Zakon o Prostornom Uredjenju I Gradjenju TK - Prečišćeni Tekst (6 - 11, 4 - 13, 15 - 13, 02 - 16)

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16
Na temelju lanka 24. stavak 1. toka c. Ustava Tuzlanskog kantona ("Slubene novine Tuzlanskopodrinjskog kantona", br. 7/97 i 3/99 i "Slubene novine Tuzlanskog kantona", br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i
10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj
28.4.2011. godine, donosi
ZAKON
O PROSTORNOM UREENJU I GRAENJU
OPE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet)
Zakonom o prostornom ureenju i graenju Tuzlanskog kantona ureuju se:
a) naela za plansko ureenje, koritenje, zatitu i upravljanje prostorom, organizacija sustava
prostornog ureenja, vrste i sadraj, nain izrade i postupak donoenja planskih dokumenata,
nain provoenja planskih dokumenata, vrenje inspekcijskog nadzora nad provoenjem ovog zakona i
druga pitanja od znaaja za prostorno ureenje;
b) uvjeti projektiranja, graenja, upotrebe i odravanja graevine, tehnika svojstva i drugi uvjeti koje
moraju zadovoljavati graevine, graevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrauju za
izgradnju objekata na podruju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), te sadraj investicionotehnike dokumentacije, uvjeti za obavljanje poslova izgradnje, nadzora, te postupci izdavanja odobrenja za
graenje i za upotrebu, kao i obveze i nadlenosti urbanistiko-graevinske inspekcije (u daljem
tekstu: inspekcija).
lanak 2.
(Znaenje pojedinih izraza)
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1. Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje, odnosno na, iznad i ispod povrine tla i vode
dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti.
2. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti.
3. Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju.
4. Plansko prostorno ureenje podrazumijeva koritenje, zatitu i upravljanje prostorom u cilju odrivog
razvoja na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora.
5. Odrivi razvoj je osiguranje takvog koritenja prostora, koji uz ouvanje ivotne sredine, prirode i
trajnog koritenja prirodnih dobara, te zatitu kulturnog-povijesnog naslijea i drugih prirodnih vrijednosti,
zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja jednakih mogunosti za zadovoljavanje potreba
buduih generacija.
6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje
prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se, na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja
posebnosti prostora, zahtjeva zatite prostora i ouvanja kvaliteta okolice, odreuju namjene
prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu
obnovu izgraenih podruja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.
7. Naselje je nastanjen, izgraen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.
8. Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili vie naselja, sa
podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mjeovitog i seoskog
karaktera.
9. Selo je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivrednom djelatnosti.
10. Graevinsko zemljiteje neizgraeno i izgraeno zemljite u gradskim, mjeovitim i seoskim
naseljima, koje je prostornim i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju graevina i druge zahvate u
prostoru, sukladno odredbama ovog zakona.
11. Ureeno graevinsko zemljiteje zemljite na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju
zemljita prema planskim dokumentima i programu ureenja graevinskog zemljita
12. Graenje je materijalizacija neke graevinsko-tehnike zamisli u prostoru, a obuhvata izvoenje
pripremnih radova, graevinskih radova (ukljuujui graevinsko-zanatske radove), ugradnju i montau
opreme, te druge zahvate u prostoru. Graenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje,
nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih graevina i uklanjanje graevina.
13. Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde,
izvoenje radova i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe
organiziranja gradilita i primjene odgovarajue tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za
skladitenje graevinskog materijala, te organiziranje prometne komunikacije unutar gradilita i pristupnih
puteva, izrada gradilinih instalacija i njihovih prikljuaka.
Stranica 1 od 53

14. Uklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz
objektu, ulazak u objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim
tjelesnim sposobnostima.
15. Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i izvoenje radova nunih za
funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih
svojstava i drugih uvjeta propisanih za predmetnu graevinu.
16. Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini, kojima se: mijenjaju
konstruktivni elementi koji bi mogli utjecati na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili
ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine, te
mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju graevinske dozvole, izgraena graevina. Ne smatraju se
rekonstrukcijom radovi na zamjeni instalacija i opreme koji se izvode prema uvjetima utvrenim u odobrenju
za graenje.
Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije oteenje prelazi
70%, dovodi u stanje prije oteenja, akoje oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine ili kao
posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.
17. Sanacijom se smatraju graevinski i drugi radovi na oteenim graevinama kojima se graevina
dovodi u stanje prije oteenja.
Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji se mogu smatrati radovima tekueg
odravanja, podrazumijevaju radove koji ne utjeu na konstrukciju graevine, zatitu okolice, namjenu,
promjenu dimenzija i vanjskog izgleda, odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom
suglasnosti i odobrenjem za graenje (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovoenje u
prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije, zastakljivanje postojeih otvora, zamjena pokrova,
manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravka oteenih instalacija,
zidanje poruenih dimnjaka i sl.).
18. Konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se oteena ili nedovrena graevina
zatiuje od daljeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na
nezavrenoj graevini.
19. Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili unitenog dobra kulturno-povijesnog naslijea u
stanje u kojem je to dobro bilo prije oteenja i unitenja, kao i ponovno graenje (obnova) nacionalnog
spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao toje bilo prije
ruenja uz koritenje iste tehnologije graenja, u mjeri u kojojje to mogue.
20. Zatita objekata u ovisnosti od vrste i lokacije graevine, podrazumijeva:
- konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog
okruenja uz zabranu bilo kakvog graenja nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zatitu
od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost spomenika;
- restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju graevine uz potpuno ouvanje raritetne, autentine
vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim, umjetnikim i povijesnim vrijednostima uz upotrebu
tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene na temelju postojee originalne dokumentacije;
- iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom
neposrednom okruenju radi ugradnje sustava elektrine rasvjete, koje ni na koji nain nee ugroziti njegovu
vrijednost.
21. Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine kojim se zauzima zemljite ili prostor u
odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom uz koju se
dograuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanistike suglasnosti i odobrenja za graenje.
22. Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje krovita, odnosno
potkrovlja na postojeim graevinama, kojim se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor.
23. Promjenom namjene graevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno
poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena uvjetuje
izmjenu konstruktivnih elemenata graevine ili bitno mijenja uvjete koritenja te graevine, okolnih graevina
i prostora, odvijanja prometa i uvjete ouvanja okolice.
24. Uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili demontaa graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje
otpadnog materijala nastalog ruenjem, zateenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoenje
graevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje.
Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti ili veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanje graevine u smislu ovog
zakona smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita konanoj namjeni.
25. Graevina podrazumijeva graevinski objekt na odreenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se
sastoji od graevinskog dijela i ugraene opreme koji zajedno ine tehniko-tehnoloku cjelinu. Graevinom
se smatraju i nasipi, iskopi i odlagalita, tj. svi objekti povezani s tlom, kojima se mijenja nain koritenja
prostora.
26. Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina
Stranica 2 od 53

27. Graevinskim dijelom sloene graevine smatra se dio graevine izgraen od graevinskih
materijala i proizvoda, ukljuujui graevinske instalacije, graevinsko-zavrne radove i opremu koji skupa
inejednu cjelinu.
28. Dijelovi (etae) i visina graevine:
- Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5m
iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na najnioj toki uz fasadu graevine, ili iji se prostor
nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
- Suteren (S)je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga
volumena u konano ureeni teren, odnosno daje najmanjejednom svojom fasadom izvan terena,
- Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine, ili je ukopan vie od 50% svog volumena, iji se
prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,
- Kat je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja,
- Potkrovlje (Pk)je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili
zaobljenog krova, pri emu visina nadzida ne moe biti via od 1,20 m,
- Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz fasadu graevine na
njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadzida
potkrovlja, ija visina ne moe biti via od 1,20 m,
- Ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem
dijelu uz fasadu graevine do najvie toke krova (sljemena).
29. Opremom se smatraju postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u
sklopu tehnolokog procesa ugraeni u graevinski dio / strukturu.
30. Graevinski proizvodi su proizvedeni graevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski
proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za graenje.
31. Privremena graevina je graevina montano-demontane izvedbe postavljena privremeno na
odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, za organiziranje
sajmova, javnih manifestacija, te za druge potrebe sukladno planu (kiosci, telefonske govornice, ljetne bate,
reklamni panoi i sl.).
32. Stambeni objekt je graevina stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli.
33. Stambeno-poslovni objekt je graevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj
parceli .
34. Izvoenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na povrini tla, te ispod i iznad
povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uvjeti koritenja prostora
kao to su: nivelacija terena, pozajmite zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, obrambeni nasipi
i sl.
35. Iskolavanje graevine podrazumijeva geodetski prenos tlocrta vanjskog oblika graevine ili osi
trase graevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar graevinske parcele. Elaborat iskolenja
graevineje dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine na terenu i nain kojim su stabilizirane
toke planirane graevine.
36. Graevinska parcela je zemljite na kojem se nalazi graevina i ureene povrine koje slue toj
graevini, ili zemljite na kojemje predvieno graenje graevine i ureenje povrina koje e sluiti toj
graevini koje ima pristup na prometnicu sukladno uvjetima iz planske dokumentacije.
37. Regulaciona linija je planska linija definirana grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom
kojom se utvruju pojedinane graevinske parcele ili koja odvaja zemljite planirano zajavne povrine od
zemljita planiranog za druge namjene.
38. Graevinska linija je planska linija koja se utvruje grafiki i numeriki detaljnim planskim
dokumentom i oznaava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolava graevina, ili liniju koju graevina ili
gabarit graevine ne smije prei.
39. Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili zrani prostori, koji su
definirani planskim dokumentima ili na temelju planskih dokumenata numeriki i grafiki i namijenjeni su za
zatitu ivota i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju graevina, povrina ili prostora, sukladno odredbama zakona
i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona.
40. Javne povrine su sve povrine ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne
ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovske i zelene povrine u naselju, rekreacijske
povrine i sl.)
41. Zelene i rekreacijske povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine (park-ume, parkovi, drvoredi,
skverovi, travnjaci, zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se spreava
neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacijske i zatitne namjene; zelene povrine stambenih,
odnosno urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene (groblja, botaniki i zooloki vrtovi, sl.); povrine
za rekreaciju i masovni port na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, portski tereni, kupalita,
vjebalita, strelita, kros i trim staze i sl.); zelene povrine uz obale rijeka i jezera.
42. Gradilitem se smatra zemljite, ukljuujui i privremeno zauzeto zemljite, kao i zemljite potrebno
za omoguavanje primjene odgovarajue tehnologije graenja, zajedno s objektom koji se gradi.
Stranica 3 od 53

1.dio
SUSTAV PLANIRANJA I UREENJA PROSTORA
I. TEMELJNA NAELA PROSTORNOG PLANIRANJA
lanak 3.
(Principi prostornog planiranja)
Cjelovit pristup prostornom planiranju i ureenju prostora obuhvata:
- istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti zahvata na prostoru Kantona;
- koritenje, zatitu i nain upravljanja prostorom;
- praenje stanja u prostoru, te izradu i donoenje planskih dokumenata;
- provoenje i praenje provoenja planskih dokumenata.
lanak 4.
(Naela prostornog planiranja)
Prostorno planiranje temelji se na naelima:
- usuglaenosti prostornog ureenja Kantona s prostornim ureenjem ireg podruja,
- ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja Kantona uz potivanje i razvijanje
regionalnih prostornih speciinosti,
- zatita i racionalno koritenje prostora sukladno principima odrivog humanog razvoja,
- zatite integralnih vrijednosti prostora i zatita i unapreenje stanja okolice,
- zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
- usuglaavanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od znaaja za Kanton,
- usuglaavanje privatnog ijavnog interesa,
- usuglaavanje prostornog ureenja opina meusobno i sa prostornim ureenjem Kantona,
- usuglaavanje prostornog ureenja Kantona sa prostornim ureenjem susjednih kantona i Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i sa
prostornim ureenjem
Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji granie sa Kantonom,
- javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno planiranje i ureenje
sukladno ovom zakonu i posebnim propisima,
- uspostavljanja jedinstvenog sustava informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, koritenja i
zatite prostora Kantona.
lanak 5.
(Namjene povrina)
(1) S ciljem planskog ureenja i izgradnje naselja, stvaranja povoljnih uvjeta za ivot, rad i zdravlje
ovjeka, zatite i dugoronog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvruje:
- graevinsko zemljite
- poljoprivredno zemljite
- umsko zemljite
- vodne povrine
- zatiena i rekreacijska podruja
- infrastrukturni sustavi
- eksploataciona polja
- neplodno zemljite i ostala zemljita
(2) Povrine zemljita iz stavka (1) ovog lanka utvruju se na temelju ovog zakona, posebnih zakona i
planova prostornog ureenja.
II. UREENJE PROSTORA
lanak 6.
(Urbano i ue urbano podruje)
(1) Radi usmjeravanja graenja, odgovarajuim planskim dokumentima utvruju se granice urbanog i
ueg urbanog podruja.
(2) Urbano podruje utvruje se zajedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu
cjelinu ili za prostorno funkcionalnu meusobno povezanu cjelinu koja, na temelju planskih
pretpostavki, ima uvjete za dalji razvoj.
(3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje rad, odmor i
rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine
Stranica 4 od 53

rezervirane za budui razvoj. Osim graevinskog zemljita, granicama urbanog podruja mogu biti
obuhvaena i druga zemljita.
(4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uvjeta graenja u centrima ili intenzivno izgraenim
dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje.
(5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da
tako bude izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja reima graenja, posebnih uvjeta pri izdavanju
lokacijske informacije, urbanistike suglasnosti, odobrenja za graenje i sl.
lanak 7.
(Graenje naselja)
(1) Graenje naselja vri se na temelju detaljnih planskih dokumenata ili razvojnih planova, sukladno
odredbama ovog zakona.
(2) Rekonstrukcija postojeih dijelova naselja vri se iskljuivo na temelju usvojenih detaljnih planskih
dokumenata.
lanak 8.
(Reimi graenja)
Intenzitet i karakter graenja na pojedinim podrujima odreuje se prema utvrenom javnom interesu,
potrebama i mogunostima korisnika i drugim lokalnim ogranienjima, tako da se kroz planske dokumente
mogu uvesti sljedei reimi graenja:
a) reim zabrane graenja - na podrujima od znaaja za budui razvoj na kojima se ne dozvoljava
nikakva izgradnja, osim tekueg odravanja i graevinskih zahvata s ciljem osiguranja osnovnih higijenskih
uvjeta, promjene namjene unutar postojeih gabarita graevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje
novih graevina i ureaja koji podravaju postojeu funkciju tih podruja (objekti neophodne infrastrukture,
neophodni javni objekti, objekti za opskrbu i si.);
b) reim graenja I. stupnja - na urbanom podruju na kojem se planira graenje, rekonstrukcija ili
sanacija; na dijelovima podruja sa zatienim kulturno-povijesnim i prirodnim naslijeem, turistikim
naseljima, portskim, rekreacijskim i zdravstvenim podrujima na kojima se planira graenje; na privrednim
zonama veim od 5 ha, za koje se uvjeti za odobravanje graenja utvruju na temelju zoning plana,
regulacionog plana, odnosno urbanistikog projekta izraenog na temelju regulacionog plana, te na manjim
dijelovima ueg urbanog podruja koje je ve graeno i na kome ne predstoji intenzivno graenje,
rekonstrukcija ili sanacija za koje se uvjeti za odobravanje graenja utvruju na temelju urbanistikog
projekta, ako nije donesen regulacioni plan;
c) reim graenja II. stupnja - na podrujima za koje se donosi urbanistiki plan, a za koja se uvjeti za
odobravanje graenja utvruju na temelju prostornog plana, urbanistikog plana i plana parcelacije;
d) reim graenja III. stupnja - na urbanim podrujima za koja se uvjeti za odobravanje graenja utvruju
na temelju prostornog plana i plana parcelacije;
e) reim graenja IV. stupnja - na urbanim i drugim podrujima za koja nije utvrena obveza donoenja
plana parcelacije, a za koja se uvjeti za odobravanje graenja vre po postupku kojije utvren zakonom.
lanak 9.
(Graenje izvan graevinskog zemljita)
(1)Graenje naselja i graevina moe se odvijati samo na graevinskom zemljitu.
(2)Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog lanka, izvan granica urbanog podruja, odnosno graevinskog
zemljita moe se, odobriti graenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanog
podruja, odnosno graevinskog zemljita, a naroito:
- magistralne i regionalne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i
dr);
- zdravstvene, rekreacijske i portske graevine,
- graevine za potrebe obrane i vojske,
- stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili
seoskog turizma, ukljuujui melioracione sustave i sustave navodnjavanja,
- istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, ume, vode,
poljoprivredno zemljite i dr),
- komunalne i druge sline graevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen obiljeja i sl.).
lanak 10.
(Zabrana graenja)
(1) Skuptina Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona), odnosno opinsko vijee, kod
donoenja odluka o pristupanju izradi, izmjeni ili dopuni detaljnih planskih dokumenata, mogu zabraniti
Stranica 5 od 53

graenje na odreenim dijelovima podruja kadaje to neophodno za razvoj naselja, izgradnju prometnica,
ureenje voda, zatitu prirodnog i kulturno-povijesnog naslijea i sl.
(2) Zabrana graenja iz stavka (1) ovog lanka traje do usvajanja odgovarajueg plana, ali ne due od
dvije godine.
lanak 11.
(Graenje na eksploatacionim poljima)
(1) Graenje je dozvoljeno na eksploatacionim poljima sukladno odredbama Zakona o rudarstvu.
(2) Graevinska zemljita unutar granica eksploatacionog polja mogu se definirati prostornim planom,
odnosno urbanistikim planom, uz pribavljanje miljenja rudnika koji vri eksploataciju mineralne sirovine,
sukladno odredbama Zakona o rudarstvu.
lanak 12.
(Naselja za privremeni smjetaj)
(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu
otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi
naselja za privremeni smjetaj.
(2) Naselje u smislu stavka (1) ovog lanka, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su
zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od est mjeseci, a prostor doveden
u prvobitno stanje od strane investitora ili organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da
preraste u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja sukladno vaeim
planskim dokumentima
(3) Ukoliko naselje odgovara buduem razvoju tog podruja, moe se naknadno izdati urbanistika
suglasnost i odobrenje za graenje.
lanak 13.
(Groblja)
Povrine namijenjene za sahranjivanje utvruju se prostornim planom opine ili urbanistikim planom,
odnosno odlukom o provoenju istih.
lanak 14.
(Zone budueg razvoja)
(1)Razvojnim planskim dokumentima utvruju se povrine i koridori rezervirani za budui razvoj, na
kojima nije dozvoljeno graenje do izrade odgovarajueg detaljnog planskog dokumenta
(2)Na utvrenim povrinama iz stavka (1) ovog lanka, mogu se odobriti sljedee privremene namjene:
zelene i rekreacijske povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povrine za parkiranje i dr., a
sukladno odluci o provoenju razvojnih planskih dokumenata.
lanak 15.
(Gradnja infrastrukturnih sustava)
Gradnja infrastrukturnih sustava i graevina vodne, prometne, energetske i komunalne infrastrukture
vri se sukladno planskim dokumentima opina i Kantona, odnosno Federacije i planovima odgovarajuih
institucija i javnih poduzea, te sukladno planskoj dokumentaciji propisanoj drugim zakonima (o vodama,
cestama i dr.).
lanak 16.
(Zatitni pojasevi)
(1)S ciljem osiguranja infrastrukturnih sustava i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvruju se i
ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du trasa infrastrukturnih graevina. Zatitni infrastrukturni pojasevi
su:
- zatitni putni pojas
- zatitni pruni pojas
- zatitni aerodromski pojas
- zatitni dalekovodni pojas
- zatitna zona izvorita vode i vodoprivrednih graevina
- i drugi zatitni pojasevi (cjevovodi industrijske vode, sonovodi, ljakovodi, plinovod i dr.)
(2)Posebnim zakonima, provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa (o putevima,
eljeznici, vodama i drugo) blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi.
Stranica 6 od 53

(3)irina pojaseva utvrenih planskim dokumentom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih
posebnim zakonom, provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa.
(4)Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi graevine ili vriti
radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve graevine postoje, na njih se
primjenjuje reim zabrane graenja, ako posebnim propisom nije drugaije predvieno.
(5)Graenje u zatitnim pojasevima infrastrukturnih sustava koji prolaze kroz naselja i drugim zatitnim
pojasevima, mora se regulirati detaljnom planskom dokumentacijom, uz potivanje odredbi relevantnih
zakona koji se odnose na zatitne pojaseve.
lanak 17.
(Zatita poljoprivrednog zemljita)
(1) Povrinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u podrujima graevinskog zemljita, i to na
povrinama koje e biti trajno zauzete doputenim graevinskim objektima ili zahvatima u prostoru, skida se i
odvozi na posebnu lokaciju gdje se predaje operatoru banke-deponije plodnog zemljita, uz naknadu.
(2) Za privremeno zauzimanje zemljine povrine, plodni i potencijalno plodni sloj zemljita moe se
skinuti i zatititi na privremenoj deponiji, pa nakon okonanja privremenog koritenja zemljita, vratiti na isto
mjesto radi rekultivacije, uz ouvanje njegovog prirodnog sastava, strukture i fizikog stanja.
lanak 18.
(Zatita umskog zemljita)
(1)U umi i na umskom zemljitu mogu se graditi samo graevine koje su u funkciji upravljanja
umama. Ostale graevine mogu se graditi ili izvoditi zahvati na umskom zemljitu ako su planirani vaeim
planskim dokumentima.
(2)Na umskom zemljitu mogu se graditi i graevine sa posebnom namjenom za turizam, port i
rekreaciju i pripadajua infrastruktura, kao i infrastrukturne graevine uz zadovoljavanje posebnih okolinskih
uvjeta.
(3)Na umskom zemljitu mogu se vriti radovi istraivanja i iskoritavanja mineralnih sirovina, te
izgradnje graevina i infrastrukture za te svrhe, pod uvjetom prethodne izrade cjelovite studije opravdanosti,
ukljuujui i studiju utjecaja na okoli, kojima se potvruje opravdanost.
(4)Investitor doputene graevine ili zahvata u prostoru na umskom zemljitu ija namjena e zbog
toga biti trajno promijenjena, ili ija e vegetacija biti unitena, duan je da izvri zamjensku sadnju drvea i
druge vegetacije na dijelu umskog zemljita koji odredi Kantonalna uprava za umarstvo.
lanak 19.
(Zatiena podruja)
(1) Planski dokumenti izrauju se uz puno uvaavanje podruja koji predstavljaju vrijedno kulturnopovijesno i prirodno naslijee, tj. podruja koja su proglaena zatienim zonama.
(2) Dijelovi prirodnog i izgraenog podruja koji se, u smislu ovog zakona, stavljaju pod posebnu zatitu
su:
- podruja i pojedinane vrijednosti nepokretnog prirodnog naslijea,
- podruja, cjeline i pojedinane vrijednosti kulturno-povijesnog naslijea,
- ambijentalne cjeline.
(3) Ako kulturno-povjesno i prirodno naslijee, iz stavka (2) ovog lanka posjeduje nesumnjive
vrijednosti, zatiuje se u smislu ovog zakona, iako nije evidentirano i zatieno odredbama zakona
o zatiti tog naslijea.
III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG PLANIRANJA I UREENJA
lanak 20.
(Djelotvornost prostornog planiranja)
(1) Djelotvornost prostornog planiranja i ureenje prostora Kantona osiguravaju Skuptina Kantona i
Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), te opine donoenjem planskih dokumenata i
drugih dokumenata odreenih ovim zakonom.
(2) Strunu osnovanost dokumenata iz stavka (1) ovog lanka osiguravaju Ministarstvo prostornog
ureenja i zatite okolice Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadleni kantonalni i opinski
organi osnovani radi obavljanja strunih poslova prostornog ureenja, te pravne osobe registrirane za izradu
tih dokumenata.
Stranica 7 od 53

lanak 21.
(Izrada planskih dokumenata)
(1) Strune poslove izrade planskih dokumenata osiguravaju kantonalni organi uprave, odnosno
nadlene opinske slube, putem pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, osim ako nosilac
izrade planskih dokumenata nije nadleni kantonalni ili opinski organ kojem su odlukom o osnivanju
povjereni poslovi izrade planskih dokumenata.
(2) Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvrit e nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta
sukladno Zakonu ojavnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
(3) Izbor nosioca izrade detaljnog planskog dokumenta finansiranog od strane investitora koje eli da
gradi u granicama obuhvata planirane prostorne cjeline, izvrit e investitor.
(4) Strune poslove prostornog planiranja, izrade planskih dokumenata i strunih podloga za njihovu
izradu mogu obavljati pravne osobe registrirane za tu djelatnost, koje imaju ovlatenja za obavljanje strunih
poslova izrade planskih dokumenata.
lanak 22.
(Nadlenosti)
Ministarstvo je nadleno za pripremu planskih dokumenata od znaaja za Kanton, kao i za njihovo
provoenje, dok su opinske slube za prostorno ureenje nadlene za pripremu i provoenje planskih
dokumenata od znaaja za tu opinu.
lanak 23.
(Zavod za prostorno planiranje i urbanizam)
Strune poslove za potrebe Kantona iz oblasti prostornog planiranja i ureenja obavlja kantonalni Zavod
za prostorno planiranje i urbanizam (u daljem tekstu: Zavod).
IV. PLANSKI DOKUMENTI
lanak 24.
(Ciljevi)
Planskim dokumentima odreuje se svrsishodno organiziranje, koritenje i namjena prostora, te mjere i
smjernice za ureenje i zatitu prostora.
lanak 25.
(Vrste planskih dokumenata)
(1) Planski dokumenti su:
A)Razvojni planovi:
- prostorni plan Kantona
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona
- prostorni plan opina
- urbanistiki plan
B)Detaljni planski dokumenti:
- zoning plan
- regulacioni plan,
- urbanistiki projekt
C)Drugi planski dokumenti:
- plan parcelacije
(2) Razvojni planovi su strateki dugoroni planski dokumenti kojima se definiraju temeljna naela
planskog ureenja prostora, ciljevi prostornog razvoja ureenja kao i zatita, koritenje i
namjena prostora. Rade se za vremenski period od 10 do 20 godina.
(3) Detaljni planski dokumenti su tehniko-regulativni planski dokumenti kojima se regulira koritenje
zemljita, izgradnja i ureenje prostora. Rade se za vremenski period od pet do deset
godina.
(4) Period za koji se donosi planski dokument definira se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog
dokumenta.
lanak 26.
(Razvojni planovi)
(1) Obavezna je izrada i donoenje sljedeih razvojnih planova:
a)za teritoriju Kantona - prostorni plan Kantona,
Stranica 8 od 53

b)za podruja od znaaja za Kanton - prostorni plan podruja posebnih obiljeja,
c)za podruje opine - prostorni plan opine,
d)za urbano podruje opine u kome je smjeteno sjedite Kantona - urbanistiki plan,
e)za urbano podruje u kome je smjeteno sjedite opine -urbanistiki plan, akoje takva obveza
utvrena prostornim planom opine,
f) za naselje gradskog tipa unutar podruja posebnih obiljeja - urbanistiki plan, akoje takva obveza
utvrena prostornim planom podruja posebnih obiljeja.
(2) U sluaju da opine nemaju mogunost da same rade prostorni plan opine, mogu odluiti da rade
zajedniki prostorni plan za dvije ili vie opina.
lanak 27.
(Detaljni planski dokumenti)
Detaljni planski dokumenti se izrauju na temelju obveze utvrene razvojnim planovima, i to:
a) zoning plan, za ostala urbana podruja opine - na temelju prostornog plana opine;
b)regulacioni plan, za dijelove urbanih podruja na kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili
urbana sanacija - na temelju prostornog plana Kantona ili opine, ili urbanistikog plana;
c) regulacioni plan, za vanurbana podruja koje treba zatititi i ureivati sukladno lanku 9. ovog zakona
- na temelju prostornog plana Kantona, prostornog plana podruja posebnih obiljeja Kantona ili prostornog
plana opine;
d)urbanistiki projekt, za posebno znaajne cjeline u urbanim podrujima koje trae kreativna rjeenja
ureenja prostora - na temelju prostornog plana opine, urbanistikog plana, zoning plana ili regulacionog
plana.
lanak 28.
(Planski dokumenti)
(1) Planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici koritenja zemljita, strategijama i programima
razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od znaaja
za planiranje razvoja prostora.
(2) Planski dokumenti se rade na temelju Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih
dokumenata.
(3) Planski dokumenti se meusobno usklauju. Planski dokumenti ueg podruja moraju biti sukladno
planskim dokumentima ireg podruja, a ako to nije sluaj, primjenjuju se planski dokumenti ireg podruja.
(4) Izuzetno od stavka (3) ovog lanka, planski dokumenti ueg podruja primjenjivat e se ako se tim
planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ureenja ireg podruja, te uz prethodno pribavljenu
suglasnost Ministarstva.
(5) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su odluka o usvajanju plana i odluka o provoenju plana.
lanak 29.
(Prostorni plan Kantona)
(1) Prostorni plan Kantona preuzima, prilagoava, razrauje i kreativno dopunjava planska opredjeljenja
iz prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno
uvaavanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvruje temeljna naela
planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zatitu, koritenje i namjenu prostora, a naroito:
- osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge povrine),
- sustav naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti,
- urbana i ruralna podruja sa reimima graenja,
- razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona,
- osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruja (poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, industrijske
zone, turizam),
- graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju, Kanton i opine, sa
zatitnim infrastrukturnim pojasevima (prometna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i
druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju, Kanton i opine (zdravstvo, naobrazba, znanost,
kultura, port, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje itd.),
- prostorno definiranje leita mineralnih i ostalih sirovina i mogunosti njihovog koritenja,
- mjere zatite okolice sa razmjetajem graevina i postrojenja koje mogu znaajnije ugroziti okolicu,
- mjere zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
- mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda
i katastrofa i ratnih djelovanja,
- obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni
plan opine, podruja posebnog obiljeja, urbanistiki plan i dr.),
Stranica 9 od 53

- obveze u pogledu sanacije devastiranih povrina (podzemna i povrinska eksploatacijamineralnih
sirovina),
- uvjeti koritenja, izgradnje, ureenja i zatite prostora.
(2)Odluka o provoenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provoenje plana
sastavni su dijelovi plana.
(3)Prostorni plan Kantona moe sadravati i druge elemente od znaaja za Kanton, na temelju ovog
zakona.
(4) Prostorni plan Kantona donosi Skuptina Kantona na prijedlog Vlade Kantona za period od 20 godina
i objavljuje se u "Slubenim novinama Tuzlanskog kantona".
(5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana Kantona, Ministarstvo je duno pribaviti miljenje
Federalnog ministarstva prostornog ureenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), kao i miljenja
opinskih vijea.
(6) Opinsko vijee je duno dostaviti miljenje u roku od 60 dana od dana dostave prostornog plana
Kantona, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno, smatrat e se da je dato pozitivno miljenje, odnosno da
nema primjedbi na predloeni dokument.
lanak 30.
(Izvjee o stanju u prostoru)
(1) Ministarstvo i nadlene opinske slube vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u
prostoru, izradu i praenje provedbe planskih dokumenata.
(2) O stanju prostora na podruju Kantona i opina svake dvije godine radi se izvjee o stanju u
prostoru.
(3) Izvjee o stanju u prostoru sadri analizu provoenja planskih dokumenata i drugih dokumenata,
ocjenu provedenih mjera i njihove uinkovitosti na planskom koritenju prostora, na zatiti vrijednosti
prostora i okolice, te druge elemente od znaaja za plansko ureenje prostora Kantona i opina.
lanak 31.
(Program mjera i aktivnosti za unapreenje stanja u prostoru)
(1) Skuptina Kantona, na temelju izvjea o stanju u prostoru, donosi etverogodinji program mjera i
aktivnosti za unapreenje stanja u prostoru Kantona.
(2) Program mjera sadri procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojeih planskih
dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti
od znaaja za izradu i donoenje tih dokumenata.
(3) Programom mjera moe se utvrditi potreba ureenja prostora od znaaja za Kanton, izvori
financiranja ureenja, te rokovi ureenja za planiranu namjenu.
(4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruja posebnih obiljeja, utvruju se i druge mjere za
provoenje politike planskog ureenja prostora i izrade planskih dokumenata.
lanak 32.
(Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona)
(1)Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona donosi se za podruja od posebnog znaaja za
Kanton ako se ta obveza utvrdi prostornim planom Kantona i ako nije utvreno kao podruje od znaaja za
Federaciju.
(2)Podruja posebnog obiljeja utvruju se za:
- podruja koja imaju izraziti prirodni ili kulturno-povijesni znaaj;
- slivno podruje hidroakumulacije za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom dvije ili vie opina;
- podruja eksploatacije mineralnih sirovina na podrujima dvije ili vie opina;
- podruja za port, rekreaciju i banje.
(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja utvruje, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna,
povijesna, privredna i druga obiljeja, osnovnu organiziranost prostora, mjere koritenja, ureenja i zatite
tog podruja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapreenje i zatitu okolice, a po potrebi se
odreuje obveza izrade urbanistikih i detaljnih planova ureenja za ua podruja unutar prostornog plana
podruja posebnih obiljeja.
(4) Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za Kanton donosi Skuptina Kantona i objavljuje se u
"Slubenim novinama Tuzlanskog kantona".
(5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana iz stavka (4) ovog lanka Kanton je duan pribaviti
miljenje opina koje obuhvata taj plan prostornog ureenja.
Stranica 10 od 53

lanak 33.
(Financijska sredstva)
Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja prostornog plana Kantona i prostornog plana
podruja posebnih obiljeja Kantona osiguravaju se iz prorauna Kantona.
lanak 34.
(Prostorni plan opine)
(1)Prostorni plan opine preuzima, prilagoava, razrauje i kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz
prostornog plana Kantona koja se odnose na prostor opine. Prostorni plan opine utvruje
temeljna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zatitu, koritenje i namjenu
prostora, a naroito:
- osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge povrine),
- sustav naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti,
- urbana i ruralna podruja sa reimima graenja,
- razvoj naselja i povezivanje sa centrom opine,
- osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruja (poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, industrijske
zone, turizam),
- graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju, Kanton i opinu, sa
zatitnim infrastrukturnim pojasevima (prometna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i
druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju, Kanton i opinu (zdravstvo, naobrazba, znanost,
kultura, port, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje itd.),
- prostorno definiranje leita mineralnih i ostalih sirovina i mogunosti njihovog koritenja,
- mjere zatite okolice sa razmjetajem graevina i postrojenja koje mogu znaajnije ugroziti okolicu,
- mjere zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
- obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar opine (detaljni
planski dokumenti: zoning plan, regulacioni plan, urbanistiki projekt, plan parcelacije),
- obveze u pogledu sanacije devastiranih povrina (podzemna i povrinska eksploatacija mineralnih
sirovina),
- uvjeti koritenja, izgradnje, ureenja i zatite prostora,
- uvjeti graenja za podruja za koja se ne donose detaljni planski dokumenti (veliina graevinskih
parcela za individualnu stambenu izgradnju, odstojanje objekata od susjednih, visina objekata, uvjeti
izgradnje pristupa javnim objektima i prometnicama i drugi urbanistiko-tehniki uvjeti).
(2)Izvod iz prostornog plana Kantona i odluka o provoenju prostornog plana opine, sastavni su dijelovi
prostornog plana opine.
(3)Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente koji nisu u suprotnosti sa prostornim planom
Kantona.
(4)Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za period od 20 godina i objavljuje se u slubenom
glasilu opine.
(5)Prije donoenja prostornog plana, opinaje duna pribaviti suglasnost Ministarstva, kojom se
potvruje da je prostorni plan opine usuglaen sa prostornim planom Kantona i da je uraen sukladno
Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i ovom zakonu.
lanak 35.
(Urbanistiki plan)
(1)Urbanistiki planovi se donose za urbana podruja, kako je definirano u lanku 26. ovog zakona.
Granice podruja za koje se izrauju urbanistiki planovi definiraju se prostornim planom Kantona, odnosno
opine.
(2)Urbanistikim planovima detaljnije se razrauju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, odnosno
opine, a naroito:
- osnovna organizacija prostora,
- koritenje i namjena zemljita sa prijedlogom dinamike njihovog ureenja (granice graevinskog,
poljoprivrednog i umskog zemljita),
- namjena zemljita za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, porta, turizma i posebne namjene,
- zone prometne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture,
- zone obnove i sanacije,
- privredne zone,
Stranica 11 od 53

objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, naobrazba, znanost, i dr),
zatita kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
mjere za unapreenje i zatitu okolice,
mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda
- mjere zatite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- zatitne zone,
- uvjeti koritenja, izgradnje, ureenja i zatite zemljita u urbanom podruju,
- druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi.
(3) Urbanistikim planom utvruje se obveza izrade detaljnih planova ureenja prostora za ua urbana
podruja unutar prostornog obuhvata tog plana.
(4)Sastavni dijelovi urbanistikog plana su izvod iz plana ireg podruja i odluka o provoenju
urbanistikog plana.
(5)Urbanistiki plan donosi opinsko vijee i objavljuje se u slubenom glasilu opine.
(6)Prije donoenja urbanistikog plana, opina je duna pribaviti suglasnost Ministarstva, kojom se
potvruje daje urbanistiki plan usuglaen sa prostornim planom Kantona i daje uraen sukladno
Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
-
lanak 36.
(Zoning plan)
(1)Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi za ostala urbana podruja opine, ukoliko je ta
obveza utvrena prostornim planom opine. Granice podruja za koje se izrauje zoning plan definiraju se
prostornim planom opine.
(2)Zoning plan definira namjene pojedinih povrina i propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih,
odnosno rekonstrukcije postojeih graevina. Ovim planom se odreuju lokacijski i urbanistiko-tehniki
uvjeti, to slui za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za graenje.
(3) Zoning plan mora sadravati:
- definicije pojedinih termina;
- zoning kartu (sa granicama zona odreene namjene i graevinskim parcelama unutar tih zona);
- slubenu kartu (oznaenejavne graevine i infrastruktura, granice infrastrukturnih sustava sa
ukljuenim zatitnim zonama ili pojasevima);
- listu naina koritenja zemljita - namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena
dozvoljena ili uvjetno dozvoljena;
- urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i
maksimalni koeficijent izgraenosti, definirani tipovi graevine, minimalna i maksimalna veliina
parcele, maksimalna visina/katnost graevine, maksimalni gabarit graevine, minimalna udaljenost
ivica graevine od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj
parking prostora, uvjeti ureenja vanjskih povrina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zatite
okolice (buka, vibracije, izduvni plinovi, reimi rada, skladitenje otpadnog materijala, i sl.), uvjeti
arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u ovisnosti od specifinosti zone);
- jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene u
nadlenim organima opine;
- jasno oznaena podruja za koja se mora uraditi urbanistiki projekt ili raspisati konkurs u cilju to
kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naroitim znaajem (zone
specijalne namjene);
- jasno definirane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se moe odobriti proces izmjene zoning
plana;
- jasno definirane zabrane i ogranienja namjena na plavnom podruju, sukladno Zakonu o vodama.
(4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definiranim zonama zoning plana mora
ukljuiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika
urbanog podruja opine.
(5) Uvjetno dozvoljena namjena moe biti odobrena jedino ako ne ugroava susjedne graevine i
susjedno zemljite.
(6) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po
usvajanju plana, i ako njihova namjena nije sukladna zoning planu. Ako se podnese zahtjev za promjenu
namjene ili rekonstrukciju postojee graevine, primjenjivat e se odredbe zoning plana.
lanak 37.
(Regulacioni plan i urbanistiki projekt)
(1) Obaveza izrade i donoenja regulacionog plana i urbanistikog projekta utvruje se planskim
dokumentima ireg podruja.
Stranica 12 od 53

(2) Regulacionim planom i urbanistikim projektom se odreuju lokacijski uvjeti koji definiraju namjenu,
poloaj, funkciju, veliinu i oblikovanje graevina.
(3)Radi to kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naroitim znaajem,
detaljni plan - urbanistiki projekt se radi na temelju najboljeg rjeenja odabranog kroz instituciju javnog
konkursa. Programski uvjeti za raspisivanje konkursa moraju biti suglasni sa odredbama plana ireg
podruja.
(4)Obaveza izrade, sadraj, postupak i nain donoenja regulacionog plana i urbanistikog projekta
utvruje se Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
(5)Regulacioni plan i urbanistiki projekt utvruju:
- toan obim podruja za koji se radi detaljni plan,
- detaljnu namjenu povrina,
- gustinu naseljenosti,
- koeficijent izgraenosti,
- regulacionu i graevinsku liniju,
- nivelacione podatke,
- ureenje prostora,
- nain opremanja zemljita prometnom, komunalnom, energetskom, telekomunikacionom i drugom
infrastrukturom sa uvjetima i obvezama prikljuivanja na istu,
- uvjete za graenje i druge zahvate u prostoru,
- programske uvjete za raspisivanje javnog konkursa za odreene lokalitete,
- mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- mjere za zatitu okolice, ouvanje prirodnog i kulturno-povijesnog naslijea,
- plan parcelacije,
- podatke o vlasnikom statusu zemljita,
- uvjete ureenja graevinskog zemljita,
- druge elemente od znaaja za podruje za koje se plan donosi.
(6) Regulacionim planom moe se odrediti obveza raspisivanja javnog konkursa za usvajanje projektnih
rjeenja za pojedine planirane graevine, na znaajnijim lokacijama utvrenim planom.
lanak 38.
(Donoenje detaljnih planskih dokumenata)
(1)Detaljne planske dokumente donosi Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, u ovisnosti od
nivoa nadlenosti za donoenje planskog dokumenta.
(2) Odluka o donoenju detaljnog planskog dokumenta i detaljni planski dokument sa odlukom o
provoenju istog, objavljuju se u "Slubenim novinama Tuzlanskog kantona", odnosno slubenom glasilu
opine.
(3) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje provoenja prostornog plana opine, urbanistikih i
detaljnih planova osiguravaju se iz prorauna opine na posebnoj proraunskoj poziciji i iz drugih izvora.
(4) Izuzetno od stavka (3) ovog lanka, investitor koji ima poseban interes za izradu detaljnog planskog
dokumenta za odreeno podruje, moe svojim sredstvima financirati izradu detaljnog planskog dokumenta,
bez prava nametanja zahtjeva i rjeenja koja nisu sukladna urbanistikom, odnosno prostornom planu. Iznos
financijskog ulaganja bit e uzet u obzir kod utvrivanja naknade za ureenje zemljita.
(5) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje provoenja detaljnih planova, za podruja od
znaaja za Kanton, osiguravaju se iz prorauna Kantona i iz drugih izvora.
lanak 39.
(Plan parcelacije)
(1)Plan parcelacije izrauje se za podruja na kojima je utvren reim graenja III. stupnja.
(2)Za prostorne cjeline za koje nije propisano donoenje ili se kasni s izradom detaljnog plana, a
potrebe zahtijevaju hitnost rjeavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoni plan namijenjen za definiranje
pojedinanih graevinskih parcela, sukladno prostornom ili urbanistikom planu.
(3)Plan parcelacije izrauje se na auriranim geodetsko-katastarskim planovima, u analognom i
digitalnom obliku, ovjerenim od nadlene opinske slube.
(4)Planom parcelacije utvruje se: veliina, oblik i poloaj parcele, pristup parcelama, regulacione i
graevinske linije i povrine za javne namjene.
(5) Plan parcelacije mora da sadri: situacioni plan sa regulacionim i graevinskim linijama, granicama
postojeih katastarskih i novoformiranih graevinskih parcela, podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima
graevinskog zemljita sa oznakama katastarskih parcela i obraunom povrina, kao i planove
prometa, komunalne, energetske i telekomunikacione infrastrukture.
Stranica 13 od 53

(6)Veliine i poloaj parcela definiraju se na temelju odredaba urbanistikog ili prostornog plana. Svaka
parcela mora imati izlaz na put i rijeene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu.
(7)Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vri graenje. Ako plan
parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da se na preostalom
dijelu omogui obrazovanje drugih graevinskih parcela.
(8)Plan parcelacije donosi opinsko vijee.
V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE PLANSKIH DOKUMENATA
lanak 40.
(Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata)
(1) Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata vri se sukladno ovom zakonu.
(2) Postupak pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata utvrenje Uredbom o jedinstvenoj
metodologiji za izradu planskih dokumenata.
lanak 41.
(Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata)
(1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni planskih dokumenata Skuptina Kantona ili opinsko vijee, ovisno
od nadlenosti, donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata.
(2) Odluka iz stavka (1) ovog lanka sadri:
- vrstu planskog dokumenta ijoj se izradi ili izmjeni pristupa,
- granice podruja za koji se dokument radi ili mijenja,
- vrstu planskog dokumenta vieg reda na temelju kojeg se pristupa izradi planskog dokumenta,
- vremenski period za koji se planski dokument donosi,
- smjernice za izradu ili izmjenu planskog dokumenta,
- optimalni rok izrade,
- sadraj planskog dokumenta,
- odredbe o sudjelovanju javnosti - javnoj raspravi i javnom uvidu,
- nain osiguranja sredstava za izradu ili izmjenu planskog dokumenta,
- nosioca pripreme za izradu ili izmjenu planskog dokumenta,
- nosioca izrade ili izmjene planskog dokumenta,
- druge elemente u ovisnosti od specifinosti podruja za koje se planski dokument radi.
(3)Odlukom o pristupanju izradi detaljnog plana, moe se utvrditi reim zabrane graenja na prostoru ili
dijelu prostora za koji se detaljni plan izrauje do donoenja istog, a najdue u trajanju od dvije godine.
(4)Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta, ovisno od nivoa nadlenosti, objavljuje se
u "Slubenim novinama Tuzlanskog kantona", odnosno u slubenom glasilu opine.
lanak 42.
(Nosilac pripreme planskog dokumenta)
(1)Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenata (u daljem tekstu: nosilac pripreme) za ije
donoenje je nadlena Skuptina Kantonaje Ministarstvo, a za planske dokumente za ije donoenje je
nadleno opinsko vijee, nosilac pripremeje opinska sluba za poslove prostornog ureenja.
(2)Ako su za donoenje planskih dokumenata nadlene dvije ili vie opina, nosilac pripreme utvruje se
sporazumno.
(3)Nosilac pripreme pokree inicijativu za izradu planskih dokumenata.
(4)Prema potrebi, obimu i vrsti planskog dokumenta, nosilac pripreme moe posebnom odlukom
formirati savjet plana radi strunog praenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrivanja
koncepta prostornog ureenja, te usuglaavanja stavova i interesa. Savjet plana sainjavaju istaknuti
strunjaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, prometa, energetike, ekonomije, okolice i drugih
oblasti.
lanak 43.
(Obveze nosioca pripreme)
(1) Nosilac pripreme duanje odmah po zakljuenju ugovora sa odabranim nosiocem izrade plana, a
najkasnije u roku od 30 dana dostaviti nosiocu izrade svu raspoloivu dokumentaciju, neophodnu
za izradu plana, a naroito:
- plan vieg reda ili ireg podruja,
- vaee provedbene planove, ukljuujui izmjene, dopune i korekcije,
- strategiju zatite okolice,
Stranica 14 od 53

- planove razvoja privrede i poljoprivrede,
- podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima,
- katastarske podloge i raspoloive geodetske podloge i dr.
(2) Nosilac pripreme duanje osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti svih zainteresiranih strana u
procesu prostornog planiranja, kao to su vlasnici nekretnina, zakoniti korisnici prostora
i sudionici u njegovoj izgradnji i ureivanju, te organi uprave, upravne organizacije i agencije, nosioci javnih
ovlatenja nadleni za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, telekomunikacije,
turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu okolice, sanitarno-zdravstvenu zatitu, zatitu na
radu, zatitu od poara, civilnu zatitu, zatitu kulturno-povijesnih i prirodnih dobara, organi nadleni za
obranu, organi unutarnjih poslova, privredna komora, predstavnici vjerskih zajednica i drugi subjekti.
(3)Zainteresirane strane dune su da u roku od 30 dana po isteku javnog oglaavanja o pristupanju izradi
plana dostave traene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za odreena
planska rjeenja na cijelom podruju obuhvaenom planom. Vlasnici zemljita i objekata na njima duni su
da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rjeenja koja se tiu njihove imovine.
(4)Ako organ, organizacija ili druga pravna ili fizika osoba ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za
odreena planska rjeenja na cijelom podruju obuhvaenom planom u roku od 30 dana od dana isteka
javnog oglaavanja, smatrat e se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva.
(5)Nosilac pripreme plana duan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije,
prijedloge i sugestije iz stavka (3) nosiocu izrade planskog dokumenta.
lanak 44.
(Nosilac izrade planskog dokumenta)
(1) Izrada planskih dokumenata moe se povjeriti samo pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih
poslova ili nadlenoj kantonalnoj ili opinskoj upravnoj organizaciji, kojoj su povjereni poslovi izrade planskih
dokumenata i koja ima ovlatenje za izradu istih.
(2) Izbor nosioca izrade planskih dokumenata izvrit e nosilac pripreme za izradu dokumenata
sukladno Zakonu ojavnim nabavkama BiH iz reda pravnih osoba koje su registrirane za djelatnost izrade
planskih dokumenata i koji ispunjavaju ostale uvjete predviene zakonom, osim u sluaju kada je nosilac
izrade dokumenta upravna organizacija, kojoj su povjereni poslovi izrade planskih dokumenata.
(3) Izbor nosioca izrade detaljnog planskog dokumenta financiranog od strane investitora koji eli da
gradi u granicama obuhvata planirane prostorne cjeline izvrit e investitor.
(4) Nosilac izradeje duan da prednacrt, kao i svaku sljedeu fazu izrade dokumenata, uradi sukladno
ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovog zakona i odluci o pristupanju izradi
planskog dokumenta, kao i svim dokumentima dostavljenim od strane nosioca pripreme.
(5) Nosilac izrade mora osigurati usklaenost planskog dokumenta kojeg izrauje sa planskim
dokumentima ireg podruja i odgovoranje za isto.
lanak 45.
(Prednacrt i nacrt planskog dokumenta)
(1) Nosilac izrade obvezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskog dokumenta, sa svim
dijelovima koje odgovarajui dokumenti treba da sadre.
(2) Prije utvrivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra savjet plana, akoje formiran.
(3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i lanovi savjeta plana daju eventualne primjedbe,
prijedloge i sugestije na predloeni dokument, zauzima se stav i formuliraju zakljuci sa preporukama koji se
dostavljaju nosiocu izrade.
(4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, miljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra
opravdanim, ugrauje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovarajue
obrazloenje.
(5) Nacrt planskog dokumenta sadri grafiki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na skupovima i
sjednicama Skuptine Kantona, odnosno opinskog vijea, posebno se izrauje skraeni nacrt sa
najvanijim grafikim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni.
lanak 46.
(Javna rasprava i javni uvid)
(1)Nosilac izrade je duan da predstavi nacrt planskog dokumenta nosiocu pripreme i savjetu plana (ako
je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zakljukom nosioca pripreme i prosljeuje Skuptini
Kantona, odnosno opinskom vijeu, u ovisnosti od nivoa nadlenosti za donoenje odreenog dokumenta,
na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraa nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i
rokom za doradu, nakon ega se ponavlja prethodna procedura.
Stranica 15 od 53

(2)Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee razmatra nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na
javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta.
(3)O mjestu, vremenu i nainu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid, javnost se
obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva
obavijest objavljuje 15 dana prije poetka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred
poetak javnog uvida.
(4)Obavijest iz stavka (3) ovog lanka sadri mjesto, datum, poetak i trajanje javnog uvida u planskom
dokumentu, mjesto i datum jedne ili vie prezentacija i rasprava na skupovima te na sjednicama Skuptine
Kantona, odnosno opinskog vijea, te rok do kojeg se mogu poslati pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe
na nacrt dokumenta.
(5)Duina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana je odlukom iz lanka 41. ovog zakona.
Javna rasprava za dokumente prostornog ureenja iz nadlenosti Kantona ne moe trajati krae od 60 niti
due od 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u nadlenosti opina mogu trajati: za prostorni plan
i urbanistiki plan najmanje 30, a najvie 60 dana, a za detaljne planove do 30 dana.
(6)Nacrt planskog dokumenta izlae se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan nain u
odgovarajuim prostorijama po lokalnim centrima i uz prisustvo strunih osobe koja mogu dati odreena
obavjetenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljita i zakonitim korisnicima prostora u tom
lokalnom podruju obuhvaenom planom, dok se skraeni nacrt slubeno dostavlja ostalim zainteresiranim
stranama - organima i organizacijama iz lanka 43. stavak (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja.
Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba postaviti i na web stranici nadlenog organa - nosioca
pripreme. Organizacija javne rasprave i javnog uvida te pratea tehnika pitanja su obveza i odgovornost
nosioca pripreme.
BRISAN 15/13 (7) O nacrtu prostornog plana Kantona, kao i nacrtu prostornog plana podruja posebnih
obiljeja Kantona nosilac pripreme pribavlja miljenje Federalnog Ministarstva o usklaenosti plana sa
vaeom planskom dokumentacijom na nivou Federacije.
(7)Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od vanosti za Kanton organiziraju se u svim
opinama u sastavu Kantona.
(8)Kada se najavni uvid stavlja nacrt prostornog plana opine i urbanistikog plana, njegovo izlaganje se
vri u prostorijama mjesnih zajednica i u sjeditu opine koje taj plan obuhvata.
(9) Na nacrt prostornog plana opine i urbanistikog plana pribavlja se suglasnost Ministarstva koja
mora biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi
svoju suglasnost kojom potvruje usuglaenost planskog dokumenta sa prostornim planom Kantona, smatrat
e se da nema primjedbi.
(10) Ukoliko prostorni plan opine nije donesen, o nacrtu detaljnog planskog dokumenta nosilac pripreme
pribavlja suglasnost Ministarstva da je plan usklaen sa vaeim planskim dokumentima ireg podruja, te
daje uraen sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Suglasnost mora
biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema plana. Ako Ministarstvo ne dostavi suglasnost u
propisanom roku, smatrat e se da je ista data, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana.
(11)Nacrt detaljnog planskog dokumenta se izlae na fiziki pristupaan, tehniki i informativno
adekvatan nain, uz prisustvo strune osobe:
- u prostorijama opine, odnosno nosioca pripreme planskog dokumenta,
- u prostorijama nosioca izrade plana,
- u prostorijama u kojima se odravaju sjednice Skuptine Kantona, odnosno opinskog vijea ili
drugim prostorima,
- u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi.
Obvezno se organiziraju skupovi sa raspravom o nacrtu detaljnog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili
dijelu mjesne zajednice) obuhvaenoj planom.
(12)Nosilac pripreme detaljnog plana duan je blagovremeno, obavijestiti javnim oglasom vlasnike
nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podruju za koje se donosi detaljni plan i pozvati ih da
izvre uvid u nacrt detaljnog plana, te da se ukljue u javnu raspravu uestvovanjem na skupovima ili
dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji nain
ne odazovu na javnu raspravu u predvienom roku, smatrat e se da su suglasni sa datim nacrtom detaljnog
plana i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja graenja i
drugih zahvata u prostoru koji su sukladni detaljnom planu i opim urbanistikim pravilima.
(13)Nosilac pripreme plana obvezan je da na svakom mjestu na kojem je izloen nacrt plana, obavijesti
javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i pomo u formuliranju primjedbi mogu dobiti kod nosioca
pripreme i nosioca izrade ili kod deurne strune osobe na mjestu izlaganja.
(14)Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu plana upisuju se u svesku sa numeriranim stranama, koja
se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlae ili se dostavljaju potom u pisanom obliku nosiocu pripreme.
Nosilac pripreme je duan da otvori mogunost dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske pote.
Stranica 16 od 53

lanak 47.
(Prijedlog planskog dokumenta)
(1)Prijedlog planskog dokumenta utvruje se na temelju nacrta koji je proao fazu javnog uvida i na
temelju stava nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i miljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskog
dokumenta ne mogu se mijenjati planska rjeenja iz nacrta plana, osim onih na kojaje bila stavljena
osnovana i prihvaena primjedba, prijedlog ili miljenje. Po odranoj javnoj raspravi predvienoj ovim
zakonom, nosilac izrade zavrava prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajue obrazloenje dostavlja
ga nosiocu pripreme.
(2)Nosilac pripreme razmatra izvjee o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su usljed toga
nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaene i utvruje prijedlog planskog dokumenta. Kompletan
materijal nosilac pripreme dostavlja Skuptini Kantona, odnosno opinskom vijeu.
(3)Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee.
(4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se na stalnijavni
uvid kod organa nadlenog za poslove prostornog ureenja.
(5) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta postavlja se na web-stranici Kantona ili opine u
cilju informiranja zainteresiranih subjekata i javnosti.
lanak 48.
(Donoenje planova u vanrednim uvjetima i okolnostima)
(1)S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodlono zbrinjavanje
stanovnitva sa razruenog, poplavljenog i drugog ugroenog podruja detaljni plan se moe raditi i donositi i
po skraenom postupku.
(2)Nain i postupak pripreme, izrade i donoenje planskog dokumenta po skraenom postupku definirat
e se odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta.
lanak 49.
(Izmjena i dopuna planskih dokumenata)
(1)Izmjene i dopune planskog dokumenta vre se po postupku i na nain predvien za izradu i
donoenje tog planskog dokumenta.
(2)Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog lanka, izmjena i dopuna planskog dokumenta moe se vriti po
skraenom postupku, ako se tom izmjenom i dopunom bitno ne mijenja osnovni koncept planskog
dokumenta.
(3) Nosilac pripreme planskog dokumenta, u smislu stavka (2) ovog lanka, podnosi Skuptini Kantona,
odnosno opinskom vijeu, prijedlog izmjene i dopune planskog dokumenta koji ini tekstualno obrazloenje
sa grafikim prikazom na odgovarajuem broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlae
izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu ueg podruja, nosilac pripreme mora prethodno
pribaviti suglasnost Ministarstva o usuglaenosti izmjene i dopune sa planskim dokumentom ireg podruja.
(4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna od strane Skuptine Kantona, odnosno
opinskog vijea, iste se objavljuju u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona", odnosno
slubenom glasilu opine i ugrauju u planski dokument.
lanak 50.
(Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata)
(1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mogu pokrenuti:
- poslanici Skuptine Kantona ili vijenici opinskog vijea,
- Vlada Kantona ili opinski naelnik,
- organi uprave i upravne organizacije,
- javna poduzea,
- privredne i strukovne komore,
- savjeti mjesnih zajednica,
- vlasnici zemljita i graevina na njemu,
- potencijalni investitori u razvojne projekte,
- nevladine organizacije.
(2)Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti struno i detaljno obrazloena. Subjekti
navedeni u stavku (1) ovog lanka ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepanju ili
nesudjelovanje u fazi pripreme i donoenja tog dokumenta.
(3)Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu detaljnog planskog dokumenta je dvije godine od
dana stupanja na snagu detaljnog planskog dokumenta ija se izmjena ili dopuna predlae.
(4)Inicijativa se upuuje Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi koji dalje postupaju po
propisanoj proceduri.
Stranica 17 od 53

VI. SUSTAV INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU
lanak 51.
(Jedinstveni informacioni sustav)
(1)S ciljem prikupljanja, obrade i koritenja podataka od znaaja za planiranje, ureenje, koritenje i
zatitu prostora, Ministarstvo, u suradnji sa drugim ministarstvima i opinama, uspostavlja i odrava
jedinstveni informacioni sustav u oblasti prostornog planiranja i ureenja (GIS - Geografski informacioni
sustav).
(2)Jedinstveni informacioni sustav obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Kantona.
(3) Svi subjekti jedinstvenog informacionog sustava na kantonalnom i opinskom nivou moraju raditi
sukladno federalnoj Uredbi o sadraju i nosiocima jedinstvenog informacionog sustava, metodologiji
prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije.
(4) Sredstva za odravanje jedinstvenog informacionog sustava u oblasti prostornog planiranja i
ureenja osiguravaju se iz prorauna Kantona i prorauna opine.
lanak 52.
(Sadraj jedinstvenog informacionog sustava)
(1) U okviru jedinstvenog informacionog sustava (GIS-a) vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja
obuhvata podatke o:
- aurnim digitalnim, geodetsko - topografsko -kartografskim podlogama u dravnom koordinatnom
sustavu,
- satelitske snimke Kantona,
- podatke o prostornim planovima Kantona,
- podatke o prostornim i urbanistikim planovima opina,
- podatke o detaljnim planovima opina,
- katastarske podatke o zemljitu,
- prirodnim resursima sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i sl.,
- stanovnitvu,
- infrastrukturnim sustavima,
- privredi,
- graevinskom zemljitu
- kulturno-povijesnom i prirodnom naslijeu i posebno zatienim prostorima,
- ugroavanju okolice (bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl),
- podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i
katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmike karakteristike terena, poremeaji u
stabilnosti tla, plavna podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara, podruja izloena
moguem utjecaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.),
- drutvenim djelatnostima,
- turizmu,
- komunalnim djelatnostima,
- kadrovima i pravnim osobama koja se bave poslovima u oblasti planskog ureenja prostora,
- druge podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje GIS-a.
lanak 53.
(Obveza dostavljanja podataka)
(1)Nadlene opinske slube za poslove prostornog ureenja vode jedinstvenu evidenciju podataka i
informacija o stanju prostora u odgovarajuim bazama i dune su svake godine do 15. sijenja tekue godine
dostaviti Ministarstvu godinje izvjee o stanju prostora kao i o provoenju planskih dokumenata na nivou
opine za proteklu godinu, sa popunjenim jedinstvenim obrascima.
(2)Javna poduzea, agencije i drugi pravni subjekti koji posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju
podatke potrebne za formiranje i auriranje jedinstvenog informacionog sustava iz lanka 51. ovog zakona
duni su podatke i dokumentaciju redovno, a najkasnije do 5. sijenja tekue godine za proteklu godinu,
dostavljati nadlenoj opinskoj slubi za prostorno ureenje.
(3)Na zahtjev Ministarstva i opinske slube za prostorno ureenje, pravne osobe iz stavka (2) ovog
lanka dune su u odreenom roku da dostavljaju podatke iz lanka 52. stavak (1).
Stranica 18 od 53

VII. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA U URBANIM PODRUJIMA
lanak 54.
(Ureenje graevinskog zemljita)
(1)Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita u urbanim podrujima (u daljem tekstu: ureenje
graevinskog zemljita) obuhvata izgradnju prometne i komunalne infrastrukture koja je potrebna za
izgradnju i koritenje graevina i zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima.
(2)Izgradnja graevina vri se na ureenom graevinskom zemljitu.
(3)Izuzetno od stavka (2) ovog lanka, izgradnja graevina moe se vriti i na neureenom
graevinskom zemljitu, pod uvjetom da se njegovo ureenje izvri u toku graenja graevine, a najkasnije
do tehnikog prijema zavrene graevine.
(4) Ureenje graevinskog zemljita je obveza opine. Na nivou opine vri se prikupljanje sredstava,
financiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja graevinsko-tehnikih sustava i
izvoenje ureenja graevinskog zemljita. Neke od navedenih faza aktivnosti opina moe povjeriti
javnim komunalnim poduzeima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim institucijama sukladno
Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
(5) Izuzetno od stavka (4) ovog lanka, u sluaju da graevinsko zemljite nije ureeno u momentu
podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje, investitor graevine ili drugog zahvata
u prostoru na toj lokaciji uloit e svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom
planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje e se uzeti u obzir prilikom utvrivanja
visine naknade za ureenje graevinskog zemljita.
(6) U sluaju iz stavka (5) ovog lanka, investitor odnosno nadlene opinske slube ugovorom definiraju
obim radova, potrebna financijska sredstva, te obveze i meusobne odnose izmeu investitora, nadlenog
organa ijavnog poduzea nadlenog za odreenu infrastrukturu.
(7) Za ureenje graevinskog zemljita po potrebi se izdaje odobrenje za graenje za pripremne radove.
lanak 55.
(Pripremanje graevinskog zemljita)
Pripremanje graevinskog zemljita za gradnju obuhvata:
- rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina,
- donoenje planskog dokumenta koji je osnov za odobravanje graenja na odreenom prostoru,
- parcelaciju zemljita,
- uklanjanje postojeih graevina, premjetanje nadzemnih i podzemnih instalacija sukladno planskom
dokumentu,
- inenjersko-geoloka ispitivanja, (eventualna sanacija klizita, drenae, regulacija vodotoka, ravnanje
zemljita isl),
- izradu dokumentacije i obavljanje radova na zatiti kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea koji bi
mogli biti ugroeni radovima na pripremanju zemljita,
- sve druge radnje sukladno planskom dokumentu.
lanak 56.
(Opremanje i ureenje graevinskog zemljita)
(1) Opremanje graevinskog zemljita obuhvata:
- graenje prometnica ukljuujui kolovoze, plonike i pjeake prijelaze, trgove i javna parkiralita, i
dr,
- izgradnju pristupa graevinama javnog karaktera kojim se osigurava nesmetano kretanje osoba sa
smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne signalizacije i semafora,
- ureenje javnih zelenih povrina, rekreativnih terena, parkova, igralita, pjeakih staza, nasada,
travnjaka, terena za djeja igralita, objekatajavne higijene,
- izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te ureaja i postrojenja za njihovo
preiavanje,
- izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, plinske i druge energije,
telekomunikacijske objekte i ureaje,
- ureenje sanitarnih deponija i graenje graevina za preradu i unitavanje otpada,
- regulaciju vodotoka i ureenje obala voda i vodnih povrina.
(2) Minimum ureenja graevinskog zemljita treba da osigura:
- snabdijevanje pitkom vodom i rjeenje otpadnih voda,
- kolski prilaz graevinskoj parceli i potreban broj parking mjesta,
- snabdijevanje elektrinom energijom.
Stranica 19 od 53

lanak 57.
(Program ureenja graevinskog zemljita)
(1) Ureenje graevinskog zemljita vri se na temelju programa ureenja zemljita, kojim se usklauje
izgradnja graevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se odreuju rokovi za izgradnju komunalne
infrastrukture, utvruju uvjeti za prikljuenje na istu, i drugo.
(2) Program ureenja graevinskog zemljita usvaja opinsko vijee na prijedlog nadlene opinske
slube.
(3)Program ureenja zemljita priprema i provodi nadlena opinska sluba.
(4) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja novih graevina mora se
voditi rauna o redoslijedu ureenja tako da se omogui usklaenost i funkcionalna povezanost
infrastrukturnih sustava.
(5) Nove graevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti prikljueni na
postojee graevine i ureaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih
graevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture.
(6) Javna komunalna i druga poduzea nadlena za odravanje, rad i pruanje servisa pojedinih
komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji
su im povjereni i moraju usuglaavati svoje planove i strategije sa nadlenom opinskom slubom.
lanak 58.
(Financiranje ureenja graevinskog zemljita)
(1)Ureenje graevinskog zemljita financira se iz prorauna opine, naknada za ureenje, koritenje i
pogodnost graevinskog zemljita sukladno Zakonu o graevinskom zemljitu i iz drugih izvora.
(2)Nadlena opinska sluba, u funkciji nosioca odgovornosti za ureenje graevinskog zemljita i
izvrioca financijskog plana, podnosi opinskom vijeu izvjee o stanju realizacije programa ureenja
graevinskog zemljita i njegovim financijskim efektima najmanje jednom godinje.
lanak 59.
(Naknada za ureenje graevinskog zemljita)
(1)Naknada za trokove ureenja graevinskog zemljita regulirana je Zakonom o graevinskom
zemljitu i obraunava se na temelju stvarno uloenih sredstava za pripremanje i opremanje graevinskog
zemljita sukladno odgovarajuem planskom dokumentu i programu ureenja graevinskog zemljita.
(2)Iznos naknade trokova ureenja graevinskog zemljita za svaki pojedinaan sluaj utvruje se
posebnim aktom koji donosi nadlena opinska sluba.
(3)Iznos iz stavka (2) ovog lanka investitor uplauje nakon to je utvreno da ispunjava sve druge
uvjete za odobrenje za graenje, o emu ga slubeno obavjetava nadlena opinska sluba.
(4)Izuzetno, nadlena opinska sluba i investitor mogu ugovorom regulirati plaanje iznosa u ratama,
pri emu cjelokupna suma mora biti uplaena prije izdavanje odobrenja za upotrebu i poetka koritenja
objekta, ali ne due od tri godine od dana izdavanja odobrenja za graenje.
lanak 60.
(Financiranje vlastitim sredstvima)
(1) Za namjeravanu gradnju za koju nadleni organi ocijene da se odobravanje moe provesti jedino na
temelju detaljnog planskog dokumenta koji jo nije izraen, investitor moe da snosi trokove
izrade toga plana, koji e se uzeti u obzir kao dio trokova ureenja graevinskog zemljita.
(2) Investitoru koji je uloio vlastita sredstva za ureenje graevinskog zemljita na odreenoj lokaciji na
kojoj je naknadno predvieno graenje za potrebe drugih investitora, priznat e se
pravo na povrat dijela uloenih sredstava.
2. dio
PROVOENJE PLANSKIH DOKUMENATA
I. NAELA
lanak 61.
(Utvrivanje preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru)
(1) Sve promjene u prostoru izazvane graevinskim radovima i drugim intervencijama koje
podrazumijevaju odreeno koritenje zemljita moraju biti suglasne opim naelima prostornog ureenja i
odredbama vaeih planskih dokumenata.
(2)U ravnopravnoj su upotrebi, suglasno ovom zakonu, dva postupka odreivanja preduvjeta za
odobravanje promjena u prostoru:
- izrada lokacijske informacije o preduvjetima za odobravanje sukladno vaeim detaljnim planovima,
Stranica 20 od 53

- izrada urbanistike suglasnosti u sluaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata.
(3)Zainteresirana osoba duna je da podnese Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi za
prostorno ureenje zahtjev za definiranje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u prostoru na
odreenoj lokaciji.
(4)Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba su duni da zahtjev rijee u roku od 8 dana za
lokacijsku informaciju, odnosno 20 dana za urbanistiku suglasnost, raunajui od dana podnoenja
potpunog zahtjeva.
(5)Prije podnoenja zahtjeva, zainteresirana osoba moe provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za
predmetnu lokaciju. Nadleni organ je duan da svakoj zainteresiranoj osobi omogui uvid u vaee planske
dokumente, radi prethodnog informiranja o uvjetima koritenja zemljita na predmetnoj lokaciji.
lanak 62.
(Organi nadleni za odreivanje preduvjeta za odobravanje
planirane promjene u prostoru)
(1)Preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru utvruje nadlena opinska sluba na
ijem se podruju zahtijeva graenje ili drugi zahvati u prostoru.
(2)Izuzetno od stavka (1) ovog lanka, Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog miljenja
nadlene opinske slube, utvruje preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru u sluajevima
izgradnje i vrenja zahvata:
- graevina i izvoenja zahvata u prostoru koji e se odvijati na podruju dvije ili vie opina,
- graevina i izvoenja zahvata koji su od posebnog znaaja za Kanton,
- proizvodnih objekata preko 4000m2,
- graevina u cestovnom i zatitnom pojasu magistralnih i regionalnih cesta izvan urbanih podruja
koje su definirane zakonom,
- rekonstrukcije regionalnih i magistralnih cesta izvan urbanih podruja,
- graevina i izvoenja zahvata u Zatienom pejzau Konjuh", izuzev individualnih stambeno-poslovnih i
stambenih objekata, vikend objekata i pomonih graevina namijenjenih redovnoj upotrebi istih
- pilana i brenti,
- asfaltnih baza,
- postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz hidroelektrana snage do 1 MW,
- istraivanje mineralnih sirovina i podzemnih voda,
- eksploataciju mineralnih sirovina i podzemnih voda,
- graevina i zahvata koje u cjelosti financira Vlada Kantona,
- deponije za odlaganje vrstog otpada od kantonalnog znaaja.
lanak 63.
(Urbanistiko-tehniki uvjeti)
Urbanistiko-tehniki uvjeti, u ovisnosti od vrste graevine, odnosno zahvata u prostoru, utvruju:
- namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru,
- veliinu i oblik parcele,
- regulacionu i graevinsku liniju,
- koeficijent izgraenosti parcele, kao i procent izgraenosti parcele gdjeje to potrebno,
- tehnike pokazatelje graevine,
- visinu i odstojanje graevine od susjednih parcela,
- nivelacijske kote poda prizemlja graevine u odnosu na javni put,
- uvjete za arhitektonsko oblikovanje graevine,
- prostorno organiziranje graevinske parcele ukljuujui rjeenje internog prometa,
- povrine za parkiranje odnosno garairanje vozila. Za stanovanje - 1 stan - jedno parking mjesto,
odnosno garano mjesto; za poslovne, odnosno proizvodne prostore i druge namjene broj parking
mjesta utvrditi prema urbanistikim normativima u ovisnosti od vrste djelatnosti,
- uvjete za ureenje graevinske parcele, posebno zelenih povrina,
- nain i uvjete prikljuenja na komunalnu infrastrukturu,
- nain i uvjete prikljuenja najavni put,
- obveze koje se moraju ispotovati u odnosu na susjedne objekte,
- uvjete vezane za zatitu okolice,
- uvjete za omoguavanje slobodnog pristupa osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
- uvjete za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih
djelovanja,
- inenjersko - geoloke uvjete,
- druge elemente i uvjete vane za graevinu, odnosno zahvat u prostoru prema posebnim propisima.
Stranica 21 od 53

lanak 64.
(Posebni uvjeti zatite okolice)
(1) U sluaju kada namjena graevine ili drugi zahvat u prostoru moe imati znaajan utjecaj na okolicu i
kada se nalazi na spisku objekata za koju je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadlenog ministarstva na
temelju odgovarajueg propisa, pri definiranju preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru zainteresirana
osoba se obavjetava daje duna podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadlenom ministarstvu i priloiti
dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zatitu okolice.
(2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti.
II. LOKACIJSKA INFORMACIJA
lanak 65.
(Lokacijska informacija)
(1) Lokacijska informacija je upravni akt koji po skraenom postupku izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba, kojim se investitoru u pismenoj formi daju urbanistiko-tehniki uvjeti za projektiranje kao i
drugi preduvjeti za odobravanje budue promjene u prostoru na nekoj lokaciji, a koji se utvruju na temelju
vaeih detaljnih planskih dokumenata, ovog zakona i posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih
zakona.
(2)Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planovi: zoning plan,
regulacioni plan i urbanistiki projekt.
(3)Zainteresirana osoba uz zahtjev za lokacijsku informaciju prilae:
- kopiju katastarskog plana sa naznakom korisnika predmetne parcele;
- idejno rjeenje graevine sa opisom namjene i funkcije graevine ili drugog zahvata u prostoru, sa
osnovnim tehnikim pokazateljima,
- opis predviene tehnologije rada - ako se radi o proizvodnom objektu,
- druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadlena opinska sluba utvrde kao relevantne za
pripremu i izradu lokacijske informacije,
- dokaz o izvrenoj uplati administrativne takse.
lanak 66.
(Sadraj lokacijske informacije)
(1) U sluaju da je podruje budue izgradnje obuhvaeno regulacionim planom ili urbanistikim
projektom, lokacijska informacija se sastoji od ovjerenog izvoda iz odgovarajueg detaljnog
planskog dokumenta, opisa lokacije, urbanistiko-tehnikih uvjeta i drugih podataka koji se odnose na
mogunosti prikljuenja na infrastrukturne sustave.
(2) Ako je podruje budueg graenja obuhvaeno zoning planom, lokacijska informacija sadri ovjereni
izvod iz zoning plana, izvjee o usklaenosti gabarita i poloaja planirane graevine i njene namjene sa
odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanistiko-tehnikih uvjeta), kao i dodatne uvjete koje treba
zadovoljiti u procesu projektiranja, te podatke o mogunostima prikljuenja na infrastrukturne sustave.
(3) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, u postupku utvrivanja ostalih preduvjeta po
slubenoj dunosti pribavlja miljenje sa svim potrebnim podacima i tehnikim specifikacijama.
(4)Lokacijska informacija sadri i obavjetenje o roku njenog vaenja te mogunosti njene izmjene u
sluaju izmjene postojeeg ili izrade novog detaljnog plana.
(5)Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju
graevine ili drugi zahvat u prostoru.
lanak 67.
(Vaenje lokacijske informacije i alba na rjeenje o lokacijskoj informaciji)
(1) Lokacijska informacija vai do izmjene vaeeg ili donoenja novog detaljnog planskog dokumenta.
(2) Ako zainteresirana osoba nije podnijela zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana od
dana prijema lokacijske informacije, duna je pismeno traiti uvjerenje od nadlenog organa da izdata
lokacijska informacija nije promijenjena, prije podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje.
(3) Protiv rjeenja nadlene opinske slube stranka moe izjaviti albu Ministarstvu.
(4) Protiv rjeenja Ministarstva moe se izjaviti alba Komisiji za drugostepeno upravno rjeavanje Vlade Kantona.
(5) Rok za podnoenje albe je tri dana od dana dostave rjeenja stranci.
Stranica 22 od 53

III. URBANISTIKA SUGLASNOST
lanak 68.
(Urbanistika suglasnost)
(1) Urbanistika suglasnost je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba,
kojim se definiraju preduvjeti za projektiranje i odobravanje budue promjene u prostoru kada ne postoji
detaljan planski dokument za to podruje.
(2) Miljenje u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti iz nadlenosti Ministarstva priprema
slubena osoba nadlene opinske slube sukladno planskim dokumentima i uvjetima propisanim ovim
zakonom.
(3) Osnovi za definiranje preduvjeta u urbanistikoj suglasnosti su: prostorni plan Kantona, prostorni
plan podruja posebnih obiljeja Kantona, prostorni plan opina i urbanistiki plan, te izuzetno plan
parcelacije.
(4) Urbanistiko-tehnike i druge uvjete koji nisu utvreni planskim dokumentima iz stavka (3) ovog
lanka ili odlukom o njihovom provoenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na temelju
zakona, utvruje Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba.
(5) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, u postupku utvrivanja ostalih preduvjeta iz
urbanistike suglasnosti po slubenoj dunosti pribavlja suglasnost javnih poduzea i drugih nadlenih
institucija, a trokove izdavanja suglasnosti snosi zainteresirana osoba.
(6) Javna poduzea i druge nadlene institucije, obvezni su dostaviti organu koji provodi postupak
donoenja urbanistike suglasnosti traenu suglasnost u roku 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva.
(7) Slubena osoba organa koji vodi postupak izdavanja urbanistike suglasnosti treba da izae na lice
mjesta i neposredno provjeri da li su prava susjeda, ije parcele neposredno granie sa predmetnom
parcelom, a koja se tiu vaeih urbanih standarda, zatiena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u
prostoru, o emu se sainjava slubena zabiljeka koja se prilae uz spis.
lanak 69.
(Naelna urbanistika suglasnost)
(1) Za parcelu gradskog graevinskog zemljita u dravnoj svojini koja se namjerava dodijeliti na
koritenje radi graenja na temelju javnog konkursa, odnosno putem neposredne pogodbe prethodno se
donosi naelna urbanistika suglasnost, odnosno lokacijska informacija po slubenoj dunosti.
(2) Urbanistikom suglasnou iz stavka (1) ovog lanka utvruju se temeljni preduvjeti za odobravanje
graenja na predmetnom zemljitu. Zainteresirana osoba koje je stekla pravo koritenja radi graenja,
zatrait e dopunu rjeenja o urbanistikoj suglasnosti sa svim potrebnim podacima koji su relevantni za
odobravanje graenja.
lanak 70.
(Prilozi uz zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti)
Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti sadri:
- kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne parcele,
- obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih uvjeta,
- druge dokumente ili podatke koje Ministarstvo ili nadlena opinska sluba utvrdi kao relevantne za
pripremu i izradu urbanistike suglasnosti,
- dokaz o izvrenoj uplati administrativne takse.
lanak 71.
(Stranke u postupku)
(1) Prije izdavanja urbanistike suglasnosti, nadleni organ duan je strankama u postupku omoguiti
uvid u idejni projekt.
(2) Strankom u postupku smatra se podnosilac zahtjeva kao i vlasnik ili posjednik parcele koja neposredno granii sa
predmetnom parcelom
(3) Ministarstvo ili nadlena opinska sluba e pozvati stranke u postupku da u roku od 8 dana izvre
uvid u idejni projekt.
(4) Ako stranka u postupku ne pristupi uvidu u projekt u roku iz stavka (2) ovog lanka, smatrat e se da
joj je pruena mogunost uvida u idejni projekt.
(5) Stranka u postupku moe svoje pravo uvida u idejni projekt ostvariti na licu mjesta, prilikom izlaska
slubene osobe Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube za izdavanje urbanistike suglasnosti na
lokaciju na kojoj je predvieno graenje, a o stavu stranke u postupku se sastavlja slubena zabiljeka koja
se ulae u spis.
(6) Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti priloio ovjereno pismeno
izjanjenje-izjavu pojedinih stranki u postupku, nadleni organ te subjekte nee pozivati.
Stranica 23 od 53

lanak 72.
(Sadraj urbanistike suglasnosti)
(1) Rjeenje o urbanistikoj suglasnosti sadri:
- granice pripadajueg zemljita - graevinske parcele,
- podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno zahvata u prostoru,
- izvod iz plana, odnosno iz strune ocjene, na temelju kojih se utvruje urbanistika suglasnost,
- urbanistiko-tehnike uvjete,
- miljenja s podacima i suglasnostima nadlenih javnih poduzea i drugih nadlenih subjekata,
- posebne uvjete i obveze u svezi sa zatitom okolice, ukoliko je to predvieno drugim propisima,
- obveze u pogledu ispitivanja inenjersko-geolokih i geomehanikih uvjeta tla,
- uvjete u svezi sa zatitom prava susjeda s obzirom na vaee urbane standarde,
- uvjete u svezi sa ureenjem graevinskog zemljita,
- druge podatke i uvjete od znaaja za odobravanje promjene u prostoru.
(2)Urbanistika suglasnost se izdaje za pripadajuu graevinsku parcelu namijenjenu graenju ili
drugom zahvatu u prostoru.
(3)Ukoliko Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba u postupku prikupljanja podataka i uvjeta za
konkretnu lokaciju utvrdi da predloena zamisao o koritenju zemljita nije sukladna planskim dokumentima,
ili nije dobiveno pozitivno miljenje nadlenih institucija u procesu donoenja urbanistike suglasnosti, odbit
e rjeenjem zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti.
lanak 73.
(Vaenje urbanistike suglasnosti)
(1) Urbanistika suglasnost vai godinu dana od dana njene pravosnanosti i u tom se periodu moe
podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje.
(2) Vaenje urbanistike suglasnosti moe se izuzetno produiti za jo jednu godinu.
lanak 74.
(alba na rjeenje o urbanistikoj suglasnosti)
(1)Protiv rjeenja nadlene opinske slube stranka moe izjaviti albu Ministarstvu.
(2)Protiv rjeenja Ministarstva moe se izjaviti alba Komisiji za drugostupanjsko upravno rjeavanje
Vlade Kantona.
(3)Rok za podnoenje albe je 15 dana od dana dostave rjeenja stranci.
lanak 75.
(Urbanistika suglasnost za privremene graevine i zahvate u prostoru)
(1)Urbanistika suglasnost za privremene graevine, zahvate u prostoru ili za privremene namjene na
graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskim dokumentima izdaje se
samo izuzetno i s ogranienim rokom vaenja, odnosno, najdalje do privoenja zemljita konanoj namjeni.
(2)Urbanistika suglasnost mora sadravati obvezu investitora da, po isteku roka iz stavka (1) ovog
lanka privremenu graevinu mora ukloniti, a zemljite mora dovesti u prethodno stanje o svom troku i bez
prava na naknadu.
(3)Ukoliko investitor ne izvri obvezu iz stavka (2) ovog lanka, nadleni urbanistiko-graevinski
inspektor naredit e uklanjanje privremene graevine, te dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret
investitora.
(4) U sluaju da zbog ranijeg privoenja zemljita trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena
graevina ukloni prije isteka roka utvrenog u urbanistikoj suglasnosti shodno stavku
(1) ovog lanka, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, duna je po izdavanju urbanistike
suglasnosti za trajnu graevinu pravovremeno obavijestiti investitora privremene graevine o
potrebi i novom roku njenog uklanjanja.
lanak 76.
(Urbanistika suglasnost za neurbanizirana naselja)
Za izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata u prostoru na graevinskim zemljitima izvan urbanih
podruja u naseljima mjeovitog i seoskog tipa za koje se ne radi urbanistiki plan, urbanistika suglasnost
se utvruje na temelju uvjeta iz prostornog plana Kantona ili opine.
Stranica 24 od 53

3. dio
PROJEKTIRANJE, GRAENJE I VRENJE DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU
I. NAELA
lanak 77.
(Principi planskog ureenja prostora)
(1) Plansko ureenje koritenja prostora u svrhu izgradnje graevina i vrenja drugih zahvata u prostoru
je u nadlenosti Kantona i opina, a bazira se na politici koritenja zemljita definiranoj prostornim planom
Kantona i opina.
(2) Plansko ureenje prostora obuhvata:
- graenje i ureivanje naselja i okolnog prostora,
- upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa,
- obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno planskim dokumentima i drugim propisanim uvjetima
iz ovog zakona.
II. OBVEZNA TEHNIKA SVOJSTVA GRAEVINA
lanak 78.
(Bitne osobine graevina)
(1) Sve graevine moraju biti projektirane i izgraene sukladno planskim dokumentima.
(2) Osiguranje usklaenosti graevine sa planskim dokumentima, sigurnost i evidentiranost graevina je
u javnom interesu.
(3) Usklaenost graevine sa planskim dokumentima osigurava se projektiranjem sukladno
urbanistiko-tehnikim uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike suglasnosti, u postupku
izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem radova, u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, te
pravilnim koritenjem i odravanjem graevine.
(4)Graevina mora biti projektirana i izgraena na nain da se postigne sigurnost graevine u cjelini,
kao i u svakom njenom dijelu.
(5)Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja
se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadri sva bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena
trajanja, a to su:
- mehanika otpornost i stabilnost;
- sigurnost u sluaju poara;
- zatita ivota i zdravlja ljudi;
- pristupanost;
- zatita korisnika od ozljeda;
- zatita od buke i vibracija;
- uteda energije i toplinska zatita;
- otpornost na vanjske utjecaje i zatita od djelovanja na okolicu.
(6)Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na
okolnom zemljitu, prometne povrine, komunalne i druge instalacije i dr.
(7)Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se do svih mjernih ureaja za isporuenu vodu i
energente (struja, grijanje, plin) za posebne dijelove graevine (stan, poslovni prostor, garaa i sl.), moe
doi iz zajednikih dijelova graevine, bez ulaska u posebne dijelove graevine.
lanak 79.
(Mehanika otpornost i stabilnost)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da, tokom graenja i upotrebe, predvidiva djelovanja
ne prouzrokuju:
- ruenje graevine ili njenog dijela;
- deformacije nedoputenog stupnja;
- oteenja graevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije;
- nesrazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
lanak 80.
(Zatita od poara)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se u sluaju poara:
- ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom;
Stranica 25 od 53

-
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine;

sprijei irenje vatre na susjedne objekte;
omogui sigurno izmjetanje korisnika;
omogui odgovarajuu zatitu spasitelja.
lanak 81.
(Zatita ivota i zdravlja)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da udovoljava uvjetima zatite ivota i zdravlja ljudi, te
da ne ugroava radnu i ivotnu okolicu, posebno zbog:
- oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (zagaivanje zraka);
- opasnih zraenja;
- udara struje;
- eksplozija;
- zagaivanja voda i tla;
- neodgovarajueg zbrinjavanja krutog otpada;
- neodgovarajue odvodnje otpadnih voda, drugog tekueg otpada ili dima;
- sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na unutarnjim povrinama;
- mehaniki pokretne opreme i dijelova unutar i oko graevine.
lanak 82.
(Zatita od ozljeda)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se tokom njenog koritenja izbjegnu mogue
ozljede korisnika graevine koje mogu nastati od pokliznua, pada, sudara, opekotina, udara struje ili
eksplozije.
lanak 83.
(Uklanjanje arhitektonskih barijera)
(1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javni objekti, te usluni i privredni objekti moraju biti
projektirani i izgraeni tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan
pristup, kretanje, boravak i rad.
(2) Uvjeti iz stavka (1) ovog lanka definirani su Uredbom o prostornim standardima, urbanistikotehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim
sposobnostima.
(3) U graevinama iz stavka (1) ovog lanka za koje je izdato odobrenje za graenje ili koje su izgraene
prije donoenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i kretanje osobama s
umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit e se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
(4) Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omoguavanje slobodnog pristupa graevini i
kretanja u graevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik graevine,
odnosno investitor. Uklanjanje arhitektonskih barijera e se izvesti o troku vlasnika graevine.
lanak 84.
(Zatita od buke i vibracija)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da nivoi buke u graevini i njenoj okolici ne prelaze
doputene vrijednosti za njenu namjenu, odreene posebnim propisom.
lanak 85.
(Uteda energije i toplinska zatita)
(1) Graevina i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgraeni
sukladno tehnikim standardima, a na nain da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potronja energije
bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa, te da se sukladno poznatim dostignuima struke, osigura
uteda energije. Pri tome u graevini moraju biti osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
(2)Uvjeti iz stavka (1) ovog lanka definirani su federalnim propisima.
lanak 86.
(Otpornost na vanjske utjecaje i zatita od djelovanja na okolicu)
(1)Graevina mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da se zatiti od destruktivnog djelovanja
vanjskih utjecaja (klimatsko-meteoroloki, antropogeni i sl.).
Stranica 26 od 53

(2)Zatita od djelovanja na okolicu podrazumijeva da su pri projektiranju graevine primijenjena najbolja
tehnika saznanja koja osiguravaju da e pri izgradnji i upotrebi graevine utjecaj na okolicu biti sukladno
propisanim kriterijima.
lanak 87.
(Odstupanje od tehnikih svojstava graevine)
(1) U sluaju rekonstrukcije ili sanacije graevine koja je spomenik kulture, ako nije proglaena
nacionalnim spomenikom, moe se odstupiti od nekih tehnikih svojstava, ukoliko takvo odstupanje ne utjee
negativno na ivot i zdravlje ljudi.
(2) Suglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje Ministarstvo uz prethodnu suglasnost
institucije nadlene za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea.
(3) Suglasnost iz stavka (2) ovog lanka nee se izdati ako tehnikim rjeenjem ili drugom mjerom nije
na odgovarajui nain rijeeno odstupanje od bitnih tehnikih svojstava za graevinu.
lanak 88.
(Posebni propisi)
Kod utvrivanja tehnikih svojstava graevine primjenjuju se tehniki propisi uz primjenu standarda koji
se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i uz uvaavanje evropskih standarda, a sukladno meunarodnim
naelima harmonizacije tehnikog zakonodavstva.
lanak 89.
(Graevinski proizvodi i oprema)
(1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo ako je
njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti s utvrenim posebnim
propisima, normativima i standardima.
(2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen
odgovarajui propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo na temelju potvrde ovlatene
institucije za certifikaciju da graevinski proizvod ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava
zahtjeve u pogledu osiguranja tehnikih svojstava bitnih za graevinu.
III. SUDIONICI U PROJEKTIRANJU I GRAENJU
lanak 90.
(Sudionici u projektiranju i graenju)
(1) Sudionici u projektiranju i graenju su investitor, projektant, revident, izvoa i nadzor.
(2) Odnosi izmeu investitora i drugih sudionika u projektiranju i graenju iz stavka (1) ovog lanka
ureuju se ugovorom.
lanak 91.
(Investitor)
(1)Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime i za iji raun se gradi graevina i vre drugi zahvati u
prostoru sukladno odredbama ovog zakona.
(2)Projektiranje, reviziju projekata, graenje i struni nadzor nad graenjem investitor je duan povjeriti
pravnim ili fizikim osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.
(3)Investitorje duan osigurati struni nadzor nad graenjem najkasnije do dana otpoinjanja pripremnih
radova.
(4)Investitor koji gradi u svoje ime, a za raun nepoznatog kupca mora nadzor povjeriti drugoj pravnoj
osobi registriranoj za poslove projektiranja i nadzora.
(5)Investitor je duan imenovati glavnog nadzornog inenjera, u sluaju kada radi graevine za svoje
potrebe, koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja, u sluaju
izvoenja vie vrsta radova na odreenoj graevini i kada nadzorni organ ima i druge nadzorne inenjere
odgovarajue struke za te radove.
(6) Investitor je duan imenovati izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova ako u gradnji
sudjeluju dva izvoaa ili vie njih.
(7)Investitor je duan, najkasnije do dana poetka radova imati elaborat iskolenja graevine i izvreno
iskolenje na terenu. Investitor je duan pozvati nadlenu urbanistiko-graevinsku inspekciju da zapisniki
konstatuje ispunjenost svih uvjeta za poetak radova.
(8)Investitor je duan Ministarstvu ili nadlenoj opinskoj slubi koji su mu izdali odobrenje za graenje,
kao i nadlenoj urbanistiko-graevinskoj inspekciji, najkasnije osam dana prije planiranog poetka radova,
prijaviti poetak graenja.
Stranica 27 od 53

(9)U sluaju prekida radova, investitor je duan poduzeti mjere osiguranja graevine i susjednih
graevina i povrina. Ako prekid radova traje due od tri mjeseca, investitor je duan ponovo prijaviti poetak
radova osam dana prije poetka.
(10)Ako se u toku graenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti
Ministarstvo, odnosno nadlenu opinsku slubu u roku od osam dana od nastale promjene.
(11)Nadlena inspekcija je duna da izvri kontrolu ispunjenja uslova za poetak radova.
lanak 92.
(Projektant)
(1)Projektant, prema ovom zakonu je pravna osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja.
(2)Projektiranjem graevina i drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravna osoba registrirana za tu
djelatnost, ako pored ispunjavanja opih uvjeta, u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog
inenjera sa poloenim strunim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva odgovarajue struke za
svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, graevinski, mainski, elektro itd) ili da, ukoliko nema uposlene
projektante za svaku vrstu projekta koje radi, osigura sklapanjem poslovnih ugovora, angairanje
projektanata, diplomiranih inenjera sa poloenim strunim ispitom i odgovarajuim staom, odnosno
angairanje pravnih osoba registriranih za obavljanja djelatnosti projektiranja.
(3)Projektant, diplomirani inenjer sa poloenim strunim ispitom, moe na temelju sklopljenog
poslovnog ugovora sa pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja, obavljati
poslove projektiranja iz oblasti za koje ima visoku strunu spremu i poloen struni ispit.
(4)Pravna osoba koja projektuje, imenuje jednog ili vie projektanata koji su odgovorni za ispravnost i
kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta za iju je izradu
imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona,
tehnikih normi i standarda.
(5)Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja graevine uestvuje vie
projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta voditelja. Projektant
voditelj moe istodobno biti i projektant odreene vrste projekta.
(6)Projektant voditelj odgovoranje za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost
projekata, to potvruje svojim potpisom i odgovarajuom potvrdom.
(7)Ako u izradi projekta uestvuju dvije ili vie pravnih osoba, investitorje duan imenovati koordinatora
projekta, odnosno odrediti osobu koja e imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta odgovarajue
se primjenjuju odredbe iz stavka (6) ovog lanka.
lanak 93.
(Revident)
(1) Reviziju projektne dokumentacije (glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenog stanja) vri
pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
(2)Reviziju odreene faze - dijela projekta moe obavljati diplomirani inenjer odgovarajue struke s
najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom uposlen kod pravne osobe iz
stavka (1) ovog lanka, ili pravna osoba mora, ukoliko nema uposlene diplomirane inenjere koji mogu biti
revidenti za sve dijelove projekta, osigurati poslovnim ugovorima angairanje revidenata koji ispunjavaju
propisane uvjete.
(3)Pravna osoba iz stavka (1) ovog lankaje duna imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovoran
za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta.
(4) Revident je duan vriti reviziju projekta sukladno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na
temelju ovog zakona i posebnih zakona.
(5)Odgovorni revident iz stavka (3) ovog lanka mora biti struna osoba s najmanje deset godina radnog
iskustva u struci, koja se istakla u projektiranju sloenih graevina ili njenih dijelova ili je na drugi nain dala
doprinos tehnikoj struci i ima poloen odgovarajui struni ispit.
(6)Odgovorni revident organizira izradu zavrnog izvjea o reviziji ukupne projektne dokumentacije, na
temelju pojedinanih izvjea o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilau uz zavrno izvjee.
(7)Reviziji projekta podlijeu svi glavni i izvedbeni projekti stambenih i stambeno-poslovnih objekata,
javnih
objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za graenje izdaje
Ministarstvo, izuzev stambenih objekata razvijene bruto povrine do 300m2 i jednostavnih poljoprivrednih
objekata razvijene bruto povrine do 400 m2
(8) Odgovorni revident i revident ne moe biti osoba kojaje u cjelosti ili djelimino uestvovala u izradi
projektne dokumentacije ili akoje taj projekt u cjelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran kod pravne osobe u
kojojje uposlena.
Stranica 28 od 53

lanak 94.
(Izvoa)
(1) Graenjem graevine i vrenjem drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravna i fizika osoba
registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvoa).
(2) Graenjem graevina mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, ako u stalnom radnom
odnosu imaju zaposlenog najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinske struke ili druge odgovarajue struke sa
najmanje tri godine radnog iskustva, i najmanje sedam kvalifikovanih radnika graevinske struke ili druge odgovarajue
struke.
(3) Graenjem graevina mogu se baviti fizike osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti i to za
individualne stambene i stambeno - poslovne objekte korisne povrine do 300m2 ili pomone objekte korisne
povrine do 150m2.
(4) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor je duan imenovati glavnog izvoaa
odgovornog za meusobno usklaivanje radova.
(5) Izvoa je duan:
- graditi sukladno izdatom odobrenju za graenje, ovom zakonu i drugim propisima;
- prouiti glavni, odnosno izvedbeni projekt i provjeriti postavke i rjeenja, te blagovremeno upozoriti
investitora na nedostatke ukoliko postoje;
- radove izvoditi tako da tehnika svojstva graevine odgovaraju utvrenim uvjetima za odnosnu
graevinu;
- ugraivati materijale, opremu i proizvode sukladno standardima i normativima definiranih projektom;
- osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugraenih materijala, proizvoda i opreme sukladno odredbama
ovog zakona i zahtjevima iz projekta;
- poduzeti mjere za sigurnost graevine, radova, opreme i materijala, za sigurnost radnika, sigurnost
susjednih graevina, sukladno vaeim zakonskim propisima;
- obavijestiti instituciju nadlenu za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea kada u toku
graenja ili izvoenja drugih zahvata u prostoru naie na materijalne objekte koje mogu imati
obiljeje prirodnog ili kulturno-povijesnog naslijea i poduzme mjere zatite nalazita;
- urediti, opremiti i stalno odravati gradilite sukladno propisima;
- u toku graenja voditi graevinski dnevnik i graevinsku
knjigu;
- prilikom graenja povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova radnicima koji ispunjavaju
propisane uvjete nomenklature zanimanja za izvoenje tih radova, odnosno obavljanja tih poslova;
- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o nainu odravanja graevine, odnosno zahvata u
prostoru.
(6) Izvoa imenuje voditelja graenja, a u sluaju da izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih
radova. Voditelj graenja, odnosno voditelj radova odgovoranje za provedbu uvjeta iz stavka (5) ovog
lanka.
(7) Voditelj graenja i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inenjer sa najmanje tri godine
radnog iskustva ili inenjer sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima graenja i poloenim
strunim ispitom, zaposlen u stalnom radnom odnosu kod izvoaa.
(8) Izuzetno od odredbi prethodnog stavka, kadaje investitor fizika osoba koja gradi za svoje potrebe
graevinu, voditelj graenja za stambenu zgradu ili stambeno-poslovnu zgradu korisne povrine do 300 m2,
moe biti i osoba sa viom ili srednjom strunom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima
graenja ili nadzora, te sa poloenim strunim ispitom.
lanak 95.
(Nadzor)
(1) Nadzor nad graenjem u ime investitora, moe obavljati pravna osoba registrirana za poslove
projektiranja i/ili graenja, uz uvjet da u radnom odnosu ima uposleno najmanje po jednog diplomiranog
inenjera sa najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom za svaku vrstu radova za
koje obavlja nadzor (graevinsko-zanatski, konstruktivni, elektro, mainski itd.), ili da, ukoliko nema uposlene
diplomirane inenjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, osigura angairanje diplomiranih inenjera
sa najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom, sklapanjem poslovnih ugovora sa
pravnim ili fizikim osobama registriranim za poslove projektiranja i/ili graenja.
(2)Pravna osoba iz stavka (1) ovog lanka imenuje nadzorne inenjere za konkretni projekt koji moraju
ispunjavati uvjete iz stavka (1) ovog lanka,
(3)Nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu nadzora nad graenjem, koji se provodi u ime
investitora.
(4)Ovisno o sloenosti graevine, pravna osoba koja obavlja nadzor nad graenjem u ime investitora,
moe formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inenjera i
odgovoranje za usklaivanje rada nadzornog tima.
Stranica 29 od 53

(5)Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravna osobaje duna dostaviti Ministarstvu,
odnosno nadlenoj opinskoj slubi.
(6)Nadzor nad graenjem investitor ne moe povjeriti istoj pravnoj osobi kojojje povjerio graenje svoje
graevine.
lanak 96.
(Obveze nadzornog inenjera)
(1) U provoenju nadzora nadzorni inenjer duanje:
- utvrditi usklaenost iskolenja graevine sa zapisnikom o iskolenju graevine i projektom;
- provjeriti i utvrditi gradi li se sukladno odobrenju za graenje, tehnikoj dokumentaciji i ovom zakonu;
- provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme sukladan zahtjevima projekta,
uvjetima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima, vaeim tehnikim propisima i
standardima, te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i dokumentima;
- biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta ugraenog materijala kao i u svim fazama testiranja
nosivog sklopa graevine;
- potvrditi urednost izvoenja radova potpisivanjem graevinskog dnevnika, te kontrolirati graevinsku
knjigu, potpisivati obraunske situacije i sve eventualne izmjene u tehnikoj dokumentaciji;
- napisati izvjee investitoru o obavljenom nadzoru nad graenjem graevine.
(2)Nadzorni inenjer, ako nisu ispunjeni zahtijevani uvjeti, odgovoran je za provedbu potrebnih mjera.
Nadzorni inenjer duan je pravovremeno obavijestiti investitora o svim nedostacima, odnosno
nepravilnostima koje uoi tokom graenja.
(3)Nadzorni inenjer duan je pravovremeno obavijestiti urbanistiko-graevinskog inspektora o svim
nedostacima, odnosno nepravilnostima koje je uoio tokom graenja, a koje investitor ili izvoa radova nisu
htjeli otkloniti na temelju njegovog upozorenja.
lanak 97.
(Struni ispiti)
Inenjeri iz oblasti urbanizma, arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike, mainstva i prometa koji
obavljaju poslove projektiranja, revizije projekta, graenja, nadzora nad graenjem i odravanju graevine,
moraju imati poloen struni ispit sukladno propisima.
IV. TEHNIKA DOKUMENTACIJA GRAEVINE ILI ZAHVATA U PROSTORU
lanak 98.
(Tehnika dokumentacija)
Tehnika dokumentacija graevine ili zahvata u prostoru, prema redoslijedu izrade dijeli se na sljedee
vrste projekata:
- idejno rjeenje
- idejni projekt,
- glavni projekt,
- izvedbeni projekt,
- projekt izvedenog stanja.
lanak 99.
(Idejno rjeenje i idejni projekt)
(1) Idejno rjeenje je skup meusobno usklaenih nacrta kojima se daju osnove, presjeci, izgledi i gabariti
(horizontalni i vertikalni) graevine, te prikaz smjetaja graevine u prostoru. Idejno rjeenje sadri obrazloenje ideje i
kratak tehniki opis sa osnovnim tehnikim pokazateljima
(2) Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i drugih priloga kojima se daju najvanija
oblikovno-funkcionalna rjeenja graevine, te prikaz smjetaja graevine u prostoru.
(3) Idejni projekt sadri tehniki opis sa dokaznicom povrina, situaciono rjeenje graevine u prostoru,
odgovarajuu grafiku dokumentaciju za razradu tehnike dokumentacije, te grubi predmjer radova,
materijala i opreme (po potrebi).
(4) Idejni projekt, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, moe sadravati i druge nacrte i
priloge ako su oni znaajni za utvrivanje urbanistiko-tehnikih uvjeta za podruja graenja koja nisu
obuhvaena odgovarajuim detaljnim planskim dokumentom, kao i drugih uvjeta za izradu glavnog projekta
(opis tehnolokog procesa, tehnoloki nacrti, opis primjene odreene tehnologije graenja, procjena
trokova, preliminarna procjena utjecaja na okolicu i sl.).
Stranica 30 od 53

lanak 100.
(Glavni projekt)
(1)Glavni projekt je skup meusobno usklaenih faza projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine, prikaz smjetaja graevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, drugih
zahtjeva predvienih ovim zakonom, posebnim propisima, normama i tehnikim standardima.
(2)Na temelju glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje, izvode radovi, vri inspekcijski nadzor,
tehniki pregled, te izdaje odobrenje za upotrebu graevine.
(3)Glavni projekt, ovisno od tehnike strukture graevine, moe biti izraen izjednog ili vie dijelova faza i obvezno sadri:
- naziv i registraciju pravne osobe koja vri projektiranje,
- urbanistiku suglasnost ili lokacijsku informaciju,
- popise odgovornih projektanata za sve dijelove projekta,
- projektni zadatak ovjeren od strane investitora,
- ope i posebne uvjete, standarde, norme i propise za objekt ili zahvat,
- tehniki opis za sve radove sa dokaznicom povrina,
- termiki proraun konstrukcije objekta,
- predmjer radova, materijala i opreme,
- arhitektonski projekt,
- projekt konstrukcije,
- projekt instalacija vodovoda i kanalizacije,
- projekt elektro instalacije,
- projekt mainskih instalacija,
- tehnoloki projekt,
- projekt vanjskog ureenja,
- projekt zatite prirodne sredine, ako se radi o namjeni graevine koja je posebnim pravilnikom
definirana kao djelatnost koja moe ugroziti okolicu,
- elaborat o inenjersko - geolokim istraivanjima,
- elaborat zatite od poara,
- elaborat zatite na radu,
- elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere
odlaganja,
- i drugo ovisno od vrste graevine.
(4) Arhitektonski projekt iz stavka (3) ovog lanka sadri:
- situaciono rjeenje uraeno na geodetskoj podlozi sa naneenim granicama i brojevima katastarskih
estica,
- sve osnove/tlocrte objekta,
- karakteristine podune i poprene presjeke,
- sve fasade objekta,
- sheme stolarije, bravarije i staklarije,
- karakteristine detalje,
- ostale potrebne nacrte.
(5) Za predfabricirane dijelove graevine i opreme, koji imaju certifikat ili atest o usklaenosti ili za kojeje
na neki drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni prema vaeim standardima, to nije potrebno
ponovo dokazivati u glavnom projektu. Navedeni dokaz kao prilogje sastavni dio projekta.
(6) Glavni projekt na temelju kojeg je izgraena odreena graevina, moe se upotrijebiti za graenje
takve graevine na drugoj lokaciji ako su s time suglasni investitor i projektant koji
je izradio taj projekt pod uvjetom prilagoavanja tog projekta urbanistiko-tehnikim uvjetima, graevinskoj
parceli,
prikljucima
na
objekte
i
ureaje
komunalne
infrastrukture
i
geomehanikom
izvjeu za drugu lokaciju, uz potivanje autorskih prava reguliranih posebnim zakonom.
(7) Glavni projekt se radi u minimalnoj razmjeri 1:100
lanak 101.
(Izvedbeni projekt)
(1)Izvedbeni projektje skup meusobno usklaenih projekata kojima se detaljnije razrauje i dopunjuje
izvedbenim detaljima odobreni glavni projekt u svrhu izvoenja radova.
(2)Izvedbeni projekt mora biti izraen sukladno glavnom projektu i uvjetima za graenje datim u
odobrenju za graenje, te mora sadravati detaljne crtee i njihove tekstualne opise, ime se graevina
potpuno definira za gradnju. Izvedbeni projekt sadri detaljnije opise, planove oplate, nacrte armature, nacrte
detalja i druge nacrte, te sve potrebne raunske provjere.
(3)Na temelju izvedbenog projekta pristupa se graenju graevine, vri se inspekcijska kontrola
graenja, tehniki pregled izvedenih radova, te izdavanje odobrenja za upotrebu graevine.
Stranica 31 od 53

(4)Ukoliko izvedbeni projekt ne radi projektant glavnog projekta, investitorje duan projektantu glavnog
projekta dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere njegove usklaenosti s glavnim projektom i uvjetima datim u
odobrenju za graenje.
(5)Projektant glavnog projekta duanje odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti
inspekciju da izvedbeni projekt koji mu je dostavljen na ovjeru, nije izraen sukladno odredbama ovoga
zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravila struke.
(6)Izvedbeni projekt mora biti pregledan i od strane izvoaa i od strane nadzora, koji su direktno,
zajedno sa projektantom izvedbenog projekta, odgovorni za njegovu usklaenost sa glavnim projektom i
odobrenjem za graenje.
(7)Izvedbeni projekt radi se u minimalnoj razmjeri 1:50, a nacrti detalja u razmjeri 1:20, 1:10, 1:5, u
ovisnosti od obuhvata i vrste detalja.
lanak 102.
(Projekt izvedenog stanja)
(1)Projekt izvedenog stanja je skup meusobno usklaenih projekata koji se rade kada se u toku
izvoenja radova na graevini vre izmjene i to za one radove i dijelove graevine na kojima je dolo do
izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekt, a koje su bile odobrene od strane projektanta i nadzornog
organa, a da nisu u suprotnosti sa odobrenjem za graenje.
(2)Projekt izvedenog stanja radi se kao dodatak glavnom ili izvedbenom projektu u vidu posebne knjige
samo za izmijenjene dijelove u odnosu na glavni ili izvedbeni projekt.
(3)U sluaju da se tokom graenja nisu dogodile nikakve izmjene u odnosu na glavni, odnosno
izvedbeni projekt, izvoa i nadzor potvruju i ovjeravaju na glavnom, odnosno izvedbenom projektu, daje
izvedeno stanje identino saprojektiranim.
(4)Projekt izvedenog stanja radi se u istom mjerilu kao i izvedbeni projekt.
lanak 103.
(Projekt tehnologije i organizacije graenja)
(1) Projekt tehnologije i organizacije graenja se izrauje za obimne i sloene graevine ili u sluaju
posebnih uvjeta graenja (ogranien prostor, nova tehnologija rada, poveana opasnost na radu, izraeni
utjecaji na okolinu i sl.).
(2) Obveza izrade projekta tehnologije i organizacije graenja definira se lokacijskom informacijom,
odnosno urbanistikom suglasnou. U tom sluaju, projekt tehnologije i organizacije graenja izrauje
projektant uporedo sa glavnim projektom, a investitor prilae oba projekta uz zahtjev za odobrenje za
graenje. U sluaju da se posebno trai odobrenje za pripremne radove, onda se projekt tehnologije i
organizacije prilae uz zahtjev.
(3)Izuzetno, obveza izrade projekta tehnologije i organizacije moe da se propie odobrenjem za
graenje, a provjeru postojanja i kontrolu sadraja projekta vri nadleni urbanistiko-graevinski inspektor
prilikom prvog, obveznog inspekcijskog pregleda na gradilitu.
(4)Projekt iz stavka (3) ovog lanka izrauje odabrani izvoa radova. Izuzetno, tehnoloka rjeenja tehnologiju graenja daje projektant glavnog projekta, ukoliko se radi o novoj odnosno specifinoj tehnologiji.
(5) Projekt tehnologije i organizacije graenja sadri:
- analizu svih uvjeta graenja,
- prijedlog moguih tehnologija graenja,
- specifikacije potrebnih resursa,
- vremenski plan graenja,
- projekt tehnikog opremanja i ureenja gradilita,
- analizu rizika i elaborat zatite na radu prilikom izgradnje,
- procjenu utjecaja i elaborat otklanjanja i smanjenja utjecaja na okolicu prilikom izgradnje.
lanak 104.
(Dokumentacija kontrole kvaliteta)
(1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ine svi projekti i planovi kontrole kvaliteta materijala, kontrole
montae, kontrole utezanja i sl., atesti i certifikati ugraenog materijala, rezultati zavrnih mjerenja i testova
koji su provedeni sukladno posebnim tehnikim propisima i propisima donesenim na temelju zakona, te
sukladno vaeim standardima.
(2) Investitor je duan dostaviti na uvid svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji prilikom tehnikog
pregleda objekta.
lanak 105.
(Oznaavanje i uvanje tehnike dokumentacije)
(1) Investiciono-tehnika dokumentacija mora imati:
Stranica 32 od 53

naziv, naslov i registraciju pravne osobe koja vri projektiranje,
naziv graevine,
podatke o investitoru,
oznaku ili broj projekta,
vrstu tehnike dokumentacije,
naziv nacrta,
mjerilou kojemje nacrt izraen,
datum izrade,
ime i potpis odgovornog projektanta,
peat i ovjeru od strane pravne osobe koja je izradila investiciono-tehniku dokumentaciju,
dokaz o poloenom strunom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza
projekta
- poseban akt sa potpisima odgovornih projektanata kao dokaz daje izvreno usklaivanje svih faza
projekta.
-
(2) Ovjerom projekta iz stavka (1) ovog lanka pravna osoba koja je izradila projekt potvruje da je
projekt kompletan, njegovi dijelovi meusobno usklaeni, kao i da je usklaen sa odredbama
ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih na temelju drugih zakona i pravila
struke.
(3)Projekti i svi njegovi dijelovi moraju biti uvezani i numerirani po redoslijedu, na nain da se
onemogui zamjena sastavnih dijelova.
(4)U svaki projekt mora biti uvezan akt o registraciji pravne osobe koja je izradila projekt, dokaz o
poloenom strunom ispitu projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza projekta. Uz projekt
treba biti priloeno zbirno izvjee o reviziji projekta.
(5)Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koja izdaje odobrenje za graenje i odobrenje za
upotrebu, duna je da trajno, odnosno za vrijeme dok graevina postoji, uva tehniku dokumentaciju na
temelju koje je izdato odobrenje za graenje, sa ucrtanim svim izmjenama i dopunama koje su se dogodile u
toku gradnje.
(6)Investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik, obvezan je uvati kompletnu dokumentaciju sve dok
graevina postoji.
(7)Pravna osoba kojaje izradila projekt obveznaje uvati istu u vremenu od najmanje 10 godina nakon
izgradnje graevine.
lanak 106.
(Revizija projekta)
(1)Revident koji vri reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta, ovisno o vrsti graevine, mora
obaviti reviziju u pogledu:
- suglasnosti s projektnim zadatkom,
- formalne kompletnosti projekta,
- kvalifikacija glavnog i ostalih projektanata,
- usklaenosti projekta sa uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike suglasnosti,
- mehanike otpornosti i stabilnosti,
- zatite od buke i vibracija,
- utede energije i toplinske zatite,
- otpornosti na vanjske utjecaje i zatite od djelovanja na okolicu,
- zatite od poara i eksplozije,
- zatite na radu,
- eliminiranje arhitektonskih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
- drugih aspekata koji su specifini za pojedine graevine.
(2)Reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta investitor moe povjeriti samo revidentu koji
ispunjava uvjete predviene ovim zakonom.
(3) Samo pozitivna ocjena svih elemenata projekta koji su bili predmet revizije, omoguava prihvaanje
projekta i podnoenje zahtjeva za odobrenje za graenje, dok se, u suprotnom, projekt vraa
projektantu na doradu, prema primjedbama i uputama revidenta. Projektantje obvezan postupiti po
primjedbama i uputama revidenta i u tom smislu doraditi projekt u odreenom roku.
(4) Revizija glavnog, odnosno izvedbenog projekta nije potrebna ako se radi o graevinama i
zahvatima u prostoru koji su definirani lankom 109. stavak (1) ovog zakona, kao i za
stambene objekte razvijene bruto povrine do 300 m2 i jednostavne poljoprivredne objekte razvijene bruto
povrine do 400 m2.
Stranica 33 od 53

lanak 107.
(Nostrifikacija projekta)
(1)Nostrifikacija projektaje postupak utvrivanja usklaenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta
uraenog u inozemstvu s odredbama ovog zakona, tehnikim propisima, normama i pravilima struke iz
podruja graevinarstva.
(2)Nostrifikaciju projekta vri pravna osoba registrirana za poslove projektiranja (u daljem tekstu:
ovlatena pravna osoba), koja ima u radnom odnosu uposlene diplomirane inenjere za sve dijelove projekta
s najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju istih ili slinih graevina s poloenim strunim
ispitom, ili da, ukoliko nema uposlene diplomirane inenjere za sve dijelove projekta, osigura poslovnim
ugovorima angairanje pravne osobe registrirane za obavljanja djelatnosti projektiranja koja ispunjavanja te
uvjete.
(3)Ovlatena pravna osoba duna je izvriti prijevod projekta na bosanski, hrvatski ili srpskijezik.
Doputenaje izrada dvojezinih dijelova projekta, kako bi se mogao uporediti prijevod sa izvornikom kao i
radi racionalnosti izrade grafikih dijelova projekta.
(4)Ovlatena pravna osoba u postupku nostrifikacije projekta izrauje izvjee o nostrifikaciji koje sadri
potvrdu o nostrifikaciji, a po potrebi i dokumente iz stavka (6) ovog lanka.
(5)Potvrda o nostrifikaciji je isprava kojom se potvruje da je projekt izraen u inozemstvu usklaen sa
zakonom i bosanskohercegovakim propisima iz podruja graevinarstva.
(6)Ako se u projektu izraenom u inozemstvu primjenjuju odredbe inozemnih propisa i/ili normi,
ovlatena pravna osoba mora navesti i odgovarajue bosanskohercegovake propise i/ili norme.
(7)Ako bosanskohercegovakih propisa i/ili normi nema, ovlatena pravna osoba u izvjeu o
nostrifikaciji mora priloiti upotrijebljene inozemne propise i/ili norme, kao i njihov prijevod na bosanski,
hrvatski ili srpskijezik.
(8) Izvjee o nostrifikacijije sastavni dio projekta.
(9) Ovlatena pravna osoba koja je izvrila nostrifikaciju projekta, moe izvriti kontrolu ili dopunu istog.
(10) Ovjerom projekta iz stavka (1) ovlatena pravna osoba, odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta,
odnosno usklaivanje projekta s ovim zakonom, posebnim zakonima i bosanskohercegovakim propisima iz
podruja graevinarstva i drugih podruja projekta.
V. ODOBRENJE ZA GRAENJE
lanak 108.
(Odobrenje za graenje)
(1) Investitor moe pristupiti graenju graevine samo na temelju odobrenja za graenje, osim u
sluajevima iz lanka 109. ovog zakona.
(2) Odobrenje za graenje se izdaje za graenje cijele graevine, odnosno dijela graevine koja ini
tehniko-tehnoloku cjelinu.
lanak 109.
(Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za graenje)
(1) Odobrenje za graenje nije potrebno za:
pomone graevine namijenjene redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za
koju je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva:
individualne garae, spremita,
2
drvarnice bruto povrine do 18 m i visine sljemena do 3 m,
3
nadstrenice, bunare za vodu, cisterne za vodu zapremine do 10 m ,
3
septike jame zapremine do 10 m ;
2
staklenik za bilje bruto povrine do 30 m i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog terena;
2
montane objekte i kioske povrine do 12 m ;
djeija igralita i temelje stabilnih djeijih igraaka;
nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom saobraaju;
2
reklamne panoe povrine do 12 m ;
sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom povrinom oslonjeni na tlo (igralita za tenis, nogomet i slino);
radove na stubitima, hodnicima i si., na promjeni pristupa graevini i unutar graevine radi omoguavanja
nesmetanog
pristupa i kretanja u graevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima;
radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu sa namjenom graevine;
spomen-obiljeja.
(2) Radovi iz stava (1) ovog lana mogu se izvoditi bez odobrenja za graenje jedino ako su prethodno rijeeni imovinsko pravni odnosi i dobivena lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost.
Stranica 34 od 53

(3)Radovi iz stava (1) ovog lana podlijeu tehnikom pregledu od strane nadlene opinske slube, na osnovu ega se
izdaje rjeenje o zavrenoj graevini.
(4) Odobrenje za graenje, kao ni urbanistika saglasnost, odnosno lokacijska informacija nisu potrebni za sljedee
zahvate:
radove redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji se mogu smatrati radovima tekueg odravanja;
graenje individualne ili porodine grobnice, u skladu sa propisanim lokalnim standardima;
ureenje okunice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva
graenje: ograda prema susjedima, staza ili platoa, zidova visine do 0,8 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka
2
2
povrine do 20 m , vrtnog ognjita povrine do 1,5 m i visine do 3 m;
postavljanje plastenika namijenjenih iskljuivo poljoprivrednoj proizvodnji;
kablovske i zrane prikljuke na niskonaponsku, PTT i CATV mreu, kao i prikljuke graevina sa vaeim
odobrenjem za graenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin).
(5) U graenju graevina i izvoenju radova iz stavova (1) i (4) ovog lana investitor i izvoa duni su se pridravati svih
propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje.
lanak 110.
(Posebni sluajevi graenja)
(1)U sluaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih
dogaaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za graenje mogu se graditi one
graevine koje slue spreavanju ili zatiti od djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju tetnih posljedica.
(2)Graevine iz stavka (1) ovog lanka moraju se ukloniti kada prestane potreba njihovog koritenja.
Ako je potrebno da ta graevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribavati odobrenje za
graenje u roku od est mjeseci po prestanku potrebe njenog koritenja.
(3)Kod obnove oteenih graevina, stupanj oteenja svih graevina utvruje struna komisija za
procjenu tete koju ine strune osobe graevinske, arhitektonske, elektro i po potrebi mainske struke, koje
imenuje nadlena opinska sluba ili se koristi nalaz vjetaka odgovarajue struke.
(4)Izlaskom na lokaciju oteene graevine, struna komisija iz stavka (3) ovog lanka utvruje strunim
nalazom i miljenjem stupanj oteenja graevine kao i potrebne radnje koje treba izvriti prije sanacije
graevine, ukljuujui i izradu tehnike dokumentacije.
(5) U sluaju da konstruktivni elementi graevine zbog djelovanja iz stavka (1) ovog lanka nisu
oteeni, graevina se moe vratiti u prvobitno stanje sukladno odobrenju za graenje na temelju kojeg je
izgraena.
(6) Ukoliko struna komisija utvrdi da se radi o veim oteenjima konstruktivnih dijelova graevine,
nadleni organ e od investitora zahtijevati da priloi tehniku dokumentaciju za sanaciju graevine i ateste o
izvrenim ispitivanjima konstrukcije graevine. U tom sluaju nadlena opinska sluba na temelju priloene
dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklaeno sa odobrenjem za graenje na temelju
kojeg je graevina izgraena.
(7) U sluaju iz stavka (6) ovog lanka odobrenjem za graenje utvrdit e se i obveza pribavljanja
odobrenja za upotrebu sanirane graevine.
(8) Kada se radi o graevinama koje su potpuno unitene, ponovno graenje iste graevine na istom
lokalitetu moe otpoeti po pribavljanju novog odobrenja za graenje, koje se izdaje na temelju dokaza o
vlasnitvu unitene graevine, prvobitno izdatog odobrenja za graenje i glavnog projekta nove graevine.
lanak 111.
(Odobrenje za rekonstrukciju graevine)
Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje ako namjerava izvriti rekonstrukciju, dogradnju ili
nadogradnju postojee graevine.
lanak 112.
(Organi nadleni za izdavanje odobrenja za graenje)
Odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, koja je izdala lokacijsku
informaciju, odnosno urbanistiku suglasnost.
lanak 113.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje podnosi investitor Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi iz lanka 112. ovog zakona.
(2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae se:
- lokacijska informacija, odnosno urbanistika suglasnost,
- dokaz o pravu graenja na predmetnoj lokaciji,
- BRISANA 15/13 zapisnik o iskolavanju graevine,
Stranica 35 od 53

- tri primjerka glavnog projekta,
- pisano izvjee o obavljenoj reviziji glavnog projekta, osim u sluajevima iz lanka 106, stavak 4.
- pisano izvjee i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lanka 107. ovog zakona,
- okolinska dozvola sukladno lanku 64. stavak (2),
- elaborati o istranim radovima ako su podaci iz njih posluili za izradu glavnog projekta, te tehnoloki
elaborat akoje potreban,
- dokaz o uplati administrativne takse,
- drugi prilozi odreeni posebnim zakonima.
lanak 114.
(Dokaz o pravu graenja)
Dokazom o pravu graenja iz lanka 113. stavak (2) ovog zakona smatra se:
- izvod iz zemljine knjige,
- ugovor na temelju kojeg je investitor stekao pravo vlasnitva, ili odluka nadlenih organa na temelju
kojihje investitor stekao pravo graenja ili pravo koritenja,
- ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom nekretnine, ijije cilj zajedniko graenje,
- ugovor o koncesiji sklopljen sa nadlenim organom kojim koncesionar-investitor stie pravo graenja,
- pisana i ovjerena suglasnost za planiranu izgradnju svih suvlasnika nekretnine,
lanak 115.
(Postupak izdavanja odobrenja za graenje)
(1)U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.
(2) Odobrenje za graenje je upravni akt koji izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba u
roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim
zakonom, te uvjeti iz lokacijske informacije, odnosno iz urbanistike suglasnosti.
(3) Kada Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti
uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje, duno je o tome pismeno obavijestiti investitora, u roku od 8
dana od dana podnoenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni.
(4) U sluajevima kada sukladno odredbama ovog zakona, po lanku 106. stavak (4) revizija glavnog
projekta nije obvezna, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koji izdaju odobrenje za graenje
duni su utvrditi da li je projekt kompletan, uraen sukladno urbanistiko-tehnikim uvjetima i od strane
pravne osobe registrirane za poslove projektiranja.
(5) Prije izdavanja odobrenja za graenje, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba je duna
utvrditi da li je glavni projekt izraen sukladno uvjetima datim u lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj
suglasnosti, odnosno urbanistiko tehnikim uvjetima propisanim zakonom.
(6) U postupku izdavanja odobrenja za graenje, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba kao
prethodno pitanje rjeava naknadu za ureenje graevinskog zemljita, te naknadu za pogodnost
graevinskog zemljita. Po prijemu kompletnog zahtjeva, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba je duna utvrditi iznose spomenutih naknada i izdati rjeenje investitoru u roku od 10 dana o
obvezi i uvjetima plaanja tih naknada. Investitor je duan da u roku od 10 dana po prijemu rjeenja dostavi
dokaze da su plaeni trokovi ureenja graevinskog zemljita, naknada za pogodnost graevinskog
zemljita ili kopiju ugovora sa nadlenom opinskom slubom o plaanju iznosa na rate.
lanak 116.
(Sadraj odobrenja za graenje)
(1) Rjeenje o odobrenju za graenje sadri:
- podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjeditem,
odnosno adresom);
- podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti
graevine, sa oznakom lokacije (katastarska parcela, naselje, naziv ulice, broj i sl.);
- naziv glavnog projekta sa nazivom pravne osobe koja je izradila glavni projekt;
- izjavu daje glavni projekt sastavni dio odobrenja;
- period za koji odobrenje vai;
- obvezu investitora da prijavi poetak izvoenja radova organu koji izdaje odobrenje i nadlenoj
graevinskoj inspekciji osam dana prije otpoinjanja radova;
- druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i graevinu.
(2)Nadleni organ duan je poslati kopiju odobrenja za graenje nadlenoj inspekciji.
(3)Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, duno je kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj
opinskoj slubi na ijoj se teritoriji gradi graevina.
Stranica 36 od 53

(4)Glavni projekt je sastavni dio odobrenja za graenje, to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno
potpisom slubenika i peatom Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube kojaje to odobrenje izdala.
lanak 117.
(Odbijanje zahtjeva za izdavanja odobrenja za graenje)
Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje e se odbiti:
- ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za graenje,
- ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi da glavni projekt nije usklaen sa
lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom suglasnou;
- ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj parceli ne podudara sa
glavnim projektom.
lanak 118.
(alba na rjeenje o odobrenju za graenje)
(1)Protiv rjeenja o odobrenju za graenje nadlene opinske slube, stranka moe izjaviti albu
Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
(2)Protiv rjeenja Ministarstva stranka moe izjaviti albu Komisiji za drugostupanjsko upravno
rjeavanje Vlade Kantona u roku od15 dana od dana prijema rjeenja.
lanak 119.
(Izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenje)
(1) Investitor je duan da podnese zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom
graenja namjerava da uini takve izmjene na graevini kojima se tehniki znaajno
odstupa od rjeenja u glavnom projektu, na temelju kojeg je izdato odobrenje za graenje, koje su u okvirima
uvjeta datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistikoj suglasnosti.
(2)Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uvjeta iz stavka (1) ovog lanka, postupak e se provesti na
nain propisan za izdavanje odobrenja za graenje.
(3)Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo
kakvih radova i zahvata na samoj graevini / gradilitu.
(4)Ako se u toku graenja promijeni investitor, novi investitor duanje u roku od 30 dana podnijeti
Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje.
(5)Novi investitor duanje uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloiti:
- vaee odobrenje za graenje
- dokaz o pravu graenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz daje stekao pravo vlasnitva na
graevini kojaje predmet izmjene odobrenja za graenje.
(6) Promjena investitora moe se zatraiti do izdavanja odobrenja za upotrebu.
lanak 120.
(Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu i odobrenje za dijelove te graevine)
(1) Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele graevine.
(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog lanka, na zahtjev investitora odobrenje za graenje moe se
izdati i za dijelove graevine koji predstavljaju funkcionalni ili tehnoloki dio sloene graevine.
(3) Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje prema odredbi stavka (2) ovog
lanka, investitor je duan dobiti naelno odobrenje za cijelu graevinu.
(4)Naelnim odobrenjem, po zahtjevu investitora, odreuju se dijelovi graevine za koje e se izdavati
pojedinana odobrenja za graenje te redoslijed njihovog izdavanja.
(5)Uz zahtjev za izdavanje naelnog odobrenja za sloenu graevinu prilae se:
- lokacijska informacija ili urbanistika suglasnost za cijelu sloenu graevinu,
- izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele sloene graevine i susjednih graevina,
odnosno za graevine koje se grade na veem podruju situacija se moe prikazati na geodetskoj
podlozi u odgovarajuem mjerilu,
- tri primjerka idejnog projekta cijele sloene graevine (dva primjerka projekta u analognoj formi, a
jedan primjerak u digitalnoj formi),
- popis dijelova graevine zakoje e se izdavati pojedinana odobrenja za graenje i redoslijed
podnoenja zahtjeva,
- okolinska dozvola, ako sloena graevina spada u graevine i procese za kojeje to propisano,
- suglasnosti pribavljene u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike suglasnosti
za predmetnu graevinu,
- dokaz o uplati administrativne takse,
- drugi nacrti i podaci u ovisnosti od sloenosti graevine.
Stranica 37 od 53

(6)Idejni projekt cijele sloene graevine iz stavka (5) ovog lanka pored dijelova iz lanka 99. ovog
zakona, treba da sadri i shemu tehnolokog procesa sa naznakom opreme i njenim karakteristikama.
(7)Idejni projekt iz stavka (6) ovog lanka sastavni je dio naelnog odobrenja to na njemu mora biti
naznaeno i ovjereno potpisom slubenika i peatom Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube.
(8)Uz zahtjev iz stavka (5) ovog lanka moe se umjesto idejnog projekta priloiti glavni projekt cijele
sloene graevine.
(9)Na postupak izdavanja naelnog odobrenja za graenje sloene graevine i dijela sloene graevine
primjenjuju se odredbe ovog zakona propisane za postupak izdavanja odobrenja za graenje.
(10)Naelno odobrenje za sloenu graevinu na temelju koje se izdaju odobrenja za graenje za
dijelove graevine, prestaje vaiti u roku od pet godina od njegove pravosnanosti. Vaenje naelnog
odobrenja za graenje moe se produiti zajo dvije godine ako se nisu promijenili urbanistiko-tehniki
uvjeti i ako je za najmanje jedan dio sloene graevine izdato odobrenje za upotrebu.
(11)Odobrenje za graenje za dijelove sloene graevine se izdaje na zahtjev investitora, uz koji se
prilae sljedee:
- kopija naelnog odobrenja za graenje sloene graevine,
- geodetski snimak - plan s ucrtanom situacijom cijele sloene graevine i naznakom dijela sloene
graevine za koju se trai odobrenje za graenje,
- dokaz o pravu graenja,
- tri primjerka glavnog projekta dijela sloene graevine (dva primjerka projekta trebaju biti u analognoj
formi, a jedan primjerak u digitalnoj formi),
- pisano izvjee o obavljenoj reviziji glavnog projekta,
- pisano izvjee i potvrdu o izvrenoj o nostrifikaciji u sluajevima iz lanka 107. ovog zakona,
- dokaz o uplati administrativne takse za trokove postupka.
lanak 121.
(Odobrenje za pripremne radove)
(1)U sluaju kompleksnih i dugotrajnih projekata izgradnje koji zahtijevaju obimne i sloene pripreme,
kao i u sluaju posebnih prostornih uvjeta i ogranienja, investitor moe podnijeti zahtjev za izdavanje
odobrenja za pripremne radove za potrebe tehnikog ureenja gradilita prije nego to dobije odobrenje za
graenje, za ta postoje sve potrebne pretpostavke.
(2)Investitor ne smije otpoeti radove vezane za samu graevinu bez odobrenja za graenje.
(3)Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove, investitor je duan priloiti:
- kopiju lokacijske informacije, odnosno pravosnane urbanistike suglasnosti;
- dokaz o pravu graenja sukladno lanku 114. ovog zakona;
- projekt tehnologije i organizacije graenja, sukladno lanku 103. ovog zakona.
- potrebne suglasnosti nadlenih institucija za privremene gradiline prikljuke na komunalnu
infrastrukturu i javni put;
- odobrenje nadlenog organa za privremeno zauzimanje i koritenje javne povrine, ukoliko se radi o
takvom sluaju.
(4) Rok za izdavanje odobrenja za pripremne radove na gradilituje 30 dana od dana prijema potpunog
zahtjeva.
(5) Odobrenjem za pripremne radove iz stavka (4) ovog lanka mora se odrediti rok u kome se
graevine izgraene na temelju odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti.
(6) Obavljanje pripremnih radova istranog karaktera (prethodne studije, geoloka, geomehanika
istraivanja, prikupljanje podataka za projektiranje i sl.) izvode se na temelju lokacijske informacije, odnosno
urbanistike suglasnosti i dokaza o pravu graenja iz lanka 114. ovog zakona.
lanak 122.
(Odobrenje za graenje za privremene graevine)
(1) Graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremene graevine koje e se koristiti
due od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na temelju odobrenja za graenje za
privremene graevine.
(2) Odobrenjem za graenje iz stavka (1) ovog lanka investitoru se odreuje rok u kojemje duan o
svom troku ukloniti privremenu graevinu, a najdue u roku do jedne godine.
Stranica 38 od 53

lanak 123.
(Prestanak vaenja odobrenja za graenje)
(1)Odobrenje za graenje prestaje vaiti ako se sa radovima na graevini za kojuje izdano odobrenje za
graenje ne zapone u roku odjedne godine od dana pravosnanosti odobrenja.
(2) Vaenje odobrenja za graenje moe se posebnim rjeenjem, po zahtjevu investitora, produiti za
jo jednu godinu ako se nisu promijenili uvjeti prema kojima je izdano ranije odobrenje za graenje.
(3) Zahtjev iz stavka (2) ovog lanka investitor mora podnijeti Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj
slubi koja je izdala ranije odobrenje za graenje, najmanje 15 dana prije prestanka vaenja tog odobrenja.
VI. GRADILITE
lanak 124.
(Prijava graenja)
(1) Investitor je duan da Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi, koja mu je izdala odobrenje
za graenje, kao i nadlenoj inspekciji pismeno prijavi poetak radova, najkasnije u roku od osam dana prije
poetka radova.
(2) Nadlena inspekcija je duna da planira i izvri prvi inspekcijski pregled na gradilitu u roku od 10
dana od dana prijave poetka radova, kako bi provjerila ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta za poetak
gradnje.
lanak 125.
(Iskolavanje)
(1)Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine sukladno uvjetima datim u odobrenju za
graenje i na temelju glavnog ili izvedbenog projekta.
(2)Iskolavanje graevine vri organ nadlean za katastar ili pravno lice registrovano za obavljanje geodetske
djelatnosti. O iskolavanju se sainjava elaborat, a kopije se dostavljaju investitoru, nadlenom organu i
nadlenoj inspekciji.
(3)Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolavanja odgovara osoba kojaje izvrila iskolavanje, po opim
pravilima o naknadi tete.
(4)Nadlena inspekcijaje duna odmah, na poziv investitora, uz obavezno prisustvo osobe iz stavka (2)
ovog lanka, provjeriti da lije stvarni poloaj graevine u prostoru i iskop temelja graevine uraen sukladno
elaboratu o iskolavanju, te odobriti nastavak radova.
lanak 126.
(Ureenje gradilita)
(1) Ureenje gradilita mora biti sukladno kantonalnom pravilniku koji donosi Ministarstvo.
(2)Konkretna rjeenja tehnikog ureenja i opremanja gradilita obrauju se u sklopu projekta
tehnologije i organizacije graenja.
(3)Sve privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni
graevinski i drugi materijal, otpad i sl. izvoa mora ukloniti odmah po zavretku graenja.
(4)Investitorje obvezan da, po zavretku graenja, zemljite na podruju gradilita kao i na prilazu
gradilitu dovede u stanje sukladno uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike suglasnosti i
odobrenja za graenje, a najkasnije do dana tehnikog pregleda graevine.
lanak 127.
(Dokumentacija na gradilitu)
Izvoa na gradilitu mora imati sljedeu dokumentaciju:
- rjeenje o upisu u sudski registar,
- akt o imenovanju odgovorne osobe (voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova),
- odobrenje za graenje i glavni projekt,
- ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama,
- graevinski dnevnik,
- graevinsku knjigu,
- akt investitora o imenovanju nadzornog organa,
- dokaz o ispitivanju i kvalitetu ugraenih materijala, proizvoda i opreme,
- elaborat o iskolenju graevine,
- nacrt (shema) organizacije gradilita.
Stranica 39 od 53

VII. ODOBRENJE ZA UPOTREBU
lanak 128.
(Odobrenje za upotrebu)
(1)Svaka izgraena graevina za koju se izdaje odobrenje za graenje smije se poeti koristiti odnosno
staviti u pogon, te izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon to Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba, izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu)
na temelju prethodno izvrenog tehnikog pregleda graevine.
(2)Izuzetno od stavka (1) ovog lanka za zahvate u prostoru definirane lankom 109. ovog zakona
izdaje se rjeenje o zavretku graevine nakon izvrenog tehnikog pregleda.
(3)Odobrenje za upotrebu moe se na zahtjev investitora izdati i za dio graevine prije dovretka
graenja cijele graevine:
- kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenja mosta za pristup gradilitu,
trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.),
- kada je u pitanju sloena graevina,
- kada se odreeni dio graevine moe privesti namjeni prije dovrenja cijele graevine.
(4) U sluaju sloene graevine, pojedina odobrenja za upotrebu dijelova graevine se izdaju prema
uvjetima odreenim naelnim odobrenjem, glavnim projektom i odobrenjem za graenje za taj dio
graevine. Nakon zavretka sloene graevine izdaje se jedinstveno odobrenje za upotrebu za cijelu
graevinu bez obzira na prethodno izdano jedno ili vie pojedinanih odobrenja za upotrebu za dijelove
sloene graevine.
lanak 129.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, investitor podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi, kojaje izdala odobrenje za graenje.
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog lanka investitor prilae:
- kopiju odobrenja za graenje, ukljuujui i eventualne izmjene i dopune, a za graevine i zahvate u
prostoru iz lanka 109. ovog zakona zapisnik o inspekcijskom pregledu prije poetka graenja,
- geodetski snimak graevine i parcele izraen na katastarskoj podlozi u analognom i digitalnom
obliku,
- pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima,
- pisano izvjee nadzora nad graenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova.
lanak 130.
(Tehniki pregled)
(1) Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina izgraena sukladno tehnikoj dokumentaciji na
temelju koje je izdato odobrenje za graenje, tehnikim propisima i normativima, kao i uvjetima za graevinu
utvrenim posebnim propisima.
(2) Tehniki pregled vri se po zavretku izgradnje objekta, odnosno nakon izvrenja svih radova
predvienih odobrenjem za graenje i glavnim, odnosno izvedbenim projektom.
(3) Ukoliko je u toku graenja dolo do manjih odstupanja koja ne podlijeu izmjeni i/ili dopuni odobrenja
za graenje, investitor je duan da za tehniki pregled pripremi i projekt izvedenog stanja.
(4) Tehniki pregled mora se obaviti u roku od najvie 30 dana od dana podnoenja potpunog zahtjeva
za odobrenje, ili najvie 20 dana od dana imenovanja komisije za tehniki pregled.
(5) Predsjednik komisije, u dogovoru sa investitorom, dogovara mjesto i termin tehnikog pregleda i
obavjetava lanove komisije.
(6) Predsjednik i lanovi komisije za tehniki pregled o izvrenom tehnikom pregledu sastavljaju
zapisnik u koji se unosi i miljenje svakog lana da li se izgraena graevina moe koristiti ili se moraju
otkloniti nedostaci, odnosno da se ne moe izdati odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik i svi
lanovi komisije.
(7) Predsjednik, odnosno lanovi komisije za tehniki pregled moraju obaviti tehniki pregled sukladno
odredbama ovog zakona i drugih propisa.
(8) Trokove obavljanja tehnikog pregleda, koji se utvruju za svaki konkretan sluaj na temelju
kriterija iz posebne odluke Vlade Kantona, odnosno opinskog naelnika, snosi investitor.
lanak 131.
(Komisija za tehniki pregled)
(1)Tehniki pregled obavlja komisija iz reda kvalifikovanih strunjaka koju rjeenjem, u roku od osam
dana od dana prijema potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, obrazuje Ministarstvo, odnosno
nadlena opinska sluba koja je izdala odobrenje za graenje.
Stranica 40 od 53

(2)Broj lanova komisije ovisi od vrste i sloenosti graevine i od vrsta radova koje komisija pregleda,
odnosno komisija mora imati pojednog strunog lana za svaku vrstu radova koje pregleda. Jedan od
lanova komisijeje predsjednik komisije i on koordinira rad.
(3)Izuzetno od stavka (2) ovog lanka komisiju za tehniki pregled zahvata u prostoru definiranog
lankom 109. ovog zakona, sainjavaju dvije osobe tehnike struke arhitektonskog ili graevinskog smjera
uposlene u organu koji je izdao lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku suglasnost, izuzev osoba koje
su uestvovale u postupku izdavanja istih.
(4) lanovi komisije mogu biti diplomirani inenjeri odgovarajue struke sa pet godina radnog iskustva,
poloenim strunim ispitom i iskustvom u projektiranju ili izvoenju graevina slinih izgraenoj graevini.
(5) U radu komisije ne mogu sudjelovati slubene osobe koje su uestvovale u postupku izdavanja
urbanistike suglasnosti i odobrenja za graenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehnike
dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad gradnjom.
(6) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koja imenuje komisije za tehniki pregled duna je
najmanje jednom u dvije godine objaviti javni oglas strunim osobama da dostave dokaze o ispunjavanju
uvjeta za uee u komisijama. Javni oglas mora biti objavljen najmanje ujednom dnevnom listu.
(7) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz oglasa iz stavka (6) ovog lanka vri struna komisija koju imenuje
odgovorna osoba Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube i sastavlja listu kvalifikovanih strunjaka.
lanak 132.
(Dunost investitora u postupku tehnikog pregleda)
(1)Investitor je duan osigurati prilikom tehnikog pregleda prisustvo svih sudionika u graenju, osigurati
uvjete za rad, te slobodan i neometan pristup svim dijelovima graevine uz potrebnu strunu asistenciju
nadzora i izvoaa.
(2)Investitor je duan, najkasnije osam dana prije tehnikog pregleda, komisiji za tehniki pregled
dostaviti na uvid i raspolaganje tokom njenog rada dokumentaciju na temelju koje je izgraena graevina,
odnosno izvedeni radovi:
- dokumentacijuizlanka129.,
- ostalu dokumentaciju definiranu posebnim propisima u ovisnosti od vrste graevine.
(3)Dokumentaciju iz stavka (2) ovog lanka komisija za tehniki pregled mora uredno vratiti investitoru
po okonanju svog rada.
lanak 133.
(Izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1)Odobrenje za upotrebu se izdaje u formi rjeenja prema Zakonu o upravnom postupku, na temelju
pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehniki pregled.
(2)Predsjednik komisije za tehniki pregled duan je da nakon obavljenog tehnikog pregleda zapisnik o
izvrenom tehnikom pregledu dostavi Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi najkasnije u roku od
osam dana po izvrenom tehnikom pregledu.
(3)Ukoliko je na temelju zapisnika iz stavka (2) ovog lanka utvreno da nema nedostataka ili da su
uoeni nedostaci otklonjeni, nadleni organ duan je u roku od sedam dana od dana prijema zapisnika, izdati
odobrenje za upotrebu.
(4)Ako su zapisnikom komisije za tehniki pregled utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti, Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba, donijet e zakljuak kojim se utvruje rok za otklanjanje nedostataka, a najdue 90
dana.
(5)Po uklanjanju nedostataka iz stavka (4) ovog lanka, investitor je duan obavijestiti nadleni organ,
podnijeti dokaze o otklanjanju nedostataka i zahtijevati ponovni tehniki pregled.
(6)U ponovnom tehnikom pregledu, koji moe obaviti i jedan lan komisije, pregledaju se samo oni
radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, o emu se sainjava zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni,
nadleni organ izdaje rjeenje o odobrenju za upotrebu u roku od sedam dana od dostave zapisnika o
ponovnom tehnikom pregledu.
BRISAN 15/13 (7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehnikog pregleda utvrdi i zapisniki konstatuje da
nedostaci nisu otklonjeni, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba u pismenoj formi obavjetava
investitora o novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ponovo
otklonjeni, donosi se rjeenje o odbijanju izdavanja odobrenja za upotrebu i o tome obavjetava nadlena
inspekcija.
BRISAN 15/13 (8) Ako se tehnikim pregledom utvrdi i zapisniki konstatuje da se nedostaci na graevini ne
mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, ivot ili zdravlje ljudi, okolicu,
promet ili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba e odbiti zahtjev za izdavanje
odobrenja za upotrebu.
(7)Ministarstvo, odnosno nadlena opinska slubaje duna poslati kopiju odobrenja za upotrebu
(10) Graevina za kojuje izdano odobrenje za upotrebu moe se upisati u zemljine knjige.
Stranica 41 od 53

lanak 134.
(Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit e se:
- ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje,
- ako su tokom graenja izvrene izmjene i/ili dopune na graevini koje podlijeu izmjeni i/ili dopuni
odobrenja za graenje, a da prethodno nije zatraena izmjena i/ili dopuna odobrenja kod Ministarstva,
odnosno nadlene opinske slube,
- ako zahtjev podnese osoba na koju nije izdato odobrenje za graenje, a da prethodno nije izvrena
izmjena odobrenja za graenje u smislu promjene imena investitora,
- ako se po zapisniku o tehnikom pregledu u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utjeu na
stabilnost i sigurnost graevine,
- ako se po zapisniku o tehnikom pregledu utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da
postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, ivot ili zdravlje ljudi, okolicu, promet ili susjedne
objekte.
(2) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, e o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za
upotrebu obavijestiti nadlenu inspekciju.
lanak 135.
(Rjeenje o zavretku graevine)
Rjeenje o zavretku graevine, te zahvata u prostoru za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za
graenje prema lanku 109. ovog zakona, izdaje se sukladno Zakonu o upravnom postupku i na temelju
pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehniki pregled u roku od30 dana.
lanak 136.
(Odobrenje za probni rad)
(1)Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba moe na temelju miljenja komisije za tehniki
pregled, za graevinu koja po svom tehnolokom procesu s obzirom na ugraene instalacije, opremu i
postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad.
(2)Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da je komisija za tehniki pregled utvrdila
da je graevina sagraena sukladno izdatom odobrenju za graenje i da putanje graevine u probni rad ne
ugroava ivot i zdravlje ljudi, okolicu i susjedne graevine.
(3)Probni rad graevine iz stavka (1) ovog lanka moe trajati najdue 12 mjeseci, a izuzetno, u
posebno sloenim tehnolokim procesima, probni rad se moe produiti zajo 12 mjeseci.
lanak 137.
(Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene graevine)
(1)Prije poetka koritenja postojee graevine kod promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje
za upotrebu za novu namjenu. Za izdavanje odobrenja za upotrebu kod promjene namjene graevine
shodno se primjenjuju lanci 128. do 134. ovog zakona.
(2)Zahtjev za odobrenje za upotrebu kod promjene namjene graevine mora sadravati:
-
kopiju odobrenja za graenje koja obuhvata radove u svezi sa promjenom namjene,

kopiju ranijeg odobrenja za upotrebu,
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima,
izvjee nadzora nad graenjem, sa potvrdom o kompletnosti radova u svezi sa promjenom
namjene.
lanak138.
(albeni postupak)
(1)Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rjeenja o

zavretku graevine nadlene opinske slube, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od15 dana.
(2)Protiv rjeenja Ministarstva stranka moe izjaviti albu Komisiji za drugostupanjsko upravno
rjeavanje Vlade Kantona u roku od15 dana.
lanak 139.
(Bespravno graenje)
(1) Graenje graevine bez odobrenja za graenje nije dozvoljeno.
(2) Za graevinu koja se gradi ili je izgraena bez odobrenja za graenje ne smije se dati prikljuak na
elektrinu mreu, javni vodovod, kanalizaciju i drugu komunalnu infrastrukturu.
Stranica 42 od 53

4. dio
UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE
lanak 140.
(Koritenje i odravanje graevine)
(1)Graevina se moe koristiti samo na nain kojije sukladan njenoj namjeni.
(2)Vlasnik graevine duanje odravati graevinu na nain da se u predvienom vremenu njenog
trajanja ouvaju tehnika svojstva bitna za graevinu definirana ovim zakonom, odnosno da se ne dozvoli
naruavanje njenih spomenikih svojstava, ako je ta graevina uvrtena u popis graevina kulturnopovijesne batine.
(3) U sluaju takvog oteenja graevine koje ugroava stabilnost same graevine ili njenog dijela, te
ako postoji opasnost za susjedne graevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik graevine duan
je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu kao opasnu do otklanjanja oteenja.
(4) Za graevine sa vie vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova graevine snose po principu
objektivne odgovornosti solidarno nastalu tetu treim osobama i ne mogu pojedinano poduzimati
zamjene i popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade suprotno odredbama Zakona o upravljanju,
koritenju i odravanju zajednikih dijelova i ureaja zgrade i suprotno odredbama ovog zakona.
lanak 141.
(Uklanjanje graevine)
(1) Vlasnik graevine moe pristupiti uklanjanju graevine ili njenog dijela, ako se ne radi o uklanjanju
na temelju inspekcijskog rjeenja, samo na temelju odobrenja za uklanjanje.
(2) Odobrenje za uklanjanje izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba na zahtjev vlasnika
graevine.
(3) Uz zahtjev za uklanjanje graevine vlasnik prilae:
- kopiju katastarskog plana sa podacima o korisnicima predmetne i susjednih parcela,
- dokaz o pravu vlasnitva graevine;
- tri primjerka projekta uklanjanja graevine;
- suglasnosti nadlenih institucija ili drugih pravnih osoba za uklanjanje ako se tim uklanjanjem moe
ugroziti javni interes (zatita kulturno-povijesnog naslijea, zatita komunalnih i drugih instalacija i
dr.), materijalna dobra, ivot i zdravlje ljudi, okolica;
- procjena utjecaja na okolicu sukladno posebnom zakonu ili odgovarajua okolinska dozvola,
- dokaz o uplati administrativne takse.
(4) Projekt uklanjanja graevine sadri:
- tehniki opis naina uklanjanja graevine, postupka s graevinskim otpadom i opis konanog
ureenja parcele,
- sve potrebne nacrte graevine, ukljuujui planove i sheme za uklanjanje po fazama,
- proraune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontae,
- tehnika rjeenja osiguranja stabilnosti okolnih objekata i zemljita,
- elaborat zatite na radu prilikom uklanjanja graevine,
- elaborat o mjerama za otklanjanje i smanjenje utjecaja na okolicu prilikom uklanjanja.
(5)Projekt uklanjanja mogu da rade osobe ovlatene za izradu tehnike dokumentacije.
(6)Kod uklanjanja graevine ili njenog dijela struni nadzor za te radove je obvezan.
lanak 142.
(Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje)
(1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje graevine primjenjuje se Zakon o upravnom
postupku. Stranka u postupku je vlasnik graevine a zainteresirana strana, pored opine, moe biti i vlasnik
ili zakupac nekretnine koja neposredno granii sa graevinom (parcelom) za koju se izdaje odobrenje za
uklanjanje.
(2)Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadleni organ u roku od 30 dana od dana prijema
potpunog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.
(3)Kada nadleni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja
za uklanjanje, duanje
0
tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od 10 dana od dana podnoenja
zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni.
(4) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
pismene obavijesti ne ispuni sve uvjete ili pismeno ne obavijesti Ministarstvo, odnosno nadlenu opinsku
Stranica 43 od 53

slubu o nemogunosti ispunjavanja potrebnih uvjeta u zadanom roku, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba e zakljukom odbaciti zahtjev.
(5) Prije izdavanja odobrenja, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba je duna da izvri uvid
na licu mjesta, zajedno sa nadlenim inspektorom i da provjeri suglasnost postavki iz projekta
za uklanjanje sa stvarnim stanjem, da utvrdi eventualne rizike koji bi se mogli pojaviti prilikom uklanjanja, te
da ustanovi mogui utjecaj na zainteresirane strane. O svim zapaanjima se pravi slubena zabiljeka i
ulae u spis.
lanak 143.
(Sadraj odobrenja za uklanjanje)
(1) Rjeenje o odobrenju za uklanjanje graevine sadri:
- podatke o stranci kojoj se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime sa sjeditem odnosno adresom),
- podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje sa osnovnim podacima o namjeni,
gabaritu i katnosti graevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele),
- naziv projekta sa nazivom pravne osobe koja je izradila projekt uklanjanja,
- izjavu daje projekt uklanjanja sastavni dio odobrenja,
- period za koji odobrenje vai,
- obvezu stranke da prijavi poetak izvoenja radova Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi
koji izdaje odobrenje i nadlenoj inspekciji osam dana prije otpoinjanja radova,
- druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i graevinu.
(2)Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba dunaje poslati kopiju odobrenja za uklanjanje
(3)Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, dunoje kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj
inspekciji u opini na ijoj se teritoriji gradi graevina.
(4)Projekt uklanjanja je sastavni dio odobrenja za uklanjanje, to na projektu mora biti naznaeno i
ovjereno potpisom slubenika i peatom Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube koja je izdala to
odobrenje.
lanak144.
(albeni postupak)
(1)Protiv rjeenja opinske slube za prostorno ureenje u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje,
stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od15 dana.
(2)Protiv rjeenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje stranka moe
izjaviti albu Komisiji za drugostupanjsko upravno rjeavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana.
lanak 145.
(Uklanjanje graevine zbog fizike dotrajalosti ili oteenja)
(1) Nadleni inspektor rjeenjem odreuje uklanjanje graevine ili dijela graevine za koju se utvrdi da
zbog fizike dotrajalosti, elementarnih nepogoda i veih oteenja ne moe dalje da slui svojoj namjeni ili da
predstavlja opasnost po ivot ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraaj, kao i uslove i mjere koje je
potrebno provesti, odnosno osigurati pri uklanjanju graevine ili dijela graevine.
(2) Postupak iz stava (1) ovog lana smatra se hitnim. Stranka u postupku je vlasnik graevine iz stava
(1) ovog lana.
(3) alba protiv rjeenja iz stava (1) ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
(4) Organizacija uklanjanja i pripadajui trokovi obaveza su vlasnika graevine. Ukoliko je vlasnik
nepoznat ili odsutan, trokovi uklanjanja graevine osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno opinskog
budeta.
(5) Ako se u toku postupka donoenja rjeenja o uklanjanju graevine ili dijela graevine utvrdi da se
opasnost po ivot ili zdravlje ljudi, okolne graevine i saobraaj moe ukloniti i rekonstrukcijom graevine ili
njenog dijela, na zahtjev vlasnika moe se, prema odredbama ovog zakona, odobriti rekonstrukcija
graevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadleni inspektor.
Stranica 44 od 53

5. dio
NADZOR NAD PROVOENJEM ZAKONA I INSPEKCIJSKI NADZOR
lanak 146.
(Opi principi)
(1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona vri Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona
obavlja kantonalna i opinska urbanistiko-graevinska inspekcija.
(3) Poslove urbanistiko-graevinske inspekcije obavlja kantonalni i opinski urbanistiko-graevinski
inspektor (u daljem tekstu: inspektor)
lanak 147.
(Urbanistiko - graevinski inspektori)
Za inspektora se postavlja diplomirani inenjer arhitektonske ili graevinske struke sa najmanje tri
godine radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom propisanim lankom 97., koji ispunjava i druge
uvjete propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji.
lanak 148.
(Obuhvat, sadraj i forme inspekcijskog nadzora)
(1)Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja se kontrola nad radom subjekata prostornog
planiranja i ureenja, sudionika projektiranja i graenja, subjekata i sudionika koritenja, odravanja i
uklanjanja graevina, kontrola dokumentacije o kvalitetu materijala i proizvoda koji se ugrauju u graevine i
kontrola stabilnosti, sigurnosti i funkcionalnosti tih graevina.
(2)Pri izvrenju obveza iz stavka (1) ovog lanka, kontrolira se izrada prostorno-planske dokumentacije,
usklaenosti planova ueg podruja sa planom ireg podruja, usuglaenosti lokacijske informacije odnosno
urbanistike suglasnosti sa detaljnim planskim dokumentom ili planom ireg podruja, nadzor nad radom
sudionika u graenju, koritenju, odravanju i uklanjanju graevine, i kontrola kvaliteta materijala
graevinskih proizvoda.
(3)Svoju obvezu inspekcija vri kroz preventivno djelovanje i inspekcijske preglede: obvezne,
povremene i vanredne.
(4) U izvrenju poslova inspekcijskog nadzora mogu se, angairati ovlatene institucije koje su
specijalizirane za pojedina tehnika podruja, naroito s obzirom na ispitivanje i ocjenu kvaliteta.
lanak 149.
(Preventivno djelovanje inspekcije)
(1) S ciljem suzbijanja bespravnog graenja i drugih zahvata u prostoru, nadlena inspekcija je duna
da djeluje preventivno na terenu, na cijelom urbanom podruju, kao i van urbanog podruja.
(2) Lokalni organi (mjesne zajednice, sluba civilne zatite) planirat ejavne tribine sa ciljem informiranja
o procesu zakonitog graenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja potivanja propisa.
(3) Lokalni organi su, u procesu izrade, a naroito u fazi javne rasprave o planskim dokumentima,
obvezni da prate tok i provjeravaju potivanjejavnosti rada i sudjelovanje zainteresiranih strana u tom
procesu.
lanak 150.
(Obvezni, vanredni i povremeni inspekcijski pregledi)
(1)Nalog za izvrenje svakog inspekcijskog pregleda mora izdati ovlatena osoba nadlene inspekcije,
sukladno zakonu.
(2) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti prostornog planiranja i ureenja se kontroliraju
obveznim pregledima u procesu izrade planskih dokumenata. Vanredni pregledi se vre na zahtjev drugog
nadlenog organa ili ovlatenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu.
(3) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti provoenja planskih dokumenata se kontroliraju
povremenim pregledima, na bazi uestalosti predmeta kod nadlenih organa i procjene rizika od povreda
zakonitosti. Vanredni pregledi se vre na zahtjev drugog nadlenog organa ili ovlatenog sudionika, odnosno
zainteresirane strane u tom procesu.
(4) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti projektiranja se kontroliraju povremenim pregledima.
Vanredni pregledi se vre na zahtjev drugog nadlenog organa ili ovlatenog sudionika, odnosno
zainteresirane strane u tom procesu.
(5)Izgradnja graevina i vrenje drugih zahvata u prostoru moraju se sustavno pratiti od strane
inspekcije u svim fazama, kroz sustav obveznih, vanrednih i povremenih inspekcijskih pregleda.
Stranica 45 od 53

1.Obavezni inspekcijski pregled vri se na licu mjesta / gradilitu, na poziv investitora, u fazi iskolenja
graevine, kada provjerava fiziki poloaj graevine u prostoru.
2. Vanredni pregledi pri izgradnji i vrenju drugih zahvata u prostoru vre se na zahtjev drugog
nadlenog organa ili ovlatenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu.
3. Povremeni pregledi se vre po izboru nadlenog inspektora, a s obzirom na procjenu rizika od
povreda zakonitosti graenja.
(6)Uesnici u graenju, vlasnik odnosno korisnik graevine duni su nadlenom inspektoru omoguiti
provoenje nadzora te dati na uvid svu dokumentaciju, omoguiti pregled graevine i proizvoda kao i
obavljanje drugih radnji u svezi sa nadzorom.
(7)Kod kompleksnih i obimnih graevina, ovlatena osoba nadlene inspekcije formira tim inspektora
razliitih specijalnosti koji e timski vriti preglede na gradilitu.
lanak 151.
(Nadlenosti inspektora)
(1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
- izradom dokumenata prostornog ureenja koje donosi Skuptina Kantona i dokumenata za koje
Ministarstvo daje suglasnost prije njihovog usvajanja,
- ostvarivanjem i provedbom prostornog plana Kantona i prostornog plana podruja posebnih obiljeja
Kantona,
- strunom ocjenom na temelju koje se donose urbanistiko-tehniki uvjeti za graevine za koje je
nadleno Ministarstvo,
- usuglaenou lokacijske informacije odnosno urbanistike suglasnosti sa planskim dokumentima i
strunom ocjenom za graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku informaciju odnosno
urbanistiku suglasnost,
- primjenom urbanistiko-tehnikih graevinskih normativa i propisa,
- izgradnjom i koritenjem graevina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za graenje izdaje
Ministarstvo,
- kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graevinama i zahvatima u
prostoru iz svoje nadlenosti.
(2) Opinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
- izradom planskih dokumenata na nivou opine,
- ostvarivanjem i provoenjem planskih dokumenata na nivou opine,
- strunom ocjenom na temelju koje se donose urbanistiko-tehniki uvjeti za graevine za kojeje
nadlena opinska sluba,
- usuglaenosti lokacijske informacije odnosno urbanistike suglasnosti sa planskim dokumentima i
strunom ocjenom, za graevine za kojeje nadlena opinska sluba,
- primjenom urbanistiko-tehnikih graevinskih normativa i propisa,
- izgradnjom i koritenjem graevina i drugih zahvata u prostoru za koje odobrenje za graenje izdaje
nadlena opinska sluba,
- kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graevinama i zahvatima u
prostoru iz svoje nadlenosti.
lanak 152.
(Prava i dunosti inspektora u oblasti prostornog planiranja, ureenja i
provoenja planskih dokumenata)
(1)U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja, ureenja i provoenja planskih
dokumenata inspektor ima pravo i dunost:
- narediti obustavu izrade i donoenja planskih dokumenata ako se obavlja protivno odredbama ovog
zakona i kantonalnih propisa za njegovo provoenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti,
- zabraniti provoenje planskog dokumenta koji nije sukladan odredbama ovog zakona i kantonalnih
propisa za njegovo provoenje, ili je njegovo donoenje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim
propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana,
- narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zatiti kulturno-povijesnog
naslijea, te urbanog standarda,
- narediti obustavu provoenja planskog dokumenta ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom
namjene zemljita sukladno tom planu ugroavaju ili pogoravaju uvjeti na odreenom podruju,
- prijaviti sluaj povrede zakona i propisa od strane subjekata prostornog planiranja Ministarstvu,
odnosno nadlenoj opinskoj slubi za prostorno planiranje,
- proglasiti nitavim dokument lokacijske informacije odnosno urbanistike suglasnosti ako utvrdi da
nisu izdani sukladno ovom zakonu, odnosno da nisu u suglasnosti sa odgovarajuim planskim
dokumentom,
Stranica 46 od 53

- narediti da se otklone u odreenom roku utvrene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i
kantonalnih propisa za njegovo provoenje, ako u odredbama alineja 1. do4. ovog lanka nisu
odreene druge mjere.
(2)Inspektor moe izdati prekrajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka zbog
povrede odredbi ovog zakona u svezi sa prostornim planiranjem i ureenjem i provoenjem
planskih dokumenata protiv svih fizikih i pravnih osoba i u njima odgovornih osoba i neposrednih izvrilaca
tih prekrajnih djela.
lanak 153.
(Prava i dunosti inspektora u oblasti graenja, upotrebe, odravanja i uklanjanja graevine)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti graenja, upotrebe, odravanja i uklanjanja graevine,
inspektor ima pravo i dunost sudionicima u graenju:
- narediti otklanjanje nepravilnosti,
- narediti obustavu graenja,
- narediti uklanjanje graevine,
- narediti zabranu upotrebe.
(2) Inspektor moe izdati odgovarajui prekrajni nalog, odnosno zahtjev za pokretanje prekrajnog
postupka zbog povrede odredbi ovog zakona u svezi sa graenjem, upotrebom, odravanjem i uklanjanjem
graevine, protiv svih fizikih i pravnih osoba i u njima odgovornih osoba i neposrednih izvrilaca tih
prekrajnih djela.
lanak 154.
(Otklanjanje nepravilnosti)
(1)U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dunost sudionicima u graenju rjeenjem
narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.
(2)U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti vlasniku
postojee graevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su nastali ili su uoeni
tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti pouzdanost graevine, susjednih
graevina, ivot i zdravlje ljudi, okolinu i nesmetan pristup osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima.
(3)U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dunost da rjeenjem naredi obustavu
upotrebe graevine, ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno odobrenje za upotrebu,
ilije istekao rok odobrenja.
lanak 155.
(Obustava graenja)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti obustavu daljeg graenja, odnosno izvoenja
pojedinih radova:
- ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira protivno odobrenju za graenje, odnosno protivno
lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj suglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za
graenje, te odrediti primjereni rok za usklaivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom
graevine, odnosno za dobivanje izmijenjenog ili dopunjenog odobrenja za graenje, odnosno
izmijenjene i dopunjene urbanistike suglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za
graenje,
- ako se nakon zakljuka kojim se dozvoljava obnova postupka za odobrenje za graenje nastavi sa
izvoenjem radova,
- ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku odreenom rjeenjem nisu otklonjeni
utvreni nedostaci,
- ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika
svojstva bitna za graevinu propisana ovim zakonom, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih
nedostataka,
- ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljita na kojem se gradi ili samim
graenjem mogu ugroziti ili pogorati uvjeti na odreenom podruju,
- ako utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava stabilnost susjednih graevina, stabilnost tla
na okolnom zemljitu, prometne povrine, komunalne i druge instalacije, te narediti hitne mjere
zatite,
- ako utvrdi da radove izvodi ili vri nadzor pravna ili fizika osoba koja nije registrirana za izvoenje ili
nadzor te vrste radova, odnosno koja ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom.
- ako se ni nakon ponovljenih pokuaja za uspostavu kontakta s investitorom on ne pojavi na gradilitu
na kojem su utvrene povrede propisa.
Stranica 47 od 53

(2)U sluajevima iz alineja 2. do 8. stavka (1) ovog lanka inspektor e narediti na licu mjesta i
zatvaranje gradilita, odnosno graevine obiljeavajui ga na propisani nain, posebnom oznakom, nakon
ega investitor i izvoa ne smiju nastaviti dalje graenje, odnosno izvoenje pojedinih radova.
(3)Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine propisat e Ministarstvo
posebnim pravilnikom.
lanak 156.
(Uklanjanje graevine)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti investitoru da o svom troku izvri uklanjanje
graevine ili njezinog dijela, ili otklanjanje posljedica izvrenih zahvata u prostoru i uspostavi
prijanje stanje:
- ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira ili je izgraena bez odobrenja za graenje, odnosno
bez lokacijske informacije ili urbanistike suglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za
graenje,
- ako se gradi protivno odobrenju za graenje ili protivno lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj
suglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje, a u odreenom roku se nije
uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom graevine, odnosno nije dobila izmjena ili dopuna
odobrenja za graenje, odnosno izmjena ili dopuna urbanistike suglasnosti,
- ako se tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili
stabilnost okolnih graevina ili su na drugi nain ugroeni ivoti ljudi ili okolica, inspektor e narediti,
kadaje to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga,
- ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili veih oteenja postojee graevine neposredno ugroena
stabilnost graevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi,
a ta se opasnost ne moe na drugi nain otkloniti, kada inspektor nareuje i hitne mjere osiguranja
do izvrenja naloga (podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.),
- ako se sukladno ovom zakonu ne uklone privremene graevine izgraene na gradilitu u okviru
pripremnih radova, kao i privremene graevine iz lanka 122. ovog zakona.
(2)U sluajevima iz alineja 1., 2., 3. i 4. stavka (1) ovog lanka inspektor e prije donoenja rjeenja na
licu mjesta izvriti zatvaranje gradilita, odnosno graevine, obiljeavajui ga na propisani nain.
(3)Ako se graevina iz alineje 4. stavka (1) ovog lanka nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su
upisana u registru spomenika kulture kao urbanistika cjelina, ili je graevina spomenik kulture ili se nalazi
na zatienom dijelu prirode, rjeenje o uklanjanju ne moe se donijeti bez suglasnosti Ministarstva, odnosno
institucije nadlene za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea. Postupak davanja suglasnosti
Ministarstva, odnosno institucije nadlene za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeaje hitan.
(4)Ako u sluajevima iz stavka (1) ovog lanka investitor, odnosno vlasnik ne postupi po rjeenju
inspektora o uklanjanju graevine ili njenog dijela, rjeenje e se izvriti pomou druge osobe na troak
investitora, odnosno vlasnika.
(5)Nain izvrenja rjeenja i druge uvjete izvrenja uklanjanja graevine rjeenjem odreuje inspektor .
(6) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba duni su svake godine shodno Zakonu o javnim
nabavkama BiH izvriti izbor pravne osobe iz stavka (4) ovog lanka, ije usluge e se koristiti za izvrenje
rjeenja graevinske inspekcije.
(7) Do naplate od investitora, sredstva za trokove izvrenja inspekcijskog rjeenja putem pravne osobe
registrirane za poslove graenja, osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno opinskog prorauna.
lanak 157.
(Zabrana upotrebe)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti zabranu upotrebe graevine ili njenog dijela u
sluaju:
- da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za graevinu ili njen dio, odnosno rjeenje o zavretku
graevine,
- ukoliko je upotreba graevine opasna po ivot i zdravlje ljudi,
- ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili je rok za probni rad istekao a da nije
dobiveno odobrenje za upotrebu.
(2) U sluajevima iz stavka (1) ovog lanka inspektor e izvriti zatvaranje graevine obiljeavajui je na
propisani nain.
lanak 158.
(Mjere nareene zapisnikom)
(1) Inspektor moe zapisnikom narediti izvrenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti
po ivot i zdravlje ljudi i po imovinu i u drugim hitnim sluajevima za koje smatra da su opravdani.
Stranica 48 od 53

(2) Rok za izvrenje nareenih mjera poinje tei od dana uruenja zapisnika.
(3) Inspektor je duan izdati i dostaviti subjektu nadzora pisano rjeenje o nareenim mjerama u roku od
tri dana od dana kadaje zapisnikom nareeno izvrenje mjera.
lanak 159.
(Nepoznat investitor)
(1)Ako inspektor utvrdi da se graenje vri suprotno planskom dokumentu, protivno odredbama zakona,
pri emu je investitor nepoznat ilije nepoznato njegovo boravite, moe donijeti rjeenje i bez sasluanja
investitora. Inspektor e odgovarajue rjeenje i zakljuak o dozvoli izvrenja oglasiti na oglasnoj ploi
nadlene inspekcije, a isto postaviti na graevinu koja se gradi.
(2)Rok izvrenja mjera sadranih u aktima iz stavka (1) ovog lanka kao i rok za albu poinje tei od
dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploi nadlene inspekcije.
(3)Inspektor moe investitoru kojije nepoznat ili nepoznatog boravita ostaviti pismeni poziv za
sasluanje na graevini koja se gradi.
(4)Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavaka (1) i (3) ovog lanka ne moe stupiti u kontakt sa
nepoznatim investitorom, a to bitno utjee na dalji razvoj nezakonitog graenja, inspektor je ovlaten da
zatvori gradilite.
lanak 160.
(Rekonstrukcija graevine registrirane kao spomenik kulture)
(1) U sluaju rekonstrukcije bez odobrenja za graenje graevine koja je registrirana kao spomenik
kulture, inspektor ima pravo i dunost na licu mjesta rjeenjem narediti obustavu daljeg
graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijanjeg stanja odnosno popravak
graevine. Inspektor ujedno nareuje zatvaranje gradilita i vri njegovo obiljeavanje posebnom
oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno.
(2) Rjeenjem iz stavka (1) ovog lanka ujedno se nareuje investitoru da u roku od tri dana, od
institucije nadlene za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea, zatrai odreivanje naina uspostave
prijanjeg stanja, odnosno popravak graevine.
(3) O sluaju iz stavka (1) ovog lanka inspektor je duan obavijestiti instituciju nadlenu za zatitu
kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea i nadlenu policijsku upravu.
(4) Institucija nadlena za zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea duna je nalaz i miljenje o
uspostavi prijanjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti nadlenom inspektoru.
lanak 161.
(alba na rjeenje inspektora)
(1)U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku.
(2)Na rjeenje kantonalnog i opinskog inspektora iz stavka (1) ovog lanka moe se izjaviti alba u roku
od osam dana od dana prijema rjeenja. alba ne odlae izvrenje rjeenja.
(3)alba se podnosi Ministarstvu.
lanak 162.
(Obveze inspektora)
Ukoliko inspektor smatra da rjeenje o urbanistikoj suglasnosti, rjeenje o odobrenju za graenje,
odnosno rjeenje o odobrenju za upotrebu sadri nepravilnosti koje su zakonom predviene kao razlog
nitavosti, ponitenja ili ukidanja rjeenja, duan je obavijestiti Ministarstvo, odnosno nadlenu opinsku
slubu.
6. dio
KAZNENE ODREDBE
I. PREKRAJI
lanak 163.
(1) Novanom kaznom za prekraj u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se pravna osoba ako:
- postupi suprotno lanku 16. stavak 4. ovog zakona.
- obavlja poslove iz lanka 21. stavak 4. ovog zakona, a nije registrirana za tu djelatnost,
- pristupi izradi ili izmjeni planskog dokumenta protivno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju
ovog zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i ne osigura usklaenost sa planskim
dokumentom ireg podruja, (lanak 44. stavci 4. i 5.),
(2) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novanom
kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
Stranica 49 od 53

lanak 164.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u
Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi ako:
- postupi suprotno odredbama lanka 28. stavci 3. i4.,
- pristupi izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta, prije donoenja odluke o pristupanju izradi,
odnosno izmjeni planskog dokumenta (lanak41. stavak 1),
- izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi ili upravnoj organizaciji suprotno lanku 44. stavak
1.,
- ne omogui slobodan pristup i ne daje informacije o usvojenim planskim dokumentima, ako ne stavi
planski dokument na stalni javni uvid kod nadlenog organa, ili ako isti ne postavi na web-stranicu
(lanak 47. stavci 4. i5.),
- izda lokacijsku informaciju odnosno urbanistiku suglasnost, odobrenje za graenje, odobrenje za
upotrebu i rjeenje o zavretku graevina suprotno odredbama ovog zakona, odnosno izda te akte, a
da organ ili sluba kojim rukovodi nije nadlean za takve sluajeve (lanak 65. stavci 1.i2.,l. 66., 68.,
115., 133. i 135.),
- ne uva tehniku dokumentaciju (lanak 105. stavak 5.).
lanak 165.
(1)Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za prekraj javna poduzea, agencije
i drugi pravni subjekti ako ne postupe po odredbama lanka 53. stavci 2.i3.
(2)Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u javnom poduzeu, agenciji i
drugim pravnim subjektima novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lanak 166.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj investitor - pravna
osoba ako:
- projektiranje, reviziju projekta, struni nadzor ili graenje povjeri pravnoj ili fizikoj osobi koja nije
registrirana za obavljanje tih djelatnosti (lanak 91. stavak 2.),
- ne osigura struni nadzor nad graenjem (lanak 91.stavak 3),
- ne imenuje izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova ako u gradnji sudjeluju dva
izvoaa ili vie njih (lanak 91. stavak 6.),
- ne pribavi elaborat iskolenja graevine u propisanom roku (lanak91., stavak 7.),
- ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lanak 91., stavak8.),
- u sluaju prekida radova ne osigura graevinu, susjedne graevine i povrine, odnosno u odreenom
roku, ponovo ne prijavi poetak radova (lanak91. stavak 9.),
- ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (lanak 91. stavak 10.),
- BRISANA 15/13 ne pozove inspekciju da izvri obvezni pregled (lanak 91. stavak 11.),
- pristupi graenju graevine bez pribavljenog odobrenja za graenje (lanak 108. stavak 1.),
- pristupi izvoenju radova bez pribavljene urbanistike saglasnosti, odnosno lokacijske informacije (lan 109. stav 2.),
- pristupi rekonstrukciji, dogradnji ili nadogradnji postojee graevine bez pribavljenog odobrenja za
graenje (lanak 111.),
- ne ukloni privremenu graevinu u odreenom roku (lanak 122. stavak 2.),
- po zavretku graenja ne dovede zemljite u stanje propisano lankom 126. stavak 4.,
- ne omogui slobodan pristup svim dijelovima graevine i ne stavi na raspolaganje svu potrebnu
dokumentaciju komisiji za tehniki pregled (lanak 132. stavci 1. i 2.).
(2) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i investitor - fizika osoba novanom kaznom u
iznosu od 500 do 1.500KM.
(3) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba investitora kao pravne osobe
novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM.
lanak 167.
(1)Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba - vlasnik
ako ukloni graevinu bez odobrenja zauklanjanje (lanak 141. stavak 1.).
(2)Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i fizika osoba - vlasnik graevine novanom
kaznom u iznosu od 200 do 1.000KM.
(3) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
Stranica 50 od 53

lanak 168.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba koja
gradi za nepoznatog kupca ako nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje nadzora
(lanak91. stavak 4.).
lanak 169.
projektuje ako:
- nije registrirana za projektiranje (lanak 92. stavak 2.),
- imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete
(lanak 92., stavci 4., 5. i 7.),
- izvedbeni projekt nije izraen sukladno glavnom projektu (lanak 101. stavak 2.),
- ne postupi po nalazu revidenta u odreenom roku (lanak 106. stavak 3.).
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi - novanom
kaznom u iznosu od 1.000do3.000KM.
(3) Za prekraje iz alineja 3. i 4. stavak (1) ovog lanka kaznit e se projektant, projektant voditelj i
koordinator projekta novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lanak 170.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj odgovorni revident i revident
ako:
- obavi reviziju projekta, ako je u cjelosti ili djelimino uestvovao u izradi projekta ili ako je taj projekt u
cjelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran kod pravne osobe u kojoj je uposlen (lanak 93. stavak
8.),
- ne obavi reviziju sukladno lanku 106. stavak (1).
lanak 171.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj izvoa pravna osoba
koja gradi graevine ili vri druge zahvate u prostoru, ako:
- nije registriran za graenje graevina i vrenja drugih zahvata u prostoru (lanak 94. stavak 1.),
- ne gradi sukladno odobrenju za graenje (lanak 94. stavak 5., alineja 1.),
- radove ne izvodi tako da tehnika svojstva graevine odgovaraju utvrenim uvjetima za odnosnu
graevinu (lanak 94., stavak 5. alineja3.),
- ne ugrauje materijale, opremu i proizvode sukladno standardima i normativima definiranim
projektom (lanak 94. stavak 5. alineja 4.),
- ne osigura dokaze o kvaliteti radova i ugraenih materijala proizvoda i opreme (lanak 94. stavak 5.
alineja 5.),
- ne poduzme mjere za sigurnost graevine, radova, opreme i materijala, za sigurnost radnika,
sigurnost susjednih graevina (lanak 94. stavak 5. alineja 6.),
- ne obavijesti nadlenu instituciju kada u toku graenja ili izvoenja drugih zahvata u prostoru naie
na graevine koje mogu imati obiljeje prirodnog ili kulturno-povijesnog naslijea i ne poduzme mjere
zatite nalazita (lanak 94., stavak 5., alineja 7.),
- ne uredi, ne opremi i stalno ne odrava gradilite sukladno propisima (lanak 94. stavak 5. alineja 8.),
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i izvoa fizika osoba novanom kaznom u
iznosu od 1.000 do 1.500 KM.
(3)Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
(4)Za prekraje iz stavka (1) alineje od 3. do 8. ovog lanka kaznit e se i voditelj graenja odnosno
pojedinih radova novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lanak 172.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekraj izvoa - pravna osoba
ako:
- ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu (lanak 94. stavak 5. alineja 9.),
Stranica 51 od 53

- ne imenuje voditelja graenja ili voditelja pojedinih radova, odnosno ako imenuje voditelja graenja ili
voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete (lanak 94. stavci 6. ,7.i 8.),
- ne postupi sukladno lanku 126. stavovi (1) i (3),
- na gradilitu nema dokumentaciju propisanu lankom 127.,
(2)Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se izvoa fizika osoba novanom kaznom u iznosu
od 300 do 1.000 KM.
kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM
(4)Za prekraje iz stavka (1) alineje 2. do 4. ovog lanka kaznit e se i voditelj graenja odnosno
pojedinih radova novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.
lanak 173.
provodi nadzor nad graenjem ako:
- nije registrirana za obavljanje poslova nadzora, odnosno projektiranja i graenja (lanak 95., stavak
1.),
- imenuje nadzornog inenjera koji ne ispunjava propisane uvjete (lanak 95, stavak 2.).
(2) Za prekraje iz stavka (1) alineje 1. i 2. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novanom kaznom u iznosu od500do 1.500 KM.
lanak 174.
Novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kaznit e se za prekraj nadzorni inenjer ako:
- u provoenju nadzora ne postupi sukladno lanku 96. stavak 1.,
- ne obavijesti investitora o nedostacima i/ili nepravilnostima uoenim tokom graenja (lanak 96. stavak
2.).
lanak 175.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba kao
investitor i izvoa ako nastave graenje odnosno izvoenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilita
odnosno graevine od strane inspekcije (lanak 156., stav 2.).
(2) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i fizika osoba kao investitor i izvoa, novanom
kaznom od 500 do 1.500 KM.
lanak 176.
Novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM kaznit e se za prekraj fizika osoba ako kao
predsjednik, odnosno lan komisije za tehniki pregled obavi tehniki pregled suprotno odredbama ovog
zakona i drugih propisa (lanak 130. stavak 7.).
lanak 177.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba ako
dozvoli prikljuenje bespravno izgraene graevine na elektrinu mreujavni vodovod, kanalizaciju
i drugu komunalnu infrastrukturu (lanak 139. stavak 2.).
lanak 178.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba - vlasnik
graevine, odnosno posebnog dijela graevine, ako :
- ne koristi graevinu sukladno njenoj namjeni (lanak 140. stavak 1.)
- postupa suprotno lanku 140. stavak (2).
(2)Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se fizika osoba - vlasnik graevine, odnosno
posebnog dijela graevine, novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.
Stranica 52 od 53

kaznom od 500 do 1.500KM.
7. dio
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 179.
(1)Planski dokumenti doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona kojima nije istekla vanost,
smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog zakona do isteka njihove vanosti, ili do donoenja
planskih dokumenata, sukladno ovom zakonu.
(2)Postupak izrade i donoenja planskih dokumenata zapoet prema odredbama ranije vaeih propisa
nastavit e se prema odredbama ovog zakona.
BRISAN 15/13 lanak 180.
(1) Izuzetno, ako dokumenti iz lanka 68. stavak (3) ovog zakona, propisani kao osnova za definiranje
preduvjeta u urbanistikoj suglasnosti, nisu doneseni, ili ako je istekao period za koji su doneseni, nadlena
opinska sluba utvrdit e preduvjete u urbanistikoj suglasnosti na temelju strune ocjene komisije koju
imenuje opinsko vijee, ili strune ocjene subjekta koji taj organ ovlasti za davanje strune ocjene.
(2) Struna ocjena iz stavka (1) ovog lanka sadri sve neophodne elemente za definiranje urbanistikotehnikih i drugih uvjeta za planiranu promjenu u prostoru.
(3) Komisiju iz stavka (1) ovog lanka ini pet lanova koji se biraju i imaju iskustvo iz oblasti prostornog
planiranja i urbanizma, arhitekture, graevinarstva, geologije, prava i dr. Izbor lanova
komisije izvrit e se putem javnog oglasa objavljenog u najmanje jednom dnevnom listu.
(4) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz stavka (3) ovog lanka i sastavljanje liste kvalifikovanih strunih
osoba sa koje e se izvriti izbor lanova komisije, vri komisija koju imenuje opinski naelnik.
lanak 181.
(1) Opine su dune donijeti svoje prostorne planove najkasnije do 31.12.2016. godine.
(2) Do donoenja prostornih planova iz stavka (1) ovog lanka, primjenjivat e se Prostorni plan
Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godine.
(3) Na podruju opina koje ne donesu prostorni plan u propisanom roku, ne mogu se izdavati rjeenja o
urbanistikoj suglasnosti i odobrenja za graenje.
lanak 182.
Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom, odnosno nadlenom opinskom slubom do dana
stupanja na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rjeenje, ili je rjeenje bilo
poniteno i vraeno prvostupanjsko organu na ponovni postupak, postupak e se nastaviti prema
odredbama ovog zakona.
lanak 183.
(1) Ministarstvo e pravilnik iz lanka 126. stavak 1. ovog zakona donijeti u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Ministarstvo e pravilnik iz lanka 155. stavak 3. ovog zakona donijeti u roku od 30 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
lanak 184.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prostornom ureenju (Slubene
novine Tuzlanskog kantona", broj 3/05) i Zakon o graenju (Slubene novine Tuzlanskog kantona", broj
3/05).
lanak 185.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Tuzlanskog
kantona".
Bosna i Hercegovina, Predsjednik Skuptine Tuzlanskog kantona, Bajazit Jaarevi, v.r
- Federacija Bosne i Hercegovine - TUZLANSKI KANTON Skuptina
.
Broj: 01-02-249-30/10 Tuzla,28.4.2011. godine
Stranica 53 od 53

Zakon o Prostornom Uredjenju I Gradjenju TK - Prečišćeni Tekst (6 - 11, 4 - 13, 15 - 13, 02 - 16)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Prostornom Uredjenju I Gradjenju TK - Prečišćeni Tekst (6 - 11, 4 - 13, 15 - 13, 02 - 16)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

sprijei irenje vatre i dima unutar graevine;

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

kopiju odobrenja za graenje koja obuhvata radove u svezi sa promjenom namjene,

(1)Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rjeenja o

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

''Slubene novine TK'', broj: 06/11, 04/13, 15/13, 02/16

You might also like