VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA U VUKOVARU

ODJEL ZA STUDIJ UPRAVNO PRAVNI

AMNESTIJA I POMILOVANJE

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA

UVOD U PRAVO

Mentor :

Studenti:

Ivan Belaj, Mag.iur.,pred

Valentina Dermiek
Sanja Gluvakovi

Vukovar, 2016

Sadraj
1.

UVOD............................................................................................................... 1

2. AMNESTIJA.......................................................................................................... 2
2.1. Abolicija........................................................................................................ 2
2.2. Zakoni o amnestiji u Republici Hrvatskoj......................................................3
2. POMILOVANJE...................................................................................................... 5
3. PRAVNI UINCI POMILOVANJA............................................................................. 6
3.1. Potpuni ili djelomini oprost od izvrenja kazne...........................................6
3.2. Zamjena izreene kazne blaom ili primjena uvjetne osude........................6
3.3.Prijevremena rehabilitacija............................................................................7
3.4. Ukidanje ili krae trajanje pravne posljedice osude.....................................7
3.5. Ukidanje ili krae trajanje sigurnosne mjere................................................7
4. POSTUPAK POMILOVANJA.................................................................................... 8
5. VANOST POMILOVANJA..................................................................................... 9
6. PRIMJENA AKATA POMILOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ.................................10
7. LITERATURA...................................................................................................... 15

1. UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Amnestija i pomilovanje. U ovom seminarskom
radu objasnit emo to je to amnestija, a to pomilovanje, navest emo primjere amnestije
i pomilovanja u Hrvatskoj. Amnestija je pravni akt milosti koji pod odreenim uvjetima
potpuno ili samo djelomino ponitava uinke osude za neimenovane poinitelje kaznenih
djela. Pomilovanje je akt milosti dravnog poglavara kojim se u pojedinanom sluaju ili
djelomino obustavlja izvravanje kazne ili drugih kaznenopravnih mjera ili se izreena
sankcija zamjenjuje nekom drugom. Amnestija i pomilovanje razlikuju se po tome to se
amnestija daje neodreenom broju lica dok se pomilovanje daje odreenim licima.
Razlika postoji i u pogledu organa koji su nadleni za davanje amnestije i pomilovanja u
postupku za donoenje ovih akata, kao i u drugim okolnostima koje proizlaze iz ostalih
karakteristika amnestije i pomilovanja.

2. AMNESTIJA
Amnestija je pravni akt koji pod odreenim uvjetima potpuno ili djelomino ponitava
uinke osude za neimenovane poinitelje kaznenih djela. Davanje amnestije je u nadlenosti
zakonodavnog tijela odnosno Hrvatskog sabora. Amnestija se daje grupama osoba bez obzira
na okolnosti pojedinanih sluajeva, to moe dovesti do pravne nesigurnosti i moralne
nepravde.
Pojam amnestije dolazi od grkog pojma amnestia to znai zaborav. Ovom rijei Grci su
oznaavali mjere kojima su "zaboravljali" na kanjivost zloina.

Amnestija se najee dodjeljuje nakon vanih politikih dogaaja te se odnosi na politike

prijestupnike. U meunarodnom pravu se smatra da je amnestija vano sredstvo pomirenja i
ubrzanja kraja nekih politikih nemira.
Amnestija se sadrajno moe odnositi na odreene vrste kaznenih djela, na odreene
grupacije poinitelja ili na kazne na koje su osueni poinitelji. Amnestija moe biti potpuna
ili djelomina. to znai da se izreena kazna oprata u cijelosti ili se smanjuje. Jednom kada
se dobije amnestija ona se ne moe opozvati niti odbiti.
S obzirom na djelovanje postoje dvije vrste amnestije:
-

Amnestija u uem smislu podrazumijeva oprost kazne koja je pravosnano izreena

Amnestija u irem smislu (abolicija) podrazumijeva osloboenje od kaznenog
gonjenja i kanjavanja

Davanjem amnestije ne diraju se prava treih osoba koja su osnovana na presudi. Odnosno,
osobe koje su oteene kaznenim djelom imaju pravo traiti naknadu tete i povrat oduzete
stvari.

2.1. Abolicija
Abolicija dolazi od latinske rijei aboliti to znai ukidanje. Abolicija ima dva znaenja:
1. Osloboenje od kaznenog progona - do abolicije moe doi pomilovanjem ili
amnestijom. Motivi abolicije najee su politike naravi. Pomilovanjem se aktom
nadlene dravne vlasti, najee dravnog poglavara, abolicija daje poimence
4

odreenomu krugu osoba. Amnestijom abolicija se daje poimence neodreenomu krugu

osoba. Osobe na koje e se abolicija primijeniti amnestijom, odreuju se apstraktno, s
obzirom na vrstu kaznenog djela, osobna svojstva okrivljenika ili druge kriterije. U
hrvatskom pravu aboliciju kroz institucije amnestije i pomilovanja naelno ureuje
Kazneni zakon RH (1997)1.
2. Abolicija znai i zakonsko ukidanje pravne ustanove (npr. smrtne kazne, torture).

2.2. Zakoni o amnestiji u Republici Hrvatskoj

U razdoblju od 1990. do kraja Domovinskog rata doneseno je nekoliko zakona o amnestiji.
Prvi Zakon o amnestiji donesen je 26. rujna 1990. godine. Ovaj zakon oslobodio je osuene
osobe koji se, do dana stupanja stupanja na snagu ovoga zakona, nalaze na izdravanju kazne
zatvora u Republici Hrvatskoj i drugim republikama i pokrajinama, a na osnovi presuda
sudova Republike Hrvatske za krivina djela odreena Krivinim zakonom Socijalistike
Republike Hrvatske; i kazna za krivina djela predviena Krivinim zakonom SFRJ i
Krivinim zakonom Socijalistike Republike Hrvatske2 od izvrenja jedne etvrtine ukupno
izreene kazne. Ovaj zakon je jedini nepolitiki jer je obuhvaao nepolitika kaznena djela.
U razdoblju od 1991. do 1996. godine doneseni zakoni o amnestiji zajedno su se nazivali
Zakonima o oprostu. Svi ti zakoni doneseni su kako bi se prevladala postojea politika kriza.
Prvi takav zakon bio je Zakon o oprostu od krivinog progona i postupka za krivina djela
poinjena u oruanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske a donesen je 25. rujna
1992. godine. Ovaj zakon odnosio se na obustavljanje kaznenog postupka protiv poinitelja
kaznenih djela u oruanim sukobima, ratu protiv Republike Hrvatske ili u vezi s tim
sukobima, poinjenim od 17. kolovoza 1990. godine do dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Za ta djela kazneni progon nee se poduzimati a krivini se postupak nee pokrenuti. Prema
ovom zakonu od 1192. do 1993. godine sudovi su donijeli rjeenje o obustavi kaznenog
postupka za 3.049 osoba.

1 Kazneni zakon (Narodne novine, 110/1997, 125/2011, 144/2012, 56/2015,

61/2015)
2 Zakon o amnestiji (Narodne novine, 31/1990)
5

17. svibnja 1996. godine donesen je Zakon o oprostu poiniteljima kaznenih djela s
privremeno okupiranih dijelova vukovarsko-srijemske i osjeko-baranjske upanije 3. Ovaj
zakon daje oprost dravljanima Republike Hrvatske od progona za poinitelje kaznenih djela
poinjenih u agresivnom ratu ili oruanoj pobuni protiv Republike Hrvatske, a koji imaju
prebivalite odnosno boravite na privremeno okupiranim podrujima. Oprost od kaznenog
progona odnosi se na djela poinjena od 17. kolovoza 1990. do 1. lipnja 1996. godine.
Zakon o opem oprostu od 20. rujna 1996. godine proirio je oprost i na osuene osobe za
djela poinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 13. kolovoza 1996. godine. U zakonu je
naveden katalog kaznenih djela koja ne podlijeu oprostu ali nisu navedena djela koja
podlijeu oprostu. Mana tog zakona je odredba koja je omoguavala oprost poiniteljima
kvalificiranog oblika kaznenog djela oruane pobune koji su s umiljajem liili ivota jednu
osobu ili vie osoba4.
Do 2003. godine amnestija je bila odreena Kaznenim zakonom Republike Hrvatske, u 87.
lanku propisano je da se osobama koje su obuhvaene amnestijom obustavlja kazneni
postupak ili im se daje potpuni ili djelomini oprost od izvrenja kazne, zamjenjuje izreena
kazna blaom kaznom, ukida uvjetna osuda, daje prijevremena rehabilitacija ili se ukida
odreena pravna posljedica osude. Donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog
zakona iz 2003. godine ukinuta je ta odredba s obrazloenjem da pretpostavke za amnestiju
treba odreivati Hrvatski sabor u kojem dodjeljuje amnestiju.

3 Zakon o oprostu poiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova

vukovarsko-srijemske i osjeko-baranjske upanije (Narodne novine, 43/1996)
4 Zakon o opem oprostu (Narodne novine, 80/1996)
6

2. POMILOVANJE
Pomilovanje je akt milosti dravnog poglavara kojim se u pojedinanom sluaju
potpuno ili djelomino obustavlja izvravanje kazne ili drugih kaznenopravnih mjera ili se
izreena sankcija zamjenjuje nekom drugom5. Ustav Republike Hrvatske propisuje da
predsjednik Republike Hrvatske ima ovlasti davanja pomilovanja. Ustav Republike Hrvatske
ne dozvoljava prenoenje te ovlasti na nekog drugog nositelja ve u lanku 107. Ustava RH
predsjedniku Republike Hrvatske tj. nositelju te ovlasti pomau savjetodavna tijela kojima
lanove imenuje i razrjeuje sam predsjednik.
Novi aktualni zakon o pomilovanju stupio je na snagu 1.prosinca 2003. Tim zakonom ukida
se mogunost predsjednika da pomilovanjem zaustavi kazneni postupak kako je to bilo u
prijanjem zakonu o pomilovanju. Takoer je ukinuta i ovlast predsjednika da ukine uvjetnu
kaznu jer se ona ne smatra stvarnim izvrenjem kazne. Ovim zakonom predsjednik sada
moe pomilovati osobe koje izvravaju kaznu u Republici Hrvatskoj na temelju osuda stranih
ili meunarodnih sudova.

5 Novoselac, P., op. cit. (bilj. 121) str. 502.

7

3. PRAVNI UINCI POMILOVANJA

Pomilovanjem se ukidaju prava i obveze, tj. odreeni pravni odnosi. Akt pomilovanja djeluje
samo za ubudue (ex nunc) s pravnim uincima erga omnes. Pomilovanje se daje samo za
kaznena djela i ne moe se dati za prekraje ali se moe dati za djela koja su propisana
kaznenim zakonima koji su ukinut. Uinci pomilovanje prema novom zakonu su:
-

Potpuni ili djelomini oprost od izvrenja kazne

Zamjena izreene kazne blaom ili se primjenjuje uvjetna osuda
Daje se prijevremena rehabilitacija
Ukida se ili odreuje krae trajanje posljedica osude, sigurnosne mjere
zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane obavljanja zvanja,
djelatnosti ili dunosti ili protjerivanje stranaca iz zemlje

3.1. Potpuni ili djelomini oprost od izvrenja kazne

Nakon pravomone sudske presude osuena osoba moe traiti oprost od izvrenja
kazne. Oprost moe biti potpuni ili djelomini. Potpuni oprost obuhvaa sve izreene kazne
dok djelomini oprost u sebi sadri samo nekih izreenih kazni ili smanjenje mjere iste vrste
kazne. Kazna se ne moe ublaiti ispod svog ope zakonskog minimuma. Ukoliko se
pravomona sudska kazna zamjeni izvrenjem nove kazne, nova kazna se oprata.

3.2. Zamjena izreene kazne blaom ili primjena uvjetne osude

Kada pomilovanje predstavlja zamjenu izreene kazne blaom vrstom kazne od one
koja je presuena, glavna kazna se mijenja samo drugom glavnom kaznom, a sporedna kazna
se mijenja drugom sporednom.
Kod primjene uvjetne osude, zakon nije naglasio da se primjenjuju odgovarajue
odredbe Kaznenog zakona o izricanju uvjetne osude, isto kao to nije onemogueno da se
pomilovanjem uz uvjetnu osudu odredi zatitni nadzor ili ispunjenje posebnih obaveza.
Kod ovakvog pomilovanja gdje se umjesto izreene kazne zamjenjuje s blaom vrstom
kazne ili se primjenjuje uvjetna osuda, predsjednik se izravno mijea u sudsku vlast.
8

3.3.Prijevremena rehabilitacija
Prijevremena rehabilitacija ili brisanje osude nije ogranieno visinom izreene kazne
niti vrstom kaznenog djela. Nakon pomilovanja rehabilitacijom, osuene osobe imaju sva
prava graanina utvrena Ustavom te se smatraju neosuivanima.

3.4. Ukidanje ili krae trajanje pravne posljedice osude

Odlukom o pomilovanju moe se ukinuti jedna ili vie pravnih posljedica osude ili se
moe skratiti njihovo trajanje. Tim posljedica osude mora biti odreeno vrijeme. Akt kojim se
daje ukidanje ili skraivanje trajanja pravne posljedice osude mora tono odrediti koju se
pravnu posljedicu ukida ili skrauje.

3.5. Ukidanje ili krae trajanje sigurnosne mjere

Pomilovanjem se mogu ukinuti ili skratiti sigurnosne mjere upravljanja motornim vozilom,
zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti te protjerivanje stranaca iz zemlje. Njime se
ne ukida ili skrauje vrijeme trajanja sigurnosnih mjera, a kada se skrauje ne moe se skratiti
krae od minimuma trajanja te vrste sigurnosne mjere.

4. POSTUPAK POMILOVANJA

Postupak pomilovanja pokree se molbom za pomilovanje koja se moe podnijeti

nakon to je donesena pravomona presuda, to znai da se molba moe podnijeti i prije
poetka izdravanja odreene kazne. Ona ne odgaa izvrenje kaznenopravne sankcije.
Molba za pomilovanje se podnosi Ministarstvu pravosua Republike Hrvatske, tonije na
Odjel za pomilovanja i moe se predati u pisarnicu Ministarstva pravosua ili dostaviti
potom.
U sluaju ako je osoba koja podnosi molbu za pomilovanje osuenik koji se nalazi na
izvrenju kazne zatvora, molbu za pomilovanje moe izruiti Ministarstvu pravosua putem
kaznionice ili zatvora u kojem osuenik izvrava kaznu.
Ukoliko je molba odbijena moe se ponoviti nakon godine dana od dana posljednje odluke o
pomilovanju ako je pravomonom presudom izreena kazna zatvora u trajanju iznad tri
godine, a ukoliko je pravomonom presudom izreena kazna zatvora u trajanju do tri godine,
molba za pomilovanje moe se ponovno podnijeti nakon 6 mjeseci. Za osuenika na doivotni
zatvor, prva ponovljena molba za pomilovanje moe se podnijeti nakon deset godina od dana
kada je prva molba za pomilovanje odbijena,a sljedeu moe podnijeti tri godine od dana
odbijanja prethodne molbe.
U molbi za pomilovanje osoba koja je podnosi mora navesti:
-

Naziv suda koji je donio presudu prvog stupnja i broj presude

Svoje osobne podatke
Podatke o obiteljskim i socijalnim prilikama

Molbu za pomilovanje ovlatena je podnijeti osobno osuenik ili njegov brani ili izvanbrani
drug, srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat ili sestra te
hranitelj. Molbu sa svim izvjeima i podacima relevantnim za odluku, Ministarstvo
pravosua proslijedit e Predsjedniku Republike Hrvatske. Odluku o pomilovanju donosi
predsjednik Republike Hrvatske na temelju diskrecijske ocjene. U zakonu Republike Hrvatske
ne stoji da se predsjednik treba savjetovati s Komisijom za pomilovanje, no u praksi je
njihovo stajalite kljuno za predsjednikovu konanu odluku. Obavijest o odluci o
pomilovanju dostavlja se putem Ministarstva pravosua.

5. VANOST POMILOVANJA

10

Pomilovanje je znaajno kao institu kojem zavrna vlast moe nadzirati sudske
odluke ili ih ukidati. Akt pomilovanja ima funkciju posebne zakonske norme kojom se
derogira opa zakonska norma.6 Ako se aktom pomilovanja in concreto odluuje o sudbini
neposredne (automatske) primjene zakona (u sluaju pravnih posljedica osude kod kojih nije
potrebno, ali nije ni mogue donositi neki poseban sudski ili drugi pojedinani pravni akt)
onda se aktom pomilovanja u izvjesnom smislu derogira i sam zakon, odnosno iskljuuje
mogunost njegove konkretne primjene u onom dijelu koji se odnosi na konkretnu pravnu
posljedicu osude 7
Akt pomilovanja ne ponitava sudsku presudu o krivnji osobe ve on vri preinaenje
sudske presude u njezinom djelu odluke o kazni. Iako pomilovanje nije sudski akt, ne moe
se rei da ne utjee na sudstvo. Akt pomilovanja daje osloboenje od izvravanja kazne, a ne
osloboenje od izreene kazne koja e i dalje biti izreena. Pomilovanje je znaajan
kaznenopravni institu jer ima jako moan pravni uinak te je mono oruje izvrne vlasti, ali
ono ne moe biti u funkciji ispravka sudskih pogreaka. 8A jedna od najvanijih funkcija akta
pomilovanja je njegov doprinos dravno-politikim ciljevima jer su se akti pomilovanja
najee dodjeljivali radi odreenih politikih trenutaka.

6 Povijest i primjena kaznenopravnih instituta pomilovanja i amnestije, Mario

Rai, Zagreb 2013., str.28
7 Pihler S., Prilog o raspravi o pomilovanju, Pravni ivot, br.6-7, 1987. g., str. 688.
8 Supra 2, Povijesni razvitak kaznenopravnih oblika milosti
11

6. PRIMJENA AKATA POMILOVANJA U REPUBLICI

HRVATSKOJ
U Republici Hrvatskoj je primjena pomilovanja poprilino visoka u usporedbi s veinom
europskih pravnih sustava. Republika Hrvatska ima jako visok postotak usvojenih molbi za
pomilovanje.
Godine 1990. dano je 430 pomilovanja, a od toga 306 osoba je dobilo oprost po
slubenoj dunosti Odlukom o grupnom pomilovanju od 27.lipnja 1990.godine, u povodu
uspostave demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Tom odlukom se 31 osuenika
oslobodilo od izdravanja izreene kazne, a ostalih 275 su dobili djelomian oprost od
izvrenja kazne zatvora. Te godine je usvojeno 56,9% predanih molbi. Godine 1991. je
sveukupno bilo 757 zahtjeva za pomilovanje, a usvojeno ih je 216, od toga 24 po slubenoj
dunosti. Usvojeno je 28,5% molbi. 1992.godine od 375 molbi usvojeno je 188, to je 50,1%
predanih molbi. U razdoblju od 1992. do 1993.godine, predsjednik Republike Hrvatske je
pomilovao 83 osobe srpske nacionalnosti i 53 pripadnika Hrvatske vojske u postupku po
slubenoj dunosti.
Dana 29.5.1996.godine predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuman donio je
odluku o pomilovanju po molbama osuenih osoba i po slubenoj dunosti, kojom su
pomilovane 204 osobe, a od njih je potpuno osloboena od izvravanja zatvorske kazne jedna
osoba, a za 47 osuenih osoba izreene zatvorske kazne zamijenjenje su uvjetnom osudom.
Za 26 osuenih osoba oproten je dio izreene zatvorske kazne, a za dvije osuene osobe
brisane su osude, jednoj osobi ukinuta je sigurnosna mjera, zamijenjen je neizdrani dio
izreene kazne zatvora uvjetom osudom 15 osuenih osoba, osloboeno je neizdranog dijela
izreene kazne zatvora 6 osoba, umanjene su izreene kazne zatvora pomilovanjem po
slubenoj dunosti za 105. osoba.
Takoer je donio i Odluku o pomilovanju oslobaanjem od kaznenog progona i izvrenja
pravomono izreenih kazni za kazneno djelo oruane pobune iz lanka 235. stavak 1.
KZRH. Tom odlukom obuhvaeno je 78 osoba, od kojih je 57 osoba osloboeno od kaznenog
progona,a 21 osoba osloboena je od izdravanja neizdranog dijela kazne zatvora.
1997. i 1998.godine Komisija za pomilovanje je predloila predsjedniku Republike
Hrvatske da pomiluje zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu ukupno 396 osuenika na

12

prijedlog ministra pravosua te 63 osuenika iz skupine tee bolesnih, starijih osuenika s

tekim socijalnim, obiteljskim i imovinskim prilikama. Time je u tri navrata Komisija za
pomilovanje predloila za pomilovanje ukupno 649 osuenika za koje je predsjednik
Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuman i donio odluku o pomilovanju potpunog ili
djelominog oprosta od izvrenja izreene kazne te zamjene blaom kaznom ili uvjetnom
osudom.
Godine 1999. usvojeno je ak 70% molbi, 186 od 267 su primljene. Svega 81 molba je
odbijena. 41 poinitelj kaznenog dijela ubojstva je pomilovano, kao to je primjerice 18
osoba osuenih za teku krau i 59 za kazneno djelo izazivanja prometne nesree.
2000.godine predsjednik Mesi je u svojoj prvoj godini pomilovao 153 osobe, a odbio
213. Ukupno od 366 molbi za pomilovanje, usvojeno je njih 42% to je bitno smanjenje u
odnosu na 1999.godinu. Te godine su se umanjile kazne za 24 osuenika osuena za
ubojstvo, devetorici za zlouporabu droga i 29 za izazivanje prometne nesree.
2001.godine pomilovano je 135 osoba (42%), a ak njih 35% bilo je osueno za ubojstvo
ili pokuaj ubojstva, 11 osoba za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga i 39 osuenika za
kazneno djelo izazivanja prometne nesree. Osim toga 26. oujka iste godine pomilovane su
etiri osobe za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva i jedna osoba za kazneno djelo
genocida.
Tek 2002.godine dolazi do stabilizacije dodjeljivanja pomilovanja. Te godine je
predsjednik pomilovao 58 osoba, a odbio ak 375 molbi za pomilovanje, to je tek 13%
usvojenih molbi. Meutim, predsjedniku se esto prigovaralo da favorizira pomilovanje
ubojica, to se i ove godine vidjelo. Od 58 osoba, njih 25 je u nekoj mjeri oproteno kazneno
djelo ubojstva ili pokuaj ubojstva.
2004. godine od 171 molbe prihvaeno je svega 28 molbi, to je 16% usvojenih molbi.
Najvie prihvaenih molbi odnosilo se na umanjenje kazne zatvora; njih ak 14, to je 50%.
est kazni zamjenio je uvjetnom osudom (od toga jedna za neizdrani dio, a ostale za
izreenu kaznu). Jednu osobu je oslobodio od izdravanja izreene kazne, a dvije je
oslobodio neizdranog dijela kazne zatvora. Prijevremenu rehabilitaciju je dao petorici
osuenika.
2005. godine predsjednik Stjepan Mesi je pomilovao 92 osobe, a odbio je pomilovanje
455 osuenika. Te godine je usvojeno manje molbi nego poetkom 21.stoljea, njih 16,7%. I
13

ove godine se najvie usvojenih molbi na umanjenje izreene kazne zatvora (47 usvojenih
molbi, to je opet oko polovice svih usvojenih molbi) te je bilo 17 odluka o oslobaanju do
daljnjeg izvravanja neizdranog dijela kazne zatvora. Od izdravanja izreene kazne
oslobodio je dvije osobe, prijevremenu rehabilitaciju dodijelio je petorici osuenika, trojici je
zamijenio neizdrani dio kazne zatvora, a ostalima je izreenu kaznu zamijenio uvjetnom
osudom. Sigurnosnu mjeru je ukinuo trojici osuenika.
U 2006. godini od sveukupno 523 molbe, predsjednik je usvojio njih 54 to je 10,3%
prihvaenih molbi za pomilovanje. I ove godine najvei broj oprosta se odnosio na umanjenje
izreene kazne zatvora (29 od 54) te se vidi predsjednikova tendencija da svake godine vie
od polovice (ove godine 53%) usvojenih molbi za pomilovanje bude oprost dijela izreene
kazne zatvora. Ove godine predsjednik Mesi nije nikome ukinuo sigurnosnu mjeru, ali
uinio je 13 zamjena izreenih kazni uvjetnom osudom i dvojici osuenika neizdrani dio
kazne zatvora zamjenio uvjetnom osudom. Prijevremenu rehabilitaciju usvojio je za osam
osuenika. Od daljnjega izvravanja kazne zatvora oslobodio je jednu osobu i jednoj je osobi
dao oprost izdravanja od izreene kazne zatvora.
2007. godine predsjednik je pomilovao 35. osoba, a odbio je pomilovati 470 osuenika.
Postotak usvojenih molbi za pomilovanje je ove godine bio vrlo nizak, svega 6,9%. Od 34
usvojenih molbi njih 16 odnosilo se na umanjene izreene kazne zatvora to je prvi put da je
taj broj obuhvaao manje od polovice usvojenih molbi za pomilovanje (46%). Te godine dane
su mnogobrojne prijevremene rehabilitacije tako da je 10 osuenika dobilo prijevremenu
rehabilitaciju. Zamjena izreene kazne uvjetnom

prihvaena je za 5 osuenika. Jedan

osuenik bio je osloboen izdravanja izreene kazne zatvora, a trojica od neizdranog dijela
kazne zatvora.
2008. godine predsjednik Mesi je ostao pri obiaju da dodjeli velik broj umanjena
izreenih kazni zatvora (23 od prihvaenih molbi, oko 45%) iako taj omjer iz godine u
godinu pada. Odbijene su 404 molbe, to znai da ih je usvojeno 11,2%. Predsjednik je
zamijenio sedmorici osuenika izreenu kaznu zatvora uvjetnom osudom, a estorici je
zamijenio neizdrani dio kazne zatvora uvjetnom osudom. Prijevremenu rehabilitaciju dobilo
je 12 osoba, a daljnjeg izvravanja neizdranog dijela kazne zatvora je oproteno trojici
osuenika.
2009. godine kazna zatvora umanjena je za 35 osuenika (44% svih molbi te godine). 12
osoba se izreena kazna zatvora zamjenila uvjetnom osudom. Neizdrani dio kazne zatvora
14

zamjenjen je uvjetnom osudom 16 osuenika. Oslobaanje od izreene kazne zatvora dana su

dvojici osuenika,a prijevremena rehabilitacija 14 osuenika. Sveukupno je usvojeno 79
molbi za pomilovanje to je sa 551 odbijenom molbom u postotku 12, 5% prihvaenih molbi.
2010. godine predsjednik Mesi je pomilovao samo 9 osoba, a molbe je odbio 137
osuenika. Ove godine je samo jedna osoba dobila umanjenje izreene kazne zatvora to je
samo 11% molbi te godine. Jednoj osobi je takoer zamijenjena izreena kazna zatvora
uvjetnom osudom, kao to je jednoj osobi zamjenjen neizdrani dio izreene kazne zatvora
uvjetnom osudom. Jednom osueniku se ukinula sigurnosna mjera, dvojicu se oslobodilo
izdravanja izreene kazne zatvora, a prijevremenu rehabilitaciju su dobila trojica osuenika.
Novi predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi, svoju prvu odluku o pomilovaju
donio je 15.srpnja 2010. godine kada je pomilovao 2 osobe. Do kraja 2010. godine
predsjednik Josipovi je sveukupno sa 17 pomilovanja dodijelio sljedee: umanjo kaznu
izreenog zatvora jednom osueniku, izreenu kaznu zatvora je zamijenio uvjetnom osudom
trojici osuenika, neizdrani dio kazne zatvora zamjenio je uvjetnom osudom petorici te dao
prijevremenu rehabilitaciju osam osuenika. Odbio je 212 molbi te je ukupno usvojio 8%
molbi za pomilovanja.
U 2011. godini se u Narodnim novinama nisu objavljivala imena osoba kojima je
odbijena molba za pomilovanje, stoga se podatak o ukupnom broju podnijetih molbi i
postotku usvojenih ne moe govoriti. Predsjednik Josipovi je pomilovao ukupno 14
osuenika. Dvojici je umanjio kazne zatvora, jednome izreenu kaznu zatvora zamijenio
uvjetnom osudom, kao to je jednoj osobi zamijenio neizdrani dio izreene kazne zatvora
uvjetnom osudom. Sigurnosnu mjeru ukinuo je jednoj osobi, a devetorica osuenika dobila
su prijevremenu rehabilitaciju.
U 2012. godini predsjednik je pomilovao ukupno 27 osoba, nastavila se visoka tendencija
predsjednika Josipovia da daje prijevremene rehabilitacije. Ove godine dao je 17
prijevremenih rehabilitacija, to je 63% svih usvojenih molbi te godine. Dva osuenika
dobila su zamjenu izreene kazne zatvora uvjetnom osudom. Dravljaninu Bosne i
Hercegovine smanjena je sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz zemlje sa doivotnog na
10 godina. Jo jedna osoba je dobila osloboenje od izdravanja izreene kazne zatvora.9
9 Povijest i primjena kaznenopravnih instituta pomilovanja i amnestije, Mario
Rai, Zagreb 2013., str.30-34
15

6. ZAKLJUAK
Amnestija je pravni akt koji pod odreenim uvjetima potpuno ili djelomino ponitava
uinke osude za neimenovane poinitelje kaznenih djela. Davanje amnestije je u nadlenosti
zakonodavnog tijela odnosno Hrvatskog sabora. Amnestija se daje grupama ljudi ne
obazirujui se na okolnosti pojedinanih sluajeva, to moe dovesti do pravne nesigurnosti i
moralne nepravde. Najee se dodjeljuje nakon vanih politikih dogaaja te se odnosi na
politike prijestupnike.
Pomilovanje je "akt milosti dravnog poglavara kojim se u pojedinanom sluaju potpuno ili
djelomino obustavlja izvravanje kazne ili drugih kaznenopravnih mjera ili se izreena
sankcija zamjenjuje nekom drugom".10 Ustav Republike Hrvatske u lanku 98. propisuje kako
je davanje pomilovanja ovlast predsjednika Republike Hrvatske. Prema Zakonu o
pomilovanju iz 2003. godine uinci pomilovanja su slijedei: potpuni ili djelomini oprost od
izvrenja kazne, zamjena izreene kazne blaom ili se primjenja uvjetne osuda, daje se
prijevremena rehabilitacija, ukida se ili odreuje krae trajanje posljedice osude, sigurnosne
mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili
dunosti ili protjerivanje stranaca iz zemlje.11 Potpuni oprost od izvrenja obuhvaa sve
izreene kazne dok djelomini oprost u sebi sadri oprost samo nekih izreenih kazni ili
smanjenje mjere iste vrste kazne, uglavnom oprost ostatka neizdranog dijela kazne bez
zamjene blaom vrstom kazne. Zamjenom izreene kazne blaom ili primjenom uvjetne
osude umjesto kazne izreene pravomonom presudom, odreuje se druga kazna ili uvjetna
osuda, to je izravno mijeanje predsjednika u sudsku vlast. Prijevremena rehabilitacija ili
brisanje osude nije ogranieno visinom izreene kazne niti vrstom kaznenog djela. Nakon
pomilovanja rehabilitacijom osuene osobe imaju sva prava graanina utvrena Ustavom te
se smatraju neosuivanima. Odlukom o pomilovanju moe se ukinuti jedna ili vie pravnih
posljedica osude ili se moe skratiti njihovo trajanje. Pomilovanjem se mogu ukinuti ili
skratiti sigurnosne mjere upravljanja motornim vozilom, zabrane obavljanja zvanja,
djelatnosti ili dunosti i protjerivanje stranaca iz zemlje. Pomilovanjem se ili ukida ili
10 Povijest i primjena kaznenopravnih instituta pomilovanja i amnestije, Mario
Rai, Zagreb 2013., str.28
11 Zakon o pomilovanju, (Narodne novine, 175/03)
16

skrauje vrijeme trajanja tih mjera, a kada se skrauje ne moe se skratiti krae od minimuma
trajanja te vrste sigurnosne mjere.

7. LITERATURA
Knjige:
1. Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2009.

lanci:
1. Pihler, S., Prilog o raspravi o pomilovanju, Pravni ivot, br. 6-7, 1987.

Radovi:
1. Rai, M., Povijest i primjena kaznenopravnih instituta pomilovanja i amnestije, Zagreb
2013.

Zakoni i ostali propisi:

1. Kazneni zakon, Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15
2. Zakon o amnestiji, Narodne novine 31/90
3.Zakon o oprostu poiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova vukovarskosrijemske i osjeko-baranjske upanije, Narodne novine 43/96
4. Zakon o opem oprostu, Narodne novine 80/96
5. Zakon o pomilovanju, Narodne novine 175/03

17

18