PRIKAZI

Iako je ameriki nobelovac Paul Krugman ekonomist, njegova knjiga Savjest

liberala socioloki je intrigantna, a po
temama koje analizira i izrazito aktualna. Krugman dananju ekonomsku krizu
i fenomen dohodovne nejednakosti, kojima se u knjizi primarno bavi, promatra
kao izravne posljedice promjene drutvenih vrijednosti i politikih okolnosti,
a ne kao nune posljedice ekonomske
globalizacije ili drugih ekonomskih
procesa. Osim teorijsko-analitike dimenzije, knjiga predstavlja i svojevrsni
manifest angairanog intelektualca, to
je vidljivo i iz samoga naslova.
U predgovoru Krugman oslikava
aktualni ameriki drutveno-ekonomski kontekst tvrdei da se dananja
ekonomska kriza moe objasniti nedovoljno reguliranim financijskim sustavom iji je nastanak izravna posljedica
konzervativne politike i ekonomske
filozofije. Naznaujui sadanje i budue promjene politikog raspoloenja u
SAD-u, Krugman smatra da je dananja
Amerika spremna za novi New Deal.
U prvom poglavlju Krugman napominje da je poslijeratno ameriko
drutvo bilo obiljeeno ekonomskom
jednakou koja je bila posljedica New

Deala koji je uveo mjere socijalne sigurnosti, poveao poreze bogatima i

jae regulirao financijske institucije.
Sve se promijenilo usponom konzervativne politike krajem 70-ih, ekonomske
se nejednakosti produbljuju, a politika
polarizacija izmeu demokrata i konzervativaca naglo se poveava. Krugman stoga u modernoj amerikoj povijesti vidi dva luka onaj ekonomski
koji ide od velike nejednakosti preko
jednakosti i natrag, te onaj politiki
od krajnje stranake polarizacije do suradnje i natrag.
Krugman smatra da je odluujua
bila politika odluka da se ide u korist
najbogatijima i tako promijeni distribucija dohotka. Takva politika odluka
operacionalizirana je napadom na sindikalni pokret, smanjenjem poreznih
stopa imunijima te smanjenjem socijalnih ogranienja porasta menaderskih
plaa. Porast jednakosti u doba i nakon
New Deala bio je nagao, to znai da
su u njegovu nastanku politike odluke
i vrijednosno-normativne promjene bile
vanije od ekonomskih procesa. Zatim,
do porasta ekonomske nejednakosti 80ih dolo je nakon nastanka projekta
konzervativizma, a ne prije njih. Tree,
tehnoloke promjene teko mogu biti
glavni uzrok poveanja nejednakosti
jer se u razdoblju nakon 80-ih dohodak
obrazovanih Amerikanaca nije znatnije
poveao.
U drugom poglavlju Krugman
opisuje ono to naziva Dugo pozlaeno

REVIJA ZA SOCIOLOGIJU 42 (2012), 1: 101114

ISSN 0350-154X

DOI: 10.5613/rzs.42.1.5

Paul Krugman

Savjest liberala
Zagreb: Algoritam, 2010, 271 str.

101

Prikazi, Revija za sociologiju 42 (2012), 1: 101114

doba (od 1870-ih do New Deala). Veliki dobitnici toga vremena bili su industrijski magnati i financijai. Njihovi su
dobitci uglavnom bili posljedica male
pregovarake moi radnitva radniko
organiziranje bilo je suzbijano, a trajkovi esto slamani i od strane drave.
Nesudjelovanje znatnijeg dijela radnitva u politikom procesu, kao i moni
financijski interesi, izborna prijevara te
drutvene podjele onemoguili su promjene.
Tree poglavlje zapoinje Krugmanovim retorikim pitanjem jesu li velike ekonomske nejednakosti
doista posljedica trinih sila? Prema
Kuznetsovoj krivulji raspodjela dohotka determinirana je trinim silama, a
odreuju je ponuda i potranja za faktorima proizvodnje. U poetnim fazama
razvoja rad je obilan, a kapital rijedak,
a to se onda odraava i u veim dohodcima od kapitala. U kasnijim fazama presuuju izvori radne snage, a kapital zbog poveanog dohotka i tednje
postaje obilnijim. Logina je posljedica
poveana jednakost, tj. smanjenje kapitalnih dobitaka i poveanje nadnica.
Prema Krugmanu, Kuznetsova krivulja ne moe objasniti naglo smanjenje
dohodovnih nejednakosti nakon New
Deala te ispravno objanjenje nalazi u
porezima. Naime, porezne stope za najbogatije viestruko rastu, a izrazito se
poveavaju i korporativni porezi i porezi na nasljedstvo.
U etvrtom poglavlju Krugman
lako prihvaanje postignua socijalne
drave objanjava s pomou nekoliko imbenika. Prvi je konzervativizam
102

amerikoga birakog tijela, koje tei

zadrati dotadanje stanje stvari. Postignua New Deala i ratno reguliranje
eliminirali su strah populacije od dravnog mijeanja u ekonomiju. Drugi
su vaan razlog prihvaanja socijalne
drave demografske promjene. Naturalizacija imigranata poveala je birako
tijelo interesno usmjereno demokratima
i veoj drutvenoj jednakosti. Trei je
razlog jak sindikalni pokret. Sindikati,
u koje je u to doba bila ulanjena treina amerikih radnika, mobilizirali su
radnitvo na glasanje, to je pogodovalo uspjehu Demokratske stranke.
ezdesete su godine (peto poglavlje) donijele poveanje ivotnog standarda Amerikanaca u usporedbi s prethodnim generacijama. No istodobno su
se dogodile i drutvene promjene koje
su pripremile teren za kasniji uspon
konzervativnog projekta. Porast kriminala i ulini nemiri, kontrakulturni pokreti i Vijetnamski rat kod graana su
pojaali percepciju da se zemlja kree
prema kaosu i raspadu. irenje socijalne
drave poinje dovoditi i do sindroma
socijalne pomoi, tj. uvjerenja da se
socijalne beneficije (pre)iroko koriste.
Urbani nemiri i porast kriminala doveli
su do jaeg inzistiranja na vanost jake
vlasti i potovanja autoriteta, a liberalni
se svjetonazor sve vie poinje kriviti
za smanjenje vladavine zakona.
U estom poglavlju Krugman opisuje projekt konzervativizma kao produkt koalicije izmeu poslovnih interesa i konzervativnih intelektualaca.
Otpor socijalnoj dravi najprije se pojavljuje kod malih i srednjih posloda-

vaca kojima visoke nadnice i sindikalna

mo donose gubitke. Intelektualnu bazu
najprije ine ikaki ekonomisti, kritiari keynesovske ekonomije, te sociolozi okupljeni oko asopisa The Public
Interest. Kod ekonomista se ponovno
pojavljuje trini fundamentalizam i
vjera u nevidljivu ruku koja se protivi dravnoj intervenciji. Sociolozi su
uglavnom kritizirali slom drutvenog
poretka i zlouporabe socijalne drave.
U sedmom poglavlju Krugman pokazuje da su dobitci rasta nacionalnog
dohotka neravnomjerno raspodijeljeni
najvei su dobitnici pojedinci iznad
90-og percentila, tj. najimuniji. Standardno ekonomsko objanjenje tih nejednakosti naziva se SBTC (skill-based
technical change), a u osnovi se sastoji
od tvrdnje da dananja ekonomija zahtijeva visokoobrazovane pojedince
obuene za koritenje novih tehnologija, to izaziva dohodovni jaz izmeu
onih koji njima vladaju i onih koji to
nisu u stanju. Nasuprot tomu, Krugman
objanjenje nejednakosti nalazi u politikim promjenama, institucionalnim
promjenama (pad sindikalne moi), kao
i u promjenama drutvenih normi, tj.
porastu menaderskih plaa vie se ne
vjeruje da je za radni moral loe da menaderi zarauju puno vie od radnika.
U osmom poglavlju Krugman sr
konzervativnog projekta pronalazi u
poreznoj politici kojom se favoriziraju
najbogatiji. Reagan je tako nakon dolaska na vlast smanjio poreze najbogatijima, a smanjio je i porezne stope na
kapitalnu dobit. G. W. Bush dvaput je
smanjivao poreze, prvi put poreze na

Prikazi, Revija za sociologiju 42 (2012), 1: 101114

dohodak i na nasljedstvo najbogatijih,

a drugi put poreze na kapitalnu dobit.
Bushovo razdoblje obiljeava i pokuaj jae privatizacije zdravstva. Clinton
je, s druge strane, poveavao poreze
najbogatijim, ukljuujui i ukidanje
gornjeg limita za Medicare. Stoga se,
prema Krugmanu, doista moe rei da
se republikanska i demokratska politika
izrazito razlikuju.
Krugman deveto poglavlje zapoinje pitanjem kako to da jedan dio amerikoga radnikog birakog tijela ne
glasuje u skladu s vlastitim interesom?
Prema Krugmanu, odgovor se krije u
republikanskoj promjeni tema, masovnoj distrakciji kojom se eksploatiraju
druga pitanja kako bi se skrenula pozornost s mjera koje poveavaju nejednakost. Najvanije su takve teme rasno
pitanje, vanjska politika i vrijednosti
tradicionalnog morala.
U desetom poglavlju Krugman
uglavnom rezimira argumente zbog
kojih smatra da je sazrelo vrijeme za
novu politiku jednakosti. Oni se uglavnom odnose na poveanje zabrinutosti
zbog ekonomske situacije i nejednakosti, neuspjeha u vanjskoj politici, kao i
naznake slabljenja rasnih podjela.
Krugman jedanaesto poglavlje zapoinje konstatacijom da SAD nema
zajamenu zdravstvenu zatitu svojih
stanovnika, pri emu Amerikanci za
zdravstvo izdvajaju vei dio nacionalnoga dohotka od ostalih razvijenih zemalja. Kako bi opstala na tritu, privatna osiguranja nastoje selekcionirati
klijente prema zdravstvenom statusu
i naplatiti vie premije onima koji e
103

Prikazi, Revija za sociologiju 42 (2012), 1: 101114

se vjerojatnije razboljeti, a u sluaju

bolesti svim silama nastoje ne isplatiti
naknade. To dovodi do golemih trokova dokazivanja (ne)opravdanosti isplate, kao i do velikih trokova procjene
potencijalne rizinosti osiguranika.
Unato svim pokazateljima neuinkovitosti, ope zdravstveno osiguranje nije
uvedeno zbog konzervativne politike
dravnog nemijeanja te otpora privatnih osiguranja i farmaceutske industrije, koji bi u sluaju njegova uvoenja
najvie izgubili.
Dvanaesto poglavlje bavi se irim
kontekstom vanosti smanjenja drutvenih nejednakosti. Ameriko samopoimanje oduvijek je obiljeeno vjerom u
nepostojanje prevelikih razlika izmeu
onih koji imaju i onih koji nemaju.
Goleme dohodovne nejednakosti osim
osjeaja frustracije izazivaju i ire negativne ekonomske posljedice. Pokuaj
srednje klase da zadri ivotni standard
i svojoj djeci prui sve vie moe odvesti u prekomjerno zaduivanje i nestabilnost financijskog sustava.
U zavrnom poglavlju Krugman
se zalae za osiguravanje demokracije
i graanskih sloboda, uz smanjenje ekstremnih razlika u imovinskom statusu.
Novi New Deal graane treba zatititi
od rizika i smanjiti nesigurnost. Prema Krugmanu, u budunosti bi razlike
izmeu stranaka opet trebale biti smanjene, a konsenzus oko osnovnih drutvenih i politikih ciljeva nadopunjen
demokratskom utakmicom.
Govorei ponajvie o amerikom
drutvu, Krugman u osnovi nudi socioloki pristup gospodarskoj stvarnosti,
104

jer ekonomsko-tehniku analizu pojedinih fenomena nadopunjuje naglaavanjem vanosti mekih varijabli poput
promjena vrijednosti, normi, odnosa politike moi i odnosa meu drutvenim
skupinama (klasama, rasama, etnikim
skupinama...) i sl. Zbog tih razloga ova
knjiga, pomalo neoekivano, predstavlja izvrstan doprinos suvremenoj ekonomskoj sociologiji.
eljko Pavi
Odjel za kulturologiju,
Sveuilite J. J. Strossmayera
u Osijeku

DOI: 10.5613/rzs.42.1.6

Zygmunt Bauman

Tekua modernost
Zagreb: Naklada Pelago, 2011, 223
str.
Jedanaest godina nakon objavljivanja
izvornika knjige Tekua modernost
Zygmunta Baumana, uglednoga profesora emeritusa Sveuilita u Leedsu,
autora s vie od ezdeset monografija
na engleskom i poljskom jeziku i sociolokog autoriteta svjetske reputacije,
pojavljuje se i hrvatski prijevod. U pet
poglavlja ove knjige Zygmunt Bauman obrauje pet tema: emancipaciju,
individualnost, vrijeme/prostor, rad i
zajednicu. Sve su teme konceptualno
sjedinjene tezom kako ivimo u vremenu tekue modernosti, bitno razliitom