sqeeava zagriiavanje
grijanim Wosto jama. Poluoblice na stropnim gredamaprekrivene su
jer
rode ceseizljevi
smrznuti,
Otopljena
vodane nabiienom ilova6om koia armiranAslamom, a povrh svegaje zemljani nasip
ie
Toie otjecati,
a toplina
ispodneizoliranog
krova - odliina aitita od Sirenia
poZan. Siroka hladna streha spreEavaotapanje i
dal]e6e otapatisnijeg.Poraste
li razinaovog zaleitivanie sniiega na doniem rubu krcva iine je sprijeieno stvaranjeiezenca.
jezeradorubaobodnih
edenja6kog
opiavailido
pukolina
skrivenih
u uzdignutim
krajevima
hidropodet6ecijedenje_
zoLacije,
u stropnu
konstruk:iju.nizzidovei pofasadi.
Stetesu neizbjeine
i
znalne.
I natoplinski
slaboizoliranom
ravnomkrovus
"rasivnom
(napravljenom
strehom
zbogokapni:e) mozese pojaviti
uzdignut
ledenirubkoji6e
sprijediti
otjecanje
vodeispodsnijega.
Voda6e
prekoopSava
setuprelijevati
dimnjaka
i uzostale
prodore
s abozasti6ene
u krovnoj
konstrukciji.
Sveto potvrduje
da je sigurna
hidroizolacija
leodvojiva
od dobretoplinske
zastite.
Savjesni
jraditelji
to znajupa se svekritidne
elemente
zgrade
zasti6uje
kompletnim
sendvidem
u kojem
:e se obidnona6iparoizravnavaju6i
sloj,protu:arnabrana,toplinski
izolator,
otporanvanjski
s oj hidroizolacije
s dovoljno
uzdignutim
rubom
-a kriticnim
mjestima.
Prjmjena
suvremenih
materijala
nuditrajnu
P
zaStitu,
a folijeod polimeriziranog
kau6uka
duZe
zadrZavaju
premaza
elastidnost
odbitumenskih
i
F
godinastvrdnu,
kojise nakonnekoliko
.epenke
promjenama
aaseizlozeni
temperaturnim
ipari
z unutraSnjosti
ku6enapuhnu
ipopucaju.
Rlesenje
svihlihproblema
krijeseu izvedbitzv.I strmijemkrovutrebaosiguratiptovietravanieispodcriiepa,osobitoakoje
tavanpreuredenu stan.ZraRstruii ispodcrijepai izmedudaidaneoplatei
.entiliranog
krovi6ta
u kojemuzrakstrujiispod toplinskog
izolatorc(npr.kamenevune)iime se osiguravatrajnoodvodenje
:repovau meduprostoru
iznadobilnetoplinske pate.Odnaenicise postavljajudui sljemenakrova.Nastmom krcvurjeilese
z0lacije
kojaspredava
svakozagrijavanje
krov- poiavljujuiezercaotoplienevode,no otapaniepotaknutologeizolirunimkrcvom
^ogpokrova.
narubustehe stvotitiledkoii 6ezaiepitiZlijeb6ine se vodapreusmieruie
Preporudulemo
ugradnju
kamene moie
nazid kuCe.Pri klizanjusniiegas goniih dijelovakrcvapokretnamasamo,e
.'unedebljine
najmanje
12cm ilistiropora
deblji- udaritiu led i otkinuticrepovei iliieb. Dvostrukibibet-c iepnagustopribijenin
- e 1 0c m .
letvamasmaniuievjeroiatnostprodoravodekrozkrovnipoktov,
: _ c r i vk i 6 ei v l a o e

-='

19

lz oblaka

u LLieb

Krovniiljebovi ne postojesamoza to dazagtiteprolaznike

od kiinih slapova.Osnovnaimie zadaeaspriieiitislijevanje
je ito daljeoclkude.KiEnicase
vodepo zidovimai Aclvesti
mo2eskupljatikaosivakudnavoda,zapranje automobila,
zalijevanjevrtai,,, no za uiinkovitost i trujnostvaine odvodne instalacijebitnoje pogtovatipravilai kvalitetnoje postaviti. Kiselekiie zakompliciralesu problemoborinskihvoda
pa su iljebovi postalivrlo osjetljivelementdobrosagradene
kude.

Kad su viseii Zljebovi

u slobodnom Drostotu
priiw6eeni samo
nosaEima,uvijek postoji
opasn ost od prclijevania
vode preko strainjeg
ruba, Kako creDovi
nadvisuju zlijeb do srcdine otvota, pri naglom
klizaniu sniiega.obiEno
nema osrccenF,

20

Zlijebu kojemnakonki5eostajulokvice
vode
nisusamopojilo
zavrapce
i golubove
ilirasadnik
komaraca
vedi pokazatelj
da ku6nazastitaima
posebslabetodke.Agresivni
spoleviu atmosferi,
no u ve6imgradovima,
stvorilisu noveprobleme
jer nekontrolirano
cijedenje
kiSnice
krozrupe
u olukumodifasaduizidove.DuZedjelovanje
uzrokuje
skupao5te6enja
stokvalitetnu
izvedbu
iurednoodrzavanje
dinisveznadajnijim.
Odvodnja
vodes krova,balkona
i terasa
vazan
je segment
za6titeku6e.Zatopri izvedbitreba
uzetiu obzirnekoliko
elemenata:
. stobrzuijednostavniju
kiSnice,
lzgledi nadinpostavljanja
olukaodreduje
odvodnju
sama
. skladizmeduizgledazgradei postavljenihzgrada,
njenakonstrukcija
ioblik.lakosvakikrov
0tuKa,
imasvojihposebnosti,
danassesveizvedbe
mo. jednostavno
povoljan
gu
grupe:
odrzavanje
i
odnosizsvrstati
u triosnovne
. Vise6iZljebovi
popularnost
meducijenei udinkaposlavljene
instalacije.
ne uZivaju
samo
zbogjednostavne
ijettinemontaze
ve6izbog
dinjenice
da se lakootkrivaju
sva osteienjai
neispravnosti.
2lijebkojivisiispodruba
Ostecen
streheneuzrokuje
odmahve6ustetu.
. Ulozeni
Zljebovi
su manjevidljivi,
a montaza
je zahtjevnija.
Naj6e56e
se postavljaju
na spoju
ploha,izaukrasnih
dvijukosihkrovnih
vijenaca
gdjese vodas obje
ispredstrehena mjestlma
u Zlijeb
itamogdjeje prednji
rub
strane
slijeva
gradevinskim
Zlijeba
nekim
skriven
dodatnim
eleje skuplja,
MontaZa
mentima.
a odrzavanje
trazi
mnogovisepaznje.Kadse pojavirupa,pukotina
ili zadepljenje
vode
Sletenastaleprelijevanjem
zahva6aju
sveelemente
zgradeu neposrednoj
blizinioluka.
Zbogopasnosti
od prelijevanja
takvisu oluci
ve6ihdimenzija
kakobi prihvatili
obidnoosjetno
poplavu
veie kolidine
vodei sprijedili
za obilnih
ki5a.Ve6ivolumen
olukatraZivi5ematerijala
i
ve6etroSkove
izrade.Pritomse obidnoizvode
idodatnipreljevni
elementi
kakobi se poplava
podkontrolom,
zadrZala
a mlaziz takvihizljeva
mozebitipravodobni
signalda nestonijeu redu.
Prolivkiae i vlage

janjavode,manjetalozenje
smeca,a pripojavi
ledaboljepodnosi
mehanidka
Kako
opterecenja.
je
bi selasadazaStitila
od prelijevanja,
straZnji
rub,ovisno
volumenu
Zlijeba,
obidno
8
do
21
o
mmvi5iodprednjega.
Sandudasti
ili klinasti
:ljebovinisunajpovollnijiza strujanje
vodepa se obicnopostavljaju
s
vecimnagibom.
I ovdjeje,proporcionalno
zapreprednji
(vanlski)
mini2lijeba,
rubuvijekniii od
(unutraSnjega).
straZnjega
Uelicana
prilagoduju
Dimenzije
cijevi
Zlijeba
sepromjeru
oluka.Promjer
vertikalne
odvodne
cijevimoove
raomoguciti
vodes krovne
djelotvorno
otjecanje
plohe.
viSeki5e,
Stoje krovve6ioluci6eprogutati
padalina,
noto ovisio podneblju
i kolicini
Stogapresjek
odreduje
kolidina
kiSekojamora
otjecati,
a izradunava
se pomocujednostavne
jednad:be
krovax Kolidiitablica:
Ok= Povrsina
nakiSex Otjecanje
vode
(litara
Ok= otjecanje
kiSnice
u sekundi)
Povrsina
krova= dimenzije
krovau tlocrtnoj
projekciji
(m'?)
godisnje
padaline
(l/s
Koli6ina
ki6e= prosje6ne
ha=litara
u sekundi
oohektaru)
vode= dimbenik
vrstomi
Otjecanje
odreden
nagibom
krova.Preporuduje
normi
seprimjena
DIN1986.dio2.,tablica
13.
primjeru
Pogledajmo
krovas
to nazamiSljenom
tlocrtom
velidine
10m x 15m = 150m'?podignugodisnjih
tomnakucikolaje u podrudju
srednjih
preporuduje
lspodtakvihZljebova
se dodatna
hidroizolacija
kaopriizvedbi
krovne
uvale.Zbog
mogu6ih
neugodnosti
na suprotne
krajeve
ovih
postavljaju
2ljebova
se obidno
dvaodvodakako
prelijevanja.
oi se smanjila
vjerojatnost
Zlijeb
imapadodsredine
premakrajevima
pases dva
odvodaudvostrucuje
djelotvornost
i spredava
podizanje
razine
vode.
.Skriveni
postavllaju
Zljebovi
se najde66e
iz
estetskih
razloga.
Obidno
sumontirani
nadrvenu
ll betonsku
istaku
strehe
naziva
Daihseoonekad
lstoje6im
potpuno
2ljebovima.
Gledani
odozdo
suskriveni
istakom
iliukrasnim
vijencem.
SloZere su konstrukcije,
a prednji
imje krajprekriven
iavnimzaslonom.
Kakobi seizbjegle
zbog
Stete
crelijevanja,
imje rubnajmanje
stra2nji
I mmvi5i
cd prednlega.
Takoje manjevjerojatno
da ie se
'.,isak
poziduzgrade,
vodecijediti
vode
a prodor
r krovnukonstrukciju
spredava
se i posebnim
dodatnim
opsavima.
0blici
Najde56e
se ugraduju
iljebovipolukruinog,
presJeka.
sanducastog
i klinastog
lakoje oblik2liprvenstveno
pitanje
estetike,
djelotvornost
.eba
presjeka:lijeba
sustava
ovisio velidini
i oluka.
Pogledajte
krovove.
Primijetit
6eteda nastre'ramaprevladavaju
polukruZni
2ljebovi.
Zaobljen
2lijebnudipovoljnije
hidrodinamidke
uvjetestru. ' o l i v k i S ei v l a g e

ViseCiiliebovi s limenim
opsavomostguravalu
strehu od preliievanja
vode preko strainjeg
ruba. lza najdonieg reda
(dvostrukih) letava lim
se saviia(perlla)za
dodatneddade ili uZu
Ii menu trukupo stavIjen u
preko plosnatog diiela
nosadaparalelno sa
strehom,

21

LeZeCiiljebovi dolaze
na da'ianu oplatu
postavlienuu pojasu
strche.Polazuse preko
Iima takoda ih punom
iirinom obuhvaCanosai
p ri6vr56en p reko letava.
Da bise Zliebosigurao
od velikog tereta kliZuCegsnijegai leda,ktov
morc imati sniegohrane,

padalina
(stoiznokolidina
od300L/spohektaru
li daje nagibkrova
si 0,03L/sm,).Pretpostavimo
veciod 15"(>15"),
faktorotjecanja
vodebit6e
1,0(prema
DlNlablici).
Proradun
6ete6iovako:
O = 150x 0,03x 1,0=
4,5t/s
Ovavrijednost
od 4.5l/s(litarau sekundi)
dat
vertikalnog
zaod6edimenzije
olukapogodnog
vodnlus nasegkrova.Svemjeremozemo
oditati
(DlN100).
iztablica
trebanapomenuti
Uzprmjenumjeraiz tablica
dasuproraduni
radeni
natemeiju
koritastog
2lijenajnepovoljnij
m hidrodinamidkim
bai odgovaraju
uvjetima
otjecanja
vode.ZapolukruZne
Zljebove
i
cilindridne
olukesvetrebasvestinaoko70posto
iskazarih
vrijednosti.
Obidno
seo'iizradL,ravarju
polukruZnih
:ljebova
i ciljndridnih
dimenzija
oluka
povrSina
raiunski
krovau tablici
zaoko
smanjuje
posto.
trideset
Kodsvihiljebovakojiu sludalu
koliekstremnih
prelijevanje
neSkodljivo
dinavodeneomogu6uju
proracune
vodetrebaprimijeniti
drukcije
kojice
datiod30do I00postoveceZljebove
i oluke.No
toje vecposaoprojektanata.
pokazuje
Ovajprimjer
dasvakikrovtrebaodgovarajuce
Zljebove
i olukepaje proradun,
izradui
poslavljanje
naboje p'epuslili
strudnjacima.
PriizborJ:l1ebova
i radiruizvedbe
imamnogo
vaznihpojedinostj
kojenarucitelj
morarazurnjeti
kakobi kucadobilanajpovoljniju
instalaciju
za
odvodnju
s krova.
NaCin postauliania
Premanadinu
montaierazlikujemo
trlosnovne
prepoTnatljve
grupe
Zl.ebova.
naprvipogled:
. vise6e
Zljebove,
' lezeieZjebovei
. stojeiezljebove.
Nadinpostavljanja
ovlsiprijesvegao krovnoj
konstrukciji,
vrstii velidini
krova,
a tekpotomo
izgledu
zgrade.
V seci2ljebovi
najde56e
boluju
od
provjeSenja
gdjese
u razmacima
izmedu
nosada
u spu5ten
m dijelovima
2lijeba
zadrZava
voda.O
tojmoguinosti
trebamisliti
unaprijed,
a razmake
jzmedu
prilagoditi
nosaaa
velicinl
2lijeba
idvrsto6i materijala.
Nosadi
se najdesiepri6vrS6uju
na
pa imse i razmaci
donjezavr5etke
rogova
kreiu
izmedu
70 iB0cm.Postavljate
li plasticne
Zljenaopte'ecenja
bovekojisuosjetljiviji
srijego^1
i
ledom,
razmaci
medunosacima
ne bismjeli
biii
vediod70 cm.Sandudasti
iljebovikvadratidnog
- najviSe
jo5manjerazmake
presjeka
zahtijevaju
60cm.
jer se
lzbormaterijala
tra2iposebruoaZnju
pojavljuju
galvanske
medurazliditrm
rnetalima
strujekojedrastidno
ubrzavaju
koroziju.
Stoga
se bakreni
Zljebovi
uvijekpridvr5cuju
bakrenim
pocincanima.
nosadima,
a pocindani
lstezanie i materiiali
Krovni
iljebovi
suizloZeni
suncuivelikim
temperaturnim
pa sepriizborumaterijala
razlikama

Wy
StojeCiZliebovise
oslaniaiu na dtvenu ili
betonskuistakuviienca
strche.UzduZninagib
ilijeha podeSavase
pomicanjemnosaia na
koii je poloZenZliieb.
Tu se eesto postavljaju
i Zliebovipravokutnog
presieka. Ciie to udublie nie iznad vijenca treba
ispodnosaia zaitititi
limom.

22

P r o t v k S ei v a g e

PolukruZnimetalni
proraeunavaju
raainupostavljanja
unaprijed
zliebovi izraduju se
priniskim
i
:'omjene
nastale
stezanjem
duljine
prema toino odredenim
-lslezanjem
privisokim
temperaturama.
mierama, Oznakea, b,c
i d miieniaiu se prema
Jnatodop6emuvjerenju
da se to uglavnom
veliiini Zlijeba.
plastidni
::nosinametalne
Zljebove,
suitekako
im
temperature,
a istezanje
, -:letljivi
napromjene
kodlimenih
:ljebova.
: "nnogostruko
veienegoli
istezanja
- sporedimo
li koeficijente
duzinskog
:l etiena,polivinilklorida
i bakra,otkritcemo
-:odekivane
razlike:
D E= 2 0 0x 1 06 ,P V C= 8 0 x 1 0 { ,C u= 1 7x
-1..
\akonloSihpodetnlh
iskustava,
svekvalitetniji
odvodneciievi
Powiina
Miere krovnih iliebova 1)
promaknuli
.'Njetni
krovne
materilali
suplasticne
krova
Promjer
Pres,ek
Mjereu mm
gradevinske
- ebovemedukvaliietne
elemente. Presjek
q
cm2
promjenama
c
mTn
a
0
:Jrzljiviji
tempe- cm2
supriekstremnim
'::ure,otporni
',l
zrakei optere6e- 25
naultraljubi6aste
28
8
1
0
60
16
B0
37
,1
i leoom.
Nijenevazna
ni dinjenica 43
x sni.egor'
2,5
10
50
18
106 10
80
83
ra plastidni
:ljebovinepodlijeZu
nikakvoj
koroziji
2,5
50
10
1A 127 11
80
63
83
jednostavnije.
: a le i odrZavanje
4,5
79
. Drveni
10
20
153
11
100
92
150
rjeSenje.
a oriZljebovi
sutradicionalno
-.enjivali
7,3
Najdesie
susestolje6ima.
subiliklina1
9
2
1
1
1
0
120
145
22
243
-.:lgoblikapoputslovaV,ilisanducasti,
s pravo13.3
177
21
T0
150
22
250
443
. -tnimpresjekom.
Kakogradnja
drvomu novije
.- jemedoiivljuje
pravipreporod,
ni.le
rijetkost
Oznakemierupravonavijencima
lspodkro:rlavadrvenih
Zljebova
kutnih, kvadrati6nih i li
a Oblikovani
u skladus cijelomkonstrukcijom
sandutastih iljebova
beno odredenim
:lrade,zasti6uju
impregnacijom,
a
setemeljitom
mletama,
:1utra(ponekad
trajnoelasticnim
i izvana)
oblaZu
^ :ro zolacijskim
folijama
takodadrvodajesamo
::i k dokvodonepropusnost
osigurava
folija.
'Klasi6nimetalni
iljebovinapravljeni
su od
-:cindanog
delidnog
lima,cinka,
bakrailinehrr "lucegcelika.
imai izvedbi
od
U novijevrijeme
profila.
. rksiranih
aluminijskih
tr rodnuzastitumetalnim
zljebovima
dajesloj
prekrije
povrSinu
r..sidakojinakonpostavljanja
-:tala.Toje posebno
izraiqnokodbakrenih l[iere k]ovnih ilieloua 1]
0dvodnecleui
Powsina
: ebovakojis vremenom
mijenja.lu
bojuod Presjek
krcua
Mjereu mm
Promier
Pres,eci
. ='akteristidne
narandasto-crvenkaste
do tat/s
mm
a
0
c
d
m2
n cmt
Ocr,
" -ozelene.
Naialost,
zagadenost
atmosfere cm2
l
,l
28
36
60
29
4
2
7
0
8
1
6
3
7
zastitnog
slojai
:'netistvaranje
togprirodnog
2,5
80
-.zivaozbiljna
Najopasnije
su kiSes
47
55 85 10 18
ffi
o6te6enja.
' l niskom
pH-vrijednostima 90
i visokim
kiselosiu
4,5
79
108
100
75 120 10 2A
150
-:1atih(alkalnih)
suiostala 1 3 5 9 0 1 5 0 1 0 2 2
sastojaka,
a opasna
144
7,3
124
1'13
243
.:11ijska
onediS6enja.
13,3
177
225
2A
22
443
' oocndani
celi6ni
limovi
za5ticeni
supovr5in- 224 124 200
,. 'n slojem
koji
sve
te:e
odolijeva
utjecaju
cinka
a veliiinu im
, -.elih
kisa,aosjetljivje
i naogrebotine
i udarce. DimenziieZliebovai odvodnih cijevu u uskoi su medusobnojvezi,
pdvriina krova,nagibkrova ikotiiina padalina(klinatskopodruiie)
potpuno
ne- odredujb
: : cinkasestanjuje
i s vremenom
IJ tablicama su dimenzijeiljebova a podtuiia s godiiniin prcsiekom obilnosti
limtadarazjeda
korozija
dimeje padalina
: e. Ogoljeli
od 300 Usha (0,03Us nt). Usporedbomtablica otkriva se razlik izmedu
'polukru2nih
ipruvokutnihzljebovaiciievi. Razlogie u hidrodinamiikimuvietima
: :covimazapecacena
sudbina.
Zliebovima.
' Limoviod cinkasu osjetno
otiecanievode koiisu Dovoliniiiu DolukruZnim
jer pod za
trajniji
') NdP)MENA: Pror;iuni u taitiii si napravtienipiema koritastim iliebovima pa
'scajemuglJidnog
povriz zrakana
dioksida
se u izraiunavaniu oblih zliebova powiina krova moie teoriiski snaniiti do 30 %.
- novih2ljebova
vrlobrzonastaje
zastitni
sloj
.:'conata.
s
ispod5 (pH< 5) iliu dodiru
na pHvrijednostima
mehanidkog
o6te6enja
U sludaju
(pH>12).
rlljenomse cinkubrzoobnavlja
i jadimluzinama
karbonat
. Bakreni
,:'edavadaljnjekemijske
kaokvalimovisloveve6stoljecima
reakcije.
Stogase
-lvi od cinkaopienito
koroziji.
U
kojidobroodolijeva
na litetanmaterilal
smatraju
otpornim
. :'oziju.lpak,cinkreagira
podrudju
ve6imod3 (pH>3)na
s pH-vrijednostima
s okolini
u kiselom
'. kSe vlage

-c-

23

Skupeposljedicenemara.KSakoiasekrcz
rupeu Zlijebucijedila
sa strehepotpunoie
uniitila lasaduove
dvokatnice.Kakokisa
tjeranavjetrommoZe
neoibukan
'DromoEiti
zid debtjine38cm,
stanarimasigumo niie
ugodno.

24

rajuse uskladiti
s materijalom
nakojisenanose.
Naj6e56e
su to tek kozmetidka
sredstva
kojausporavajukorozijsko
djelovanje
atmosfere
i treba
ihobnavljatl
najmanje
svakedvijegodine.
pokaPremazi
napravljeni
nabaziklorkauduka
zalisuseu praksi
vrlootpornima
ijednostavnima
u primjeni.
Premazi
od akrilnihsmolaslovekaoizrazito
inertnijer
u dodirus podlogom
nakojusenanose
neizazivaju
nikakve
kemijske
reakcije,
Zailjebove
odbakrai cinkaprimjenjuju
sei popremazi
protiv
sebnizastitni
vremenskih
utjecaja.
Nanose
sekaosvojevrsni
lazurkojionemogu6uje
patine,
dodirsazrakomi takoodgadastvaranje
Opasnekombinaciie
Razli6iti
metali
nesmijubitiu neposrednom
dodiru.KiSaivlagamogunamjestu
dodiraizazvati
pravuelektrolizu
pojesti
koja6e jednostavno
cijelekomade
Zlijeba
ilioluka.Akotakavspojne
praviloda plemenitiji
moZete
izbje6iprimijenite
materijal
moradocinizvodno
u odnosuna onaj
neplemeniti.
povrsini
se oblikuje
karakteristidan
zastitni
slojI bitumen
ili bitimenizirani
materiiali
koiima
patinas kojomse ponekadunaprijed
radunakao se pokrivaju
krovoviili za5ticuje
strehamogus
s posebno
zanimljivim
koloristidkim
detallem.
Tek vremenom
izazuati
korozilu
akorazniagresivni
visokokiselaokolina(pH< 2) moZedovestido spojevi
isprani
erozijom
dospiju
u metalni
2lijeb.
Stetnihkemijskih
rcakci)a.
Za razlikuod prirodne Zatose,premanajnovijim
iskustvima,
zakrovove
lamnosmede
ilizelenepatineponekad
se povr- pokrivene
bitumenskim
trakama
ilibitumenskom
preporuiuju
Sinubakraobraduje
vodenom
otopinom
octene Sindrom
:ljebovi,olucii profiliod
je plastike
kiseline,
a rezultat
nastalekemijske
reakcije
ilinehrdaju6eg
lima.
izrazitozelenapovrsinabakra.Ovajumjetno Priugradnji
trebapripaziti
i nadisto6u
izvedbe
stvorenslojnema,nazalost,
jednogmetala
nikakvih
zastitnih kakosesitnekrhotine
nebi nasle
svojstava.
pregibima
na povrsini
ili u nedostupnim
opsava
.Nehrdaju6i
limovi(inoks)podjednako
su po- oddrugog.
Galvanske
strujeu vla:nojokolini
mostojani
najakokiseleialkalne
utjecaje.
Opasnostgu izazvati
ozbiljna,
na prvipogledneobjaSnjiva
sujedinohalogeni
spojevi
s klorom,
fluorom,
bro- oSte6enja.
momi jodomutjecaj
pod Praui nagib
kojihsemozeprimijetiti
djelovanjem
je najopasnije
morske
vodeiliu blizini
industrijskih Za Zljebove
zadrZavanje
vode
postrojenja
s jakomemisijom
halogena.
Djelova- ili otezanootjecanje.
Kakovodasmrzavanjem
njekorozije
ovdjedirektno
ovisio koncentraciji
halogena
itrajanju
njihovog
djelovanja.
Priizradi
primjenjuju
krovnelimarije
se nehrdaju6i
limovi
s dodatnim
slojemkositra,
stoZljebovima
daje
dvostruku
zaslitu.
Zaitita od koroziie
Spojevi
su osjetljivija
mjestasvihlimenih
konstrukcija.
Sredom,
limoviod cinka,bakraili nehrdaju6i
limovine pokazuju
ovdjenikakveStetne
promjene,
budu6i
da sezarezani
iliizbruSeni
dijeloviIimabrzoprevlade
slojemzastitnih
oksida.
Pocindani
deli6nilimovinemajuza6titnog
sloja
na mjesturezanjaili spajanja
pa se tu najprije
pojavljuju
zlokobne
smedehrdavemrljekojese
nikakvim
bojenjem
ne mogutrajnoneutralizirati.
Primjenom
premaza
novihantikorozivnih
postignutisu zanimljivi
gledezastite
rezultati
6eli6nih
limova,no postupak
svojomcijenominuZnom
paZnjom
pri postavljanju
badne u2ivaosobitu
000urarnost.
plastidnih
povrSina
Svipremazi
imetalnih
moProtivkise i vlage

iprelvaranjem
u ledpovecava
svojvolumen,
molekularne
izazvati
silemoguu uskomprostoru
Zbogtogasu polukruini
Zljeozbiljna
ostedenja.
prednosti
predonimapravokul
boviu osjetnoj
nogpresjeka.
li sevodau polukruznom
Smrzne
jeruvijekpostoji
Zlijebu,
deformacije
6ebitimanje
gornjem
mogu6nost
daseledizbaciprema
Sirem
protil,mozeizadijelu.Uklijesten
u pravokutan
pukotina.
zvatii pojavu
Zatoje najvaznija
zadacaZlijebaStobrzei
jednostavnije
odvesti
vodu.Kakobi se to postiglo postavljaju
se na slrehus nagibomprema
vertikalnom
odvodu.
Teorijski
za polukruine
i
je i nagibod milipravokutne
iljebovedovoljan
metrapometru,
U praksi
sepokazalo
daovafina
je malanepremjeranijeuvijek
odrziva.
Dovoljna
ciznost
iZlijebcese pretvoriti
u kadupunuvode
pripromjenama
ilileda.Zbogislezanja
materijala
ili podterelomsnijega
Zlijebu
temperature
iledanagib vodakojazaostajeu blagonagnutom
po metruje teskoodrzati nijeozbiljan
tehnidki
nedostatak
akoje volumen
od jednogmjlimetra
2lijeba
zaprihvat
novevodekoja
djelotvornim.
Stogaje nagibod 3 mm/mili dak cijelog
dovoljan
5 mm/mminimum
kojitrebapostovati
bezobzia mozedote6is krova,
na estetske
Pritomtrebare6ikako U posljednje
vrijeme
u Zljebove
iolukesvese
oosliedice.
grijadikojispredavaju
ugraduju
deSce
elektridni
po
leda.Takvise sustavivecinom
stvaranje
potrebi
ukljuduju
rudno,
nos opcomautomalizacijomi tu seprimjenjuju
osjetnici
kojipritemperagrijad.
lako
turismrzavanja
samostalno
ukljuduju
ugradnja
ovogzastitnog
sustava
znadidodatni
izdatak,troskovidestihpopravaka
zljebovai
fasadedineje itekako
isplativom.
Zadjelotvorno
je u ilijebuodriagrijada
funkcioniranje
dovoljno
vatitemperaturu
iznadledista
vode,stoza prosjedne
zimeneiziskuje
znacajan
utrosak
struje.

, r o t i v k i 6 ei v l a g e

Korisna
kiSnica
Svebrie klimatskepromjeneposvudaoko nasizazivaju
neprimjerenepojavekoje utjeduna svakodnevniZivot.
Najvidljivijesu u polarnimpodruijima kojestruinjaci intenzivnoistraiuju, jer odatledolazenajvaZnijiklimatskiimpulsi.
Unaiim krajevimaprimje6ujemotekpovremeneekscese,
meilukojimasu svetoplijezime i izrazitovruia ljetasamo
blaganaznakamogudegrazvoja.Uglavnom,bit Cesve toplije, ali s pobrkanimredoslijedomtakoda se usredljetamoZe
pojavitiled i tijekomzimepravevrudine.Hrvatsku,zajedno
s cijelimpojasomeuropskogjuga, trajno6eugroiavati sve
izraienije suie - s povremenimdramatiinimpoplavama
kojene6eznaiajnije utjecatinagodiSnjeprosiekeoborina.
Oiito, klimaje poludjelapa 6ei pitke vodebiti svemanje. Tu
kiinica dobivanovuulogu- postajezanimljivazazalijevanje
vrta, ispiranjezahoda,pranjeautomobila- ali i u industriji.
priti56e
sve
Hrvatsku
ve6nekoliko
desetlje6a
izraienijalatentnasuSas kojomsejednostavno
neznamosuoditi.
Tooditonijeprivremena
stative6trajniprocess neugodnim
stidkaanomalija
posljedicama
pa6e tajtrendbitisve
dugorodnim
godina
iz(azenji,
azadvadesetak
moglibismose
mnogo
ve6ihrazmjera.Oni
koji
suoditi
sasuSama
to primje6uju
irazumiju,
a nezelesjeditiskr5tenihruku,svevisesezanimaju
zavlastite
rezerve
Najvedi ku6ni potro6ai i
pitkevode koii bi se
mogl i op sktblji vati ki in i com. lako se statistike u
pojedinim zemljamadonekle razlikuiu. osnovni
odnosi u zdpadniaikoj
civilizaciji v o su sliini.
Toje prosieena potroinia kojoj bi trebalo
p lagoditi spremnik.
No.ako u ku6i stanuie
vi6e osoba.a potrebe
i navike odstupaju od
prosjeka,to trcba unaprijedprcdvidjeti.

potreba
Proradun
za kisnicom
Prosjedne
vrijednosti:

vode.Kakosvatkood nas
najnuZnijih
kolidina
za pi6e,a najvise
za sve
najmanje
vodepotrosi
ZAHOD
pranjaautomotuSiranja
do
ostale
aktivnosti,
od
= 8m3godi5nje
$adtedljivim
prikupljanje
i pravilno
duzahoda,
bilai ispiranja
kotli6em) p00s00r
*
postaje
vanjekiSnice
svezanimljivije.
NaZalost,
U
poljoprivrednih
povrsina
velikih
kisza natapanje
nicasvemanjedolaziu obzi.Tu 6e namlrebati
l':l
PERILICA= 6m3godi6nje nekadruga.mnogoslo2enija
rjeSenja...
p00s0bl
punukisnice
Pomisljate
li na vlastitucisternu
moratenajprijerazumjeti
dinjenicu
da kolidinu
prikupljene
ne
velidina
vode
iz
oblaka
odreduje
= 6m3godidnje
VRT
plohakojive6povrsina
krovai ostalih
spremnika
(intenzivno)
za100
m'z
masteje zahvatili.
potrebe
uglavnom
Velidinu
spremnika
odreduju
vodom,no prora6un
neizbje:no
ovisi
zatakvom
Primjer:
KuCa
s4osobe
+100m'z
vlta
o krovu.
= $3$) m s
4x(8m3+6m
ili plastiane
lvlnogi
su ugradili
velikebetonske
narapolaodekulu6i
da
6e
time
dobiti
spremnike
+6m3=62m3
ganjeneogranrdene
hektolitre
kisnice.
NaZalost,

TI

t@l
AY

26

P r o u vk a e i v l a g e

ili- 50 litarapo svakom

detvornom
metrukrova.
Za manjeod desetgodinate su debelebrojke
u mnogo
skromnije
okvire.
svedene
kakou najboljem
Sadasnje
stanjepokazuje
da 6emos krovavelidislu6ajumozemora6unati
ne100m'?godisnje
50m3i '100m3
dobitiizmedu
upotrebljive
kiSnice.
i neSveiznadtogabit6e divnoiznenadenje
zasluZeni
dobitak,
dokrealnomoZemo
odekivati
zaboraviti
na
znatno
manje,
Takoder,
nesmijemo
pojedinih
regijaigodiSnjih
velikerazlikeizmedu
oo0a.
je u tomestoobilnakiSane dolazi
Nevolja
pa nasnakonjedanaest
redovito,
mjeseci
suSe
tolikokisnice
da
mo2eu dva{ridanazapljusnuti
- biliprebi i spremnici
triputve6iod najve6ih
mali.Dakako,
bilobi sjajnokadbismosvuki5u
proloma
moglispremiti
na
oddvodnevnog
oblaka
duii rok.
Realno,
velikise spremnici
mogutek rijetko
vedsadaponapuniti
do prelijevanja,
a iskustva
puni.
kazuju
dasuu pravilu
teknapola
Zaptavo,u njimaimavodekolikoi u mnogo
pa zaboravljene
manjem
i jeftinijem
spremniku,
pokamalecisterne
na na6imotocimanajbolje
pristup
problezujunarodnu
mudrost
irealistidan
filtara
mu,od gradnjeu hladovini,
do pjeidanih
naulazu.
Rijetke
ki5estvaraju
idodatniproblem.
Svaka
ki6icakojanakondu:esu$esmodikrovnajprije
daduiostalekemis njegaispiretalog- prasinu,
kalijete ptidjiizmel.Taprvavodas krovavrloje
nedista
i nebismjela
zavrsiti
u cislerni.
nekoliko
njih
Stogase i nuderaznifiltri,obidno
u nizu,gdjesvakiodvajasvojspecifidni
tipneaisloca.
mogucnosli
Volumen
spremnika
odreduju
kisnice
krovau zahvacaniu

1,b

(kisa)
mmgodi$nje
potezima
:' :akvimnepromisljenim
zaraduju obodne
=ro trgovci...
t'itomnijenajgore
zahtijeva
stovelikispremnik
Radunase
je
Powsina
za
:.seznijeiskupljezemljane
radove.
Preveliki
projekciia
Kovne
zahvaeanje
vodarijetko
='emnikteskonapuniti,
dosezedo
.D
plohe
nallo
Krsnrce
isprane
:.:ieva, pasvecestice
s krovanemaju
,-:ro oteci,
, plitkoj
vodirazvijaju
seraznimikroorganizmi,
. ,3 itetakucnih
je svelosija,do
vodenih
rezervi
pfi
Dobici
...0.75
C jep,Sindra
pozdravlje.
otjecaniu
kisnice
i prijetnje
:,::runeneupotrebljivosti
SUundani
kov
,..0,50
'.c. napotrebu
raznih
kovnih
za sveve6imzalihama
trgovci spokova
Limeni
kov .,.0,90
jma,a i
; - spremno
ve6imvolumen
odgovorili
godinama
priklanjalj
i--cnjacisuse
stavukako
rolieimatiSto
ve6esDremiste.
m'?dodla.
kovDoMven
Pdmier
obiteliska
l(dasa120
::udeni iskustvom
prosiek
ailefom
i godllnll
obodna
odTmmm(o,7mlm'?)
iz posljednjh
desetlje6a
i
;.-ldenis predvidanjima
klimatologa,
danassu
--ogo suzdr:aniji.
120m'zx0.7x 0.75=63m8
Zaodredivanje
velidine
uko:a1ogspremnika
dugosu vrijedile
okvirnefor
-- e tipa- 1000litaraposvakom
stanaru
ku6e,

ET
,rh

Ma kkva bila
stvarnapovriina
kosog krova, u
proraiun ulazi samo
ono Etose vidi iz ptidje
percpektive.
Hrapavost i upojnost
pokova dodatno
utie6ena ukupnu
koliEinu kiinice jer na
hrapavijoj podlozi dio
vode bEe ishlaDi.

=b

ZI

Malipreglednaie rastrosnosti.

i badva
ispodoluka.
Medutim,
bil6evamdovoljna
gospodarenje
timbesplatnim
resursom
ozbiljnije
i viSepromiSljanja.
zahtijeva
je ku6ama
posebna
najisplativija
U obiteljskim
instalacija
tzv.sivevode,odvojena
od oneza
pai piee.
higijenu,
osobnu
kojizahva6a
svuvoduiz
Rijedje o spremniku
i svihperilica,
kade,tuSa,umivaonika
a tomse
Makako
vodompotomispirezahodska
Skoljka.
poosobiseu tusvrhudnevvamto ludozvu6alo,
putaviSepitkevodenegoli
i pedeset
za
nopotrodi
pi6elKakoto izgleda
podrudjima
ljetiu turistidkim
netrebanispominjati.
Napravite
li takavparalelni
instalacijski
sustav,
pa muprikljudite
ivoduiz kiSnidkog
spremnika,
prikupljene
znadajno
se poveiavaiskoristivost
pothvatu
ki6nice,
Slocijelome
dajevrlopoticajne
argumente.
vodu,smanjiti
trajno
Tada6etezaistaStedjeti
imatii rezerve
korastu6e
tro5kove,
a ponekad
je 6evasspasitipriozbiljnim
nestasicama.
Au
- bez
takvimje prilikama
svakalitradobrodosla
na
obzira
cijenu.
lz kapitalnepublikcije koiuie Ministarctvozaitite okoliia i prostornog
li se na takavplanskizahvat,
Dakle,odludite
uredenjaizdalo2001.godinepod naslovom
tlovom Prvo
Prvonacionalno
nacionalnoizvjei6e
izvjei6e Republike
promienikl
HrvatskepremaOkvimojkonvencijiUjedinienih
narodao promieni
klime
nastojteprikupitisto visepodataka
o realnim
Ujedinienihnaroda
qodiinie kolidine oborina
(UNFCCC)prenosimokftu ptostorne
E razdiobe godiinje
ob
u
mogu6nostima.
Zapodnite
s podacima
o godiSrazdoblju 1931.-1960.Odmahie vidljiva sfienost izmeitu Slavoniiei srcdnje
prosjecima
njim
oborina
u
vasem
kraju,
izmjerite
Dalmaciiei otoka, ito samopotvrduje zabrinutost za ieine tokove koii su
pregledajte
povrSinu
krova,
ku6ne
upotrebljivu
jski
i teo
naiobilniji mogu6i izvo navodnjavanja. U tako osietljivom sustavu
mogu6nost
njihovog
udvoi potrazite
zaista nema mjesta bahatosti i rasipanju. Kad se u ta dugorcEnamjerenja u iuee instalacije
i podaci posliednjih godina, stik bi mogla biti ioi poraznija.
struaavanja...
Vainoje i mjestou podrumu
iliprostor
za ukoToposkupljuje
sustav,no zatose iod slabije pavanjespremnika
Priskladistenju
u dvori$tu.
je ovdje takvevodeiznimno
kiSemo2eposti6i
ve6azaliha.Higijena
koje
sujvaznetemperature,
litaraneupo- samonakratko
ipakvaZnija
od nekoliko
desetaka
smijuprije6i
22"C,
tre"bljive
vode!
neodlazite
Uostalom,
kadkupujete
automobil,
"dajtemijedankoZeliteli skupljati
kiSnicu
za polijevanje
vrta,sto u du6ankakobisteizgovorili
jer netraje mad".Tehnidki
u op6ojsituaciji
nemaprevise
smisla
zahtijevaju
maloznanja,
sustavi
dugo,a pokislivrtnajdes6e
i netrebazalijevati,malorazumijevanja
iosje6ajza realno.U spo-

28

P r o l i vk i s el v l a g e

-enutomaulosalonu
ne6ete
basodmahuprijeti
:.stomu nekipor"sche,
No.dobroje znatidasedanasnanasemtrzistu
-oze nacisvaootrebna
o0rema
za izraduudin<3vitog
suslava
spremanja
iupotrebe
kisnice
pa i ku6ama
. obiteljskim
ku6ama,
s nekoliko
s:an0va.
Zave6ezgrade
nematakvihgotovih
kompleta
.ecsesustavi
premaposebnom
projekizraduju
'-. U nekimsueuropskim
zemljama
spremnici
za
< Snicudiogotovoobvezne
opremestambenih
zlrada,zajedno
s kolektorima
za topluvodu,
panelima,
zelenim
krovom
ilotonaponskim
topumpama...
inskim
:
KiSni6ka
vodase ukljuduje
- dodatni
suslavsivevode.
Naprimjer,
nekiproizvodadi
ve6su kiSnici
pa se dakpo:.1lagodili
i novemodeleperilica
. -Savalansirati
perilice
kojeperubezvode- na
rstizrak,
ViSkove
kisnice
otkupljuje
i kemijska
industrija
.:la timesmanjuje
upotrebu
omeksivada
u proir;odnimprocesima.
\0. mismojo5dalekood takvevizije,pa sve
pojedinaca
:, isio spremnosti
kojiseZeleupustiti
- nvesticiju
zadugorodno
isplativu
autonomiju.
Zavaskojeto zanima
skupili
smonajosnovnije
:odatke,sto6evamsigurnopomo6ipriboljem
'azumijevanju
takvogpristupa
mogu6im
nesta5iDESNO:Objedinjavanje suslava kiinice
i kuCneinstalacije sive vode zahtiieva dobar
proiew i paZljivu izvedbu-lako se sva oprcma
moZenabavitii na naiem triiitu, prcmaloje
majstora koji bi vam takav uredaj izveli u paketu.
Sustavukliuiuie filtraciju, stalnu kontrolu ruzine,
automatskodopunjavanje tijekom duae su6ei
pumpanie vode prema zahodskim kotli6ima i
yaniskimslavinama. Tuie naivaZnijeclaniiedna kap
kiinice ne dode u dodir s kuanim vodovodom.
: - . : v k i 6 ei v i a g e

Nek'
i krov
slobodno
di5e
Kvalitetnisustavza trajnuzaititu od
kiie vjetrai snijega- tyvek,razvijenje
na osnovidugogodiinjihiskustavai
istraZivanja.Toje originalniproizvod
koji slu2ikaozaitita pod krovnim
pokrovimai fasadnimoblogama,Stitedi
ku6usa svihstranaod vanjskevlage,a
ujednoomogufuje stalnoisparavanje
pa nema skupljanjakondenzatau
krovnoikonstrukciji.No,glavnamuje
prednostStoje u usporedbis klasiinomizvedbomkrovagotovoupolajeftiniji - nijepotrebnadaiiana podloga,a
polaie seznatnobrie uzmanjeradnih
sati.

paislidno.
suvodootporni,
Svitipovityveklolija
podnose
velike
ropropusni
i nepropusni
navjetar,
vladne
silei otporni
su namehanidka
o5te6enja.
ivjetraomoPrimjerenu
za5titu
od kiSe,snijega
gu6ujegustamikrovlaknasta
struktura,
a zbog
je otporan
posebnog
vezanja
vlakanaizuzetno
natrganje
u svimsmjerovima.
Zatosvenjegove
patrajekokarakteristike
ostajunepromijenjene
Iikoi samkrov
Lakose polazeprekorogovai ne trgase na
pridvrsnim
Akoje cijeliprostormedu
mjeslima.
primjenjuje
za
za5titu
izolacijom,
Ne StetiokoliSu,
a
se
rogovima
ispunjen
toplinskom
bez
krovnekonstrukcije
totoplinske
izolacije
od nega- prozradnog
slojaispodpostiZe
seoptimalna
za za6tituod vjetra plinska
tivnihvremenskih
utjecaja,
zastita.
na ku6ama
s ventiliranim
fasadama,
nadelidnim Paropropusne
tyveklolijeugraduju
se zbog
zidnimkonstrukcijama
industrijskih
objekata,
za dodatnesigurnosti
u kosekrovnekonstrukcije
zastitu
iodvajanje
toplinske
izolacije
odestriha. kakose pri o5te6enju
krovnogpokrovane bi
Razvijeno
nekoliko
tipovatyvekjolija.
Vodone- vlazila
konstrukcija
itoplinska
izolacija.
Toje najpropusni
i ekoloSko
rje5enje,
tyvek-solid
imagustuvlaknastu
struk- boljeekonomski
opravdano
grijanja
i hladenja
tureu,dvrstje i otporan
natrganje.Tyvek-plusjer ujednosmanjuje
tro6kove
je dvoslojna
polipropilen-za postizanje
povoljne
istezljiva
folijaojadana
mikroklime
u stambenim
paropropusna
prostorima,
skimfilcomtakoder
i vodootporna,i poslovnim
U usporedbi
s drugim
paseponjojmoiei hodati.
alii protuklizna
No,to viseslojnim
folijama
rolaje mnogolaksa,Sto
nijesve,uzzastitne
folijeovomsustavupripadai olak5ava
i ugradnju.
rukovanje
parnabrana.Akougaditetyvek-foliju Paropropusni
tyvek-YCL
tyvekpotpunozatvarakrovnu
prostormedurogovima
pa vlagabrzoishiapiStospredava
mozetepotpuno
zatvoriti konstrukciju
jerkrovpodnjomslobodno
di5ei nijenu2nopro- slvaranje
uvjetaza razvojgljivicai ostalihdrvje
zradivanje.
Iyvek nepropuSta
vjetarStoje bitnou nihnametnika.lstodobno,
toplinska
izolacija
jakom
polhladivanja
podrudjima
koje
s
burom,
a nidrvenu
konstruk-zasti6ena
od
i kondenzacije
jer moguizazvati
promjene,
cijunelrebaza5ti6ivali
kemijskim
sredstvima
temperaturne
je za okoliS,
jer je izradeniz distih
pristup
spredava
drvnim
nametnicima.
Prihvatljiv
polietilenskih
Kako se ugraaluie
vlakana
i nesadrZi
nikakva
veziva,
poprijeko
pa se mozereciklirali
Priugradnji
folijutrebanategnuti
na punilanitiStetne
dodatke
rogovei pridvrstiti
kontraletvama.
Pojedinadnebez Skodljivih
ostataka.Iyvek-solid{olija
se
priblizno
15 cm,a pre- pola:eizravno
izolaciju
ilinaneimredovetrebapreklapati
natoplinsku
klopeoblijepiti
ljepljivom
trakom,
Stoje posebno pregniranu
oplatu,Dvaputje ja6iod tyvek-softa,
je
proboja
prozore
vaznokod
za dimnjake,
krovne
izuzetno dvrsti otporan
natrganje.
Zbogve6e

an

Protivkise i vlage

je i vodopove6ana
::raeu strukturi
vlakana
:-:pusnost,
a osimtogaimai strukturni
otisak
. -.TanjJje
refleksiju
svjetlosti
iomogucuje F =E t*Et:
F-]
. --:polaganje
I'YtlJ _-'1J -1tl
po
sundanom
vremenu.
-,
T t-l
Wk)r-E-l
je dvoslojna
paropropusna
; ek-plus
folijaza
. ; opterecenja
krovnih
konstrukcija.
nepropu: zavodui vjetar,
namijenjena
ugradnji
ispod 1.,(;,"-,*1"-{ -,1
.-vadaod Skriljevca
i limate koddelidnih
i
je primjeren
: s'rlhkonstrukcija.
Posebno
kod
'::'acivanih
tyvek-plus
krovnih
konstrukcija
s rebrastim tyvek-solid
- : r u industrijskim
zgradama.
Zbogdodatno
jednosloinafoliiatyvek-solid:
je na
:'=:enihpolipropilenskih
vlakana
otporniji
Sirine
150cm,duzine100m, rolatezi13kg
: =.^1e.
nijeklizanpase ponjemumoZei hodati,
f oliiatyvek-plus:
dvosloina
. - rostojiodgovaraju6a
podloga.
-.
150 cm,duzine50 m, rolatezi12kg
Sirjne
.'ekVCL(VapourControlled
Layer))e parna
parnazaprekatyvekvcL:
.:- a kojaspredava
pojavu
vlageu konstrukciji,
Sirine150 cm,duzine50 m, rolatezi9 kg.
-.ednoomogucuje
krovuda slobodno
dise.
' ,::'op usnaje zavjetar,
paropropukontrolirano
-: .agana,
a izuzetno
avrstai vrlojednostavna
-':-:- rradnlu.
pljenje
probojii pridvrs6enje
tyvekana krovnim
prozori,
materijal
kojimse smanjuje ma(krovni
idr.)iu sludaju
dimnjaci
o5te.e izuzetan
r: vlageu krovnoj
konstrukciji
na minimum 6enjafolije.
Takoder,
akoje nagibkrovamanjiod
:::postoje nepropustan
preklopa
za vjetar.Odgovara 20"preporuduje
selijepljenje
folije,
je
.: ri tipovakrovnih
konstrukcija,
a osobito
Tyvekbutilltraka
za lljepljenle
se primjenjuje
'::ar u kombinaciji
parnebranena unutrasnjoj
s paropropusnim
folijama preklopa
tyvek-VCL
pokrova.
::C krovnog
Lakose ugraduje
i kod stranikrovnekonstrukcije
folije
te za lijepljenje
. ': , a s dvaprozradivana
prozore
sloja.Ovase parna nazidi krovne
neprocimeseosigurava
'. ^apreporuauje
gdjeseZeli pusnost
zakrovne
sustave
krovne
konstrukcije
zavjetar.
: s:ci brZeisusivanje
nosivih
dijelova
konstruk. topLinske
izolacije.
TyvekVCLomogu6uje
,-Jlani neprestani
izlazak
kondenzirane
vlage
: .:nstrukcije,
a isiodobnoje
Stitiodprodoravlaje otporan
.; z prostorija
u potkrovlju.
lzuzetno
je od stoposto
: :'ganje,proizveden
netkanih
: l efinskih
vlakana,
s vremenom
negubizna. - je karakteristike,
a trajekolikoi samakrovna
.--strukcija
P.r i m j e ni au g r a d n joav ep a r n e
':-e ispodtoplinske
izolacije
u kombinaciji
s
:-:propusnim
krovnim
folijama
iznadtoplinske
:: acijenajbolje
za funkcionalan
i
1erje5enje
-:rtrajankrov.
- z folijuse primjenjuje
i ljepljiva
trakaza lije-

Fkfttrq

ffifrfF$

sIobodno strujanje zraka

ispod krovnogpokrcva

krcvni poktov (cijep)

krcvne letve (3x5 cm)

poduZneletve
Itzv. konta-letve)
:' tijene duzrogova,
preko tyveklolije

iwsta tyvek-solid tolija, otpona

zakiau,
navietar,neprcpusna
a izrazitoparoprcpusna

:/v ekl jepljiva il i butiIl.aka za osiguranje

2teklopa tyvek-folije

voda otjeie s folije

zrc;na strujaizmedu
poduZnihIetvi,
iznad tyvek-folije
toptinskiizolatol
(kamenavuna)
izmetlu rogova

dodatni izolator
ispod roga
gipskadonske ploee -, -4
ori'wiiene na metalne
profile Weko tyvek
vCLlolije

metalni protil

:
\

. {Seivlage

tyvek-vcL

slobodna diluzija
voaleneparc iz
g janog prostora

tyvek- YCL
za toEnoodmjerenu
diluziju pare
JI

Hladancriiep
r siguran krov
Ako stenaviklida vai krov lako odolijevai najjaiem
prolomuoblakato joi neznaii danedepromoiiti nakon
nekolikohladnihsnjeinih danakoji se izmjenjujus naglim
zatopljenjem.Baciteli samojedanpogledna krov kojije nekoliko danapokrivenstarimsnijegom,Iako 6eteprepoznati
mogudeuzrokeiznenadneslabosti,Akoje snijegnepravilno
otoplienpa se najednomdijelukrovavidi crijep,doksu na
drugomjoi debelebijelenaslage,sa sigurnoS6umoiete
pretpostaviticlapotkrovljeu kojemstanujetegubi mnogo
toplineu najviSegrijanimprostorijama.

pokrova
pokazuje
Razlika
u izgledu
snjeZnog
da ne5tonijeu redus toplinskom
izolacijom
ilis
izolacijom
uopde.
Nedovoljnatoplinska
izolacija
omogucuje
bijegtoplineiz zagrijanih
soba,a topaozrakpodiietemperaturu
crijepana kojemse
naglopodinje
topitisnijeg,
prostorija snijegostajepodjednako
lznadhladnihtavanaili negrijanih
dugokaoi natlu.
Otapanjem
snijegana jednomdijelukrova
pojavljuje
sevodai natapaokolnisnijegkoji6e
hladnanoclakopretvoriti
u ledenunaslagu.
Na
krovuobasjanom
suncemili grijanimodozdo
pojavljuju
vasimskupimogrjevom
se poto6i6i
i
jezerca,
Kadseve6audubina
u zaledenom
snijegu ispuni
vodomsasigurno56u
moZete
odekivati
prodorvodekrozcrijep.Voda,dodu5e,
netede
je da lokvana krovuprekrije
uzbrdo,nodovoljno
jedanpuniredcrijepa
ipoplavaje
sigurna.
Dogonanosuiza
di Ii se to orivrhukrova.u ledenom
losezadti6enog
dimnjaka,
vodaie kapatiusred
tavana,
Pripovrsnom
za uzrokom
traganju
sigurno
neni6taneobidno,
na
6eteprimijetiti
Svisucrepovi
svommjestu,
bezvidljivih
rupailinapuknuda.
Dogadaji
moguimatii neugodniji
tijek.Dogodi
li
sedavamkudupokrije
debelislojsnijega,
ispod
mekogpokrivada
stvaratie se u hladnimdanima
i no6ima
teiakslojleda.Daljnjim
zagrijavanjem
krozkrovnukonstrukciju
led6ese u dodirus crijepomotapati.
Kadjednommasaledai snijega
izgubidvrstkontakts velikimbrojemcrepova,
odjednom
kre6eona dobropoznatai opasna
lavina
s krova.
Pritomled moZesa sobomoovu6ii nekoliko
prolakojinisuopasnisamosludajnim
crepova
znicima.Nakrovuje takonastaootvorkojisvaku
Jednostavnoi vrlo Eesto4eieniekoieseprimienjujekoddovoljnodebelih
kappropuSta
ravnou lavan.Akoje u potkrovlju
rcgova.lzolatorse utiskuiemedurogovedo uzduZnopribiienihletava.S donje
stan,Stetapostajeozbiljna.
strane,ispodtogoua,dolaziparnabrana(PE-foliia).a nakraiu
gipskartonske
pbee ifi lanperiia.

32

Prolivki6e i vlage

izbuSena
ionemogu6ena
u obavljanju
osnovne LIJEVO:Zamrzavaniem
mokog snijegavoda se
zidovau prelijeva
zadade,
Kroztakveolvoreu oblogama
preko rubova
prodire
paromkoja zlijeba. Nastajuledene
krovi6te
topaozrakzasi6en
(npr.mineralnojsige koje nogu oitetiti
sepotomkondenzira
u izolatoru
pa Zliiebifasadu.
gubiza6titna
vuni).VlaZanizolator
svojstva
toplinupropusta
u prostorispodcrijepa.
Za poje dovoljna
procesa
ponekad
6etakneugodnog
i minimalno
zagrijavanje
crijepaodjedanilidva
srupnJa.
Ako
Otapanje
moZeizazvatiilopao propuh.
lamperije
ili gipssu spojeviigornjizavr5eci
plodanemarno
kartonskih
krozuske
sastavljenj,
prodirati
ce procijepe
zagrijan
zrak.Stoje tavan
boljezagrijan,
strujanje
6ebilijade.
U takvimslupodinje
6ajevima
nasljemenu
krova,na
otapanje
mjestima
dokojihseuzdigao
toplizrak.
Naoko
znadajmalagre5ka
odjednom
uzrokuje
neposljedice.
Dimnjaci
mjesta.
su posebno
osjetljiva
U ku6amas klasi6nim
lo2iStima
iz kojihizlazepregrijani
dimniplinovi
stanari
u potkrovlju
destouZivaju
u
toplinikojusu im pribavili
susjedi
s niZihkatova.
Zagrijani
dimnjaciizazivaju
dodatne
zimske
nevolje.
Zatrpani
obilnimsnijegom,
onipostaju
mjestana kojimazapodinje
otapanjesnijega,
pojavama.
sa svimpopratnim
Dogodi
li se da
toplidimnjak
stvorijezercedovoljno
dubokoda

:e
{a
lo
)tl

ati
ce
lle
l0za
ed
lena
ii ti
rod
ma
3m
cri)ga
VA,

rKo
)rarku
v|Ju

/lage

Ledkojiskliznes podgrijanog
crijepamoZe
rtkinuti
iZlijeb.Kadve6spominjemo
:ljebove,
:'ebare6idasuioniZrtvazagrijanih
crepova.
Obilansnijeguvijekzalrpaiiljebove.Tanak
m kojislobodno
stojiu zrakune primanikakvu
:odatnutoplinupase snijegu nlemunetopi.S
potoci,
<rovaiznadgrijanog
tavanatekuskriveni
-atapaju
snijegu Zlijebu
iobidnoga pretvaraju
u
ed.Zlijebvi5eneodvodivodu.Onaseprelijeva
rrekorubova
velikeiteskeledene
stvaraju6i
sige
podmasom
- oblikuprijete6ih
zuba.Ponekad
eda2lijebipopusti...
Tadaledsasobompokupi
i
-ekoliko
paje Steta
donjih
crepova,
kompletna.
Ledeni
zubikojivises krovanisuopasnisamo
zakroviste.
Onise moguprenijeti
i navertikalni
: uk,a ondazapodinje
natapanje:buke
rpropa:anjefasade.
pridakaodanemakraja....
Ovaneugodna
je. Pogledate
Na:alost,
istinita
li gradskekrovo, e podsnijegom
(nobezromantidnog
zanosa),
:cazit6etedaje svakidrukdiji.
Nekisupodured-cm,debelom
(tosuonis hladnim
kapom
bijelom
:'ijepom)
dokse s drugihru5eposljednji
tragovi
:.elina.lmai krovova
na kojimasuvidljivi
crveni
::ociogoljelog
crijepa.
Oniotkrivaju
slabetodke
'rplinske
izolacije.
Novi mate jali omoguduiu postavlianje izolatora s gonie strane rogova. Toie doNeprilike
s promakanjem
moguzadesiti
i bespri- bro
rieienje pi popruvku kroviita ili prcslagivanju crepova. Kroviite se prckrije
potkrovlje.
:<ornoizolirano
Akostepostavljanjepribijenim daskamana koje se poloZi trainoelastiina foliia s dvojakom zadaCom
; ektridnih,
ili nekihdrugihinstalacija- ona ie istodobno pama bana ihidtoizolaciia. Kao toplinsk zaitita prinienjuju
antenskih
ploie od ekstrudinnog polistircna koje ne upijaiu vlagu, a imaju odliina
:'epustili
izvodadima
kojinimalonemareza po- se
izolacijsk svojstva. Preko njih dolaze grcdice na koiima poiivaju krovne letve.
polkrovlja,
:bnosti
uredenih
mozevamsedogo- Meiluptostot izmedu izolatora i c iepasluii za prcvjetavanje. Takvasu kroviita
: ti da parnabranabudenemilosrdno
iztezana, zimi suha i topla, a lieti se ne pregrijavaju.
: . : : v k i 6 eI v t a o e

33

se prelijeprekorubalimenogopsavakojimje
je
u potkrovlju
zasti6en
spojcrijepaidimnjaka,
poplava
Akorazmjeri
modenja
i nisu
neizbjezna.
nikogne6eveseliti
tragovicijedenja
dramati6ni,
lamna bijelom
ziduili pojavavodeu reskama
perije.
topljenje
snijega
lakomanjeprimjetno,
ubrzano
pojavljuje
seponekad
samou donjempojasukrometaraod slrehe.Pritom
va i se:eteknekoliko
Prcktienoi pristupaenorieienjes kombi-ploEama.
S doniestranerogova
p biiaiuse letve,a ptekoniih konbl-plode-Ovisnoo izloienostikroviita mogu
Zljebovi
kojise za6epljuju
uglavnom
stradavaju
biti ujednomili dva sloia.Kakose konbi-plo6emogunabavitiu raznimoblicima, teoom.
s jedno ili obosttanopostavljenimdtvolitom,ploEus iednimsloiempolistirena
greskipriizoliranju
potkrovlja
Uzrokje u destoj
prek je sena tavanskoistraniparnombtanom,apotomjoi iednimslojemdrvoostavilipretjerane
Stednje
litana koii selakonanosizbuka.Debljinaizolatoraovisio mnogimEimbenicima kadsezbogneznanja
paie doiro posavietovati
sesa struihjakom-Ovakonstrukcijaimaizdaian stoj
prazni
zidakojimje
ljaneizoliran
trokutizaniskog
zrakaizmeduizolatorui crijepa,ito spredavapfijenostoplineziminacrijep,a
dijelova
tavanska
sobaodvojena
odnedostupnih
ljeli s criiepa.
ispodkosinekrova.
toplina
iz dva
Natimmjestima
docrijepa
dopire
Spoj krcvnog pokrcva i
- iz zagrijanog
potkrovlja
i
iz
ispod
tastana
izvora
je
dinniak wlo osietljipodovi
(a
vana.
Kako
tavanski
u
starijim
desto
su
vo mjesto svakog ktova.
Da se izbjegnu prodori
ku6ase
zgradama
nedovoljno
izolirani,
i novim)
vode i oitedenia spoi
kroztu tankupregradu.
Tajnevidljiv
trokut
hladi
treba dobrc zabdviti. Tu
prema
i
tavanskom
valja
izolirati
donjem
stanu
je sve dvaput osigurano.
Drostoru.
Na spoju tanjeg sloja
toplinske izolaciie i cigli
Kako sve to spriieciti
dimnjak utiskuje se
- toplinskom
je jednostavan
zastitom.
Odgovor
trajnoelastiini kit,
je
tavana primjeAkovam na ku6inenastanjen
obiEnoprekriven dodatnom letvom. Kakoje
naglootapanje
snijegakojese
6ujeteredovitio
podgled kosinepokiven
izolirajte
brzenegolikodveeinesusjeda,
odvija
g i pskartonskim plodan a
pod
kako
toplinu
barem
tavanski
biste
saduvali
t nlnove spoleve
najgornjeg
stana.
treba zabiviti trakma, a
potom prekiti letvicom.
postojinekoZa izolianjekrovnekonstrukcije
Hidroizolaciju koia je s
liko
rjesenja
a
izbor
ne
bi
smio
ovisiti
o mogu6im
gomje stane poloZena
nauStrb
udinkovitosti.
uStedama
orekodasakatrcba
je trenutak
joS
kadsuzimskaiskustva
uzdiCiuz dimniak tako
Prolje6e
da doseze do visine
priprilidno
Pregledajte
vase
kroviste
i
svjeia.
linenog Zliieba kojin
premite
Akovam
seza akcijuu toplijim
danima.
oqeee vocta.Uzdignuti
potkrovlla
prevelikim
dini
zahvatom,
se
izoliranje
rub hiclroizolacijei
tub zlijeba prekriva
profila
gledelimenih
i drugih
opsava
uzdimnjake,
posebanprofil usjeien
ili prodore
zidova,nemojte
oklijevati.
mansarde
u cigle dinnjaka. Usjek
jer
ih
na
najbolji
mogu6i
nadin
toje ipak
Popravite
ie dodatnozabftvijen
najjeftinije
rje6enje.
trai noelastienim kitom.

34

Prolivkise i vlage

Neispravna
parnabrana

za zastituod kiseu sludajuo5te6enja

crijepa.Tu
separa,vlagaivodanajduze
zadrzavaju
u strukgdjeu dvije-tri
godine
turikroviSta
mogunapraviti
potkrovlje,
totalnuStetu.lzolatornezasti6uje
rogovii daskegnjiju,a oplatapostupno
popu5ta.
Akoje iznadizolatora
poloZena
diodnapolupropusna
prolazu
lolija,paraie imatislobodan
vanjskiprostori smanjit6ese opasnost
podrvePriobradikroviita zapreuredenjepotkrovljakrovopokrivaii nedijelovekonstrukcije.
No,umanjena
toplinska
svojstva
kamene
ili
imajuvrlo odgovorunposao.Naprimjer,ako vams donje
poveiavati
mineralne
vune
idalje
6e
troskove
stranepostaveparnubranu(PE-toliju)s velikimpreklopima grijanjaismanjjvati
udobnost
stanovanja.
Pn
koja nijenigdjeni6imzalijepljena- dajteim otkazi pozovite nriim6etemperaturama
punom
parei
u izolatoru
ptavogmajstora. Valjaznatidaje preljepljivanjetotije
pa i led,Stonikakonije
daljenastajati
kondenzat
nepropusnimljepljivimtrakamavrlo bitnojer parnabrana
dobro.Stogase i propisuje
izvedba
ventiliranog
ispodkroviitamoraposvudabitipotpunonepropusna.
krova,pridemusepretpostavlja
oblikovanje
dvaju kanala
sazradnoim
strujom.
Jedan,neposredno
iznadizolatora,
no ispod
dasdane
oplateili polupropusne
membrane,
a
Podpoinon U_ENTiLiUvjeravaju
li
vas
da
takav
detalj
drugi
ispod
nije
bitan,
krovnih
letava.
Pritom
na
sljemenu
RANOKROVISTE
znajteda grijese,
ito jako.Dokaztomuje i ovaj trebaosigurati
odzradivanje
obajukanala,
a joS
E mislise samo na
prikaz
taeni prostot izmedu
ilustrativni
procesa
fizikalnih
u krovistu
koji je boljeakose vru6izrakispodcrijepamoze
Nuinih gtedica i kov.
objasnjava
zastoje svakorjesenje
saslobodnom ispuhivati
i krozposebne
crepove-odzradnike
u
nih letava - kojim se od
ili
nekontroliranom
pare
gornjem
plohe.
di{uzijom
u
toplinski
izodijelu
krovne
drehe prema odztaEnim
lalor,pogotovo
u kamenu
vunu,Stetno
iskupo.
Dakako,
sljemeniaci
epovimai sliemenu
se navrhukrovanesmiju
dvodizagrijani xak,
je i njemadko
Nedavno
graditelj- polagati
ministarstvo
u mort.Pridvrs6uju
se mehanidki,
kopt?C i obvezni zraeni
stvaupozorilo
kakosamo5 postovlagekojas aamai vijcima,
da paramoZeizlaziti.
U svakom
vodenomparomiz grijanogprostoradospije slucaju,
prijeizradepodgleda
postavljanjem
gipu kamenuili mineralnu
vunu,s,manjuje
plodaobvezno
udinak skartonskih
trebaprelijepiti
sve
toplinske
za5litei do 70 posto.Stovi5e,
pojakoj preklope
u polju,alii na rubovima
cijeleplohes
se zimita parau izolatoru
idrvenomkrovistu napetom
parnom
PEJolijom
ilispecijalnom
brapretvara
u vodu.pau led.nakondegasumoguca nom.Pravilno
izvedeno
ventilirano
kroviste
bit6e
svakovrsna
trajnaostedenja.
toploisuhozimi,a ugodno
hladnije
ljeti.
NajteZe
su posljedice
upravona krovovima
gdjeje izvanaprekorogovapribijena
dasdana
oplata,a potomprekrivena
krovnom
ljepenkom
... tspoDDAi'ANEopLArE(itigomie
parootvorcnezaititne folijeiznad
topli nskogizolatora).Kako
temperatun ispod
osuneanogcriiepaljetimoZe
Dremaiitii 100"C.
ovedviiezraEne
sttujepresudno
utieduna klimu
izoIiranog potkI ovIj a.
Tine se lieti
sprecava
zagriiavanje
izolatorc,
a zimiga se
brzo
isuiuje.

Potpuna
sastrcnegrijanogptos-tora
nuzanle uvlerza usplesno
tunkcioninnje toplinskog
izolatora. Parone
prcpusna
membtana odozdoDtekriva
rcgovei izolator,nemaslobodje i po
nih rcEki,a zalijepljena
obodu,Prczraiivanieprcstora
trebaoryaniziratiodvoienimi
kontrcliranim sustavom.
;-::vkiseivlage

6f{',","X:;:i,:,i,itr:f::
;n
flfli

isnmutl Dakako.
Dritonie se
vtaiitii rogovii daiianaoptata...

Pogubnapara
pod hladnim
stropom
Iakose nedostacigradnjei nastaleSteteiesto otkrivajupo
vrlo slicnimsimptomima,uzrocimogu biti vrlo razliEiti.U
graditeljstvuse kvarne rjeEavasanacijomposljedicave6
temeljitimotklanjanjemuzroka,ito potvriluju i svakodnevna
prakticnaiskustva.Valjaupamtiti,nemajeftinih instant+jeienja niti iarobnog itapiAakojimbi sezaias uklonilegreike
i propustipri gradnji.Za uspjeianpopravaknajvainijeje
razumijevanjenevidljivihprocesaunutarzgradei pravilna
primjenamaterijala.Bududidasvakazgradaimasvojih osobitostiteikoje rijeiitipojediniproblemna temeljuusmenih
opisa.ZatovamcrteZimai objaEnjenjima
nastojimopomodi
da uklonitenedostatkes razumiievanjem
i napravilannaiin.
Sigurnismo da 6eto koristitii onimakoji ni nisuzatraZili
savjetkadsu otkrili da im po suhomvremenus krovagara2e,radioniceili Stalekapljevoda.Vjercjatnopomiiljaju da
im propuita krcv, no uzroktrebatraiiti na sasvimdrugom
mjestu.

Krcz slabo izoliran Dod

garaZeprcdirc vlaga
i kondenzira se ispod
hladne betonske plo6e.
Grijanjem se stanie
samo pogo6ava.

36

S dolaskom
zimepove6avaju
razdoblju
u zgradi
ibezgrijanjatoplije
se toplinske prijelaznom
je da
razlikeizmedu
prostora. negolivani,no to ne trajedugo.Dovoljno
zatvorenog
i otvorenog
prozore
grijanje se nekoliko
Zatvaramo
i vratai ukljudujemo
danatem0eratura
s0ustiokoniStice
kakobismou izdvojenoj
izadusvemanjkavosti
klimizadr2ali
nuZne danavidjelo
konstrukcije
uvjeteza sto ugodnijiboravak.Pri naglom Odbrojnih
sludajeva
natu temuodabrali
smotri
- kad
primjera
zahladenju
toplinaakumulirana
zatoplijihdana karakleristicna
s istimproblemom
ostajejo5 nekovrijemeu zidovima.
Takoje u vodakaplje
s krovailistropa,
Primier prui
GaraZa
s armiranobetonskim
krovom.
U velikoj
garazigdjeje uzautomobil
spremljeno
i nekolikomanjihpoljoprivrednih
strojeva
imadovoljno
- prirudnu
proslora
prakti6ne
iza ostale
aktivnosti
popravke,
radionicu
zajednostavnije
spremanje
zimnice
i sadnica.
Zatoje u garaiuugraden
ve6i
radijator
kojise povremeno
ukljuduje
u sustav
grijanja.
centralnog
Takose Zeljelosprijediti
prozjmnice
smrzavanje
na policama
ismanjiti
blemepripaljenju
automobila.
Kakoje sve6isto,
po loSemvremenu
urednoi bezpra5ine,
tu se
je ozbiljan
prva
sudii rublje.
Nove6
zimadonijela
problem.
podeose rositistrop
Cimje zahladilo
pasu grozdasto
kapljicenakondva
skupljene
potpuno
mjeseca
uniStile
boju.Ubrzonakontoga
vidljive
suruZne
mrljei oljuSteni
dijelovi.
Posebno
je neugodno
stootopljena
bojakaSljepo autoP r o t i vk i E ei v l a g e

rnobilu
ipredmetima
ostavljaju6i
bijelemrlje.
lakose najprijesumnjalo
u losuhidro-izolacijuvanjskog
krova,
zbunjujeobilnoroSenje
posuhom
vremenu.
l\4ada
bi se dijagnoza
moglapostaviti
na prvi
pogled,raspitali
smo
s e i s a z n a l id o d a t n e
Takoje roSenje
detalje.
s t r o p ao t k r i l oj o Sn i z
nedostataka.
Podgara2enapravljenje nabijanjem
tla i
na-sipavanjem
betona
u debljini
od cak30cm,
a b e t o n s k jae p l o h a
zagladenacementnom
g l a z u r o mZ. i d o v is u
o d c i g l e n i hbl ok o v a
25 centimetara
debljine
kojinakon sezonske
iz- tueko postoieCe bitumjehuri
s armiranobeton
skim prepoznatljivi
enske izolaciie polaie
pripeke
popucaju,m
i sundeve
na uglovima mlenekondenzacije
stupovirna
se deblia PE-foliia kao
put.O vonjuvlagene parna brana, a preko nje
pogornjem a ondaje i ki5islobodan
i serkla2om
je bo- trebani govoriti.
prostor
Vlazan
ubrzava
koroziju pbee tutvola (12 cm).
obodu.GaraZa
i alata,a pojavagljivicai Na mjestu gdje garaZa
cnimzidomprislonjenaautomobila,
strojeva
dofiee kuCukao i na nain a k u i u ,a p r e o s t a l aplilesni
samokomplicira
stanje.
niZemrubu krova treba
i
Sto uoiniti?Trebalobi podetis najvecim limenimiplas enimprotri zidasu o2bukana
izaredaju fiIima onemog uCiti svaki
vlage- podom.
Kadzatopli
obojena
bijelo.Sveje izvorom
vode. Preko
p r e k r i v e naor m i r a n o -suhidani,prekocijelogpodatrebapoloZiti ptodotse
svega polaZezaititna
pl o c o m horizontalnu
hidroizolaciju.
Kakopodnaploda foliia od polimeriziranog
be-tonskom
trebase samonadatida se neie kauiuka ili vru6epoloZedebljine
12 cm kojaje nijearmirana,
jer se pritomosteiujei na armiranabitumenska
ni popucati
odozgozalivena
bitu- slegnuti
Na ve'im i
': romi prekrivena
To moZebiti nekoliko
slojeva liepenka.
s dvaslojavruceslijepljenehidroizolacija.
izloZeniiim krovovima
:..menizirane
i armirane
ljepenke.folija se opterccuie
Ijepenke.
zataljene
bitumenizirane
' . e u l a z e 6 i p r o b l e mtee m e l j an, o s i v o s t iHidroizolacija
i Zilava Sliunkomili ploiama.
morabitidovoljno
elastidna
u
se urezuie u zbuku
je
pri
podanajve6a greskasto da podnese
rcvai betonskog
mogu6a
slijeganja nejednolikomProtil
i bttvi silikonskimkitom.
izolacije.
:cdunemahorizontalne
Sadiz tlau opterecenju.
Svi donji rubovi imaiu
.:cnulazivlaga,isparuje
ioplijem Prekohidroizolacijskog
slojavaljananijeti okapnicu.
seu relaiivno
':siorui zagrijana
teret
estrih.Kakopodmorapodnijeti
se uzdi2epodstropgdje cementni
primijeSanju
bi
: aziu dodirs vrlohladnom
automobila
smjeseu mijeSalicu
armiranobetonskom
mikroarmirajuCa
vlaknakoja6e
::om kojaje odozgo
zaSticena
samosmolom bilodobroubaciti
pucanje
i mrvljenje
estriha.
epenkom.
To ]e, kao propisani
receptza sprijediti
prostoru,
kako
:.novlaienjezrakau zatvorenom
Poobodupodalolijamorabitiuzdignuta
a
. ,'rdenzatnastropu
je praviio
plivajuie,bezdodirasa
a neizuzetak. bi se estrihpoloZio
lodamoli k tomuvoduiz rubljakojesetu susi zidovima.
Akozidovinisuod temelja
odvojeni
izolacijom,
natommjestupostoji
samopogorsavaju
stanje. horizontalnom
;'adeniradijatori
pojavekapilarne
,:cemoposebno
prigovarati
vlagekojase iz tla
zbogradijatoraopasnost
''ie izotirarom
vanjskui
1oto sanopojadava mo:epopetivrlovisoko,uniStavaju6i
objektu.
'. aranje
u zatvorenom
kondenzata.
Toplina
najbrZe
bje2itamo unutrasnju:buku
uz isparavanje
r e su temperaturne
razlikenajvece.
a to-e prostoru.
glavni
:'avoarmiranobetonska
krovnaplodakojaza- Kadje iskljuden
dotokvlagei rsparava4je
'.anizrakdijeliodniskih
podnepovrsine
se
vanjskih
temperatura.
velike
na reduje krov.lako
s
-.(o
podpostaje
ravnog
krovanemanikakvih
neizolirani
uzrokpropasti
loie znadahidroizolacija
paroizravnavajur ,edenog
krozbeton- Sansi
akonijeizveden
sendvld:
krova.Kakoparaprodire
je,moZese odekivati
izolatorvanjska
hidroizolacija,
,.i pLodu
i natapa
da 6e 6i slojtoplinski
- r krovzagr;jan
pare mnogijosmisledaje dovoljno
samosprijeaiti
da
izazvati
Sirenje
suncem
Nazalost,
nije
Tosu onilako kiSai snijegsmodekonstrukciju.
:Czanjellepenke
od podloge.
:.kSeivlage

37

nevoljes mokrimstropom. Tekprekonjegadolazizastitaod kisei snijega.

stojasnopokazuju
je u hladnom
folijaodpolimeriziranog
krovubeztoplinske
zasti- Tomo:ebitijednostruka
Problem
kautuka(sikaflex,novotan\.Akoje polo2ena
te.
pridvr56enja,
morase pokriti
Najprije
trebapo suhomvremenu
odistitii bezmehanidkog
plodama.
Tajdodatni
teret
ili kamenim
opratipostoje6i
bitumenski
slojikad se osusi Sljunkom
prekriti
ga tvrdimplodama
davjetarodigne
foliju,a
kamene
vune,Za je nuianjerie sprijediti
toplinsku
zastitu
trebaslojod najmanje
desetak za5titit
6eizolaciju
i prihodanju.
painju
i dvatanja. Krovmoraimatimalipad,no najve6u
centimetara,
a moguse kombinirati
trebaposvetiti
obodu.Na najniiojstranidolazi
limeniopsavs okapnicom
dokna preostala
tri
rubatrebauzdi6iizolaciju,
a zavrsnirubzastititi
profilom
ispod
lakoda vodane moie prodrijeti
za5titnog
Zavr5nuhidroizolaciju
ne
sendvida,
podpravimkutomve6postupno,
smijete
savijati
profila.
Takopri promjeumetanjem
trokutastih
namatemperature
stezanjei rastezanje
ne6e
izazvati
kidanje.
Kadse izolirakrovnad prostorom
u kojem
parejspodtoplinskog
nastaje
ve6akolidina
izolatoramoiesepoloziti
iparorasteretni
sloj,a preko
prodor
pareu
njegaparnabranakoja6esprijediti
kamenu
vunu.
Pojavili se vlagaili kondenzat
u kamenoj
vuni, bitnose smanjuje
toplinska
zastita,lvokar
izolatordobroorovoditoolinu.Parorasteretnl
pust- geotekstil,
slojje zapravo
debelisintetski
kojimsetlakparejednoliko
rasporeduje
krovnom
povrsinom,
;zasti6ea poobodusemoguostaviti
ne re5keza odzradivanje.
Nave6imkrovovima
odzradnici
sepostavljaju
iu podrudju
krova.
plode
Kadse kaotoplinski
izolatorugraduju
polistirena
ekspandiranog
iliekstrudiranog
ilipogeotekstil
listirola,
se polazekaoodvajaju6i
sloj
kakobi se spriledile
ili kemijske
elektrostatske
promjene
izmedurazliditih
materijala,
stoje popriugradnji
lolijai posebnoznadajno
sintetskih
pri
listirena.
ni inadenelrebazboraviti
Geotekstil
Samokvalibtnahidroizolacijamoie sprijeditiprodorvlageu pod i zidove.Dabi
se to postiglo,prematlu valjaoblikovatinepropusnuba jeru. EstrihsepolaZe
jertoje praktidna
graditeljskim
zahvatima
mekaplivajude,bezdirewnogdodirasazidom.
podlogama
naza5tita
izolacijskih
folijanagrubim
gdjebi izbocine
probiti
mogle
hidroizolaciju.
Kad se u radionici 6esto
Prin|ier drugi
radi s vodom, a krov ima
je ujesengutlani
prekriven
Novikrovradionice
samo neizolirani valoviti
pokov, zimi Ces ploia
podele
fomnoubrzosuses nabora
cijediti
kapljikapati kondenzat.Pod
jerzahladnog
je temperaLogidno,
vremena
ce.
bez hidroizolaciie samo
izmedu
zagrijane
radionice
turnarazlika
iokoline
pove6ava kolii in u vlage
pokrov
utoDlom zraku.
bivalasveve6a.llu je prigradnji
siguran
biojedinicilj.Nijese razmisljalo
o promjenama
grijanjakaou prvom
kojenastajus podetkom
primjeru
gara2om.
neizoliranom
Tune6emo
kos
prostora
mentirati
neizolirani
kroviznadgrijanog
jer su gubicitopline,
grijanja
troskovi
i kapanje
kondenzata
vecdovoljna
kazna.
No,za pojavuro5enja
nijekrivkrovnipokrov,
naprotiv.
lstobi se dogadalo
i s crijepom.
U pojerporozan
detkubi rosenje
bilomanjeprimjetno
glineni
crijepmoZeupitidiopare,nos dugotrajnim
natapanjem
is pojavom
niskih
temperatura
voda
seu crijepu
smrzava
inastaju
ozbiljne
NaStete.
konnekoliko
zimacrijepsepo6inje
mrviti,
a spas
je samou potpunoj
izmjeni
iizoliranju
krovista.

3B

Prolivki5e i vlage

Tuse neupojnost
guttanitapokazuje
kaopred-3st,no da bi se sprijedio
kondenzat,
krovnu
. instrukciju
trebatemeljito
toplinski
izolirati
a
: rkrovi izolatorpotpunoodvojitiod dodiras
.atom.Zalose uvijekprematoplijemprostoru
: istavljaparnabrananaj6e56e
u oblikupolieti:iske folijedebljine
0,2mm.Polaze
ses donje
je
-i:'anerogova,
trakama,
u Sirokim
a preklope
-ajboljezatvoriti
vrpcompaze6i
samoljepljivom
ra u izolator
ne prodrenimalopare.Kroviste
sa
je iznutraprekriti
:aStitnim
sendvi6em
najlakse
plodama,
is
a istotrebanapraviti
; cskartonskim
guttanitom.
: , imkrovompokrivenim
Valjaznatida grijanaradionicau kojojse
'adi s vodomzahtijeva
vrlodobutoplinsku
zclaciju
protuparnu
itemeljitu
zastitu
od prodora
:are u konstrukciju
zgrade.Pod krovomsu
pa izastitamora
:emperaturene
razlike
najve6e
: ti najbolja.
Primier tle6i
Nasvinjskoj
farmisagradenoj
odblokova,
iznad
je kosi
plodestropapostavljen
:'miranobetonske
1'ovodsalonital
Nazalost,
ilu sepokazalo
da u
: jelojpridinedostaje
va:andetalj.S betonskog
je kapati,
podelo
s:ropa
a zajadezimestanjese
samopogorSava.
Oiito je da tavanispodvalovi:39salonitnog
pokrova
nepruiadovoljnu
toplinsKuzastituarmiranobetonskom
stropu.Kako1e
' eco svinjskoj
farmiisparavanja
iz 2ivotinjskih
podai hranilista
:iela,vlaznog
vrlosu intenzivna
3aje odekivano
i prekomjerno
rosenje.
Stanjepogor5ava
dinjenica
daje horizontalna
-idroizolacija
podaizvedena
gotovosimboli6no,
pavlagaiztla
aremazivanjem
betona
bjtumenom
:cdatnopogorsava
stanje.
Madaisvinjezasluiuizdravije
okru:enje,
zadr2at
6emo
.r boljikomfor
sesamonaproblemu
tankog
armjranobetonskog
slropas kojegkapljekondenzat.
Podstropom
se
a{umulira
svatoplina:ivotinjskih
tijelai ispare-Ja,a pomocno
privrloniskim
grijanje
temperatu'amasamopogorsava
stanje.Stropje pretvoren
prodire
para,a
- tankumembranu
u kojuodozdo
:dozgoje hladineizolirani
tavan.
lakobi izoliranje
kroviSta
umetanjem
kamene
. Jneizmedurogova,
parnombranom
zatvaranje
praktidnija,
clodama
bilonajbolje
rjesenje,
brzai
je toplinska
ettinija
zastita
stropa.
podatavanatrebanaprije
Prekobetonskog
ga PE{olijom,
rolozitigeotekstil
i prekriti
a sve
rreklope
dobrozalijepiti
samoljepljivom
trakom.
pustena
podloga
Sintetska
sprijedit
6eo5te6enja
'olijeizastititi
pare. odozgo,
toplinski
izolator
od prodora
najbolje
debljom
PE-folijom
ispodploda.
(akou zgradiZive
priizboru
iivotinje,
toplinskogPosebnepodneplo6epoputrigiplanadtvenih
prednost
zolatora
znadajnu
imakamenavuna.U OSB-olo6a
ili dakivericeDosluiitie kaodobro
poZara
sludaju
neeese razvijati
prohodnog
poda
otrovniplinovi. rjesenje
za izvedbu
tavanskog
prekoparnebrane(PE-folije)
trebapoloziti
tvrde bezve6egoptereienja
konstrukcije.
No,izbor
eodneplodelervolau deblliniod najmanje
de- ipakovisio mogu6ojupotrebitavana.S tako
setakcentimetara,
a sveprekriti
nekimlaganim zastidenim
gustropom
drastidno
6ese smanjiti
iioeamakakobi podbioprohodan.
Akose na bicitoplinekrozhladnopotkrovlje,
a prestat
6e i
:avanspremaju
tekuiine,izolator
trebazastititi
i svakorosenje.
. ' o l i v k i s ei v l a g e

I sviniamaje potreban
komlor Dase nastamba
zimi g ie. Pott loie
izolirunimbetonskim
sttopom paa se
Dretvarau kondenzat i
onda kaplje i kaplje...

Bezobzirana wst
pokova - crijep,
valoviteploie - krov
trebatoali nskiaitititi
i spriieiiti doticajs
parom.lzmedurcgova
se utisnupbee kamene
vunei prekriiupamom
branom,npr. PE-folijom.

Hladanbetonskistrop
fame moie sebao
zaitititi polaganjem tvrdih pbea Ervolapreko
PE-tolije (pane brane).
Prohodnostdaiudrvene
Dtoce.

39

Bitkas
podmuklim
protivnikom

Nikakvodudo.Pogledamo
li detaljnije
Stosve
morapodnijeti
ravankrov.s postovanjem
6emo
je izmjeprihvatili
pokazane
slabosti.
Dovoljno
rili rasDone
dnevnihtemoeratura
krozrazlicita
godi5nja
izmedunajvi5e
i najniie
doba.Razlike
lemperalure
dosiiui 100"C,a u ljetnimmjeseravankrovili terasu
cimasuncemozezagrijati
prijelazna
nadak+80"C.Posebno
su neugodna
razdoblja
kadnakonhladne
no6iijutarnjeg
mraza podnevno
svuljetnuZestinu.
sunceiskazuje
Stosetadodigrava
u konstrukciji
krovamo:ete
samooreloostaviti.
godinama
Kakoje bitumen
bioglavnoizolacijKadsepoEneraspravljati
o prednostima
i manamaravnog skosredstvo,
ponekad
i s vi6eslojeva
bitumenjzikrova- priii nemakraja.Zimi hlade,Ijetigriju, ajaie kiie
popularnog
raneljepenke,
terpapira,
nedudiSto
ostavljajutragi na stropui nazidovima.UCinakpopravljanja je tajmaterijal
postaje
kojilijekomvremena
sve
zalijevanjemi nalijevanjemraznihsredstava,uglavnom
popustio.
krudiodjednom
Brojnizastitnislojevi
konadan
kraj.Akoizolaciju
nisu
bitumena,najieide drii vodudok majstorine odu.Na kosim samosuodgodili
buSenje
krovovimapokrivenimcrijepomprokiinjavanie sezaustavlja stedjelidodatniudarci,tuda,hodanje,
rupaza antenske
stupovei popravci
dimnjaka
relativnolako,gotovokozmetidkimzahvatom- izmjenom
gdje
ili
nije
marilo
za
ograda
se
osjetljivost
ove
oitedenihcrepova.No,na ravnomkrovuje prokiSnjavanje jedineza5tite,
je dapropuSta
razumljivo
vodukao
posljedicamnogoneugodnijihkonstrukciiskih
najdeSde
sito,
grc1akaili dotrajalostiizolaciiskihmaterijala.Praveuzroke
Armiranobetonski
krovovlprividno
su dvrstii
Stetnihposljedicanijeuvijeklakoprepoznati
pa su i
pouzdani,
no greskau proradunu
ili nestrudna
popravci6estouzaludni.Modernaje arhitekturatijekom
izvedbamoguizazvatislijeganja
inapuknu6a
popukojimahidroizolacija
nijedorasla.
Najprije
pola stoljedastvorilatoliko loiih primjeradasu neugodna
Staju
spojevi
s
dimnjacima
i
ostalim
dijelovima
promienama
iskustvaipak urodila
u projeWiranju,izvedbii
zaititi krova,a novi materijalipru1ajui novemogu6nostiza zgradekojistr5eiznadplohekrova.Neugodna
i spojevi
sumjesta
sazidovima
susjednih
zgrada.
izvedbui popravak.Najvainijeje ipakprepoznati- uzrok.
preduvjet
Tuje trajnaelastidnost
hidroizolacije
mirnom
spavanju.
Kadsevru6ini,
i udarstudeni
cimadodajos zagadenost
zrakai ultraljubidasto
je upotpunjen
popisvanjskih
Pukotine
ili rupicekrozkojevodanataparavan zradenje,
donekle
propustanju
krovi stropnedijegstanatek su vanjskiznak uzroka
ki5e.
oSte6enja
ili posljedica
ozbiljnijih
nedostataka Naialost,postojeiStetniutjecaji
iz prostorija
pro- kojebi ravankrovmoraoStititi.
u konstrukciji.
Krovovikojidanasozbiljno
Toje prijesvega
gradenisu najdeSie
parnabrana
kiSnjavaju
prijetridesetak para.Akoprigradnji
nijenapravljena
godina.
prodorpareu
Glavnaim je manazamormaterijala.ili izolacijski
slojkoji6e sprijediti
(krovnu)
propadanje
stropnu
konstrukcilu,
krova
Na kovu bubre mjehuri,
popravci
6e
Zato
samo
se
ubrzati.
kojimase
a na stopu se stre
putvodiobidnodaju
izvanapoku5ava
zatvoriti
mrlje od gljivica i vlage.
Eboeena hi droizolaciia
tekkratkorodne
rezultate.
ubrzoce popucatii kiSa
Prodorparemozese nakonnekogvremena
6e moditi cijeli slrop.
prepoznati
u mjehurima
uzdignute
bitumenske
je
p
Ovo tipiian
niel
neugodnih posljedica
izolacije,
Stoje samonajavaskorepojavepukotiizazvanih itedljivom
posljedica
nai rupa.No,paraimajosneugodnih
izvedbom ravnoo krovapro5iruju
koje
krug
Steta
ineugodnosti.
Ovla:ena
parne
Zbog nedostatia
(akoje ima)gubisvojadobra
toplinska
izolacija
brane topao i vlaZan
nak iz stana (kuhinie,
svojstva,
a izlo:ena
niskim
temperalurama,
mrakupaonice)prcdirc
pretvara
zu
ivjetru
stropnu
konstrukciju
u
mjesto
ktoz armiranobetonsku
stalnog
stvaranja
kondenzata.
U takvojklimibuploiu i natapa tanki sloj
jat6egljivice,
posut6ese
hladnii vlaznistropovi
topl inske izolacije. Po
hladnom vremenu u
najprijecrnimtoakicama,
a potom6eotpastiprvi
tom se sloju kondenzira
komadi:buke.
vlaga. Kad suncezagrije
Sveto izazivaprirodno
nepovjerenje
u ravan
nezaiticen krov razviia
je inacin
se para koja izdi2e
krov.U najnovije
dobapromijenjen
gornj i hidtoi zolacii ski
gradnje
kaopotvrda
stareuzredice
daje najbolji
sloj stvaraiudi miehure.
- kosikrov,
popravak
ravnog
krova
Kombinacija sundanihi
No,to nijeuvijekjednostavno
nitijeftino.Pa,sto
mraznih danapolpuno
Ce uniititi takv pokrov.
udiniti?

40

Protivkise i vlage

',:.vaznije
je pronaci
ravnog
bitnenedostatke
potom
primi, ,?.a
materijale
skupeizolacijske
- : nanadinkojicedonijeti
ustedu.
Onamoie
' :vostruka
- povecat
ce se vrijednost
toplei
,'. zgtadeilistana,a smanjiti
grijanja.
troskovi
.," su krovovi
dobarprimjer
uskepovezar: toplnskeihidroizolacije.
Objemoraju
biti
jzvedene.
.,-:'lekorno
konstrukcije
Slo2enost
:znostsitnihdetaljauzroksu Stounatod
nizu
'-rnJaka,
od projektanata
do izolatera,
novi
:. mozeprokisnuti
i prijeuseljenja.
Za potodii
je tekmala
r .e secijeditisa stropadovoljna
priobradi
,::2nlailigreska
nekoguglailipro:' teodluke
popravka
o nadinu
krovtrebateme': rregledati.
DobrodoSli
suisavjetistrudnjaka,
::nekadi projekt
s kompletnom
dokumentaci- a\o takavpristup
problemL
obrcno
znad
pokrajnjim
::ro vecitroSak,
rezultatima
ipakje
jeftinih
: - ji odbrzihi prividno
popravaka.
'.i(o bi uspjela
sanacila,
nu:nisunekipredu:: Krovna
konstrukcija
morabitineoste6ena.
. ^Jia i popucana
ploda
armiranobetonska
:-rnonijepodloga
nakojojiete obaviti
solidan
:'avak.Popravljate
li krovdrvene
konstrukgredeidaske.Takvisu
: pregledajte
najprile
': .oviobicno
paslojeve
elastidniji
od betonskih
:: acje trebaosigurati
od savijanja
ilipucanja
:- mijeniti
suvremene
trajnoelasti6ne
folije.To
- sebnovrijediza spojeve
krovasazidovima
ili
.: roredimnjaka
krozkrov,
:avankrovnikadnijepotpuno
ravan.Uvijek
se
.:d s malimpadom
kakobi se izbjegle
lokve
plohe.Kako
: pravajezercausredprostrane
:.2 odvodvodebitnazadaca
krova,
tajmini:.an nagibje neizbjezan.
Obidno
se na dobru
:-strukciju
nanosi
betonska
ljuska
nejednake
premaodabra:: I nekakobisevodausmjerila
, stTant
Krova.
je tzv.slojza izjednacavanje
I'ugi povaznosti
' : ska.Ponekad
iznad,a ponekad
se stavlja
.:ld hidroizolacije
iliparnebrane.
Nisurijetke
- .:dbes dvatakvasloja.Prodori
vodeilipare
: -:orsit
ceseu tomtankom
i poroznom
slojusma-.ucipritisak
napojedina
mjesta.
Parnabranai
r.ozoiacija
moraju
sprijediti
dubljiprodorpare
.'ovnukonstrukciju
ilitoplinsku
izolaciju.
)arnabranaje ponekad
jednako
vainakaoi
-:. rsniizolacijski
sloj.Parakojase uvladi
u kon''Jkcijumozejol nastetiti
viSenegolikisa.Toje
r I mukliprotivnik
s kojimsevaljaboritinesamo
siropovima
i ravnimkrovovima
ve6i u drugim
: ovimazgradekojiodvalaju
topliod hladnog
'lslora.
rarnaje branaglavnazastita
toplinske
izolact',loderni
materijali
u oblikurelativno
tvrdihpoploda
-'etanskih
ilipolistirenskih
debljine
od 6
r: 10cmnudekvalitetnu
toplinsku
izolaciju.
Prije
r tradicionalno
nasip(Suta)
seprimjenjivao
de:fkSe vage

Niiim ne moiete zaitititi

krov izvana,Uzrcknevoljana ostat ce zatalien
ispodprivremenozaeeplienih o,te4enja, a para
Cenapuhnutipokrov na
nekomdtugommjestu.
Uzdizanievlaznog i
toplog naka ne moZete
sp jeiiti. NuZanje
temeliit popravak. Na
armIranobetonsku pIoi u
poslavi se porozan
slojza izjednaiavanie
tlakakoiice u obliku line
drenaine mre^e rcspodiielitipatu po ciieloi povri ini krova. TopIinska
izolacija zaiti6uie se s
dva sloja hidtoizolacije pamom brcnomodozdo
i zavrinim zaititnim
sloievima krcva odozgo.
Suha toplinska izolaciia
onemogucujestvarcnje
kondenzata,
Kod ovog ie krova sve
dobro napravlieno, osim
iednog detalia " spoj hidroizolacije s nadozidom
izvedenie nestruino,
pa rcstezanjem razliiitih
materiiala ubrzo nastaju
pukotine. Osim toga,
izolaciia niie dovoljno
uzdignuta tako da kosi
mlazevikiie natapaiu
porcznu ciglu, zaobilaze
izolacijski sendvie i prodiru do strcpa prosto je.
Neugodnoiznenadenje
za stanare,jet krov ima
sve ito mu treba:sloj
za izjednaiavanie tlaka,
parnu brcnu, toplinsku
izolaciju i prividno neoiteCenuplohu zawSnog
zaititnog sloja.Takvesu
poiave ieste pri nepailiivom polaganju sloieva
smolei krovne ljepenke.
Svispoievi ravnog krova i
zidova ili dinnjaka moraiu
bitiizvedenis uzdignutim
pokrovnimsloiemisa
za'ti6enim nwSnim
rubom.Limeniopiav
zaitifuie spoinomiesto
pa kiia s vjetromne mo^e
smoei zid.Porczansloi
za izravnavanietlaka
(zeleno)prckrivanadozid
do ispodlimenogopiava
kako bi se para mogla
odvesti iz konstrukciie.
Nasamomspoiupokrovni
se sloine izvodis oitrim
pregibomveCpostupnin
savijaniemkako bi se pri
ruzUei m rastezanjima
mogaopomicatibezopasnostiod pucanja.Kosinu
ili zaobljenjena prcgibu
valjapodup ieti ispunon
trokutastogprcsieka.

41

..a iuvatiimprovizacija.
Onostostenapravili
.:rzinumoglo
bisepretvoriti
u dugotrajnu
brigu.
r'e potpuno
dolaztdo izraZaja
tijesnatrojna
- trajnost
.ra: ulozennovac- kvaliteta
izvedbe
::: 1eravnog
krova.
. :e2ina ovrrrstranicama
p.ikazuju
cesce
:'cve pravila
njihova
otklanjanja.
Primijetit
.:: daje toplinska
zastita
diosvakog
sustava
-l
nijesamozbogugodnijeg
boravka
u toplom
pravilnom
:-J vecje preduvlet
funkcioniranju
: s konstrukcije.
Toplinska
izolacija
smanjuje
...tezanla
zbograzlika
u temperaturi
izmedu
:g podkrovom
ivanjske
studeni.
:.zm 5jateli o popravku
ravnog
krova,terase
pripremite
, =raZe,
postupak.
sezaterneljit
Kad
: aZljvoizvedete
mo:etemirnospavatt
i zabo. : davasod pogleda
u zvjezdano
nebodijeli
-o polametra.

',:.t materijalinudenova ikvalitetnija

rjeienia.
'': crleiu je spoi
drvenogravnog(hladnog)krova
: i zdom paralelnlm s gredana, Zbog neizbieinih
- --nakaizmedudviju konstrukcijaovoie posebno
-: igodno mjestoza hidroizolacijskeizvedbe.
Kruta
: :rnenska izolacijaovdje6e najprijepopustiti.Ovai
: njer pokazuje p mjenu hidtoizolacijske folije
::xtast FHID-K.Novi matetiialitrebajui nov naain
:'!avliania. Glavnazadacafoliieje sprceavanje
: .dora vodeu proslor izmedukrovai zida. Najprije
: rrcko dasakapolo'en stakleni voal (zuto) i liepi: ^1uivricen na zid. Na krovu se preko voalapolaae
' :'tzontalni sloj toliie.MaloSirirub
trebanajpriiesa- uli uzazid, a potomp biti foliiu iavlima kroz
- lijsku traku.Kraj toliietrebasavinutipreko alu'avala
. rminijske trake i zalijepiti dlluzijskim ljepilon.
. :'nad foliie koja se produljuje uzazid preklapa taj
,: Jj i Iijepise.Na rubovese nanosiPVC-sredstvo
za
: guranjeSavova(ljubiiasto).Nazidu se totija lijepi
' , ,,oali dodatnopriivriCuie letvomkoia
ie ujednoi
:, anacza p kliuini protil od bakrenoglimapribijen
' . gotniem rubu iavlom krcz oba izolaciiska
sloja u
: . lspod doniegrubaibuke umeCese elasti'na PE:<a (zeleno)i zaitiduje trainomelastoplasti'nom
-.som. Ovakavspojodliino podnosi vibrucije
- , enogkrova,a kod vecegprogibagredagornii
dio
:e ce se podici s krovazajednosa iliunkom.
, .3ltetan materijalosiguravatrcjnosti elasliinost
::)ja..a zaitita na zidu sprijeeitCeprodorc vodeipo
' : vecempuusKu.

I drveniravni krcvovi
trebajutoplinsku
izolaciju. Umetanjem
mineralne vune izmedu
stropnihgredaznatnose
smanjujugubici topline.
Ako ispod toplinskeizolacijenemaparnebrane,
onda tteba ugraditi
ploaeminerclnevunes
povriinom zaitiienom
plastiinom folijom.
Kakozruk slobodno
struj i kroz konstrukcii u,
a toplinska izolacija
je s donjestrane,sve
ito ie iznad izolacije
prcpuatenoje vanjskim
tempercturama.
Ovakav
krov je - hladankrov.
To,medutim,nema
iednake posljedice za
prostoriie ispod krova
ier drvena konstrukcija
ima malu masupa ionako ne moZeakumuliati
znaiaj nije zaIihe topIine.
Slojevisu:aljunak3 cm,
trosloina hidroizolaciia
krovnomljepenkom,
daskeod 2,4 cm,grede,
mineralnavunaI do 10
cm i podgledod lamperiie 2 cm.

Za spajanjearmircnobetonskog
krovapreko dilatacije sa zidom susjednezgradeIZOPLASTfolijaFHID-K
je poloZenapreko staklenog voala i umetnuta u Zlijeb
na visokon zidu. Ovai visoki zavrAetakdonje tolije
ujedno ie miesto na kojem zavrSavatolija polo,ena
na staklenivoalprekotoplinskeizolaciie.Ovajspoj(i
svi dtugi spojevi) osiguran je liiepljenjem difuziiskim
liepilom, nakon toga Zliieb se zatvara betonskim
uloikom uzidanim u cementnimoft. Na izlazu iz zida
folija je zaiti6ena trajnim elastoplastiinim kitom
(ljubiiasto)podloienim mekanomtrakom(zeleno).I
ostalipregibisu dobropodloieni mekanimumecima.
Nazavrsetkutoplinskeizolaciieie posebanuloZak
od izolaciiske truke koia s gomje idonie strcne
podrzava foliiu preko mekanih ielastiinih PE-profila
promjeru 4 cm (zeleno). Svi izlozeni zavrieci foliie
prekrivajuse PVC-zaititom(liubiiasto).Ovaislozeni
spoimoie bezproblemapodnijetisve vibracijei
progibe krcvne konstrukciie jer dvostruki spoj toliie
ploie niie
na uzvisenomrubu armircnobetonske
prievAcenza podtogu.Sveje mekanoielastii:no.
Otpornost folije na ultraliubidaste zrake samo
poveaavatrainost spoiana izlozenimdijelovima.
PovrSinepokriveneSliunkomdobivaiudodatnu
zaatitu protiv naglih klimatskih promiena. Sre6om,
suvremenimfoliiamato ne 6kodi.

43

Sto treba
znatikad
procurr
krov
ProkiSnjavanje
ravnogkrovazadaie
velikeproblemestanarimakoji 2iveu
najviSimkatovimastambenihzgrada
u gradovimaSiromnaie zemlje.Kako
bismopomoglisvimakoiimaie krov
nadglavompostaono6namora,pripremili smovamsavjetei poiainjenja
iz peravrhunskihstruinjaka koii u tom
podrudjuimaju svepotrebnostruEno
znanje,dugogodiinje iskustvoi vieitinu.A saznanjakakofunkcionirai ito se
moie dogoditis ravnimkrovomdobro
6edodii onimakoji zasadizlazena krov
samokad trebapostavititelevizijsku
antenu.
Saniranje
ravnogkrovaje teZakzadatakjer dovodedo sanacijaravnogkrova,zatimkako
prisanaciji
trebaodluditi
kako,na kojina6iniStonapraviti pristupiti
o postupcima
samojsanaciji,
da krovpostane
konadno
siguran
ifunkcionalante o izvedbisanacijskih
radova.
diogradevine.
Uzprimjenu
najnovijih
tehni6kih
i Uzroci I oSte6enja
tehnolo6kih
ravnihkrovova
saznanja
te uz bogatovlastitoisku- Probleme
iuzrokeo5te6enja
- na onekoji
podijeliti
stvou projektiranju
iizvodenju
ovakvihradova moZemo
u dvijeskupine
putkakvalitetnom
Zeljanamje da ivi pronadete
i nasta.iu
i priupotrebi.
tijekomgradenja
trajnomrjesenju
togproblema.
Vrlodestouzrocikojidovodedo brzogpropaPonajprije
trebare6ine6too uzrocimakoji danjaravnogkrovaleZeve6u samompo6etku
njegovognastajanja.
Ravnikrovje kompleksan
Kosi ktov
proizvod
za kojisu nuznaznanja,
vjestine
i masanhan
terijali.
tehnologijom
ravnog krova,
Znanjepredstavlja
skupaktivnosti
kojerezultirajuprojektom,
a podivaju
napoznavanju
arhitekgradevinskih
tonskog
oblikovanja,
konstrukci.ja,
gradevinske
materijala
lizike,tehnologije
te iskuswai novihsaznanjau tompodrudju.
Vje5tina
ljudekojiizvode
seodnosinaizudene
pojedinih
radoveuz stalnukontrolu
izvedbenih
laza.
je bitnasastavnica
Materijal
tog kompleksnog
jer on ovisiba6o primjeni
proizvoda
kvalitetnog
maosnovnog
hidroizolacijskog,
alii pomo6nog

44

Prctivkiseivlage

niie samo u
prigradenju
Uzroci
kojinastaju
vrlosuneugod- Problem
krovu, tu su i tasadni
jer
ni zahtijevaju
sanaciju
cijelog
krova.
elementi.
je prepoznati
Lakde
uzroke
kojisu nastali
zbog
naknadnih
oSte6enja
ilo5egodriavanja
krova.
Tosuobidno
mehanicka
oSte6enja
hidroizolacije
nastala
tijekomizvedbe
nekihnovihradovana
povrSini,
krovnoj
zbognepa:ljivog
baratanja
alatomtijekom
radaili zboghodanja
u neadekvatnoj
obu6i
krovu...
ooneorohodnom
Posljed
ice neodr2avanja
krovnihpovrSina
znatnosu ozbiljnije
i moguizazvati
vedeSteteu
samomobjektu.
NajdeS6i
uzrokje neodrZavanje
pravilan
Zljebova
iizljeva
slivnika,
stospredava
odvodoborinske
vode.
Pristup sanaciii
predtakvimproblemom
postavKadsenadete
je li pametnije
:' ala.Zanemarivanje
bilokojega
odta triele- ljase pitanje
ravnikrovili
sanirati
':nta priizgradnji
postojecegnapraviti
novogili sanaciji
kosi.Tadilemaproizlazi
iz nepoznava.')ra. a izazval
jskustava.
gradevinske
ce kad-tad
Stete njaproblema
i dosadaSnjih
loSih
Nato
je utjecala
:{0muporre0e.
protiv
i svojedobna
medijska
kampanja
J praksito se dogadaakomaterijalne moze
:dnijetisloZene
arhitektonske
zahtjeve,
kad
- ?crana
tehnologija
hidroizolacijskog
sustava
ne
USPOREIINI
- tie izdrialinaprezanja
KOSIKROU
RAUNIKROU
u krovnoj
konstrukciji, EIEI|,IENTI
.- l je krovizveden
afizikalnos neadekvatnim
;:osliledom
slojeva,
beznekogbitnogslojailije
potrebna
suglasnost
ne
'-{neadekvatno
dimenzioniran,
teakoseradovi
proiektanta
jer
: .cdenestrucno, izvodadi
nisukvalificirani
za
'nijenjenu
tehnologiju
ilipaknemaju
dovoljno
gradevinska
dozvola potrebna
ne
I iustva.
-0Sizbormaterijala
primjena
ilineadekvatna
i dokumentaciia
'lgu izazvati
pojavumjehura
i pukotina,
za"lr. istrosenost
ili raslojavanje
hidroizolacije, vriiemepripreme
znatnoduie
znatnokra6i
pukotine
:rvajanje
pojavu
slojeva,
nadetaljima,
: rdenzata
i vodeu slojevima.
kra6e
duie
radase na stropuizidovimas unutrasnje vriiemerealizacije
,:'aneobjekia
javljavlagai gljivice,
odvajase
ciienakostania
znatnove6a
manla
::uka...Uzto su velikproblem
i zanatski
lose
: .'edeni
radovi.
::fkise vage

45

metodu
Osimtoga,kosikrov kaosanacijsku
sanacijeravnogkrovanijemogu6eprimijeniti
kakozbogoblikovnih
takoizbogkonsvugdje,
razloga.
opravdastruktivnih
Svojuekonomsku
gradnjom
nostna6i6esamoondaakonjegovom
prostor.
Dakle,nema
dobivate
dodataniskoristivi
kojimputemkrenuti
da
dilemeve6samopitanje
krov.
bistedobilifunkcionalni
Postupci pri sanaciji rauno0 krova
tom problemu.
lpak,mnogiolakopristupaju
ponuda
izvodada
Prikupljanjem
od potencijalnih
obiinose bira najjeftiniji,
a to nejamdinikakvu
losetada6e do6ina
kvalitetu.
Akosveispadne
zagovarali
kosikrov
svojeoni kojisu strastveno
kaorjesen.ie
svihbriga.Akosteodludili
saniratj
za
ravnikrovrevitalizacijom
moratese odluditi
kojuZelitedobiti
opsegzahvata,
slupanjkvalitele
i za nadinnakoji6eseto provesliZa ispravnusanacijutrebanajprijeizraditi
projekti to naosnoviprojektnog
zadatkakojideIinirainvestitor
u suradnji
sa slrudnom
osobom.
Projektni
zadatak
elemente:
obuhva6a
sljede6e
Otvaranjekrovne ravnihkrovova
oblekta
zasnovana
na pukomnabrajanju 1. lstraineradove- naosnovipregleda
kostrukcijeu postupku
podnosi
pauSalnim
priiama
i
krova
ustanovljuje
se
zatedeno
stanje,
sludajeva,
ocjenama
uzroka
i
istraZnihndova
i postavljadijagnoza
se izvje5taj
o problematici
daje najboljiravnikrov- kosikrov
Uostalom,
cureikosikrovovi,
a nekisuod njih stanjakrova.
projekt- sadr:itehnidki
opissana kraju6aki sanirani
tehnologijom
ravnog
kro- 2. lzvedbeni
program
problem
nacijskih
radova,
kontrole
i osiguranja
va.Dakle,nije
u kosomili ravnom
ve6
troskovnik
radovate crteie
proizvoda
sanacijskih
u kvaliteti
kojikupujete.
Jer,najboljije kvalitete,
krovsamo onajkojibesprijekorno
funkcionira.krovai detaljeizvedbe.
postoje6eg
3. Fotodokumentaciju
stanlas
Ako pakidalje razmiSljate
o gradnjikosogili
problematidnim
mjestima
i osteravnogkrova,pogledajte
saniranju
naSutablicus naznadenim
pokazateljima.
6enjima.
osnovnim
usporednim
proradun
izikalni
Svakako
valjanapomenuti
daovisno
o vrstipo- 4. Gradevinskof
nosivosti
krovnepotkonstatidke
krovai potkonstrukcije
kosikrovmozeimatiduZi 5. Provjeru
je
plode,
projektom
predviodnosno
ako
vijektrajanja,
notadai cijenazahvatabitnoraste. strukcije
Radikalan
sanacijski
zahvatna
favnom
krovu

,+o

Protivkisei vlage

jenododatno
postojeceg
krova.
optere6enje
nedovrlobitnijer
trebaotkriti
lstra2ni
suradovi
postavi
dase pravilno
:tatkei prepoznati
uzroke
je na
zadatak.
Tajje diou projektiranju
baziran
pravilno
:eorilskim
iiskustvu,
no nakon
znanjima
projekt
izvedbeni
rostavljene
dijagnoze
slijedi
{oji morauvaZiti:
6injenidno
stanjena objektu,
propise,
gradevinskojizikalne
norrne,
zakonske
projekiirane
zahtleve
tehnolog
ije imaterijala,
u
inesmetan
rad,zahtjeve
investitora
slguran
isl., ekotrajnosti,
kvalitete,
arhitekture
cogledu
romskuopravdanost
i ekoloske
standarde.
tog
na zahtjevnost
i specifidnost
S obzirom
rosla,preporudujemo
da zadatakpovjerite
roduze6u
kojese specijalizlrano
bavitompromozevam
9e[6r projektsanacije
I e^latikom.
Hermatizacijakrova,
posebnooblikovanim
ponuda.
nnogoviSeuStedjeti
negolijeftina
elementima-tolijom
Kakomozete
bitisigurnidazbogmrljanastrooutrebamijenjati
cijelistrop?Nekisuseugodno
financijske
znenadili
kadsu nakonzatvaranja
<onstrukcije
za obnovucijelogkrovasaznalida
popravak
ilida
:rebaizvesti
samojednostavni
rroblem
nljeu krovunegou fasadi.
lzvedba sanaciiskih radoua
izvodada,
a u tomse
I na kraju,trebaizabrati
:odrudju
leskosnaci.Ulogje velikjersusanaje punopa nije
:i.erelativno
skupe.a ponudaca
pravoga.
Noipak,postoje
odabrati
.ednostavno
po(azatelji
pri
kojivan mogupomoci
)oredeni
paZnju
zborunajpovoljnijeg
izvodada.
Obratite
'a: cijenuiuvjetepla6anja,
referokove
izvedbe,
'ence,bonitet,
garancije
i certifikate.
jer
je bitna.a'ine smijebitinajvaznija
Ci.ena
rajskuplje
kaostonajjeftinije
neznadii nalbolje,
re znadinajpovoljnije.
Danasuvjetikreditiranja
postajukatkad
nvestitora
od straneizvodada
zadonoSenje
odluke.
Rokovi
Jresudan
element
zvedbeu praksinisudestood bitnogznadaja,
ponudada
mogubitivrlokorisna
a reference
.formacija.
jer se ne moraju
alii velikazamka
!i,j
.. .:i
poduzeca
Boni'tet
:dnositibai natajtipradova.
poslovarja.
a ga:a e odredenu
sli{unjegovog
'ancijeponudada
kategorija.
suvrlodiskutabilna
gradevnih
i mapreko Razvoj
tehnologija
gdjepoduze6a
arhitekture,
\a trzistu,
nastaju
i nestaju
napreduje
6imesepostavljaju
garancija
kao teriJala
nezadrZivo
rocl,ugovorna
izvodada
djeluje
-oismodobrenamiere.
i karakteristike
Zatobi bilodobrodase noviuvjetiizahtjevina svojstva
Krova.
ra podetku
radovaosigurate
baremjamstvom ravnog
je kemijski
sveagreproditajte Atmosfera
i mikrobioloski
materijala.
Pritom
svakako
rroizvodada
pogledu
je
postavlja
jamstvenom
jer
u
dodatne
uvjete
sivnija,
a to
formularu 0n
rnajsitnitekstna
postojanosti
materijala
u
sustavu
i
otpornosti
rbicnonajbitniji.
je u praviludokument
krova.
kojiizdaje ravnog
Certifikat
tehnologije. E k o l o S ksav i j e s ip, o t p o m o g n uvtias ok i m
:roizvodad
materijala
ili isporuditelj
bitno
materijala,
odlaganja
otpadnih
\jime se potvrduje
da je nekatvrtkaovlastena troSkovima
gradnji
krovova.
isanaciji
ravnih
napristup
ili utjede
za izvedbu
radovas njihovim
materijalom
prigradnjinovog
je jediniizravni
sve te 6injenice
koji Uvaiavaju6i
:ehnologijom.To
dokument
rjeSenja
bitno
krovauzodabiradekvatnih
izvodaca
za izvedbu ravnog
;ovorio osposobljenosti
Novac,
ulozen
i uzroke
zasanaciju.
6etesmanjiti
radova.
Jdredenih
stedobili
viSestruko
6eseisplatitijer
krug natajna6in,
Nakon
analize
svihpokazaielja
detaljne
pozitivnom
ponuda6a
ekonomkrovs dugorodno
covolinih
bitno6ese suziti,a tada6e siguran
poduzetnidka
pronaci
.'a6a
intuicija
onogpravog. skomradunicom.
:'olivkiSelvaqe

47

Membrana
protiv
krovnihrana
Planskirazvojhrvatskestanogradnjetijekomiezdesetihi
godina proilog stoljedakarakterizirabum
sedamdesetih
socijalnestambeneizgradnje.Ugradovimaniiu tipizirana
stambena
naseljasazgradama
kojeu pravilukraseravni
pri udarniikoj izgradnjinijese vodila
krovovi. Na2alost,
prevelikabrigao primjenikvalitetnihmaterijalai pravilnoj
izvedbi,a tomutrebadodatii loie ili nikakvoodrZavanje
tijekompustihdesetlje6a.Zbogtogaje danasnajbolnijiproblemstanarakoji Ziveu tim,ali i u zgradamakojesu gradene
u kasnijemrczdoblju- sanacijahidroizolacijeravnogkrova,
jer ti ptopustiuzrokujudaljnjepropadanjezgradai ozbiljno
ugrcZavaju
stambeni
standard.
Starehidroizolacije
izgubile
su svojufunkciju,
bilozbogisteka
rokatrajanja
ilizbogneadekvatne
ugradnje.
Cijelu
tu situaciju
dodatno
kompliciraju
i mr5avi
fondovi
zaodriavanje
zgradaiz kojihbi
se trebalifinancirati
zahvatisaniranja.
Naime,
dokkrovovisvevisecurepriiuvnifondovinisu
dostatni
nizamnogo
manjehitneintervencije. Zavrsnislojravnihkrovovaje
dionajoptere6eniji
Nekadje gotovoiskljudivi
materijal
za hidroizo- vodom.
ZazavrSni
slojprimjenjuju
seraznimateliranje
ravnih
krovova
bioje bitumen.
Tajorganski rijalipoput:betonskih
ili kulirploda,
kerami6kih
materijal
ojaaanarmaturnim
slojemdominira
u plodica,
Sljunka
ili tucanika.
Problemi
nastaju
polaganja
sendvidu
ravnihkrovova
u svimklimatskim
zona- baszbogneadekvatnog
togzavrsnog
maSiromHrvatske.
No,priprojektiranju
slojeva sloja.Kaoprimjermoguse navestibetonske
ravnihkrovovanisunaZalost
gdjesusljubnice
uvijekuzimaniu plodeu slojupijeska.
zapunjene
obzirtehnoloSki
nedostaci
togmaterijala.
Osnov- KaIran0m,
jest
na optere6enja
petatakvognadina
polaganja
plo6a
bitumena
Voizlazeiz nlegove Ahilova
slruktureosjetljivena prirodnelemperalurneupravoslojpijeskai katrankaobrtvilo.Uslijed
cikluse,
kojigadovode
dotodketaljenja
nalletnoj temperaturnih
razlikai ultraljubidastog
zradenja
jari,dokzavelikih
postaje
gubisvojelasticitet.
zimskih
hladno6a
vrlo katranznadajno
krt.Rastopljen
podlogu Uzdodirnuolohus betonskom
i zavaren
za betonsku
olodom
dolazi
preuzimado odva1anja,
bitumen
radi zajedno
s njom.6ime
dimese stvarapukotina
kojase
naprezanja
kojagadodatno
optere6uju,
Uklanja- s vremenom
5iri.A to oborinskoj
vodiotvara
njemnedostataka
na ravnimkrovovima
prodor
klasid- nesmetan
do pjeS6anog
slojau kojemse
postavlja zadrlava.
nogsustava,
kadsetoplinska
izolacija
U zimskom
razdoblju
ta se skupljena
pajojse pove6ava
ispodhidroizolacije,
vrlodestoje uodenoda vodasmrzava
volumen,
Stou
bitumenske
trakenisudodatno
toplinski
izolirane konadnici
dominoefektomizaziva
daljnjarazarakakobi se hidroizolacija
za5titila
odtemperatur-njau svimslojevima
konstrukcije.
Vla2nipijesak
je poglavito
nihoscilacija.
podloga
Tajproblem
izrazen postaje
za razvolbiljaka,
savr6ena
sto
kodneopteredenih
gdjeje se mo2eprimijetiti
neprohodnih
krovova,
nasvakom
ravnom
krovukojl
bitumenska
presjeku
trakadestoi zavrSni
sloj.
u konstrukcijskom
imapje5dani
sloj.lz
Dotraiala bitumenska hidroizolaciia
plodapodinje
razorenih
sljubnica
betonskih
rasti
projektiranje
Tradicionalno
optere6enih
ravnih travai korov,pacaki slabljaste
biljke,a njihovo
krovovakrijenizzamkiodgovornih
za ozbiljne korijenje
imapoguban
utjecaj
nahidroizolaciju.
posljedice
odnosno
oStecenja
hidro- Bezobziraito je uzrokovalo
bitumenskih
raspadhidroizoizolacija.
lacijeposljedica
uvijek
ista
voda
imaotvoren
1e

48

P r o tv k 5 e i v l a g e

tr

izvedba
su mogu6nosti:
djelomidne
sanacije,LUEVO: Evo kko izglenaklobuiana stara bipokuSavaju
ito uglavnom
suvlasnici
zgradakoji da
tumenska izolacija koja
pomo6
iive ispodravnogkrovauz
samozvanihse odigla od podloge.
majstora.
No,takviparcijalni
zahvati
dajuupitne
rezultate
izasigurno
nisutrajnorjeSenje.
potpuna
Drugaje mogu6nost
sanacija
ravnog
postojedih
krovauklanjanjem
slojevai apliciranjemnovebitumenske
izolacije,
Tavarijanta
zahtijeva
mnogofizidkogradaidugotrajan
proces,stopoveeava
troskovei otvaraproblem
zbrinjavanja
otpadnog
bitumena
kojinespadau
ekoloske
materijale.
Osimtoga,akose problem
pokuSa
primjenom
rijeSiti
istogjzolacijskog
sustava,kojise ve6pokazao
lo5im,nemasmisla
ponavljati
greikeiodekivati
dobarrezultat.
je potpuna
Jedinopravorje6enje
sanaciia
jedravnogkrovatehnologijom
kojaomogu6uje
nostavno
i brzopostavljanje
hidroizolacije,
bez
postoje6ih
ruSenja
slojeva,
stoznatnosmanjuje
je mogucpripostao
tro5kove,
Takavtipsanacije
jerse hidroimjenom
materijala
novegeneracije
jednostavno
postavljaju
prekopostoje6ih
zolacije
Akosesondiranjem
slojeva.
utvrdi
daje toplinska
izolacija
oste6ena,
trebaje obnoviti
ili postaviti
novuu potrebnoj
mjeri.
Kadse postavlja
novahidroizolacila
onamora
zadovoljiti
niz uvjeta:morabitiotpornana sve
vrsteoborina
i na UV-zradenje,
moradobropodnostititemperaturne
razlike,
bitineovisna
u odnosuna podlogu,
olpornana kemikalije
kojesu
sastavni
diooborinskih
voda,ptidjeg
izmetaitd.
Novahidroizolacija
moraimatizadovoljavaju6e
euti prodireu konstrukcijske
slojeve.
A kadse mehanidke
karakteristike,
bitiotpornana lete6i
svenavla2i
itoplinska
gubisvojeka- plamen,
prihvatljiva
izolacija
ekoloski
i, stoje vrlobitno,
'akteristike
je izvesti
pa koeficijent
toplinske
vodljivosti
tr nuZno
homogene
spojeve.
'aste,dokvlagau armiranom
posebno
betonuuzrokuje Medumaterijalima
novegeneracije
<0r0zrlu
armature.
Takvaranjena
progresivno
propakonstrukcija
pridonosi
:a aemudodatno
parodifuzni
i
tilek,odTosno
parakojau zagrijanoj
vodena
konstrukciji
'avnogkrovaizaziva
klobu6anje
bitumena.
f,ako sanirati posliedice
Premaopisupostojeieg
stanjapostavlja
se
oitanjekojibi nadinpotpunog
saniranja
hidroizolacije
biotehnidki
ispravan.
Svakako,
bilo bi
'rajbolje
postavitinovuhidroizolaciju
i, akoje
ootrebno,
obnovitiostaleslojevekonstrukcije
'avnogkrovauvaZavaju6i
njihovenedostatke
i
rgrani6enja.
podrazumijeva
U praksitakavpristup
sondiraTjeslojeva
kakobi se utvrdio
stupanj
o5te6enja.
jer
Toje presudan
korakkojise nesmijezaobi6i
.eki slojevimogubitinepovratno
o6te6eni.
Pri
sanaciji
bitumenske
hidroizolacije
obidnose ne
je slanjupostoje6aloplinska
Jrovjerava
u kakvom
zolacija.
A znaseda vlaznailivlagomunistena
prijetinovimkvarovima
:oplinska
izolacija
nakon
sanacije,
Zatoslojtoplinske
izolacije
trebaisusitj
izamijeniti
ovisno
o stupnju
odte6enja.
Kadje rije6o sanaciji
samehidroizolacije,
tri Nanaianjeiednoslojne krovne membrane ecoseal
: ' ! t i v k l S ei v l a o e

49

jednoslojne
na
nabazi su cvrstommrezicom
stoim dajeotpornost
trebaistaknuti
hidroizolacije
gume,kaoStoje npr.ecosealTosu silupodtlaka
i vjetar.Uzotpornost
naagresivne
sintelidke
potpuno
zavr5ne
i mikroorganizme
suekoloSki
armirane,
termozavarive
krovnemem- kemikalije
jer ne sadrzenijedanhalogenini
prihvatljive,
gume(TPO- termoplastidnog
braneodsinteti6ke
poliolefina
za kancerogeni
Kompatibilne
su sa svim
na bazipolipropilena)
dizajnirane
sastojak.
kojisemoguna6inakrotrajnuzastituod svihpostoje6ih
vremenskih
ulje- postoje6im
materijalima
ravnog
krova.Kod
mehanid-vuistabilne
caja.Naravnekrovove
se postavljaju
sunaradslojeva
potrebno
punoplo5nim
kimpridvr56ivanjem
ravnih
krovova
najdeSie
nije
ili
lijepljenjem.sanacija
- akoje toplinska
postoje6e
Primjenjuju
izolase ve6punih'18godina,
Stopru2a skidati
slojeve
potpunu
itrajnost
hidro- cijau zadovoljavaju6em
sigurnost
u performanse
stanju- stoumnogome
izolacije.
i pojeftinjuje
rad.
ubrzava
pramienjuiu
Hidroizolacija
ne
optere6uje
konslrukciju
zbog
se
.Kako
Ecoseal-membrane
maleteiine (1,02kg/m'?).
Troskovi
su potpunovodonepro- izuzetno
pusnehidroizolacije
kojeseZuod rubado ruba odrZavanja
krovasu minimalni,
a u sludaju
mekrovazboghomogenih
termozavarenih
mozesejednoslavno
zavaspojeva. hanidkog
oste6enja
godinanakonugradnje.
Smanjuju
temperaturni
Sokna zgradui Stede ritii nekoliko
Uztakve
jer
za
ne
zagrijavalu
energiju klimatizaciju,se
karakteristike
ecosealmembrana
omogucuje
na suncuzbogbijelereflektivne
i jednostavnijih
boje.Otporne oblikovanje
suvremenijih
sustasunasvevremenske
uvjetei natemperature
od va za za6tituravnogkrova,bezobziraje li rijed
-45"do+100"C.
kaoi nalete6i
Armirane o novogradnji
ili sanaciji
olamen.
starogkrova.Ecoseal
omogu6uie
stopostotnu
zastituobjektanajmanje
godina,
krozdetrdesetak
Sanaciie prohodnog raunog krova
Od svihmoguiihkaoprimjerprikazat6emo
prohodnog
vamrje5enje
ravnogkrova
sanacije
ecoseafmem
branom. Pri pregleduravnog
je da
krovaviSestambene
zgradeustanovljeno
je zavrsnislojod betonskih
plo6a40x40cm s
reskama
ispunjenim
katranom,
uslijedtermodinamidkog
Plode
rada,doZivio
ozbiljna
o5te6enja.
popucale,
sunanekoliko
mjesta
a nadrugima
su
je potpuno
Katran
izguse uzdigle
od podloge.
jerje zbogtemperaturnih
i
biofunkciju
oscilacija
podutjecajem
postaopotpunokrut.
UV-zradenja
l\4rvio
nijeuop6e
se,a nanekimgamjestima
bilo.
Naspojukakanai plodazamijeceni
subusenovi
trave.
Holkelisu ispucali
horizontalno
lvertikalnoi
odvojili
seodnadozida,
ZateEenostaniena krovup je sanaciie
je ustanovljeno
Sondiranjem
daje pijesak
u koji
plodejakonatopljen
su poloiene
vlagom,
dokje
hidroizolacija
bitumenska
bilapunapukotina,
a
slojevisuse razlistali.
je utvrdeno
Pregledom
da betonski
estrih- kao
podloga
za polaganje
bitumenskih
traka- nije
pretrpio
znatnaoSte6enja
takoda je toplinska
izolacija
oslalasaauvana.
Natemelju
ispitivanja
i ustanovljenih
o5te6enja
je sanacijsko
projektirano
rjesenle:
. najprije
je trebalo
po cijelom
otu6iholkele
opseguravnogkrova,uklonitisamoniklo
bilje
i skinutikatranske
sljubnice
izmedubetonskih
Dloca.
podlogupolazese geNa takopripremljenu
otekstilkojiimauloguparorasteretnog
sloja,a
je i
na njega- ecosealmembrana.
Predvidena
ugradnja
na svakih50 m2povrSine
odzra6nika
kakobi se omogu6ilo
dodatnoodzradivanje
krova.Ecosealmembrana
se podiieuz nadozid
lzgled fuova nakon sanacije ecosealmembranom
i dimnja6ke
vertikale
oko10 cm uslicavanjem
Prolivki6e i vlage

ecoseallima
na kojise zavaruje
membranailiodvode- trebabiljeiitiu dnevniku
odrzavanja
je
prevucen
polimera.
slojemistog
Takvim Krova.
.er
.jesenjem
- naravnikrovnesmijuse
je bazennakrovu.
po- 6. Krovnijeskladiste
Jormiran
Nakon
je provjera odlagati
stavljanja
hidroizolacije
napravljena
raznimaterijali
ni vu6iraznitedkipredvodonepropusnosti:
slivnici
suzadepljeni,
a krov melt.
vodom48sati.
7. Akoprocuri- najprije
trebaistraziti
uzrok.
.eostaonapunjen
Sedam kolaka za dugovieGan krou
laMoZdaje
krivnekizadepljen
odvod,lo5acijev,
ploda,
prozori
Zeliteli seosigurati
davamhidroizolacija
kva- bavapokrivna
losikrovni
itd.Treba
tetnolunkcionira
idugo trajetrebapostovati pratitipodkojimuvjetima
dolazido procurivanla
- jakaili laganakisa,smjervjetra,lemperatura
sedam
bitnihkoraka.
Akosteve6saniralisvojravnikrovizuzetno i vrijeme
tijekomdanasu bitniznakoviza utvr(valitetnim
prestaje
i dugotrajnim
materijalom
otpornim divanjeuzroka.Provjerite
li procurivanje
1asvemogucevremenske
uvjetei daje izvodad neposredno
nakonkiseili se nastavlja
i kadje
'adovakvalitetno
obaviosvojposaouzvodenu krovsuh.Uztakveinformacile
mnogoje lakse
problem.
3robu,obavilistenajve6i
dioposla.No,kakobi dijagnosticirati
kvari rije5iti
nastali
Jbnovljeni
krovzaistabiodugovjedan
trebaga Uaian ie elaborat
'edovitoodrZavati,
a zalo preuzima
odgovornost Trebanapomenuti
da svakojsanacijikrova
jer svakipojedini
rlasnik
ilivlasnici
zgrade.
trebapristupiti
individualno,
Zadugi funkcionalan
Zivotni
vijekva6egkrova, krovimasvojespecifi6nosti,
a posebno
suvaZgreporucujemo
prije
vam:
ni detalji.Zbogtoga,
negostose pristupi
pregledkrova- odvodi,slivnici, samojsanaciji,
preporuaujemo
1. Redovit
izraduelaborata
plodeild,- kakobisteosigurali
pravilno sanacijeravnogkrovakojiobuhva6a
Sljunak,
utvrdivanje
'unkcioniranje
iuklonilirizikod procurivanja
i postoje6eg
stanja,prijedlogsanacije,izradu
povrSine.
rSte6enja
krovne
detalia
itroskovnika
radova.
Nijedan
materijal
ili
- inspekciju
2. Nadzor
i odrzavanje
krovalreba proizvod
natrzistune moiese primjenjivati
kao
.tapraviti
baremdvaputgodi6nje,
npr.u prolje6e univerzalno
rjedenje
za pojedinadne
situacije,
jesen,nakonnevremena,
naknadnih
radovaili jer svakapozicija
nazgradi- ravnikrov,terasa,
ltervencija
kojemoguutjecati
nahidroizolaciju.zelenikrovitd.imasvojespecifidnosti
I izlozena
3. Priodrzavanju
trebaredovito
uklanjati
zaga- je razliiitim
utjecajima.
Stogaje uvijekpreporu6Jenjai niknulebiljkete uklanjati
li56eda se ne ljivoposavjetovati
se sa strudnjacima
kojiimaju
oi poceoslvaratihumusi da se ne bi zadepili iskustva
u sanacijama
i izolacijama.
Jdvodi.
S krovatrebauklonitisveotpadne
ma- Hidroizolacijski
isanacijski
zahvati
vrlosu zaplo6a,
:erijale- odreske
potpore
davle,
vijke,a pogotovo htjevni
i nemoguseizvoditibezstrudne
<omadi6e
stakladanebiostetili
membranu.
i znanja.
Zatoje najboljeobratiti
se specijaliziposebnu
paznju, ranimtvrtkamakojepruZajukupcima
4. Krovnidetaljizahtijevaju
strudne
pricvrsni
cogotovo
elementi
i odvodi.
informacije
itehnidkeuputeuz prepoGradevne savjete,
raterijaleizloienekorozijitrebaredovito
tretirati rukuza izborkvalitetnih
materijala
dokazanih
u
premazom.
:dgovaraju6im
praksl.
zastitnim
po5.Radove
nakrovu- ukljuduju6i
eventualne
Jravkemembrane,
razneinstalacije,
ventilaciju
Pravilan i ozbilian
ptislup izolacijama
gatantira dugovjeCan
ktov

t ' r r v k i s ei v l a g e

51

Fizika

umiesto
kemiie
Oploieneterasei bdlkonina kojimase ne videtragovi
minulihgodinapravasu rijetkost.Unatoi napretku
graditeljstvai svebrojnijimsredstvimaza brtvljenjei
IijepljenjeploEicaiini se da imje vijek svekra6i.I naoko
besprijekornekonstrukcijeponekadpropadnuza nekoliko
godina.Joi je gorekads netomobnovlienogbalkonave6
prvezimeotpadnuploEice.I sveto unabe primjeninovih
premazai materijalaotpornihnazimske
vodonepropusnih
uvjete.Uiemuje problem?
i a c e r t f i k a t eo
M a k o l i k os e p o z i v a l n
praskastih
vodonepropusnosti
ljepilai brtvenih promjenom
temperature
neujedna6eno
mijenjaju
podnim
masa,povr5ine
vodonepropusnosti
s nalijepljenim
oblogamavolumen.
Timese problem
proiirujena podlogu
nikadnepostizustopostohu
vodonepropusnosl.oblogaioplodenja
iostale
gdjeje slojevekonstrukcije.
Toje najizrazenije
kodterasai balkona
zavrsna
oblogatrajnoizlozena
svimklimatskim Dakako,
za osnovnuzastitusvihpovrsina
promjenama.
pokazuje
No,iskuslvo
da najve6a izlo:enihkisi,snijegui ledunuZnoje da gornja
opasnost
ne prijetiod propuStanja
vodekrozpo- plohaimabaremminrmalan
nagibkojiubrzava
pona6anjaotjecanje
vrsinuoblogeve6odneujednadenog
vodejerjedugotrajno
zadr2avanje
vode
pojedinih
pogubno
paotjecanje
malerijala
uslojene
konstrukcije.
iza najotpornije
materijale,
Naime,
materijali,
makakoslidni, imave6izna6ajod najbolje
vodootpornosti
svigradevinski
osipa s guranekemijskim
premaza
imajuvrlo razlidite
koeficijente
istezanja
zastitnog
svojstvima
iliimpregnacije.
Takosei najtvrdibetonizloienki5iivlazipostuPBIKRIUENI UZROGI PROPASII BATKOIUA
pnonatapavodom,Stoje pogubno
za sveostale
je
materijale
kojima
u
dodiru.
s
primieniuiu
Prioploieniubalkona
seploiiceotpornenamraz,
padneispodnistice,
Kadtemperatura
a voda
vodootporna
liepilai masazalugiranie.
Unaioitomuovesuoblogei
u ledi pove6a
volumen,
molekularne
se pretvori
oplocenia
uglavnom
kratkog
viiekaiernarazli6itim,
ivrstosliubllenim
priietiodrazlicitog
ponagania
pri
materiialima
naiveca
silenezadrZivo
razaraju
betonsku
strukturu.
opasnost
promienama.
temperaturnim
Kakosupritomu ig molekularne
sile,
Medutim,
ni su5enjeni zagrijavanje
mokrog
kombinaciia
bespriiekornih
materilala
rezultat, betonanijemanjeopasno.Na vi6imtemperadaienakralupomiavaiudi
Dviieseriieerteiaobjainiavaiu
nevidliive
uzroke
velikihSteta:

Tipiino opbeenjebezitekve
hidroizolacii e - uobiEajena
ivredbana kuaamau priobalju,
Naoko,sveie u rcdu.Meitutim...

52

promjenei os
... temperatume
cilacijerelativnevlaZnostiznka
od samogpoietkanzaniu
struhluru konst ukciie.

Zbog Hzl i6 itih koelicij enata

termiEkog i stezanja zagrij ana
amiranobetonsk Dloia
rczvlaEi estrih, tjepilo i ploiice.

Kadzahladii Wdnenia, ugraalenimsematerijatimasmanjuje

volumen,PbA se uteZaa lje
pilo u dodirus ploEicommruL
Protivkisei vlage

Iuramav00ase u mokrombetonupretvara
u paru,kojapriSirenju
i diluziji
djeluje
i svojim
prcdivom.
tlakompa lakoodiie i
Univetzalnaje
otkidahidroizolacijske
podloga za
polaganie ploEica,
sloJeve.
a objedinjuje
Z a o p l o d e n j ak e nekoliko bitnih
rami6kimpl06icama
funkciia:
je difuzija
najopasnija
. fiziEki odvaja
jer im
podnu oblogu od
pareiz podloge,
osnovnepodloge,
napadamekui poroa
ravnomterno
pozadinu.
znu
A para
rusporcit ujeo ptere6eni e,
kojadospijeu struktu. oblikujeNilagodljiv
vodonepropusni
sloii
pri
ru krtogma-terijala
dilataciiskuplohus
prvomse zahladenju
horizontalnimpomacima
pretvarau kondenzat
do2mmitotziiskim
kojise mozei zalediuviianjemdo 1mm,
a suslavomzradnih
ti...
kanalau profilima
Nezgodne
su i kompreuzimaulogu
bi na ci j e u s l o j e n i h ,
paronsteretnogsloia.
medusobno
sljubljenih
ili slijepljen
ih materijalakojise odlikuju
'azli-6itim
pa imsvaka
koeficijentima
istezanja,
TipiEnaoite6enja terase
neujednadeno
mijenja
temperalure
cromjena
koiu nisuzaititile ni
pojavljulu
volumen.
na
Naprezanja
kojasepritom
tvideptoEiceni
vodootpornoIiepilo...
povr5inama
postupno
i pojedidodirnim
o5te6uju
re materijale
kojiseodlikuju
najboljim
kemijskim
f,sobtnama.
Prioplodenju
terasai balkona
najdes6e
se od
.azli6itih
materijala
oblikuje
nezgodna
uslojena
<onstrukcija
u kojojse, poputrogovau vreci,
povezuju
plo6a,
avrslo
armiranobetonska
hidroizolacija,
cementnaglazura,bitumenska
plodice
ljepilo,
estrih,
i masazafugiran1e...
Moguieposljedice
razorno
takvoguslojavanja
dopustaslobodanprodor
Sieluju
nakonslrukciju,
doksustavi
schfuter
nude Dok troba-sustav
podlogu,
vodeu betonsku
a potomje odvodi
prislup
problemu.
rolpuno
drukeiji
potpuno
dltra
zaustavlja
svakiprodor
Razniprofilii prolilirane
folijemedusobno
su drenaZom,
prema
nosivoj
konstrukciji.
prilagodeni
pro?ko
da se ne opiru{izikalnim
elemente
uklju6uju
originalne
njenamakonstrukcije
ve6ih iskoriS6uju
za opti- Sch/uter-sustavi
traka- kojivamomonalnoneutraliziranje
klimatskih
i temperaturnih- od profiladosamoljepivih
jednostavnu
gucuju
i brzugradnju
ilisanaciju.
ljecaja.

-apunienim sercakamapoHjuju pukotine,pa i materijali

o,'deni kaovodonepr opusni
vodu.
* nezadrZavaju
,-:tY ki6ei vlage

KiSalakoprodirekoz pukotine Nakonnekolikociklusa

i natapaestrih,Usfiledili potom smzavanjalotapani a voda
ja6imnz, poveCanivolumen
Drodirei u arnianobetonsku
zaleitenevodesmruilie estrlh. plodugdierazomiWocesi.,..

... poprimaiuopasnerazmierc,
I balkonaotpadajubetonski
komadLa narazmtvlienom
se
estrihu kli naju pb eiace.

53

P
t'i. ainiftnabetonskL! nloiL! iloloZen je
esiiilt. .: na iti je iianese;ic :;etilc !.oje ptei,.;it'a i eii:inii |t'; itr.iila a)te'jnice
t:. "?t1ia1'a;n
r!loaes 'i?tin-2lijebom.
it.tttL:

! 1sl,ase ljcii!o.clmahpalaZc
"t?,Jrade'
pra;iIitana clih a-ialij a. pIaaa-do'pIoce.
bezpreklape.a spojevise nal.nadno
pteIj eplj uj L!nep rapusnom lierdi-!ral{otn.

DLlilrte clotlia clitra-folijei zida obostrano

se rtanosi liepilo.a na prcdnji rub balkona
lzostavljase barin-zlijebs okapnicomkajih
ina nelolil@ '/rsta.

4
Zeiim se uzaz,id.obosiranadu2
kuia.prel.oljepilapoloii l(etci!ttaka kojamse prclffivailjepila
kojin je pak polffivenspoj
prciila oJ<apnice
s di a-tolijam.

=
iGrdi-trakaiini sve preklopei
spoj etle vodanep top usnin a, a
padnosii vtlo visok ilak vocle
ili parc. Tal.oclitraposiaje
nepropusnanetnb|ana.

Ditta cliielicijelukonsttukcijuu dvasloja,

odvajajucifunkciiupodlogeod fL!nkcija
obloge.TimesL!isl<ljuieniLtjecajipodloge
na oploienje.ali i utjecajioploienja na
donjeslojeve,pa '!temensleprcmjenene
mogu na6koditi balkanu,

l\lalen nanosenjaljepilaprelio
ciieleplohe.uzazid u ljepilose
siavlja ek-dilexproiil. tla njidu
stftznjituboviVvaelteda,a
potamse aploiuje ciielibalkon.

JGdsuncezagrijeploiice (i ljepila).taj se
gotnji slai isicic. ZahvaljriLtci aiilianoj
dilt aJoliji istezanjese ne pteDoginadotlje
sloierc.I'-boienidijeloviiolijese cletatmiraju.na osliovicaasiaiezalijepljenana
esitihu. Nemakidanjavezamedu...

1/eriikalne
ploiice se uljepljuju
ptelrc ek-clile)!a.
Spojje iwst i
iraino neprcpusan.Posljeclnji
vailiskircdploiica strii prcLo
tuba na prcfilu olapnice.

... slojevimaniosteceniana doclirnim

powiinama. lsti se uainakditft-ialije
oeiiujeiprizahladenju.Tadase placice
ute;u, izboieni dio protiliane iolije
cleio!mia se na drugu sttanu,a donje
rcvnepartrcineosiaju urednonalijepljene.

G
Pctrcje 1ihladno wijeme" ohladii 6e se
i aI rni ra nabeto nska po dl oga. Njeni tn
LtiezanjemizieclnaeLljese voltlnen gonjeg
i clcnje! elaja. a ialija poprinla nonnalan
oblik.

54

i{ad se ienpefttura ustali, nema nikakve

pt otnjenevalumeDa.Medulitn. patakaj)
izbija iz vla2ne armircnabeians!.e plo;e tu
nc mo2e !1c?iie;ida tjepiianiiido ploiica
ircski.

ZahvaliLtiuci
supljinamau pt ofilu ialije.
para iz podlogenetnanilekav lheni utjecaj
wc se icclnalil,a
rasptiLtjc
ispoclcijele
ialiie ipostupna ishlapljuiektaz obodne
dijeIove osuiene konslru!rcije.

D-it::j:l:tl:ld:ilyl
p-lnu yaill:9yltosti y stuiaiupoievepukotina
J pootozt'PodlaNtmsuncempbcice seistezu.a protiliranase
Ndloga odnahp lagoduje.

Kadzag.riianibetoniti estrihpromiienivotumen.a pukotineseprciire, toliiase vraia u nomalanoblik,Ptiton obloja s ploiicamane

puca ine otkida se.

oblogase uteZe.a uzdignutiprofildio ditra'orrledercrmtrase u suprotnom

7::,!:9!2!-3!!r!:!i!
smjeru.

Prihladenjupodtogeistiskanjupukotinatotijapoprimanormatan
oblik.Unatoedebimacijama,'toiiia
ie u puncijtiniciji.

Uspieinim od.vaianjemsloieva ditra+otiia

4nntcule uqecal pate unutar
<on.strukciie..Pritomni noCenje plodica i
.esKrnue vecaopasnost-

Kad kiia natopi reike, pa voda dosDiieu

ljepilo, ditra sbredava inoienle doijih
slojeva konstrukcije, pa vodonepropusnost
liepilai reiki gubi uobiiaienu vaZnost.

Vodase uglavnom skuplja u proiirenjima

uz izbodeni dio protila i ostaie iznad tolije.
Timesu traino iaiticeni doiii sloievi- a
toliia ostaji ivrsto natijeptftlnan6 estrih.

Akose pritom temperatura spusti ispod

1iitice,a vodase prctuoti u led,povecanje
.olumena defomirat ie samo tdliju-

Cimzatopli,a led se otopi,vodase

postupnoisuiuje isparavaniem
kroz reike,
LjepiloostajeneoiteCeno.
a podlogasuha.

lskoriitenjem
fizikalnih
osobina
nate iatai vie.
iton Winienonnehaniikihieaenia;ustavse
lakoprilagoduie
pronienana.
svimklimatskin

: ::v kise vlage

55

Nova
kola
ravnog
krova
Serijaolujnihnevremenas pravim
kiSnimpotopomotkrilaje svu ranjivost
mnogihravnihkrovova.Pritom nije
bila vaZnastarostkonstrukciieili vtsta
zgrade.Kaoneugodnoupozorenjepred
zimupodjednakosu prokisnulikrovovi
velikihindustrijskih
halai teraseobije
teljskihkuia. Oiito da ravnekrovove
trebaod kiie zaitititi na nov naiin.
KadkrovpropuSta
vodu,uzrokseobidnohaziu Bavankrov(amircnobetonskapbea nadograitedijelukude)naieei6ije izvorproblemas kiiom.
o5tedenju
najgornjeg
vodonepropusnog
sloja.la- nom
Temeliitoje sanhanarmiranomhidroizolaciiskom
koje to u brojnimsludajevima
todno,ostedenja
su tolijom SIKAPLAN
15G,Sviprcklopifolijezataljeni
destotekposljedica
lo5eizvedbe
cijelekonstruk- su vru6imzrakon.Zbogzataljivaniasu i obrubiod
cije.TakvekrovovenuZnoje ponovno
sanirati PVC-limakko bi senalefijal mogaosvarivatiu
sPol.
kvalitetnim
materijalima
kakose ne bi ponavljale nePtoPusan
greSke
lodegizbora.Zagreba6ka
tvrtka/nteco
pri sanaciji
susrela
ses takvimproblemom
krova
tvornidke
haleZEPd.d.(1995.),
te je po prviput
primijenjena
pridvr56ivatehnologija
mehanidkog
lsDodsvihlimenih
obrubaili PVC-om
pokivenih protila
je trukd
nanesena
Pu-kitakojaosigunva
nepropusnost.

56

njahidroizolacije
naravnekrovove
iterase.
hidroizolacijska
SlobodnopoloZena
folija
posebnim
pridvr56uje
se za podlogu
spojnim
- vijcima,
vijcima
ilipakpopelementima
s tiplima
zakovicama.
KakopritomvijciprobuSe
foliju,sva
pokrivanjem
semjestapridvr56enja
hermetiziraju
istomfolijom.
pazljivo
Rubnizavrseci
izvodese posebno
na
pripremljenoj
podlozi
plastificirau oblikulimenih
profila
presvudenih
nihtrakaililimenih
PVC-om.
lzborzastitnepresvlake
odreduje
materijal
kolim
se ookrivakrov.
velikikrovoviu noNa taj nadinse pokrivaju
vogradnji,
a mogude
su ivrlouspje5ne
sanacije
lakihkrovnihkonstrukcija
s limenimpokrovom
- od profiliranog
ilidelidnog
lima- kroaluminija
vovas drvenompotkonstru
kcijom,od lakih
betonaili plinobetona
te krovovaod tankiharmiploda.lstametodapridvrs6ivanja
ranobetonskih
je i prisanaciji
pogodna
ilihidroizolaciji
klasidnih
ploda.
armiranobetonskih
Prolivkise i vlage

Nova
koila
ravnog
krova
Serijaolujnihnevremenas pravim
kiSnimpotopomotkrilaje svuranjivost
mnogihravnihkrovova.Pritomnije
bila vaina starostkonstrukcijeili vrsta
zgrade.Kaoneugodnoupozorenjepred
zimupodjednakosu prokisnulikrovovi
velikihindustrijskihhalai teraseobiteljskihkuia. Ocitoje da ravnekrovove
trebaod kiie zaitititi na nov naiin.
KadkrovpropuSla
vodu,uzrokseobiinotraziu Ravankrov (armiranobetonsk ploia na dogradediielu ku6e) naieesaiie izvor problema s k ir'
o5te6enju
najgornjeg
vodonepropusnog
sloja,la- nom
TemeIj ito j e sanhan armiranom hidroizolacij ska koje tou brojnim
sludajevima
todno,
oSte6enja
su tolijon SIKAPLAN15G.Sviprcklopifolijezatal;edestotekposljedica
lo6eizvedbe
cijelekonstruk-su vruiim zrakom. Zbog zataliivania su i obrub r.
cije.Takvekrovovenuinole ponovno
sanirati PVC-limakko bi se materijal mogao svarivati i.
kvalitetnim
materijalima
kakosene bi ponavljaleneptopusan spol.
greskelo6egtzbora.
Zagrebatka
Iwlkalnteco
pri sanaciji
susrela
ses takvimproblemom
krova
tvornidke
haleZEPd.d.(1995.),
te je poprviput
primijenjena
pridvr56ivatehnologija
mehanidkog
lspod svihlimenih
obruba ili PVC-om
pokrivenih protila
nanesenaie trak
Pu-kita koja osigurava
neprcpusnost.

56

naravnekrovove
iterase
nlahidroizolacije
Sl ob o dn o p o l o 2 e nhai d r o i z o l a c i j s < ; '
pridvr5cuje
posebnim
s::
se za podlogu
- vijcima,
elementima
vijcima
s tiplima
ilipa.
zakovicama.
Kakopritom
vijciprobuSe
for.pokr'.:pridvr56enja
hermetiziralu
semjesta
istomfolijom,
paz.,
Rubnizavrseci
izvodese posebno
pripremljenoj
podlozi
plas:'
u oblikulimenih
profila
presvudenih
nihtrakaililimenih
P\:
.
presvlake
materija
lzborzastitne
odreduje
sepokrivakrov.
Nataj nadinse pokrivaju
velikikrovovvogradnji,
a moguce
suivdouspje6ne
sapok':
lakihkrovnih
konstrukcija
s limenim
- od profiliranog
alumlnila
ilidelidnog
limavovas drvenompotkonstru
kcijom,oc
betona
iliplinobetona
te krovova
odtank'
ploda.lstametoda
priavrS.
,
ranobetonskih
je i prisanaciji
pogodna
ilihidroizolaciji
k a:
ploaa,
armiranobetonskih

Preko kila dolaze obrubi.

Na slici ie uzdignuti profil boinog ruba krova na
koji se upravo zataljuje
izolaciia.

ooo

0.

Prednosti
Hidroizolacija
nijeu neposrednom
dodirus
pa su
:odlogom
kaokodizvedbe
lijepljenjem
promjene
pridodiru
zbjegnute
mogude
kemijske
'azlicitih
malerijala.
Kakoje folijapoloZena
slo:odno,ne trebajoj parorasteretni
slojkojimse
<odslijepljenih
pojavamjehura
slojeva
spredava
izolacije,
cdizanje
Sustavje idealanza pokrivanje
konstrukcija
s.rmnjive
nosivosti
ili konstrukcija
kougroZenih
-lzrl0m.
poloZena
Slobodno
folijaneovisio skrivenlm
^1anama
podloge
ranijeslijepijenih
slojeva
zbog
.:cjihmoZedo6ido klizanja
punoplosno
postav.eneizolacije.
paroPrimijenite
li lolijus malimkoeficijentom
:ropusnosti
kaoStoje PVCnetrebaugradivati
rdzradnike.
Ha sto tleba paziti
)ri projektiranju
ovihsustava
izolacije
valjapripa: ti nava2nedimbenike:
a) udinakaerodinamidkog
vjetraodiutjecaja
pa uvijekprijetiopasnost
:e folijus podloge
da
aiupavijkekojimaje pridvr56ena.
Stogase pri
:'ojektiranju
morapazitina vrstufolijei dimenje
: traka.Intenzitet
vjetraovisio obliku
utjecaja
.'ovneplohe,visinizgrade,
relativnoj
visinis
jadinivjetrana
:cziromna okolinu
te o mogu6oj
-ekompodrudju.
Silemogubitiiznenaduju6e,
a
,elkakrovna
plohasamopojadava
usisnu
snagu
, etra.

'-

Prcdnii, najniZi tub krova ina Zlijeb na plitkoj

strehi. Na limeni obrub
iznad zliieba poloZena
je PE-folija i pridvri6ena
vijcimaprcko letve
koja izrcvnavarub s
debljinom kmene vune.
PVC-omprcsvueen
rubni protil zabftvlien
je Pu-kiton, a poton
zataljen s folijon.

Nasuprotnomkraiu,uza
ab atni zid,postau_ljen.je
nalpruenmenropsav,r
prektiven PE-folii omkao
prctupamom
branom
(plavo).Gomiikrai
lima utaknutie u kanal
izdubenu zidu,a rub uz"
dignutefolijeprck ven
prolilom utisnutimu kit
unutarkanala,

Nakonpri6wiCenja
Iimenogobrubana zid
vijcimaza beton,prcko
donjeg diiela je poloiena
PElol ija kao p rotuparna
brana i podloga za
Kamenuvunu.

57

Preko PE-folije postavljena ie toplinsk

izolacija. Ploie kmene
vune debliine 5 cm nisu
posebno pri iv | 66i vane.
Njih 6e uevrstiti viici aj edno s hi dtoizol acijom.

Amirana hidroizolaciiskalotijap dvti1uie

se viicina duljine125
mmkoii se krozkamenu
vunui?E-foliju uviiajuu
betonskuDloiu krova,

Trakehi dtoizolacije se
pteklapaju za oko 10cm
kako bi se prekrili viici
i ploiice, a prcklopse
zataliuje wuCimzrakom.

Na donjem rubu krova

preko drvene letve dolazi profil od PVC-lina (1,2
mm)i pop-zakovicama
se priivrsti za limeni
obrub.

podlogei
Zatose unaprijed
ispitujekvaliteta
(vijci,
odreduje
nadinpridvrs6enja
vijcis tiplima
ili
pop-zakovice),
plohitreba:
Nakrovnoj
vijakai natemelju
b) izmjeritisiluizvladenja
proradun
najlosijih
rezultata
napraviti
brojai rasporedavijaka.
Takose izbjegavaju
neugodna
iznenadenja
u
potkonstrukcije
sludaju
neujednadenosti
skrivene
u kojusuuvijenivijci.
program
pridvrS6enja
Kompjutorski
zaproradun
je trigodineu aerodinamidkom
folijarazvijan
tunelu.U program
seunosea i b podaci,arczulIaI
je shema
pridvr56enja,
razmak
vijaka,
traka
Sirina
na pojedinim
krovneplohe(rubovi,
dijelovima
uglovii sredinapolja)te ukupanbrojpotrebnih
vijaka.
Materiiali i alati
Mehanidki
se pri6v156uju
hidroizolacije
od armirane
tankoslojne
folijeifolijeotporne
na ultra
ljubidaste
zrake(PVC,poliolefin,
hypalon).Kao
postavllaju
presvuzavrsni
elementi
se PVC-om
denidelidni
Iimovi,
a brtvljenje
ihermetizacija

Spojkrovai zidamorabitibespriiekomoza'tidenPrekouzdignutogkraiaizolaciieu kil se rubom

utisneDrofilod PVC-lima.

0o

9o

Uzdignuti betonski rubovi na boenim stranama

krova dobili su naiprije rubni profil s okpnicom koji
ie poloZenpreko trujnoelastiinog kita (crveno). Na
protuparnu branu (PE-folija)polozenaje kamena
vuna, a nakon zaitite ruba trakom tolije - ataliena i
hidroizolaciia.

58

Protivkise i vlage

ili
im kitovima(thiokol
:i 2e se tralnoelastjdn
. tttretanski
kitovi).
^el-"daiLa;^1
:. i.asepricvrscuje
samoJrezuju" v jc mas podlo2nrm
plodicama
ilipop-zakovi.-ra odduralu
minrja.
iisucavijakaslr2eposebn'
, priivrgcivanje
Fole se
. ev pn,agodeni
tipJvijakapodloge.
rudnim
il strojnim
:.ajutopLinskim
svarivanjem
zraka
:iaj makojiosiguravaju
strujuvruceg
'de^etempe'atJ'e
/'pr. /elsfed
za zaraljivat'akat'et.e" opa.Zakrolen.e
oostavlja'je
valicici
. vamjosrezadi.
5^a'e.'azngumeri
::enpfl0or.
prikazuju
ravnog
-- kenaovojstranici
izvedbu
haliZM-Vjkom
u Sibeniku
,.,ana tvornidkoj
^r"ii^,^ -^-^\
. - ,) r r l r ^ d . u l | a l

^ r -^ a n n n n - 2

--* ,.'..fi,,;,i;+

,tt"";
,i''

, p r o f i ' a r i c e l i c n ii m p o s t a v l j e rjae p a r ^ a , l '

:.'a (PEJolija- sikavap)itopl nskaizoacijaod
. larene v ne (t^rvol-||)DP
t e) h i d r ol o l a .-,a lalr)asikaplan15G.
: : d o v e j e i z v e l at v r t k aI n t e c op o t k r a2j 0 0 7 .
t ne.

Na ieli'nitrapezni Iim postavliajuse slojeviravnogkrova:patnabrana(PE-folija), toplinskaizolaciia(tvrdakamenavuna)ihidroizolaciia(PVC-foliia).

Detaljeprodoru (kupole) treba obraditivrlo pazliivo.
Prekokamene
vunepoloZenaje hidroizolaciiska toliia. Na
rubovimatrakavijcisu
kroz izolacijskisendvia
speciialnimstrojemuvijaniu potkonstrukclju.
Traketolije spajaiu se
s preklopomzatalienim
posebnimstrojem
za sva vanie vrucim
ztakom.

I -

: niana hidroizolaciiskafoliia SIKAPLAN15Gpti: .:aiuie se za betonskupotkonstrukcijuhilti-vijcima

:. betonduljine 125mm. Viiakprolazikroz ploeeka".ne vunedebljine5 cm ipolietilenskutoliju iulazi
pbeu debljine12cn.
: cm u armiranobetonsku
:i sa ai!okimpodloZnimploiicama priivricuju
-3 trake folije iciieli izolacijski sendvii. Preko nji:,rih glavapreklapase za 10cm rub sliedete trakei
:.ialjuje u iiriniod 4 cm punom duliinomspoja,Za: iivanjemPvc-folijei PVC-omzaEtiienihmetalnih
)rila daiepotpunonepropusanitrajan spoi.

1!'-:::j;r.**qd:er_.

.!::-

Liepilo
zarazne
podloge
Uzkvalitetnekrovopokrivaikematerijale, nuZnasu i kvalitetnagradevinska
ljepila. Medunjimaje i iiroko primjenjivo ljepilo insta-STIKTM
zaprofesionalceizradenona bazipoliuterana
kojese primjenjujezapricvricivanje
ploca toplinskeizolacijei hidroizolaciia
kaiiranih filcomkojese aplicirajuna
raznepodloge.

Prije rada stavite

zaatitnerukavice i
naoeale,Bocu snaino
protrcsitei nataknite
criievo.

Zatim montiraite
priivrsnu obujmicu
crijeva na ventil s
navojemna boci i ivrsto
stegnite.

Boce postavite na
nosae,priivrstite
ptovierite da ne
Spri.c.u,
cun r svele sptemno 2a
rad.

60

je jednokomponentno
lnsta-STIKTM
poliuretanskoljepilokojestezeu vlainimuvjetima,
sto
je velikaprednost
pri gradnji
i sanacili
ravnih
krovova.
U primjeni
nezahtijeva
dodatnr
izvorenergije.
a isporuduje
se u prenosivim
bocama
iz kojihse
podtlakom
rasprSuje
po podlozt.
a ispra2njene
bocemoZete
nakonupotrebe
odlo:itiu obidni
otpadtask0daje i ekoloSki
prihvadjivo.
PolaZe
se na hladno,
aline ina mokro.
Brzo
sei lakougraduje,
a u odnosu
naostalesustave
lijepljenja
nudibrojne
prednosti.
jakaotapala,
NesadrZi
paje pogodan
za lijepljenje
razliditih
krovnih
materijala,
a adhezija
se postizeznatnobrzeu usporedbi
s ve6inom
gradevinskih
standardnih
ljepila.
Primjenjuje
za
Iijepljenje:
. kompatibilnih
vrstatopljnske
izolacije
na
raznevrstepodloga
. kompatibilnih
vrstatoplinske
izolacije
na
srodne
vrstetoplinskih
izolacija
. kompatibilnih
vrstakasiranih
hidroizolacijskih
membrana
naraznevrstepodlogai toplinskih
izolacija.
S obzirom
naizuzetna
svojstvaprihvatjli
suga
brojnjproizvodaci
toplinskih
izolacija
i hidroizola.
cijskih
materijala
kojisus njimkompatibilni.
Toje
staklena
vuna,plode
s bitumeniziranim
vlaknjma,
kamena
vuna,ekspandirani
polistiren
(EPS),
polistiren
ekstrudirani
(XPS)kaonpr.styrofoam.
P r o l r v[ i s e i v l a g e

nemamrlja,a dosadje
klina,brzose ugraduje,
povr5ine
na
ve6e
od20milijuna
detvorugradeno
nih metara.
je 120glm'?,
potrosnja
dokje, za
Standardna
bitumena
1,5kg/m2.
usporedbu,
utrosak
upotrijebiti
Zatvorena
bocamoiese ponovno
nakonotvaranja.
Jednombocom
dvamjeseca
izolacije
ili
zalijepiti
i do 104m2toplinske
moZete
69m2hidroizolacile.
rulpakpri radus ljepilomnuZnesu zastitne
uputao lnsta-STIKTM
kavicei naodale
uz todnopridrZavanje
se pod
primjeni
kojedobivate
uz bocu.
tlakom nanosi na
je ispitanu nezavisnim
labo- podlogu Wije polaganja
lnsta-STIKTM
je nadzorom
europskih odgovaraiuCetopIin ske
ratorijima
i podstalnim
izolacije- Sveide
zakontrolu
kvalitete.
institucija
i laboratorija
vrlo btzo, uredno i
kontrclircno.
Za naliepljivanie ie
najpogodnii i topl in ski
izolatot npr, kamena
vuna ili XPSploie,
styrotoam-ploie s wlo
niskomtoplinskom
vodljivos6u, no
lnsta-STlKTMsvojin
osobinamanudivrlo
Eirckemogudnosli.

pluto,vlaknatice,
perlit,
: cceod pjenostakla,
3SB-plode
itd,
(ompatibilne
podlogesu: bitumen,
asfalt,
plode,plastificirani
:etonskei metalne
limovii
povezane
::o'eno2eljezo.
vlaknatice
Sperploda.
:ementnim
mlijekom...
l,4edutim
nepreporuduje
se primjena
naploda-a kojesuza5ti6ene
ploda
lolijom,
za lijepljenje
-a polietilensku
parnubranu,za pri6vr56enje
:.8-membrane
kasirane
filcomdokkodprimjene
-a aluminijskoj
podlozi
probni
trebanapraviti
-zorak.Ne preporuduje
se pritemperaturama
-.cod
5'C iiznad43"C.
pridvrsne
J odnosuna mehanidke
sustave
:'ednostmuje stonematoplinskih
moslova,
ne
-^iStava
betonsku
nidelidnu
nosivu
konstrukciju,
: Jrinanosenju
nemamukotrpnog
buSenja
udar-:m bu$ilicom
i ugradnje
sidara.
\e stvarabuku,nemaprasine,
otpadaka
ni
: "''retanJa
stanara.
Tomutrebadodatida s donjestranelanjih
: rdloganemavidljivih
vijaka,
Stoznadida ne
- aru5uje
estetski
izgled.
Osimtoga,priraduvam
-e trebajuposebni
slrojevini alati,nitidodatna
:3rema.
je
.Jusporedbi
bitumenom
izvedba
s vru6im
-1ogojednostavnija,
prakticnija
i sigurnija.
Male
agane
bocepogodne
suzaprijenos
i rukovanje,
prenose
: a sejednostavno
nakrov
se
nanosi
bez
zikaod vatrei opese
lepilo
:::vkSeivlaoe

Liepilo ne sadrZiiaka
otapala pa ie pogodno
za Iiiepl ienie razli i itih
krcvnih materijala i
znatno bde adhezira
od ve4inestandadnih
ljepila. Kratko wiieme
izmedu poiedinih taza
postupk ubrzava
izoliranje krova.

Polaganje zawinog
sloja hidroizolacije.
Pokrivanie protjeie
brzo, sigumo i eisb, a
ptoizvoilae daje na taj
patentirani postupak
iamstvo od deset
godina.

Kad zalijepite topli nsku

izolaciju isti postupak
ponavlja se n-a , . .
gotnlo! povtstnt ptoca
gdie nanoSenjem
tiepita pgeinie potaganlezawsnog
hidroizolacijskog sloi a,
nDr. sintoloil FB
siandardna membrana
s doniom ohlogom od
filca-

ol

Kad procuri
terasa...
Dogodiseponekadda se vedpri samomprojektiranju
zanemaripostavljanjehidroizolacijenabalkonu,u
kupaonici,kuhinji...Pritomobiino nijefijec o Stednjive'
o neznanjujer posljedicetakveloie gradnjenepredvidive
su i skupe.Akoslucajnonegdjeprocuri,voda6eseprobiti
krozpod,pa 6ei u stanuispod vaiega uniititi strop,zidove,
namjeitaj...
Udubljenia io'tedenja
treba ispunitinN.
brzoveZuiim cementnim
kitom...

.,, ili pastom na bazi

FP-hidroizolaciie2k
napravlienom
miieSaniemkomponenti
AiB

Zatimtrcbagletetom
izravnati beton

J:

.!

j$
62

je vrloslozeStetesudakako
velike,
a sanacija
plodice
na.Trebaskinuti
i obnoviti
cijelepodove,
sanirati
otpalu
Zbuku
sastrooova,
renovirati
zidovekodsusjeda
koji2iviu stanuispodvas.
jednostavno
Sveto moZete
izbje6ijer
dana5nje
graditeljske
tehnologije
nudepravoobiljekvalitetnihmaterijala
i rjesenja.
Valjasamodobroprocijeniti
i premaodredenoj
primijeniti
situaciji
onostonajbolje
idugorodno
postoje6i
problem.
rjeSava
FP-hidroizolacija
2k, tvfikeRitamboje za zaStituzidovai podova
imaprednost
Stosejednostavnougraduje
itrajegodinama.
U usporedbi
s
klasicnom
bitumenskom
hidroizolacijom
dodatna
jojje prednost
stose na 4jumoguizravno
nanositi2buke,
cementno
llepilo
za keramiku,
beton
prianjaju
iglazure.
Sviti "naterija.i
odlicno
ra
Protivki6e vlage

SlijedidetaljnoeiiCenje
metlom,no bio bi
dielgtuorniii
snazntustsavac,

'r{
f-

Podlogu obveznogrundirajte odnosno

premaZite..
tmpregnacuom
ito smomiuiinili
alIcatom razrii eitenim
vodom 1:2.

Taiprcmazce
kao SN-veza
osigurati dobtu
prionljivosti
novog premazaza
podlogu,Sto
je i preduvjet
usp!es.ne
sanacue,

:'l zolacijski
premaz
i tvorekompaktan
spoj.
: )-hidroizolacija
2kje i ekonomski
opravdana
': Stoprlnanosenju
produzne
zbukeilicemen: epila
lelrebapostavljatia'maturnu
mreiicu
rosvuibuku,a to po.leftinjuje
radove.
Ujedno
znaino6v156i,
sigurniji
itrajniji.
.elisustav
l: razllkuod klasidne
bitumenske,
FP-hidro: .cija2k ne omekSava
nrpritemperaturi
od
. C.a nes".rucuje
senikaoje - 20"C.Dapaie.
- :le trajnoelastidna
i pratisvaunutrasnja
na:ranjamaterrjala.
: ' m j e r i c e u, k u p a o n i cpi r, i j eo p l o d i v a n j a ,
r ryeokokadei umivaonika
prema:tte
dvaput
lidroizolacijom
2k, a nakondvado petsati
" -:s
plodice.Tako
te ljepilo
i polo2ite
obradeni
: :riat 6eplodice
dvrsto
i dugo,a vj5eneprijeti
jeobrada
isnostodpodora
vodei vlage.
Takva
' se v age

Na sasuSeni
pretprcmazallcatom
treba valikom
nanijeti pripremljenu
hidroizolaciisku
sm./esu.

63

Zatim smo
F.P.hidroizolacijom 2k
premazali -mjesta
KOlaolacavamo
elas enom trakom.

Akonemate
elastiEnutaku
- improviziruite.
I obieno
posteljnoplatno
natoplieno
6istim
allcatombrzo6e
postatiplastidna
neprcmoiivatrak.

Zauliepliivanietog
ojaeania
nanijelismo
hidroizolaciisku
pastuumije6anu
u omjeru1:2.

Pastase nanosi
lopaticom, do desetak
centimetarana obie
slrane od crte gdje se
sastaju terusa i zid.

crz+

podloge
posebno
vaznakadseoploduju
balkoni
jernaotvorenom,
privisokim
iterase,
temperaturama,bitumenska
masaomeksava,
razlijeva
se
istanjuje.
godina,
Stoganedudistonakonnekoliko
osobipodrucju,
propadaju
to u konlinentalnom
vanjske
horizontalne
hidroizolacije.
je i trajnijaod
FP-hidroizolacija
2k pouzdanija
posebne
pripreklasidne
dvoslojne
ine zahtijeva
je nanesete
meprijeoplodivanja.
Jednostavno
poputmalogu56e
valjkom,
boje.
Ali,to nijesve.FP-hidroizolacijom
2k molele
plodicu,
rasklimanu
udvrstitr
zalijepiti
kamenna
kamen,
stakloilidrvo.
Alatisveneieljene
kapljice
a//cata
ilihidoizolacijetrebaodmahisprati
vodom.Jer,kadsejednomstvrdne,
nemozeje razoriti
nijakootapalo.
Postupak nanosenia
podlogu,
Najprije
temeljito
odistitei otprasite
uklonite
svetrusnedijelove
i ispunite
sveneravninei DUkotine.
I kitmozeteumijesati
od FP-hidroizolacije
2ku
astu.
o m j e r u A : B = 1 :t2a k od ad o b i j ept e
grubogsaniVe6nakondvado petsatiposlije
podlogenanesileFP-hidroranjai poravnavanja
izolaciju
2k,pridemuse komponente
mije5aju
u
omjeru
1 : 1.
B-komponenta
se postupno
usipava
u A-komponentu.
uzstalnomijeSanje
elektridnom
mijesagrudice.
licom,
svedoknenestanu
Hidroizolacija
sezatimnanosinapodlogu
valjkomilikistom,
kaobojazazid.
Akoje podloga
tvrdai zdravaproduZna
Zbuka
nanosise izravno,
no mekanu
staru,trusnugipsanuZbukutrebanajprije
u6vrstiti,
odnosno
impregnirati
allcatomaz(ijedenim
vodomu omjeru
1: 2 (1dioallcata,2
dijelavode),a za plinobeton
'1: 1. Nanosi
ilivaljkom.
sedetkom
prvise prelmpregnirate
li podlogu
allcatom,
prelpremaz,
mazhidroizolacije
nanosinavlaZni
a druginasuhiprvipremaz
nakontri-detiri
sata,
Nastvrdnuti
drugipremaz
nanosi
sefleksibiraplodice.
noljepilo
ipolaZu
Naprimjer,
obidnocementno
ljepilomozete
jedne
fleksibirati
takoda na25 kgprahaumjesto
jednulitrua//cata.
litrevodeulijete
polagatj
S timljepilom
mozele
plodice
sigurno
l
pod,
kamen,
oplodivati
fasaduiligrijani
Nanosite
gipsanu,
li na hidroizolaciju
vapnenu
produZnu
ilicementnovapnenu
Zbuku,
radibolje
vezepreporuaujemo
da povrsinu
umjesto
vodompremazete
allcatomrazrijedenim
vodomu
jedandioallcataitridijelavode(kaokod
omjeru
SN-veze).
Nakonzavrienihradovasavalatipriborlako
se ispirevodom,
alisvakako
to napravite
odmah
dokseljepilo
nezasuSi.
FP-hidroizolacija
2k idealnaje za sam-svoj.
jer sejednostavno
primjenjuje
majstore
u novogradnji,
popravcima.
a ipri naknadnim
Prolivkiseivage

Otptilike za iedan sat,

kad se ojaianie stvrdnulo, tercsui platno
prcmazali smo prvim,
... a nakon tri do pet
satiidtugim...

PRIMJENA
FP-hidroizolaciia
2k namiieniena
ie
za5titizidovai podovapri unutra5njim
i
vanjskim
radovima,
npr.ispodpoplodenjabalkona,
terasa,
fasada,kupaonica,
kuhinia,..
Osimispodplodicai kamenamoiete
je primijeniti
i kaohidroizolaciiu
ispod
croduineibukei betonske
glazure.
StvrdnutaFP-hidroizolacija
2k ujedno
premaz
koji
le cvrsttzv.protunikotinski
blokira6adui hrdu,a potomprekonje
premazati
mozete
zidbilokojom
zidnom
bojom,pai uljanom
zadrvoi metal.
FP-hidroizolacijom
2k moieteudvrstiti
rasklimane
plodicei u bazenu,
no pritomkomponente
A i B trebaumiiesati
u
omieru
1 : 2.

" .i . . . .
tE
. i;"
i'I

"tit;. la
g

...premazom
F.P.hidroizolaciie 2K.
Pri nanoienj u pripazite
da cijela povriina dobije
uiednaeenisloj,bez
nepoktivenih miesta.

__f

TerasazaitiCena
dobro poloZenim
hi droizoIacii skim sloj em
spremnaje za polaganje
ploiica ili zaititne
glazure,

65

Primierlo5e
izvedbe
Kadse u stanuispodterasenastropui zidupojavemokre
mrljekojese brzo iire, oiito je da vodacuri odozgo.Ako
je terasasagradenaprije petgodinaznaii da svidetalji
nisuizvedenipravilnojer se ispodpovriinedogadaneito
neprirodno.Madase izvanane vide nikakvaoitecenja
vodabezsumnjeprodirepokrajslivnikau srediniterasejer
mrliazahvacai zid krozkoji prolaziodvodnacijevprema
kanalizaciji.Dakle,trebasaniratidio teraseokoslivnikakako
bi se sprijeiio prodor vodeu stropnukonstrukciju.

15-2%->

lr

Pri prodoru vode s

terasenajprije treba
provieriti u kakvom
je stanju slivnikje li
izvedenpo propisu
s odgovanjuCim
padom, ito wiiedi i
za oblogu terase,ali i
za hidroizolaciiu.
Koiim 6e se putom
voda probijati ispod
powiine teiko je
otkriti na prvi pogled
jet se mrlja na zidu
moZepoiaviti i dalje
od miestaprodora
vode.

66

nijetakojednostavno,
lako
Na:alost,
rjeSenje
premaza
natrzistu
imaraznih
kojinavodno
zastipovr5ine
vode,ne
6ujusveotvorene
od prodora
Lijedenjem
bismovamih preporudili.
simptoma
je o5tecenje
ne mo2ese ukloniti
bolest.MoZda
na mjestu
udaljenom
od slivnika,
alije tijekom
putdo najslabije
godina
vodaprokrdila
todkei
cijedinizodvodnu
cilevu zidu.
sadseuzaslivnik
Hidroizolacija
terasemorapodnijeti
dnevne
i
promjene
sezonske
temperature
odviSedesetakastupnjeva.
Pritom
senaprezu
elementi
krovne
pa ne dudida materijal
konstrukci1e
negdjepopusti.Terasama
i ravnimkrovovioma
ne prijeti
Akoje terasabeztoplinske
samovlagaizvana.
ploce,a sloj
izolacije
iznadarmiranobetonske
pare,svaki
hidroizolacije
nijenaslojuza difuziju
bitikratkavijekajer ce tlakpareiz
ie popravak
u hladnim
razdobljima
stanaipojavakondenzata
protivki5e.
sigurno
uniStiti
svakuzastitu
1: Prvibi korakmogaobitipopravak
Prijedlog
propisane
iosiguranje
Nacrslivnika
odvodnje.
leZuje vidljivo
da svislojevi(1 i 3) morajuimati
padod 1,5do 2 postopremaslivniku.
Tovrijedi
za oblogupodaterase,alij za hidroizolaciju.
U
praksiseto nepostuje
pasetoplinska
i
izolacija
- ponepola2u
nagiba
hidroizolacija
bezikakvog
kadcaks padomu suprotnom
smjeru
od mjesta
- a padseoblikuje
proodvodnje
samonagornjoj,
plohi.Prodre
poda.mo:e
livodau slojeve
hodnoj
i premarubovima
otjecati
terasepojavljujuii
se
kaomokramrljadaleko
odmjesta
oStecenja.
keramidkim,
betonskim
ilikamenim
Oplodenie
prodor
plodama
ne mozezaustaviti
vode.Vodonepropusnost
tekhidroizolacija,
osigurava
obid'
no napravljena
s nekoliko
slojeva
bitumenske
ljepenke,
a rjedeu oblikumembrane
odpolimeriziranog
kauduka.
hidroizolacije
moraju
bitiuzdignut
Svislojevi
pronavanjskom
oboduterasekakobi u sludaju
Proliv kiSe vla-c:

]na oblaka
vodukojaneotjede
terasazadrzala
:'avodobno
krozslivnik.
Svislojevi
hidroizolacije
- lrajusenepropusno
grlom
s vodolovnim
spojiti
-i vnikom)
smjestenim
na najnizoj
todkiterase.
(5)je najosjetljivije
:3olsa slivnikom
mjestojer
- setrazipotpuna
vodonepropusnost
kojune6e
j'LSt naprezanja
pritemperaturnim
promjena-, Trebaiskljuditi
ilizamjena
u Odvod ki'nice s ravnog
svakLimprovizaciju
i propisno Popravak
hidroizolacije
slivnika
i terasekroz cijev
jer
grlo slivnici pravilu
-jraditioriginalno
vodolovno
zahtijeva
otkrivanje
svihslojeva
u Sirokom krova
u zidu nije-dobro ve,
- sujednostavni
lijevci
vecslozeni
elementi
s kruguokootvora.
nuznoqesenle,
podinje
r r (retnimi nepokretnim
dijelovima,
a ugraduju Sanacija
od stropneplode,a svaki Akoje ikko mogude uz
i: iocnopremauputiproizvodada
iliprojektanta.novikomadizolacije
trebanepropusno
spojiti rub terase treba izvesti
(velikipreklop).
- ridroizolaciji
Novarupa 2ljebniodvod
trebaprecizno
izrczaliotvot,a sa starimslojevima
s vanjskom ciievi. No u
: .n k ugradivati
dio-po-dio,
uzbrtvljenje
trajnoe- za slivnikmoratijesnopristajati
uz cijev.Ovi tom sluiaiu ciiela ploha
::tidnimkitovima
i lagano
stezanje
sloleva
hidro- popravci
uspijevaju
samoakose izvode
s punim terasemora imati nagib
u pravom smleru.
:: acijeprstenovima
(5).Slivnik
naslivniku
iskustvom
i strpljenjem.
treba razumijevanjem.
Ako ie terasapokrivena
-;'adivatipostupno,
krova kerumiikim ploEicama
redosliledom
kojiodgovara Prijedlog
2: Odvodenje
kiSnice
s ravnog
je nuZno
(podne)
r: aganju
rjesenje. treba dobrc zaliti sve
slojeva
krovne
konstrukcije.
krozcijevu zidustanakrajnje
:-tomje vaznodatoplinski
(4)tijesno Akoje ikakomoguce
izolator
vodutrebaodvestipreko sliubnicei pukotine,jel
voda CepronaCi put i
: Jhvaca
cijevslivnika.
Gornji
dijelovi
slivnika
su rubateraseizvedbom
Zlijeba
s vanjskom
od- kroz
naimanju rupicu.
':.ruri u donje.a pooboduseosiguravaju
pre- vodnom
cijevi.Nocijelaplohaterasemoraimati
:::nastom
brtvom
odpolimeriziranog
kauduka. nagibu pravom
smjeru.
podinje
postavljanjem
-gradnja
zavelikuakciju,
odvodne
cijevi Prijedlog
3:Akonistespremni
. :.a na gornjem
krajuimaproSirenje.
Promjer pokuSajte
i pukotisazalijevanjem
svihsljubnica
'.ora moraodgovarati
najdonjem
elementu nameduplodicama
kojepokrivaju
terasu.
Obidno
: . nika(6)i omogu6iti
brtvljenje.
Spojje ulivenu seprimjenjuju
dvokomponentne
smolekojima
se
premazuju
postoje6eg
::on(7)kojemsemogudodatimikroarmiraju6a
iznutra
i dostupne
stijenke
-ietskavlakna(fibrin).
kakvih
imadanasu Sirokom
izboru
i tood
slivnika
polaZe
spodsvakog
slojahidroizolacije
se pa- ,u.u1r^I-r^o;ui al I ^i ."r^ui -' z, ,v^r,rlv- xo^L o .
-'avravajuci
slojkojiomogucuje
ravnomjernu Kadodvrsnu.
smolesudovolino
elasticne
da
'Jzju pareiz stambenog
prostora,
vode.Ako
a hidroizo- nastali
filmsprijedi
daljnjeprodiranje
pu::1uStitiodosteienja
plodi. steimalisre6uprizalijevanju
natvrdojbetonskoj
svihmogu6ih
prodire
glavnina
.': rnj slolhidroizolacije
trebaiolijomodvojiti
od kotinapogodite
ionu krozko.1u
plode. vode,zastitni
premaz
:la pLivaju6eg
estriha
u kojisu polo:ene
cevamosigurati
dovoljno
:.'orslivnika
zadti6uje
seoriginalnom
zastitnomvremena
zapripremu
temeljite
sanacije.
lskustvo
posljedica
-:etkom.Ljevkast
(6) pokazuje
oblikosnovnih
dijelova
dasuprodori
vodenajdesce
-ogucujedjelomicnu
prilagodbu
gresaka
priizvedbi
debljini
krovne ozbiljnih
ilizboglosegizbora
.r'rstrukcije
pa prikupnjivaljaznatikakvovam materijala.
pruZa
a potpunu
sigurnost
samonova
r jo ovnogrlotreba.
izvedba
svihzastitnih
sloleva.
'.kSe vlage

67

Poslije
snijegapotop
II

Snijegnas6estozateknenaspavanjupa nije zgoregaprtpremitii proljetnulekcijuo popravcimai hidroizolacijiravnih

krovova.Posljedicevisokogsnijega,zaiepljenihizljevai nemarnoizvedenihspojevaravnogkrova,teraseili balkonasa
zidommnogii danasprimjeduju.Obilansnijega ondanaglo
otopljavanjepogubnoje i za sva vaniskavratas niskimi neizoliranimpragovima.Noi zimesu postalenepredvidljivepa
je dobroznatiunaprijedito se moie dogoditina kritiinim
problema
mjestimakakobi se razumijevanjem
odvratilapainja odposljedicai usmjerilana uzroke.

*tu trpi od sliieganiakojaobi6nahidrojednoodnogudih

ogu.ih4eienjas elastiinim
pust,prekonjegaprva(parc,cija,betonskiestrihi plodiceu
liepilu.Rubneploiice prekrivalimeniprotil koii s viikompriivrSiuie i uzdignute
foliie.Prekrivaga fasadnaZbuka-Procijepu spojuje proiirenda laganoizvieiena foliiaizdtZipomakekonstrukcije.

Spoj zida i terasena dograitenom

izolaciia ne6e izddatL Atei prika
loliiama. Na
zapoma)tolija, zatim

68

Najosjetljivija
todkasvakeveliketeraseje
mjestogdjese spajas ku6nim
zidom.Akoje
rije6o dogradnji
ondatomdetalju
trebaposvetiti
jer izmedu
paZnju
dodatnu
kudeidogradenog
objektauvijekpostojemalapomicanja
koja6e
razoritisvakikrutiizolacijski
sloj.Za ozbiljnu
je jedvavidljiva
poplavu
pukotina.
Zato
dovoljna
izvesti
tako
sehidroizolacija
mora
da omogu6uje
pomake.
pojadanjem
Tose postiZe
armaturnom
mreZipolipropilenskih
ilinekihdrugih
comodstaklenih,
vlakanas malimprevjesom
kakobi
sintetidkih
pomakepri
bilodovoljno
mjestaza minimalne
zidova.I samizolacijski
slijeganju
slojmorabiti
elastidan,
Stoznadida suraznenearmirane
bitumenizirane
ljepenke
iliteknaljveni
slojbitumena
loSaikratkotrajna
zastitakojamo:e popustiti
ve6nakontjedan-dva.
Elasti6ne
hidroizolacijske
folije- kakvihdanasimabogatizbor- kojese
prote:uprekocijeleterasei uzdignute
suuzazid
pouzdano
sui trajnorjesenje.
Podizanjem
hidroizolacije
uzazid sprijecit
6eteprodorvodeprekonjenogrubau sludaju
podvisokim
da Jeterasasa zidanom
ogradom
kojise naglootapa.Rubove
snijegom
uzdigprofilom
nuteizolacije
trebazastititi
izabrtviti
trajnoelastidnim
kitom.
Za postavljanje
armaturne
mrezice
ilirastezljifolijeponekad
ve izolacijske
trebaizdupsti
Zlijeb
prostora
kakobi mreiicailifolijaimaladovoljno
za malepomake
bezvecegoptere6enja.
Takav
Zlijeboblikovan
ili pokriven
lolijomili mre2icom
kitom.Ako
obidno
sezapunjuje
trajnoelastidnim
je procijep
izmedu
krovai zidave6i,kaooslonac
folijiilimre2ici
u njsenajprije
utisne
traka
okrugla
kita,a ponekadigumenabrtva.To
elastidnog
pridrzava
brtvljenje
izolacijsku
folijukakose pri
nanosenju
vanjskih
slojevaZlijebne bi previse
produbljivao,
a folijanaprezala.
Kakoje rijedo vaznomi osjetljivom
detalju,
folijase obidnopojadava
dodatnim
slojemu
trakekojaje SiraodZlijeba
oblikuuzdu:ne
barem
desetak
centimetara.
Pojadanje
morabitidobro
ili zataljeno
zalijepljeno
za osnovni
izolacijski
sloj.Uzdignuti
diohidroizolacije
idodatnislojna
Protivki6e i vlage

gornjem
se krajupridvr56uju
za zidvijcimakoje
prekriva
profil.
coslije
zabrtvljeni
metalni
Prag balkonskih urata
plodateraseili
Prigradnji
searmiranobetonska
3akona6estoizvodiu jednomkomadu,
zajedno
s podom.
Tonijei najbolje
rjeienjejer setakva
ponasa
poputhladila
zvedba
kojetoplinu
odvodi
z prostorije,
novecinanasihku6aimatajnedostatak.
U Europi
suve6ustaljene
tipskeizvedbe
icd kojihje konstrukcija
balkona
takonapravljena
ra unutrasnji
ivanjskidioplodeodvajaumetnuti
s oj toplinske
izolacije.
Nadamo
seda 6euskoro
:a rjesenjai kodnaspostatistandardni
nadin
I radnJe.
(ad se na jedinstvenu
plodukojapovezuje
-.3bui balkonugradipragza balkonska
vrata,
.-vodadi
zadovoljavaju
se obidno
najnuZnijom
zolacijom,
a provjeru
djelotvornosti
brtvljenja
:'epuStaju
stanarima
i vremenskim
uvjetima.
prekohidroizolaci{akose naterasei balkone
: i tankogestrihaobidnostavljatek najnuzniji
:rkrovod keramidkih
plobica
ilibetonskih
ilipak
glazura,
poda
:amobetonska
konstrukcija u sobi
:a balkonskih
vrataipakje malovisa.Nazalost,
:,go je trajaoobicajdase tekstilne
lijepe
obloge
]ektno naizravnavajuci
cementni
slojpaje tada
':zlnapodasobeni2aod balkona
iliterase.
Kad
:: tomudodaneza5ti6en
pragpoplave
ilipreniski
r - nerzbjeZne.
je rjesenje
\ajjednostavnije
marljivo
odgrtanje
r^ijegaibrigaokopropusnih
ispusta,
no ako Kritiino mjesto teruse ili balkona su i pragovi balkonskih vrata. Toplinsk
:'radvratanemabalkona
ilije preplitak,
opa- izolacii a se obostrano Stiti od vlage. Odozdoje paroneprcpusna folija a odozgo
predstavlja
,.^0st
i kiSakojuvjetarmozeprotjeratihidroizolaciia uzdignuta do vtha ptofila na pragu. Na nioi je cementni estrih s
Pod u sobi ima isti sastavali je viSizbog debljeg izolatora i est ha.
.-rz reSke
izmedu
slabozabrtvljenog
dovratnikapbeicama.
I samprag je iznutra izoliran kako bi se prekinuo toplinski most izmedu sobe
,. la.
i balkona. Metalni profil prekriva prag koji ie na whu ojaian ieli4non Sipkon.
rrskanje
kiSnih
kapiprijakompljusku
mo:e Visokpng je dobrazaitita pritopljeniusnijega.
' :komgodinaozbiljno
ostetiti
drvene
dijelove.
I
profilima
gubitke
:-,,0zasti6eno
metalnim
istrunut
6eako cititoplinske
iotapanje
napragu.
snijega
je
, <onstrukciji
nisupredvideni
za5ti6eni
otapanje
i nocnosmrzavanje
najveca
oduSci Dnevno
.'j kondenziranu
paru
gradevinske
vodenu
kojase mo2e opasnosl
zasve
detalje
u kojima
se
- a{upiti
isoodlima,Suvremene
izvedbe
metalnihsastaju
raznimaterijali.
Pojavljuju
itosepomaci
clastidnih
vrataimajudovratnike
s posebnimplinska
rastezanja,
vodaprodire
u sitnepukotine
.:''ralima
zaodvodenje
vodekojaje prodrla
kroz kojenakonsmrzavanja
razaa ledpove6anjem
: -, u ilidrugucrtuobraneosigurane
godisnjih
Nakon
nekoliko
dvostrukimsvogvolumena.
ciklusa
:':vllenjem.
problema
pretvara
Najmanje
imatie onl takvosemjesto
u izvorstalnih
nevolja.
,: imaizlazna terasuvodiprekojedne-dvije Spojeve
svihelemenata
trebadetaljno
zabrtviti
pu;'- 0e.
kakopomaci
razli6itih
materijala
nebiotvarali
'.1o,
vratimo
se konstrukciji
kojaizaziva
ne- kotine.Pritomtrebaznatida naknadno
nano5eje rijedo vrloniskim
pragovimanjebrtvila(trajnoelastidnog
: .e.Najde5ce
kita)ne morauvijek
prionuo
:''nisllenim
kaosimbolidna
crtaprekokojese datidobarrezultat.
Da bi kii kvalitetno
prolazi.
procijepa
tsmetano
Nazalost,
ta malaudobnost zaoblestranemogu6eg
trebamudo-:2e vasskupokostati
jerobranu
podloge.
odpoplave
na voljnovellkapovrsina
dobroo6i56ene
i-asipru2a
tanakprag,malouzdignut
metalni Stogasekitanje
opsava
i profila
izvodiistodobno
:':fil i nepouzdano
brtvljenje.
Cestisu i prodori s postavljanjem.
Profil
seutiskuje
u kit,a visakse
r Jeispodkonstrukcije
dovratnika.
uklanja
naknadno.
Takocebrtvilo
imatii dodatno
(ako moraizgledati
siguran
i mehanidko
udvr56enje
i za6titu.
spojbalkona
'ananadobroizoliranom
pragupokazuje
crtez. Oditoje da zastitupodaiza balkonskih
vrata
. r:livoje daseneprekinuta
hidroizolacijauzdi|e
mozedatisamovisokprags uzdignutom
hidro:: najviSe
toakepraga- donjeg
kojaza5ti6uje
dijeladovratnika.izolacijom
najkritidnije
mjesto. .onstrukcijije
itoplinska
izolacija
kojacesprije- reskuizmedu
dovratnika
i betonske
konstrukciie.
'.kSeivlage

69

Pararazara
brileod ki5e
problemis ravnimkrovovimauvelikeoviseo poBeskrajni
itovanju izvedbenihpravila. Evoprimjeraito se dogadakad
je ravnikrov iznadkuhinje izoliran kombi-ploiamagdjeie
na toplinskiizolatordebljine5 cm ugradenadodatnaamF
ranobetonskaploia istedebljine.AIi, pritomniiepostavljena
parnabranapa se iz rubovaovogsendviia po hladnom
vremenucijedikondenzat.
potkrepljuje
najbolje
starutvrdnju
Ovajprimjer
para
ku6u
iznulra
negoli
vodena
br|e
razara
da
popravak
trebaskinuti
kisaizvana.Za temeljit
na osnovnu
armiranobesveStoje postavljeno
tonskuplocu.
prclanevolju
izaziva
U ovomsludaju
dodatnu
Petcentimetara
toplinske
naktoplinski
izolator.

pare
difuzija
konstrukciiu

70

prostorunikakonije
zastitepremaotvorenom
betonana prodovolJno.
Onihpetcentimetara
hodnoj
terasimozesezanemariti.
viseinema neku
Smodili ga kisaili snijeg,
za5titi.Stovi5e,
iz vodomnauloguu toplinskoj
topljenog
betona
vlagaseSirinasvestrane,pa
namade
mnogoduZeod kiseilitopljenja
okolinu
snuega.
gdjezimipuSujakivjetrovi
za
U podrudjima
plohama
kuce
hladnijih
danaoni6enavanjskim
temperaturu.
Kakoiz mokrog
bedodatno
sniziti
hlapivoda,a temperatura
tonanavletruubrzano
temperatura
na
i hlapljenjem,
stvarna
sesni2ava
povrsini
ni2a
terasemozebitii desetak
stupnjeva
izmjere
natermometru
u
odonekojumeteorolozi
zasti6enoj
ku6ici.
Unatod
tomustoje rijedo ku6iuzmoregdjeveci
vladaju
relativno
ugodne
temperature,
diogodine
prizahladenjima
idugotrajnoj
burivanjski
6ese
trezidoviloliko
ohladiti
dazaudobno
stanovanje
petnaestak
toplinskog
centimetara
ba najmanje
- a najbolje
dvadeset,
izolatora
parerazvija
u
upravo
Naime,
u stanusenajvise
kolikoparenastaje
kupaonici
ikuhinji.Zamislite
npr.sarme,grahaili mekuhanjem
dugotrajnim
putadolijevati
sa - kadu lonacmoratenekoliko
u zidove
i strop,odakle
vodu.Svata paraprodire
prostor.
difuzijom
izlaziu otvoreni
daljnjom
Medutim,
kadje vanihladnoa u stanutoplo.
i
u hladnom
seziduistroputa parakondenzira
pretvara
kojenatapaju
u vodenekapljice
cigluili
beton.
Kakosmodeni
betontimegubii onajminimum
granicaroSenja
pridobrihtoplinskih
svojstava,
P r o l i vL i s ei v a g e

.nidese svebliie grijanom

prosloru.
Zidje iza Kakobi kuhinjskistropgrijaniznulra,imao
2bukesvehladniji
i u njemuse parakondenzirastalnoviSutemperaturu
od rosrSta
vodenepare
Llvodu.MokraZbukau izravnom
Stodebljim
toplinskim
izoladodirus unu- i njegatrebaprekriti
trasnjim
toplimzrakompostaje
idealno
staniSte torom.
zagljivice
i plijesni
kojese mogusigurno
istjerati Priizvedbise ne smijezaboravili
vrlovaZan
pareizfilca.
samodobrom
vanjskom
izolacijom,
detalj- ispuStanje
No,i tajtoplinski
ve6granidi
izolator
trebatemeljito
zastititi Akoterasanijeslobodna
sazidom
filcd prodora
vodenepareiznutrai mocenja
kisom ku6eilipooboduimanadozid
ograde,
rubove
iodrezati
zvana.
ca iparnebranetrebapovinuti
nagore
Stogakvalitetna
izvedba
ravnogkrovaobidno napodjednaku
visinu,
Cobivabaremdvanepropusna
sloja- ispodi
Po potrebi,na islojcrti mozese odrezatii
znadtoplinskog
folija(ilipremaz),
izolalora,
hidroizolacijska
a svatri sloja
profilom
Kakose parau stanune mbZeizbje6i- a naj- potomudvrstiti
metalnim
ili plasticnim
- zidove
pridvrsdenim
viseje imau kuhinji
i kupaonici
tiplima
i
vijcima.
treba
prolazi
:akoopremiti
rubtrebazastititi
datoplaparadifuzijom
kroz Tajzajednidki
od kosekisei
<onstrukciju,
postici
limenim
bezmogu6nosti
kondenziranja
u snijega.
Stoje najlakSe
op6avom
prolilom
(kaona
zidovima
ilistropu.
ilidonjim
fasadnim
s okapnicom
povrSine
prostorije
Nepropusne
stvaraju
vrlo crteiu).
'reugodnu
gdjeterasazavrsava
inezdravu
klimukojune mozetepo- Namjestima
s preljevnim
poobodutrebapostaviti
krozprozor.
rubom,
limeniopiav
koji
3ravitinidestimprozradivanjem
Stogaparitrebaomoguditi
neSkodljivu
izolator,
rubfilcai parnebrane.
diluziju pokriva
toplinski
<roz
oz zidovei stroo.
strop.A za to trebaitekakodjelodielo- Nanj trebanalijepiti
hidroizolacijsku
lolijuiuredaornatoplinska
zastitakoja6eistodobno
usporiti noje odrezati
du: opsava.
paredo todke
orolaztoplinei sprijediti
hladenje
'csiSta.
lzvana,na armiranobetonsku
stropnuplodu
-ajprijetrebapoloZiti
parorasteretni
filc,netkani
,oroznimaterijal
vlakana
krozkoji
od sintetidkih
<ontrolirano
odvodimo
Daru.
Filctrebapokritiparnombranom(kodnicom)
- oblikudvrstePE{olije,a tek potompostaviti
profil
donjifasadni
loolinski
izolator.
Toolinski
izolatormoZebiti
<amena
(stiropofl
ilimineralna
vuna,polistiren
ili
.olistirol.
Pripolaganju
nafilc- kojijeujedno
Stitii odoste- graclevinsku
:enjanagrubom
betonu
PE-loliju
preklopiti
:ebljine
0,2mmtrebana spojevima
-ajman1e
15cm i pa2ljivo
zalijepiti
samoljepivom
:akom.Timesespredava
svakiprodorpareu to:,inskiizolator
iduvajumuse zastitna
svojslva.
Parakojase difuzijom
provukla
krozbetonski
s:oplako6ese Siritikrozfilcispodparnebrane
paje kontrolirano
<oanice)
moZete
ispustiti
na
:oodukonstrukcije.
Medutim.
toolinski
izolator
trebadvrstom
hidroizclacijom
zastititi
odkisei topllenja
snijega.
Tose
folijom(alwitra,sika)
le5avanekompolimernom
r nekimPU-oremazom.
Akoje terasaili ravnikrovprohodan,
ta se
-'droizolacija
moiepokrili
s desetak
centimetara
nasipai betonskim
S.lundanog
kulir-plo6ama
ili
plo6a.
:ak salititanjaarmiranobetonska
Bezobzia na vrstuhidroizolacije
toplinski
parna
brana
zolatortrebazastititiod modenjapri svakom
(PEJ0lija)
r_evanju
betona.
Debljina
izolatora
odreduje
seprobom,
takoda
seniponajhladnijem
vremenu
u parorasteretnom
kondenzat.
Akoje terasa
;oju ne mozepojaviti
tvrdeplodepolistirola
ili
:'ohodnatrebapolo2iti
<amene
vune,u debljini
od barem15cm.
: - : : v k i 6 ei v l a g e

S balkona
na parket
Uiestalaizmjenasnje2nihi sun1anihzimskihdanamoie
vasiznenaditii neugddnimotkridem.Nevoljes vodom
i vlagomkojaprikrivenoprodires balkonai terasa
uzrokujuvidljivemrljena sobnimzidovima,ali i pocrnjeli
i nabubreniparket.Kadse suodites takvimproblemom
uvjerenistekakoje pri gradnjiudinjenosveito trebai
teiko vamje razumjetiodaklevlaganaprvomili drugom
katu.lpak to nijenikakvoiudo jer ima sasvimkonkretan
uzrok.lmateli kudusa iirokim balkonomoplodenim
ploEicama
zaotvoreniprostor,mislitedanebi smjelo
bitiproblema.Kakovodamoie prodrijetikroz spojzidai
ploEestrcpai balkonaili ispodpraga?
armiranobetonske

Spoibalkonai zida
izloZenkiii i vjetu nije
izdtzaozinu s obilnijin
oborinama.Novaje
tasadaoi|3eena
prcRanjem
i
Wdl iievanjem,a oiteden
ieipragiparket.

Zag iani sobniest h

i pa*el Stitioie od
studenii kiie samo
pragi mdlokeramiikog
IjepilaI mofiasumniive
vodoneprcpusnosti
- bezikkve
hictroizolacije.

72

zida izloienog
Za ozbiljnopromakanje
je jednailinekoliko
vanjskom
modenju
dovoljna
rupicau hidroizolaciji,
a onene moraju
bitive6e
odmilimetar-dva.
Cinili vamsedaje to presitno,
u z m i t ep l a s t i d npuo s u d us v o d o mi i g l o m
6etese kakolakovoda
orobusite
dno.lznenadit
prodirekrozjedvaprimjetan
otvori kolikovode
mozeisteciu kratkomroku.
gdjesuvam
nasvimmjestima
Slidno
sedogada
premazom
maistori
nekimbitumenskim
zacrnili
zgrade.
spojeveraznihelemenata
i pogledate
Uzmeteli pove6alo
takavsvjezi
premaz,
vidjet6etetisu6esitnihsvijetlih
todkica.
Svakaje svojevrsnarupicakoja 6ekada je
pojaspravoje sito.
zalijevoda,a tzv.za5ti6eni
kistomna hrapavu
Nanosenje
takvogpremaza
povrSinu
Ni nekoliko
ne mozedatiboljirezultat.
premazapovladenjem
u raznim
uzastopnih
nejamdidaje crnilonaziduzatvorilo
smjerovima
nekoliko
ba5sve udubine.
Dodu5e,
slojeva
prekotogspojadalobi
vru6ezataljene
ljepenke
nepropusniji
trebaitoplinski
sloj,notakvuzastilu
plodai
zastititi.
Naialost,hladnabalkonska
malotoplijizid mjestosu dramati6nih
toplinskih
-s
promjena
i mehanidkih
te velikihnaprezanja
Anekada5nje
uobidajeno
lo5imishodom...
debele
coklenitkoneZelividjetinasvombalkonu.
Zaboravlja
se i na prskanjevodepri kosolki6i
Protivki6e ivlage

Uklonienie redploEica
i odbiienazbukado
visine25cm.UDlitku
je
udubinunanesen
au
stigomal-mon,
rcEkuispodprcga
utisnutje stigovez.
Sveje prcmazano
stigoelastom.

Kako je na Nvome
katuhidtoizolac ija bila
suvi6na, voda s balkona
ie prodirala ispod zida.
DUZcfte spoja nanesen
ie stigomafmort, a
tzv. holkel je izaalen
stigovezom,

.osenojvjetrom.
Stogana izloienim
balkonima
podicipo ziduili napraviti
:.ebaoplodenje
neki
pojasdo visineod barem20
.odonepropusni
:m.Naspojuzidaistraznjeg
krajabalkona
voda
- izravnim
rapadaiz raznihsmjerova
prskanjem
rc zidui cijedenjem
nadolje,
odbijanjem
odglat<rhplodica
iprskanjem
nagore,
aliislijevanjem
s
plohe.
lalkonske
Sve to se dogadai ljeti,no vi5ednevne
:emperature
uglavnom
uspijevaju
zid
osuSiti
I prag.Zimise sve mijenja.
Vlagase duZe
zadrzava
u Zbuci,obilnrje
natapapragi zavlabise
- zid.Akobalkon
imedukatna
armiranobetonska
,lodalvorejedinstveni
element,
krozbeton
:e iz zagrijane
sobeobilnootjecatitoplina,a
rrostoruzazid i isDredbalkonskih
vratabit6e
'ladnijiod uvudenijih
poda.Kakozimr
dijelova
- zagrijanom
sobnomzrakuimavisevlage,na
-ladnom6e se podupojavljivati
kondenzat,
a
- sprijedit
:c dodatno
vla:enje- ovajputiznutra
:e isparavanje
i suSenje
vodekojaje dotekla
je problem
zvana.
Fenomen
koji
balkona-hladila
zahtijeva
radikalno
rje6enjetoplinsku
zastitu
samogbalkona,boljutoplinskuza5tituzidai
praga.No,situacija
shzenuizvedbubalkonskog
popravkom,
smozeznatno
ublaziti
inaknadnim
prikazujemo
a lednuod mogu6ih
varijanti
na
sikamai crtezima.
;-:trv kiSei vlaoe

Na spoju Rercnidkog
oploEenjai zida voda
je lako prodirala kroz
obiian mod i moiila
estih. Vlagai bde
hlaltenie poiaeali su i
stvannie kondenzatas
unutrasnie stane.

PRODOB
VODE
NASPOJU
MEOUKATNE
PLodE tztDA

Zid je tebalo zaititi

do visine od barem 25
cm. Preko cfte spoia
nanesenie stigomal
mort, p ielaz je
zaEti6enstigovezom,
a sveje premazano
stigoelastom.

73

Moslza
biiegtopline
Toplinskimostje mjestou konstrukciiikrozkoie toplina
Iakoprolaziiz zagrijanogprostora.Kao 6tovodauviiek
hladliiemy.
teie nizbrdo,takoi toplinauviiekstruiiprem-a
je
Sto temperaturnarazlikave6ai toplinabde otieie. Kako
sezidovizimi stalnohlade,toplinase brzogubi pa se na
ohladenojzidnojpovriini zagrijanesobekondenzirapara.
Zatoje pri adaptacijamanuian oprezi potrebnoznanie,ier
akose ne poitujuWavilacijeliposaomoie bitiuzaludan.
Zaito? Pokazat6emovamnaiivom primieru.
profila
s ugradenim
Konstrukcija
od 6elidnih
noakose
moiebitidobrorje5enje,
izostaklom
nekikljudnidetaljiizazvatie velike
zanemare
probleme
razdoblju.
u zimskom
s kondenzatom
- pritakvojizved- KadbetonskibalkonNetvo teu ostaklienulodu,
zvudalo
Makakoto znanstveno
jizike. od vaniskevasstudenidiielitek stakloi betonkoii
bi trebapoznavatiosnovegradevinske
dobro vodi toplinu. Para iz zagriianog zraka konprozor,
(zid,
zgrade
vanjski
Naime,
svi
elemenli
denziru se na staklu i eeninoi konsttukciii. Pri nizin
zagrijanivaniskim temperatwamasvese ploheprckrivaiu
razdvajaju
k'ov.podiznadprolaza...)
i moraiu
svoiom kapliicama kondenzatakoii se ciiedi...
studeni
sobnizrakod zimske
evrstoCaje jedina dobra
osobinagole ieliine
konstukciie. JeL nade
li se izmedu toplog
zraka zasiCenogparom i
hIadnog vanjskog zraka,
pretvarcse u toplinski
most za munievit biieg
topline.

74

punompovrsinom
isvakimdetaljem
osigurati
zastitu,
usporiti
bijegtopline
toplinsku
dovoljnu
ploha.Na vanjskoj
i brzohladenje
unutrasnjih
ljuscikuie nesmijebitislabihtocakajeronesu
nevolja.
uzrokvelikih
most,naostakljenim
toplinski
Akonijeizbjegnut
povrsinama
ce
dobrogrijanenovesobestvarat
zamaglje6ebitistalno
Staklo
se jakkondenzat.
ivlaiitizid.A
6esecijediti
s prozora
noa kapljice
gljivica
putstvaranju
i plijesni.
tuje ondaotvoren
podnimo
Celikje
konstrukcije.
No,
od delidne
toplinske
vodid
i
bez
dodatne
toplinski
odlidan
pregradi
zastrte
ne smijese pojavitiu bilokojoj
prostora.
izmedu
toplesobeivanjskog
trebazaDodatnim
vaniskim
slolemizolatora
prozora
ivrala
nadvoje
i armiranobetonske
Stititi
u
krijudeliane
Sipke
ulivene
kojiu svojojstrukturi
ili
opekom
s glinenom
beton- koji,u usporedbi
ytongom,
toplinu.
Iakodetlakopropusta
profili
najnei delidni
toplinski
Zatosuneza5ti6en
posljedice
povoljnije
njihove
izvrsne
rleSenje
1er
vodljivosti
osjecat6e se i ljetikadse
toplinske
podsuncevim
uZariti.
zrakama
mogugotovo
konstrukciju.
Akopriugradnji
staklau 6eli6nu
za5ti6eni
cijela
nisutoplinski
ruboviizostakla
poobogubitcezimiintenzivno
toplinu
oslakljena
ploha.
dustaklenih
zradnirazmak
Tomumoiebitiuzroki premali
(barem
12-14mm),no najvise
izmedu
stakala
profili.
na0ravit
6edelidni
Stete
P r o l i vk i a e v l a g e

je radikalni
zahvat.
rjesenje
J takvomsludaju
'astaviti
je ovom
i zamijeniti
cijelukonstrukciju
profilakoji
PvC-profila
ilidrvenih
ld prozorskih
do vanjske
- coprednom
smjeru(odunutrasnje
: rhe)nigdje
nisutanjiod6 cm.
rritomseodbadenidelidni
proJili
moguprekrojiti
potkonstrukcija
zapridvrscenle
.: rjrhnapraviti
'rv h. Dodatni
je problem
slucaju
Stou takvom
':ca nabaviti
i novaLzostakla.
- izrada
masivnih
\0, postoji
idrugorjesenje
profila
r-.,enih
obloZe
svistr5e6i
kojima
seizvana
:: ianibridovi.
Tajvanjskiza5titni
slojmorabiti
profi,:: deblji- najmanje
3 cm.Drvenipokrivni
poput
:blikujuse
razvudenog
slovaU takoda
prekovanjskog
;: mogunataknuti
bridadeli6nih
:':fla.
tridvrS6uJu
vijcima,
ali krozmalo
se izvana,
vijakatreba
: 'e rupeu drvuu kojeprijeuvrtanja
da
-: snutimalosilikonskog
kita.To6esprijediti
':Tperaturne
promjene
i nesklad
u termiakom
kalanje
::ezanju
6elikai drvaizazove
drvenih
:-:fiLa,
zastititi
od slijevanja
a vijke6etedodatno
.se.
/rhoviU-profila
moraju
nalijegati
nastaklo.
Na
':. crtidodiratrebanalijepiti
uskusamoljepljivu
zastiiiti
: - menubrtvudasecijelakonstrukcija
od
:Cei zaledivanja.
\a lstinadinprofili
i iznutra,
no
semoguprekriti
'- brtvljenje
kakoseparane
morabitikvalitetnije
: .rvladila
i izazivala
ubzanukoroziju
u procijepe
:: ikailitruljenje
drva.
/aljaimatina umuda armiranobetonske
bal. :nskekonstrukcije
lo5ija
imajuneusporedivo
.-clinska
vanjskog
zida pa
svojstva
od obicnog
uklju6ur{c pretvarate
balkon
u loduitaj prostor
put
::e u mikroklimu
stanaovorilisteslobodan
r ?riu beton,
a posljedice
bimoglebitineugodnije
:: crnihmrlja.
\aime.u stanuse kuha.perei tusirapaje u
:'nskimuvjetima
zraktemeljito
zasicen
vode-:m parom.
Prinormalnim
aktivnostima
u paru
litaravodepo
:: dnevnopretvori
ido petnaest
: sobr.
(akoseoveparene rjeSavamo
samoprozraprozor,
: ,'anjem
ve6onadifuzijski
krozoivoreni
:'olazikrozzidove,njenise najstetniji
utjecaji
, Jeupravo
nanajhladnijim
mjestima.
je taj utjecaj
u relativno
Cdito,najneugodniji
':rkojbetonskoj
pregradi
navanjskoj
stranilode.
u
-er,parakojaiz unutrasnjosti
stanaprodire
::ton,odmahulaziu jakoohladen
sloj,hladniji
koje
: I todkerosiSta
i tu sekondenzira
u kapljice
- atapaju
betonsku
strukturu.
kondenDaljnjom
difuzijom
u vanjske
slojeve
:atsemozeismrznuti,
a ledpotomrazara
beton.
:{o setajproces
nesprijedi
navrijeme,
s vanjske
povrsinsko
mrvlje:: se slranepojavilinajprije
-.e,a nakongodinu
-dvijeiotpadanje
komada

Mnoge lode, balkoni i

zimski vrtovi napravljeni su ovom kombinacijom protila. lnada
je baa, iednostavna i
jeftina, no posljedice su
neugoone.,,

Naijednostavnije
rjeienie pruia vanjska
zaEtfta eeu6nih diielova
koia usporava bijeg topline i kondenzaciju na
ohladenoi unutnSnioj
powiini. Dtveniprofil
sa Zlijebon naliieze
na staklogumenom
brtvom,

Stanje ne moZete
popraviti ni ugradniom
drvenih doprozornika
s drvenim krilima ier
toplinskimostktoz
ieliinu konstrukciju i
dalje odvodi toplinu.

. a ,lJ^uv Jrula ,aJauv.

grijanjem.
radijatorskim
Vedutim.
intenzivnim
'r:ivkSeivlage

75

lakose
kondenzat
ovdie
poiavljujesamona
izloZenoipovriini
hladnog
eefik, kpljice ce nodti
rubovedrua
a u skrivenimdodlrnim
rcikamapoticatitr uljenje,Oiito je dahladnodu
monle zadriati Elodalie
od eefianekonstukcije.

I u ovomsluiaiu najbrZe
tieienjenudi vaniska
dNena(ili ptastidna)
oblogasvihdije_lova
deliEnogptotila. Stoh
deblja,sporiiesehladi
Eeliinakonstukc4a.

gubitaka,
na
neizbjeznim
zbogvelikih
toplinskih
zidaipak
unutrasnju
stranutankogbetonskog
toplogzraka,
stiZedostatopline(konvekcijom
iz radijatora),
iZaravanjem
Stoje dovoljnoda se
u tankomi vlainomslojuZbuke,bojei praSine
razvijeplijesan
kojesete5korijeSiti.
ogradapretvorena
Najme,betonska
balkonska
je hladniJa
u vanjski
zidneusporedivo
odobi6nog
zida.Pritomje upitnoi obilnopremavanjskog
pogotovo
akoje novasoba
zivanjelungicidima
djedja.
idealnobi bilotajdiolodeizvaDaseto sprijedi
na zastititibarems 8 cm stiroporaprekrivenog
tankoslojnom
mineralnom
:bukom.No,takavje
zahvatmogu6e
izvestina obiteljskoj
ku6iali ne
zgradijerje
nuZnaprilagoi naveiojstambenol
dbacijelefasade.
zastitamozepostaU tomsesludajutoplinska
plohaoblozi
vitiiznutra,takoda se ta neugodna
plodama
kamene
vunedebelim
oko14cm.Najpraktidnije
bi bilodasete plodeutisnuu rasterod
gredica
drvenih
ili paku prostore
izmedu
tipskih
profila
limenih
zasuhugradnju.
pareu toplinski
Diluzija
izolator
mozese sprijeeiliakose kamenavunas toplijeunutrasnje
folijom
straneprekrije6vrstompolietilenskom
(gradevinska
PE{olija,debljine
0,2mm).
jednado
Plodekamene
vunetijesno
se utisnu
zra6nih
re5ki.
Zatimtrebaljedruge,bezikakvih
pliivom
prelijepiti
i svepreklope
PE-folije
i
trakom
para.
njenobodkakokrozrupicenebi prodirala
plodaNa krajusesveprekrijegipskartonskim
ma vijcimapri6vr56enim
na drvenuili metalnu
potkonstrukciju.
Nakonzagladivanja
re6kigletplodevaljaobojitinekom
masom,gipskartonske
podebljanje
disperzijskom
bojom.
Tounutra6nje
pokrijte
prozorskom
zida
odozgodrvenom
klupdicom,a njenspojs donjimdijelom
doprozornika
trebazabrwitigumenom
brtvom.
posljedica
Ovimdetaljnim
opisomrjesavanja
pojavetoplinskog
primjeru
mostanakonkretnom
pri adaptaciji
stanaukazalismona problemkoji
sejavljau svimsli6nim
situacijama
kad postoji
mjestou konstrukciji
krozkoje toplinalakobjeprostoravan.zatoje bitnoprije
2i iz zagtljanog
posavjetovati
radova
se sa strudnjacima,
sli6nih
jer malagreskaili nemarpriizvedbidetaljamoZe
posljedice.
izazvatinesagledive

lndusttiiskiproiatedennqt?lnjprofil (stup)n izndu

zimskog wta ili ostakljenie loile.
Napruvlienie od
Napruvlien
od dva
dva d
diiela razmaknutaza debllnu

staklazabnvljenogpo ciielomeobodu posebnim

btwama.PrekidtoDlin
bttvama.
toplinskogmostaosiguruvaawsti
plastidniumetak(iuto). Tuse kondenzat
moie
polavtt
Doiavitisamo
samopn
Driizrazitovelikim temaeraturnim
nzlikama...
TO

Protivkisei vlage

Xi:r..

5a1!

i.'tn 't'')

Balkon
voda i
plodice
Glavniuzroci
p rovla2ivanj a otvorenih
terasai balkonasu loia
izvedbaradova,
neadekvatni materiialii
Stedniana krivom
mjestu.U takvim
sluia jevima sanacije
su viiestruko skuplje
od takozvaneuitede, a
moguprouzrocitii velike
itete, ito se brzo vidi na
stropu u prostorijama
ispodterase.

. ) fuqene brtve kako trebapa kisaprcdre u sloj ljepilai estrihaispodploiica, prvi ae mraz
'::'toiiti vodu u led koii povecavanjemvolumenarazaraokolnustrukturu.Sliino se dogada
. .andenziranomparomkojaje kroz betondoprlado hladnihgorniih sloievai poledine
::tca gdje se kondenziruu vodenekapljice.Kadse ova voda smzne,led razarapodlogu,a
:.ice se odljepliuju.

postoji
.: nasern
velikizborkvatetnh
trZiStu
rate
rJdla
' novh rjeienjapa
,/olaci
s1i'1
poaze
praksa
.,duje
okorlela
da sekeramika
io o,Tolaci'e.
bezobzra na to e li ri,eao
-lnu.terasi.
il kupaonici.
Kadsetomu
kuhinji
-red^ja
jeolld.
paqe
pr iToorr
aoe{vat-ih
morlom
llepecementnlm
i r ka.grasklinker
danamprokisnlavalu
, I0).n le n malocudno
I poplavljUJL
Pre-ao oaTra Doslanovi.
rsoun
JJJ ce.,ese lrga-akoe seaesto
-inimmortom.
akovam
Toje velikaopasnost
jertakvece
-rcau kontnenta
nompodrudju.
v agJ.A o'tda
i propuStati
. ge brzoraspasli
terasu
mirasvedokneobnovite
. reaeie
imati
-are jali-a | >prav^
. o^ f r allerrr.-t
: : Jp K O m .

javljase na balkonirna
popo'
:(av problem
' m klinkerom
poozenim
rnort,
u cementni a
gdle
prinrjeru
ga
na
konkretnom
rsnt cemo

77

deki.Fugesu Siroke
leZi izravnona izvudenoj
I,
suistimmaterijalom.
oko20 mm,a zapunjene
- fugesuispucale,
tu sedogada
ononeminovno
a plodice
su se rasklimale,
balkonprokiSnjava,
Dazvoneorihodu.
slu6ajubezveliStose moZeudinitiu ovakvom
lo5aizvedba
kihfinancijskih
zahvata?Nasre6u,
klinkerom
mozese potpuno
sanirati
oplodenja
je trebalodobro
primjenom
allcata,no najprije
pregledati
kakvoje stanje.
balkoni ustanoviti
Razorna voda
je voda
fugeprodirala
Krozispucale
i porozne
Napreispodplo6ica.
i skupljala
se u Supljinama
ljetiismrzavanje
zanjekojestvaraisparavanje
pa su se i u
zimipolakoje razorilo
cijelisustav,
pukotine.
dekipojavile
za
izvu6iplodice
Uzto, majstorje zaboravio
premazom.
za5tititi
antikorozivnim
okapnicu,
Zeljezne
ograde,rijesitispojhostupovezastitne
rizontale
i vertikale..,
Najbrie,najjednostavnije
je dopuniti
postoje6e
rjesenje
fugei
i najjeftinije
preostale.
hidrofobirati
lspuI tu se a//cafpokazao
dobrimrjesenjem.
odplodica
dopunjene
su
calefugei oneodvojene
masomzafugiranje
oplemenjenom
cementnom
poslua//caFdisperzijom,
a istaje impregnacija
za
cementnih
Zilai kaosredstvo oplemenjivanje
Kakoje vrlootporan
na luznatost,
lako
smjesa..
se umjesava
u cement(alii vapnoi vodenostaprionljivost
i fleksibilnost
te
klo)kojemupove6ava
vodoupojnost.
smanjuje
masaza lugiranje
Oplemenjena
cementna
za plodice,
ne6epucatiniti
dvrsto6esezalijepiti
provla:ivati.
ispucale
ostatke
iodistili
Najprije
smootklonili
novemaseza
fuge te smo ih prijenanosenja
premazali
allcatom'azfljedenim
vodom
fugiranje
u omjeru
1:2,kaoSN-vezom.
Masuzafugiranje
bojebetonautijestili
smoa/l
catomrarijedenimvodomu omjeru1:3i nanr.leli

Reike natopljene
allcatom zapuniuiemo
cementnimmortom
priptemlienim s vodom
u koju je dodan allcat u
omjeru 1:2.

Odmahnakon
zapunjavania
i
zagladivaniavisak
natefijalateba ukloniti
moktomktpom,
a ploEiceopnti.

FlEKSIBIRANA
IJEPItA
Za 'azlikuod klasiinih cemeninih
ljepilau fleksibiranasu ugradene
sintetske smole koie pove6avaju
plastiinost(otpornostna savilanje
i istezanie)i prionljivost(ljepliivost).
To su bitnizahtieviza liepilanamiienjenapolaganiuplodica(pogotovo
neupoinih)na toplinskepodove,ali
i nafasade.
S obziromna to da su vrlo niske
vodoupojnostin
, iima se mogu
oplodivatii bazeni,fontane,terasei
sl. Fleksibirana
liepilaimajuvisoku
prionliivost,pa su pogodnai za liie-

78

plieniekamena- graniiai mramora.

Plocicese mogu liiepiti na stare
plodice,na stiropor,pa ina drvo
zasti6enood vlage.
Tasu ljepilaprikladnai za uEvr56ivanjeplastidnihrabic-mreiicana
stiropori plinobeton,a razrijedena
vodommogu se primiieniti ikao
kontakt(spric-mort)za ibukanje
stiropora,betona i drugih slabo
upoinihmateriiala.Mozdasu i skuplia od klasidnihcementnihljepila
(pogotovood cementnogmorta),ali
se itekakoisplate...
Ako se ne Stedina kvalitetikeramike,ne bi trebaloni na liepilu.

Prolivki6e i vlage

SN-vezu
u fugei pukotine.
Bitno
.najosvlaZnu
da setakviradoviizvodeu susnom
razdoblju,
?ko dasvavodaispodplodicaispari.Nakonsativa, kadse masapotpuno
stvrdnula,
ispralismo
slodice
distomvodomuzpomo6roZnate
spuive.
Sadje trebalopridekati
da se sveponovnoprosusi,kakobismoa//cafom
hidrofobirali
i preostale
!ge. Uzelismoa//cafrazrijeden
vodomu omjeru
liepilo
1:1i kistompremazivali
fugedvalriputa,dadozapbeice
f,rouprlu.
p prenlieno
s allcatom
je olujas
No6nakonzavr6enih
radova
bjesnila
i tudom,
rrolomom
oblaka
alistropispodbalkona
je suh.
3stao
Ovdlenamje a//calposluiiovi5enamjenski:
.1ajprije
kaosredstvoza oplemenjivan.ie
hidrauranihveziva,zatimkaoSN-veza
i na krajukao
yedslvoza hidrofobiranje
poroznog
betona.
beton
Za balkonvelidine
oko20 m, utrosili
smo1,5|
imprcgniran
a catai 5 kg cimsec-mase
zafugiranje,
allcatom
(a cat:voda-' 1:2)
Dakle,
kaduredujete
balkon,
terasu,
kuhinju
ili
<upaonicu
izvestiispravbitnoje ispodoplodenja
POPFAVAKFESKI
1uhidroizolaciju.
je
Ako rijeio terasis klasi6nom
bitumenskom
oeiSeene
rcike
ridroizolacijom,
trebanajprije
napraviti
cemenPremazane
allcatom
ru glazuru
debljine
2 do4 cmi odabrali
ljepilo
za
vanjsku
(gresiliklinker).
keramiku
o;isdenarcika
iz kojeje uklonjen
Postavljate
poputF.P.
li akrilnuhidroizolaciju
snryljeninaterijal
aidroizolacije
2k,neovisno
o vrstiplodica,
morate
pofleksibirano
ljepilo
kojeje izuzetno
orimijeniti
vertikala.
3odnoi zaoplodivanje
Fugedo 7 mm trebazapuniti
fleksibiranim
cementnim
masama,
a oneve6edo20mmople'nenjenim
fugir-masama.
Mo2da
se pitatekoliko
podetvornom
rito poskupilo
izvedbu
metru- oko
rc6ka ispunjena pigmenti@nom
Svadesetak
kuna.No,akoje ispodbalkona
zamas0m za rugthnJe,
:voreniprostor,
nemojte
zaboraviti
termoizolaciju
p premlienom svodon u koju
oarnubranu.
ie dodanallcatuomleru2:1

estrih
(cementni
non)
i ljepilo

POTAGANJEKERAMIKE NA AIffiItNU HIIIROIZOLAGIJU

pojavile
prijedva- i barem'15-20
Ovesuse hidroizolacije
naeuropskom
i prekocijele
trZistu
cm po zidu(vertikali),
a ondavaljkom
potpunog
prekri:esetpetgodina,
no danassu veepotpuno
istisnule
bitumenske
i povrsine
terase(plodica).
Zbogsigurnosti,
odnosno
- nanosesehladnim vanja,predlazemo
primjena
slastidne.
Prednost
imjejednostavnija
nanoshidroizolacijske
mase.Drugise
dvostruki
- i visokaprionljivost
rostupkom
iobienim
valjkom
uzpodlogu.
Na nanosinasuhiprethodni
nakondva-trisata.
se
izravno
lijepi
ljepilo,
cementno
cementno-vapnene
Zbuke,
Nakonsljedeeih
3-5satiilidrugidanpolazu
se noveplodice
tlek"jih
jersu sibiranim
glet-mase.
:ementne
i klasidne
mozete
Udinkovitije
suodbitumenskih,
cementnim
ljepilom.
Akoga nemate,
fleksibirati
promjene
ltpornije
natemperaturne
umjesto
2 | vodeulijete
od (-30do+100"C)i nestare. klasieno
takodapriumjesavaniu
25kgljepila
je najbolje
\iie zanemariva
gleterom
niekoloSka
oodobnosl
2l allcata.
Ljepilo
nanijeti
i izvuCi
nazubljenim
je sto,za razliku dijelom
(u usporedne
gres)
Alati priborse lakoispirevodom,Nonajbitnije
iliprotuklizni
bregove)
iplodice(klinker
posebnu
ld bitumenskih,
glazuru
pripola- polozitis razmakom
(fugama)
nezahtijevaju
cementnu
od2-3mm.
iStos cementnim
ljepilom
masomza
dinevdotrajanipouzdan Fugetrebaispunititakoderfleksibiranom
cementnom
lanjukeramike
- zbogelastidnosti
9rstav.
lugiranje
i vodonepropusnosti.
Dvokomponentna
F. P. hidroizolacua
2kje originalni
masaza
domaeiproKaosurogatopetse mozeprimijeniti
obidnacementna
je povoljna
jerdobro fugiranje,
zvod.lzuzetno
za saniranje
terasai balkona,
Zaptipravu
takvefugiraju6e
mase
alifleksibirana
allcatom.
pola- a//catserazrijedivodom
ina keramiku,
srianja
odnosno
klinker-plodice,
takodamozete
u omjeru'1:3i timeseumjesto
vodomutijesti
prahmasezafugiranje.
Eatinoveprekostarih.
posudu
U prikladnu
ulijesetekuda
komponenta
mije- No,pazite!
trebanavrijeme
A i uzstalno
Oplemenjenu
masuzafugiranje
oprati.
prahkomponente
gotovoju je nemogu6e
sanjeelektridnom
mijesalicom
dosipava
B. l\4asa AkosesasuSi,
skinuti.lzvedete
li svepostupnorapostati
homogena
ivisokeporoznosti
kakobi semoglazalije- ke pravilnoi akoprimijenite
materijale,
vasaterasavise
adekvatne
vodenastropu
Jititrajnoelastidna
traka.Zatim,uz dodatakmalovode,gusto6ase neie provlazivati.
lpak,ostajeproblem
kondenzirane
je prekotrake (zidu)zbognedostatka
valjkom.
i parnebrane.
Jodesizananoienje
Sirokimkistomnanesite
toplinske
izolacije
t'otiv kise i vlage

79

Sto razara oploienie

A sadnekoliko
rijecio tomu kakvise proces
zbivaju
unutaroplocenja
kojirazorno
djeluju
i
pogotovo
povrSine
uniStavaju
vanjshe
oplodene
Bijelitrag
kamenca
kojisezapa2ana crnimplodicama
ilipoliranom
kamenu
osimstonaru5ava
estetski
dojam,prvje pokazatelj
raspadanja
suje loi sastav
stava.Uzrok
vezivne
mase,kiselost
je isoljavanje
vodei - smrzavanje,
a posljedica
- pogotovo
- povrsina
ispodoplodenih
vanjskih
plocica.
otpadanje
Jedinovoda u krutom
stanju
imave6ivolumen
od oneu teku6em.
Ostavite
posudi
li voduu staklenoj
da se smrznepreko
no6i,staklo6e popucati.
Taposebnost
vodeJe
pojavu
omogu6ila
Zivota
naZemlji,
aliu gradteljstvu
dinivelikuStetu.
Vodaotapaikamen.
posebno
vapnenac.
Upijanjem
CO iz zrakana- CaCO
hojareagira
stajekiselina
s vapnenCem
je
Nastali
{emijski
i lakose raspaod
spoj rabilan
je da kaps otopljenim
padne
Dovoljno
kamenom
pa da se kamenizdvoji.
s nekoliko
centimetara,
Kakavto uainak
imau prirodinajljep5e
sevidiL

80

P r o t i vk i s ei v a c .

,ir jama.nastaagmit
maistalakilt
rna.
\.lastinadinnastaje
i bilelitragkamenca
na
Jaenju.
Voda,odnosno
kisela
k Snica
otapa
,:rodploaica
izvezivnog
morta
vapnenu
kompo'rtu cljedenjem
je iznosnapovrsinu
p oace.
-r lL ^.n ..rlori
ojasmarLJe
praznine.
. .'acnas a.Nastale
a i Suplinezaopoaganjaispunlavalu
: : toakastom
tehnikom
postupno
.'odom.
a kadsevodasmrzne
raza,:"s1av
r plodceotpadaju.
:?mentnmortkaovezivo
zazidanje
i poaga..ramitep' .]jenyule
godi'la.
sepedeseta(
poriland-cementa.
,:ravood pojave
Kakobi
:adaktualan
vapnenvezivni
mortbiocvrscj
i
s vij idabrieveie.diovapna
iztogvapnenog
je cementorn.
:rvnogmortazamijenjen
U cepocetna
r'tnornmortu
vapnom
sepodesavala
,:nas la(llepll
vost)Stole istina
rad.
ubrzavalo
- dodar-o
Lqro2ava
o raj-osropoce-la.
' .(o cement
veZepunobrZe- kristalizacijorn
.-romoekula
vode- odvapna.
kojeolvrdnjava
anlemCO,iz zraka.vapneni
diovezivnog
':a joSgodinama
pagavodaako
mobilan
1e
::,.ara izvladispodploclca.
Zatovodoneupo]': aliine gresp oarcece>ce
orpada
I neqoi
'amtcKe.
- -e
, zbjeqnr
I nedoslaci
I eoa/ ceme'rrnog
'ialzbac
t vapno,
adasvojstva'prvenstveno
:etna kralna
vladna
ista.U Eus a - oslanu
,- zaooaganje
pn*lerluJU
"azra
0pocelJa
jepila,
:.la nacementna
ovsnoo vrstioplode. odlozi m eslurgraon,e.
\aprimje'epi.o
- r - F \ r , i p r F . , ' a ic a ' , r ' p s . o b i c n : t n l -

."r! vanjsku
keramiku.
oplocavanle
bazena
adnjaca
i slicno.
Svima
osnova
cement
i
le
a r a ' a z li i t a p r i r e r s ^ as v os l v ad a j li r
:Dnidodac.NajceSci
adilivje disperzlvna
: a bilou prahu,
kaokodlednokomponentn
h
- a. iliu disperziji
za pnpravu
dvokomponenpijeska
(6065%)velicine
a o l au c e m e n t n o mkvarcnog
zrnaoko0,5
l e p i l aD. i s p e r z i vsnm
ir u u odnosu
na vapno,neuspored
m
m
.
vo vi5e
. acavapoaetnu
i krajnuv acnusi u, a uzto
Prvimrazrjedenjern
i stako na
se mo)elijepitl
"'aro'. grart. g,es
:1jujevodoupojnost
i t rnedodaino
Stt sustav sta\lo.plod.e'rap oaice.
jali.na
-.:ecajavode.odnosno
razaranja.
idrugitvrdineupojni
i slaboupolni
mater
- kamen.
jepilase kupuJu
:rnokomponentna
gotova
i b o kojupodlogu
beton,
a I i na
staklo,
: lh samoumJesats vodom.
a odabiru
se d n o g i p s - l lao - s h eo l o a ies . F a z ' e d eer ' : 2
ra oplodenluzahtjev
ma podoge.Dvo- primJenluje
seiza oblaganje
bazenali fontana
-conentna
ljepia se umjeSavalu
s drugom keramkomili kamenom.
UmjeSai se smjesa
..Jonentom.
vodena
i p jeska(uodnosu
Sto1ezapravo
d sperzijacementa
35-65)
razrrjedenom
-:ieumjetne
smoe. U nasse mnogaod tih disperzr
o- 1:3.dobvenm ljepilo^l
se moTe
-.:bnihljepilamogunaciu specijal
na uspravnim
i
ziranim polagati
bilokolavrstaplodica.
povr$ilama.
ravaon
cama,a pri izboru
cevampomocl vooor,avnim.un:r'ain.r
va'rjsk,n
..nisavjetprodavaca.
Naopodenju
bilelitalog.a plodice
senecevidjeti
-,- dvokomponentna
llepilavisokekakvoce neceotpadati
n nakon
zima.
stodugih
, :e -abavti disperlrle
zace-entna
nrogu
i obidna
lepila. Tomdisperzljom
sef eksibirati
' r a n es uu k a r n i s t e r iomd5
je dovoljna
a . 1 0l i 2 0l t a r a . cementna
|]epila.
Jednalitradisperz
-o o 2plenoj v'do( le poLel-o.lraj'roj je zao'rp'em.
20krlogra-a
obc.ogce-e^l1og
otsili.-oio serarrijeo
r \odo.nI o-Je'J: tr )^--p tl a- ar r.pr - l. . L.tit.o- -- c. z,d- u, - r l^cr)-o. v d ' - n ':_au 'r u. >- t rua"rJ1 t 'a
1 : 2i i 1 3 . T oj e d r u g ak o m p o n e nPt ar v a v o d o mr o * e r J 1 . 4 a. z a p i p ' e n r 2 0 k gc e - e r - T l e s ac e m e n t(ao k o3 5 ' 4 0" " ) p a j e n o g t n o gj e p i l ap o t r e b nj oe p e tl i t a r at e k u c i n e .

81

Vodenizubi
grtzu ibeton
Bolnetoike svakelasadesu izboiine. Naklasiinim
proceljimato su najie66eukrasnivijencidokje na novijima
najugroZeniji- balkon.Svakazimasa snijegom,otapanjem,
kiiama i mrazevima'uzstalnuizmjenutoplijih i vrlo hladnih
razdobljasustavnorazarusveupojnematerijaleizloiene
moEenju.Tomune moZeodoljetinezaiti6enahbuka,beton,
keramikapa 6akni kamen.Zatoje Stetasamopitanje
vremena.Pregledateli pailjivo halkonili terasu,otkrit Cete
da i blagazimaostavljatragove.Tosu nammnogived
potvrdili u pismimao neugodnimotkridima,no dokse vedini
Stetalako otkrivazajedniiki uzrok,zapopravkene postoji
univerzalnisavjet.

Zbog iednoslavniie i bde gradnje na mnogim su zgadama balkonskeograde

napavliene od betonskihploia. Ponekadbalkonskapbea i ognda iine monolitnu amiruno-betonskukonstrukciiu,no i&ee ie riiei o naknadnopriivriienim
montaZnimelementima.U takvoi masivnoj ogradi obiino su napravljeni otvori
u koie su utaknuti metalni ili plastiini izljevi za vodu. Kako se keramiiarcki
radovi naieeide izvode p kraiu graclnje. spoj plote i ognde ostaie relativno
slabo zaStiCen.Ako hidtoizolacija nije uzdignuta toliko da obilno nadvisi estrih
izavrSni sloj, s vremenom6e voda prodrijeti izmeCtubetonskih elemenata,a s
{m poeinieopasni procesmoienja i smrzavanja.Za ovakveje balkoneposebno
neugodan neodisCenisniieg. Mali ili zaiepljeni izljevi onemogu;uju otiecanje
vode, a wemenskepromjene mogu nasredbalkona stvotiti ledenu gromadu koja
ce pri prvom zatopljeniu oblikovati pnva jezerca. Akoie zaledeni snijeg malo
viii od hidroizolacije uzdignule uzazid, voda eeprodrijeti u konstrukciju i obilno
natopiti sve dijelove zida u blizini kitiinog mjesta. Dogodi li se nakon toga novi
pad temperaturc, u opasnost dolazi komplelna struktura zida. Vlagu u stanovima
ne ttebani spominiati...

82

Osteienjabalkonaiterasanastajunajdesce
prigradnji.
zbogmanjkavosti
Obi6no
se zbog
navremenu
ipojefinjenju
izvedbe
dobitka
u novu
ku6uugraduju
klicebudu6ih
Sletakojesvojom
cijenom
ozbiljno
nadmaSuju
t106kove
kvalitetne
gradnJe.
Ve6inom
se grijesiu izvedbi
izolacijskih
slojeplo6e,pridvr6ienju
va,za6titirubovabalkonske
ograde
i zastiti
Kritidna
spojazidai podabalkona.
jo5
mjestasu
idilatacilski
spojevi,
odvodnja
te
posude
betonske
zasadnju
zelenila.
Vodaje osnovniuzrokvecineSteta.Kakoje
promjenama.
izloZen
balkon
svimvremenskim
konstrukcija
trajnotrpizbogdnevnihtemperaturnihrazljka,
Prinaglom
izmjenjivanju
sun6anih
popuSta
danaihladnihno6inajprije
hidroizolacija. Pojavljuju
krozkojeprodire
voda.
se pukotine
a mrazi ledzapodinju
svojerazorno
djelovanje.
jer to
Prilomje teskopredvidjeti
sveposljedice
ovisio mnogim
dimbenicima,
a najvi5e
o konstrukciji
balkona.
P r o tv k i 6 ei v a g

plo6e
Balkonise najieice gradekao vaniskiproduZetakarminno-betonske
poda.Takavizloaenidiomorasepailjivo zaitiliti kvatitetnom
hidtoizoiacijom.
pti postavljaniumetalneogradenosaiisepfiEvri6ujunaarmatutu
NaZalost,
ploie ili ume;uu naknadnoizbuienerupekojeprobiiaiuzaititni sloi.Tako
su i prijeuseljavania
stanan stvorenisvi uvietizabAo propadaniebalkona.
Vodaprodirekrozjedvavidliivepukotinena miestusidrenianosaea,zavlaeise
pod hidroizolacijui natapastrukturubetona.Kadse pri niskimtemperatwama
vodapretvoriu led, poeinjerazatanjebetona.izolacijabubri,plodiceotpadaiui
olak'avajuput novimkoliiinamavode.Kadse Eelobetonskeploie poine mrviti,
obiino je i ognda vecnaieta korczijom.Balkonpostaieopasanzaprolaznikei
stanare.Drugakritiina toika ie spoiploie i zida.Odbijenakisaili kosimlazevi
sezbukamrvii otpada,
tieranivjetromnatapaiudonji pojasZbuhe.S vremenom
a kiia lakonalaziputprckonedovolinouzdignutehidroizolaciie.U sobiiza
balkonapoiavljujese vlaga,a vlaZanje i stropkoddoniegsusieda.lakonaNvi
poglediteta ne izgledaosobitodrumatiino,promieneu strukturimateriialabitno
smanjuju nosivostkonstrukcije.
iskustva
Kakosu mnogeslabosti
balkonaizbilena
Napokonsu stoljetna
donijelabalkonipostupno
, djelojospodetkom
su ma statusizuzetnoosjetljivogelementazgtade,a
ovogstolje6a,
-estajalimnogiatraktivni
propisima.
dekorativni
elementi, improvizacije
su dodatnoograni6ene
: graditelji
Danasse hidroizolacija
izvoditakoda oblikuje
su se posvetili
stopraktidnijem
isvrposuduiz kojese vodaodlijevakroz
Takosu drvenegrede nepropusnu
: shodnijem
oblikovanju,
profilima,
:amijenjene
izljeve,a ruboviizolacijevisi
delidnim
a balkoni
suza- todnoproradunate
asfaltom.
Naoko
olporni
nakisuitakvisu su od svakemogu6epoplavenastaleprolomom
.evani
:alkonidanasu jadnom
oblakaili otapanjem
snijega.Prigradnjibalkona
stanju.
je
paziti
!,4asovna
primjena
treba
itekako
na
klimatske
uvjete.
armiranog
betonastvorila
pouzdanehidroizolanovekonstrukcije
kojimase pripisivala Jasnoje da postavljanje
:.rtpuno
-eogranidena
pokazalo
Naialost,
trajnost.
seda cije utjedena cijenugradnjepa se mnogizado-ajnostneovisitoliko
zastitom.
Pritomse cesto
o materijalu
kolikoo njego- voljavaju
lekformalnom
, rj kvalitetnoj
primjeni
ielastianasvojstva
i zasliti.
ne mislina mogu6aistezanja
ervesu se slabosti
pokazale
pri- zaititnogsloja,a posljedice
su ionakovidljivetek
na mjestima
:, rseenja
ogradejer su ukopani
nosadi
otvarali nakonnekolikogodina.
plocubalkoDabi seizbjeglo
busenje
hidro- U pravilubi na armirano-betonsku
:.t vodii mrazu.
pridvrs6ivale
poloziti
:rlacije,metalne
u na trebalo
najmanjetri slojabitumenske
su se ograde
plode,no ito se pokazalo
m r e i i c o mi z a t a l j e n i m
:Erobalkonske
losim. l j e p e n k es a r m a l u r n o m
mora
:.edenje
vodepo metalnim
Sipkama
ivlazenje spojevima.Vru6epolaganjehidroizolacije
je korozijumetalai mrvljenje biti besprijekorno.
Na mjestimagdje se hidroi:tonaizazivalo
zolacijatrebauzdi6iuzazid nuZnasu zaobljenja
:"laenarubovima.

83

jer oStrosavijeni
lakopucajuprivecim
slojevi
ili
Zatosesvecesce
istezanjimaoptereceljima.
posebne
tralnoelastidne
foiljekojese
ugraduju
pregbimapoazuprekoispuna
nasvimostrirn
od
kita.
trajnoelasticnog
hidroizoLacije
Prekokvalitetne
viSeslojne
dolazi
vodonepropusni
cementni
estrihkaopodloga
za
keramidke
zavrSni
sloj.Najde56e
suto betonske,
plode.
ilikamene
zolacilske
fo ije kojese zataljuju
Suvremene
posebnim
vruiimzrakomili sljepljuju
ljepilima
i izvedbu
nepropusn
h spojeva
caki
omogu6uju
gdjemetalni
na mjestima
dijeLovi
ogradeulazeu
plocu.
betonsku
Kvalitetna
hidroizolacija
danas
je rezultat
vrlostrpljivog
rada.
Pazise1asvakcentimeiar
a lalvecase
spoja.
paznjaposvecuje
mlestima
na kojimase dotcu
materijali
raznh fizkalnihsvojstava.
Spojevi
se
profilima
zastiiujumetalnim
i brtvetrajnoelaje da vodane moze
Najva2nlje
stidnm kitovima.
pukotinu
nacjni najmanju
za prod0r
u strukturu
Pritom
iskljuduju
konstrukcije.
se unaprjled
sva
moguca
ostecenja
izazvana
termickim
i mehanickim
opterecenjima.
plocica
Kakovla2ni
zidovr,
otpadanje
ipukotine
nenastaju
zbogmalh povrsnskih
u konstrukciji
nedostataka
kojibi se akootklonili
zaijevanlem
pukotina
preporunekomcudesnom
smjesom,
vamda pripopravku
iliterase
dujemo
balkona
budete
krajnje
temeljiti.
Toznacidaostecene
slojeve
trebaukloniti,
sve
plode.
do osnovne
Takoceteodmahvldjetikollkl
el

7,nDv^

r,7m

ari {tota

podlogL
pooetonsKU
treoanajprije
Odisce.u
ravlatiizagladiti
nekomzravravajJcom
masor
kojolste.po mogucnosti,
dodalinek aditivza
podiozi
vodonepropusnost.
Naneravnoj
hidrolzolacija
vei pripoiaganju.
semozeprobuSiti
Posebnupaznju
trebaposvetiti
celubalkona.
Ako

Ugradnjomtoplinskeizolaciiesmaniit
ie se gubicitopline.Kaoizolator
moiete primijeniti plode eksttudiranog
DoIi stirena obo strano zaiti Cene
hidoizolaciiom, I obostrana toplinska
zaEtitabalkona bila bi idealno rjeienje.
Za kvalitetniju izvedbu naiprimiereniia
je ugI adnja trajnoel asti6nih
izolac.ijskihtolija koie ne pucaiu prl
ptomlenamatempetature,

84

Da bi se izbjeglo bilo kakvo oiteCivanje

hi dro izolacij e, balkonske se ogtade
pri,vr66uju s donjestraneploie. Ako
eeb balkonaniie iire od 5 m moiete
postavitii uskiZlijebs nagibomod 2
do 3 posto.Zavrieciestrihaioploienja
zaiticeni su Drolilimakako bise izbieglo prodircnje vode u strukturu pocia.
Spojevi profila su osigurani trajnoelastenim kitom.
Prolvklie vlage

):

'I
a

'ri
r,]

'la balkonima izloZenima kisi i vjetru neophodnaje kvalitetna

lidroizolacija. Pritom ie najryinjereniia izvedba uobieajenaza
zolinnie nvnih krovova.Na nekolikoslojevabitumenskeljepenke
zalivene vru6im bitumenom dolazi cementni estrih, a preko
.striha ploCice.Sve reike se morazabftviti smjesomotpornomna
.romiene tempentureismtzavanje,Hidroizolaciiase uzdiZeuza
zid i priivtiCuje metalnim protilom i viicima. Kako bi se sprijeiilo
.atapanje ovog spoja kisom zavrietak izolacijetreba prekriti
inenim (qealeplastiinin) profilon koji je priivri6en na zid. Pri
lano6eniu fasadeprekriva se gomii rub profila pa je za opasnu

poplavu na balkonu potrcbna izuzetno visoka razina vode. Takoje

spojbalkona i zida dobrc zaiti6en, a Zbukaima osiguran donji rub.
No,unatoi svemu,u sobiispod balkonamoguse poiavitivlaine
mrlie i crne tod4icegliivica i pliiesni.
Ovejput vlagadotati'iznutd. Fiiieiie o kondenzacijiparc u hladnoj
ploie, Kakoploia strcpa (poda)i
strukturiarmirano-betonske
balkon iine cjelinu toplina se iz zagrijanog prostora izaruie preko
nezaiti6enih povriina balkona. Beton se hladi, a na unutrainiim
plohama nastaje kondenzat. Oeitoje da sama hidroizolaciia niie
dovolina za potpuno suho rieienie.

: plodao5te6ena
i nedostaju
komadi6i
nanisketenperature.
betona, onekojesuatestirane
"ebajoj najprije
plohanesmijebitisasvim
vratitipravilan
vodoravna.
oblik.Tunajbolje Zavrsena
:.maZuaznasredstva
za sanaciju
armiranoglVoraimatipadod 1,5do2 posto.
-^stona
vlaknaza
Ruboviprekokojih6e se cijeditivodamoraju
u kojimasu polipropilenska
- kroarmiranje.
Nakonpolaganja
hidroizolac,je
bititakozaiti6eni
da u re5keizmedu
slojevane
^atakopripremljen
podlogu
betonpripremite
za prodre
nitikap.
pokazali
profili
r c ocenje.
Tususe najboljim
raznimetalni
na izolacijske
Naj6e56e
seprimjenjuje
cementni
estrih
s nekim kojise dobroudvr56uju
slojeve,
rcdatkom
zavodonepropusnost.
Takvupovr6inua spojsa zavrsnim
oplodenlem
lakoje zabrtviti
-oZeteprekriti
posebnom
cementnom
kitomilifinimvodonepropusni'Tl
smjesom trajnoelasticrir
: vlaknima
za mirkoarmiranje
ipigmentima
koji mortom
otpornim
namraz.
je najva:nije
ne
:e povr5ini
balkona
dati2eljenu
boju.
Pripopravku
dasekonstrukcija
Akopolazete
oplocenje,
nabavite
ljepilo
otpor- vracau prvobitno
sianjejerto znacidaceseista
^x na maz i dobrozabrtvite
ponovitl.
Popravljajte
lakoda s novim
svereskeizmedu oStedenja
plodica
: oca.Od keramidkih
ugradujte
samo materijalina
osigurate
trajnorjeSenje.
: rliv kise i v age

85

Ako
gradite
saml...
Kakobistesvojoj novojkuci osigurali
zdraviivot, a starojomoguiili
kvalitetnusanacijuvaZnoje odabrati
provjerenhidroizolacijskisustavkoji
trcbapravilnoizvestii redovitoodrzavati.Odnedavna
se kod nas u tomdru6jski
tvupoiavioinovativnihidroizolaci
sustavisomat, razvijenna temelju
viiegodiinjeg iskustvai uzpomocvisokihtehnologija
sa iirokompaletom
pomnokomponiranih
proizvodaspecijaliziranihza raznehidroizolacijske
zahvate.Tajsustavsadr2isveproizvodeza kvalitetnuizvedbuod temeljado
krovai rjeiava sloiene problemena
jednostavnijinacintakodaje pogodani
za sam-svoj-majstorske
izvedbe.

je pogodan
Sustavlsomatposebno
za gra- I Hidroizolacija
ravnog
krovaobuhvaca
sanirapremazom
zahvatei popravke
kojise izvodeu I nlecijelepovrsine
devinske
elastomernim
jer nudipotpuno
rje5enje.isoflexili isoflex-T2s
osobnom
angaZmanu
te zatvaranje
mjestimidnih
je ispla- pukotina,
prodora,
Jednostavno
se primjenjuje,
ekonomski
dilatacija,
fugaispojeva.Pri
pouzdan.
tiv,dugorodno
krovanajprije
i
Osimtogasvatkouz saniranju
cijeloga
se pukotine
tehnidke
moftomdurokret,
uputemo2ezatra2ili i strudnesavjete spojevizapunjuju
cementnim
o 6emubrineekipaspecijaliziranih
in2enjeraa ondase nanosiiso-primer.
Kadse taj prvisloj
provjerena
povr5ina
premazuje
Timesekvaliteti
radova
osigurava
ra- potpuno
isoflexom
osuSi
se
proizvoda,
zinakvalitete
Stoje nuznoza potpun ili isoflexont-T2s.
uspJen.
U jossvjezipremaz
odmahse utiskuje
armatuZaupoznavanje
s ovimnovimhidroizolacijskim
raod poliesterskih
trakailistaklenog
voala.Cim
primjerenim
sustavom
sam-svoj-majstorima
osuSinanosi
sejoi jedansloj
setajslojpotpuno
prikazatcemoprogram
za gradnju
i sanacije isoflexaili isoflexa-T25.
Krajnjirezultatje kontipoosnovnim
grupama
premamjestu nuirana
ilustrativno
i elastidna
hidroizolacijska
dugotrajna
ugradnje
i izvedbe:
hidroizolacija
ravnogkrova, membrana
bezspojeva.
podruma,
hidroizolacija
balkona,
hidroizolacila
balhonaobuhvaiasanaciju
,Hidroi -zolacila
hidroizolacija
vanjskih
zidovai hidroizolacija
sa- - kntrcnrn
mlesta- spoleve
zrdar poda.poro-I
porozan
nitarnih
orostoriia,
znefugemeduplocicama,
materijal
bb

Prolivkiqivage

pa sanaciji
tihuzroka
trebaposvetiti
njakiSnice,
popravci
painju.
naknadni
suvrlo
A
svi
najve6u
i izraditemeljne
i skupi.
Zatoseprigradnji
slozeni
plo6epreporu6uje
dodatak
zavodonepropusnost
a svevanjskeprodorearbetona- plastiproof,
polimeri zapunjuje
seobraduje
matura
dodatno
Zatimpodizidove
moftomdurocret.
cementnim
slojevacementnog
s nekoliko
trebapremazati
vtlJtttaLa

a\4uar"ar.

podruma
iznutranajprije
izolaciji
Prinaknadnoj
ipusvepovr5ine,
a spojeve
trebadobroodistiti
Nakraju,zidovei pod
kotinezapunitidurocretom.
slojevaaquamata.
trebapremazati
s nekoliko
vanjskih
zidovaneduvasamo
Hidroizolacija
/l|
rflijep izgled,ve6zgradutrajnoza5ti6uje
od
mogu6ih
oSte6enja
vlage.Raspon
atmosferske
je vrloSirok- od obidnog
bojedo
odljepljivanja
pucanja
2buke.
i otpadanja
cijelih
komada
Tu najprije
trebaskinutisvutrusnuZbukui
pukotine
Kad
kitomisomastica.
zapuniti
akrilnim
iosusetrebaih
mjestaporavnaju
se sanirana
premazati
a 6imse taj slojosusii
flex-primerom,
bojomflexcoat.
trebaodistiti,
I mjestagdjeje bojaoljustena
premazatiflex-primerom
i zatims dva sloja
flexcoata.
nakonuklanjanja
Akoje ibukajadeo5te6ena,
premazivanja
flex-primekomada
i
svihtrusnih
gotovom
mjestatrebapopraviti
romoSte6ena
aditivom
adiplast.
ibukomunicret-fast,
ojadanom
KadZbukapodnevezatiporavnasespuzvastom
osusitreba
hoblericom,
a kadse mortpotpuno
prei na krajupovrSinu
nanijeti
slojflex-primera
mazaliflexcoatom.
mjestatreba
Odlomeli se ve6ikomadiZbuke,
najprijepazljivoodistiti,a povrsinupremazati
flex-primerom.
Zatimse rupe zapunjujuduro'
cretomkojise morasusitiokosedamdana,Tek
povr5ina
se ponovno
kadse durocret
stabilizira
premazujeflex-primerom
i na krajus dva sloja
flexcoata.
kamena
zidovaod prirodnog
Prihidroizolaciji
i zatimzapuniti
odistitipovrsinu
vo- trebatemeljito
svamjestakrozkojaprodirevoda.Djelovanje
a nakonStose fugepotpuno
rubovimafugedurocretom,
dei vlagenajde56e
sevidinaizlozenim
premazati
povrsinu
s dva sloja
cijelu
balkona
is donjestrane.
Javljaju
semrlje,Zbuka osuSe
je prvive6
protesila.
kad
pucai otpada...
Drugi
sloj
se
nanosi
tek
mjesta
uklone
Kadses o5te6enih
a DOIoUnO
SUn.
nanosisepremazf/ex-primer,
svitrusnidijelovi,
prostorija.
Kupaonipukotine
sanitarnih
kitomisomatic. E Hidroizolacija
se zapunjuju
alkalnim
prostorije
imaju
zapunjuje
semasom ilce, kuhinjei ostalesanilarne
Osjetljivi
spojsoklai plo6ica
vodene
vlainostzraka.Kondenzacij0m
Na krajuse povr5ina
sani- najve6u
elastonili flexPU-40.
parenahladnijim
vlagai rosa,
sezidovima
taloZi
ranihdijelovapremazujebojomflexcoat.
Zbuke,
plodicama,
ljuStenje
bojei pucanje
najprije padestouzrokuje
Kadje riJed
o keramidkim
prodire
popraviti
zida.
problematidna
i a vlaga
i duboko
u strukturu
mjesta,
trebazatvoriti
zapunitio5te6ene
fugesmjesommultifi 3-15te Kakobistedobilibitkus vlagomu kupaonici
spojeve
premazom
protesil-w
moratezatvoriti
svepropusne
kojiduboko najprije
impregnirati
sto
penetrira
kitom domosifs,
vode.
fungicidnim
silikonskim
i duvaplodice
od prodora
.! Hidroizolacija
je slozeni
podruma
zahvatkoji 6esprijediti
daljnjiprodorvlagai pojavugljivica.
u
poje- Porozne
trebapremazati
fugemeduplodicama
u svakom
objekta
Juvelike ovisio stanju
kojidubokoprodireu masu
dinomsludaju.
Naime,pojavavlageu podrumu dvaslqaprotesilom-w
je posljedica
vod0nepr0pusna.
podzemnih
kojatimepostaje
vodailislijeva- zafugiranje
naj6e56e
troliv ki6e i vlage

Iniekciia
zazdrav
zid

Kadu zidovezgradeprodre
kapilarnavlagai natopiZbuku,
najprijesepojavljujutamnije
vlaine mrlje,a potomna
povriinu izbijaju nitratne soli.
Toie siguranznakdaje oite6ena horizontalnahidroizolaciiai
otvorenput vlaziiz tla.

Naruzmacimaod 12cm u zidu valianaDnviti kose

buiotine,a visinskarazlikaizmei!'uni;ova buiotina
iznosi12cm,

B8

je uspostavljanje
lijekprotivte
Jedini
nevolje
nove vodonepropusne
braneu samojstrukuri
zida
51oseposti:einjektvanjem
fakolithaFK7,hidtoto^
bnogsredstva
kojeimpregnira
zid,
No,prijenegostokrenete
u sanaciju,
zidnatopljenvlagom
morate
odistiti
odsoliialgakojese
pojavljuju
namokrojpovr5ini.
Jer,nakonsanacije
i suSenja
novuibukutrebananijeti
nazdravi dezinlicirani
zid.
Zadi56enje
salitrenih
mrljai dezinfekciju
najprije fakolith
kladniji
FK 12koiise odlikuje
Sirokim
spektrom
djelovanja
na povrsini
i u strukturi
materijala.
Koncentrat
trebaulitiu distuvodukako
bi se dobilapetdo desetpostotna
otopinakola
uklanja
alge,gljivice,
li5ajeve
i njihove
spore,a
odlikuje
seizrazitim
antibakterijskim
djelovanjem,
premakoli-bakterijama.
osobito
preStogase bestoprimjenjuje
u pogonima
je dezinfekcijsko
hrambene
industrije.
Odlidno
sredslvokojeuspjesno
dististrojeveza proi'
zvodnju
sladoleda,
kupalista,
bazeneiostale
povrsine
s visokim
higijenskim
zahtjevima.
Otopinaje podobna
zaokolinu
i neo5te6uje
materijal.
Nanosisespuzvom
ilidetkom
a nakondi56enja
podlogu
trebaopratidistom
vodom.
Injektira
se u odisienizidkrozbusotine
iz kojih natapa
strukturu
zidai bubri,pridemustvara
vodonepropusnu
prepreku
prodoru
horizontalnu
vlage.Zahvaljuju6i
kemijskom
utjecaju
otopine
postaju
upojnigradevinski
materijali
hidrofobni,
a suZeneili zatvorene
kapilare
viSene upijaju
vodu.
Ovisno
o dostupnosti,
u zidutrebajednostrano
iliobostano
izbusiti
kosebusotine
kojesuoko5
cmkraceod punedebljine
zida.Promjer
busotinaje 30 mm,a bu5ese podkutomod 30' do
Protivkrieivage

40"u jednomili dvahorizontalna

niza,takoda
prolaze
baremkrozjednuravninu
le2ajnice
izmedu redovaopeke.Najve6ihorizontalni
razmak
je 150mm.Bezobzira
je li zid
medubusotinama
od kamena
ilicigleistije visinski
razmak
izmedu
paralelnih
nizova
buSotina.
prasinu,
lz busotina
trebanajprije
ispuhati
a veie Supljine
i pukotine
zapuniti
mortom.
Potomse
u njhulijeva Fn razt\edens 14dijelovavode
(1:14).
gravitacijskim
Zidse natapa
ulijevanjem
otopine,
beztlaka,triputdnevno,
do zasi6enja
i
- stoovisio vrstii strukturi
prestanka
upijanja
materijala.
Kodopeketo iznosioko20-30litarapo
detvornom
metrupresjeka
zidau pojasu
buSenja.
Naprimjer,
detvorni
metarzidnogpresjeka
odgovarazidudugaakom
dvametrai debelom
50 cm
ilizidudugadkom
detirimetraa debelom
24cm.
Tekucina
u zidupostupno
zapunjuje
svepore,
Buiotineimaiunagibod 30' i seiu do 5 cm od suprotnestranezida.U debljen
bubrii potiskuje
vlagupremadolje.U natoplje- zidu
buiotineseizvodes objestrane,
nomzidubusotine
ostajuotvorene
okotri mjeseca,a prijezatvaranja
iponovnogZbukanja
je provjeriti
sanacijskom
Zbukom
nuZno
suho6u
zida.Priovakvojje
sanaciji
najvainije
daulivena
punipresjek
otopina
zahvati
zida,bezijednog
suhogmjesta.
Akosteprijesanacije
ispitalikoli6inu
vlageu
zidu,nakonl2 mjeseci
moZete
usporediti
rezultate.Dotada6e fakolfth
Fn uspostaviti
novivod0nepropusni
slojiznadkojega
ostajetajnosuhi
ztd.
li nakonzimei mrazova
Otkrijete
rasklimane
plodjce
prihvatite
naterasiilivanjskom
stubiStu,
tokaoupozorenje
dabisljededa
zimamogla
ostavitijosneugodnije
plotragove.
Naime,
i najtvrde
aicepotkopat
ce prodorvodeu reskei ljepilo.
A
joj
aimsevodasmrzne
i pretvori
u led,povecava
sevolumen,
a potommolekularne
silerazaraju
gotovosvakogkrutogmaterijala.
strukturu
Stoga
preventivni
i sanacijski
zahvati
moraju
sprijediti
upijanje
vode.Kakonaizlozenim
vanjskim
oploprodirekrozreskemedu
aenjima
vodanajprije
oloaicama,
aliikrozstrukturu
(poroznih)
upojnih
je primjena
naterijala,
premaza
nuZna
zastilnog
Nanoienjem
<oji6esprijediti
svakoupijanje.
fakolithaFK7na upoine
FKl je vodenamikroemulzija
kojumoiete
mateialesprciavase
crimijeniti
zahidrofobiranje
svihvodoupojnih
maotodot vodeu strukturu.
plodice
:erilala.
Kadpremazete
inatopite
ireSke
Ako niimenatopitereike
izmeduDIoEicazaititit
crodrijet
6e dubokou strukturu
materijala,
no
6eteih od oite6enja.
povrsini
navanjskoj
oritom
nestvaraljepljivifilm.
rzazvantn
smEavantem,
Pripopravku
starijih
oplodenja
najprije
trebasve
lobro oaistititii dezinlicirati
fakolithom
FK 12,a
:rakon
ponovno
ispiranja
isuSenja
ulijepiti
raskliTaneDlodice
i zaouniti
reske.
prema:itefakolithom
Potomsvetemeljito
FK7
a reskeobilnonatopite.
Koncentrat
trebarazrijeJitis 14dijelova
distevode(1:10),a zatimu roku FakolithFK7uspje5no
zaStiiujesve upojne
prskalicom
JdI satinanijeti
valjkom,
detkom,
ili povrSine.
Zatoga ne primjenjujte
na mramoru,
polijevanjem.
cailjivim
Emulzija
uspjesno
zatva- granitu
i ostalim
neupojnim
materijalima.
'a pukotine
do 2 mm.a natopljene
su povrsine Nakonobavljenog
poslasavalatieventualne
prljanju
nanjepodloZne
i oStecenjima.
mrlieobilnoisDerite
vodom.
: - o l i v k i s ei v l a q e

89

Premaz
protiv
zaraze
Kadotvoriteprozor i suncezaviriu
sobu odmah6eteotkriti kriju Ii se gdje
u kutovimaprljavagnijezdagljivica i
plijesni.Toznaii dasu sezidovi
natopljenivlagomozbiljnorazboljelipa
tajproblemne smijeterjeiavati
brzopleto.Ziclje Zivatvar i trebaga
pravilnosanirati.Ako nisteu
mogudnostiizvestipropisnutoplinsku
izolacijuizvana,oiistite i zaititite zid
iznutra.A za sanacijuplijesnii gljivica
postojeprovjerenaneikodljivazaititna
sredstvakoja dubokoprodiru u zidnu
strukturui dugotrajnozaEticujuzid
iznutrai izvana.

Obilje vodenepare u
kupaoniciizaziva
stvaraniekondenzata
na hladnomvaniskom
zidu (betonskinadvoj)i
-u stropu.U mokroj.bojii
zDucrrazvqaluse gltvtce
koie ne noiete ukloniti
obiinin bojenjemve6ih
treba Nemazati I ungicidnim bioloiki razgradivin
srcdstvom poput FakolithovogprcmazaFK14.

90

Ruznoje vidjetivlalanzidi stropi6aran

crnim mikroorganizmima,
gljivicabakterijama,
sporama,
mrljama,
podneSiriti ma, mahovinom
nojosje gorekadseuokolo
gaza
i algama.
Preporudujemo
neugodan
miris.Boravak
prijesvakeboje,jerpenetrira
u takvimprostorimananosenje
u ziddo
pa saniranje
povrSine
Skodizdravlju
zaraZenogdubine
3 do4 cmpridemunaduiirokunistava
sve
zidanijesamopitanjeestetike.Zatosu nuZna mikroorganizme
gljivica
i spore
i plijesni.
provjerena
sredstva
kojadubinski
na zid BioloSkije
panjime
djeluju
razgradiv
i ne5kodljiv
zaokoliS
i ujedno
problema
spredavaju
Sirenje
zaraze.
mozete
rijesiti
vecinu
u zatvorenim
vlaje zasanaciju
Fakolith
FK14je fungicidno
bioloSki
razgradivoZnimprostorijama.
Pogodan
zidova
u
podloge
sredstvo
zasanacitu
prehrambene
naunutra6njim
ivanj- pogonima
gdjesenjegova
industrije
skimpovrsinama.
Toje specijalni
preporuduje.
koncentrat
za primjena
osobito
pouzdanu
preventivu
je za sanaciju
i sanaciju
prostorija
zidanapadnutog Prikladan
stambenih
i
gaprekupaonica,
aliiza sanaciju
fasada.
Osobito
poruaujemo
zaunistavanje
zelenih
algikojesezbog
djelovanja
CO,gnijezde
nazidovima
odopeke,
na
balkonima,
terasama,
drvenim
ogradama
itd.U takvimsesluaajevima
kombinira
s FK12kojim
se distl
podloga
prijenanoSenja
FK14.
FK14je pripremljen
ga
za uporabu
i u pravilu
netrebarazrjedivati.
Nanosise kistom,
valjkom
iliStrcanjem,
noodmahnakonuporabe
alattreba
oprativodom.
premaz
premaiite
Osu5eni
bolomkakobisepostigla
trajnost.
Susise 6 do 12satinatemperaturi
od20"C.
Sljede6i
slojmozete
nanjjeti
nakonstole raniji
potpuno
suh.Najniiaradnatemperatura
mora
biti+10"C.Nesmijesemijeiati
s drugim
bojama.
posudi.
muje dvijegodineu zatvorenoj
Trajnost
ga na hladnom
Cuvajte
mjestu,
za5ti6enom
od
je u kanteod 1, 5 i 10litara.
smrzavanja.
Pakiran
Fakolith
FK10je bijelaspecijalna
fasadna
bojaprotiv
plijesni
nabazicistog
akrilata
s dugoirajnim
zastitnim
P r o l i vk i 6 ei v l a g e

gljivica,
plilesni,
protiv
spora,
rjelovanjem
bakterija,
i
sanacijj
unutra5njih
: gi i mahovina,
namijenjena
povrsina
prostorima.
lma
.anjskih
imokrim
u vlaznim
i baktericidno
djelovanje
rugotrajno
fungicidno
prianja
uzasve
uvletima,
Odlidno
:aki u tropskim
. rstepodloga
Odrzava
struktui dobroih pokriva.
'!. propusta
paru,imaniskupovrsinsku
napetost,
je nautjecaj
naalkalije
i kiseline
rtporan
UV-zraka,
primjenjuje
1r.esKodljiv
zaokoliS.
Akosepravilno
patijekom
sana- skladu
nijeotrovan
s namjenom
prehrambene
nem0rate
industrije
rileu pogonima
:rekidati
Droizvodniu.
iza preventivnu
zastiUspjeSno
seprimjenluje
povriina,izvrgnutih
vlazilvodi,
:.lunutrasnjih
prostorije
za preiao stosu naprimjer
klaonice,
'adumesairibe,industrija
mljekare,
napitaka,
prostorije,
kupaliSta
itd.
bazeni,
saniiarne
potrosnja
za dvapremazaje 250
lMlqimalna
'1Vm

jezauporabu
garazrje'
FK10pripremljen
i netreba
valjkom
illStrcanjem,
a alat
r vati.Nanosi
sekistom,
vodom.
:'ebaodmah
o0rati
SuSise
nakon
uoorabe
sloj.
matnanesite
sljedeci
r,/alrisata.Kadpostane
radna
.'ileme
NajniZa
suSenja
ovisio temperaturi.
Nesmijesemije5atl
:.mperatura
morabiti+10"C.
godine
u
Trajnost
muje dvije-tri
-.drugim
bojama.
posudi
mjestu,
alineispod
:atvorenoj
nahladnom
-5"Cine smijesesmrznuti.
je u kantama
Pakiran
moietebacitizarC5I 12,5litara.SuhuambalaZu
:dnos ku6nim
otpadom.
Priprimjeni
fakolith-pr
oizvodaza uklanjanje
- od sanije
plijesni
da premazl
i
vaZno
lLjivica
-anja
- brzosliJede
jedan
podloge
do zavrSnoga
jerse ina1ezaruzamoZeprenijeti
na
:a drugim,
-:vu podlogu.
moZese
slu6ajevima
U posebnim
pomo6.
Ovisu
:atraZiti
strudni
savjetitehnidku
posebno
pogodni
zasaniranje
zidovai
:roizvodi
pogonima,
pekarnicau prehrambenim
-rtropova
'1a,mesnicama,
pivomljekarama,
klaonicama,
, arama.
ribarskoj
industriia...
No.prijeprimjene
provjeriti
.aLjaunaprijed
li odredeni
odgovara
uztolroizvodsvrsiza kojuga 2eliteprimijeniti
u tehnidkoj
:no pridrZavanje
uputanavedenih
rokumentaciji.
: r1iv kiaeI vlage

Obilie vodenepare u
kupaonici izaziva
stvatanie kondenzata
na hladnom vaniskom
zidu (betonski nadvoj) i
u stropu.U mokrojboji i
Zbuci razvijaiu se
gliivice koje ne mozete
ukloniti obiinim boiama.
Tamnesum ie naipriie
prem_azane
FKl4 a
zavrsnese Dolenanose
na potpuno osuaenu
podlogu.

O'teieni zid u hladniiem

kutu pogona mliekarc
najprije se oiisti
temeljitim premazivanjem FK14,a potom
se nanosiFK10.zbog
neikodli i vosti ovih prc maza sanacijaje brza i
dielotvoma pa proizvodniu ne treba prekidati
na duZi tok.

91

Domaca
tehnologiia

proizvoda
hidrofobnih
ima
Svakiod osnovnih
kojase pri sanaciji
zgrada
specilidna
svojstva,
primjenjuju
kombinaciji.
uglavnom
u potrebnoj
- impregnacijsko
fo )e stigofob
sredstvo
za impregniranje
fasadaod betona,opeke,kamena
i 2buke;stigokrem,
kremaza zastitubetonskih
konstrukcija
odatmosferskih
utjecaja,
mrazai so- zahidrofobiranje
granitai mramora
li; stigogran
te za zastituod masno6a;stigograf- za lakie
Silikonskipreparatikoji seprcizvodepo vlastitoj
- za udvrscivanje
grafitai stigokam
i
skidanje
tehnologijitvrtkeStig-inienjering- hidrofobnipremazi,pazastitu
kamena
raspadanja.
od
stei tekudinenamijenjenisu zagtitifasada,krovnihpokrova, Radsilikonima
je praktidan
priraduvam
i brz,no
zidova,armiranobetqnskih
konstrukcijai kamenihzdanja.
i naoaale.
trebazastitno
odijelo,rukavice

Medunjima sigurno6etei vi nadi nekiproizvodmoderne

grailevinskekemijekojim6eterijeiiti svojnerjeiivi problem. I stigofob- slu:i za hidrofobiranje
poroznih
Crijepza5tiien
stigotobomne upija
vodupa mune moie
na5koctiti
mrazkoji
stvaranjemledau
mokfimporamalako
razarastruktutu
krovnogpokova.
Porenatopljene
ovomimprcgnacijom
odlidnopropuitaiu
paruiz potkrovljapa na
polealinicriiepanema
kondenzata,

gradevinskih
I vodoupojnih
mineralnih
materijalakaostosu betoni,
mineralne
Zbuke,
azbeplode,zidoviod kamena,
stcementne
opekeili
plino-betona.
odlianopenetrira
u podlogu,
visoko
St/gotob
je otporan
na alkalije
ine stuaraljepljiv
suhisloj.
pa
Brzoreagiras vlagomu poramamaterijala
nastala
tvarsmanjuje
sposobnost
upijanja
vode.
poreikapilarepaneumanjuje
Pritom
nezatvara
paropr0pusmosr.
Gotovaotopinananosise prskanjem,
bezprevelikogtlaka,u debljem
slojumokro-na-mokro.
Sljede6i
slojtrebananijeti
dimse prethodni
upije
a utro5akovisio upojnoj
spo-sobnosti
materijaprozore
Priraduposebno
zastitite
isve ostale
jer strgofob
povr5ine,
seve6nakonnekoliko
sati
tolikostvrdnedaga ne mozeteskinuti.
posebnopreporuduje hitstigokrem se
.za
rmpregnacrju
h oroloonu
Detona
r armrranog
prigradnji
mostova.
betona
cestaizgrada,
podloMo2ese primijeniti
na svimalkalnim
gamakojesu dosadtretirane
koncentratima
ili
nerazrijedenrm
hidrofobnim
npr.
sredstvima,
alkoksisilanima.
Nanosise u oblikukreme,bez'azrjedivata.
je na
lzuzetno
dobroprodire
u podlogu,
otporan
drastidno
alkalije,
smanjuje
apsorpciju
vode,djeje zastita
lotvorna
od mtazai soli,dobroprianja
iimanizakstupanj
napodlogu
isparavanja.
Za razlikuod uobidajenih
teku6ihproizvoda
mozese nanijetiu jednomilidvasloja.Ovisno
i kvaliteti
o poroznosti
betona,
silanbrzoprodire
gdjereagirauz odvajanje
u podlogu
etanolai
pretvara
seu polimer
silikonske
smole.
Strgokrem
dubokoprodireu beton.a impregniranapovrsina
odbijavodui Stetne
tvari.
Takoje betonza5ti6en
od mrazai soli,noporei
pa materijal
kapilare
ostajuotvorene
i daljedise.
Stigokrem
se nanosipomo6uairless-piStolja,
nerazrijeden,
u slojuZeljene
debljine,
no na manjepovrsine
mo:etega nanijeti
i kistom,
valjkom
ililopaticom.
podloge,u jednomsloju
Ovisnoo upojnosti

92

ProtivkiSei vlage

Aqresivnaatmosletska
zigadenjauniitavaju i
celianuarmaturu
u DetonsKlm
konsttukciiama.
Obrcditeli betonske
mostovei nezaiti'ene
betonskepowaine...
stiqokremom,na nltn
p aniativoda niti
neaie
PostuqaKie
masnoCe,
jednostavani btz.

ne
6aki navertika
do400g/m'?nozetenanijeti
gubitka
materijala
istropovebez
rovrdine
betona.
nastvrdnjavanje
Kakone bisteutjecali
dvado detiritjedna
ga najranije
mpregnirajte
rakonbetoniranla.
morabitisuha,bezvlaznih
Pritompovrsina
^1rlja
Ako
i pra5inedestica
od grubliih
i oiis6ena
povrsine
i prevecobradene
:ocnekisitipokrijte
{Lntte
raoove.
i
jentretiranju
kamenih
.:rstigogranje namijen
koiih
s
i
spomenika
zidova
Jbeionsl'n fasada,
grafiti
i plakati
nedisto6e,
lakseuklanjaju
sepotom
i
kamena
podne
od
obloge
za6ti6uje
Odlidno
plocica.
keramidkih
reqlaziranih
smole
silan/siloksan/umletne
Toie mieSavina
gradekoja mineralnim
otapala.
orqanskih
i
hidrolobnost
poooljsava
materijalima
. rns-ki'n
lleofobnost.
jernaparopropusporeostaju
otvorene,
Pritom
'1ostnemagotovo
utjecala.
nikakvog
se
razvijaju
svojstva
ioleofobna
Razrijedena Hidrofobna
morabitisuhai upojna.
Podloga
povrpremaZite
susenia
24 sata.Nakon
premaziva-tijekom
topinananosise nadistupovrsinu
josjednom.
Sinu
sloju
u debljem
rlemiliprskanjem

Stigog,IanmoZete
usplesnonanuetl
na kamen,betoni
keramiku. Pritom
spretavate taloZenie
ieii sto'a i za iti Cuiete
dubljustrukturu
mate iala.
: ' c 1 l vk l S e v l a g e

93

P je nanoienja
stigografa mora se
ispitatiupoinost
podloge, npr. kamenaili
zbuke.U tu svthu trcba
prcbnim buiotinama
ispitatibrzinui dubinu
penetncije u strukturu
materijala. Pruvilno
priprcmlienpremaz
omoguCuielako
uklanianie grafita,
plakatai.ostalih
onectscenla,

Stigokam utvrieivai
prinjenliiv je na
svim mineralnim
upoinimgrcdevinskim
materijalima Kad se
-materiialnatopiovim
ucvrsctvacemvtacamu
se prvobitnaporoznosti
evrsto6a,

je emulzija
i organskog
silikona
ta stigograf
-lvoska kojasluZikaosamostalna
podloga
za
povrsine
se
zaStiru
z da odgrafita.
a primjenjuje
- betona,
gradevinskih
materijala
kodmineralnih
prirodnog
iumjetnog
kamena,
vapnenca,
opeke,
2bukaitd.
porama
ilina mateNapovrsinama
s velikim
preporuduie
g'ubepovrSine
seprimjena
rija'ina
ispitivanja.
teknakonpodrobnih
je jednokomponentn
i sustavkoji
Stigograf
promjene
gradena povr5ini
izaziva
neznatne
je i paropropustan.
hidrofoban
vinskih
materijala,
i perivvodom.
neskodljiv
zaokoliS
Nanosi
se najmanje
dvaput,
u debljem
sloju,
izlilevanjem
mokro-na-mokro.
Utrosak
ovisio
povr5ine
podloge
i izgledu
upijanja
sposobnosti
(oko0,1- 1 l/m,).Stoje upojnost
ve6a,potreban
je debljislolkakobisegrafiti
moglipotpuno
uklovodomiliparom,
niti.Grafiti
seskidaluvrucom
podtlakom
pomoiustroja
(npr.90"C,
zadiS6enje
20bara).
grafita
zidse moraponovNo,nakonskidanja
nozaStititi
stigografom.
kamena
kojisemo:e
'Eslgokan le uavrscivac
uranjarjem
ili kistom.
rrnanositiprskanjem.
koji trebaucvrstiti.
Vece
stoovisio predmetu
povrsine
za prskatrebalebi setretirati
strojem
Pokretnei
nje,a manjebocoms rasprskivadem.
predmete
mogusetretikaostosunpr.skulpture
ilipostupkom
zavojima
ratiuranjarje'r.r
omatanja
natopljenim
udvrScivacem.
primjenesu:
prirestauracija
Glavnapodrucja
ifresaka
kojesuostecene
rodnog
kamena,
Stuka
j
podutjecajem
Moguse udvrstiti
atmosferilija.
poput
gradevinski
materijali
ili
teradrugi
opeke
kote.

94

lnfuziiom
do suhog
zida
Posljedicekapilarnoguzdizaniavlage
iz tla vidljivesu na ve6inistarihzgrada
sa slabomili oitedenomhorizontalnom
hidroizolacijom.Toizvanaotkriva
ruina i teiko oite6enafasada,a
iznutra,u stambenomprostoru,stalna
vlaga,neugodanmiris i nezdrava
klima.Ovisnoo vrstizidai razini
podzemnevode,kapilarnase vlaga
moie uspetivrlo visoko,no najjaie
uniStavapodrumi prizemlje,

Vidliivactta na mokroj
paronepropusprema:ete
lizidnekom
izvanastanjemoieteublaziti StoviSe,
Akoje ziddostupan
Zbucipokazujesamo
ishlapljivanje
koja
spredava
nom
hidroizolacijom
drenainihcijevi,
ugradnjom
otkopavanjem,
razinuvlagenapowiini
povrsina,
kapilarna
sevlagamoze zida.U unutrainiosti
paropropusnom
2bukomi stalnim vodei suSenje
sanacijskom
zida vlagasepenie
prozradivanjem
zida.Od popetidakdo prvogkata.
temelja
ilipodrumskog
prodora
vlageiz tlatemeljili podrumski Stogajedinotrajnorjesenjenudistvaranje znatnoviie.
bo6nog
nepropusnog
slojaunutarsamogzidai prekihidroizolacijom.
i dodatnom
zidmozetezastititi
vlageuvis.
Sirenja
vlagu danjepodmuklog
kapilarnu
No,takvizahvati
nezaustavljaju
zida.Ne Uliievanie stigosila
xojase uzdiZekrozsamustrukturu
postizuprimienom
SKGINajbolji
se rezultati
zaustavite
li taj prodorsviostalizahvatitek ce
postojece
metode.
stanj,
ublaziti
djelomidno

1!!

I
II
I
II
I
II
I

i!!
-rtF
Itt
rf|t

rI
I

zid od
pune
opeKe
trotiv kise i vlaoe

kombinirani zid
opeRa-kamen

zid od opeke s rahlom

jezgrom

zid od kamenas nhlom

iezgrom

kamenizids
licem od pune
opeKe

$I!

kmeni zid

95

P uklanjanjumokre
ibuke trebaotu6ii
zdnvu Zbuku,barcm
50d0cmiznadvidljive
cne vlage.

50-60cm tI

Nagolomzidu najprije
se odistesvesliubnice
(a)i premaZustigosilom
(b)a potomse ut ja
(dersuie)
cementni
mort
(c).

I-I

Zidovi debliinedo 50cn

buie se samos iedne
strcnedoksedeblji
zidovi buie oboslnno,
SKc|-metodommoiete
sanircrizidovedo debljineodlm.
vb

Stigosil se ulijeva kroz dozatore

montirane na svaku buiotinu- Na taniim
zidovima nagib buiotina ie 15' a nd
debelima 30".Svaka buiotina morc
tloptijeti do 5 cm od suprctne strcne zida.

vlageprekida
Tokkapilarne
se kontinuiranom
gravitacijskom
infuzijom
strgosi/a
kojise u zidulijevakrozbusotineposebnim
dozatorima
nakoje
posude.
suprikljudene
i dolijevanjem
stigosila
u
Stalnomkontrolom
posudama
zadovoljavajuca
razina
se odrZava
ispredava
tekucine
kojaispunjuje
cijelubuSotinu
pristupzraka.TimesepostiZe
natapanje
temeljito
zidnestrukture
okobuSotine,
odgada
sekemijska
suSenje
stigosila
reakcija
s CO,izzrakai prerano
prijepotpunog
natapanja
zidau
cijelestrukture
punojdebljini.
U tomuje ujednoibitnaprednost
ulijevanjem
teove metodepreduobidajenim
ku6ihzastitnih
sredstava
u pojedinaane
otvorene
buSotine.
nazidovima
navrlodebelim
zidovima,
Stovi5e,
i kamena
od razliditih
materijala
te na zidovima
gdjegravitacijsko
ulijevanje
s rahlomjezgrom,
postupak
nejamdikompletno
natapanje,
se dopunjuje
primjenom
tzv.pakerakojise utiskuju
u
busotine,
a potomse kroznjihslrgos/injektira
podtlakom,
posebnim
kompresorskim
uredajem.
zastitne
Pritomse posliZeboljapenetracija
teku6ine
u poroznu
strukturu
sf/gos,7
Jerinjektirani
i pukotina
dopirei doteskopristupadnih
sljubnica
zidastrgou dubinizida.U vrlorahlimdijelovima
s/ se penjeuvispadostignutu
razjnunatapanja
pojavomteku6ineu
mo:emolakokontrolirati
gornjemredubusotina.
Takose postiZekonkojejamaioblikovanje
tinuiranonavlazivanje
neprekinute
vodonepropusne
barijere.
Nista nabrzinu
vlagom
Prijesanacijezid natopljen
kapilarnom
jetemeljito
pregledati,
izmjeriti
i snimiti
najvaZnije
postoje6e
stanjete odrediti
do kojesevisinepopelavlaga.Tekpotomvaljaotu6isvu Zbuku,
vlaznu
trosnu,
aliizdravu- 50 do 60 cm iznad
gornjeg
rubavodenemrlje- a ogoljeli
ziddobro
o6islitiZidanom
detkom.
najprije
Sljubnice
izmedu
opekailikamenavalja
mehanidki
odistiti
dodubine
od1,5do2 cm,a zaProtivki6e ivlage

povrsinu
timisprati
vodenim
mlazom.
Naopranu
izolaterskom
sedetkomnanosistigo/ltKadsetaj
premaz
polimercementosusizidtrebazapuniti
povrsinunjegujte2
nimmortom.Takoobradenu
maglicom.
do3 danavodenom
i
Napripremljenom
zidunajprije
trebaizmjeriti
ozna6iti
razmake
zabuSenje
rupapremazadanoj
shemi(crteznaprethodnojstranici).
U najdoniem
redubusotinese otvaraiuna visiniod 20 do 40
cmodpoda(tla)takoda imje medusobni
razmak
oko30cm.OvajrazmakmoZebitimalomanji,ali
nikakove6i.Visinski
razmakhorizontalnih
redova Rasporcdbugofinau *tu octopeke.Prui(najdonji)
rcd teba builtl na visiniod 2040cm iznadtlaili
je izmedu
buSotina
10i 15cm.'
Doda.Eazmakiznettu hotizontalnihrcctovaie 1&15
'cm.
Busotine
trebaizvestiu vodoravnom
nizu,
Prcmjetbuiotinaie 25-27mm.Pojedn6mmetru
punom
zida,takoda u svakom
duljinom
reduna duljinezida prosieenoteba izbuiiti 7 buiotina,

I
II
I
II
I
II

SKci-metodom
moietesaniratii zidoves rahloniezqon. Naiprtlese krozpakereuiezgru podtlakomutisne
ementna smjesakoja spreAava
nekonttolhano
otiecanjestigosilai osigurdvavodoneprcpusnost
ruhlog
materijala.Buiotinetrebaizbuiiti iznadtogneprcpusnogsloja,a potominfuziiomuliti stigosil.

Sljma's*iptikz iirenja EkuCegstigosilapri inluziji. Akosu bu5otine

pravilnorasryedene,stigosilCeiz svakebuiotinezahvatitii dio zida
loii se natapaE susjednihbuaotina.Takose u struHwizida oblikuie
tEptopusnamembnn4 beziiednogneobnibnog mjestakoz Roiebi
nogla prcdfijetikapilana vlaga.

Proliv kiSe i vlaoe

Akoje zid temeljito

natoptjen,punomdebl Inom
i duljinom,rrajnoseprcRida
doaokkpilame vlageiz tla.

97

1.spoizidai podne
Dlodeteba zabrtvi
stidovezomi oblikovatl
pravilankutnik(holker);
2. buiotineu zidu
natopljenestigosilom
teba takoiterispunlti
stigov-ezom;
3. napnvitno
Uipremtjenzict
trebameralnom
gladilicom(gleterom)
ili izolabrckomietkom
naniietistigolitu debljini
odgdoSmm;
4.podnuploEuvaqa
izolirati stigolitom
ili stigoelaston
(hidroizolacija):
5. toplinskaizolacija
podamoZese izvesti
estrihomod EP9.
p prcmtjenlm
betona
s
dodatkomstigopon - D;
6.na izotiranivertikalni
zid nanosise najprije
cementni5pric,a zatlm
vapnenazbuka;
7,na obradenui
osuienupodnuplohu
polaie sepodnaobloga.

jedanmetarduljine
prombudebarem7 buSotina
jeraod25do27mm.
Natankimzidovima
trebabuSiliDodkutom0d
podkutomod30'.ZAbuienje
15',a nadebelima
valjaodabratiprikladno
svrdlokojim6e bu5otina
stranezida.
dose6idubinudo5 cmodsuprotne
trebabusitis jedne
Zidovedo 50 cm debljine
strane,a zidovedebljeod 50 cm oboslrano.
zidovido demoguse sanirati
SKG|-metodom
bliineodjednogmetra.
raKakosvakizid ima svojespecifi6nosti,
spored,smjeri nagibbu6otinamoraodrediti
strudnjak.
Samotako ulivenisfrgos/stvorit6e
iduljivodonepropusnu
branupunomdebljinom
mjestakroz
nomzida,bezijednogneobradenog
vlaga.
kojebi moglaprodrijeti
kapilarna
Nakonbusenjasve
Supljine
trebadobrootprasiti
komprimiranim
zrakompautisnuti
cijevidozatora
krozkoje6ese u zidulijevati
sf,gos
Akosaniratezid s rahlomjezgromnjunajprije

Naktaiu,nakonNekida
tokakapilamevlage,
u ptostotiiisanirunih
zidovateba izvestii
dodatnercdove.

STIGimapruora ednu
oPtemuza Prcsijecanie
tokakapilarnevlageSKGl-metodom
i Dosebnu
opremu2a injekttranle
rahlihjezgi knenlh I
ciglenihzidova.
Uspjeinostove metode
u wlo zahtievnim
Ramenim
zidovlma
osiguravai u oI iginaIni
aeliEnii gumenipdkefi
proizvedeniupravoza
SKci-sanacije.
Modelisa Sirokim
gumenimprstenom
mogusezatezaniem
maticai delomircnjem
gumeivrcto uglavltlu
bu5otinu5toomogueuje
komprcsorckoutiskivanjestigosilapod tlakom
do 10bara.Ventilina
patGfimaolak1avaiu
kontolu razinenatapania u dubinizlda.

98

Pri sanacijizitlovaod neupolnogkanena(bazan,

gnnit) bu5otinese busesamou sliubnicama
i ietkaniazicta
ispunjenimmodom.NakonEi56enja
E mehanidkogEiieeniasliubnica,u njih se najp je
nanesepremazstigosila,a potomse sljubnice
dercuiucementnimmo'tom.Ovisnoo unutrainjoj
konstrukcilzlctai slrudnoiprocieni,nakon
otprcSivania
s[ubnlca...

... trebaponekadbu5otinei rahlidiozidapriqemiti

uliievaniemvapnenogili cenentnog
uliievanjem
cementnognlijeka.
mliieka.Kad
sepake utisnuu buiotine,gumenise prctenna
donjemkniu uzduinosabijaoketanjemleptiraste
paker
glave
navoiu.Pritom
Ptitomse iii
iiri i uglavliuie
uolavliuiepalcl
olavenanavoju.
izmeilukamenia.Krcztakoosigunnepakerc
podtlakomse utiskujestigosilkojikoz no u
prodhe
sliubnicama
sljubnicama
Drodheduhokou strunuruzida.
Protivkiseivlage

svedokse ne
kako se krozpakereinjektirai sf/'gos,7
vodonepropusna
da postane
trebaobraditi
reda.
Pri
injektiranju
pojavi
viseg
u busotinama
materijala
u
ulijevanje
nepotrebno
bisteizbjegli
ikrozanj
ostaje
otvoren
planirane
najgornji
red
busotina
ravnine
ispod
veceskrivene
Supljine
zrak.
postize
izlazi
istlsnuti
tladnim
ubrizTo
zastitnebarijere. se
kojisadriedo 50 postovlage
gavanjem
smjesekojaoblikuje Na zidovima
Zitkecementne
nekoliko
dananase ulijevaili injektira
zidakojiza- sfrgosi/
vodonepropusni
slojunutar
stabilan
u vlainijimzidovima
dokbu5otine
stigosila
ktoz konbuSenja,
otjecanje
ustavlja
nekontrolirano
barem30 danakakobi se
zastitnog morajubitiotvorene
i olaksava
{ormiranje
rahlustrukturu
zida.
zid isuSilo
stoviSevlageizdubine
zida.Natakopripremljen
slojau punojdebljini
cijelizid,rupeostaju
natopili
primjenjuje
iznadvodonepropus- Kadsteinluzijom
SKGI-metoda
da se isparivodaulivena
nekovrijeme
otvorene
n0gslola.
pristup
slobodan
ali
ida
se
omogu6i
infuzijom,
kamena
Prisanaciji
zidovaodvodoneupojn0g
sas(bazalt,
iz zrakakojis aktivnim
dioksidu
granit)
materijal
seinjbktira
samou sljub- ugljidnom
slojunutar
mortom
i tojcimastgosi/astvaravodoodbojni
kojesuispunjene
niceizmedu
kamena
ztda.
lakosebuSe.
melruzida,utrosise okoS litara
se pakerikroz Poteku6em
u mortuugraduju
U busotine
odnosno30 do 40 l/m3zida.Ovajnorkojese podtlakomod I do 10barakontroliranost/gosl/a,
notoaan
zazidove
od50cmdebljine
tokakapilarne mativvrijedi
za prekidanje
utiskuje
sredstvo
jer10uveodrediti,
vrloje teskoprecizno
utrosak
vlaoe.
i
opeke,kamena
Z-arazlikuod ciglenog,kamenizid nema likeovisio vrstizida,upojnosti
pojezidnih
materijala.
ostalih
izmedulezajnica
u
ujednadene
razmake
u ku6isaniranihzidova
a destose u jezgrikrijei nasuto Kakobi prostorije
dinimredovima,
suhei ugodneza boravaknakon
krozpakerese bilepotpuno
krupnokamenje.
U lomsludaju
vlagezidovei podtrebai
podtlakom
tokakapilarne
razvodnjeno
cementnoprekida
najprije
ulijeva
obraditi.
dodatno
mlijeko,
kojevezepra6inu
isilnedestice.
je Siroka
paletasfF
krozdonjiredbuSotina U tu svrhunaraspolaganju
strukturu
U takoispranu
posao
moie
moZe
s kojimaseovaj
zitkicement
svedokse goproizvoda
kompresorom
seinjektira
gornjeg
u ciielosti.
reda.Tekpotom obaviti
nepojaviu busotinama
lakosezahtjevnije
sanacijeizvodesa
snainim velikim
kompresorima,
ovaj
malip ienosnimodel
moie vamDosluZitii za
prckanie
ili utiskivanje.
tmpregnac|e,Doler
ostalihiitkih materiiala.

Materijali,pribori alatza
sanaciiui zaititu zgrada
, Elektriiniruini alat
. Li6ilaikialati pribor
, Zidarskii tesarskialat
. Zaititna oprema

: - : t i v k i s ei v l a g e

99

Kondenzat
tz nape
GraditeIi novuku6usigurnoplanirateugraditikuhinjskunapu. Mi vampredla2emodaje izvedetes vertikalnimodvodom
izravnokrozarmiranobetonski
strop,negrijanidio tavanai
krov.Evozaito je vaino napravitiposebanodvodkondenzatai kakoga trebaizvesti.
U neizoliruno}/oviite
obveznodolaziizolirana
ciiev.

Pri izvedbi vaniskih

prikuueaka koji
proditu kroz krov valja
ptipaziti i na poloZaj
zidovau odnosuna
strehu kako se p
planiranju kuhinie ne
bi dogodilo da idealno
zamialjenipruvacudara
u neki konstrukcijski dio
ktoviita.
Takodet,duliinu nastavka iznadkrova(visinu)
trcba
odrcditi prcma pnvilima
za smjeitaj dinniaka
kako zraena struia preko
sliemenane bi gurala loi
zrakprcmanapi.

DESNO:
Odvod
iz nape
kroz temeljito
izoliano krcvi6le.

100

I negrijani
izoliran,
tavanmo:ebititoplinskl
Sto
bi bilovrlopovoljno
zacijeluku6u.Prolazi
li cijev
napeiliventilacijska
cijevkroztakvopotkrovlje,
pojavekondenzata
mogu6nost
bit 6e znatno
manja.No,napaskuplja
zrakiznadStednjaka,
a
tajje u pravilupregrijan
i prepunpare.Dodamo
li k tomei neizbjezno
vodenepareiz
usisavanje
ostalih
dijelova
stana,u tojodudnoj
cijevimoglo
bi se na6idovoljnotoplogi vlainogzrakaza izda5noformiranje
kondenzata,
kojibi se mogao
cijediti
u napu.
povrsine
Sveovisio lemperaturi
unutrasnje
pa
cijevi, odmahmoZemo
re6ida bi debelai sopojavu
lidnopostavljena
izolacija
bitnosmanjila
kondenzala.
No ve6smou nekoliko
navratapisalio tome
jakorelativna
kakoje pojavakondenzata
stvar,
a ovisiponajprile
vlaZnosti
o relativnoj
zrakai
temperaturnoj
razliciu odnosuna povrsinu
s
kojomje parau dodiru.
Op6enito,
za uobidajeno
navlaieniztakiz ladegrijaneprostorije
zapojavu
je razlika
kondenzata
dovoljna
7"C.
oko
Akoje kuhinjasmjestena
ispodnegrijanog
prostora
tavanakojije od stambenog
odvojen
plodom,zrakkojidospije
armiranobetonskom
u cijevbit6eodmahizlozenhladenju,
a to nije
dobro,Podnimo
od staremudrosti
da je bolje
sprijediti
negolilijediti.
Cijevkojaizlaziiz nape
Protivki6e i vlage

MoguCe
improvizacije:
T-priujueakzanapu
(lijevo)i nanieta s
unutrainiimkanalom
za prikupljaniei
odvodenjekondenzata
(gore).

trebadebeloizolirati,
stoznadjdaje valjaomotati ispodtogprikljudka
zatvoristandardnim
lijevkom
s najmanje
10cmkamene
vuneilinekihizolacij- za prikupljanje
i odvodnju
kondenzata
kaona
skihnavlaka.
Pritomu tomzastitnom
olastune prikazanoj
skici,
pa Takavbi skloptrebalo
smijebititanjihmjesta
saslabijom
izolacijom,
sakritiu kuhinjski
viseci
posebnu
paznjutrebaposvetiti
ivanjskom
dije- element,
dobrozabrlvitiprodorekrozslropnu
lu cijeviiznadkrova.Mozdane bi bilozgorega konstrukciju.
...
primijeniti
lroslojnidimnjaks
Akoje prikljudna
cijeviz napeuZaod ispuha,
Vavi Schiedelov
najdebljim
mogu6im
izolatorom
izmedudviju moglabisenapravjti
manseta
u kojubisepovrepomakla menocijediokondenzat,
celi6nih
ljuski.
Timebi setodkarosi5ta
a iz njebi se odvodio
uvis,pa bi znatandiopareizletiosa zrakomiz cjevcicom
(druga
skica).
cijeviprijeobilnijeg
rosenja.
Nestovodeipakbi
Nakrajuvaljaspomenuli
daje ponekad
nuino
nastijenkama...
ostalo
izvestiizravnicijevniispuhza odvodplinovaiz
No,kadve6spominjemo
krozkrov.akoje kuhinja,
brzinuzrainestruje napedirektno
naprimjer,
trebaodluaitida li odusaknapenapraviti
kao smjestena
ispodizoliranog
krovanastanjenog
pasivnu
cijeviliugraditi
inekiventilator.
Narela- tavana.U tomsludaju
kondenzat
ne6eprocuriti
iivnom
malom
razmaku
odusisanapedogornjeg akose montira
napasa snaznim
ventilatorom
i
otvoraiznadkrovazrakodmahulaziu hladnu tipskim
ispuhom
s kapomiznadkrova,
zonu,patu nemamogucnosti
da se razvije
neki Akonapanemo2ebitiuzrubkrovi5ta
ve6cijev
znadajniji
uzgonkojibi sehranio
toplinom
masiv- morapri6ibliZesljemenu,
tadaje njenizlo:eni
dio
nogzrda.,.
ipakdovoljno
visokdazasluzuje
izolaciju.
primjenu ZbogboljegizgledamoZese sustavom
Buduci
datraZimo
optimalno
rjesenje,
suhe
iskustva
s izoliranim
dimnjacima
trebalo
biprove- gradnje
s gipskartonom
oblikovati
istupkoji6e
pabiu tomsludaju
stidosljedno
dokraja,
ivanjski sasvihstrana
zatvoriti
kamenu
vun-.
probleme
postojeneuobidiooduSka
trebalo
napraviti
kaodaje zaistarijed Eto,iza neobidne
c dimnjaku...
dajenarjesenja,
zatose prijesvakogslidnog
jer
lVogu6a
su i jednostavnija
rje6enja.
Naprimjer,zahvatavaljaraspitati
stoje boljei efikasnije,
napase moie prikljuditi
i na tipskiT-prikljudaktakveintervencije
morajuvasosloboditi
brigena
izoliranog
deli6nog
dimnjaka
takoda severtikala duZirok.
, r o t v k i 6 ei v l a o e

-,---

101

Zimski
sobnizrak

Zimi se u svakomstanujavljajuproblemisa suhimili

vla2nimzrakom,roienjemprozorai zidova,gljivicama,
memljivimvonjem...
Kakoseza sveokrivljujetopaoi vlaian zrak,dobroje znati
odakletolikaparai u kojim6ese uvietimapretvoritiu kondenzat.

Zrak ima neugodnosvojstvoda lako upija

vodenuparu,a vodakojasetakonadeu zraku
je i u velikim
nevidljiva
koncentracijama.
U prirodi
je primje6ujemo
i magli,
nou stanusu
u oblacima
ipakdrukdiji
uvjeti.
koliaini
vodeu
Vidljivost
ne ovisio apsolutnoj
po kubidnom
zrakukojase izraiavau gramima
itlakuzraka.
metru,
ve6iskljudivo
o temperaturi
Stoje zraktopliji,
upijaviSevlage.
Opasnost iznutra
KadsetakavvlaZni
zraknaglohladi,opadamu
vode(pare)u nevidljisposobnost
zadrZavanja
vomobliku.
zrakadosegne
razinuu kojoj
Cimtemperatura
zrakvi5ene moZeupitiparu,voda6ese izluditi
to kisai rosa,a
u oblikukondenzata.
U prirodije
povrsinama.
na hladnim
Jer,u
u stanukapljice
zidaili prozora,
ispredhladnog
uskompodrudju
zrakje upravotolikoohladen
da visene moZe
parui onase pretvara
u rosu.Tempezadrzati
raturaprikojojse iz zrakaizluduje
voda,naziva
serosiSte.
U zagrijanoj
sobiuvijekse moguna6ihladnija
mjestakoja6e zrakdovoljno
ohladitida izbaci
voduu oblikurose.Akoje cijelivanjskizid hlaod podado stropa.U
dan,rosa6e ga navla2iti
granidnim
kovitlanje
6esludajevima
konvekcijsko
povrsine,
isuSiti
no iza
zrakadjelomice
otvorene
mirnihmjestaza
namjestaja
6e ostatidovoljno
vodenazidu.Utimskrivenim
zakucima
taloZenje
gljivice,
zadas
a najprije
ihotkrivamo
sepojavljuju
DOmtnsu.
Rosi3te i kondenzat
zrakmoZeupitisamo
Priodredenoj
temperaturi
vlage.Zrakzasi6en
vodenom
odredenu
kolidinu
vlaznost
100oosto.
oaromimarelativnu
kolidina
vlagekojumozeupitizrak
Apsolutna
zraka.Pritomtopli
ovisiiskljudivo
o temperaturi

102

Proliv I'ise i vlage

zrakprihvaca
viSevlage(pare)
odhladnoga.
20"C uz 50%
Naprjmjer,
zraktemperature
vlagezadrZi
relativne
u sebi7,3gramavodepo
moZesadrZati
kilogramu
suhogzraka.
Toplijizrak
manje.
visevode,a hladniji
4,8
r 0"C
Kadse zrakhladioostuonorasterelativna
(apsolutna
vlaga
kolidina
vlageu zrakuostaje
6,4
nepromijenjena!).
+
6"C
vode
zraku?
Ma
No,odakletoliko
u sobnom
zvuialo,
u svakojse
kuCidnevno + 8"C
kakovamdudno
+10"C
9,4
proizvede
tolikoparedaje pravo6udoStonema
+12'C
10,7
viseStelaod kondenzata.
1t1
jednoje tuSiranje
Naprimjer,
dovoljno
dazraku
+16"C
13,7
u
stanuupijedodatnih
1700gramapare.Kupanje
15,4
kadioboga6uje
zraks 1100grama,a dugotrajno +18'C
+20"C
17,3
kuhanjedodajek tomuod 400do 900grama.
+2'C
posuda
proizvodimo
Pranjem
oko200
u suderici
+244C
21,8
grama,a strojnim
pranjem
rubljaoko350grama
244
+26"C
vode.
272
+28'C
Pri normalnim
ku6anskim
aktivnostima
iz
+30'C
30,4
ljudskog
tijelaisparuje
oko 100gramavodeu
vlaguu zraku
satu,a naporniposlovipove6avaju
tempomod 180g/h.U snu.kadsmonajmirniji,Utiecaisobnetemperana mogudisadrZaj
iz tijelanamisparuje
oko50 gramana sat,Sto ture
vlageu zaku (pri 100%
je ipakmanjeod su5enjarubljau stanugdje rclativne
vlage).
mo:emoradunati
s 200gramau jednome
satu.
ta se silnavodau zrakupretvara
Sveu svemu,
paru,a ugledat
6emoje u obliku
u nevidljivu
prozoru
kapljica
nahladnom
ilihladnome
zidu,..
TemDratura
rosisla
u "C

(%)
lemperarura
Relativna
vlarnoslzrakau postocima
soDnog
zral(a

WA 351 [Aoh 45%5o%55%60%65%700k75%80%85%9fi p,50h

30
2S

28
27

23
21
20
19
18
17

16
15

14
13
12

10

0 , 51 2 , 91 4 , 9 6 , 8 18 , 420,u
I,U
2,C AI

t 2 , 7) ?

26,2p7
,2p.e,2v.9,

>-5
23 , 0
,2P.6,2p7 ,22.8,
1 0 , 8) ? o 23,224,2P.5,2P6,2 ) 7 1

3,1 5,0
8,1
8,8
22,2 23,3P.4
8 , 0 0 , 2 2 2 4 , 11 5 7 7 2 8 , 6
,3p.5
,2P6,
8 , 9 t o 1 21,222,323,3p.4,2p.5,
7 , 1 9,4
14,I 6,3
E,U
a\),4
t3,2
6,2
U,5
7 , 01 8 , 2
20,321,3p2,3p3,
5 , 4 7 6 9 , 6 1 , 31 ) O t , 4
t,8 6,1
t 8 , 3 9 , 4 ,_o
4 , 5 6,7 9 , 7 0 4 2,0
,3p.1,3P2,2
t0,3p1,2
b,J
o,
I,E
11 , 1 2 , 5
J,b
>nt
t 6 , 7 , 4 E,
4,2
2 , 8 5,0
8,6 0,2 16
4
,
4
t
5
,
4
6
,
4
0
,
7
2
,
4
3
,
2
6
,
0
7
,
7
,9
3 , 4 I4,5l',t
5,5 ti,4 7,3118,2
t,0
6,6 8 , 3 I , U
6,4
0,22,3 42
7,4 8,8 0,1 I,3
-0,6 1 , 4
5,0 6 , 5 , 9 a ' ) 0 , 4
4 , 5 4,4
7 , 0 8 , 2 9,4
1 , 4 .0,52,4 4 , 1
-2,2 . 0 , 3
r
0
,
6
l
1
l
1
,
3
E
,
5
I
,
b
4,7 6.1
, 6 131, 5 1 1 3 . 4 1 1 4 , 2
-2,9 1 , 0 0 , 6
8
,
6
9
,
6
0
, 6 1 1 2 ,'5A
6.4
-3,7
0,'1
2,8 4,2
6,6 7 , 7 8 , ; 9 , 6
- 4 , 5 -z,a ' I , U
4,5
I,b
0,4
'1
-0,4
4
,
7
5
,
E
6
,
6
9
, 4 10,2
3,4 I , 8
,0
. 6 , 0- 4 2 2 , 6 - 1 , 2 0 , 1 1 , 4 2 , 6
4 , 8 5,8 6 , t 7,6 E,4 9,2

Tablicalempetatwarcsigtaiasnopokzuie u koioi mje saddaivodeu aku

ovisio tempentu . Tuodmahupadau oEida hladnijizraksadrZimanjevode.,.Zanimali vasRamonestaieparaiz hladnogzraka?Odgovorie iednoslavan:pretvaru
(npt.zida)p kojoi
seu Rondenzat!
Stogabroikeu tablicipokzuju temperaturu
i rclativnevlaZnosti.
ie se kondenzirati
zrakodreitenetemperature
sroliv kise ivlage

103

Vodagmiile
iz podruma
Odluiite Ii nakonzime iskoristititopaoprolietni
dani napravitimaloredau podrumu,moie vas
zapuhnutiintenzivan,vonjvlage.
Nemojtese tjeiiti - to'ie samopodrum!Pregledajte
zidovei nemojtevjerovatilegendikakosu svipodrumi vlaini. Tonije toino. Nepoma2evamni nada
kako6ese vlaine mrljenazidovimasameisuiiti
preko ljeta...
Ako svepoiinje s vidljivo vla2nimdijelompoda ili
zida u nekomkutu,malo-pomalota ce se neugledna
smrdljivamrlja proiiriti na svezidovei razvitise u
bolestkoja6e vamzagordatiiivot, ugrozitizdravljei
bitno smanjiti kvalitetustanovanja.Sru5it6ei cijenu
cijeloj kudiili stanu,a podetnaneudobnostpretvorit
6ese u ozbiljannoviani gubitak.Ipak,nemojte
rezignirati.Moietesi pomo6ina raznenadine,no
najvaZnijeje razrijeiiti osnovnudilemu:Je Ii vam
dovoljnosamopoboljiati stanjei prikriti najstrainije ili stepakspremnikrenutiu borbudo potpunog
izljeienjazidova.
Zapamtite,ta 6e vasdilemaprogonitina svim
elementimaku6e,od podrumado sljemenakrova...

DOLJE:
ZamisliE li ku6u kao
posuduutisnutuu tlo
puno vlage i
podzemnih voda,
bit Ce jasno.dai
nalmanla ruptca u
hidroizolaciii moZe
izazvatipotop.

104

u kojem2ivite.
stodaljeod prostora
Pridamo:ekrenuti
idrukdije,
akopriproljetnomodmaknuti
istraZite
grma
izveli
na
najbolji
nadin,
ziduiza
otkrijete Kakobisteto
di56enju
vrtanavanjskom
i ustanovite
osnovne
sazidovima
mjestagdjeje ibuka promijenila
bojuilije vec Stosedogada
nabubrila
iodvajase od njega.
VlaZne
mrljeu dinjenice:
podrumu,
u zidove,
mirisvlageu stanuilimrljenazidovima . kakoje vlagaprodrla
zahvati
dolaze
u obziri
nisusitnicena kojese odmahuje
rukom.Samo . kojitemeljiti
je pitanjevremena
vasim
odgovaraju
kad6eto bujanje
vlagesvako- . kojemetodeimaterijali
6e moguenostima.
dnevnopokazivati
sveruinijelice.Odljepljivat
se tapete,mrvit6ese Zbuka,
a vas6e progoniti Kakobisteotkrilipraviuzrokili todnomjesto
je
ponekad
trebaotkopatipodrumske
neugodan
osje6ajda vam domosudenna oSte6enja,
plode
propast.
zidove,
skinuti
s
terasailistuba.
nemorabltitako.
Sre6om,
pravom
mjestu
Mokrizidovinisuuvijeksimptom
raspadanja Valjaodmahre6i,te2akpristup
a
vlagemoZedjelovati
obeshrabruju6e,
ku6e.Javljajuli se mrljesamoza vrijemekis- prodora
pa nestaju,uzrokvalJapotraZiti potreban
zahvatcijenomnadmasiti
sveokvire
nih razdoblja
investiranja
u staruzgradu.
ili o5te6enom
krovnomZlijebu, isplativog
u zadepljenom
propisijasno
odreduju
I dokprinovogradnjama
oSte6enoj
hidroizolaciji
balkona
iliteraseilipaku
va
, ka
slabojtoplinskoj
izolaciji
ku6ezbogdegahladni s t o t r e b au d i n i t si h i d r o i z o l a c i j osm
je sludajza sebe.Zbogtoga
sva naknadna
sanacija
zidovipostajumjestagdlese kondenzira
paranastala
nizopisaraznihpostupaka
instalacijesmovampripremili
u stanu.Ineispravne
podmuklu
na zastitenovihi pooravaka
starihzidova,
moguodigrati
ulogunavodenja
krivitrag.Nijelakootkritipraveuzrokemokrih Na velikomcrtezujasnose videsmjerovi
prenagliti.
vlageu ku6uili stan.Oditoje da su temrlja.Zbogtoganemojte
Samotodna prodora
zidovinajugro:enija
mjesta.
korakeza lije- meljnii podrumski
dijagnoza
moZeodreditii potrebne
vlage(ilipodAkou tlu okokudeimadovoljno
denjezidova.
kapilarno
voda)ona6ese podpritiskom
Gljivice,plijesan,mtlje i cvjetanjezidova zemnih
je
je
popeti
ili
betonske
krozporeu zidove(kamene,
samosu znakda vlagana djelui da treba
Protivkise i vlage

LIJEVO:
Gotovo
inijemoguCe
nabrciiti
svemogu6e
izvorc
vodei vlagekojisepoiavljuju
unutarzgrude,
a mnogisu
tzravno
I neEravno
oovezant
s
vidliivinvanjskim
izvorima
koji
takode
r ugrczav
aju ku6u...

podrum
i vrlovisokoiznadtla.l\,4okar
izvorje bolesti
ciglene)
zasvezidove
ku6e.
Zatoje najva2niji
korak- spredavanje
uzdizanja
vlageugradnjom
nepropusne
horizontalne
hidroizolacije.
Nemojte
se
postavljena
pri
zava?validinjenicom
kakoje hidroizolacija
gradnji
kuie,pao tomevisenemorate
brinuti.
Jer,i najmanja
- rupica,
preklop,
pogreikapriizvedbi
nedovollan
nezataljeni
- mo:esezanekoliko
godina
spojiliodljepljivanje
odpodloge
oditovati
te6kim
oSte6enjima
posuda
Znajtedaje podrum
zapravo
uronjena
u zemljui da
na n1vodapriti56e
I najmanja
rupicau takvom
sasvihstrana.
je da kroznjuprodre
loncudovoljna
tisu6elitaravode.Jedino
- zakoliko
je pitanje
priizoliranju
vremena.
Nemarnost
temelja
skuposeosvecuje.
pasvakabranakapilarnom
Tovaljaimatinaumui prisanaciji
uzdizanju
vlagemorabitiizvedena
besprijekorno.
Savtrud
moZe,
doslovce,
uniStiti
rupicaprobijena
iglom.
prekinuti
Naknadna
izolacija
morapotpuno
svakumogu6nost
prodora
vode.Zatosu polovidna
rje6enja
najdesce
iliStedljiva
i novac
itrud.
uludo
baden
Akovlagaiz mokrihpodrumskih
zidovave6dose2eprizeje podrum
mlje,najvaznije
odvoliti
odostalog
dijelaku6e.Udijer zatvaranje
putavlazj
niteto temeljito,
na svjmzidovima,
najednommjestuznadisamonjenopreusmjerenje
na neku
druguslabutodku.
Vlagauvilekpronalazi
todkunajmanjeg
otpora,
a takvihje u
napretek.
starimzidovima

t'ol
ai:

t4ci

Intenzitet prodora vode iz tla,

rczmje itete i moguanosti;anaciie ovise o toliko povezanih
einbenika da ni cijela knjiga ne
bi mogla opisatisveva iacije
na vrlo slidne teme,lDak.od
svegaie naivaZnijeZAUSTAVITI
PBODORVODEIZ BILOKOJEG
SMJEBA. Vodoneptopu sni
hidroizoIaci jski sloi moiete
ugruditibilogdie,no pritom
iDaktreba zahvatititi ito veCu
masuzgrudekoju odvajateod
P r o t vk i s ei v i a q e

kiie ilivlase.
Kod hidroizolacije w ijedi
jednako pravilo kao i kod
toolinske zaatile - obnna
izvana mnogostruko je
ueinkovitija od naknadnog
zaitidivanja iznutra.
| , tuizemnicuie lak'e popruviti od kuCes loiim Dodrumom.
lpak, nuZnaje horizdntalna
hidtoizolacija poda i spoi s
vertikl nom hidroi zolaciiom
koja Stiti od prskanja kiie.

2, Popravljateliloie stanie
s vlaZnimDodtumom,
iskopajte tlo oko ku6e sve do
temelia i postavite vefiikalnu
hi dtoizol acii u p o vani skom
zidu. Pritom ie itekako vaZno
da te nelj nu (podnu) pbe u
zaititi hidoizolacija koja se
kroz vanjski zid povezuje s
veriikalnom zaititom.
3. Hotizontalna hidroizolaciia
moZep reki nuti kapiIarno

uzdizanje vlage prema gorniim

diielovimakuCe,no to niie
dovoljno da vas rijeii memliive
vlage koia iz mokrcg zida i
temeli a zasi 6 ujep odrum ski
zrak.
4. U tom sluiaju trcba
dodatno zabft v iti u.nu tlraSnje
povtstne r spruecrt svaxo
ispatavanie u prostor zgrade.
Dakako, prckanieodbijene kiie
zahtiievaimalo dodatnezaitite.

105

Kad ste zaititili ku6u od

uzdizani a kapi larne vIa"
ge, ovieienom lasadom
mozete sp jeiiti moeenie suhog zida ki6om.
Pritisak podzemne vode
na temeIje i hidroi zolaciiu dobro je smanjiti
ugradnjom drenaZnih ciievi koje 6e vodu odvesti
Etodalie od ku6e-Zidove
treba odvojiti od mokrog
tla vodonepropusnim
premazima i Ii izolacijskin materijalima.

Sukcesivnim vadeniemciqli, umetaniem kracih traka'hidrofzohcije i

ponovnim zazidavanjemotvon moiete
relativno uspjeino nadoknaditi nedostatak horizontalne hidroizoiaciie u
zidu. Postupakie spor,ati udiniovit.
Naivaznijeje da novi sloi izotacije bude
spod razine poda u prizemliu ier u tom
slueajupostoiii mogudnostdobre

106

postaju
I relativno
novezgrade
za6as
vrlostare
- upravo
oStecenjem
hidroizolacije
.
jednaka
Naialost,
i zajednei zadrugevrijede
pravila
sanacije
i- podjednaki
troskovi...
presje6i
PutvlazimoZete
na razlidite
nadine,
a
petmetoda
mismoovdjezapodetak
odabrali
koje
primjenjuju,
se kodnasnajde56e
a u glavama
izvodada
trajupoputneizbrisivih
legendi.
Koju6eteodabrati.
odludite
sami,no sve
oviseo doslupnosti
zidova,vrstigradevinskog
- i novcukoji
materijala,
odekivanim
udincima
vamje naraspolaganju.
K a k oj e s v a k iz i d s l u d azj a s e b e , n e m a
unrverzarnog
recepra.
Zatovami nudimo
ovajizbormogucnosti.

zaStiteciieloga poda jedinstvenom

horizontaInom membranom koia
6e itititi od vlage.Kakopri takiom
zahvatu valia prerezati i sve unutrainie
zidove u d;diiu s tlom, upitna ie
stabilnostkudeu potresi,
Stogase takvizahvatiuglavnom
primie.niuiuna prizemnice ili, najviEe,
IeonoKaIntce...

noveili dodatnehorizontalne
{ Umetanie
vadeniem
I hidroizolacije
cigli pretpostavlja
da su svizidovidostupni
(izvanaili iznutra)
na
odredenoj
visiniiznadtlaito u cijelom
opsegu
zgrade.Obidno
se vadetri redacigliu segmentimaod 50 do 100cm.Velidina
otvoraovisi
o opcojkvaliteti
zida,nadinuna kojisu cigle
vezane,
alii o tezinikonstrukcije
kojuzidnosi.
Ciglese izbijajudlijetomili pneumatskim
beki6em,
a ponekad
kombinacija
tih postupaka
dajenajbolje
rezultate
uznajmanju
opasnost
od
uruSavanja
i stvaranja
napuklina.
Takvo
zadiranje
u konstrukciju
zgradeteskomoie pro6ibez
pojavemanjihpukotina
okosamogotvora,
ali
pazljivim
radom
i strpljenjem
mozete
ihograniditi.
Kadizvadjte
cigle,donjupovr5inu
otvoraodistite
od starogmortainanositeglatkislojnovog,
sanacijskog
i vodonepropusnog
(nacrteiuje
Zu6kast).
Cestose primjenjivalo
itzv.vodeno
staklo,
a u novijevrijeme
se mortpriprema
is
poliakrilnim
impreganacisjkim
emulzijama.
Natakvuravnui glatkupovrsinu
postavlja
se
novahorjzontalna
punom
hidroizolacija
debljinom
zida.Toje najde56e
komadbitumenske
ljepenke
deblline
barem
2 mmilidebela
plastidizolacijska
nafolija.Ljepenka
sepolaieu hladni
bilumenski
ptemaz,a folijau odgovaraju6e
ljepilo.Ovisno
o veljdini
otvora,
Ijepenka
se moie polagati
i
viSeslojno,
zataljivati
plamenavru6e,
obradivati
nikom...
Folijeseu preklopima
takodjer
obraduju
- mogusespajananadinkojiodgvara
materijalu
ti vru6im
zrakom,
ljepjlima,
visokofrekvencijskim
elektrodama
ilikombinacijom
tihpostupaka...
Kakose otvoriu zidunaizmjence
probijaju
i
zadepljuju,
takoi dijelove
umetnute
hidrojzolacije
trebamedusobno
preklopima
dobropovezati
od
najmanje
15 centimetara.
Kodljepenke
se primjenjuje
hladnibitumen,
a
plastika
selijepiodgovaraju6im
ljepilom.
Lilepljenje
morabitijzdaSno
kaxose vooa
ili vlagane bi provukla
krozotvoreu povrSno
premazanom
spoju.Posebnupaznjutreba
posvetiti
instalacijskim
vodovima
icijevima.
Tosu
uobicajena
slabamjesta,
kojavaljabesprijekorno
P r o tv k i e v l a g e

gumene
zabrtviti.
Razne
mansete
u kombinacijisdijelaku6e,fasadumozetepopraviti
kaoda se
pruUaju
trajnoelastidnim
kitovima
dostasigurno niSta
nijedogodilo...
rjeSenje,
no najbolje
su specijalne
uvodnice
kojese okocijevii kamelazatezui mehanidki
i Itzid se moie prepilitii posebnom
velikom
pa i lermoplastidnom
promjenom tlpilom zazidove.lmajuje gradevinska
brtvljenjem,
poduvolumena...
ze6aza rusenje
iliadaptaciju
i ostalih
betonskih
pojedinog
Nakonpostavljanja
odsjedka
hidro- gradevinskih
konstrukcija,
Odludite
li seza pilu,
izolacije
otvorvaljazazidati.
po mogu6Kakougradeni
ma- raspitajte
segdjeje mozete
unajmiti,
terijalnedopuSta
piladajeuredan
danamjestovratitesvatri reda nostisastruanom
ekipom.
Takva
cigala,u mortse polazudva,a tre6ise nabije vodoravan
rezdakdodubine70cm.
klinasto
oblikovanim
komadima.
lspunjen
otvor Akoje listpilemanjiili su pakzidovideblji,ali
iznadnoveizolacije
ostavite
nekovrijeme
prerezmo:eteizvesti
da se pristupadni
s objestrane,
su5ikakobi taj diozidamogdopreuzeti
rezovas vanjskeiunutra5nje
svoju kombinaci1om
nosivuulogu.Tekpotomsmijeteizvaditicigle strane.
nasusjednom
dijeluzida,U normalnim
uvjetima Utomsludajuprereze
valjaizvestipodnagibom
svakikoraktrajedva-tridana,pa takvamjesta premasredini
zidajer6etoolaksati
zapunjavanje
trebadodatnozastititiod kise.Jer,takvopilr'enle procijepa
izoliraju6om
smjesom.
Za ispunjavanje
zidaobitnose izvodis vanjskestrane,blizutla, otvorau obzirdolazeraznivodoneoroousni
paakopadneki6amozesesmo6iti.
naosnovi
sintetskih
ilimineralnih
0remazi
smola.
Posaotedesporojer zbogsigurnosti
zgrade Vaznoje da je smjesadovoljnoZitkakakobi
prevelike
procijepe.
nesmijete
otvarati
Dodatnu stvorilaneprekinut
slojbezzra6nihmjehura
ili
postaviti
hidroizolaciju
nastojte
ispodrazine Supljih
mjesta.
podau prizemlju
zgrade,
olvara Kakose i u ovomsludaju
moraraditikorak-polertu se moZda
mogucnost
izradehorizontalne
vodonepropusne
korak,vainoje izolirajudi
slojdobropovezatii u
pocijelome
membrane
tlocrtu
ku6e.
vodoravnom
smjeru.
podrumska
U protivnom,
bi vlagamoglai dalje
prodirati
postavlja
pitanje azabiianje ielidnihlimovaizmeduredova
u stan,paseopravdano
isplativosti
cijelogposla.
hidrosevrlotrajnahorizontalna
t ciglipostiZe
Akoza pristup
zidovima
na pravojvisinitreba izolacija.
otkopatimalookolnogzemljiSta,
pneumatski
ne Zalite S 1200udaraca
u minuti
maljzabija
truda,Razliku
po- valoviti
u razinilako6etenadoknaditi
limod kromiranog
delikau horizontalne
pojasavanjskevertikalne
stavljanjem
prethoizolacije reskedodubine
od 100cm- bezikakvog
/{^^^
^it;^^i^
-il^
koja6ezidzastititi
od bodnogprodora
vode.
urrvv PrJorrld.rua.
prekinuli
Kadstenaovajna6inpotpuno
plodenastavljaju
(rebraste)
svaku Valovite
sejedna
vezuizmedu
podrumskih
mokrih
zidova
igornjeg nadrugus preklopom
od 2 do 3 valaodvajaju6i

Penjaniekpilarne
vlaoeiz tlamoie se
spiijeei i pitjenjem
zidate uliievanjen
izoliraiuCes mjese.Bitna
ie kvalitetnalzvedba
novogsloja.

UtiskivanjeploEa od
Rrcmiranogielika u
ho zontalne reSkemedu
ciglama (lezainice)
uiinkovito Drekida
kapilarni tok vlage.
Postupakje brz, ali
popriliEno skup.
Prolivki6e i vlage

107

go''-e drtelove
zioaod svdlogprodora
vlageiz
t a. Zazastitu
obiteljske
kucetrebanalmanje
2
do3 dana.
U usporedbi
sasvimostalim
nacinima
naknadnog
izolranjaovoje zastabrzpostupak.
Nazaost.neijeftin.
l p a k t. a k v as a n a c l an e k i hs t a r i hz d a n j aL . l
z a g r c b a i \ 0G
" o r ^ j e rq . " o r o- " J l e o d , c . e
rezultate.

Obl- olg -utooa 'la - ra 60^ c" neao.ralor

/ a U - . d ^) s t r o j e d\ l r a b do o d o s l a0 o , t o ' " p d
j e o b r a d au g l o v ak u c es i z r a z i t o
d e b e l i mz d o v m a

ponekad
vro otezana.
a u maim podrumsklm
prostorijama
nemozete
ihnrtprimileniti.
Zd neheko'struhr
v'teoijeove.,uceovernetodenedoazeu obzr zbogrealne
opasnosti
od zida.BuSe
seukosoprema
dolje,podnagbom )
ruSenla.
pneumatskog
Cak udaranle
malla
moze od30"do40".a razmacn'redu
rupama
u jednom
dobroprotrest
posljednjim
c 1eu kucui nastetit
redusu oko16crn.Drugse redbus desetak )
vezvnimudncima
starog
morta
u zldov
rna...
centimetara
iznadil ispodprvoga.
a takoda
rupes medusobn
m razmakom
od 16cmbudu
BuSenjem
rupaza iniektiranje
zojercele ponraknute
za poa razmaka
u odnosu
na rupe
ozbijno
zadranleu konstrukciju.
a vibracijes.rsedlog-ed" \rz ra"ozo-ie1i.'Jpdc,nci.
cebit manje.
Osnovni
a atje buSilica
kojamoZe cakInljuu pojasu
zidaodredenom
zacrtuobraprhvatiti
svrdlo
dujine50crni u ziduizb!Siti
rupe nenakojolaesezaustav
t kaplarnotzdizanle
promjera
3 cm.
v age.
V o d o n e o r o p LsSr o- ,.J T J I a.t/o a - t v a r as e BUS
te i samosjedne
stranebusotine
moraju
kemijsk.
okren]enjivanjem
porai bitiduboke
brtvijenjem
gotovo
do drugestrane
zida.lpak,
kapilara.
Ovametoda
imavrloStroke
mogucnostlnemojte
pretlerat,
pa ostavite
barem5 cm od
p'mjene.
pr Sanac.i dnabuSot
alii odredene
nedostdr^F
povrsine
nedosuprotne
zida....
l a - e r i z d o v ag L S tset . J 1 r J,.bad T agl rr a rU . Akoje zidtakodebeoda rupedohvacalu
tek
zidova
s mnogo
Supjina,odmijesanog
materija
a dvrietre6ine
njegove
debllne,morates druge
kaolkodzidova
odtvrdog
betona
stranezbuSiti
dvaredarupa.Dobroizmlerite
Fupezau ijevanje
zadtilne
tekucine
buSe
seLl razmake
i pomakmeduredovmakakovamse
\ t a 1 a rupeunutar
" 0 , / O It a - ' n T i . / O \ t n a . a o - e S O b J o
z danebispojile.

k
t

r
I

::l'

;tti#f,;

GOREI DESNO:
lakosu mnogiskloni
gtavitacijskom natapaniu
ztaaulevanlem
imprcgnacijeu buiotine,
mnogoie ueinkovitiie
utiskivanjehidroizolaciie
pomocukompresora,
pod visokim tlakom.
Ptitomsu moguCei
dodatn.e
.kombinacije
materuataclmese
itedi na naiskupliim
sastojcima.Veiaie i
vjetoiatnosttemeliitog
natapanjazidapunom
debljinom.iime nastaie
trajn.abrana kapiIatn oj
vlazt.

108

P r o t vk a e v l a l l c

za5tiina
teku6ina
ko1a
U rupesedovrhaulileva
materijala
zabrtvrti
u strukturu
6e prodjranjern
je oko30 itarapo
potrosnja
kapilare.
Prosjedna
pojasa
prostornom
zida.Uspjeh
metru
obradenog
i o mogu6nostima
ovakvog
zahvata
ovisiuvelike
kapilara.
isu5ivanja
zidaiznadslojazabrtvljenih
Vodonepropusna
Ubukas unutra5nje
strane
udinkovitost
ove
zidovamozeznatnopospjeSiti
metode.
ruoailikanala
izbu5enih
u zidumora
Rasoored
teku6ina
kojuupijazidmoie
bititakavdazasiitna
kasloju kojemce zabrtvljene
stvoritlpovezan
pilarepotpuno
prekinuti
uzdizanje
vlage.Kakoi
ulonajmanji
otvoru takvom
slojumoieponistiti
Zentrud,tijekomizvedbe
valjatodnoprimijeniti
svenaoutke
oroizvodada
todaka
zabuSenje
rupaupotrijebite
U planiranju
paZnlukakovamu unutraSnjosti
svupotrebnu
ne
zidane bi prornakla
mjestakojatekucina
zidnajprije
mozenatopiti.
Obradeni
se prekriva lsuiivanjezidovapomo6u
Takose izbjegavajuelektrcdai istosnjene
vodonepropusnom
2bukom.
za5ti6enestruiezaustavitce
mostovi
kojimabi vlagamogladosedi
kapilarni usponvlageu
gornje
dijeovezidova.

i
I

zidu isp ieei

osoliavaniezidova.

ja
zidova Metoda zahtijevastu eni
za.isuiivanje
tUgradn elektroda
je kojezahti- prciektuz obveznu
strujomrjeSenje
aJistosmiernom
jevasta'nLkonirolu.
sa p mienjusanacijskih
Vodau zidupomijesana
za djelotvorno
kojipoddjelovanjemzbuka
solimadajedobarelektrolit
isuaivanie.
strujemoZepromijeniti
tokvlage.Elek- Novii i elektroosnotski
elektridne
i unu- suskvi koiisu najieiCei
du2zidova,
s vanjske
trodese postavljaju
i no upnvlian i,-takodel
(+)nalazina beii
trasnje
stranetakoda se pozitivna
tmalusvolaogtanrcenJa
gornjem,
(-)nadonjem
rubupojasa
u i duzi rok potwde
a negativna
vlage. usp./einostr'.
kojemZelite
zaustaviti
kapilarno
uzdizanje
BuSotinenapravljene
samos iedne strane
zida moraju zahvatiti
ito bliie drugoj strani.
Kad se tai dio
zida imryegnira u
vodonepropusni
pojas koji zaustavlja
uzdizaniekapilarne
vlage,s unutraSnje
strcnese moZe
pol02itii horizontalna
hidroizolacija koja s
tin zagti6enimdijelom
zidanudi kontinuiranu
obranu od vlage iz tla.
U danainie vrijeme
takvi se.prcblem.i
ryesavaluvecpfl
gradnji, izvedbom tzv.
bijelekade

:'otvkSeivlage

109

pona5anje
elekvlaganenestaje,
u zidumoguporemetiti
U tomsludaju
alisezaustavljaarmatura
poljai smanjiti
premagornjim
ujednadene
udinke
u punoj
zidapase tri6nog
njenprodor
dijelovima
instalacije.
Udinka
nemaako
Postavite
li duljinipostavljene
ovajpostupak
nazivastagnacijskim.
negativnu
elektrodu(-)
s vanjskestranezidau se elektrodeostetekorozijomnili kad.se vlaga
podrudju
dodiras tlom,vlaga6ese kretatiprema pojaviu nekomdrugomdijeluzida.
kapilarni Natrzistuse tijekomposljednjih
desetakgonjoji takoiziaze'iiz zida,smanjivati
pritisakpremagore.Takvaredukcijska
uremetoda, dinapojavilonekolikometodai proizvodada
jednakokaoi stagnacijska,
ili preusmjeravanje
kapilarne
zahtijeva
dobrood- dajaza istjerivanje
vrlodebelihzidova.
zradivanje
vlaZnog
zidau podrudju
elektridnogvlageiz starih,uglavnom
poljakakobi moglaisparavati
relativno
sporo,a promjene
vlaga,
Kakoje isusivnje
postupak
nije
mjeseci,
Teorijski,
teknakonnekoliko
sveje u redu,ali metalnecijeviili vidljive

a
p

Kasidni materiialiu ctobrcruzgranieenim

tunkciiama.
Prastarikamenizidovi Donekad
su toliko zasi6enivlaoomda ih
jedinokombinirani
VenikalnahidroizolacijamoZebiti uiinkovila samoakoje kvalibtno
zaivati mogudovestiu donektepiistoino
povezanas horaontalnom.
stanje,Akokapilarnavlagau zidu niieglavniproblemveCse
Zfutna crteZuie najprijezaglaitenmasomzaEravnavanje,
zidpovremenointenzivniievlaZivodomkoia dopircizvana
a potom
jake ki6e,topljeniesnijega),zaititu noZeteosiguratii s manje
su prekonie postavljena
dva sloiabitumeniziraneljepenkekojise
spaiajus horizontalnom
izolaciiomna kosinilzvedenoipo obodu
radikalnimzahvatima.U svakomsluiaiu.izvanatrebauzazid
temelja.Umjestoljepenkom,na jednaksenaEinmoZeizvestii
napravitioptoieniekoieCeRiEui vodi s RrcvaoctvoctitiStoctatie
hidtoizolaciiuod nekogsintetiikogmaterijala,pri iemuje najvaZniie od kude,a s unu'xainlestane tadase postavebarcmdvadeblja
da za.tita obllkuienepropusnibazenokocijelogpodzenngdijela
hidroizolacijskasloja,gornjimrubomiznadruzineokolnogtla.
ku6e.SlojhidtoizolaciienoZetezaitititi valovitimplodama(kaona
TomoZebiti neki bitumenskimaterijalpostavliennawu6e,ili pak
crteZu)ili pak depastontolijomkolaonogueuievertikalnoisparava- nekaod novijihdvokomponentnih
hidroizolaciiskihsniesa.
njevlageiz dubineokosamogpodnoZjatemelia.
S unutra$njestane trebakvalibtnozabrtvitisvezidovei pod- na
pottuih prckiva estrih,a nazidovimaZbuka.
lmali podzemnevode,tebalo bi postavitii drenainucijev...

't10

Protivkisei vlage

popularan.
narodito
Uzasveto neizbjezni
su i
gradevinski
zahvati
s ugradnjom
sanacijske
2bukevisokeparopropusnosti
krozkojueeisparavati
vlagazaustavljena
zida.
u strukturi
S v i h p e t o p i s a n i hm e t o d ap o s t a v l j a n j a
horizontalne
kapilarne
barijere
uzdizanju
vlageu
velikojje
ve6inisludajeva
rezultate,
daloodli6ne
dakako,
akoje primjena
biladobroprilagodena
stanju
zida.
je odabrati
lpak,najvaznije
nadinkojinajbolje
odgovaramogu6nostima
izvedbei stupnju
posti6i.
izoliranosti
kojiZelite
(nekika2ui- bodna)hidroizolacija
Vertikalna
zidovaprirodnijenastavak
opisanih
zahvata.
je ostvariti
Prinjenompostavljanju
najvaZnije
nepropusan
spojs horizontalnom
izolacijom.
U
prolivnom,
vlaga6enaiisvojputizaobi6i
barijerukojustes punomukepostaviti
nazid.
Verikalna
hidroizolacija
kojaprekriva
vanjsku
stranuzida,moradose6ibarem20 cm ispod
horizontalne
hidroizolacije.
prostorod
Priotkopavanju
zidavaljaosloboditi
ga podkutomod 60'
najmanje
60 cmi prosirivati
prema
gornjoj
raziniterena.
prilaz
Nezaboravite,
temeljima
moZebitidubok
pale nuznazastita
i opasan,
odurusavanja.
Osigurajte
sedaskama
ipotpornjima
na
oslonjenim
zid.Nepodcjenjujte
moguceg
opasnost
uruSavanlaI

Akozidunemoiete
pristupitiizvana,
izolacijumozete
postavitii iznutra.
Buienjemrupa,
yliievanjen. .
tmprcgnacue
I
prcmazivanjem
zidas
vanjskestrcne(Zuto)
z;,ititit cetega od
kpilame vlagei kiie.
lznutradolazitanki
slojparopropusne
ibuke,a prcko
niegadva sloja
vodoneprcpusnog
prcmaza
(ili
bitumenizircne
ljepenke)kojiu
poduulazepod
vodoneprcpusni
estrih.
Bitnoje sprijeiiti
namakanje
zida
izvanai prckomjerno
uspinjaniekapilame
vlagekrczmort
i nasutimaterijal
unutatkamenogzida,
Stogaunutn5nia
hidtoizolaciiamoe
dose'i izotiianii
imprcgnirani
diozida
koii prekidakapilamu
vlagu,

Akostep temeliitom
zahvatuotkopalitlo
oko kude,m62ete
izvestii kompletan
sigurnosniomotad.
Uspijeteli prerezatizid
niskoiznadtemeljai
napruviti
horizontalni
izolacijskiprekid
kapilamogvlaienja,
izvanananesite
vodoneptopusnu
izravnavajudu
ibuku
(Zuto),a prekonje
baremdva sloja
hidroizolaciie.
Tuzaititu moiete
prckiti specijalnim
ili
drcnainimploEama
pedoriranimopekama
kojeiete izvana
prckritigrcdevinskim
filcomprctiv
nnuljivania koji 6e
istodobnoosigunti
i drenaZnuciiev
poloZenuu batudu
dui.temelia.
lakose takvo
khsieno rieienje
p nienjujei danas,
novekombinacije
matejala nudei
mnogopouzdaniiu
konstrukciiu.

rroliv kise i vlage

111

Sigurnood
prvogdana
Betonje danasu sredi5tuzanimanjagradevinskihstruinjaka diljemsvijeta.Pogotovo
otkadse otkrilo kolikgsu ugro2enebetonske
konstrukcijeizloiene oitrim ili ekstremnim
klimatskimuvjetima,jer vanjskidimbenici
uvelikeutjeduna smanjenjevodonepropusnostii ivrstodetogpopularnogmaterijala.
Pukotinei propuitanje vodeuzrokujui
ubrzanopropadanjearmaturepa o zdravlju
betonau konstrukcijiovisi sigurnostmilijuna
objekata.
Prigradnjinema
Dosebnih
zahvata,Uz
udbiaaienopostavljanie
drenainih ciievi.2a

nititu temelja
ie fiaba
ugraalivati
hidroizolaciiskemembrane,Vee
Dri
prvombetoniranju'na
gradiliitu u smiesuje
umijeiankrystolEime
betonu izavnomdoditu
s tlom postajevodoneupojan.

Wstol se dodaje
smjesu
. u beton.sku
Eravntmustpavanlem
u
mijeialicu,okodvadeset
minutap ie betoninnja.
Kakoklstol vrlobtzo
reagiraia vodui vtagu
ovajserck ne smiie
prekoraeftipa oplatu
i urcilajeza vibrinnje
trebadobropripremitii
provietL
;

Mikroskopskaslika
strukturcbetonas
otuorcnimporcmai slik
betonaobradenog
krystolomEijesu porc
ispunjene
kristalima.

112

je vodonepropukrystolmembrana
Unutrasnja
kemlkalija
kojeu
snispojod posebnih
organskih
porai
krislala,brtvljenje
betonupotidustvaranje
vodopropusnost.
smanjuju
porei zaustavljaju
prodor
Kristaliza6epljuju
prolazzrakani pare.
vode,no pritomne prijede
takoda
Aktiviraju
se u svakom
dodirus vlagom,
materijala,
njeguju
beton,
trajnodjelujuu strukturi
prodor
pobolj5avaju
ispredavaju
mu dvrsto6u
atmoslerilija
do armature.
agresivnih
ovogradnia
Krystolse dodajesvjeZembetonuu obliku
prahaneposredno
prijeugradnje,
gdjeu dodirus
vlaZnom
smjesomodmahpokazuje
svojadobra
- pobolj5ava
i plastidnost.
svojstva
obradivost
Takose i bezdolijevanja
vodeu mije6alicu
u
betonupobolj5ava
hidratizacija,
slistandardnom
jeganjebetonske
oplate.
smjesei zapunjavanje
Tuzastitnu
unulrasnju
membranu
6ineposebni organskidodaciu smjesiportland-cemenla
ikvarcnogpijeska.
Umije5ani
u betonstvaraju
u punojdebljini
trajnuvodonepropusnost
betona
zidailiplode.
Zbogtih izuzetnih
svojstava
moguieje projektiranje
i izvedbabetonskih
konstrukcija
bez
hidroizolacijskih
slojeva.
uobidajenih
raspodijeljen
u masi
Kakoje K/Mujednadeno
je opasnosti od mjestimaterijala,
smanjena
prodora
midnihprikrivenih
vodeu
podzemnom
dijeluzgrade.
radPrekidi
u betoniranju,
nereskeu spojustarogai
svjeZeg
betona,
obraduju se krysfol-sustavom
posebnihmaterijala
namijenjenih
sanaciji
Nasvimkritidbetona.
nimmjestima
ugraduje
Prolivki6e i vlage

Praikastasmjesaod podand-cementa,
kvarcog
piieskai oryanskihsastojalaosuuravai vodonauqjnost |r'melineptodeEineie ,3iticenai Eelrdna
re6elka.Betoniranje
se odvijana uobidajeninadin,
vibfuanjemsmieseRoiomje zasutaarmaturaEneljne plode.

KakoKM untleian u svJeZbetonpospjeguiehitrataciiuI plastiticlnniesmjese,p zaliievanjuvelikih

powainalakose postiZedobrcprianjaniebetonana
atmaturu.Temeljii '3melinaplodaizvedenina rlu vec
sadde a,',ivnuza5tituod prodoravtageili pochemne
vode.

t betonskipodrumskizidoviu dubokomusjeku
paclineoblikuiuse ulijevaniembetonaprcmijeEanog
s krystolunutrainiommembranom
u oplatus armaturomp Eemusedubokaoplatadobrczapunjuje
uobiEalenim
vibtiranjemokoamature.

Protivkise i vlage

113

Punomduliinom
zidadui dnaoPlate
postavliajuse tanke
letvicekoienakon
betona
stvrdniavania
trcbaiziaditi,'a u aliieb
koii su oblikovale
utisnutikomqonente
krystofsustava.Nakon
u klanianjazidne oplate
dui spoiatemeline
plodei zidaPoiavliuiuse
drvene,.-

...letvicekoievalia
ukloniti,a naniihovo
mjeslougraditi
krystol-sustav'
lakoje pti svakom
nastavkubetonirania
povriina statogbetona
prckrivena
krystolom,
overadneresKe
zasluZujui dodatnu
prcventivnu
obradu
krystol-sustavom,

UZliiebse naiPfiie
utisnekryslolPlug,
zalim krystolt1 i na tuaiu
krystolbari-cotepaie
kiitiEnispoimasivnih
zgrade
elemenata
unap ied zaiti6en'

- Kry'
aktivnihzastitnihmalefliala
se kombinacija
i krystol-plug
bari-cote
stolTl i krystolT2,
Sanaciia
da ie kryVe6ieI kodnasu praksipokazano
je sredstvo
najudinkoviti
slofsustavvierojatno
betonskim
osnovikojeo5te6enim
na cementnoj
vodonepropusnost
osigurava
konstrukcijama
prodoravodei vlage
Za l,ainozaustavlianje
sveietirikomponente:
se primjenjuju
naideS6i:
i krystol-plug
bari'cote
krvstolT1.krystotT2,
Stitiod vlage
koii
se
sam
betonom
kadoradit6
hidroizolacijgradilistu
nema
na
prodoia
vode,
i
materiiala.
skih
zornaovimstranicama
Nizradnihfotografija
te
igradnjuprimjenom
betoniranje
no pokazuje
membrane.
unutra5nje
zgradenapravdijelovi
betonski
Svioodzemni
ve6u
ljenisuodbetonau koiile krystolumijeSan
smiese.
'orioremi
poboljSava
betona
svojstva
Taiaktivni-dodatak
je Slo
najva:nije
no
u
oplatu,
pri
ve6 ulijevanju
vodoneosigurava
zgrade
diielovima
betohskim
upoinost
'Piitomi vodonepropusnost.
tlailipodivlaznosti
nasvakopove6anje
pojadanlm
vodereagira
zanierazinepodzemne
6imeseu
strukturi
u betonskoj
buiiniemkristala
membrana
unutra5nja
svojevrsna
ziciu6btikuje
svakiprodorvodeu beton.
Kristalizaustavljaju
odnosno
oko0,2mmdnevno,
sebrzrnom
Sire6i
pore
i
mikropukotigodisnje.
zabrtvljuju
oko7 cm
zlda.
stranu
nesvedokneizbijunavanjsku

Na sliian se na^in
izvode i pregradni
zidovi,no tu se blokovi
polaZu u mort obraden
krystolom Eimese
poveCavasigurnostod
moguCegkapilamog

upuanp.

valia
Sooitemelineploie i zidaod opeketakoater
obrhanixrystoton.Stogase ovai spoi.izvodibez
postavtia;iadodatnehorizontalnehidroizolaciie'

114

P r o l r vh i s ei v L a g e

Kakoie riieeo dubokomusiekuu padini, tlakpodzemnevodena betonske.

zidovbtr'ba smaniitiizda'nom drena2omkoiase polaZepo obodu teme\at
zasiDavaatiunkom.Takose osiguravadielotvornaodvodnlatla u nepostednol
blizinioodiuma, No,u usporedbisa sloienim hidroizolaciisktmsustavtma.
betonaosiguranogkrystolomneusporedlvole Drza
izvedia vodonepropusnog
Kakobetonne upiia vodu,smanienaP I opasnost
iikoiromiiiiia.
iednostavniia
'iiii6ri"Irtii"ii"
zbog'prodoravodekroz skriveno oitedenieu hidroizolaciiskoimembrani.

Betons krystolom
uoraduiese i na armi'
rinobetonskeptoie
otvorenihterasai ostale
betonske dij elove 2grade izloZenekiii i utiecaiu
atmosferiliia.

Podrumski su zidovi izvana zagti6enisamo

toplinskom izolaciiom i drenaZnomfoliiom Na slici
ie vidliivo kako pbeebplinskog izolatora naliieiu
izravnona beton.
, r o t L vk i a ei v a g e

ttc

Sanaciia
iznutra

Krytonovkrystol-sustavrazvijenje u Kanadiza postizanie

trajnevodonepropusnosti
betonadodatnomkristalizacijom.
je
pogodan
Zato
za vrlozahtjevnesanacijskezahvatepri
betoniraju,
ali i nakn4dnomisuiivanjupromoienogbetona.
Njegovuuiinkovitost vrlozornoilustriraprikaztemeljitog
popruvkavodenogspremnikakojije kroziedvaprimjetne
pukotineireike svakodnevno
gubiodesetkekubiinihmetaravode.Rijeije o kompenzacijskim
komoramaplivaliSta
u zdravstveno-rekreacijskom
centruu Lipiku.Podzemne
komorenije trebalootkopavative' je betonsaniraniznutra,
pri Eemusu trajnozabfivljenesvereike i pukotine.Istodobnoje sprijedenoprodiranjepodzemnevodeiz okolnog
zemljiSta,paje nadcijelim sustavomobradei pripremevode
uspostavljenastopostotnakontrola,Djelovanjemkristalau
strukturibetonaosiguranaje trajnavodonepropusnost,
tako
clasu tijekomdvijegodinenakonsanacijegubici svedenina
nulu, 5topotvrdujeisplativosti cljelotvornostzahvata.

Stanjebetonana
obodnimelemenlima
kompenzaciiske
komoreplivaliita
najbolieilustim
podzemnavodakojaie
prodrlau ispraZnjenu
komoru.Svaka
nepaZnjaprigradnii
vodenogsprcmnika
teiko se osveduje,
pa betonpropuitana
neoaekivanim
mjestima.

I konadi' stiede
armaturczahtiievao
je potpunuobradu
- prostrenporuota
i utiskivanjesvih
elemenata
sustava.

116

gradevinske
Trajnost,
sigurnost
i upotrebljivost
konstrukcije
izravnoovisio njenojzastitiod propadanja.Zatoje krystol-sustav
kojimse posti:e
dugovjedna
vodonepropusnost
betonadodaprednostijer
tnomkristalizacijom
u velikoj
beton
netrebadodatno
zaiti6ivalihidroizolaciiskim
oreposti:e
mazima
i folijama.Ovimse postupkom
pribetoniraju,
vodonepropusnost
alii naknadno
promodenog
isuSivanje
betona.
praskasti,
Svisu kryslofmaterijali
a proizvedeportland-cementa,
ni su kaomjesavina
kvarcai
porijekla
specifidne
kemikalije
organskog
koja
potidekristalizaciju.
Nesadriemetale,sintetske
dodatke,
kloride,
silikate
nitinatrijeve
stearate,
spojeve.
Nisuzapaljivi
nitiotrovni.
Dizajnirani
sutakoda organski
spoju strukturi betonatrenuladno
reagirana pojavuvlage,
pa u mirkopukotinama
i poramadjelujepoput
katalizatora
na nehidratizirane
destice
cementa
prikojojnastaju
ipoticereakciju
kristali
kojizapunjujumikropukotine
ipore.U betonunastaje
vrlogustastruktura
kojaistiskuje
vlaguivodu.
poti6evodaivlaga,kristali
Kakokristalizaciju
se krozmikropukotine
iSupljine
u betonu
Sire
premavlaZnim
konstrukcije
dijelovima
i pritom
trajnoisusujubetonizaustavljaju
svakoprodiranjevode.Vodonepropusnosl
konstrukcije
osigujer sustavdjelujedubinski,pa
ranaje iznutra,
istodobno
za5ti6uje
ibetoniarmaturu
od vlage
Protivkisei vlage

Spojtemeljneploie i
amiranobetonskog
zida stalnoie prcpuatao
vodu.Tuje spojna
9ttl.u9iprii e pro5itena
I OCtSCena.a zatm te
punomdillinom uiora
utisnut krystol-plugkoji
ie zaustavioprotok.

Kadsu obraitenesve
zidnepukotine,na
zidoveje utrljan
krystohTli prekriven
krystolomT2.

iagresivnih
kemikalija
kojevodaunosiu beton.
Betoniobradenikrysfol-materijalima
trajnozapostignutu
drZavaju
vodonepropusnost.
Primjeje
potvrdena
nomna mnogobrojnim
objektima
izuzetna
djelotvornost
sustavai dugogodiSnja
vodootpornost.
Stovise,
kristali
uspjesno
reagiraju na svakonaknadno
povedanje
vlageili intenzivnijemodenjeiz okruienja,pa se betondodatnomkrislalizacijom
odmahprilagoduje
vanjskim
promjenama.
Proceskristalizacije
aktivira
se u
obasludaja- kadje kryslol-KlM
umijesan
odmah
prigradnji
gdjeje bei betoniranju
i u objektima
lonnaknadno
sanirankrysfolsustavom
obradom
povrsina.
unutrasnjih
ilivanjskih
je povr5inskoj
SustavkrystolT1/T2namijenjen
obradibetonautrljavanjem.
pomije5an
Ktystol-prah
s vodomnanosise utr.
podlogu,
ljavanjem
nadistui vla2nu
Proceskristalizacije
u poramai mikropukotinapodloge
mabetonske
zapodinje
odmahnakon
nanosenja,
a kapilarnom
se difuzijom
organski
gdjes nehidraspojuvladi
u unutrasnjost
betona
tiziranim
desticama
cemenlazatvaramikropukotineipore.
Nakonnanosenja
krystolabetontrebanekoliko
dananjegovati
vodenom
ovlaZivanjem
maglicom.
Bezprisutnosti
vlagekristalizacija
se prekida,
no
dimse vlagaponovnopojavi,kristalizacija
se
aktivirau smjeruvlaznijih
dijelovabetonske
struProtivki6e i vlaoe

Nakonponovljenog
ispumpavanja
vodesve
su pukotineoEiidenei
Drciirenedui otvota,

117

Tamogdjeje powiinski
sloibetonauniiten vidi
se armatura koju trcba
traino zaitititi.

Ptodotivodenajp ie su
zaeepIje ni utiski vaniem
krystol-pluga.

Na oii56eni,odmai6eni
itemeliito oprcni beton
temeljneploie ietkom
se nanosikrystol-Tl.
Svaki djeli6 povriine
tteba paZljivo...

...obraditido spoiapoda
i zida.T1trcbautrliati
na temeljitonavlaZen
beton,a posliieeekom
utrljatii krystol-T2.

Svepukotine i sve reSkena spoju poda i zida trebalo

je obraditina isti naiin. Krystol-plugse miieia u
malim koliiinama.

ktwe.KrystolTl12osigurava
trajnuidubinsku
hidrozastitu
betona,
alineprozima
odmah
cijeli
volumenkaopri zastitiKiM-sustavom.
Kristali
se Sirebrzinom
oko5 mmna mjesec,
a brzina
kojomistiskuju
vlagui suSebetonovisio kolidini
vlagete starosti
i kvaliteti
No,bezobzira
betona.
krajnjije
rezultat
isti- suh,vodonavrijeme,
uvijek
nepr0pusnr
0eron.
Primjena
krystolTllfz uzpovrSinsku
sustava
i linijsku
obradu
kritidnih
obradu
betona
obuhva6a
mjesta,
odnosno
svihradnihre6ki(nastavaka
prodora
instalacijskih
te eventualbetoniranja),

118

P r o l i vk i s eI v l a g e

Betonskikompenzaciisk i spremnik
plivali6tanijesamogubio skuPu
vodukoiaje
higiJensAiobradenu
oljecalakroz teiku na spoiu temeliat
zidova,veCje propuitao ipodzemnu
vodu iz okolnogtla iime ie dodatno
ote2anoodt2avanje.

\d

-..{'

,.--l
!

.\-]
- h z n a c a j n p u k o t i n aA. k o k o n s t r u kjca i m a
llh
r l i r e b n un o s i v o si lj e d n o s t r a noob r a d e nb e t o n .
na
- r i k u j eu s v o j osl l r u k t u hr id r o z a st tu o t p o r n u
(
v
o
d
e
: a kd o 5 0 m s l u p c a
).
S u s t a vo m o g u c u jues p j e s ns! a n a c i j uz n u t r a
s t j e c a n jveo d e
r v a n a .p a p o u z d a nzoa u s t a v l ]i a
vodeu
ka il prodorpodzernne
: vodenihspreffrn
: ? t o n s k kuo n s t r u kj uc
i J o g u c n o ps o
t t p u n sea n a c1 e z a 6 t e b e zo t k o
: :a v a n j ap o d z e m n idhi e l o v ao b j e k t jae dn s t v e n a
predostalimzahvatl
: prednostk/yslo/-sustava
ta
Povliinska obrada
K r y s t a l I l T 2 p r a 6 k a sst iu m a t e r i j ai lzl r a d e n i
- a c e m e n t n o sl n o v.
na 6 stu i ob'
l'.4ijesaju
se s vodomi uirljatvaju
j ocm
p o d l o g uD. o d a t n o rknr i s t a l i z a
. e z n ov l a Z n u
. , p r i s u t n o svtl ia g eu p o r a m ai s i t nm p u k o t i n a r n a

elemenala.
l) ptositenureskuna spop betonshih
okopteljevnihcijeviidu2uskihpukotina.najptiieie
utisnutkrystol-plug.
U pukotinuzatvorenu
utiskuje
ktysta1-plugom
se ktystolTl i prckriva
zaititnim slojem
baricota,

Prekosloja T1aetkon
trebananijeti sloiT2.
Aktiviranibiieli ktistali
izsloja T1p!oditu u zid.

Kadsu sve pukotinejednog zida obradene.ciielu

sepowainuprekrivasloiem71.Smjesase utrljava
nanokro,

119

TemeliitooEiiCene
i pravilno prciirene
reike i pukotine
prcduvietsu uspjeine
primjene sustava,

oblikuje
se vodonepropusna
membrana
koja
postaje
sastavnj
dioobradene
betonske
konstrukcije.Betontrebanekoliko
dananjegovati
ovlaZivanjem.
Liniiska obrada
Radne
reske(nastavaka
betoniranja)
i pukotine
u betonuobraduju
fl i posebnim
se krystolom
-baricote.
materijalom
krystol
OvepraSkaste
materilale
trebapomijesati
s
vodom.Punom
reskeilipukotine
duljinom
te oko
prodora
instalacijskih
trebaoblikovati
utorSirine
oko2 cmi dubine
od3,5do4 cm.
l\4aterijali
utisnuti
u utorpotidudodatnu
kristalizaciju,
osiguravaju
i todkelatentnog
spojeve
propuStanja.
Ovakvobrtvljenje
kritidnih
mjesta
nemanikakvog
utjecaja
na nosivost
konstrukcijskihelemenata.
Prisanaciji
betonagdjevodaizravnoprodire
prodor
krozpukotrnu
vodetrebanajprije
zaustavitiutiskivanjem
brzoveiu6e
cementne
smjese
krystolplug.

Voduie trcbalo
traino zaustaviti i u
pukotinama uza sve
ciievi u zidovima
bazena,U proiirenje
oko ciievi ktuZnoie
utisnut ktystol.plug,
zatim krystol T1i na
kraju baricote. Potom
ie ciielizid prek ven
sloiemtuystolaTl iT2.

Nakon obrade trcjno je zaustavlien prodor vode na

spoju poda izida te oko cijevi. Cijelaje konstrukcija
vodonepropusna,

Aktivnikristali kojise Siteu svemikropukotine't

premoicuju reike od 0,2mm uspieSnozabdvljujui
liiesne spoieve izmedu cijevi i betona,

U vlaZnomokruZeniu kristali bujaiu prema nadiruCoj

vodi i postupnozabflvliuiu betonskustruktutuzida
koiise time isuiuje i postajevodoneryopusan.
Sloj
T1 trcjni je izvor k stala kojiptodiru krozzidnu
DOVrstnU.

120

Prolivkiseivage

::

.'/:

...ptodatvade.oiva!pukotinettebanajpijeprciititi
clo2 cni i ptodubitibarcm4"5cm.punan visit)om
belonsliogzida.

ljysiol-plug kaji
utisnelesto dLtbljeu
puliounupasiupna
pastajc tvrdi ad
akolnagbetona.Vodaje
zaustavljena.

-\,;.-._._,2

,odu se zaLtstavljabEin utiskivanjetn

t;.,slal-pluga kaji odliano ptianla na beton
> . r l d . l a . a s e a A o nn e l , a l i l , roe A d n a i .

pt aiitenjepotonj
U pLikotinu
i vanjsl@
se utiskujektystalT1. s visokonl
:,onCeuhacitant
1.tistaldLai'a(nt,1.t
aletuF.

Pteka T1 natiskLtje
se kt)tstol-baticote
kojt zasticujeneptapustlitep. Sltiedi
povtiinska obt ada LtrljavaDjem T1 i 72.

-t-. -, - ---

. - .. - ---.

-,.-

Slike jasno pokazuju

rczlikLj iztnedL!
zatecenogstanja i
betoDanalian sanacije.

'1,

Bujanjem biielih krisiala

L!betanskoj strul(tLui
vidliivepovtiine svi
jellije su iz clana u dan.
Ptoces ponekad trcje
Ijednina.

Visoka
brana
zavlagu
'

Maloje takvihproizvodakoji se
pojavljujukaorezultatpotpunonovog
pristupastaromproblemu,a odlikujeih
univerzalnaprimjenljivosti gotovo nevierojatnaiednostavnostpo stavljani a.
Tefondmembranekojimase idealno
zaiti6uju svevrstehidroizolacijaili
se ugradujukao samostalnabarijera
protiv prodoravode,vlageili pare nisu
samonov matefijal- onese i spajaju
na originalannaiin koji nudi brzinui
preciznostizvedbe.

Tetondseproizvodi
u trckamaiirine207
cm kojeuzduZboanih
rubovaimaiu naDravlien
profil zafireklcip.Trhke
semeltusobnospajaju
p tiskom
iednostavnim
i utiskivanjemiepiCa.
To moZete
rcdirirukom
ili laganimudarcima
gumenogEeki6a.Tako
spolene,tnke sene
mogupomicatini
uzduinoni popredno.

Tefondje
hidroizolacijska
membranakojase
postavliavenikalno
pa se bezproblena
moguprckiti vrlo
visokizidovi.,Taj
nactnomoaucure
izvedbunepro:pusie
membranemehaniEkim
priivrieivaniemna
gomjemkrcju,bez
Iijeplie niaili zavafivania.

122

jedan
Nemasumnjeda su Tefondmembrane
proizvoda
0dnajsuvremenijih
meduhidroizolacijskimsustavima.
Revolucionaran
izgleddvrstefolijekrijeu sebi
cijelinizkorisnih
funkcija,
od lakogspajanja
traka u jedinstvenu
membranu.
do prozradivanja
podloge
izamembrane
ilipakdvrstog
prianjanja
za betonske
elemente
odvojene
lomnovomizolacijom.
Napravljene
su od polietilena
visokegusto6e
(HDPE-HighDensitvPolyethylene),
materijata
poznatog
po svojolizdrZljivosti
na najrazliditija
opterecenja.
U borbiprotiv
vlageiztlaiprislabostima
ravnih
ktovova,tefondje materijalkojibitnoprosiruje
pouzdanog
je mamogucnosti
izoliranja.
Pritom
njeva:nadinjenica
daje rijedo polietilenskoi
foliji. Mnogo
je vazniji
oblikpovrSine
kojimsujednim
ProtivkiSei vlage

TEFOND
zaati6uje:
1. Podrumskezidove,
2. Potporne zidove,
3a,3b. VlaZnebeton
skeploie izidove,
4. Hotizontalnu
hidroizoiaciju,
5. PriguSujepriienos
buke u stropovima.
Tefondplus
osrgurava
vodonepropusnost:
6. Na temeljima i
zidovima,
7. Krcvnim vrtovima,
L Terasama,
L Ravnimkrovovima,
10.Na ploiama u dodiru
s tlom,
11.Spreeavaprodor
plina rudona,

potezom
zamijenjene
uobidajene
podnikombinacije Membrana
ce,bezdeformiranja
6epi6a,
raznihpremaza
i drugihmaterijala.
Zapostizanjejetiipritisak
od250kN/m'?.
vodonepropusnosti.
neosjetljivosti
namehanidka U usporedbi
petiliosamslojeva
s neizb.le2nih
naprezanja
i prozradivanje
zaSti6ene
konstruk- Ijepenke
i bitumena,
ugradnja
takvemembrane
je dosadugradivati
cijetrebalo
nekoliko
slojeva. imai svojihekonomskih
Zatvaranje
opravdanja.
podzemnih
Priizolacilr
dijelova
kucenajveci
postaje
s.t vlaZnih
zidova
i postavljanje
novihobloga
problem
jednostavnije
jersejednim
sitnamehanidka
istarenje s tefondom
o5te6enja
znadajno
izolatora
podzemnih
kojiugro2ava
ipritisak
voda. zahvatom
osigurava
i prozradivanje.
l\,4ogucnost
postizalo
pri temperaturama
Cijedenje
vodeu drena2u
seugradnjompostavuanla
od -30'Cdo
posebnih
Supljih
opekaispredizoliraluceg
sloja. +60'Cdiniovutehnolo5ku
novostitekako
zaTefond,
medutim,
vec svojombradaviaastom
prrmjene.
nimljivom.
I drugapodrucja
a najavljuje
povrSinom
stvaradovoljno
Supljina
za otjecanje
vode.
Akosu izbodeni
premazidu,
depiciokrenuti
meduprostor
omogucuje
i provjetravanje.
Cvrstoca kojomseodlikuje
pru:asigur
ovajmaterijal
nosti kodnasipavanja
betona
naporavnano
tlo,
bezbolazni
odnevidljivil"
oSrecerja.
Protivk ae vlage

| 2.1

Kod zaitite potpornog

zida dovoljno je na
nadzemnomdiielu
membranupriewsiti
posehnimEavlimaza
beton.

Rubovitrukasu takooblikovanidaie evrstomehaniekospaianjekrajnieiednostavno.Ptitommozete

biratiizmedudvosttukogili iednostrukogprcklopa.
Spoijetolikoevrstda trakenemogurustavitiniiaka
stezanjau bilo koiemsmjeruu nvnini zida.

Ovaaititna
membana idealno
|eienje zatrainu
zaititu hi dtoizol aciie
izloiene mehaniikim
oEtedenjimai
agresivnim dielovanie m
korijenia biljak. Toje
ujedno i dobrc podloga
za izvedbu travnatog
kosog krcva,

Tetondplusie sustav
potpunu
koji omoguauje
vodoneptopusnost
zaatitnemembrane.
profiluna
U spoinom
rubu trakeje ljepljivi
kit(btlvilo)zaEti6en
lolijon. Uklanjanjen
foliieip tiskomnastaje
nepropusan
spol,
otporanna vodu,vlagu
t paru.
Hidroizolaciiski premazi ees|pgube svaki smisaoier
ih se oiteiuie nasipavanjemzemlje p zatrpavanju
temelja.Pritisakpodzemnihvodato samopotencirc.
TEFOND,meitutim. osigurava izolaciju i trajno
prozneivanie.

124

Protivkiie I vlage

Novi sustavzaitite
dolazido punog izruZaia
pri izoliranju terasa i
ravnihkrovova.MoZete
ga poloZiti direktno
na izoliraiuciprcmaz
i prekriti betonskim
iloiama ili pak iskoristiti
za zailitu izolaciie
na krovu posutom
Sliunkom.

..1.'J''

i
II

,ri.rvv,'.'=t-.---.

a.

Postaviteli membranu tako da se eepidi oslaniaiu na

zid, dobit 6ete zradni medusloi' Na vthu, iznad tla'
telond Drievrstiteiavlina, a rub zaititite plastiinim
profilom.Svavodase ciiediu drenaZnuciiev i
odvodiito dalieod temelia.
P r o l i vk i s ei v l a g e

a.

a.

-.-.-

. a

.,

zbog zraka u Supliim

iepidima membrana
u stropu Priguiuie
zvuk koraka i do 50
dB u frckvenciiskom
ppdruiiu od 50 Hz.
Cvrstocamembrane
i niena izdtZljivost
omoguculutralnu
aititu betonskihpbea
DostavIi enih direktno na
'tlo.
Toie posebnova2no
za sigurno betonhanie.

U iednostavan
Pribor
zapostavlianietetond
membranespadajuspe.
ciialni nehritaiu6i Eeli i ni
ievl i plastiiilipodloici
zaumetanjeu Eepice
krozkojesepribiia.

125

Poplava
navrh
brijega
Akoje podrumgodinamatek umjereno
vlaZantu poiavu i previie kudevlasnika
promatrarezigniranokaoneizbjeino
zlo.A onda,kadiznenadas naglim
prolietnimzatopljenjemili tijekom
kiiovitog ljetaodnekudnahrupivoda
i poplavi cijelipodzemnidio kude,
nastajepanikai ponagaza brzim,jeftinim i uiinkovitim rjeienjem.Na2alost,
naknadnasanacijakojabi osigurala
potpunoisuienjenijenimalojeftina.

zajakapilara
iSupljina
priizvedbitemelja
podzemnogjenamapunimpukotina,
Stednja
i gradnji
pojavljuju
podzemne
kih
kisa
bujice
koje
naglo
se
dijelaku6edestoje uzrokmnogostruko
skupljem
jer
je
poplavljuju
podrume.
podrum
Logidno,
ako
jedva
popravku
kojimse
moienadoknaditi
umana putupodzemnog
tokastladena
cese
ukopan
njenavrijednosl
cijeleku6e.
probiti
prvu
pukotinu.
kroz
voda
slobodnu
primjenom
S tehnidkog
stajaliSta,
suvremenih
je uzroktakvojpromjeni
i nekanovorje6enja
i novihmalerijala
mogu6i
su vrlodjelo- Ponekad
gradnja
Betonski
u
blizem
ili
daljem
susjedstvu.
tvornigradevinski
ipopravci
kojice
zahvati
trajno
zidovinovogpodruma
ukopani
na stoljetnojstazi
osigurati
suhpodrum,
vodekojaseprobijamedupukotinaMedutim,
cijenatakvihpopravaka
uvelike podzemne
ma
rastresitom
6e njentok u neou
tlu skrenut
premaduje
poplavljenih
pa
odekivanja
odajnika
jednostavno
pravcu.
dekivanom
To
objaSnjenje
najdeSie
traZespasu jefinijim
zahvatima.
Kako
podrum
zasto
otkriva
tajnu
se
desetlje6ima
suhe
polovidna
poboljsarjesenja
nudejospolovidnita
poplavljuje
pri
ku6e
iznenada
ili
natapa
vodom
njakratkavijeka,popravak
za popravkom
moZe
prolomu
svakom
oblaka.
progutati
viSenovcanegoli
temeljita
sanacija.
problema
pn saniranju
podru- S podrenliem - oprezno
Ve6ina
vlaznog
mjestima
u priobalnim
je podzemni Ovaje pojavauo6ljiva
ma odnosise na zgradekoJima
podrumima
gdje
gradenim
ku6e
kasu
stoljetne
s
dioizvananedostupan.
Pritomse viagaivoda
pojasu
ili
na
menom
najde56e
uz
obalu
uskom
uz
pojavljuju
u najrazliditijim
vlaznih
oblicima od
ilikucedoseljenika,
isparenja
mokrogzidado pravepoplavekoja more,doksenovevikendice
kojigradena betonskim
ibetoniraju
temeljima
podrumpretvara
u baruStinu.
podrumske
pojavljuju
padinama
zidove
na
u zaUnatoduvrije2enom
vjerovanju
da je pojava
ledu.
lise
tok
kamenom
Skrene
oodzemni
Drema
vodeu podrumu
tipidnanevoljakontinentalnjh
tlakvodelako6epronaiiputkrozresravnlca
i ku6au blizinirijeka,gdjeimavisekise podrumu,
ke
medu
kamenjem.
Kakoje veiinastarihkuia
i hladnih
dana,vjerujte
nam vlagenijepo6tegradena
ikakve
vanjske
bez
ozbiljnije
hidroizolapodruma
denanrvecina
i naotocima.
u priobalju
je
potapanje
podruma
cije,
sasvim
izvjesno.
podrudju
StoviSe,
u kra6kom
s vapnenadkim
stitzo

Protivki6e i vlage

Bez sumnje,ku6asagradena
na strmom
jerduboki
obronku
morala
biimatipodrum,
temelj
na stabilnijem
omogucuje
siguran
oslonac
sloju
tlai smanjuje
opasnost
odklizanja
u dolinu.
Osim
toga,ljudikojigradekudenastrmini
:elepodrum
kaododatno
radionicu
ili stambeno
sDremiSte.
jame(naj6eSce
prizemlje
pa stranice
iskopane
ne
miniranjem)
temeljito
zabrtvljuju
betonom,
slute6i
da6etakomozdaprekinuti
ilipreusmjeriti
uobidajeno
otjecanje
bujicenakonki5e.
za urednupodzemnu
Samose rijetkipobrinu
drenazu
i kontroliranu
odvodnju
aimeseve6ina
pretvarau opasnebrane.Nije
novihpodruma
- uobidajeni
pretjerivanje
podrumski
to nikakvo
zidvisinetri-6etiri
metra,kojise Sirinom
od pet
je
u padinu,
zasigurno
do osammetarausjekao
prepreka
kojaremetiustaljeno
otjecanje
ki5e.
nevidljivu
Ovakvabranamozepresje6j
vodenu
:ilu,izazvati
nakupljanje
vode,podizanje
razine
jezercai podi6ipodzemni
podzemnog
toku visi
podrumi
kuia.
slojdime
seugroZavaju
susjednih
Tiha voda brege dere
gledeproEvojednognesvakidaSnjeg
sludaja
doravodeu podrum
kojijegodinama
biouglavnomsuh,no iznenada
vodakojaje
se pojavila
i kapilarnu
vlaguu zidovima
natjerala
do prvoga
pukla
kata.Pritomje u jednomdijelupodruma
podnaplodaiispupdila
betonska
sedvadesetak
centimetara
uvis,dokseu drugom
dijelunagnula
i ostetilazid. S'toje mogloizazvati
takodramatidnepromjene
u ku6inavrhbrijega?
Dvijegodineranije,dvadesetak
metaradalje,
u donjemdijeluvrta, susjedje u strmupadinu
garaU
najprijeukopaobetonsku
u, a potomje pet
putaosigurao
poti betonskim
metaraprilaznog
pornim
zidom(Skarpom).
potpuno
Taumjetna
stubaurezana
u breZuljak
je promijenila
vodapaseizapottokpodzemnih
jezerce,
pornog
podzemno
zidau tlustvorilo
je
Koliko tlo natopljeno
vodom moglose
primijetiti
po spuZvastoj
meko6i
travnjaka
u koji
lijepome
vremenu,
su,unatod
nogetonuledo
gleianja.Kakoje ustaljeni
tokpresjeden,
voda
je, traie6inovipul imjestonajlakseg
prodora,
premanajblizem
podrumu.
skrenula
paje tlak o5teKu6anijeosigurana
drenaZom
pod,a vodaje, probijajuii
novi
tio podrumski
smjerotjecanja,
ispralatlo ispodtemelja.
Takosu
u ku6inavrhbrijega,naokoizvansvakevodene
popucali
opasnosti,
zidovipaje postala
opasna
zastanovanje.
Toje tipi6ansludalnebrigeza strukturu
tla i
poloiajpropusnih
inepropusnih
slojevaispod
vidljivepovr5ine.
Tuje vodakojase skupljana
znatnovisimokolnim
nebregovima
oduvijek
smetano
otjecala
izmedudvavodonepropusna
sloja,svedo trenutkakadjoj je putpresjecen
betonskim
zidom.A ovdjesu se sedimenlni
nepropusni
povijali
preko
tikispodpovrsine,
slojevi
vrhauzvisine.
samog
Prolivki6e i vlage

rE

Dokku6anapadinis
jedne stranegotovoi
nemapodrum,sdruge
dop.og
tlo doseze
kata.Ptesiieieteli ukopavanjemnekipodzemni
tok sigurno6e vassna6i
nevolie.

Akopodzemnavoda
proiaile iedini izlaz
uptavoispodtemelja,u
relativnokratkon wemenuisDrat6eoslonac
cijelojkuei.Tadapoeinie
pucalu
stueganle,
zidovi...

Joi ie goreako stena

rub trakastihtemelja
oslonilipodrumsku
plo6u.PripojaEanom
aku vodamoZeDodiCi
i slomili betonskiDod
podtuma,a tadaj:oi niita
nepfijeeiuhz.

Jedno od najdjelotvotnijih 4eienja je dobra

drcnaZakoia CenakuptjenuvodL iin prije
kontrclinno odvesli ito
dalie od temelja ku6e.
No itada vam teba
dobru hidtoizolacija
zidova.

127

je ocijeniti
kolikose kises okolnih
brda,
Te6ko
metara,
ovuda
spuStalo
nekoliko
stotina
udaljenih
sui kolikije biotlaku tompodzemnom
u ravnicu
posuda,
noo snazitokasvjedoai
stavuspojenih
podnaplodau podrumu
i mlazevi
koji
izlomljena
garaZe.
krozpotporni
zidispred
Strcaju
Podrum ie uuijek u uodi
No,ukopani
dioku6ene morauvijekizgledati
lako6enajdonja
etaiazgrade
kaopravipodrum.
na strmojpadinisprijeda
strsatiiznadtla,slraga
kata.
mozebitiukopana
u tlodovisineprvoga
dub0AkotakavstraZnji
zidnijeuredno
opasan
(batuizasutkrupnim
Sljunkom
komdrenaZom
krozkojiselakocijediiotjede
domilitucanikom)
voda iz tla nadirat
ce
voda,priobilnijim
kisama
tlakomkojemuni beton
na zidpodvrlovisokim
nemozeodoljeti.
beton
Nesmijese zaboraviti
da je i najguS6i
ipakporozan
materijal
krozkoji6e,kadtad,ipak
prodrijeti
naunutrasnjim
voda.lntenzitet
izbijanja
pora,a uvjerenje
plohama
da
ovisio velidini
6e vibriranje
smjesenasuteu oplatusprijediti
promakanje
zavrSava
i
u pravilu
s trajnovlaZnim
poluupotrebljivim
podrumom.
podruma
previse
Prigradnji
neodekujte
od uoalini od vibriranja,
Zelileli kvabiialenih
aditiva.
podrumski
prostor
podoban
zaslanovanje
litelan
isvu pa:njuusmjerite
ili rad,zaboravite
Stednju
premaurednoj
izvedbi
drenaZe
ivanjskehidroizolacije
u kojojse ne smijena6ini milimetarska
Luprca!
Stednia na kriuom miestu
Akoje prigradnjivanjskahidoizolacija
nanepremazpodrumskog
senatek kaosimbolidki
zida,stladena
6e vodalakoprona6inajslabiju
pro5irivati
u sezonu
todkukrozkoju6eiz sezone
prodor.
premazi
obidnosu naneseni
Staribitumenski
kaojednoslojna
zastita.
poslu,
Kakoje rijedo neugodnom
i prljavom
kojisemoraobaviti
kaonu:nozlo,nije6udno
sto
podzemnog
dijela
zgrade
tolikomalo
seprizastiti
paZnje
posve6uje
finojobradidetalja
i ujednadenojdebljini.
premazi
Nastarijim
zgradama
ovijednoslojni
premazivanjem
nisuojadani
i
armautiskivanjem
turnemrezice.
Vru6enanosenje
bilumena
zahtijeotopljenog
painjuidobrobrtvljenje
va najve6u
svakerupice
tekstrpljivim
i pailjivim
i pukotine,
51osepostiZe
Pritomsetakavsloj
utrljavanjem
i zagladivanjem.
prizatrpavamoradodatno
zastititiod o5te6enja
nluzgrade.
premaz
Neza5ti6eni
bitumenski
do kojegaslogubi
iposlaje
bodnodopire
zrak,brzo
elastidnost
krt pa akoni podloganijedobroo6is6ena
ilije
materijal
mrvljiv,
hidroizolacija
ne6epotrajati.
Ovakvoformalnolidenjezidacrnompastom
iZalopojkama
koje
najde56e
zavrSava
dudenjem
pogresno
utrosenog
materijala.
susamopotvrda

128

P r o tv k 5 e i v l a g e

Bezobzircna vrst
Poueiite pod i zid
pregradnebarijere
podrum
ponasa
Zapravo,
se u vlaznom
tlu
kao
koju ugrailujeteu radnu
prazanlonacuronjen
u vodu.Stoje lonacveeii
re'ku Dri nastavku
jerje uzgonski
betoniranja,imajtena
dublji,
tezegaje potopiti
tlakvode
umudasepodzemna
veii.Takoi podzemna
vodasilnomsnagomsa
vodaponaiapoput
svihstrana
tla6ioodrum.
hidrauliine preie koja
Pojavili se u vanjskoj
hidroizolacijskoj
opnii
na sveslabetoeke
podzemnekonstukciie
najmanja
rupica
voda6ekroznjuprodrijeti
nepritlaEiizuzetnovelikim
mjetnim
cijedenjem
ilizastrasuju6im
mlazom.
silama.
Najugroieniji
diopodruma
i mjeslonajdes6ih
jestspojpodrumskog
gresaka
prigradnji
podai
zrdova.
Akohorizontalna
i vertikalna
hidroizolacija
nije
pocUelome
nepropusno
spojena
obodutemelja,
podnuilitemeljnu
plodumoZele
ukopane
zidove,
premazivati
izlatom,izvanaili iznutra- sve6e
bitiuzalud.
Zeliteli suhpodrumzaboravite
na sveStedljive
prijedloge
i ogluSite
senasvauvjeravanja
izvodajednostavan
da kojitvrdedaje za5tilapodruma
i
jeftinzahvat.Pozovuli se na sagradene
podrumske
objehe tikalnom
kojaizvanaprekriva
zidove
- provjerite
ih.
morabitiapsolutno
vodonepropustan!
Teskoje povjerovati
da 6estanari
lakoijeftino Prodore
armature
i instalacija
krozhidroizolaposebnim
izoliranih
ku6apotvrditi
takveizjave.
cijuzabrtvite
mansetama
i najboljim
Ni u ludilunemojtepristatina izvedbutzv. (mozei najskupljim)
ljepilom
ilikitom.
dostupnim
trakastih
temeljana kojima6etepotompodi6i Pripazite
na spojeveu kutovimaina prodore
ostalezidove.Takvagradnjapredvida
naknadno instalacija.
podnepodrumske
plodekoja6e po
garazbetoniranje
Bezobziranaslozenost
tlocrta(slubista,
pobrinite
obodunale6i
naizbodeni
unutrasnji
zubtemelja. nerampe,
svjetlarnici)
seda hidroizolaje taj spojuzroksvihnevoljas vlainim cijabudenepropusna
prekriva
Upravo
opnakojaizvana
- ili svepodzemne
jernatoicrtije gotovo
podrumima,
plohepodruma.
nemogu6e
vrloskupo- osigurati
vodonepropusnost
ilisprije- Samotako6eteosigurati
da vampodrumbude
poputsuhogloncauronjenog
ditiorodor
vode.
oodzemne
u vodu.SveStoje
je baden
TIakvodekojau natopljenom
tlu odozdotladi ispodrazineovogzahtjevauzaludno
podrumsku
plodumoZesemjeritislotinama
tona, n0vac.
ovisno
o lokaciji
i razinipodzemnih
voda,a to ne Prakti6niie instalaciie
mozezadrzati
nikakvo
zalijevanje
reskirastoplje- Odvodei kanalizacijske
cijevimnoginajprije
nimbitumenom
poda
ilinepropusnim
mortovima.
vertikalno
dovodetik ispodpodrumskog
plode,a tekpotom,
Pod;um kao bazen
ilitemeljne
s blagimpadom,
primjerima
preporu6u-izvantrlocrtazgrade.Takva
Poudeni
brojnim
tuZnim
izvedbaspredava
jemovam:gradite
podrum
pregledi popravak
kaoarmiranobetonski
ispodku6e,a
cijevipolo2ene
pod
bazen,s jakomarmaturom
u temeljnojplodi. puknu6e
cijevii prodorvodekrozpodrumski
poplave.
Pritomje najvaZnije
da horizontalna
armaturnajedanje odnajde56ih
uzroka
reselkabudedobrooovezana
Ku6nu
valjapostavititako
s armaturom
u
odvodnju
dajeotvor
pomogu6nosti
boanim
zidovima.
nastovisojlodki,
iznadpredvidive
jesu li sve razinepodzemne
Pri betoniranju
osobnoprovjerite
vode.
radnereSkeosigurane
deli6nom
ili sinteti6kom Pritomsecijevimoguprovesti
tikispodstropa
pregradom
podruma
premabodnom
unutar
betona.
otvoruu vanjskom
zidu.
prekri- NaizlazucijevinijeleskoizvestivanjskiSahtkoji
Horizontalna
hidroizolacija
kojaodozgo
plodemorapocijelome
vaprvislojtemeljne
obo- 6eje Stititiod mraza.Vodenjeovihcijevikrozvrt
popravak,
du doprijeti
do vanjske
vertikalne
hidroizolacijeilidvoriSte
osigurava
vamlaksiijeftiniji
prekriti
podrumske
podrum.
koja6eizvana
zidove.
a kvarovi
ne6eugrozitr
Ovajhorizontalni
sloj (polimerna
folijaili vii s ostalimkomunalnim
SliinotrebaoostuDiti
- postavite
premaz
Seslojni
bitumenski
ojadanarmirajucomprikljudcima
ih sto visekakobiste
mreZicom)
trebapolagatiizuzetnopa:ljivokako rupeu osjetljivoj
za6titipodrumskog
zidabuSili
vamne bi promaklo
nekoo5te6enje
ili lo6eteh- u gornjemslojutla kojije manjeizlozenllaku
podzemne
ni6korjesenje
usredpodruma.
vode.Prodore
svihcijeviosigurajte
popraviti trajnoelaslidnom
Takvuje greskugotovonemogu6e
brtvomi posebnom
manselom
bezdramati6no
viskihtroSkova.
6ijiseobodmoraSiroko
sljubiti
s vanjskim
slojem
Preklop
i spojhorizontalne
hidroizolacije
s ver- hidroizolaciie.
Prolivkise i vLage

129

Sto dalie
od kuce
u gruditeljstvuse naiteie rieiavaiu problemikoii su
a ilete su vede-ods.vake.
pdsljedica
nemarailineznania,
'uit6de
pri gradnii.Kakosvakin.e.dostatak
kojase ostvarila
a univerzalnireceptii savietine
uzroka
iia
nekoliko
zgrade
promotriti
iz drugog kuta.Ovaiput riiec
postoje,
svakitrcba
'je
o drenaii kolikoie trebai kamoie odvesti'
hidroizoi vertikalna
horizontalna
Uobidajena
ponekadne mo:eodoljetillaku
lacijapodruma
zemljiSta
podzemnih
vodaiz obilnonatoplienog
a
u
drenaZu
odvesti
Tadaopasnuvodutreba
p0libradavidastim
zastititi
sloj
hidroizolacijski
kojega duvajuod o5tecenja
folilama
oleiinskim
agresivnih
podruma
ilidjelovanja
prizatrpavanju
te folijene mogu
tvariiz tla.Unatocizdrzljivosti.
odvlage.Onesutek
bitijedinazastitapodruma
kojasa
hidroizolacije
izvedene
zaititapropisno
ga poput
podrum
i zatvara
svihstranaobuhva6a
direktan
posude.
Folije6esprijediti
nepropusne

Noivigotoa.ko
su!tovo drenoinihcijevi

Krovnirljebovi

Cijevizokontrotu
iispimnjesustovo

Temelji

\r__--/
--_-1,

Procjedni
bunor s

tgfiTfs
l-=v--l
t
Konirolni doht

zo ki6nicu

130

U konolizociju

Noinizqtodko
su3tovsdrenolnih ci.ieYi

Protivkiae i vlage

Oko vertikalnog p riuj uek se postavlja betonski

kolut s poklopcem
i nasipava Sljunak.
SustavmoZeteisDrati
jakin mlazon iz irijeva
za zaliievanje vfta.

6ajuvoduiz tla.Kakose iz tlaispirufinedestice,

zamuljivanje
trebasprijediti
omatanjem
cijevi
filtriraju6om
{olijom.
Cijevise ugraduju
duztemelja
takodaje najvisatodkasustava
oko20 cmispodrazinepretpostavljenog
podrumskog
poda.Cijevu najniZoj
jer
todkine smijebitiispoddonjegrubatemelja
bi ispiranje
tlamoglouzrokovati
neugodno
slijeganjezgrade.Kakoproizvoda6i
uzcijevinudei
dodirtla i izoliranog
zida,a sitniprolaziizmedu kompletan
sustavkoljena,
radviiT-komada,
na
izbodenih
depova
omogudit
6eoljecanje
vodeu cijevise lakoprikljuduju
vertikalni
nastavci
koji
sustav
drenaze.
sezudo povrsine
tla.Kroznjihse uvijekmo:e
je najbolje
Podrum
kaoposudu
opisati
uronjenu provjeriti
stanjepodzemne
instalacije,
a posluZit
u vodu.Stoje dublji,
toje i tlakvodeizokolnog
ze- ee iza ispiranje
sustava- u susnomrazdoblju
mljista
ve6i.Vodaga pritis6e
sasvihslrana,kao - jakimmlazevima
vode.Promjer
cijevii njihova
pre5a,
hidraulidna
a odvodenje
vodedrenainim gustoca
oviseo vrstitlaistanjupodzemnih
voda,
cijevima
smanjuje
tajtlak.Dabi biledlelotvorne,a taj podatak
valjazatraziti
od strudnjaka.
cijevimoraju
odvesti
voduStodaljeod podruma Svakajadakisanatapatlo obilnijenegosto
- najbolje
primjedujemo.
u kanalizaciju.
NaZalost,
rijetkasu tla kojas
Vlagaiz podruma
propu5taju
iprodoripodzemnih
voda lako6om
svuupijenuvoduu dublje
uniStili
su sre6umnogihvlasnika
ku6a.Kad slojeve.
Zbognepropusnog
slojaispodku6eotjeutrosite
stotine
tisueakunau novidomzaistaie canjemozebitivrlosporostopojadava
tlakvode
tragidno
stanovati
iznadpodruma
u kojemje vo- na hidroizolaciji.
Akoje u njoji najmanja
rupica,
popravcima
dado koljena.
Prinaknadnim
mnogi podrum
6ebitimokar.
jednedrenazne Drenaiaomoguiujebrzoodvodenje
polaganjem
se zadovoljavaju
vode
cijeviuznajugrozeniji
zid,novodaipakpronalaziod temeljai podrumskih
zidova,najdeS6e
u kaputdo nezasti6enog
dijelazgrade.
Stogasustavi nalizaciju.
Akoto nijemogu6e,
na najni2oj
todki
postaju
prvizahvatu gradnji zemljiSta
drenaZe
svede56e
(ilina najniZoj
todkinepropusnog
sloja)
kuee.
procjedni
ukopajte
bunarkojisvojim
volumenom
prijeiliodmah
DrenaZne
cijevivaljapostaviti
na- prihva6a
velikukolidinu
vodei potomje cijediu
konizvedbe
temelja.
Gradite
li ku6unazemlji5tutlo.Akojejavnakanalizacija
iznaddrena2nih
cijegdjepodzemne
vodedoseiuvisoku
razinu,
armi- vi,napravite
kolektor
od okruglih
betonskih
cijevi
plodupodruma
ranobetonsku
zastilite
dodatnim a voduprepumpavajte
navi5urazinuuronjenom
postavljanjem
prstena crpkom.
cijeviunutardrenaZnog
Elektridna
crpkase aktivira
aulomatski,
kojitemelje
Stitiizvana.
Kakoseto radiprikazali pomo6uplovka.Najgornja
todkacijevikojom
smocrtezom.
Cijeviispodpodruma
moraju
imati ispumpavate
vodumorabitiiznadrazineulidnog
padoko0,5posto,
a vanjske
I posto.Promjer
im odvodakakovamzavrlojakihpljuskova
vodas
je obidno10cma napravljene
suod polietilena
i ulicene bi potekla
obrnutim
Kisnicu
iz
smjerom.
lakose savijaju.
Nacijevisu rupicekojeprihva- olukanesmijete
nadrenaZni
spajati
sustavl
OdProtivki6e i vlaqe

131

posebnim
cijevima Kamo oduesti drenazu
vodnjus krovatrebaprovesti
i zijerdrenaZa
gubismisaoakoje obilnozalijevate Toje pitanjesvihkojido suhogpodruma
polaganjem
prodrijeti
drenaZnih
cijevi
oko
u tloi dova:eledo6i
kisnicom
koja6ekrozrupicecijevi
pogodno
Za
smjestenim
temelja
ku6e.
one
s
natapati
temelje.
je unaprijed
problem
gradskim
komunalijama
- viSak
vodeseizlijeva
u kanalizaciju.
rije5en
ili
Koddubokih
temelja
Noi tu imaiznenadenja.
ispod
nagnutog
zemljiSta
s podrumom
u sludaju
je vodu
razinekanalizacijskih
cijevinemoguce
pomaie
Tada
samocrpljenje
natjerati
uzbrdo.
crpkom.
drenainevodedovoljnoudinkovitom
razliku
izra6unati
visinsku
Pritom
trebaunaprijed
i nabaviti
uranjaju6u
crpkukojaje mozesvladali.
vodubitanje
Visinado koje6ecrpkapotisnuli
podatak
prikupnji.
je njenaudinkovitost
Drugiznadajan
dimbenik
- kolikolitarau jednomsatu?Za ones mokrim
zidovima
snagau vatimai potroinjastrujesu
narang-listi
i ponekad
neigraju
tektre6ipodatak
znacajniju
ulogu.
vodeiz sustava
drenaZnih
Za brzootjecanje
oko(i ispod)va5eku6e,nacijeviu podzemlju
jamuili bunaru koji6ese vodaslijevati
pravite
orirodnim
Dadom.
Nastojte
da mu volumenbudeStove6ikako
vremekvaracrpkeimalidovoljno
bisteu sludaju
nazapopravak
ilizamjenu.
zidova
Poplavau vrluili ponovnonatapanje
nikomne6ekoristiti.
Prigradnji
bunaraizmjerite
(obidno
suuzrubplodnika)
naulici
visinuslivnika
a izlaznucijev
ispodkojeprolazikanalizacija,
Tako6ete
u lukiznadte razine.
bunarasavinite
provalu
u sludaju
vode
s
ulice
u
bunar
sprijediti
Crpka(C)nemoa biti na
jakog
pljuska.
dnu tamo6esenajbrZe
predaleko,
a to sedoAkovamje kanalizacija
zanuljiti " obiesiteje
na visinipogodnojza
gadau velikom
drenaZnu
vodu
brojusludajeva,
cryljenievodedo razine
jamunapunjenu
procjednu
krupnim
odvedite
u
kanalizacije.
Prclom
velik
I tu valjapripaziti
da dovoljno
Sljunkom.
oblakamoZeprcpuniti
slivnike,a vodakroz
volumen
mo2eprihvatiti
viSakvodeza proloma
cijevprovalitiu vai
oblaka.
drenainibunar.Stoga
prikupljanja
iodvodenja
vode
Ovadvanadina
gornji luk izlazneciievi
takoda drenaznibunar
mozetekombinirati
morabiti iznadrazine
jamustodalje,
slivnika(A).Akocijev
smjestite
blizuku6ea procjednu
voditeiznadbunaru,na
je crpkaprekoizlazne
ipak
blizu
da
no
dovoljno
otvorcnom, izolirajteie
cijevimozepunitivodom.
protivsmtzavanja.Obiejamanapravljena
cijevi
no sepolazedovolino
Procjedna
odbetonskih
dubokou tlu (B)kakobi
imazada6uda
iispunjena
krupnim
Sljunkom
se izbjeglo alealivanje.
voduprocijedi
u tlo,pomogu6nosti
sto
drena:nu
Prcmjerizlazneciievi
ku6e.
dalje
od
odreduieprctokcryke.
Crpka(C)ne morabiti na dnutamoce se
- objesite
je navisinipogodnoj
najbr:ezamuljiti
vodedo razinekanalizacije.
Prolom
za crpljenje
a vodakrozcijev
oblakamoZeprepuniti
slivnike,
u va5drenaini
bunar.
orovaliti
gornji
luk
izlazne
cijevimorabitiiznad
Stoga
Prcciedna
iamanaprav(A).
razine
Ako
cijev
voditeiznadbunara,
slivnika
lienaod betonskihcijevi
je protivsmrzavanja.
i ispuniena
krupnim
na otvorenom,
izolirajte
Sliunkomimazada6uda
u tlu(B)kako
Obidno
sepolaZe
dovoljno
duboko
drenaZnuvoduprociiedi
zaledivanje.
Promjer
izlazne
cijevi
bi
se
izbjeglo
u tlo,po moguCnostiito
protokcrpke.
odreduje
daljeod ku6e.

132

Protivkise lvlage

Podrum
kao posuda

podrumskih
Za brzusanaciju
zidovau sluaaju
prodora
znenadnog
vodepostoji
nekoliko
razliditihzahvata
za naknadnu
ugradnju
horizontalne
- mehanidke
- a moze
hidroizolacije
ili kemijske
seizvestiidrenaZa
okotemelja
kuCekojasmanjuletlakvodenapodrumskim
zidovima.
Situaciju
smoilustrirali
dvashematska
crteza
kojinajbolje
objasnjavaju
svenedostatke
iopasnostinaknadne
ugradnje
hidroizolacijskog
sloja
Priobnovistarekucebitnoje provjeritiu kakvomsu
kojibi podrum
moraoStititi
iznutra
podrum
Kucni
trebazamisliti
kaoposudu
uronje- stanjupodrumskizidovii imaIi na njimatragovavlage.
je
posuda
nuu vodu.Sto
dublja,
trebanamve6a Za suhpodrumbitnaje horizontalnahidroizolacijau
prekotemeljneploce i tu valja
siladabismoje potopili.
Takoje i dubljipodrum
u oblikucjelovitemembrane
v aznomtlu izlo2en
vecimsilamakojeuzrokuje zaboravitinestruinesavjetesa stranedaje dovoljnosamo
tlakpodzemnih
voda.Ovisnoo natopllenosti
tla naknadno
premazivanje
Zaito?
bitumenom.
podzemne
povr5ini
vodom
vodeitlocrtnoj
ilirazini
(temeljnu
ploduilipodnu
kuce,nadnopodruma
Dodrumsku
olodu)
moie navaliti
tlakod nekoliko
tona,Stoje dovollno
kroz
siotina
da vodaprodre
svakurupicuilipukoiinu
u za5titnom
sloju.Ponepodnu
kadsedogada
vodapolomi
dapodzemna
plodu
poplava,
ilije odigne
nakondegaslijedi
a
je i stabilnost
ugroiena
cijelezgrade.
Kakoje
Ako podrum imasamircnobetonsku
rjedo konstrukciji
kojase betonira
natlu,mnogi
ploiu koia odolijeva tlaku podzemne vode,
preskodili
sunaprosto
armiranje
ilisupakugradili
temelii pod podrumaspoienisu bezikakve
teksimbolidnu
armaturnu
resetku
kakobetonne
reike kroz koju bimogla prcdrijetivoda.
podrumskog
podaili
bi pucaozbogprohodnosti
Ho zontalnahidtoizolaciiaprcsijecaput
i kpilarnojvlazi pa zidoviostaiuttajno
priunodenju
Naialost,
te:ihpredmeta.
to je neNaknadnomugradniom hidtoizotacije
suhi.
dovoljno,
a takvaStednja
mozebitii vrloopasna.
Wekobetonskeploie podtumskogpoda
pogre5na
Gradnja
nabrzinu,
materiStedn1a
spreiava se samo izravanprodor vode kroz
jala,nestrudna
pod. Slabatoik je spojploie s trakastim
izvedba
odokai bezproraiuna,
temeliemi potpunootvorenput kapilamoi
podcjenjivanle
snagepodzemnih
vodaisimbovlazikojase iztemeljamoie popeti do
lidanza5titni
slojnatisu6ama
su ku6aizazvali
pruogakata.
Stetekojeuvelikepremasuju
svakuzamisljenu
Ho zontalna hidtoizolacija mora potpuno prektiti
!Stedu.
temelje i temeljnu ploeu da sve elementekuce
na trakastim
Gradnja
temeljima
i naknadna
odvojiod doticaja s tlom. Tuie najosjetliivija
plocepodrumskog toEka spoj hotizontalne i vertikalne
izvedbaarmiranobetonske
hidroizolacije
je siguranputu trajneprobleme
podau pravilu
koja izvana ititi podrumski zid. Taj spoj mora biti
s vlagom.
TakvuplodumoZete
odozgopokriti potpuno nepropusan,a izvodi se speciialnim ljepiIom i brtvilom no naibolie rezultate daie zataliena
najboljim
materijalom
nasvijetu,
nove6neznatno izolacijska
foliia. membrcna koja pretvara podrum
slijeganje
tlailipojadan
tlakpodzemne
vodezau nepropusnu posudu i jedino ie iamstvo za trajno
suho podzemlje ku4e.
casce raskinuti
spojovemembrane
s obodnim
zidovima,
a s prvimobilnijim
kiSamapojavit6e
sevlagailidakpotoci
vode...
slijeganju
tla ili potresu.
Nakongradnje(uglavAkohidroizolacrla
poputnepro- nom)betonskih
nrlenapravljena
podrumskih
zidova,vanjska
pusneposudekojapolpunoobuhva'aukopani verli4alna
hidroizolacija
kojabotnoStitizldove
d.okuce.podrum
ceuvijekbitivlazan.
a moguce 0d vodeiz tla,morase nepropusno
povezati
s
su i pravepoplave.ZbogUakapodzennevode ho(izontalnom.
Tako6e podrumski
zidoviostati
norizontalna
hidrotzolacija
moraizdriatisjlnaop- trajnoza5ti6enj
je i kapilarno
i suhi,a sprijedeno
pa sesvede6ceprimienjuju
terecenja
zavarene uzdjzanje
vlage.
folijeod vrloivrstog,armiranog
i polimeriziranog Naknadno
zalljev
podrumanjeiliobljepljivanje
kaueuka
ili unjetnihmaterijala.
skogpodaizolacijskim
materrya/om
smanlit6etek
Preporuduje
se izvedba
armiranobetonske
te- izravni
prodor
vlagekrozpiodu,noona6ei dalje
ploces pojacanom
meljne
armaturom
u gornjem slobodno
prodirati
krozobodne
reskeizidove
p0Jasu
kojale povezana
s armaturom
trakastoq kojijeprekotemelja
upijaju
iz tla.CrteZi
najbolje
temelja.
Tunemaspojeva
kojibipopustili
pod a- pokazuju
bitnurazliku
ovihdvijuizvedbi,
uzroke
k0m,a hidroizolacija
sepolaieodozgo
ipreklapa vlazenja
podruma.
Preporudujemo
vam izvedbu
prekorubatemeljne
plode.
Takvakonstrukcija
prikazanu
nadonjem
crtezugdjenajvecu
pa2nju
dajecijeloj
zgradiveiu stabilnost,
a masivniii,trebaposvetiti
spojuhorizontalne
ivertikalne
izoobilno
armirani
elementj
smanjujL
pri lacjjenagornjem
iopasnosti
vanjskom
rubutemelta.
I J.t

SEiG

Samoborska
cesta328,Zagreb
telr0'l/3456-873,
0'1,8498-183
faksi 011348-326
. wnw.stig.hr
email:stig@stig.hr

inzEniElinG

[l\\\s'|L

RF,

POLVFORM
\i:rsi'(ss\\\,\\\SN-Lagre\
. Faks:+385/(0)1/3664-o2s
Tel: +385/(0)'1i3664-001
e-mail;polyform@polyform.hr.
web:www.polyform.hr

Napraviteto jednom,ali zauvijek!

TRAJNAUOTUMENSKA
HIIIROZASTITA
BETONA

I(RYSTO] . MATERIJALBEZ PREMCA

SadrZioptimalnukolidinuaktivnihsastojaka
za stvaranjekristalaipostizanjemaksimalne
voooneoropusnostl

poonuG.nPRTTJEITE
o gradevineuz more,marinei pristanista...
o gradevinepod morem,pontonimostova,betonski
spremnici, kanalizacila
. tuneli, mostovi,vijaduktii brane
o postrojenjaza preraduotpadnevode- kanalizacija
i kolektori
. vodotornjevi,spremnicipitkevode i silosi
r plivaliSta
o zidovii podovipodzemnihi nadzemnihgaraZa
. betonskizidovi,montaZnibetonskielementi,podovi,
krovovi,terasei balkoni
o vodomnatopljenbeton (iznutrai izvana)
o oknaza liftove...

SANAGIJABETONAIZNUTRA
TI +T2
SUSTAUOM

JI{H

rJlr I I."

t il]l +'t\ll

>."

Na sue vaSe upite odgouara Fakolithou

tehnidki sauiernikr osa/a5a-734
POJATNO, Gvietna uL 2
. tel01/3393-790
teUfax:
01/3393-211
email: boiocentar@hi.htnet,hr
Prodaina miesta!
ZAPRESIC,
P.Loniara32,
teUfax:
01/3310-572
BRDOVEC,
l. Gregori6a
49,
teufax:
01/3311-673
ZAPRESrc,
Bana
J.Jeladi6a
56,
teulax:
01/3355-752

utr
BoJ()C[fl

DRACO
GRADEVINSKA
i
APOTEKA

Korisnost
itrainostgradevinei niezinihdiietovauvetikeovisio zaititi od vanjskih
negativnihutiecaja,priie svegavode.Zdravakudane znaaisamoudobnost,
vei iznatnuuatedu.Loieineprimjereneizolaciiemoguugrozitizdravlievaie kude,
ati i ukuaanate uzrokovativeliketroikove.

Stogaizbjegnite
nepotrebne
skupegreikei nepoduzimajte
niitadoknedobijete
savjet
odstruanjaka
s iskustvom
kojiznaiuo aemugovorel
N4ismotim struaniaka
specijatiziranih
za
podruaje
izolaciia,sanacija
i restauracija
u graditeljstvu.

I SANACUE
IZOLACUE
su naia speciialnost
gradevinska
DRAC0
apotekaje specijatistiika
trgovinakoja,osim prodajesuvremenih
pruia struanesavjetei know-howza
materlialaza izolacijeisanacijeu qraditeljstvu,
individualne
korisnikekoji Zelesamiizvestimanjesanacijesvojihdomova.
gradevinska
DRACO
apotekanastalaje s ci[,emda se pojedincima
kojinisuiz gradevinske
strukena pristupaaan
naainponudesteaenoznanjei iskustvou rjeiavanjuspecifiinihproblema
u graditelistvu.
Konkretno,
to znaii da ako ielite samisaniratisvoje
domove,ne morateviie
gradevinskoj
lutatijer aeteu DRACO
apotecidobitiodgovarajufistruanisavietza svoj
probLem.
gradevinska
specifiaan
DRACO
apotekaie prvi izborza svevaskojiZelitesamisanirati
primjericesvojpodrum,terasuiLiravnikrov - jer aetena iednomemjestuna razumljivnaiin
dobitistruaneinformacijei uputeuz izborkvalitetnihmateriialadokazanjhu praksi.
gradevinskoj
u2 besptatne
struanesavjeteo izolaciiama
i sanacijama
u DRACO
apotecimoiete
pronaaiivetikiizbornajkvalitetniiih
praksi.
materijatadokazanih
u viSegodiinjoj
gradevinska
DRACO
apotekaotvorenaie u sklopurenomirane
tvrtke DRACOMERX,
speciializirane
za sustavecjelovitihrjeienjaizolacijaisanacijau qraditeljstvu.
DRAC0MERX
pru:acjelovituuslugu- od pravilnogproiektiranja,
prekokvalitetnihmaterijala
do pouzdanih
izvodaaa.
Poznatoje da se niti jedanmaterijatilj proizvodna trii<tu ne moie primjenjivati
kao
univerzalno
rjeienjeza svakupozicijuna obtektujer svakapoziciia(terasa,ravnikrov,podrom
itd.)ima svoje5pecifianosti
i izlo;enaje razliiitimutjecajima.
Na; izborproizvoda
koncipiran
ie na naibotjemurieaenjuza odredeniproblemkoii5erazmatra.
Tvrtkaima certificiranSustavupravljanja
kvalitetompo normi l50 9001:2000te je od samog
poaetkaorijentlranapremasuvremenim
tehnotogijama
iniihovojprimjeniu graditeljstvu.
DRACOMERX
danaspredstavLia
dobrouspostavljenu
organizaciiu
na podruajuizotacija
isanaciiau graditetjstvu
na teritorijucijeteHrvatske.
gradevinsku
PosietiteDRACO
apotekuu Sptitu,Riieci,a uskoroiu Zagrebu!
SPIIT
gradevinska
DRACO
apoteka
Maiuraniaevo
setaliSte
14
2 1 0 0 0s p l i t
tet.:021133 99 60
faks o21/ 34 08 78
RUEI(A
gradevinska
DRACo
apoteka
Kumiaifeva
22 (Krimeja)
51oooRiieka
tel.:051/ 40 3199
faks:05L/40 3649
www.dracomerx.hr

-,-

gradevinskaapoteka,Riieka
DRACO

DRACO
sradednskaapoteka,Split

SENZAGIONATNO
NAJNOVIJA
TEHNOLOGIJA
HIDROIZOLACIJA

PO[T.BTT
(poliureton+bitumen)
POLI-BlT
ie 2 komp.
premoz,prionicnosve
hidroizolociiski
podloge(ivloZne),nqkonstvrdniovonio
troinoelostidnu
membronu.
lini be5ovnu,
1:1,nonosise:volikom,
OmiermieSonio
kistom,Spohtlom
ilistrojno5trconiem.
Vrhunskqhidroizolociio
zo:mostove,
lemelineplote,podrumske
zidove,
balkone,krovoveitd.
Podnosi
lemp,viSe
od-40oCiviSeod
+150oC,krqtkovriiemei 200oC(5ok
moze
temp,)loko
dosenqhidroizolociiu
nqnositivrudiosfolt.
Rostezliivostvi5o
od2000%
GradaWirgesa3, 10430Samobor
tel/faks:01/3375-200;
mobitel:098i/20+327
+mail:p+za@zg.htnet.hr

PE.ZAOOO

BORBAPROTIV
Sistemi za poploiavanje
I trdovina balkonima,
vremenskim
uvietimakoji
terasama
i lodamaiesto su izlozeniekstremnim
njihovepromjeneu izgleduifunkcionalnosti.
Osimotpornostina
E avnomprouzrokLrju
:'omjenetemperature
ili mehanitkihoptereienja,
oni morajubili otpornli na utjecajvode.
''oblem,generalno,
podai
nastajezatoito vodapenetrirai prodireu slojeveizmealu
' droizolacije
iodmrzavanja.
Todovodido
itako ih oitecuje,posebnotijekomsezonesmrzavanja
:'omjenaizgledaifunkcionalnostl,
i do razaranJa
nekihdijelovagradevine- kojine morajubiti
dlJivi,
i skupomrekonstrukcijom.
ali u konaanicl
iziskujupotrebuzacjelokupnom

UoBIEAJENT
UzRocIoSTECENJA
5u:

. aa- vlaga penetrirakroz povriinu uslijedmanjkavehidroizolacijepoda terasei prodire u sloj

:medu hidroizolacijei poda;Higroskopnost upijanjevlage iz zrakaili podzemljaod
,-'adevinskihmaterijala;Kondenzacua poiavavodene parena upijajuaojpovriini koja se
-ijenja u vodu;Kapilarno
izvlaienjeu vis- izvlaienjevodeiz okoliiakrozporoznimaterUal.

,,ra"miza balkone/ terase

Rjeienjeza balkonskepovr5ine
Sikanudivartantukojasebazirana desetogodi5njem
iskustvusteienomdiljem
Proizvodi
kojisusenaSliu podruajuprimjenesofisticiranog
radnogprocesaa
5vijeta.
pogodnosti.
gdie sujednostavni
za manipulaciju
a to poveiavaekonomske
Smanjena
potroinjamaterijala,
radnesnageitransportnihtroikova.Naiaponudapokrivaiirok
spektarrjeienja kakoza nove konstrukcietako i za sanacijupostojeaih.

r,ra"miza poplotavanje
u vlainim prostorijama
Poploiavanje sa stilom
. Itepljenje.brtvljenjena profesionalnoj
razini
hidroizolacija
sika sistem poploiavanja za vlaine prostore
proizvoda
za poploaavanje.
Sikapredstavlja
sistem
Odgovaraiuai
na rastuaepotrebetr:i5ta,Sikajerazvilaiirokiasortiman
visokokvalitetnih
poplotavanjaza vlaine prostorije.koji sadrii hidroizolactskematerijale,ljepilaza poploaavanjekeramikei silikonskabrtvila.

L J E P L J E NK
J E R A M I E K IPHL o . I c A

I 61,oot' I

HIDROIZOLACIJA

132,00r"

384,00 r.n

BRTVLJENJE

976,00x"

sika MiniPackTile-to-tile

Sika ceram-103

Sika Ceram-203

SikaTopSeal-107

SikaEond -T8

ruto taikoilojnoirepi oza

u n u t a r n j i!v a n j s k !p r i m j e n ! . 5 k q

virokokvaiitetnitankosolni
jepjivimoit.2skg

llekribirni tanl(onoin
ljeptivimort.2sk9

niskolastiana viinamjenska hidroizolac ja i

tekua zo a.tski mort protiv vlage . 20 kg

el.{ ino hidroizolacijsko liepilo za

p oti. baznano nr pol uretanu.l0

P o n u . l a . i j e n a v r i j l e d i u 5 v l n rP e v e cc e n t r i m a d o p r o d a j e z a i h a .

PEVEC
Kupujte

s osm jehom!

AI.IGATIMPREGNAGIJA

o Sredstvo za zastitu od vlage - hidrofobirai impregnirasve gradevinskematerijale

SpredavaprovlaZivanje
zidovai betonskih
deka
o Samostalanzastitnipremaz udinkovit
je i kaoprotuprasnipremaz.
o SN-vezaza nastavakbetonirania- slu2ii kaopretpremazza pove6anieprionjivostiZbuka,
cementnihkitova,glef masa,graclevinskih
premaza
ljepilai disperzivnih
o Za unutrasnje
i vanjskeradove.

F.P. HIIIBOIZO1AGTJA
2K
o FP hidroizolacija
2k je dvokomponentni,
trajni
premazza terase,fasade,balkone,
vodonepropusni
kupaonice,
kuhinje..
.
o Na taj se premazmoguneposredno
nanositi
cementnaljepila,Zbuke,betonii glazure

mum@

Alaot
4//c'tt
lr i

proizvodi
F.P.RITAM
BOJEd.o.o.
Narcisa96,Sesvete
tet.01/2040-788
fax.0l/2040-799
wwwritamboie.hr

Peterostruka
BramacProtectorzadtitaod sadaStitii model Mediteran.Ovakvapovedanaza5tita
osiguravaQpostojanost boje va5egkrovai AStiti ga od prllanja,@ekstremnihvremenskihuvjeta,
@stvaranjamahovinai algi te 6 utiecajamorskesoli. Besplatniinfo-telefon08000400,www.bramac.hr

RECIBRAMACZA KROV.

TEHNIEKA
RJESENJA
I KOMPLETNAIZVEDBA
U PODRUEJIMA:
-

Specijalniradovi
u graditeljstvu

HIDROIZOLACIJE

HERMETTZACTJE
OBJEKATA
o krovovas limenimpokrovom
o fasada
** o bravarskihi staklarskihstijena

SANACIJE
IZASNTEBETONA
o obiektivisokogradnie
o mostovi i drugi cestovni objekti
o silosi i rezervoari
o cievovodihidroelektrana
o vodovodnii kanalizacijski
sustavi
o branei ostali hidrotehnidki
obiekti
o objektiu naftnoiindustriji
o sustaviza pripremupitkevode
o sustavi za preradu
otpadnihvoda

SANAC|JEAB-KONSTRUKCIJA
o oia6aniakonstrukciiaugradnjom
6eli6nihi CFK-lamela

ANTIKOROZIVNA
ZASTITA
SPECIJALNI
POSTUPCI
o hidrodinamidka
obradabetona
visokotladnomvodenom
pumpom2500bara,ru6noili
robotikom
o rezaniebetona
o injektiranie
o ugradnjamlaznihbetona
(torktetiranje)
o miniranjebezeksplozije
Unasojponudi
usluga
iproizvoda
je potvrden
praksom
know-how
u
projektiranju,
izvedbama
i kontrolikvalitete

INTECO d.o,o.Froudeova
13; 10020ZAGREB
tel/fax : 01/6553-353.
6557-567.
6557-566
inteco@inteco.hr. www.inteco.hr

u'8'
lllll!!!![li

60

*m

&d

't

lnspiriranivama.

'Eust- - - tu\
,,all

EL

of*ll
1rucru<otlj

banka
?Tagrebacka

mRrsroR2
Potraiite i ostale knjige ove serije:
rJslol!

rr3tof

Sreouvue
GRUAT*JE

STANU
POTKROVTJU

rjsrof

rJ'tol!

TAINASUHOG
PODRUilA

NAruESTAJ
POHJERI

Slijedi:
6 MODERNAKUCA
7 ZDRAVOSTANOVANJE
8 ZDAruE ZELENOGRAJA
9 NOVAXUCNATeHHIXI
1O BLIC-SAVJETI

rssx 978-95J-7590-0r-7

,|illillffiilffiilll