ALERGIJSKA ASTMA

SADRAJ
1.UVOD
Definicija,uzroci,simptomi,pretrage,prevencija,lijeenje i
prognoza....................2
2.PRIKAZ
SLUAJA..............................................................................................3
3.ZAKLJUAK..................................................................................................
.....4
4.LITERATURA................................................................................................
......6

1.UVOD
to je astma i kako nastaje?
Astma je kronina upalna bolest dinih puteva (bronha). Ovisno o teini bolesti, manifestira se
razliitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodiki. U podlozi astme je
kronina upalna reakcija, najee alergijska. Upala sluznice uzrokuje poremeaj u
funkcioniranju miia dinih puteva koji tako postaju hiperreaktivni. Hiperreaktivnost znai
da e ti miii, kao odgovor ve na malu koliinu provokacijske tvari, burno reagirati
spazmomi tako uzrokovati suenje dinih puteva. Ovako burno reagiranje u zdravih se ljudi
ne deava. Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojaano stvaranje sluzi koja se nakuplja
u dinim putevima te tako dodatno blokira protok zraka. Svi ovi poremeaji kod bolesnika
izazivaju ve navedene simptome nedostatka zraka, guenja, pitanja pri disanju, kalja itd.
Pri protoku zraka kroz tako suene dine puteve prilikom izdisaja nastaju zvuni fenomeni
"sviranja" ili "fukanja" koji su karakteristini za napad astme. Odreena razina upale
prisutna i izmeu napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojaa, osobito
nakon intenzivnije izloenosti pokretaima astme.
to je alergija?
"Alergija" je pojam koji oznaava preosjetljivost na tvar koja je inae kod zdravih ljudi
potpuno bezopasna. Reakcija tijela na takvu tvar izaziva simptome poput kihanja, svrbea,
suzenja oiju te curenja ili zaepljenost nosa. Ovakvi simptomi od strane nosa nazivaju
alergijski rinitis. Kod nekih ljudi zapoinju jo tee smetnje, kao to je teko disanje, guenje i
tzv. "sviranje" u prsima, to se naziva alergijskom astmom. Povezanost alergije i astme je vrlo
esta pojava. Smatra se da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da ak
90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Alergijski rinitis esto prethodi astmi, pa se
smatra izravnim rizikom razvoja astme.
to je astmatski napadaj?
Napadaj je akutno pogoranje astme popraeno ubrzanim i oteanim disanjem, piskanjem,
kaljem i pritiskom u prsima. U teim napadajima bolesnik moe biti i oznojen, uplaen,
modrih usnica i prstiju. Slikovit je navod da bolesnik s blagim ili srednje tekim napadajem
astme govori u reenicama, a onaj s tekim isprekidano, u rijeima. Tee napadaje
karakterizira ubrzan puls, nemogunost fizikih aktivnosti, ukljuujui i hodanje. Tijek
zbivanja u napadaju astme je vrlo raznolik, ponekad vrlo brz, pa u nekoliko minuta moe
bolesnika dovesti u pogibeljno stanje.
Simptomi bolesti?
Najei simptomi astme su:
Napadaji suhog kalja (ponekad samo suho kaljucanje)
Osjeaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena ujnog disanja poput fukanja ili piskanja
Pritiska u prsnom kou uz osjeaj napuhnutosti plua
Nono ili ranojutarnje buenje (obino pred zoru) zbog osjeaja nedostatka zraka ili suhog
kalja

Simptomi obino prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajuih lijekova.

U podlozi astme je kronina upalna reakcija sluznice dinih puteva, najee alergijska, koja u
fazama pogoranja uzrokuje stezanje miia malih dinih puteva i pojaano stvaranja sluzi to
dovodi do oteanog protoka zraka te uzrokuje guenje i druge simptome bolesti. Kod
alergijske astme napadaje uzrokuju razliiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski
imbenici: fiziki napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije,
zagaenje zraka (najee duhanskim dimom).
Dijagnosticiranje bolesti?
Ve uz vrlo iscrpnu anamnezu mogue je dijagnosticirati astmu, no u dijagnostici se
upotrebljavaju razliiti testovi krvi: ABS; eozinofilija (vie od 250 do 400 eozinofila u
kubinom mililitru krvi); Alergoloka testiranja - ukupni Ig-E; RTG plua i paranazalnih
sinusa; Testovi plune funkcije (spirometrija i test obujma plua) kojima se moe utvrditi
stupanj opstrukcije bronha, poremeaj izmjene plinova, reaktivnost traheobronhalnog stabla
na alergene i kemikalije, procijeniti odgovor na lijekove i pratiti stupanj intenziteta i tijek
bolesti.
Lijeenje i prognoza astme?
Lijeenje astme iroki je pojam koji objedinjuje medikamentozne, higijensko epidemioloke i
edukativne mjere. Medikamentozne mjere lijeenja astme definirane su GINA (Globalna
inicijativa za lijeeneje astme) smjernicama i ovise o teini bolesti. Lijekovi koji se danas
koriste u lijeenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne skupine. Prvu skupinu ine lijekovi
koji djeluju tako da suzbijaju upalu (protuupalni lijekovi), a u drugu skupinu spadaju oni koji
ire dine putove i olakavaju prolaz zraka kroz njih.
Veina ljudi s astmom mogu voditi normalan ivot ako im se prue medicinski savjeti za
njihovo stanje, a oni se pridravaju planova tretmana.

2.

PRIKAZ SLUAJA

ena, starosti 46 godina, nepuaica, adipozna, po zanimanju trgovac sa

prekvalifikacijom njegovateljice s ukupnim radnim staom od 28 godina. Po zavretu kole
radila kao trgovac u trgovini sa prehrambenim artiklima cca 11.godina., a preseljenjem u
drugi grad poinje raditi kao njegovateljica u Domu za starije i nemone, gdje radi i sada.
Tijekom ivota nije tee bolovala, ali je u ranoj mladosti neto ee imala kronine
upale sluznice nosa i sinusa. Prve zdravstvene tegobe poele su se javljati nakon promjene
radnog mjesta i to u obliku teeg disanja i breg zamaranja uz jako izraeno crvenilo lica,
curenje iz nosa, suzenja i peenje oiju, te nerijetkim glavoboljama. Navodi da joj smeta
duhanski dim i jaki mirisi sredstva za dezinfekciju i ienje.
Tegobe koje bolesnica navodi uvijek su bile jae izraene tijekom radnog procesa, no
povremeno su se znale javljati i nou uz sviranje u prsima, kaljanje i iskaljavanje blijedo
ukastog, sluzavog sadraja. Povremeno joj je san remetio osjeaj uma u uima. Sve
navedene tegobe jae su izraene u proljee i ljeto dok se u jesen i zimi ublaavaju.
Iz obiteljske anamneze: majka alergina na ivotinjsku dlaku, pelud i oraaste
plodove.
Dijagnostikom obradom ( RTG plua i srca, EKG, RR, Puls) te nalazom Pulmologa
(spirometrija i pozitivan ventolinski test) utvreno je da se kod bolesnice radi o astmi blaeg
stupnja i propisana joj je antiastmatska terapija. Daljnjom alergolokom obradom je utvreno
da kod bolesnice postoje alergije dinog sustava na standardne inhalacijske alergene (pelud,
plijesan, grinje,kunu prainu, dim cigareta ...) alergene iz hrane ( rajica, jagode, jaja, orasi,
ljenjaci...) i latex. Alergijska osnova bolesti provjerena je i odreivanjem ukupnih IgE
protutijela u serumu koji iznosi 321. Uinjen je PEF monitoring (mjerenje vrnog protoka
3

zraka) tijekom etiri tjedna rada i dva tjedna godinjeg odmora uz mjerenje osjetljivosti dine
sluznice u razdoblju na radnom mjestu te tijekom godinjeg. Nalaz pretraga pokazao je
poveanu osjetljivost dine sluznice tijekom izloenosti i stresu na radnom mjestu koja se
normalizirala nakon dva tjedna godinjeg odmora. Vrijednosti vrnog protoka zraka u izdisaju
bile su nie u danima radne aktivnosti u odnosu na neradne dane.
Svi ovi nalazi potvrdili su povezanost dinih tegoba, stresa i alergijskih reakcija te je
bolesnici dijagnosticirana alergijska astma, ali i esencijalna hipertenzija. Propisani su joj
lijekovi: Iruzid 10/12,5mg 1 x 1 (antihipertenziv); Claritine 1 x 1 (antihistaminik) i
Seretide discus 250 mg 2 x 1 sprej za inhaliranje (bronhospasmolitik + antiasmatik). Uz
propisane lijekove date su joj i upute kao u zakljuku.
ZAKLJUAK
Astma je hronina upalna bolest disajnih puteva koja semanifestuje oteanim disanjem,
pitanjem u prsima, stezanjem ugrudima i kaljem jer sudisajni putevi sueni, oteeni i
upaljeni.Disajni putevi postaju osjetljiviji na promjene u okolini i napadastme se moe desiti
vrlo lahko.Simptomi i tegobe astme se mijenjaju iz sata u sat, iz dana udan, sedmice u
sedmicu i kroz mjesec.Jaina astme varira od osobe do osobe.
Procjenjuje se da 300 miliona ljudi irom svijeta ima astmu,i broj oboljelih je u stalnom
porastu irom svijeta,te je astma jedanglobalni svjetski problem koji ne smije biti ignorisan.
Naroito se broj oboljelih os astme poveava u urbanim podrujima zahvaenim
modernizacijom i prihvaanjem zapadnog naina ivota.irom svijeta astma utjee na ljude
svih rasa, socijalno-ekonomskih nivoa i godina. Zbog toga je astma zdravstveni i socijalno
ekonomski problem. Astma ne moe biti izljeena ali moe biti efektivno lijeena. Lijeenje
astme ima za cilj dovesti bolest pod kontrolu,odnosno samokontrolu to podrazumijeva da
osoba sa astmomnema simptome bolesti niti iznenadnih napada astme, da ne morada koristi
lijekove za olakanje ili da esto ide u hitnu pomo, ve da je pacijent osposobljen da vodi
normalne fizike aktivnosti,ukljuujui i bavljenje sportom i ima normalnu plunu
funkciju.Kontrola astme moe biti postignuta kod veine pacijenata,beztetnih djelovanja
lijekova, kroz implementaciju efektivnog astmamenadment programa.
GINA program podrazumijeva plan od 6 taaka:
Obuiti pacijente o razvijanju partnerstva sa menadment astma planom
Procijeniti i pratiti jainu bolesti praenjem simptoma i plunih funkcija
Izbjegavati faktore koji mogu dovesti do napada astme
Razviti dugoroni plan lijeenja
Razviti plan kako upravljati u napadu astme
Osigurati redovno praenje
Da bi se postigla uspjena kontrola i lijeenje astme,bolesnik mora biti upoznat o prirodi svoje
bolesti i nainu njenog lijeenje, te su iz tog razloga u svijetu organizovane razliite
obukebolesnika prema internacionalnim i nacionalnim preporukama(kole disanja, tzv. kole
astme).Kao najei uzroci loe kontrole astme navode se nedovoljna obavijetenost bolesnika
o prirodi bolesti, neredovno uzimanje i doziranje propisanog lijeka, te nepravilna upotreba
inhalatornih lijekova.Razliitim modelima treninga pacijenta (kola astme) postie se
svakodnevno podnoenje bolesti, upoznavanje sa njenom prirodom, lijeenjem i nainom
uzimanja lijekova, pravovremenim prepoznavanjem i procjenom teine napada, metodama

samopomo i lijekovima, nainom disanja ili poloajima tijela, kako bi bilo lake prebroditi
astmatini napad
Napadaji se najlake sprjeavaju uinkovitim izbjegavanjem imbenika koji
pokreu astmu, to se relativno rijetko postie u potpunosti. Osim izbjegavanja
pokretaa astme vano je pravilno i redovito uzimanje terapije obzirom da je
astma kronina bolest. Izuzetno je vana edukacija bolesnika o pravovremenom
prepoznavanju ranih znakova nastupajueg napadaja astme i samokontrola
mjerenjem plune funkcije, odnosno vrnog protoka zraka (tzv. PEF-a). Dobro
educiran bolesnik pravovremeno e prepoznati poetne znakove pogoranja te e
prema ranijem dogovoru s lijenikom i planom lijeenja pravovremeno
prevenirati pogoranje bolesti.

to je to samozbrinjavanje astme?

Samozbrinjavanje ukljuuje nekoliko postupaka koji su neobino vani za

dugotrajnu i uinkovitu kontrolu astme.
1. Ispravno uzimanje lijekova.
Postie se vjebom bolesnika pod kontrolom medicinskog osoblja u pravilnoj
uporabi "pumpice", Diskusa ili nekog drugog rasprivaa. Vano je izdahnuti do
kraja, te uskladiti aktivaciju pumpice s poetkom dubokog i snanog, ne
pretjerano brzog udisaja. Nakon udisanja lijeka preporuuje se zadrati dah
desetak sekundi. Uporaba prakastih lijekova (diskus), neto je jednostavnija i
ne zahtijeva opisanu koordinaciju. U napadajima astme najuinkovitija je
primjena lijeka u otopini pomou kompresorskog ili ultrazvunog inhalatora preko
maske ili usnog nastavka.
2. Mjerenje vrnog protoka (PEF)
PEF se mjeri najee ujutro i naveer, te u pogoanjima. Mjerenje se vri
svakodnevno, najbolje u isto vrijeme jer su vrijednosti podlone spontanim
dnevnim varijacijama. Jutarnji PEF je uvijek loiji od veernjeg. Mjerenje se vri i
u pogoranju bolesti kako bi bolesnik mogao procijeniti teinu napadaja.
Rezultati se biljee u dnevnik vrnog protoka ili alju SMS porukom u AstmaSMS
Centar (098/9701111). Ovaj zapis pomae lijeniku u procjeni stupnja kontrole
astme te nudi podatke o pogoranjima bolesti, njihovim uzrocima, te uincima i
primjerenosti lijeenja.
3. Razumijevanje naina djelovanja pojedinih lijekova
Svaki bolesnik s astmom treba imati uz sebe lijek za brzo prekidanje napada
guenja ("pumpica" salbutamola). Pri pogoranju se preporuuje uzeti dva udaha
lijeka za olakanje disanja, a ako izostane znaajnije poboljanje potrebno je
ponoviti postupak. Nastojte unaprijed dogovoriti plan postupaka i time izbjei
paniku koja dodatno oteava pravilno udisanje lijeka. Osnovni lijekovi
(protuupalni) moraju se uzimati redovito, svakodnevno, u dozama koje su
sukladne stupnju teine bolesti. Plan lijeenja i hitnih postupaka sastavlja se
individualno uzimajui u obzir dob, edukaciju, navike i suradljivost bolesnika te

znaajke njegove astme. Bolesnik mora znati da u hitnim stanjima ne pomae

uzimanje lijekova u obliku tableta ili kapsula, jer je poetak njihovog djelovanja
odgoen.
4. Prepoznavanje i izbjegavanje uzroka astme
Uklanjanjem najeih alergena i iritansa iz bolesnikova okolia moe se sprijeiti
pogoranje astme, te omoguiti lijeenje manjim dozama lijekova. Preporuke za
alergiare moete proitati ovdje.

4.LITERATURA
1. Interna medicina ( Boidar Vrhovac i suradnici), Naklada Ljevak, Zagreb 2003. III.
promijenjeno i dopunjeno izdanje
2. Zdravstvena njega 3,udb.za srenje med.kole,njega internistikih bolesnika,(BrozBudisavljevi-Frankovi),K,Zagreb,2005.IV.izdanje

to su lijekovi koji ire dine puteve (bronhodilatatori)?

Ovoj skupini lijekova pripadaju svi oni lijekovi koji na bilo koji nain dovode do
irenja dinih puteva (bronha) i na taj nain olakavaju protok zraka kroz njih.
Vano je znati da ovi lijekovi djeluju samo na simptome astme (olakavaju
tegobe) te da su uglavnom pomona mjera lijeenja. Osnova lijeenja trajne
astme mora biti uzimanje protuupalnog lijeka. Redovito uzimanje spreava
razbuktavanje upale pa samim time i posljedino suenje dinih puteva. Na taj
nain opada potreba za lijekovima koji ire dine puteve, to se danas navodi kao
cilj dobro kontrolirane astme.

Lijekovi koji spadaju u ovu skupinu su:

bronhodilatatori kratkotrajnog djelovanja, salbutamol (Ventolin)
bronhodilatatori dugotrajnog djelovanja, salmeterol (Serevent) i formoterol
Mogu se jo dodatno podijeliti na one koji djeluju:
preko simpatikih ivaca, salmeterol (Serevent)
blokadom parasimpatikih ivaca, tiotropij (Spiriva) i ipratropij (Atrovent)
na staninom nivou, teofilini sa postupnim otputanjem (Teolin, Teotard)
Bronhodilatatori dugog djelovanja kao npr. salmeterol (Serevent) koriste se i u
trajnom lijeenju astme, osobito ako se radi o umjerenoj i tekoj trajnoj astmi
gdje je njihova kombinacija sa inhalacijskim kortikosteroidima i preporuena
smjernicama za lijeenje.

Kombinirani
lijekovi
komponentama

sa

protuupalnim

bronhodilatativnim

U novije vrijeme astma se sve vie pacijenata koji boluju od astme lijei
kombinacijom protuupalnog i bronhodilatatornog lijeka. Ovakva kombinacija
istodobno djeluje protuupalno i trajno proiruje dine putove. Po smjernicama
ove kombinacije se mogu koristiti u lijeenju umjerene i teke trajne astme, a
glavna prednost je to pruaju bolju kontrolu bolesti uz nie doze inhalacijskog
kortikosteroida.
Na naem tritu nalaze se dva takva lijeka:
1. Seretide (kombinacija flutikazona (Flixotida) sa salmeterolom (Sereventom))
2. Symbicort (kombinacija budezonida (Tafen) sa formoterolom )
Oba ova lijeka potrebno je uzimati redovito u dozi ovisnoj o teini bolesti.

Zato inhalacijska terapija?

Inhalacijska terapija je najdjelotvorniji oblik terapije jer dovodi lijek izravno u

plua izbjegavajui uinke lijeka na ostale organe (sistemske nuspojave). Mogue
je primijeniti puno manju dozu lijeka da bi se postigao jednak terapijski uinak
kao nakon primjene tableta.

Inhalacijske terapije danas se moe provoditi koritenjem nekoliko razliitih vrsta

aplikatora. Najprecizniji nain primjene vri se koritenjem sofisticiranih
inhalatora koji zbog svoje veliine i cijene nisu praktini za individualnu primjenu.
Namijenjeni su uglavnom zdravstvenim ustanovama (kompresorski ili ultrazvuni
inhalatori sa maskom ili usnim nastavkom). Drugi nain primjene inhalacijske
terapije je koritenjem specijalnih spremnika za doziranje lijeka (inhaleri) koji su
mali i prikladni za individualnu upotrebu. Danas u Hrvatskoj nalazimo etiri tipa
ovakvih aplikatora:

 MDI ("metered dose inhaler", poznatiji kao pumpica ili sprej)

DPI ("dry powder inhaler", pod nazivom Diskus ili koluti)
Turbuhaler
Novolizer

"pumpica"

Diskus

Turbuhaler

Novolizer

Postoji vana razlika izmeu ovih tipova aplikatora. Pumpica je zapravo spremnik
pod pritiskom u kojem se lijek nalazi pomijean sa potisnim plinom. Nakon
potiska pumpice, lijek e iz spremnika izletjeti zajedno sa potisnim plinom.
Diskus i Turbuhaler ne sadre potisni plin i nisu pod pritiskom. Lijek iz ovih
spremnika nee sam izletjeti ve ga korisnik mora u plua unijeti vlastitom
snagom udaha (usisati ga u plua). Upravo zbog ovih razloga vano je znati
pravilno primijeniti oveaplikatore kako bi lijek zaista doao u plua.

Koraci za pravilnu primjenu lijeka putem MDI-a (pumpice)

Dobro protresti pumpicu

Skinuti zatitni poklopac sa pumpice

Izdahnuti zrak iz plua do granice nelagode
Staviti pumpicu u usta
Poeti sa dubokim i snanim, ne pretjerano brzim udisajem, te istovremeno
potiskom osloboditi jednu dozu iz pumpice
Nastaviti sa udahom do granice nelagode te zadrati zrak 5-10 sekundi
Nastaviti normalno disati ili ponovite postupak za jo jednu dozu
Isprati usta vodom

Koraci za pravilnu primjenu lijeka putem Diskusa ("metoda 3 klika")

 Otvorite Diskus (klik 1)

Povucite ruicu dozatora prema dolje da bi aktivirali dozu lijeka (klik 2)
izdahnite zrak iz plua do granice nelagode
stavite usta na usnik Diskusa i duboko udahnite zrak kroz usta do granice
nelagode
zadrite zrak 5-10 sekundi
zatvorite diskus (klik 3)
isperite usta vodom

1. Otvorite
Da biste otvorili Diskus, drite vanjsko kuite u jednoj ruci i stavite
palac druge ruke na utor za palac. Gurajte palac od sebe dok ne
ujete kljocaj, tj. dok se Diskus potpuno ne otvori.

2. Gurnite ruicu

Drite diskus tako da se nastavak za usta nalazi tono ispred Vas.

Gurnite ruicu od sebe dok ne ujete kljocaj. Diskus je sada
spreman za uporabu. Svaki puta kada gurate ruicu od sebe otvori
se mjehuri u Diskusu i doza lijeka se oslobodi za udah. To se vidi i
na brojau doza. Ne igrajte se ruicom jer tako otputate doze lijeka
koje se nee iskoristiti.

10

3. Udahnite
drite diskus dalje od usta.
izdahnite zrak iz plua do granice nelagode.
upamtite nikada ne izdiite u diskus.
Stavite nastavak za usta u usta.
Udahnite naglo i duboko kroz usta i Diskus, a da pritom ne udiete
kroz nos.
Odmaknite diskus od usta.
Zadrite zrak oko 10 sekundi, odnosno do granice neugode.
Izdahnite polagano.

4. Zatvorite
Da biste zatvorili Diskus, stavite palac na utor za palac i vucite palac
prema sebi dok ne ujete kljocaj. Ruica se automatski vraa u
prvotni poloaj. Sada je Diskus spreman za ponovnu upotrebu.
Ako Vam je lijenik prepisao dvije inhalacije (udaha), ponovite
postupak.

Koraci za pravilnu primjenu lijeka putem Turbuhalera

1. Otvorite

Drite Turbuhaler uspravno, podignite zatitni poklopac.

2. Zaokrenite crveni prsten u oba smjera

Zaokrenite crveni prsten u oba smjera (lijevo i desno) koliko je to
mogue.
VANO: prije svakog udaha potrebno je ponoviti ovaj korak!

11

3. Udahnite lijek
drite Turbuhaler dalje od usta.
izdahnite zrak iz plua do granice nelagode.
upamtite nikada ne izdiite u Turbuhaler.
Stavite usnik Turbuhalera u usta, izmeu zuba.
Udahnite naglo i duboko kroz usta i Turbuhaler, a da pritom ne
udiete kroz nos.
Odmaknite Turbuhaler od usta.
Zadrite zrak oko 10 sekundi, odnosno do granice neugode.
Izdahnite polagano.

4. Zatvorite
Zatvorite Turbuhaler vraanjem zatitnog poklopca.

Koraci za pravilnu primjenu Novolizera

1. Otvorite

Drite Novolizer uspravno, uklonite zatitni poklopac.

2. Utisnite crveno dugme

Potpuno utisnite crveno dugme. ut ete "klik", a boja na donjem

prozoriu promijenit e se iz crvene u zelenu. Tada moete otpustiti
crveno dugrne. Zelena boja prozoria znak je da je Novolizer
spreman za uporabu.
VANO: prije svakog udaha potrebno je ponoviti ovaj korak!

3. Udahnite lijek

drite Novolizer dalje od usta.

polako do kraja izdahnite zrak, ali nikada u Novolizer.
upamtite nikada ne izdiite u Novolizer.
ustima vrsto obuhvatite usnik. Udahnite praak brzim i dubokim
udahom. Ako ste pravilno udahnuli, ponovno ete uti "klik" a boja
na kontrolnom prozoriu ponovno e se promijeniti iz zelene u
crvenu. Ako se to ne dogodi, ponovite inhalaciju.
zadrite zrak oko 10 sekundi, odnosno do granice neugode.
izdahnite polagano.

12

4. Zatvorite
zatvorite Novolizer vraanjem zatitnog poklopca.

Dodatno: punjenje Novolizera

iskoriteni Novolizer se moe ponovno puniti, ime se postiu

utede.
uklonite poklopac Novolizera laganim pritiskom rebraste povrine s
obje strane poklopca pomiui poklopac prema naprijed i gore
skinite zatinu aluminijsku foliju s punjenja i izvadite punjenje.
umetnite punjenje u Novolizer s brojaem okrenutim prema
usniku
vratite poklopac u predvidena leita sa strane radei obmuto od
skidanja poklopca
(gumite poklopac dolje u vodoravni poloaj prema crvenoj tipki dok
ne sjedne na mjesto).
Novolizer je sada spreman za uporabu.
punjenje moe biti u Novolizeru sve dok se ne potroi.
nakon tri mjeseca punjenje se mijenja, ak i kada nije potroeno.
Tafen Novolizer punjenja mogu se koristiti samo uz Novolizer
inhalator

Pomagala za laku primjenu pumpica komore ("spacer-i")

Uzimanje lijeka putem pumpice ponekad je vrlo nepraktino jer iziskuje

koordinaciju potiska i udaha. Kako ni nakon pravilne upotrebe nismo u potpunosti
sigurni da li je cijela doza lijeka dospjela u dine puteve, danas se sve vie
preporua uzimanje lijeka putem Diskusa ili koritenje pumpice u kombinaciji sa
specijalnim komorama za udisanje. Ove komore pomau da se lijek pravilnije i u
punoj dozi unese u plua. Osobito je vana njihova primjena kod male djece (do
5g) jer je kod njih nemogue postii pravilni unos lijeka iz pumpice bez ovakvog
pomagala.

Koje komore (spacere) koristimo?

Danas se kod nas primjenjuje nekoliko tipova komora za primjenu pumpica. Prvi
tip (Babyhaler) koristi se za djecu do 5. godine ivota. Neophodan je kako bi se
inhalacijski lijek iz pumpice pravilno primijenio kod male djece. Pod nazivom
Babyhaler moe se nabaviti u ljekarnama. Podesan je za koritenje pumpica
Plive i GSK-a. Djeci starijoj od pet godina te odraslima dostupno je nekoliko
tipova komora od kojih su neke kvalitetnije od drugih. Vano je znati da dobra
komora mora biti od plastike te da mora imati jednosmjerni ili dvosmjerni ventil.
Ventil omoguuje da lijek ne izlazi iz komore do trenutka bolesnikovog udaha. Na
ovaj nain doza lijeka se ne gubi i lijek se uzima adekvatno. Za sada na tritu
jedino Volumatic ima ove karakteristike. Podesan je za koritenje pumpica Plive

13

i GSK-a. Obzirom da odrasle osobe u velikom broju sluajeva mogu koristiti

Diskus ove komore se koriste neto rjee.

Babyhaler

Namijenjen za olakanu primjenu lijeka iz pumpice dojenadi i djeci do 5. godine

ivota. Budui da djeca sama ne mogu uzimati lijek, djeci se komorica
(Babyhaler) ne stavlja u usta ve se plastinom maskom prislanja na lice.
Maskom je potrebno prekriti nos i usta kako bi dijete pravilno udisalo lijek.
Babyhaler ima dvostruki ventil koji omoguuje da dijete normalno die u
masku. Pritom pri udahu lijek ulazi iz komore u djeja plua, dok pri izdahu zrak
ne ulazi u komoru ve biva preusmjeren van.

Volumatic

Namijenjen za starije od 5 godina i odrasle. Primjena komore je krajnje

jednostavna. Bolesnik jedan kraj komore stavlja u usta, a u drugi aktivira
pumpicu. Udisanjem iz komore i izdisanjem kroz nos maksimalno se poveava
koliina lijeka koji dolazi u plua. Preporuuju se komore veeg volumena.

14