You are on page 1of 7

1.

Prezent(prsent)
Upotrebljava se da oznaci radnju,stanje ili zbivanje koja se deava u sadasnjosti..
Gradi se tako sto se na infinitivnu osnovu dodaju nastavci za prezent koji su podeljeni u tri grupe.
I grupa:
na infinitivnu osnovu dodajemo nastavke:- e,-es,-e,-ons,-ez,-ent.
Infinitivnu osnovu glagola dobijamo kada od infinitiva odbijemo natavak-er
pr.Parler-pricati
Sing.
Plur.
Je parle
Nous parlos
Tu parles
Vous parlez
Il/Elle parle
Ils/Elles parlent
II grupa:
na ifinitivnu osnovu dodajemo nastavke:-is,-is,-it,-issons,-issez,-issent
Infinitivnu osnovu dobijamo oduzimanjem infinitivnog nastavka-ir
pr.Finir-zavrsiti
Sing.
Plur.
Je finis
Nous finissons
Tu finis
Vous finissez
Il/Elle finit Ils/Elles finissent
avilni
Glagoli trece grupe su nepravilni.

2. Prisvojni pridevi- Les adjectifs possessifs


Stoje uz imenicu i slau se sa njom u rodu i broju, kao i svi pridevi. Oznaavaju
pripadnost. Kada ih koristimo, vodimo rauna o subjektu (je, tu..), i o rodu i broju
imenice uz koju ih slaemo.

Mnoina oba
roda

subjekat

muki rod

enski rod

je

mon

ma

mes

tu

ton

ta

tes

son

sa

ses

il, elle

Jai un frre. Cest MON frre. (imenica frre je mukog roda, pa je i pridev mukog roda)
Jai une maison. Cest MA maison. (maison-enski rod, ma- enski rod)
Jai des amis. Ce sont MES amis. (amis-mnoina, mes-mnoina)
Ako imenica enskog roda poinje samoglasnikom, ili slovom h, onda koristimo pridev mukog roda:
mon, ton, son + a, e, i, o, u, y, h
napr. Jaime ton charpe.

Tu coutes son mission de radio?

mnoina oba
subjekat

oba roda

roda

nous

notre

nos

vous

votre

vos

ils, elles

leur

leurs

Vous avez une voiture. Cest VOTRE voiture.


Ils ont deux enfants. Ce sont LEURS enfants.

3. Les adjectifs dmonstratifs Pokazni pridevi


Oblici su:
1.

Muki rod CE taj, ovaj

na pr. Jaime ce garon. (Volim ovog deaka)


Ali, ako imenica poinje samoglasnikom , ili slovom H, onda koristimo oblikCET:
a, e, i, o, u, y, h+cet
Cet homme est trs gentil.
2.

enski rod CETTE - ta, ova


2

na pr. Vous connaissez cette chanson? (Znate li tu pesmu?)


3.

Mnoina oba roda CES ti, te, ovi, ove :

na pr. Je voudrais connatre ces rgions lointaines. (Volela bih da upoznam te daleke
oblasti)
Vous avez regard ces films? (Jeste li gledali te filmove?)
Znai, da bismo znali da koristimo ove prideve, treba da znamo rod i broj imenice uz
koju stoje

4.

Partitivni ili deoni lan ( larticle partitif )

Du
De l
De la
De l
Des

(muki rod jednine)


du pain
(imenice koje poinju samoglasnikom ili nemim h) de lail
(enski rod jednine) de la salade
(imenice koje poinju samoglasnikom ili nemim h) de leau
(muki i enski rod mnoine)
des fruits, des saucisses

Partitivni lan koristimo


Ispred nebrojivih imenica da bismo oznaili neodreenu koliinu:
Il y a du pain, du fromage et de la viande.
Znai, ne znam koliko ima hleba,sira, mesa... Znamo samo da je to
neodreeni deo neke koliine
Da bismo oznaili neodreeni deo celine:
Je voudrais du gteau (une part de ce gteau )
Qui veut du poulet? (une part de poulet)
Partitivni lan se upotrebljava :
Sa imenicama koje oznaavaju namirnice:
Au petit djeuner je prends du th, du pain, du beurre et de la
confiture.
Sa imenicama koje se odnose na vremenske prilike:
Pour demain, on annonce du soleil, mais aussi de la pluie le soir.
Sa apstraktnim imenicama:
Ce garon est formidable: il a du courage, de la patience, de l
humour.
Obratite panju!
3

Iza glagola aimer, adorer, dtester, prfrer, ne pas aimer, aimer


mieux upotrebljava se odreeni lan, zato to govorimo o neemu to je
opte.
Jaime le chocolat ali: Je mange du chocolat.
Jadore la glace.
ali: Je prends de la glace.

Partitivno DE

( DE partitif )

Partitivno de koristimo:
Iza negacije : Je ne mange pas de poisson. Elle ne boit pas de th.

Iza priloga
Beaucoup
Trop
Assez
Pas assez
Un peu

za koliinu:
Il y a beaucoup doeufs.
Je bois trop de caf.
Il y a assez de sel dans ce plat.
Il ny a pas assez dolives dans cette salade.
Je prends un peu de riz.

Iza imenica koje oznaavaju tanu koliinu:


Jachte deux kilos de tomates, un paquet de riz, une bouteille deau,
une douzaine doeufs, 3 sachets de bonbons.
Pour le djeuner, jai mang une assiette de soupe et un morceau de
gteau.

5.

La ngation- Odrian oblik

: ne + + pas.
pas :
) ne personne
personne ne
- Je ne vois personne. ( )
Personne ne le connat. ( )
b) ne rien
- Je ne vois rien ! ( !)
Rien ne mintresse. ( .)
c) ne jamais
- Je nai jamais visit cette ville ! ( )
d) ne plus
- Je ne taime plus ! ( !)
e) ne aucun(e) - , -, , - (aucun
)
4

- Je nai aucune ide! ( )


- Je nai aucun ami. ( )
* ,
, pas

Predlozi ispred imena gradova i drava Les prpositions


devant les noms de villes et de pays
6.

Kada govorimo o tome gde idemo i odakle dolazimo , koristimo razliite


predloge:
I

Je vais Paris. Ja idem u Pariz.

+ ime grada (u koji idemo)


II Nous allons au Japon. Mi idemo u Japan.
au + drava mukog roda
III Vouz allez en Serbie? Idete li u Srbiju?
en + drava enskog roda
IV Mon ami Pierre va aux tats-Unis. Moj prijatelj Pjer ide u
Sjedinjene Amerike Drave.
aux + drava ije je ime u mnoini
Izuzetak Ako drava mukog roda poinje samoglasnikom, koristimo
predlog en:
Je vais en Irak.
I, jo da se podsetimo da su enskog roda sve drave ije se ime zavrava
slovom E: Serbie, France, Russie, Italie, PologneSve ostale su mukog
roda: Montngro, Canada, Iran
Od ovog pravila odstupaju Le Mexique, le Mozambique, le Cambodge!
Kada govorimo da dolazimo iz Pariza, iz Japanakoristimo:
I Je viens de Paris. Dolazim iz Pariza.
de + ime grada
II Nous venons du Japon. Dolazimo iz Japana.
du + drava mukog roda
III Vous venez de Serbie? Vi dolazite iz Srbije?
de + drava enskog roda
IV Mon ami Pierre vient des tats-Unis? Moj prijatelj Pjer
dolazi izSjedinjenih Amerikih Drava.
5

Naravno, za drave mukog roda koje poinju samoglasnikom, koristimo


predlog DE!
d+ a, e, i, o, u, y, h = d
Je viens dIrak.
Znai, aller, habiter+ , au, en, aux
venir; revenir+ de, du, de, des

Upitni oblik pomou fraze est-ce que


U upitnom obliku pomou fraze est-ce que,ova fraza stoji
ispred iskazane reenice:red rei u reenici je isti kao i u
zjavnoj,kao i melodija izgovora reenica. Ispred rei koja poinje
samoglasnikom,est-ce que prelazi u est-ce qu
Est-ce que Jean-Guy est dici?
Est-ce quil est dici ?
Upitni oblik pomou inverzije
U 3.licu jednine se dodaje glas -t izmedju glagola i line
zamenice kako bi se olakao izgovor kada se oblik glagola
zavrava glasom -e ili -a
Elle mange bien > Mange-t-elle bien ?
Il a faim > A-t-il faim ?
Ukoliko subjekat u reenici nije zamenica(ve,na
primer,vlastito ime),u upitnom obliku e se ono ponoviti iza
glagola u vidu line zamenice.
Marc est-il maison ?
Da/ne pitanja
Da/ne pitanja su ona pitanja na koja se daju odgovori oui ili non
6

Tu es d'ici ? - Non,je suis de Cauteret.


On mange ? - Oui,bien sr !

You might also like