ULOGA PETRA ZORANIA U HRVATSKOJ

TURISTIKOJ KULTURI

SADRAJ

1. UVOD...................................................................................................................................2
2. LIK PETRA ZORANIA I KARAKTERISTIKE NJEGOVA DOBA...............................3
2.1. Biografija................................................................................................................3
2.2. Petar Zorani ili Petar Zorani Ninjanin.................................................................6
2.3. Zadar i Nin u Zoranievo doba...............................................................................7
2.4. Renesansno ozraje.................................................................................................9
3. KNJIEVNI RAD PETRA ZORANIA..........................................................................12
3.1. Planine prvi hrvatski roman................................................................................12
3.1.1. Kratak sadraj djela................................................................................14
3.1.2. Perivoj od Slave......................................................................................15
3.1.3. Stil, oblik i konstrukcija pisanja..............................................................16
3.1.4. Utjecaj drugih knjievnika i djela na Zoraniev rad...............................18
3.2. Izgubljena djela..................................................................................................... 20
4. PROJEKT PUTEVIMA PETRA ZORANIA NINJANINA...........................................21
4.1. 500. obljetnica roenja Petra Zorania.................................................................. 21
4.2. Prikaz nastanka ideje novog turistikog projekta.................................................. 23
4.3. Tematski park kao oaza kulturnog turizma............................................................24
4.4. Promocija lika i djela pjesnika Zorania................................................................25
4.4.1. Promotivna Zoranieva gradska vrata.................................................... 26
4.5. Evaluacija projekta................................................................................................ 26
4.6. Idejno tematsko putovanje.................................................................................... 27
4.6.1. Opjevani lokaliteti...................................................................................28
5. ZAKLJUAK......................................................................................................................35
6. SAETAK........................................................................................................................... 37
7. LITERATURA......................................................................................................................38

1. UVOD
Sloenost drutvenih i politikih prilika u Zadru u doba renesanse karakterizira s jedne
strane tuinski utjecaj, vei nego u drugim primorskim gradovima, budui da se radi o
glavnome gradu mletake Dalmacije, a s druge strane ivot hrvatskoga puka obiljeen
turskom okupacijom i ratnim strahotama koje se doslovce odvijaju pred vratima grada. U tim
sloenim okolnostima puk je, za razliku od dijela plemstva, ostao vjeran hrvatskom jeziku i
obiajima. Na potrebu ouvanja narodnoga jezika i narodnoga identiteta, vie nego
knjievnici u drugim dalmatinskim sredinama, poziva zadarsko - ninski pisac Petar Zorani
Ninjanin.
Zlatni vijek hrvatske knjievnosti u 16. stoljeu ostavio je niz radova koja su svojim
knjievnim i jezinim vrijednostima utjecala na smjer i daljnji razvoj hrvatske kulture. U sam
vrh autora koji su svojim djelima obiljeili knjievno - jezinu povijest Hrvatske jest Petar
Zorani i njegovo, za sada jedino potvreno knjievno djelo, Planine.
Jedno, ali vrijedno. Planine su sigurno djelo za anale hrvatske knjievnosti, ali i
samog hrvatskog naroda, i to ne samo zato to predstavljaju prvi hrvatski roman. Zorani kao
pravi domoljub predstavlja inspiraciju mnogim Hrvatima koji su teili slobodi i prestanku
muka svoga naroda. Patriotizam kojim je proeto djelo od prve do posljednje stranice jest
okosnica koja ga dri kao cjelinu. Baina, kao zaviaj u uem i domovina u irem smislu, a
ne samo kao obiteljski posjed kojim je jedna generacija vezana za korijene prolosti, tema je
cijeloga djela Planine. Bainac je ovjek koji je svjestan sebe, svoje povijesne uloge, pa taj
pojam oznauje jaku i poduzetnu linost u traginoj stvarnosti, na otrici vremena prolog,
sadanjeg i budueg.
U ovom radu pokuat u vam pribliiti teku stvarnost Zoranieva doba, ali i
nepokolebljivost njegovog duha, nacionalne svijesti i patriotizma openito. Saznat emo
odakle dolazi, izanalizirat emo njegov roman, saznati zato je vie volio biti Ninjanin, ija su
ga djela afirmirala i osposobila da stasa kao knjievnik, te kako se njegova linost i danas
slavi, a njegov rad iz davnog 16. stoljea kvalitetno i plemenito upotrebljava u turistike
svrhe. Obii emo i lokalitete koji se spominju u Planinama i tako jo jednom zajedno sa
Petrom Zoraniem proslaviti ljepote naeg rodnog kraja.

2.

LIK

PETRA

ZORANIA

KARAKTERISTIKE

NJEGOVA

VREMENA

2.1. BIOGRAFIJA
O ivotu Petra Zorania znamo vrlo malo, a najvie je podataka o sebi on sam ostavio
u svojoj knjizi Planine. Arhivski su podaci o njemu i njegovu rodu malobrojni tako da se o
veini podataka nagaa prema tobonjim autobiografskim navodima u Planinama.
Moga dida did Zoran zvan bie, ki u primorja u reeni grad stanovati dojde, i tuj nam
svojim jimenom pridivak od Zorani ostavi.1
Petar Zorani je bio potomak stare plemike obitelji Tetai od plemenitih i nigda
gradodrac Tetai kolina izaal sam.2 Pjesnikov se pradjed Zoran doselio u 14. stoljeu iz
Like u Dalmaciju zbog nekih razmirica meu hrvatskim plemstvom i od tada se poeo
prezivati Zorani. Odatle je sa svojom porodicom u istom stoljeu preao na otok Pag i tu je
njegov sin Mirko postao doivotnim vijenikom. Mirkov sin Ivan, prozvavi se po ocu
Mirkoviem, dobio je 1433. godine nasljedno plemstvo. Preseljenjem jedne grane porodice
Zorani iz Paga u Nin, njeni su lanovi postali takoer plemii. Kao ninski plemi u drugoj
polovici 15. stoljea se spominje Zoraniev djed de Albis,

imenom Petrica (Petrizza

Zoranich aliter de Albis).4

Njegova se grana Zorania oito odvojila od pake plemenitake matice i prela u Nin.
Petrica je imao dva sina, a jedan od njih se zvao Ivan. Ivan je bio sudac za umske sporove,
ali je puno poznatiji kao otac Petra Zorania. Pjesnikovu majku Elizabetu (iz ugledne
zadarske vojnike porodice Medulla, iz koje je u narednoj generaciji potekao na poznati
renesansni slikar Andrija Meduli) oenio je 1505. godine. Par godina kasnije Elizabeta se
seli iz Nina u Zadar. Nin je naime tada zbog movarnog tla bio poprilino nezdrav zbog
opasnosti od malarije, a ni opasnost od turskih upada nije prestajala pa je Ivan Zorani svoju
1

Planine/ Djela/ Izabrana djela. Za se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida. Cap VII. // Petar Zorani/ Barne
Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002. str. 88.
2
Isto.
3
De Albis prijevod pjesnikova prezimena na latinski (prema: alba = zora). Taj je latinski naziv uz svoje
hrvatsko prezime, koliko se danas zna, prvi unio pjesnikov djed Petrizza.
4
Petrica Zorani se 1462. godine u prisutnosti jo nekolicine Zadrana zbog nekog posla nalazio u nadbiskupskoj
palai u Zadru.

enu, u iekivanju prvog djeteta, smjestio na sigurnije mjesto, u Zadar, na brigu njezinoj
majci, ili moda u vlastitu kuu koju je tamo posjedovao.
I tuj blizu u Zadru gradu susedu ja rojen i uzgojen u umiljenoj srii jesam, pod kreljuti
slavnoga, zlatoga i pravednoga lava.5
Petar se dakle sigurno rodio u Zadru, a ime je dobio po svom djedu, to je tad bio
obiaj. Bilo je to oko 1508. godine, to se moe utvrditi prema navodima u Planinama gdje
stoji kako je 1536. godine, kada je djelo pisano, pjesnik imao 28 godina osam lit po dviju
kriih.6 Kao i djed mu i otac, i on je odgojen u humanistikom duhu. kolovao se ili kod
privatnih ili kod javnih nastavnika u Zadru, uio se itati, pisati i raunati, a nakon toga je bio
pouavan u latinskoj gramatici,7 retorici i logici kao i cijeloj pjesnikoj umjetnosti. Na taj se
nain uputio u grke i rimske klasike i u svu tadanju europsku literaturu pisanu latinskim
jezikom.
Najraniji podaci o Zoranievom ivotu potjeu iz 1531. kad se spominje kao plaeni
ninski notar, pravnik i sudski ispisiva8 to znai da je morao zavriti studij pravnih znanosti,
vjerojatno u Italiji u Padovi.9 Pisao je i izdavao dokumente javne vjere na latinskom,
talijanskom i hrvatskom jeziku, ovjeravajui ih vlastitim notarskim znakom - signum notarii.
Ni jedan se takav dokument dosad nije naao. Ve 1543. godine imamo i posljednji podatak
Zoranieva ivota zahvaljujui jednoj ispravi o posjedu u Privlaci.10 Nakon toga njegovo ime
doista nestaje iz dokumenata, kako iz zadarskih tako i iz ninskih. Moe se ustanoviti kako ga
nekoliko godina kasnije vie nema meu ivima jer bi ga inae spominjali spisi zadarskih
notara, kao to su to inili u pogledu njegovog mlaeg brata Jeronima iju su i smrt naveli.
Godina pjesnikove smrti se ne zna i prava je zagonetka, kao i mjesto u kojem je
proveo posljednje dane. Sigurno je da od 1569. godine Zorania nema meu ivima jer bi
Planine bile drugaije tiskane ili bi neke pojedinosti (npr. posvetu knjige Matiji Matijeviu
koji je onda ve bio mrtav) pjesnik, moda, drugaije rekao i napisao. Meutim, iste te 1569.

Planine/ Djela/ Izabrana djela. Za se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida. Cap VII. // Petar Zorani/ Barne
Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002. str. 88.
6
Planine/ Djela/ Izabrana djela. Vidinje Divnia s Hijeronimom i s Jistinom. Cap XXIV. // Petar Zorani/ Barne
Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002. str. 192.
7
Oko 1521. godine se spominje kao uitelj gramatike grkog i latinskog jezika u Zadru Nardino dalle Cellina.
8
1531. Petar Zorani svjedoi u jednom sporu i nagodbi izmeu ninskog kaptola i samostana Sv. Dominika u
Zadru, sklopljenoj u biskupskoj palai u Ninu.
9
kolovanje u Padovi je bio est sluaj sa sinovima patricijskih i bogatijih puanskih porodica u Dalmaciji.
10
Braa Petar i Jeronim Zorani zabiljeeni su u jednom dokumentu kao vlasnici zemljita u Privlaci, na kojem
je bio bunar zvan Novak (o tom bunaru Zorani je u Planinama ispleo pripovist).

godine kad je roman tiskan, u doputenju za tiskanje spominje se uz autorovo ime oznaka
messer (gospodin) to upuuje na to da je postojala jako mala mogunost da je Zorani mogao
biti jo iv jer se takva oznaka obino pridavala ivim ljudima.11
Autor je prvog hrvatskog romana kojemu je posvetu napisao u gradu Ninu 20. rujna
1536. godine,12 a djelo posvetio asnom ninskom kanoniku Mateju Matijeviu koji je imao
znaajnu ulogu u Zoranievom odgoju.13 Upravo u toj posveti, odnosno uvodnom tekstu
Planina, moemo nai najvanije podatke o Zoranievim pogledima na svijet i ivot kao i
nain na koji shvaa poeziju. Njegovo tiskano djelo, sauvano u jednom jedinom primjerku,
izalo je u Veneciji 1569. godine.14 Moda je postojalo i neko ranije izdanje, ali o tome naa
knjievna povijest ne zna nita.15 Ako nije bilo kakva ranijega izdanja, roman se zacijelo irio
u rukopisu. Planine Petra Zorania su pastirsko-alegorijski roman u prozi i stihovima, u
kojem pjesnik nastoji probuditi ljubav prema rodnom kraju, hrvatskoj domovini i hrvatskom
narodu.
Zorani pripada krugu knjievnika koji su doprinijeli tomu da Zadar, uz Hvar,
Korulu, Split i Dubrovnik, postane jednim od arita hrvatske renesanse umjetnosti rijei
(kao i Brne Karnaruti, ime Budini ili Juraj Barakovi).16 Neosporno, Zorani je ostavio
neizbrisiv trag u hrvatskoj knjievnoj povijesti svojom upeatljivom i osebujnom pojavom.

11

Stjepan Antoljak: ''Nekoliko problema iz biografije Petra Zorania'' Zadarska revija, XVIII., br. 5., Zadar,
1969. str. 385. - 395.
12
U Ninu gradu na XX. zrlvoa miseca (= rujna mjeseca). MDXXXVI (1536).
13
Reverendo ac venerabili domino Mattheo de Mattheis canonico nonensi Petrus de Albis Nonensis patricius
praeceptori integerrimo salutem - ''tovanom i asnom gospodinu Mateju Matijeviu, ninskom kanoniku,
predragom uitelju, Petar Zorani, ninski plemi, pozdrav.''
14
Planine ke zdare u sebi pisani pete po pastirih, pripovisti i pritvori junakov i deklic i mnoge ostale stvari
sloene po Petru Zoraniu Ninjaninu. In Venetia, appresso Domenico Farri, in contrata di S. Antonio. MDLXIX
(1569.).
15
Nitko se nije pozabavio pitanjem zato Petar Zorani nije odmah tiskao svoje djelo iako je bio imuan ovjek.
16
Vie u: Beri, Duan. Iz knjievne prolosti Dalmacije. Split: Pododbor Matice hrvatske, 1956.

2.2. PETAR ZORANI ILI PETAR ZORANI NINJANIN

Svakog tko pozna ivot i djelo hrvatskog knjievnika Petra Zorania odmah e
zaintrigirati dvojnost pjesnikovih osjeaja. Naime, Zorani sebe naziva Ninjaninom, to je
jasno vidljivo u njegovom potpisu na naslovnici prvog izdanja Planina, meutim, nita manje
mu nije bilo stalo do ivotnih prilika u njegovom rodnom Zadru. Pri tome treba znati da je
Nin, iako danas malo mjesto, bio u ovim krajevima poznat i priznat kao nekadanji glavni
grad Hrvatske17 pa je kao takav vrio svoj utjecaj i na sam Zadar, pridonosei njegovu
opstanku u nacionalnim odnosima, odnosno ne doputajui da prevagne tuinski element koji
je dolazio s okupacijom Venecije.
Zorani je vidio da se Zadar i Nin nadopunjuju na mnogo naina i u raznim
situacijama. Zadrani su prije i tada nazivali Nin svojim gradom jer su znali njegovu vanost,
kao to su Ninjani takvim smatrali Zadar, nauivi iz povijesti dokle sve dopire hrvatsko
podruje. Zorani svojim nazivom Ninjanin nije htio oznaiti mjesto u kojem se rodio, nego
svoju zadarsku opredijeljenost prema onome to je Nin znaio. To je Zoranievo gledite
prema mletakoj vlasti. On u Planinama eli pokazati kroz koju je sudbinu prolazio Nin, a s
njim i hrvatski narod. U tekim prilikama se pomae svome narodu pa tako treba pomoi i
Ninu. Gledajui na cjelovito stanje svoje zemlje, Zorani alegorino, optimistiki i otvoreno
ukazuje na nasilje protiv svog naroda. Zbog toga Zorani preko rijei Ninjanin u svom djelu
iskazuje najskrovitije misli i osjeaje, pa ako uzmemo u obzir da je to bilo u 16. stoljeu, onda
nam moe biti jasno kako su hrvatski knjievnici bili uitelji svoga naroda u tom razdoblju.
Karakteristino je da se Zorani u svom djelu, na kraju zamiljenog putovanja vraa u
Nin da poiva u baini.
Ja protrizniv se, rii, naukom i vidin'jem pokripljen, sedmi dan u baini poinuh.18
Ne odlazi u Zadar jer nije mogao prihvatiti sve ono to se tamo dogaalo - slabljenje
hrvatskog identiteta i talijanizacija grada, dok je u Ninu situacija sasvim drugaija. S obzirom
na prilike koje su vladale u Zadru, Zorani se bolje i mirnije osjeao u Ninu; ovaj gradi mu

17

Ludovik I. Anuvinac 1371. godine odrava sabor plemstva i graanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin na
glavni i kraljevski grad dalmatinski.
18
Planine/ Djela/ Izabrana djela. Vidinje Divnia s Hijeronimom i s Jistinom. Cap XXIV. // Petar Zorani/
Barne Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002.

je ulijevao vjeru i pouzdanje da bi narod mogao pobijediti i suprotstaviti se okupatoru pa je i

razumljivo da je vie volio biti Ninjanin.
''Ako je ikad itko postavljao pitanje odnosa Zorania prema rodnome mu Zadru i
voljenome Ninu, mogao je djelomino i sam, uz pomo hrvatske politike i kulturne povijesti,
na to pitanje odgovoriti. Zorani je bio Ninjanin jer je za njega kao Hrvata Nin znaio mnogo
po svojoj slavnoj prolosti. Zadar mu je bio rodno mjesto, ali mu se ovaj grad zamjerio jer je,
iako u svoje vrijeme neprijatelj tuina, poprimao po vanjtini tue lice, zahvaljujui tuem
jeziku i otpadanju ljudi od hrvatskog narodnog bia. Teinu toga Zorani je jasno vidio, na to
upozoravao, a da je imao pravo, potvruju teki dogaaji koji su nakon toga uslijedili.''19

2.3. ZADAR I NIN U ZORANIEVO DOBA

U vrijeme Zorania, prije i poslije njega, Zadar i Nin proli su kroz teke dane. Zadar
je izgubio autonomiju i privredno je eksploatiran, unato tome to je postao glavni grad
pokrajine koja je imala kolonijalni poloaj u Mletakoj Republici. Mletaka je vlast ve
davno bila ukorijenjena u Zadru i u drugim dalmatinskim gradovima;20 glavnu rije vodio je
knez Mleanin koji se naslanjao na svoje inovnike i formalno na gradsko vijee. Gradovima
su statuti bili djelomina utjeha koji su omoguavali odravanje klasne razlike, a izvrnu vlast
su omoguavali samo u pravcu koji nije smetao ostvarivanju osnovnih ciljeva mletake
politike u Dalmaciji pa tako i u Zadru i Ninu. Ekonomska politika Mleana ozbiljno je
potkopavala blagostanje lokalnog stanovnitva jer je trgovina i izvoz robe ila prvenstveno
preko Venecije gdje se plaao odreeni porez. Nadalje, est priliv inovnika, trgovaca,
kapetana i drugih, upotreba latinskog i talijanskog jezika, sve to nije moglo ostati bez
posljedica za narodni jezik.
Druga potekoa od etrdesetih godina 15. stoljea pa naroito u naredno Zoranievo
stoljee su ''vukovi s istoka''21 koji simboliziraju Turke. Turski napadaji,22 ratovanje i pljake
koji su u znatnoj mjeri gospodarski osiromaili zadarsko podruje i oba grada, a Nin skoro do

19

Jaka Ravli, Petar Zorani izmeu Nina i Zadra, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16-17, 1969. str. 631-645.
Zahvaljujui stalnim unutranjim borbama za vlast na hrvatsko-ugarskom prijestolju Venecija je 1409.
iskoristila priliku te je od poraenog pretendenta na prijestolje Ladislava Napuljskog otkupila "njegovo pravo na
Dalmaciju" za 100.000 dukata.
21
U Planinama Zorani Turke prikazuje kao vukove i tako aktualizira pradavni motiv pastirske poezije u kojem
su vukovi konvencionalni neprijatelji stada i pastira.
22
Vie u: Stogodinji hrvatsko-turski rat (1493-1593). // Od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata./ Mirko
Valenti. Zagreb: kolska knjiga, 2005. str. 3. - 25.
20

kraja unitili. Ti napadi su vreni ne samo zbog materijalnog plijena nego i zbog zarobljivanja
radne snage, ponajprije zdravih ena, kao i djece buduih vojnika, dok su mukarci odreeni
ili za otkup ili za prodaju u roblje. Stanje pogorava i politika mletake vlade koja nije imala
mnogo razumijevanja na stanje nastalo turskim provalama i njihovim graninim
pribliavanjima. Posljedica je ope siromatvo koje je barem donekle ublaila trgovina, obrt, i
naroito pomorstvo koje je bilo i ostalo glavna privredna grana Zadra, a pomoglo je i Ninu da
pobolja lou situaciju.
Ratne nevolje i svakodnevna opasnost za ivot dovele su graane Zadra i Nina u stanje
koje je vrijedno panje i divljenja. Stalna pripravnost i borbenost protiv agresivnog i upornog
napadaa, estok otpor, materijalne i ostale potekoe i sve tako kroz gotovo dva stoljea.
Logino je da su takve prilike utjecale na broj stanovnika, ali ne i na etniki sastav. Prema
podacima iz zadarskog cenzusa23 1527. godine grad Zadar sa predgraem ima 8073
stanovnika.24 Kako su turske navale bivale brojnije i sve blie Zadru, tako su i stanovnici
postajali sve siromaniji i gladniji te se njihov broj smanjuje iz godine u godinu.
U Ninu je jo i gore nego u Zadru. Organi mletake vlasti nemaju ravnopravan stav
prema tom gradu i zanemaruju potrebu da se on vojno osigura i brani. Zbog takvog stanja
dolo je do ruenja grada tri puta u 16. Stoljeu.25 Poslije svakog ruenja veliki je problem
njegova obnova, novo podizanje obrambenih zidova, utvrda i kua te naseljenje stanovnitva.
Starih obitelji je sve manje, nove nadolaze, ali i od njih znatan dio odlazi zbog stalnih ratnih i
openito nepovoljnih prilika. Unato tekom stanju i migraciji, stanovnitvo Nina je bilo
uvijek hrvatsko i takvo je ostalo. I zadarski i ninski graani su u tekom politikom i
ekonomskom razdoblju zadrali svoje nacionalno hrvatsko obiljeje te politike i kulturne
stavove uskladili s narodnim potrebama unato mletakoj okupaciji i turskim navalama.
Petar Zorani Ninjanin je dobro poznavao stanje u Zadru i Ninu. Imao je 20 godina
kad se izravno i ponovno predlae da se Nin porui i napusti, a 30 godina (1538.) kad zajedno
s ostalim Ninjanima naputa Nin jer ga mletake vojne snage nisu htjele braniti. Turci su tada
Nin razruili, ali ga nisu zadrali.26 To je sigurno zadalo teak udarac mladom knjievniku
koji je dvije godine ranije napisao svoje djelo Planine i u njemu izrazio svoje patriotske
osjeaje. Zorani je u svom stavu predvodnik plejade zadarskih knjievnika u tom tekom 16.
23

Zadarski cenzus iz 1527. godine najstariji je od sauvanih popisa stanovnitva jedne dalmatinske komune.
Osim to predstavlja ishodinu toku za prouavanja demografskih kretanja dalmatinske metropole u 16.
stoljea, zahvaljujui bogatstvu i raznolikosti zabiljeenih informacija, zadarski popis ujedno je i izrazito
zahvalno vrelo za prouavanje zadarskoga drutva u prvim desetljeima 16. stoljea.
24
Detaljna analiza zadarskog cenzusa: Maduni, Domagoj. Mjera grada: Zadarski popis stanovnitva 1527.
godine. // Povijesni prilozi (0351-9767) 36 (2009), 36; 23-62
25
Prvo ruenje Nina dogodilo se 1538., drugo 1570., a tree i najtee 1646. godine.
26
Vie u: Novak, Grga. Prolost Dalmacije. Zagreb: Golden marketing, 2001.

stoljeu koji unato raznolikom radu i doprinosu naoj knjievnosti propagiraju rjeenja
najvanijih tadanjih politikih i kulturnih problema naeg naroda. U sudbinskoj povezanosti,
simbiozi Zadra i Nina, lik knjievnika Petra Zorania predstavlja simbol te povezanosti i
pravilne orijentiranosti zadarske sredine u kojoj je ivio.

2.4. RENESANSNO OZRAJE

U prvim pojavama novih duhovnih tenji mladog graanstva, koje su i u hrvatskim
stranama pronosili humanisti,27 krile su se ve neke osnovne znaajke renesansnog vremena:
jak individualizam, sloboda linosti i ovozemaljsko shvaanje. ''Osim tih vrednota humanisti
su isticali i usvajali nove poglede na umjetnost, na njenu funkciju i bit, zahtijevajui da
umjetniko djelo mora biti proizvod pojedinca i da mora teiti formalnom savrenstvu. Ali
humanistika literatura, pisana uglavnom na latinskom jeziku, bez obzira to se temeljila na
bogatim antikim tradicijama, nije mogla izraziti sve strane raznolikog i bujnog ivota koji se
razvijao pod utjecajem novih proizvodnih odnosa i bogatih razmjena materijalnih i duhovnih
dobara. Taj ueni jezik ograniavao se samo na uski krug ljudi, a kako nikome to nije bio
materinski jezik, jezik kojim se misli i doivljava, latinski nije bio dovoljno prikladan za
izravno iznoenje poetskih osjeaja. K tome europska uena zajednica na koju su humanisti
raunali kao na sredstvo i na cilj svoje osobne afirmacije nije, iz praktinih razloga, mogla
uvijek biti dostatno pristupana i uporabljiva.''28 Sve vee nametanje uih, nacionalnih
problema, to je bilo izraz promijenjenih gospodarsko politikih prilika, poticalo je i
humaniste da se sve vie bave pitanjima svoje blie sredine pri emu je latinski jezik postajao
golema prepreka za direktnije djelovanje i bre komuniciranje. Zato je sve vie izgleda za
uspjeh poela imati knjievnost na narodnim jezicima.
Za taj zaokret i preorijentaciju bili su u hrvatskim, osobito junijim krajevima, stvoreni
solidni temelji jer je ve bogata srednjovjekovna literatura, pisana na tri pisma (glagoljica,
irilica, latinica) bila formirala neke prozne i stihovne obrasce. S jedne strane razvija se
pjesnitvo visokog umjetnikog dometa, ali izvan povezanosti s korijenima narodnog bia,
dok s druge strane cvjeta poezija bliska najirim narodnim slojevima, ali daleko od duboko

27

Pristae humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban drutveni sloj u koji ulaze znanstvenici i kulturni
djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici drutvene elite (dvorjanici, kondotjeri, aristokrati).
28
Kolumbi, Nikica. Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma. Zagreb: Nakladni zavod MH, 1980. str.
99

proivljene umjetnosti. Da bi se stvorila prava nacionalna knjievnost, bilo je potrebno

popuniti jaz izmeu ta dva fenomena. Odluan korak u tom smislu bio je uinjen onda kad su
i humanistiki obrazovani ljudi osjetili potrebu da piu na narodnom jeziku. To se moralo
desiti na podruju ljubavne poezije potkraj 15. stoljea kad se javljaju i prva imena pjesnika
na narodnom jeziku, i to na irokom primorskom pojasu od Zadra do Dubrovnika29 (Maruli,
Dri, Meneti). Na temeljima stihova navedenih pjesnika nastat e i izrasti itava jedna
knjievnost. Posebnu ulogu u tom prijelomnom razdoblju odigrat e linost Splianina Marka
Marulia, koji je spjevom Judita30 stvorio sretan spoj hrvatske srednjovjekovne tradicije i
latinsko humanistike poetike, stvorivi tako prvo veliko djelo na narodnom jeziku.
Za hrvatski kulturni i knjievni ivot renesansno razdoblje predstavlja posebnu
prekretnicu i u smislu naglog razvoja knjievne aktivnosti i u smislu kvalitetnih umjetnikih
ostvarenja. Tek u to doba u hrvatskoj knjievnosti prvi put dolazi do izraaja stvaralaka
pjesnika linost, prvi put se u toj knjievnosti afirmira ovozemaljska tematika, a kao njena
popratna pojava upravo tada dolazi do izraaja svijest pojedinca u pravima na svoju
individualnu slobodu kao i svijest o nacionalnoj zajednici. To su bili i osnovni uvjeti koji su
hrvatskoj literaturi omoguili onaj polet koji je na podrujima duhovnog i materijalnog ivota
ve bio zahvatio sve drutvene slojeve u primorskim gradovima, a koji je danas poznat pod
opim nazivom renesansa.31 U uem smislu ta rije znai obnovu klasine kulture, ali taj su
posao ve ranije obavili humanisti, pogotovo u knjievnosti. Renesansa u irem smislu
obuhvaa mnogo ire znaenje. Ona predstavlja itavi entuzijazam 16. stoljea na svim
podrujima ljudske djelatnosti, ona znai i sasvim novi pogled na svijet, nastao zbog
izmijenjenih proizvodnih drutvenih odnosa, posve novo shvaanje i nov nain ivota pa se
taj izraz ne moe ograniiti samo na ponovno raanje, odnosno na preporod staroklasine
kulture i knjievnosti.32
Kod nekih se pisaca mogu zapaziti i daljni prodori u nove umjetnike i poetske
prostore, nova shvaanja o odnosu meu ljudima isticanjem vrijednosti pojedinaca i njegovih
osobnih zasluga bez obzira na podrijetlo i drutvenu ljestvicu kojoj pripada. S obzirom na
specifine drutvene i politike prilike u tijeku 16. stoljea hrvatska je renesansna knjievnost
istakla i posebne teme, naroito one s protuturskom tendencijom, a i neki tipini renesansni
29

Zbirka pjesama koju je na poetku 16. stoljea od pjesma prvih dubrovakih liriara sastavio mladi sakuplja
Nika Ranjina idu u najvanije hrvatske literalne dogaaje.
30
Do Zoranieva je vremena Judita, temelj hrvatskog epskog izraza, doivjela tri izdanja, od kojih je za drugo
(1522.) narudbu i raspaavanje bio preuzeo domai zadarski knjiar Jerolim Mirkovi, vjerojatno dalji roak
naeg pjesnika.
31
Renesansa znai preporod, rinascimento. Izraz je prvi upotrijebio talijanski umjetnik i kritiar Giorgio Vasari
(1511.-1574.) u svojoj knjizi ivoti umjetnika (1550.)
32
Hrvatska renesansa, http://www.hrvatskijezik.eu/?q=node/121 3.9.2011.

oblici (petrarkistika lirika, pastorala, maskerata) dobili su osebujan peat. Pojedine teme nisu
bile ograniene samo na pojedine knjievne oblike i vrste, nego su se te dvije literarne
sastavnice esto isprepletale. Tako ni ljubavne teme nisu bile vezane samo uz lirsku poeziju
nego ih nalazimo i u dramskim,33 epsko lirskim34 pa i u dijelima epskog znaaja kao to su
Zoranieve Planine. Tako je bilo i s protuturskom tematikom koja je bila zastupljena i u lirici
i u drami i u epskoj poeziji (od Marulia do Karnarutia). Na to je utjecao i poseban hrvatski
stih i pjesniki jezik koji je mnogo crpio iz vrela samonikle narodne knjievnosti. Osnovna
crta renesansne literarne tvorevine u hrvatskoj knjievnosti je u tome to je knjievno djelo
shvaeno kao umjetnika cjelina odakle i osjeaj za vrstu kompoziciju. Na to su utjecala i
klasina naela koja su renesansni umjetnici izdvojili, ali je smisao za realne odnose, pod
utjecajem sveopeg racionalizma koji je zavladao cjelokupnim ivotom tog doba, djelovao i
na jedinstvena mjerila proporcija, na sklad odnosa i na logiku suglasnost pojedinih dijelova.
''Pastoralni oblici koje je pojaano njegovala renesansa imali su za hrvatsku
knjievnost mnogo vee znaenje nego to se to obino istie. Hrvatski su pisci tu knjievnu
vrstu rijetko prihvaali samo kao tenju za pomodnim izraavanjem. Oni su najee na
svojevrstan nain znali vanije pastoralne elemente prilagoditi specifinim osjeajima i
potrebama svoje sredine.35 Zorani je pak itav svoj pastoralni i putopisni roman pisao pod
intenzivnim dojmom sloenog rodoljubnog osjeaja, a njegove Planine nameu i sloenija
pitanja i s obzirom na pjesniku inspiraciju, na aktualnost tematike i na formalne
karakteristike.''36

33

Luci, Hanibal, Robinja. Zagreb: SysPrint, 1996.

Pelegrinovi, Mika; ubranovi, Andrija. Jeupka. Zagreb: Zora, 1949.
35
Dore Dri je lokalizirao junake u svojoj dijalokoj pastirskoj pjesmi, a Vetranovi je radnju svojih pastirskih
prizora jo jae smjestio u domai kraj. Na bazi pastoralnih motiva Hanibal Luci stvara i prvu domau
svjetovnu dramu s nacionalnim sadrajem, a Naljekovi u taj idilski svijet unosi pastire s realnim znaajkama i
shvaanjima.
36
Kolumbi, Nikica. Petar Zorani Planine (izbor). Zagreb: Erasmus Naklada, 1995. str. 11
34

10

3. KNJIEVNI RAD PETRA ZORANIA

3.1. PLANINE PRVI HRVATSKI ROMAN

Planine37 Petra Zorania su pastirsko-alegorijski roman koji se sastoji od 24 poglavlja.
Pisan je u prozi i stihovima narodnim hrvatskim jezikom, a sadri novele episturalne
knjievnosti (pismo posvete), petrarkistike lirike (ljubavne pjesme), bukolike lirike
(pastirske pjesme) i politike pjesme (prepjev ''Molitva suprotiva Turkom'').38 U romanu
pjesnik nastoji pobuditi kod svojih sunarodnjaka ljubav prema rodnom kraju, hrvatskoj
domovini i hrvatskom narodu. Svijest o turskoj opasnosti nadahnula je i Zoranievo djelo, te
ga je proela domoljubnim zanosom, pred kojim se povlae sve pjesnikove osobne brige,
nevolje i elje. Opisuje realistine nesree koje su snale na narod turskom provalom i tjei
svoje sunarodnjake koji su mudri i ueni.
U romanu Petar Zorani ima ulogu pripovjedaa. On gradi djelo na dva prastara
motiva: 1) na putovanju kao oblikovnom principu i 2) na traganju za lijekom protiv betega
ljubvenoga, kojim je alegoriki naznaen razlog putovanja. Pjesnik je svoj put geografski
postavio u sljedee okvire: od Nina morem do podruja Velebita, a otud uzbrdo Paklenicom,
preko Velebita, pa do Like prema Dinari, da bi se rijekom Krkom spustio do ibenika i otuda
morem zaputio natrag kui do Nina. Okosnicu fabule ini pjesnikovo fiktivno sedmodnevno
putovanje po hrvatskoj domovini koje poduzima kako bi zaboravio nesretnu ljubav i opjevao i
proslavljao rodni kraj, prirodne ljepote, domae gradove, naselja, rijeke, planine, ume, polja,
izvore, bunare i prirodne pojave pritom biljeei mnoge toponime koji su se zadrali do
danas.
Ve u posveti Planina pjesnik nam tumai osnovna kompozicijsko misaona obiljeja
svog djela. Lijek od ljubavi samo je metafora i alegorija (koprina), tj. vanjska, formalna
komponenta, a pod njom se krije prava, unutranja elja elja da se opjeva svoju domovinu,
da iznese njene ljepote i njene patnje. Ako s Planina skinemo tu koprenu, ukazat e nam se
pjesnikova baina, domovina; ispod pastira krit e se vjerojatno neki narodni voe, duhovni i
politiki; ovce e predstavljati ugroeni narod, vuci turske horde, a vile e biti apstraktne sile,
37

Puni naslov djela je: Planine ke zd(a)re u sebi pisni pete po pastirih, pripovisti i pritvori junakov i de(i)klic i
mnoge ostale stvari sloene po Petru Zoraniu Ninjaninu.
38
Molitva suprotiva Turkom - pjesma u 172 dvostruko rimovana dvanaesterca protuturske tematike, napisana
izmeu 1493. i 1500. Maruli je ovim djelom utjecao na Zoranieve Planine u kojima pjeva ganku pastira
Marula aludirajui na Turke.

11

nosioci ideja i putokaza. Planine se u unutranjoj strukturi temelje na tri bitne stavke: na
proslavi ugroene domovine, na ukazivanju na strahovitu opasnost od turske najezde i na
prijekorima domaim uenim ljudima zbog zanemarivanja rodnoga jezika. ''Pastoralno
mitoloki elementi, bili oni samo imitacija tuih uzora ili plod pjesnikove imaginacije, imaju
ovdje svoju posebnu funkciju oni povezuju krutu realnost tadanje politike, gospodarske i
kulturne situacije s duhovnim stremljenjima narodne inteligencije i itavu viziju domovine
uzdiu na pijedestal ideala, ali uvijek tako da je sveza s vrstim tlom zbilje stalno sauvana.''39
Sve prie, prijetvori i pjesme smjeteni su na domae tlo i spretno su povezani s
domaim problemima i ivotom. Osim rodoljubnog osjeaja Planine imaju i drugih
osebujnosti koje su plod renesansnog shvaanja ivota i umjetnosti. Mnogi pritvori zapravo
su prie o iskrenoj i neostvarenoj ljubavi izmeu dvoje mladih, u svijetu koji im postavlja
krute prepreke. Meutim, nesumnjiva vrijednost djela nalazi se i u onim proznim dijelovima
punim matovitih i bogatih opisa, gdje se na mjestima osjea autentini doivljaj realnog
svijeta. Zorani nije nastojao svoje likove i karakterno izdiferencirati, ali je zato znao doarati
vjerodostojne ambijente i situacije, pogotovo kad opisuje krajolik u pojedinim dijelovima
dana ili pak kad daje prirodno ponaanje ljudi s inzistiranjem na nekim detaljima kao npr. u
susretu Zorana sa pastirima prvog dana dolaska na planine.40
Iz Planina moemo pratiti i usmenu narodnu knjievnost na prostoru Ravnih kotara,
jer je ovo djelo pod velikim utjecajem i u sferi takve poezije, to sam Zorani naziva
tumaenjem blaenog Jeronima.41 Zato Zoranievu okrenutost usmenoj knjievnosti moramo
drati vrlo indikativnom, jer je na prostoru Zadra i Nina narodna starohrvatska predaja bila
vrlo iva, to je i razlog da emo u Planinama nai sve vrste ondanje usmene knjievnosti.
''Planine nisu djelo odricanja od ovog svijeta ni enja za sublimacijom u vjenoj
istini. One su umjetniki odgovor na izazove tadanje Hrvatske, ugroene sa svih strana, pa i
iznutra, od vlastitih uenih ljudi. Planine su i obraun i oprotaj s vlastitom mladou i
svojevrsno proienje za predan rad na stvaranju knjievnosti na narodnom jeziku, koji e,
knjievnou stvaran i neprekidno potvrivan, biti i ostati vertikala, vrst oslonac u tadanjim
i narednim olujama burnog povijesnog hoda hrvatskog naroda.''42

39

Petar Zorani.// Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma./ Nikica Kolumbi. Zagreb: Nakladni
zavod MH, 1980. str. 226.
40
Planine/ Djela/ Izabrana djela. Prvi dan na planinah. Pismi razlike po pastirih reene. Cap VI. // Petar Zorani/
Barne Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002.
41
Jeronimu se pripisivao izum glagoljice, a tumaenja blaenoga Hijeronima bila bi glagoljaka knjievnost u
kojoj je bilo i kajkavizama.
42
velec, Franjo. Petar Zorani/ Barne Karnaruti/ ime Budini. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002. str. 38.

12

3.1.1. KRATAK SADRAJ DJELA

Na svom beznadnom lutanju ninskom okolicom Zoran (slavni pjesnik) je susreo vilu
Hrvaticu koja mu je uputila otar prijekor zbog beskorisnog lutanja punih sedam godina s
mislima na neuzvraenu ljubav prema djevojci Jagi, pored egzistencijalno ugroene
domovine. Kao obrazovan ovjek, rekla mu je vila, dobro zna, kako su grki pjesnici i
pretjerujui u svojim knjievnim djelima proslavili svaki kamen i grm, a nai krajevi, moda i
ljepi od grkih, zbog nebrige domaih uenih ljudi ostaju gluhi i zaputeni. Zbog vilina
prijekora pisac je odluio pisati i poput negdanjih grkih pjesnika proslavljati rodne krajeve.
Putovanje zapoinje jednog proljetnog jutra u Ninu, na izvoru Vodice, jedan kilometar
zapadnije od starog dijela gradia. Tu susree vilu Zoricu koja se pojavila iz vrela i koja mu
savjetuje da otie u planine vilenici Dinari po lijek za nesretnu ljubav. Nedugo potom ukae
mu se prelijepa vila Milost i prenese Zorana na zlatnoj jabuci preko mora, podno planina do
mjesta gdje je danas Starigrad odakle je pjesnik nastavio sam. No, uskoro je naletio na zvijer,
od koje ga je vila Milost spasi i povede ga sigurnijim putovima.
Nastavio je put paklenikom usjeklinom (Vraja vrata) gdje mu vila pria priu o Buri,
djevojci po kojoj je ovaj vjetar dobio ime. Idueg dana, preko Velebita nastavlja Zoran put u
junu Liku. Ostao je tri dana u drutvu pastira, koji simboliziraju narod, sluajui njihove
pripovijesti. Petog dana, Zoran uje od pastira priu o postanku Velebita i krene dalje prema
istoku. Tu naie na malu skupinu pastira, koji su se poalili kako ih napadaju vuci s istonih
strana (Turci), pa su mnogi pastiri pobjegli. Idui dan, Zoranu se javlja vila Svist (Svijest)
koja ga uputi vilenici Dinari. Dinara ga zatim oslobodi svojim arobnjakim moima i on biva
izlijeen od ljubavnih jada.
Nakon toga Zoran usne viziju, neobian san Perivoj od slave. U snu je sreo
mnogobrojne vile, od kojih je prepoznao Latinku, Grkinju i Kaldejku koje su imale u krilu
puno jabuka, a mlada vila Hrvatica je siromana i u krilu ima samo mali broj jabuka. Bio je
sav sretan jer je na jednoj jabuci proitao svoje ime i poetak naziva djela Planine. Vila mu
protumai da jabuke predstavljaju pisce i djela nekog naroda i da joj je jako ao to hrvatski
jezik ima malo pisaca.
U zoru estog dana Zoran kree nazad kui i susree na putu Dinarinu ker, vilu Krku
koja ga je pratila pored tada sruenih gradova Knina i Skradina i dolazi do ibenika pa sve do
ua rijeke Krke gdje vila nestaje. Tad mu ponovo dolazi prva vila koja ga je pratila na
putovanju te ga jo jednom prenosi na zlatnoj jabuci od ibenika, pored Zadra i ostavlja ga

13

kod Dranika, mjesto gdje se danas nalazi poznati kamp Zaton. Odlazi na majin grob u Ninu
i prisustvuje komemoraciji smrti pastira biskupa Jurja Divnia. etajui se krajem udnovatog
mlinara koji u rvnju melje sela i gradove, slavne i neslavne ljude, sve to mu dopadne
gigantskih ruku to je simbol prolaznosti.
Na kraju ima viziju, na oblaku su se ukazali u sredini vila Istina, desno od nje sv.
Jeronim, simbol hrvatske pismenosti, a lijevo biskup Divni, simbol obrane od Turaka.
Zorani im obeava da e se ostaviti pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put
Boje ljubavi. Pjesnik sedmi dan poiva u batini kako naziva voljeni grad Nin.

3.1.2. PERIVOJ OD SLAVE

Praeno stihovima petrarkistikog i pastirskog glasa, Zoranievo prozno djelo,
oivljujui arkadijsku idilu prirode, odjekuje tubenim pojem pastirov od rasute baine,43 ali
se odaziva na prigovor vile Hrvatice u Perivoju slave44 (poglavlje XX) koja kori Hrvate koji
mnozi mudri i naueni jesu, ki radije piu tuim jezicima45. Tako je Zorani tri stoljea prije
ilirskog pokreta stao u obranu hrvatskog jezika, u emu takoer valja vidjeti jedno od bitnih
znaajki njegova djela.
Najzanimljiviji dio Planina je upravo Perivoj od Slave u kojem se najbolje vidi spoj
povijesno-alegorijskog i izrazitog patriotizma. Zorani u perivoju koji se sastoji od sedam
dijelova susree sedam djevojaka. Perivoj od Slave posveen je vjenoj slavi tj. umjetnosti.
Zorani je u tom djelu svjestan da je hrvatska knjievnost tek u razvoju.46

Personifikacija nekih vila u Perivoju od Slave:

Vila Latina - Predstavlja klasinu rimsku, latinsku kulturu.
Vila Grkinja - Starija, mirisna jabuka.
Vila Kaldejka - (Babilonci = Kaldejci) predstavlja babilonsku kulturu.
Vila Hrvatica - Mlada sa malo jabuka, Zoran kod nje prepoznaje neka svoja djela.

43

Planine/ Djela/ Izabrana djela. Ganka i tubeni poj pastirov od rasute baine i poj slavnoga Marula pastira.
Cap XVI. // Petar Zorani/ Barne Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002.
str. 157. 165.
44
Puni naziv XX. poglavlja Planina glasi Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Grkinja, Kaldejka i Hrvatica.
45
Planine/ Djela/ Izabrana djela. Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Garkinja, Kaldejka i Harvatica. Cap
XX. // Petar Zorani/ Barne Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002. str. 181.
46
Perivoj od slave nije nekakav zemaljski izmatani raj, ve je to stvarni renesansno oblikovan vrt kakav se
sretao uz plemike palae na ovim hrvatskim primorskim stranama.

14

3.1.3. STIL, OBLIK I KONSTRUKCIJA PISANJA

Poslije Dore i Marulia hrvatski stih nastojao je oivjeti Petar Zorani. Uz sve
poznate dvanaesterake oblike,47 pa i onaj s prijenosnim srokom, on upotrebljava i dotad
nepoznate forme, npr. strofe od tri esterca i jednog dvanaesterca, osmerake tercine s
jampskim poetkom48 (Pasite drobne travice49), zatim sedmeraki dvostih s jedanaesterakim
refrenom, sestine sa stihovima od pet slogova te esterake dvostihove.

Svoje djelo ninsko

zadarski pjesnik ostvaruje stihovima raznolike metriko strofike organizacije te

putopisnom i pripovjedakom prozom, to je u dotadanjoj hrvatskoj renesansnoj knjievnosti
bila prava novina. Neke je metrike oblike nalazio u vlastitoj sredini kao npr. osmerce
(Blagoslovi, Boe, Zadar, Tkonski zbornik, Muka Sv. Margarite) i dvanaesterce (Svit se
skona, Viduliev zapis, ivot Sv. Katarine).
Velika raznolikost metriko strofikih oblika u Planinama upuuje na sud da je
Zorani ozbiljno razmiljao o izboru oblika u kojima e svoje djelo ostvariti. Postavi svjestan
obaveze da probudi nacionalnu svijest, Zorani svoj pjesniki talent usmjerava na
proslavljanje ljepota rodnog kraja. Glavni oblik kojim to ostvaruje jesu pripovisti s
pritvorima.50 Vjeto ih je ukomponirao i dao im vrlo odreenu funkciju: ouvanje autentinih
narodnih toponima, hidronima itd. u vremenu kad je tuinska administracija, jedva
poznavajui domai jezik, u raznim sudskim, upravnim i drugim pravnim aktima
preimenjavala izvorne nazive naselja, rijeka, polja, planina, rtova, zatona itd.
Potpuno u skladu s renesansom poetikom, Zorani je slobodno posezao za motivima,
idejama, frazemima i za stilskim i kompozicijskim postupcima iz djela knjievne ostavtine
ranijih vremena i pri tome pokazao zaudnu umijeanost usklaujui svu tu grau sa svojom
idejom prie. On je bio jedan od rijetkih pjesnika svoga narataja koji se okuao u razliitim
ritmovima jer je stvarao u doba kad je veina pjesnika prihvaala ve utvrene oblike,
osvjeavajui jo uvijek poeziju novim sadrajima i doivljajima.
Srednjovjekovna hrvatska proza ostavila je tragova i na Zoranievu izrazu. Ogleda se
to u prvom redu u raznim oblicima strukturiranja kompozicije i u raznim vrstama sintaktikih

47

Od otprilike 1600 stihova koliko ih u djelu ima, na dvanaesterce otpada preko 1000 njih.
Rijei koje poinju s akcentom na drugom stihu.
49
Planine/ Djela/ Izabrana djela. Od Paprata i Stane pritvor u vrulje, od arke i trih vrulj i za se Zadar zove,
pripovist. Cap XIII. // Petar Zorani/ Barne Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica
Hrvatska, 2002. str. 132
50
Osam je pripovisti u Zoranievim Planinama.
48

15

i stilskih mikrostruktura.51 Znaajan oslonac Zoranievoj prozi bio je i izraz narodnog

pripovjedakog blaga kojim su proete cijele Planine.
Posebno je Zoranievo znaenje u tom to je dao nedijaloku prozu, koje je u Hrvata
tada jedva bilo, a to da je napisao preteno prozno djelo koje nije fragmentarno, koje nije
tematski ni formalno ogranieno, koje nije prijevod, koje je istodobno i prozno i pjesniko
daje Planinama izvanredno znaenje. Svojim arhaizmima (da se uz vele rabi i ozoja u
znaenju veoma ili mnogo), svojim kontaktnim sinonimima (npr. druga i tovarikinja u
znaenju prijateljica) itd., Zorani se mnogim znaajkama razlikovao od dananjega
hrvatskoga jezinog standarda. Rije je o ikavsko-ekavskom jatu (pripovist, lovik, verna
ljubovca).52
''Zorani je svoju poeziju rado osvjeavao na izvorima narodne, folklorne knjievnosti.
Zato je njegov stih mnogo okretniji od njegove proze. U njoj se, uz nesumnjive poetske opise,
osjea podreivanje latinskoj i talijanskoj sintaksi, to uz brojne arhaizme ini pogotovu
danas njegov jezik tekim. Sintaktiko-stilistike crte Zoranieve proze nisu jo u naoj nauci
o knjievnosti i jeziku obraene, a tek sada bi se i moglo ocijeniti koje je on tekoe prebrodio
kao poetnik.''53
Njegovo je djelo, unato neizgraenom jeziku i mjestimice tee razumljivom tekstu, u
osnovi uspjeno ukomponirano. ''Kazivanje tee prirodno, ravnomjerno, i poto smo jednom
usvojili konvenciju putovanja po planinama, kreemo se pjesnikovom, dodue poneto
zamagljenom, vizijom kao u zbiljskom svijetu. njegovi razgovori s vilom Hrvaticom, s
Milosti, s Dinarom i s drugima odvijaju se najee okretno i neusiljeno u svome toku. Neke
njegove metamorfozne prie sauvale su onu prirodnu naivnost koja ih ini svjeima i itkima
jo i danas. Povezivanje epizoda, pojedinanih pria, posebnih vizija skladno je izvedeno i sve
skupa uz manje izuzetke ini dojam jedinstvene cjeline.''54

51

Franjo velec: ''O nekim aspektima Zoranieva proznog iskaza prema hrvatskoj srednjovjekovnoj prozi.''
Adrias, sv. 3.; Split, 1989. str. 14. i d.
52
Josip Lisac, Zoraniev jezik i jezik hrvatske renesansne knjievnosti u Zadru, Uz 500. obljetnicu roenja Petra
Zorania,
http://www.matica.hr/Kolo/kolo2009_3.nsf/AllWebDocs/Zoranicev_jezik_i_jezik_hrvatske_renesansne_knjizev
nosti_u_Zadru 13.9.2011.
53
Nikica Kolumbi, Planine Petra Zorania, Uz 500. obljetnicu roenja Petra Zorania,
http://www.matica.hr/Kolo/kolo2009_3.nsf/AllWebDocs/Planine_Petra_Zoranica 13.9.2011.
54
Zorani, Petar Barakovi, Juraj, Planine. Vila slovinka, priredio Franjo velec, Zagreb, 1964. str. 27.

16

3.1.4. UTJECAJ DRUGIH KNJIEVNIKA I DJELA NA ZORANIEV RAD

Jacopo Sanazzaro, Napuljac, napisao je 1501. godine, a konano objavio 1504. godine
pastirski roman Arkadija, prozno djelo u kojem prikazuje mladia, od ljubavi bolna, kako luta
meu pastirima arobnim krajolikom proplanaka i gajeva.55 Oslonio se pri tome na estetiku i
poetiku antike bukolike, ali je stvorio nov knjievni oblik. Tim je romanom postigao
izvanredno velik uspjeh. Zorani je u svojim Planinama, koje je napisao 1536., zagledan u nj
prihvatio taj izazov. Bio je to prvi odjek na Sanazzarov roman u itavoj Europi, prije onih u
Portugalu, panjolskoj, Engleskoj i drugdje.
Zorani je u Sanzzara naao pastirski roman u prozi i stihovima. Od njega je dobio
okvirni motiv za svoje Planine i naelo njihove kompozicije. Talijanski autor, koji je zasluan
ponajprije zato to je oivio jednu zaboravljenu klasinu knjievnu vrstu koja je odmah zatim
postala popularna te se pobjedonosno proirila kroza sve razvijene europske knjievnosti,
stekao je u matinoj, talijanskoj knjievnosti skromno mjesto, mnogo skromnije negoli mnogi
pisci kojima je njegova Arkadija bila prvi poticaj.
Arkadija i arkadijski ugoaj zavladao je europskim kulturnim prostorima upravo u
doba najteih graanskih i vjerskih ratova, politikih sukoba i kriza, kad su se pisci iz
uzavrele i mune stvarnosti sklanjali u svijet izmiljenog mira, spokoja i bezbrinog
plandovanja. Zoranieve su Planine jedna od najslobodnijih, najoriginalnijih i najmanje
ropskih imitacija Sannazarova djela, ako se o imitaciji uope moe govoriti. Jer moramo rei
da se Zorani nikad slijepo ne povodi za svojim uzorom koji, presaen u sredinu sasvim
razliitu od one gdje je nikao, biva proet novim duhom.
U Planinama su knjievni povjesniari otkrivali i druge i drugaije poticaje. Planine
pokazuju veliku naitanost autora koji u 28. godini ivota, uz antiku knjievnost i djela
talijanskih autora, poznaje vrlo dobro i domae knjievno stvaralatvo. Od starovjekovnih
djela Zoraniu je nezaobilazno tivo Biblija, posebice Evanelja, grka odnosno rimska
mitologija, Homer, Vergilije i Ovidije. Kako je Zoraniev knjievni jezik po svojem
ishodinom odreditu crkven, pa ak i liturgijski, tako i njegov pastirski roman prima
pjesnike poticaje i od evanelja, psalama i crkvenih otaca dok pod utjecajem
Ovidijevih Metamorfoza posebno razvija prie o prijetvorima (preobraajima).
Oita je i srednjovjekovna knjievnost, najee Katonovi Moralni distisi, Augustin i
55

Originalno se djelo zagubilo sve do 19. stoljea, dok je popularno postalo u skraenoj verziji Francesca
Bernija.

17

Jeronim, a od onih s kojima je u blioj stvaralakoj i vremenskoj vezi jesu Dante

s Boanstvenom komedijom, Boccaccio s Decameronom i Petrarca s Rasutim rimama.
Spomenute autore Zorani u Planinama ukljuuje citatima iz njihovih djela ili na njih
aludira; u svakom sluaju, oni mu slue kao uzori za motivske i izraajne sklopove.
Primjerice,

same

postaje

koje

se

spominju

u Planinama nalik

su

onima

iz

Danteova Pakla, a ljuvene rane u neraskidivoj su vezi s Petrarkinom ljubavnom lirikom.

Valja tu spomenuti, i pored idejnog vora i namjere ouvanja hrvatskoga jezika kroz
knjievno stvaralatvo este citate na latinskom jeziku, razliita podrijetla odnosno
provenijencije. Od osobita je znaenja prisutnost Danteova u Planinama; ona se oituje
najvie na razini strukture njegova djela, tj. alegorije: kao to je Danteova Boanstvena
komedija alegorina, i Zoranieve su Planine uvelike alegorija uostalom, to pisac i sam
izrie hrvatskim izrazom pod koprinom i latinskim eksplicitom gdje suprotstavlja i povezuje
dva sustava: povijest (istorice, povijesno, istinito) i alegoriju (allegorice, dublji smisao
povijesti i njenu znakovitost). Danteovska inspiracija ogleda se ne samo u strukturi djela nego
i u mnogobrojnim pojedinostima koje dokazuju da je spjev velikoga Firentinca naem
pjesniku bio vrlo dobro poznat. I Dante i Zorani opisuju u prvom licu (Ichforma),56 tj. kao
osobe koje oblikuju i sebe i svoj izvjetaj o vrlo vanom putu; kao to je Danteu uitelj
Vergilije, tako je Zoraniev uitelj Jeronim; Danteu je Beatrice apoteoza ljudskih mogunosti
potpomognutih Milou; Zoraniu je to vila Istina koju susree u drutvu biskupa ninskoga
Jurja Divnia i sv. Jeronima, na kraju svojega puta. No, dok je Danteova Komedija suma
ljudske povijesti, Zoraniev put oienja, kao simbol spasenja, traje sedam dana, to
simbolizira sedam dana stvaranja, kao u Bibliji. Dok se Dante obilno koristi simbolikim
brojem tri i njegovim izvedenicama, Zoraniu je temeljni broj sedam. Klasina tradicija
ogleda se, nasuprot tome, u broju od 24 glave, koliko ih sadre Planine.
Planine Petra Zorania duguju antikoj, rimskoj i talijanskoj, renesansnoj, tradiciji
mnoge pobude i poticaje, i na tim su se pobudama esto zaustavljali knjievni povjesniari.
Verificirani dijelovi Planina koji opjevavaju ljubav pisani su najee dvostruko rimovanim
dvanaestercima i u petrarkistikoj maniri, to dokazuje da je Zorani je bio dobar poznavatelj
talijanske petrarkistike i religiozno - refleksivne lirike, ali i Marulieva opusa (Marul pastir
iju Molitvu suprotiva Turkom parafrazira).57
56

Subjektivno pripovijedanje, pripovjeda se izjednauje s nekim od likova iz djela, komentira dogaaje sa svog
posebnog stajalita i nastupa kao fiktivni pripovjeda.
57
I. Kardum, H. Perii, Europska knjievnost u doba Petra Zorania, Uz 500. obljetnicu roenja Petra Zorania
http://www.matica.hr/Kolo/kolo2009_3.nsf/AllWebDocs/Europska_knjizevnost_u_doba_Petra_Zoranica
13.9.2011

18

3.2. IZGUBLJENA DJELA

Osim Planina, koje su ostale sauvane, Zorani je napisao jo dva pjesnika djela, Ljubavni
lov i Vilenicu, koja u romanu spominje u perivoju od slave, ali to su naalost izgubljeni
tekstovi koji se nisu sauvali.
Poznah u krilu nje jabuku na koj jime bie Petar Zorani, a uz jime Ljubveni lov
i Vilnica dijae pismo; i na toj prem jabuci prem poela pisati bie Planine.58
Sudei po naslovu, oba djela nose odlike suvremenoga petrarkizma, a prvo bi moglo
biti vezano za tipinu hrvatsku varijantu ekloge o zarobljenoj i osloboenoj vili. Ta je djela
pjesnik napisao prije 1536., dakle prije svoje 28. godine.
Osim romana Planine Zorani je po svoj prilici i autor jedne dramske pastirske ekloge
iz prve polovice 16. stoljea, koja je 1976. otkupljena na jednoj javnoj drabi u Londonu, a
danas se uva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu.
Kako je ekloga nepotpisana, akademik Josip Vonina je jezinim analizama i komparacijama
s velikom sigurnou uspio utvrditi njezino autorstvo pripisao ju je Petru Zoraniu.59 Nije
iskljueno da je toj vrsti pripadalo koje od gore navedenih Zoranievih djela Ljubveni
lov i Vilenica. Nastala neto prije Planina, Zoranieva renesansna ekloga, u kojoj se u
dijalokoj formi pastiri Boljeta i Lilas pod predsjedanjem suca katunara Dobrila natjeu u
mudrosti, pisana je u stihovima, te je po svoj prilici bila namijenjena i prikazivanju. Stoga je
svakako, uz njezinu nedvojbenu knjievnu vrijednost, moramo drati i vrijednim
dokumentom nae kazaline povijesti. Ako to nije Zoranievo djelo, tada je XIV. glava
Planina sigurno bila poticaj nepoznatom pjesniku 16. st. da, po Zoraniu, sastavi tu pastirsku
eklogu.

58

Planine/ Djela/ Izabrana djela. Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Garkinja, Kaldejka i Harvatica. Cap
XX. // Petar Zorani/ Barne Karnaruti/ ime Budini. / Franjo velec. Zagreb: Matica Hrvatska, 2002. str. 180.
59
Josip Vonina: Ekloga u rukopisnom zborniku 16. stoljea. ''Mogunosti,'' XXV., br. 4.; Split, 1978. str. 420.
-431.

19

4. PROJEKT PUTEVIMA PETRA ZORANIA NINJANINA

4.1. 500. OBLJETNICA ROENJA PETRA ZORANIA

Godina 2008. obilovala je vanim obljetnicama za nau kulturnu povijest pa tako osim
obljetnica roenja Marina Dria (500.) i Blaenog Alojzija Stepinca (110.) te smo godine
proslavili i 500. obljetnicu roenja velikog hrvatskog renesansnog knjievnika Petra Zorania
(1508. - prije 1569.). Organizacijski odbor zadarskog znanstvenog skupa predvidio je niz
dogaaja, s centralnom proslavom krajem svibnja, dok se cijele godine u Zadarskoj upaniji
prigodnim programom obiljeavala obljetnica njegova roenja. Budui da je program u sebi
sadrao znanstvene, kulturoloke, turistike i ope povijesne komponente s posebnim
peatom na promoviranju hrvatske knjievnosti i hrvatske batine, program je ocijenjen
pozitivnim i znaajnim.
Nakon to je Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveuilita u Zadru60 u sklopu prvih
Zadarskih filolokih dana organizirao znanstveni skup koji je iroko ralanio lik i djelo Petra
Zorania61 i njegovo doba i koji je bio svojevrsna poetna iskra proslave 500. obljetnice
roenja vrsnog hrvatskog pjesnika, na Kulturnom vijeu Zadarske upanije, u suradnji s
Turistikom zajednicom Zadarske upanije i turistikom zajednicom Grada Nina, te uz
potporu Odjela za kulturu upanije, predloeno je da 2008. godina bude proglaena godinom
Petra Zorania. Taj vaan dogaaj hrvatske kulturne povijesti trebao je biti obiljeen nizom
kulturnih manifestacija.
Ideja se potom razvijala na prebacivanju projekta, zbog njegove iznimne vanosti, na
zadarsko Sveuilite to bi sve podiglo na nacionalnu razinu, gdje Zorani i pripada.
Sveuilite je prihvatilo glavnu organizaciju proslave, uz suorganizaciju Zadarske upanije,
Grada

Zadra,

Grada

Nina,

te

Nacionalne

sveuiline

knjinice

Zagrebu.

U cijeli projekt i njegov program, te osmiljavanje proslave aktivno su bili ukljueni i

medijski pokrovitelji, od Hrvatske radio-televizije do lokalnih medija, TV Voxa i Novog
radija, te Zadarskog lista, uz sve kulturne i znanstvene institucije, od Matice hrvatske do
Hrvatske kazaline kue. Valja naglasiti kako je to bila izvanredna prigoda da se Zadarska
60

Odjel za kroatistiku i slavistiku Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost

http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/kroatistika-slavistika 10.9.2011.
61
Zbornik radova: Petar Zorani i njegovi suvremenici ; Slavenski prostori u putopisnoj literaturi i knjievnosti ;
Znanstveni rad akademika Dalibora Brozovia. // Zadarski filoloki dani II. / Urednica Divna Mrdea Antonina.
Zadar: Sveuilite, 2009. 530str.

20

upanija i grad Zadar podie svojom bogatom prolosti i kulturnom batinom, uostalom, uz
obiljeavanje 500. obljetnice roenja Petra Zorania posebna proslava obiljeavala je i 650.
obljetnicu potpisivanja Zadarskog mira,62 znaajnog dogaaja i za ire prostore.
U Zadarskoj upaniji proslava je zapoela u okviru upanijskih dana 11. travnja 2008.
u Ninu likovnom kolonijom na temu Petra Zorania, a ve 28. travnja u Zadru je upriliena
sveana dodjela nagrada sudionicima likovne kolonije, te 29. travnja dodjela nagrada
uenicima za radove na temu Petra Zorania. U crkvi Sv. Donata 6. lipnja 2008. zapoela je i
sredinja proslava pod nazivom 500 godina od roenja hrvatskog renesansnog pjesnika Petra
Zorania, gdje su visoki uzvanici, kulturni i javni uglednici doekani od strane lanova
Akademskog zbora odjevenih u sveane toge. Uz lanove Poasnog odbora i Organizacijskog
odbora proslave, skupu su nazoili brojni predstavnici akademskog, politikog, gospodarskog
i vjerskog ivota Zadra, zadarske regije i Hrvatske. Na kraju sveanosti Akademski pjevaki
zbor izveo je Pastirsku igru, skladbu iz scenskog prikaza Zoranievih Planina koje je reirao
Marin Cari, a glazbu napisao Ivo Nii.
U gradu Ninu sveanost je zapoela okupljanjem uzvanika u ninskoj Baroknoj kui, a
nastavljena razgledom Muzeja ninskih starina i crkvenom riznicom Zlato i srebro Nina. U
parku Petra Zorania Ninjanina zasaena su promotivna stabla, a uzvanici su posjetili
nekoliko legendarnih mjesta lokalitet Vodice gdje Zorani u romanu Planine kree na
putovanje, te Kraljiinu plau gdje do pjesnika dolazi vila Milost na zlatnoj jabuci i prenosi ga
u podgorje planine. Providurova palaa u Zadru bila je mjesto gdje je 24. lipnja 2008.
zadarski Zbor Petar Zorani odrao prigodni koncert u ast obljetnice, a 18. srpnja je u
zadarskoj Hrvatskoj kazalinoj kui predstavljen i multimedijalni projekt Planine. Kazalite
lutaka Zadar takoer je sveano obiljeilo 500. obljetnicu roenja velikog hrvatskog pjesnika
predstavom Petar Zorani Planine, koju je reirao Marin Cari.63
Treba svakako spomenuti i veliku tematsko - dokumentarnu izlobu Petar Zorani i
njegov zadarski krug, koju su pripremili struni djelatnici Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu. Uz izlobu je tiskan i opsean katalog (64 stranice), te faksimilima svih izloenih
djela iz fundusa nae Nacionalne i sveuiline knjinice. Izloba je takoer odrana u jo
osam hrvatskih gradova.
62

Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18.2. 1358. izmeu Mletake Republike i ugarskohrvatskog kralja Ludovika I. Anuvinca, kojim se Mletaka Republika morala odrei svojih posjeda u Dalmaciji.
63
Nenad Vertovek, O manifestacijama uz 500. obljetnicu roenja hrvatskog renesansnog knjievnika Petra
Zorania, Uz 500. obljetnicu roenja Petra Zorania ,
http://www.matica.hr/Kolo/kolo2009_3.nsf/AllWebDocs/Poruke_o_rodoljublju_i_ceznji_za_domovinom
13.9.2011

21

4.2. PRIKAZ NASTANKA IDEJE NOVOG TURISTIKOG PROJEKTA

Poznato je da su liku i djelu autora prvog hrvatskog romana, slavnom Zoraniu
posveeni mnogobrojni struni radovi s podruja knjievnosti i likovne umjetnosti. Turistiki
projekt je prirodan nastavak ideja koje su se dugi niz godina javljale u intelektualnim
krugovima da se roman koristi u turistikom itinereru.64 Tim se Turistika zajednica grada
Nina65 (TZG Nina u daljnjem tekstu) osjeala prozvanom da te ideje iz javnosti objedini i
prione stvaranju literarnog putovanja koje je popularizirano u prospektnim materijalima.
Moda se to ne bi ni zbilo da nije bilo jubilarne obljetnice, 500 godina od roenja
slavnog Zorania i da nije bilo cijenjenog zadarsko ninskog kipara Dragana Kwiatkowskog
koji je u TIC grada Nina donio idejnu skulpturu budueg spomenika koja prikazuje Zorania
kako u Ninu sjedi na stijeni i na koljenima pie djelo Planine. Kwiatkowski je osmislio
budui spomenik i njegov prototip donio u Turistiko-informativni centar (TIC) gdje ga je
ostavio nekoliko mjeseci. Svakodnevno promatrajui idejnu skulpturu u sezoni 2006. pojavio
se snaan impuls s inicijativom da se liku i djelu Petra Zorania Ninjanina posveti vie panje
u prospektnim materijalima koje izdaje TZG Nina.
Projekt je zapoela i vodi TZG Nina s ciljem promocije lika i djela pjesnika Zorania,
ureenja tematskog i spomen parka u drevnom Ninu, promocije novog literarnog itinerera i
razvoja tematskog putovanja u praksi. Uz turistiku zajednicu grada Nina bespovratne potpore
i podrku projektu dali su Grad Nin, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,
Ministarstvo turizma, Hrvatska turistika zajednica i turistika zajednica zadarske upanije.
Od poetnih aktivnosti na projektu rade Marija Dejanovi, voditeljica projekta i direktorica
TZG Nina te Tomislava alov, suradnica na projektu. Strunu pomo projektu pruili su:
Sanja Stuli, Marijana Ramov, Jozo Musta, Anastazija Maga, Mate Radovi, Dragan
Kwiatkowski, Endo Sipina, Boris Simi, Mirjana Vitlov i tvrtka Komio d.o.o. Nin.
Projekt ukljuuje nekoliko razina:
1. promocija lika i djela pjesnika Zorania,
2. ureenje tematskog i spomen parka pjesniku Zoraniu u drevnom Ninu
3. promociju novog literarnog itinerara
4. suradnju tur. zajednica, vodia i agencija u cilju razvijanja tematskog putovanja u praksi

64
65

Itinerer je linija koja povezuje mjesta istih karakteristika ili unaprijed definiran pravac kretanja.
Turistika zajednica grada Nina - http://www.nin.hr/ 28.9.2011.

22

4.3. TEMATSKI PARK KAO OAZA KULTURNOG TURIZMA

Sretna okolnost idealno se uklopila u inicijativu Ministarstva mora, turizma, prometa i

razvitka koje je raspisalo natjeaj za poticaj razvoju novih tematskih puteva u republici
Hrvatskoj. Kandidirani projekt obuhvaao je poetak ureenja tematskog parka posveenog
pjesniku zoraniu gdje bi se postavio budui spomenik.
2007. godine se razvila poetna ideja i zapoinju aktivnosti na ureenju tematskog
parka (sondana arheoloka istraivanja, planiranje i poetne aktivnosti na hortikulturnom
ureenju parka66) i promocijske aktivnosti (istraivanje budueg itinerera, kreiranje tematskog
puta i izdavanje promocijskih materijala na hrvatskom jeziku).
Opisujui ljepotu prirode svoga kraja, govorei o bilju i ivotinjama, lovu i stoci,
donosei vrlo tone spomene hortikulture, Zorani e ispisati i prvu povijest nae hortikulture.
Tu su lovor, mra, maslina, cedar, palma, empres, brljan, imir, jela, miomirisne biljke i
trave, mauran, ljekoviti sipan, bijela i rumena ljubica, aroliko cvijee, bosiljak, murtela,
tratina, plave, ute, rumene, bijele i modre rue.67
2008. godine, u okviru programa proslave 500. obljetnice roenja Petra Zorania
otvoren je spomen park u Ninu. Tom prigodom su simbolino posaena etiri stabla u
tematskom parku (u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, u ime Ministarstva
kulture, u ime Zadarske upanije i u ime Organizacijskog odbora za proslavu). Ureenje se
nastavlja kroz 2008. i 2009., postavlja se smea interpretativna ploa, usklauju se stavovi
razliitih struka u vezi opremanja tematskog parka i planira se spomen parka oblikovati u
atraktivni sadraj itinerera (ideje: ureenje odredinih mikro toaka kako bi se unutar parka
mogle interpretirati i pripovijedati pripovijesti iz romana Planine i dr.). Postojea mapa
tematskog parka izdat e se u tirai od 10 000 primjeraka. Na poetnoj stranici je slika s
naslovnice prospekta, unutranjost je rezervirana za kartu podruja s obiljeenom rutom
itinera, a na poleini e biti objanjenje, odnosno nekoliko reenica o svakoj destinaciji.
Park je osmiljen kao ishodina toka itinerera. Ukoliko itinerer konzumiraju grupe iz
ostalih destinacija u Hrvatskoj, predvieno je da park u Ninu bude ciljna toka posjeta u koju
bi svaka grupa trebala svratiti. U autentinom okruenju moi e se pripovijedati pripovijesti
iz romana Planine nakon to se park u cijelosti opremi. U Ninu kojeg je pjesnik opjevao u
romanu moi emo vizualizirati njegove rijei slidite stope moje.
66

Hortikultura je umjetnost prostornog oblikovanja vrtova, parkova i drugih pejzanih kompleksa.

Cvitko Fiskovi: ''Zoraniev Prilog naoj renesansnoj hortikulturi'' Zadarska revija, XVIII., br. 5., Zadar,
1969. str. 375. - 385.
67

23

4.4. PROMOCIJA LIKA I DJELA PJESNIKA ZORANIA

Turistiki ured u Ninu promovira lik i djelo slavnog pjesnika Zorania od 2004.
godine izdavanjem promotivnog letka koji se dijeli turistima. Godine 2005. letak se prevodi
na vie jezika (engleski, njemaki, talijanski, francuski) i podaci se postavljaju na internet.
Godine 2007. i 2008. izdani su prospekti na hrvatskom i engleskom jeziku kao i drugi
promotivni materijali.
Materijal se sastoji od opisa tematskog putovanja, nekoliko rijei o liku petra Zorania
Ninjanina, te sadraja djela koji se smatra autobiografskim. Materijal je obraen tako da slui
kao temelj novog turistikog putovanja, sintetizirani su neki pojmovi koji su obraeni u
Planinama, a odnose se na zemljopisne lokalitete i prirodne ljepote, poznate gradove i mjesta
redoslijedom kako ih Zorani spominje, pojave, biljni svijet i ostali simboli, a zatim su
opisane turistike destinacije: Nin, Starigrad, NP Paklenica, NP Sjeverni velebit, PP Velebit,
Lika, Lovinac, Graac, Knin, Dinara, Skradin, NP Krka, ibenik i Zadar. Vodilo se rauna da
se nijednom lokalitetu ne daje vei znaaj nego to je u djelu istaknuto, niti da se ikoga
iskljui ukoliko je spomenut u djelu. Posljednji dio prospekta donosi popise turistikih
agencija, ponude smjetaja i ponuenih restorana na podruju opisanih lokaliteta. Jedini
izuzetak je uinjen kod popisa svih restorana gradova ibenika i Zadra budui da ih ima jako
puno, te oni nisu potpuno evidentirani to e se nadopuniti u buduim internet stranicama, a
lako ih se pronae svejedno putem postojeih web stranica spomenutih gradova.
Na naslovnici se nalazi slika plae s koje Zorani polazi na putovanje, a posljednja
stranica donosi panoramski prikaz Nina s lokacijom gdje zavrava putovanje nakon to je
sedmog dana doao kui u bainu. Prospekt je tiskan u 20 000 primjeraka na hrvatskom
jeziku krajem 2007., a krajem 2008. godine izdan je prospekt na engleskom jeziku prilagoen
stranim gotima, takoer u 20 000 primjeraka.
Izdavane su i promotivne vreice u 2008. godini (tiraa 500 komada za 500.
obljetnicu roenja pjesnika) s prikazom motiva s naslovnice prospekta te natpisom 500.
Obljetnica roenja pjesnika Petra Zorania Ninjanina. Naredne godine izdane su vreice u
jednakoj tirai i s istim motivom, ali s promijenjenim natpisom 440. Obljetnica tiskanja
romana Planine. Planirana je izrada i postavljanje informativnog panoa u sve destinacije iz
romana Planine. Na karti e biti ucrtana destinacija iz itinerera, a u svakoj destinaciji e biti
crvena oznaka za mjesto na kojem se gosti trenutno nalaze.

24

4.4.1. PROMOTIVNA ZORANIEVA GRADSKA VRATA

U cilju popularizacije tematskog putovanja i u promotivne svrhe planira se izrada

promotivnih gradskih vrata izrada kulise.
Opis i pozicija: vrata e biti u obliku naslovnice romana Planine. Izradit e se replika
postojeih kulisa, odnosno gradskih vrata koja koristi Kazalite lutaka iz zadra u izvoenju
predstave Planine. Nova replika bila bi vlasnitvo Turistike zajednice grada Nina koja bi ih
koristila vie godina. Pozicija na kojoj bi se vrata montirala je sredina donjeg gradskog mosta,
na ulazu u staru gradsku jezgru. Ta bi kulisa omoguila svakom turistu ulaz u Zoraniev Nin
kao svojevrsni romantian ulaz u bajku. Vrata bi se montirala poetkom turistike sezone,
odnosno uoi Dana grada Nina (7. Lipnja), a demontirala bi se i spremala za narednu sezonu
krajem rujna.
Na taj bi se nain svake godine simbolino obiljeavao poetak i zavretak pisanja
djela Planine, odnosno putovanja pjesnika i oivljavanje romana, budui da je Zorani poeo
pisati u svibnju, a zavrio u rujnu.

4.5. EVALUACIJA PROJEKTA

Ideja i elja je da se tematski park u Ninu funkcionalno osmisli za prihvat veih grupa
posjetitelja, ureen je postojei bunar, opremljen klupama za odmor, postavljena smea
interpretativna ploa. elja je da se u spomen parku mogu ispriati zanimljive prie iz romana
uenicima osnovnih i srednjih kola te specijaliziranim grupama (team building). Vjerujemo
da e se realizacijom ovog projekta postii opa drutvena korist, a podruje turizma obogatiti
novom turistikom atrakcijom, odnosnom proizvodom.
Namjera je da turistika zajednica grada Nina u okviru buduih aktivnosti projekta uini
sljedee:
-

u suradnji s gradom Ninom oblikovanje parka kao turistike atrakcije

organiziranje likovne kolonije pod nazivom Putevima Petra Zorania Ninjanina

tijekom svibnja u suradnji sa privatnim iznajmljivaem grada Nina

pokretanje asopisa Planine u suradnji sa osnovnom kolom Petar Zorani Nin

reprint tematskog prospektnog materijala (na hrvatskom i engleskom jeziku)

25

U suradnji sa amaterskim glumcima iz Ninskih Stanova, KUD-om Branimir, udrugom mladih

i udrugom ena iz Nina planira se uprizorenje nekoliko scena iz djela Planine koje bi se
izvodile prilikom ciljanih posjeta grupa stvaranje nove kulturne atrakcije

4.6. IDEJNO TEMATSKO PUTOVANJE

Put u Planine Petra Zorania nije fiktivan, to je vrlo jasan i toan put, nimalo sluajno
odreen. Put je to kojim je okruena granica stare Liburnije, prostor koji se u Zoranievo
doba jo zove Hrvati, a to je onaj prostor na kojemu se javlja prva hrvatska drava, prvo
hrvatsko nacionalno ime, na kojemu ive i odakle dolaze prvi hrvatski narodni vladari.
Zorani, ne sluajno, tu vidi i slavi domovinu, to je njegova deela. Nije onda udno to je i
danas na tom putu toliko poznatih toponima i lokaliteta, izvora, bunara, proplanaka, vrhova i
gorskih strana, koje ekaju onoga tko e ih obiljeiti.68
Odraen je susret s vodiima zadarske upanije u cilju predstavljanja itinerera i
definiranju zakljuka. Kontaktirane su sve agencije koje se nalaze na prostoru tog itinerera i
njihovi su podaci ukljueni u prospektni materijal. Poetkom 2009. Godine animirane su
agencije koje se bave eventima. Turistika zajednica je planirala odraditi promotivno
putovanje, no kako je to posao agencije opredijelila za traganjem zainteresiranih. Planirani
sudionici promotivnog putovanja na relaciji Nin - Velebit Lika - Dinara Knin ibenik
Zadar Nin bi trebali biti iz redova predstavnika Ministarstva turizma, Ministarstva Kulture,
hrvatske turistike zajednice, turistikih zajednica i agencija ukljuenih u projekt, te
predstavnici nacionalnih i regionalnih medija.
Ovaj tematski put ima za cilj ponuditi turistima novo zanimljivo tematsko putovanje
gdje e upoznati prirodne, kulturne i povijesne atrakcije Zadarske, Liko-senjske i ibenskokinske upanije. Prigodom obilaska krajolika i planina koji e biti organiziran u pratnji
vodia, turisti e upoznati prirodne i kulturne ljepote gradova iz davnina kako ih spominje
pjesnik te floru i faunu krajolika mora i kopna: Velebita, Like, kanjona Krke, priobalja i
otoka. Polazina toka itinerera za individualno istraivanje krajolika ili organizirani grupni
obilazak prostora bila bi u Ninu, u parku Petra Zorania. Obavezan je posjet mikro lokaliteta
Vodice zapadno od centra drevnog gradia. Tamo je slavni pjesnik zapoeo putovanje
otpjevano u romanu Planine. Budui da je pjesnika vila na zlatnoj jabuci prenijela morem do
68

Smiljani, Franjo. Pjesnikov imaginarij kao konkretan geografski prostor u Planinama Petra Zorania. //
Zadarski filoloki dani II. / Urednica Divna Mrdea Antonina. Zadar: Sveuilite, 2009. str. 81. 103.

26

ispod Velebita, predlae se organizirani prijevoz ispod Pakog mosta, brodom do Starigrada.
Kao alternativu predlae se prijevoz autobusom od Nina do Starigrada. Mogua je okrjepa u
jednom od restorana u Starigradu i smjetaj i noenje u Starigradu. Nastavak putovanja
ukljuuje pjeaenje u Nacionalni park Paklenicu, noenje u planinarskom domu, putovanje
do Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Putovanje moemo nastaviti u smjeru Parka prirode
Velebit. U planinarskim domovima mogua je okrjepa i noenje. Put dalje vodi preko Like,
do Lovinca i Graaca gdje je takoer mogue prenoiti. Nastavak slijedi na Dinaru, iako se
preporuava da se provjeri mogunost krijepe i smjetaja u planinarskom domu. Nakon toga
je zamiljeno sputanje s planina, put pored Knina, zatim rijekom Krkom, pored Skradina i
ibenika i otuda morem kraj Zadra do Nina. Povratak iz ibenika do Nina mogue je
organizirati autobusom.
Najvaniji cilj projekta je elja da navedeno putovanje zaivi kao alternativa
maturalnih putovanja koje nae agencije organiziraju u inozemstvo, a na kojem bi uenici u
sedmodnevnom putovanju upoznali i uivali u kulturnim i prirodnim ljepotama neotkrivenih
podruja vlastite domovine.69

4.6.1. OPJEVANI LOKALITETI

NIN
Hrvatski Betlehem, smjeten je 14 km sjeverozapadno od Zadra. Stari grad se nalazi na
povijesnom otoiu, promjera svega 500 m koji je spojen s kopnom s dva kamena mosta.
Okruuju ga duge i lijepe pjeane plae sa zapadne strane, a s istone se prostiru polja
Solane. Grad slavne prolosti star je oko 3000 godina i spada u najstarije gradove na istonoj
strani Jadrana. Povijest ovdje pria gotovo na svakom koraku. Utemeljili su ga Liburni u 9. st.
pr. Kr. koji su tu imali jako pomorsko i trgovako sredite. Na podruju gdje se danas nalazi
poznati kamp Zaton nalazila se antika luka drevnog Nina, tadanje Aenone, iji su ostatci u
mori vidljivi jo i danas (1. st.). U rimsko doba postaje znaajan municipij. Iz tog razdoblja
potjeu ostaci najveeg antikog hrama u Dalmaciji (1. st.), mozaici u podu rimskog domusa,
kipovi rimskih imperatora i dr. Nin je kolijevka hrvatske drave. Bio je prvo politiko,
vjersko i kulturno sredite srednjovjekovne Hrvatske. Nin je, takoer, najstariji hrvatski
69

Prema: Izvjee Turistike zajednice grada Nina. Projekt Putevima Petra Zorania Ninjanina. (2007. 2010.)
Izvjee pripremila: Marija Dejanovi, direktorica TU

27

kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knez Vieslav i
Branimir, kralj Tomislav, Petar Kreimir IV, Zvonimir i dr. Znaajni su ninski biskupi meu
kojima se najvie istie Grgur Ninski, borac za ouvane hrvatskog narodnog pisma i
glagoljice. Bogati nalazi mogu se razgledati u Muzeju ninskih starina gdje se nalaze dva
originalna starohrvatska broda Condura Croatica (11. st.) i rekonstrukcija dijela broda Serilie
Liburnice (1. st.). Razgledati se moe upnu crkvu sv. Anselma (6. 18. st.), romaniki
zvonik, crkvu sv. Ambroza (13. st.), predromaniku crkvu sv. Kria (9. st.) zvanu najmanjom
katedralom na svijetu, bronane statue biskupa Grgura Ninskog i kneza Branimira, crkvenu
riznicu Zlato i srebro grada Nina, zatim krunidbenu crkvu sv. Nikole (11. 12. st.), udaljenu
od otoia jedan kilometar junije, u krunidbenom polju. Nin je svetite Gospe od Zeeva iji
se blagdan slavi na prvi ponedjeljak prije blagdana Spasova, a hodoae na otok ukazanja
organizira se 5. svibnja i 5. kolovoza. Turisti dolaze u Nin zbog raznovrsnih atrakcija u
turistikoj ponudi: dugih pjeanih plaa i plitkog mora, ljekovitog blata, parka Solane Nin,
kole kitesurfinga na Kraljiinoj plai, dolaze i zato da bi probali jedinstvenu gastrodeliciju
pod nazivom okol ili se odmarati u poznatom turistikom naselju i kampu Zaton. U dananje
vrijeme rivijera Nin objedinjuje tri priobalna mjesta Nin, Zaton i Grbe, a administrativno se
na njegovom prostoru nalaze jo mjesta Ninski stanovi, erava i Poljica-brig. Susjedne opine
koje gravitiraju Ninu su: Privlaka, Vrsi i Vir.70

STARIGRAD
Nastao na temeljima drevnog antikog grada Argyruntuma, Starigrad-Paklenica u dananje je
vrijeme sredite Rivijere Paklenica. ivot mjetana neraskidivo je vezan uz planinu. Velebit
skriva mnoge zaseoke na ijim ognjitima moete probati ari autohtone kuhinje, a u nekim
od njih provesti cijeli odmor u duhu prolosti. Povijest je ovdje ostavila mnoge tragove:
bogatu ostavtinu predmeta iz antikog doba, utvrde Paklari i Veka kula iz doba prodora
Turaka, starohrvatsku crkvu sv. Petra, te Mirila, kamena spomen znamenja vezana u
nekadanje pogrebne obiaje lokalnog stanovnitva koja su svojevrstan fenomen ovog kraja.
Na velikom Rujnu, najveoj velebitskoj visoravni, nalazi se crkva sv. Marije zavjetno
svetite u koje se tradicionalno hodoasti u povodu blagdana Velike Gospe.71

70
71

http://www.nin.hr/ 25. 9. 2011.

http://www.opcina-starigrad.hr/ 25.9. 2011.

28

NP PAKLENICA
Izmeu najvieg vrhunca Velebita i obale Jadranskog mora, na povrini od 95 km, prostire se
Nacionalni park Paklenica. Raspolae s preko 150 km ureenih planinarskih putova i staza,
od onih turistikih, laganih pa sve do najzahtjevnijih koje vode do najviih vrhova Velebita
(Vaganski vrh 1.758 m, Sveto brdo 1. 753 m). Najatraktivnije obiljeje daju mu kanjoni
Velike i Male Paklenice, ije su okomite litice visoke i preko 400 m, uinile Paklenicu
svjetski poznatim alpinistikim odreditem. Vrijedna posjeta, uz struno voenje je pilja
Manita pe. Stare bukove ume, drugi po veliini u Europi rezervat crnog bora, tajanstvene
pilje, endemino bilje, veliki broj ivotinjskih vrsta oplemenjuju ovaj iskonski prirodni
ambijent. NP Paklenica predstavlja izazov svakom ljubitelju prirode: izletniku, alpinistu,
avanturistu.72

NP SJEVERNI VELEBIT
Podruje je proglaeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krkih fenomena,
bogatstva ivog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Povrina
parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalaze se strogi rezervati Hajduki i Roanski kukovi,
koji predstavljaju specifian geomorfoloki fenomen na kojem je do sada otkriveno vie od
150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu. U sklopu parka
nalaze se jo botaniki rezervat Visibaba, u kojemu se nalazi najvee odredite endemine
hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica) te botaniki rezervat Zavian Balinovac Velika kosa, koji se istie bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i
poznati Velebitski botaniki vrt, kojeg je osnovao prof. Fran Kuan jo davne 1967. godine.
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premuieva
staza. Staza prolazi kroz najljepe i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih
vrhunaca prua se prekrasan pogled na Jadransko more, Ninski zaljev i otoke Pag, Rab, Goli,
Prvi i Krk te na liko zalee s kontinentalne strane.73

72
73

http://www.paklenica.hr/ 25. 9. 2011.

http://www.np-sjeverni-velebit.hr/ 25.9. 2011.

29

PP VELEBIT
Velebit je najvea hrvatska planina (2274 km2), duboko utkana u prostor, ivot i svijest
ovdanjeg naroda. Zbog dojmljive ljepote krajolika, raznolikosti reljefnih obila, flore i faune
te nedirnute prirode, proglaena je Parkom prirode. O stoljeima ovjekova suivota s tom
mitskom planinom svjedoe mnogobrojne planinske staze, povijesne graevine, stare
kraljevske ceste, utvrde i sakralni spomenici. Sazdana od kra, planina Velebit obiluje
spiljama, a u speleo avanutu povest e vas struni vodii. Postoje mnoge pilje dostupne
posjetiteljima, atraktivne zbog raznolikosti oblika i bogatstva sigastih ukrasa i drugih piljskih
tvorevina. I na irem podruju Parka prirode Velebit cijeli je niz atraktivnih lokaliteta do kojih
vode ureene poune staze.74

LIKA
Obuhvaa prosto od Male Kapele na sjeveru pa sve do Graaca na jugu. Unutar planinskih
okvira nalaze se plodna polja koja opskrbljuju potrebe turizma na Jadranu od kojih su
najpoznatija Liko polje, Gacko polje i Krbavsko polje. Imena su dobila po likim rijekama
ponornicama. Cijeli taj prostor ima karakteristike pokrivenog kra u ijem se krajoliku
izmjenjuju tamniji i svjetliji zeleni tonovi uma i livada, dopadljivo upotpunjeni plavetnilom
povrinskih voda, dok krko podzemlje obiluje bogatstvom speleolokih objekata. Tu se
nalazi etvrtina od ukupnog broja pilja zatienih kao geomorfoloki spomenici prirode u
Hrvatskoj posebno se istie piljski park Grabovaa sa Samogradskom piljom kraj
Peruia. U Peruiu se istie jedina preostala turska kula u Lici iz 16. st. Nedaleko od tog
mjesta nalazi se slikovita Kosinjsa udolina s lokalitetom kultne srednjovjekovne tiskare.75

LOVINAC
Smjestio se na jugoistoku najveeg hrvatskog krakog polja, Likog polja. U stara doba vodili
su tuda preko Velebita najkrai trgovaki putovi od mora prema unutranjosti. ovjek se na
ovom podruju javlja kao lovac na peinskog medvjeda u oblinjim Cerovakim peinama u
Velebitu. U povijesnim vrelima nalazimo podatke da ovo podruje nastanjuje lirsko pleme

74
75

http://www.np-sjeverni-velebit.hr/ 25.9. 2011.

http://www.np-sjeverni-velebit.hr/ 25. 9. 2011.

30

Japoda. U antikim izvorima opisuju se njihove borbe s Rimljanima koje su poele 126.
godine prije Krista.76
GRAAC

Nalazi se u udolini Velebita. Tu se nalaze tragovi srednjovjekovnog grada na Gradini blizu

dananje katolike crkve. Tu je nekada bilo sjedite stare otuke upe. Najraniji spomen grada
spominje se god. 1302. 1509. god. bio je u posjedu Ivana Karlovia, a 1527.-1867. pod
turskom vlau. Barokna upna crkva sv. Jurja iz 18. st. stradala je u 2. svjetskom ratu. U njoj
je kasnobarokni epitaf grofa Kneevia (18. st.). Na groblju uz Otuu nalazi se tri metra
visoki monolitni kri na grobu Ivana Balenovia iz 16. st. Okolica Graaca je pogodna za lov.
Moe se organizirano pohoditi Velebit preko prilaza od kojih su najpoznatiji GraacCerovake pilje (1,50 h) i Graac-Prezid-Crnopac (2 h). Posebnu atrakciju predstavljaju
Cerovake peine, udaljene samo 4 km od Graaca, zatieni geomorfoloki spomenik
prirode, ureene za turistiki obilazak.77

KNIN
Lei nedaleko od izvora rijeke Krke, na tromei Bosne, Like, i Dalmacije, na krianju vanih
putova koji vode u unutranjost Hrvatske i prema moru zbog ega je esto i nazivan Kljuem
Hrvatske i Vratima Dalmacije. U pisanim izvorima ime Knin prvi put se javlja sredinom 10.
st. u ispravi kralja Kreimira I, i to kao Tignino castro. U 10. i 11. stoljeu stari grad je bio
jedna od povremenih prijestolnica hrvatskih vladara. U drugoj polovici 11. stoljea hrvatski
vladar kralj Dmitar Zvonimir uinio ga je stalnom prijestolnicom hrvatske drave te se i
naziva Zvonimirovim gradom. Godine 1040. osnovana je Kninska biskupija. Dolaskom u ovaj
grad, zaljubljenici u prirodu mogu etati nedirnutim krajolikom, uivati u pogledu na lako
pristupano slap Kria s izvorom rijeke Krke, muiariti na ribolovnom reviru na izvoru
Krke, planinariti na najvii vrh Hrvatske na Dinari (1831 n/m). Oni eljni pustolovine mogu
uivati u slobodnom penjanju, jahanju, vonji kanuom, raftingu, brdskom biciklizmu, off-road
vonji dipovima i dr.78

76

http://www.lovinac.hr/ 25. 9. 2011.

http://www.gracac.hr/ 25. 9. 2011.
78
http://www.knin.hr/ 25. 9. 2011.
77

31

DINARA
Prirodna je granica izmeu Hrvatske i Bosne. Ona dijeli dva klimatski razliita podruja
mediteransko i kontinentalno. Iznad samog Knina izdie se najvei vrh u Hrvatskoj na Dinari
(Sinjal) 1831 m/nm. Na jugozapadu je Kninsko polje, a masiv zavrava mjestom na kojem se
u izvor rijeke Krke ulijeva Kri. Na suprotnoj strani masiv zavrava jednako nevjerojatno:
dubokim i snanim izvorima rijeke Cetine u blizini kojih je ulaz u 2080 m duboku Gospodsku
peinu na kraju koje je podzemno jezero. Dinara je nenaseljena, a njeno spektakularno
obiljeje je najdua stijena u Hrvatskoj. Stijena je duga ak est kilometara. U podnoju
stijene je krka visoravan koja se sputa do ceste uz koju tee Kri. Kanjon Kria je
izuzetno atraktivan. U podnoju Dinare izgraen je planinarski dom Brezovac (1050 m/nm) u
prekrasnoj bukovoj umi, kapaciteta 50 leajeva s kuhinjom. Posjetiti Dinaru moete
organizirano uz struno voenje, a individualno kontaktirajte obavezno planinarski dom prije
polaska na putovanje. Neki njeni dijelovi su opasni za individualno razgledavanje zbog
zaostalih mina iz Domovinskog rata, pa preporuamo oprez i polazak u organizirani razgled.79

SKRADIN
Granii s rijekom Krkom, Visovakim i Prukljanskim jezerom, koja su zapravo potopljena
proirenja doline rijeke Krke. Skradin je privlana turistika destinacija iju ljepotu krune tri
najatraktivnija izletita, slapovi Skradinskog buka i Roki slap sa starodrevnim mlinicama i
vodenicama, a jednako tako i franjevaki otoi Visovac sa zavjetnim svetitem Gospe
Visovake, bogatom knjinicom i pokladnih sveanosti, a svakako i gastronomskih uitaka
koje pruaju restorani i dalmatinske konobe. 80

RIJEKA KRKA (NP KRKA)

Rijeka Krka izvire u podnoju planine Dinare 3,5 km sjeveroistono od Kina podna 22m
visokog, zimi bunog, a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa. Tee u vrlo okrenom predjelu
Dalmacije te kao pupana vrpca neraskidivo vee Knin i ibenik. Ta udesna rijeka prua
nam obilje prirodnih ljepota, znanstvenih nepoznanica, znaajnih kulturno-povijesnih mjesta
i oblika iskoritavanja njezine nepresune vode u kamenitom i ljeti bezvodnom kraju.
79
80

http://www.plsavez.hr/info/dinara/ 25. 9. 2011.

http://www.skradin.hr/ 25. 9. 2011.

32

Zahvaljujui sedrenim barijerama i stalnom procesu osedravanja rijeka Krka danas predstavlja
prirodni krki fenomen. U samom sreditu Nacionalnog parka Krka nalazi se franjevaki
samostan smjeten na otoiu Visovac.81
IBENIK
Smjestio se gotovo na sredinjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom
zaljevu u koji utjee Krka, jedna od najljepih krakih rijeka Hrvatske. Otoni dio sastoji se
od 242 otoka, otoia i nadmorska grebena. Taj se arhipelag nalazi preteno u
sjeverozapadnom dijelu ibenskog akvatorija, istie se razvedenou, ogoljelou svojih
povrina i slabom naseljenou u ibenskom podruju svega je 10 otokih naselja.
Najbrojnija otona skupina Kornati, poznata je po bizarnosti svojih oblika i raskoi prirodnih
ljepota. ibenik se prvi put spominje 1066. u Darovnici kralja Petra Kreimira IV. Nakon
hrvatskih narodnih vladara, hrvatsko-ugarskih i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeu
dolazi pod 400-godinju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potjee i najznaajniji kulturnopovijesni spomenik ibenika poznata ibenska katedrala sv. Jakova, graena u 15. i 16.
stoljeu. 1797. ibenik ulazi u sastav Habsburke Monarhije, uz kratkotrajnu vlast Francuske
u vrijeme Napoleona, ostaje u njenom sastavu sve do 1918. Danas je ibenik moderan
turistiki grad kojeg posjeuju turisti zbog njegovih spomenika i prirodnih ljepota.82

ZADAR
Sagraen na sreditu hrvatske obale, okruen otocima, s bogatim zaleem, zatienom lukom,
ruen u ratovima i potresima te iznova izgraen, grad koji plijeni svojom bogatom kulturnom
batinom. Prvi pisani spomen o ivotu naselja Jadera s podruja dananjeg Zadra zabiljeili su
prvi stanovnici, pleme Liburna u 4. st. pr. Kr. Naselje se razvija kroz stoljea sve dok ne
poprima karakter grada pod vladavinom Rimljana u 2. st. Prolazei povijesni put mijenja
imena, da bi poetkom 7.st. Zara postala glavnim gradom Dalmacije i upravno sredite
bizantskog temata. Tisuljetni Zadar je uvijek bio zanimljiv zbog svog stratekog poloaja u
centru Dalmacije pa se tu kroz stoljea biljei izmjena mnogih vladara: Liburna, Rimljana,
hrvatsko ugarskih kraljeva, zatim etiristogodinja vladavina Mleana koja je ostavila
neizbrisive tragove kroz izuzetno vrijedne spomenike, zatim Napoleonova, austrijske i
81
82

http://www.npkrka.hr/ 25. 9. 2011.

http://www.sibenik.hr/ 25.9. 2011.

33

talijanske vladavine, pripojenja Federativnoj Jugoslaviji do dananjeg doba. Uslijed takvih

povijesnih promjena Zadar konstantno mijenja izgled i funkciju grada. Stoljeima glavni grad
Dalmacije, a danas centar regije, grad je s bogatom spomenikom batinom. Tu se nalaze
najvei ouvani antiki forum na tlu Dalmacije iz 1.st., zatitni znak grada, crkva sv. Donata
iz 9. st., reprezentativnim Lukim i Kopnenim vratima iz 16. st., mnogobrojne palae, vile i
dr. Zadar je grad izuzetno vrijedne spomenike batine, razvijene hotelske i nautike ponude,
grad mladih, grad koarke i morskih sportova. Zalasci sunca u Zadru su proglaeni
najljepima na svijetu. Zadar je grad mnogobrojnih atrakcija od kojih je vrijedno istaknuti
krinju sv. imuna, izlobu Zlato i srebro grada Zadra i posljednju koja zaokuplja turistiku
panju morske orgulje na Poluotoku.83

83

http://www.tzzadar.hr/ 25. 9. 2011.

34

5. ZAKLJUAK
Zoranieve su Planine najrodoljubivije knjievno djelo hrvatske renesanse. Bio je
jedan od najboljih hrvatskih pisaca koje i danas treba itati sa spoznajom da je upravo on
odluio napisati knjigu sredinjega nacionalnog glasa i to u trenutku dok je knjievnost u
njegovu narodu jo uvijek traila svoje mjesto. Usporeujui Zoranieve Planine s
Arkadijama drugih mediteranskih pisaca, zakljuit emo kako su one izvorne i hrvatske, kako
je to ivo knjievno tkivo sa stvarnim sadrajima i osobnim doivljajima, a ne tek
konvencionalna literarna forma u knjievnim okvirima onoga doba. To najbolje potvruju
Zoranieve pripovijesti koje djelu daju stalnu snagu i vitalitet koji ga dri modernim do danas.
Djelo sastavljeno od putopisa, romana i kanconijera ljubavnih i razliitih pjesama, i danas u
doba postmoderne prakse, djeluje suvremeno svjee.
Iz Planina se moe iitati autorova jasno izraena pouka: narod bez vlastite
knjievnosti, na vlastitom jeziku, o vlastitim problemima, nema anse da se odri; narod bez
svijesti o sebi ide u susret vlastitoj propasti. Ukratko: knjievnost na rodnom jeziku za
Zorania je jedan od bitnih instrumenata za odranje i toga jezika i naroda koji tim jezikom
govori.
Zorani je svojim odlunim potezom, poetizirajui raskrvavljenu Hrvatsku kao
pastoralnu idilu, ne zatvarajui pri tome oi pred nevoljom u kojoj se nalazi, od svih
najizrazitiji i time je udario neprolazan peat hrvatskoj kulturi i dubinskom sloju njezine
duhovnosti.
Duboko je razumio svoje renesansno vrijeme, ali je bio i korak ispred u svijesti o
znaaju rodoljublja i domoljublja za povijest svojeg naroda, te predstavljanje hrvatske
knjievne rijei, te nam kroz vrijeme pruio i poruku o nunosti ouvanja tradicijske kulture i
hrvatske kulturne i knjievne batine. Zorani prvi kod nas progovara direktno o iroj
drutvenoj zajednici, pa tako kada govori o Zadru on prvi govori i o njegovoj okolici kao
jedinstvenom subjektu. Njega prvog meu naim piscima potiu autohtoni, domai izvori i
poticaji, baina, narodna vizija. Preuzeo je preteku zadau kad je odluio napisati knjigu
sredinjeg nacionalnog glasa. Bio je usamljen pa mu se dogodilo da je podigao preteak teret,
a da nije znao da isti teret u njegovoj blizini podiu drugi njemu bliski duhovi.
Zoranieve Planine ne mogu biti ocijenjene tek s knjievno-estetske strane jer one
jednostavno izmiu samo takvoj ocjeni. Piev renesansni znatieljni duh mnogo se ega
ovdje dotakao po prvi put u hrvatskoj povijesti, pa su Planine uz to to su prvi hrvatski

35

roman, i mnogo to drugo. Zorani e meu inim prvi uputiti na toponime kod nas, navodei
tona imena na terenu od kojih su se mnoga sauvala do danas, on e prvi od naih pisaca
opisati predjele danas znane kao Ravni kotari, a u njegovo doba Hrvati, prvi e progovoriti o
Velebitu, katunima i katunarima, ili e pomou mitologije pokuati protumaiti nau bogatu
povijest.
Knjievna ostavtina Petra Zorania nadahnula je mnogobrojne knjievnike, likovne
stvaratelje, avanturiste i turistike radnike koji su krenuli njegovim tragovima. Godine 2008.
obiljeilo se 500 godina od roenja Petra Zorania. Tom se prigodom primjereno bilo upitati
to nam Zorani znai kao pisac, kao pjesnik, kao mislilac, izvorni glas iz nae neizbrisive
prolosti, ali i postoje li druge mogunosti u kojima bi se mogao ostvariti pjesnikov potencijal
izvan knjievnosti. Planine se tako moderniziraju i predstavljaju u turizmu to znai da
Zoraniev duh i dalje ivi i da e se njegovo putovanje i velianje domovine nastavljati
iznova

36

6. SAETAK
ivot Petra Zorania do danas je najveim dijelom ostao zagonetka. U tematskom i
anrovskom smislu imao je svoje nasljednike, ali i suvremenike. Od Zoranieva knjievnog
rada sauvano je samo djelo Planine, u prozi i stihovima, a koje se obino definira kao prvi
hrvatski pastoralni roman. Osnovni poticaj njegovu stvaranju jaki je osjeaj rodoljublja u
trenutcima napada Turaka, ali mu isto tako ni knjievna komponenta nije nepoznata. Kao
glavni poticaj Zoranievu djelu spominje se klasini talijanski pastirski roman Arcadia Jacopa
Sannazzara. Osim brojnih tema, u romanu je prisutna i svijest o hrvatskom jeziku kao bitnome
elementu nacionalne knjievnosti, i to kao samostalna tema i kao sastavni dio njegova
rodoljublja. Lik Petra Zorania danas je inspiracijama mnogim turistikim projektima
njegovog omiljenog grada Nina.

37

7. LITERATURA
1. Zadarska revija, XVIII., br. 5.; Zadar, 1969.
2. Prosperov Novak, Slobodan: 101 Dalmatinac. Zagreb: Grafiki zavod hrvatske d.o.o.,
Zagreb
3. Zadarski filoloki dani II.: Zbornik radova. Zadar: Sveuilite, 2009.
4. Kolumbi, Nikica: Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma. Zagreb: Nakladni
zavod MH, 1980.
5. Kolumbi, Nikica: Planine (izbor). Zagreb: Erasmus naklada, 1997.
6. velec, Franjo: Petar Zorani / Juraj Barakovi Planine / Vila Slovinka. Zagreb: Matica
hrvatska zora, 1964.
7. velec, Franjo: Petar Zorani - Planine / Barne Karnaruti - Djela / ime Budini
Izabrana djela. Zagreb: Matica hrvatska, 2002.
8. Jaka Ravli, Petar Zorani izmeu Nina i Zadra, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16-17,
1969.
9. Turistika zajednica grada Nina, Projekt Putevima Petra Zorania Ninjanina.

38