Professional Documents
Culture Documents
02 Span PDF
02 Span PDF
Zagrevanje uz
osnove panske gramatike
U ovom poglavlju:
Sastavite prostu reenicu
Postavite elementarna pitanja na panskom
O linim zamenicama
O pravilnim i nepravilnim glagolima
O lanovima i pridevima iz perspektive njihovog roda
NE Z A B
Las calles son anchas. (las ka-ljes son an-as.) (Ulice su iroke.)
Pre nego to ponete da izuavate osnovnu strukturu reenice, bilo bi
dobro da se upoznate sa dva neizbena elementa svake reenice: subjektom i predikatom.
Subjekat je vrilac radnje. Kada je izkazan, on je predstavljen imeni-
21
M
GRA ATI
PRAV
IL
KA
Obratite panju na to da pri pravljenju pitanja na panskom jeziku, pridev stavite ispred imenice koja vri funkciju subjekta.
U srpskom jeziku, upitni oblik se najee gradi pomou da li, dok su u
panskom stvari utoliko lake to za tim nema potrebe upitni oblik se postie redom rei i intonacijom:
Vas al cine? (bvas al si-ne?) (Da li ide u bioskop?)
S, voy. (si, bvoj.) (Da, idem.)
Va tu padre al cine? (bva tu pa-dre al si-ne?) (Da li tvoj otac ide u bioskop?)
No, l no va. (no, el no bva.) (Ne, ne ide.)
M
GRA ATI
A PRAVIL
A
Lina zamenica je re koju koristite umesto imenice u funkciji subjekta. Umesto da kaete Jovana je popila limunadu, moete rei Ona je popila limunadu. Ona (lina zamenica) zamenjuje imenicu Jovana (u funkciji subjekta).
U srpskom jeziku moete koristiti line zamenice kako biste zamenili
imenicu ili izbegli njeno ponavljanje. To vam moe utedeti dosta vremena i
napora, te umesto da kaete Gospodin Radovanovi i njegov sin su otili,
moete jednostavno rei Oni su otili. Line zamenice ja, ti, on, ona, mi, vi
i oni pomau vam da govorite jasnije i jednostavnije, nakon to je subjekat
iskazan tako da sagovornik/italac zna o kome je re. Imenice i line zamenice praene su odgovarajuim oblikom glagola kojim se izraava radnja.
I u panskom, kao i u srpskom jeziku, glagolski zavreci sadre informaciju
o subjektu koji vri radnju, te u tom smislu nema preterane potrebe za korienjem linih zamenica. (Vie informacija dato je u odeljku Uvod u pravilne
i nepravilne glagole.) Imajui ovo u vidu, u panskom jeziku line zamenice
koristimo ako elimo da budemo naroito ljubazni, da istaknemo i naglasimo
subjekat, ili, pak, preciziramo ko je subjekat.
Kao i u srpskom jeziku i line zamenice imaju lice (prvo, drugo ili tree)
i broj (jednina ili mnoina), kao to moete videti u tabeli 2-1. (Zamenica
drugog lica mnoine vosotros/vosotras najvie se koristi u govornom panskom u paniji. Vie detalja potraite u izdvojenom odeljku pod naslovom
Kad ste u paniji, vosotros je zakon).
M
GRA ATI
A PRAVIL
A
Lice
Jednina
Znaenje
Mnoina
Znaenje
Prvo lice
yo (yo)
ja
nosotros/nosotras
(no-so-tros/no-so-tras)
mi
Drugo lice
(neformalno)
t (tu)
ti
vosotros/vosotras
(bvo-so-tros/bvo-so-tras)
vi
Drugo lice
(formalno)
usted (Ud.)
(us-ted)
Vi
ustedes (Uds.)
(us-te-des)
vi
Tree lice
l (el)
on
ellos (e-ljos)
ella (e-lja)
ona
ellas (e-ljas)
M
GRA ATI
A PRAVIL
A
Re dve o yo
Kao i u srpskom jeziku, lini zavretak panskog glagola u prvom licu jednine sadri infomaciju o licu koje vri radnju, te zamenica moe biti suvina:
(Yo) Me voy. ([jo] me bvoj.) ((Ja) Odlazim.)
Nosotros i nosotras
Kada govorite o nekome i sebi istovremeno, morate koristiti zamenicu mi
(nosotros/nosotras). Nosotros se odnosi na vie od jedne muke osobe ili
na vie osoba razliitog pola koje ine grupu kojoj i vi pripadate. Nosotras
se odnosi iskljuivo na grupu osoba enskog pola:
Jorge y yo (Nosotros) jugamos al tenis. (Hor-he i jo [no-so-tros] hu-gamos al te-nis.) (Horhe i ja [mi] igramo tenis.)
Luz y yo (Nosotras) jugamos al tenis. (lus i jo [no-so-tras] hu-ga-mos al
te-nis.) (Lus i ja [mi] igramo tenis.)
23
ROLO
LTU
E
IC
POSLAST
KE
Ljudi i govorom tela i jezikom prenose ideju o tome u kom pravcu ele da
se njihova veza razvija. Veze mogu u tom smislu biti formalne i neformalne.
U formalnom odnosu obraate se starijoj osobi, nekome kome elite da
ukaete potovanje ili od koga elite da se u izvesnom smislu distancirate.
Slino kao u srpskom, gde se za persiranje koristi zamenica Vi, u panskom
jeziku koristimo zamenicu usted (us-ted) (Vi). U neformalnim odnosima
obraate se prijatelju, poznaniku, vrnjaku ili detetu i tada koristite linu
zamenicu t (tu) (ti).
U nekoj fazi poznanstva izmeu ljudi koji komuniciraju na panskom,
prelazi se s formalnog usted na manje formalno i intimnije t. Dvoje ljudi
slinih godina i drutvenog statusa, slinog nivoa obrazovanja ili prosto
ljudi koji ele da se ophode na intimniji nain, ubrzo oseaju potrebu da
se i u komunikaciji priblie i tako prevaziu barijeru formalnog obraanja.
Upravo tada oni u razgovoru poinju da koriste re t. Obraati se nekome
na t na panskom zove se tutearse (tu-te-ar-se). S druge strane, ukoliko ne
elite da s nekim budete u bliskijem odnosu, tj. ako elite vezu da zadrite
na poslovnom nivou i manje bliskom, drite se obraanja na usted. Ovakve
formalnosti ak ine komunikaciju otmenom i raznolikom. Otmeno ophoenje pri komuniciranju s ljudima veoma se ceni u zemljama panskog govornog podruja.
Slede primeri reenica sa zamenicama t i usted:
KU
M
GRA ATI
A PRAVIL
A
Usted tiene una casa muy bella. (us-ted tie-ne u-na ka-sa muj bve-lja.)
(Vi [formalno obraanje] imate veoma lepu kuu.)
Kada ljudi u paniji ele da se neformalno obrate veem broju ljudi, koriste zamenicu vosotros (bvo-so-tros), to je oblik mnoine zamenice t. U
Latinskoj Americi, ljudi nikada ne koriste zamenicu vosotros. Oni umesto
nje govore ustedes (sa znaenjem zamenice ti u mnoini). Zavisno od situacije, zamenica ustedes moe biti nain da se kako formalno tako i neformalno obratite veem broju ljudi. Evo nekih primera korienja zamenice
ustedes na oba naina:
Adnde van ustedes dos? (a-don-de bvan us-te-des dos?) (Kuda vas
dvoje idete?) [U Latinskoj Americi moe biti formalno i veoma neformalno]
Ustedes van conmigo, Verdad? (us-te-des bvan kon-mi-go, bverdad?) (Idete sa mnom, zar ne?) [Neformalno]
Bailan ustedes el tango? (bvai-lan us-te-des el tan-go?) (Igrate li tango?) [Formalno]
M
GRA ATI
A PRAVIL
K
Ellos VS ellas
Ellos (oni) odnosi se na grupu vie osoba mukog pola, ili na grupu osoba
oba pola bez obzira na broj mukaraca, odnosno ena od kojih je sainjena.
Zamenica ellas (one) odnosi se samo na grupu enskih osoba:
Juan y Jorge (Ellos) escuchan. (Huan i Hor-he [e-ljos] es-ku-an.) (Huan
i Horhe [Oni] sluaju.)
Juan y Luz (Ellos) escuchan. (Huan i Lus [e-ljos] es-ku-an.) (Huan i Lus
[Oni] sluaju.)
El nio y mil nias (Ellos) escuchan. (el ni-njo i mil ni-njas [e-ljos] esku-an.) (Deak i 1.000 devojica [Oni] sluaju.)
Luz y Susana (Ellas) escuchan. (lus i su-sa-na [e-ljas] es-ku-an.) (Lus i
Susana [One] sluaju.)
25
nje predvidivo. Stoga, moraete da upamtite vie razliitih oblika nepravilnih glagola kako biste bili sigurni da ete ih ispravno koristiti.
(Ipak, ne brinite ako budete pravili greke; veina ljudi koji govore
panski razumee ta elite da kaete ak i kada glagolski nastavak nije
ba najtaniji.)
Pravilni glagoli
Kod svih pravilnih glagola u panskom jeziku, prvi deo glagola njegova osnova ostaje nepromenjen. Na primer, glagol preparar (pre-pa-rar)
(pripremiti) pravilan je glagol koji se zavrava na -ar. Osnova tog glagola,
prepar-, ostaje nepromenjena prilikom promene glagola. U tabeli koja sledi,
vidi se kako da u prezentu promenite ovaj glagol i sve ostale pravilne glagole na -ar.
Promena
Izgovor
yo preparo
jo pre-pa-ro
t preparas
tu pre-pa-ras
Izgovor
yo comprendo
jo kom-pren-do
t comprendes
tu kom-pren-des
nosotros, nosotras
comprendemos
vosotros, vosotras
comprendis
VET
SA
Promena
Izgovor
yo aburro
jo a-bvu-rro
t aburres
tu a-bvu-rres
Da ne komplikujemo, u prvim fazama vaeg sporazumevanja na panskom, drite se prezenta. U poglavlju 11 otkriete kako da izdate naredbe
pomou imperativa (zapovednog naina) i govorite u prolom vremenu,
dok vas u poglavlju 13 eka prosti futur.
Priam ti priu
Rosario sprema veeru za svog deka, Alehandra. Sledi telefonski razgovor
s njenom drugaricom o tome ta sprema za romantinu veeru.
(Audio-zapis 2)
(Zvoni telefon)
Rosario:
Bueno.
bvue-no.
Halo.
Lupe:
27
Lupe:
Qu preparas?
ke pre-pa-ras?
ta priprema?
Rosario:
Rosario:
Lupe:
Rosario:
Lupe:
Hasta maana.
as-ta ma-nja-na.
Vidimo se sutra.
Vane rei
la cena
la se-na
veera
romntica
rro-man-ti-ka
romantina
el novio
el no-bvi-o
deko
el arroz
el a-rros
pirina
los camarones
los ka-ma-ro-nes
kampi
las cebollas
las se-bvo-ljas
luk
las hu-di-as
bver-des
graak
M
GRA ATI
A PRAVIL
A
Promena
Izgovor
yo tengo
jo ten-go
t tienes
tu tie-nes
Drugi nepravilni panski glagol koji znai imati jeste glagol haber
( a-ber). Iako je njegovo znaenje isto kao znaenje glagola tener koji smo
menjali u prethodnoj tabeli, glagol haber se koristi kao pomoni glagol pri
pravljenju sloenih glagolskih vremena.
Jo jedan veoma bitan nepravilni glagol jeste glagol poder (po-der)
(moi). Evo njegove promene:
Promena
Izgovor
yo puedo
jo pue-do
t puedes
tu pue-des
29
Priam ti priu
U sledeem dijalogu, sestre Gonsales se nalaze na porodinom
okupljanju. Nisu se videle pet godina. Imaju toliko toga da nadoknade.
(Audio-zapis 3)
Veronika:
Susana:
Veronika:
Susana:
Veronika:
Susana:
Vane rei
hace mucho tiempo
el hijo
el i-ho
sin
la hija
la i-ha
erka
ahora
a-o-ra
sada
tambin
tam-bvien
takoe
la edad
la e-dad
godite
las gemelas
las he-me-las
bliznakinje
preciosa
pre-si-o-sa
prelepa
el esposo
el es-po-so
mu
el nio
el ni-jo
deak
la nia
la ni-nja
devojica
contenta
kon-ten-ta
zadovoljna, srena
31
Upoznavanje sa lanovima
Za razliku od srpskog jezika, u panskom postoje lanovi. Od velike pomoi
za njihovo razumevanje moe biti poznavanje osnova engleskog jezika i
njihovog sistema lanova. Naime, kao to u engleskom imamo the (odreeni lan jednine i mnoine) i a/an (neodreeni lan jednine), i u panskom
imamo jezike elemente sa istom funkcijom. Razlika je, meutim, to to
panski lanovi razlikuju i broj i rod. Pogledajte:
Odreeni lanovi u panskom su:
el (el): muki rod, jednina
la (la): enski rod, jednina
los (los): muki rod, mnoina
las (las): enski rod, mnoina
Pa, kako ete znati u koji rod da stavite lan koji koristite? Evo nekih jednostavnih pravila koja vam mogu pomoi.
Ako se imenica odnosi na osobu, vi ve znate da li je osoba mukog ili
VET
SA
A PRAVIL
K
33
Profesije
Kada je imenica koja se odnosi na odreenu profesiju u mukom rodu, enski rod
se pravi dodavanjem a na kraj rei. Stoga,
doctor postaje doctora. Odgovarajui
lan izaberite prema objanjenjima u
prethodnom odeljku, Upoznavanje sa
lanovima .
M
GRA ATI
A PRAVIL
A
Pridevi su sutinski vaan element bogatog izraza! Oni vam govore kakve
su stvari i ljudi o kojima priate, ukljuujui i njihov rod i broj.
Recimo da elite da kaete Imam beli auto. Na panskom kaemo Tengo
un carro blanco. (ten-go un ka-rro bvlan-ko.) Zapamtite, samoglasnik o
kojim se zavrava re carro nagovetava muki rod te imenice, a imenica u
mukom rodu dobija i pridev u mukom rodu: blanco (bvlan-ko)
Da biste rekli Devojka je visoka, na panskom kaete La chica es alta (la
i-ka es al-ta). Imenica devojka je enskog roda, pa je takav i pridev koji je
opisuje. U ovom sluaju se, kako imenica tako i pridev, zavravaju na a.
Kada govorite o veem broju stvari, pridev koji ih opisuje prati ih u broju, te i sam dobija s. Tako, blanco (bvlan-ko) postaje blancos (bvlan-kos),
alta (al-ta) postaje altas (al-tas), itd.
Las mujeres son altas. (las mu-he-res son al-tas.) (ene su visoke.)
Los hombres altos van en un auto rojo. (los om-bvres al-tos bvan en un
au-to rro-ho.) (Visoki mukarci idu crvenim automobilom.)
Las casas son grandes. (las ka-sas son gran-des.) (Kue su velike.)
Los caminos son largos. (los ka-mi-nos son lar-gos.) (Ulice su dugake.)
Igraonica
Vreme je za razmrdavanje ukrtene rei! Naite taan oblik za dati par zamenica
glagol. Mala pomo: svi glagoli u ovoj ukrtenici su pravilni. Da biste nali odgovarajui oblik, iskoristite primere date u poglavlju u kom smo menjali pravilne glagole koji se zavravaju na -ar, -er i -ir. Proverite svoja reenja u dodatku D.
1
4
5
6
8
9
10
11
12
13
14
Vodoravno
Uspravno
1 l vivir
1 ellos vender
3 Uds. retirar
2 vosotros visitar
7 l barrer
4 ella abrir
8 Uds. soplar
5 t mencionar
9 yo viajar
6 yo comer
12 nosotras preparar
7 t bailar
13 Ud. hablar
8 Ud. sospechar
14 ella caminar
10 ella desear
11 ellos nadar