HANEFIJSKI MEZHEB

Numan Ibni Sabit Ibni Azem imam Ebu Hanifa (80.h.g.-150.h.g.)

Otac Ebu Hanife porijeklom je Perzijanca. Po primanju islama dolazi u Kufu gdje mu se raa sin
Numan ibni Sabit. Najvie vremena provodi u Kufu, uenik je mnogih kufanskih uenjaka, a
najvie vremena proveo je kod Hamana ibni Sulejmana. Traei nauku putovao je u Basru,
Meku i Medinu gdje se sastajao sa najveim uenjacima svog vremena. Najvie vremena
posveto je idtihadu i vjerovao je da erijatsko pravo mora odgovoriti potrebama drutva samo
putem stalne primjene idtihada. Idtihada nema bez kijjasa (analogije) i nije se zadovoljavao
sa traenjem rjeenja samo trenutnu situaciju ve je traio i odgovore za pretpostavljene
sluajeve.

Izvori prava u hanefijskoj pravnoj koli

Ebu Hanifa kae:Ja se prvo obraam na Kuran, ako ne naem rjeenje onda ga traim u
sunnetu, a ako ga nema ni u Kuranu ni u sunnetu traim u onome u emu su se sloili ashabi,
ako su se ashabi razili uzimam ono to je najblie Kuranu i sunnetu. Ako ne naem niti jedno
rjeenje neuzimam miljenje Tabeina ve dajem svoje miljenje kao to su i oni dali svoje.

Njegova metodologija tumaenja Kurana i sunneta ista je kao i kod Omera ibni Hattaba i
Abdullaha ibni Mesuda. Nastojao je da pronikne u sutinu norme a ne samo da se
zadovoljavao formalnom stranom. Oprezno je pristupao hadisu i prihvaanju hadisa i zbog toga

1/3

HANEFIJSKI MEZHEB

je bio optuivan da odbija tradiciju i da ne potuje sunnet. On je, zapravo, imao najvee i
najtee kriterije za prihvaanje hadisa. Ebu Hanifa daje prednost onim predajama koje prenose
fakihi u odnosu na muhadise i kae; onaj koji prenosi hadis, a ne zna fikh slian je ljekaru koji
sakuplja lijekove a ne zna njihov upotrebu i znaenje. Bio je optuivan i da daje prednost
analogiji nad hadisom pa je Dafer ibni Mesud (halifa) reagirao i napisao pismo u kojem kae:

Saznao sam da daje prednost analogiji nad hadiso

na to mu je E m bu Hanifa odgovorio:

Vladaru pravovjernih pogreno si obavijeten, ja prvo traim rjeenje u Kuranu zatim u

hadisu pa kod Ebu Bekra, Omera i drugih ashaba pa ako su se oni razili onda
ukljuujem kijjas (analogiju).

Kijjas u hanefijskom mezhebu

kijjas je rasuivanje na bazi analogije tj. zakljuivanje na osnovu danog principa u Kuranu,
sunnetu, i idmau na neki novi sluaj koji ima zajednike karakteristike sa slinim sluajem.

Ille- ili razlog u analogiji ima svoja etiri elementa i to:

-aslu-Kuransko sunetska i idmaanska osnova

-feru-je novi sluaj koji treba rijeiti

-ille ve aslu damiu- razlog da novi sluaj ima iste karakteristike i svojstva kao osnova

2/3

HANEFIJSKI MEZHEB

-hukmul-aslu- to je da je rjeenje uu osnovi potpuno poznato i odreeno tako da se zna da li je

norma imperativno zabranjujua ili ovlaujua.

Primjenom ovih elemenata dolo je do zabrane svih alkoholnih pia, tako se vino(hamr) uzima
kao osnova(aslu) a razlog(feru) je u tome to su sva alkoholna pia kao i vino tetna i imaju
isto djelovanje.

irenje hanefijskog mezheba

Ono to je danas hanefijski mezheb ne treba vezati samo za imama Ebu Hanifu. Tu su i
miljenja njegovih uenjaka koji su poslije njega pisali djela i pored njegovog miljenja i fetvi
davali svoje stavove. U nekim se pitanjima nisu sloili pa su svoje miljenje i svoj idtihad
zamijenili njegovim. Za irenje hanefijskog mezheba najzasluniji je imam Jusuf. On je po
nagovoru abasidiskog halife Haruna el Raida napisao djelo Harad (Politika ekonomija
islamske drave). Postavljen je za vrhovnog sudiju pa je hanefijski mezheb postao dravni
mezheb abasidijske drave. Padom abasidijske dinastije a u vrijeme turske imperije hanefijski
mezheb postaje zvanini mezheb. Drugi uemik Ebu Hanife Muhamed ibni Husejin nije bio
zauzet dravnim poslovima pa se posvetio pisanju knjiga i tumaenju hanefijskog mezheba.

3/3