Pravo na obrazovanje

Pravo na obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obrazovanje

predstavlja jedno od kljunih faktora za ostvarivanje drugih prava i
pokretaka je snaga u osnaivanju djece i odraslih da sami oblikuju svoju
budunost, izau iz siromatva. U tom smislu, pravo na obrazovanje je
usko vezano sa pravom na rad. Svaki pojedinac ima pravo na obrazovanje
i vlasti na svim nivoima dune su osigurati ostvarivanje ovog prava.
Osnovno obrazovanje je obavezno i mora biti besplatno i dostupno svima
(u nekim zemljama u razvoju nije odreeno osnovno obrazovanje ili pak
nije jednao dostupno svima). Ostale forme obrazovanja (srednje
obrazovanje, tehniko i struno usavravanje, vie obrazovanje) trebaju
biti jednako dostupni svima i vlasti moraju poduzeti korake da osiguraju da
su i ove forme obrazovanja besplatne. Pravo na obrazovanje takoer
obuhvaa temeljno obrazovanje za odrasle osobe koje nisu primile ili
prole kroz puno osnovno obrazovanje. Vlasti moraju osigurati dostupnost i
pristupanost obrazovnim institucijama, kao i prihvatljivost i prilagodljivost
obrazovnog sustava. Nadalje, obrazovanje mora biti fiziki i ekonomski
pristupano za sve, bez diskriminacije. Forma i sutina obrazovanja,
ukljuujui nastavni program i metode, moraju biti kvalitetni i prihvatljivi i
uenicima i roditeljima.
Uivanje mnogih graanskih i politikih prava, kao to su sloboda
informiranja, sloboda izraavanja, pravo da se bira i bude biran i mnoga
druga, ovisi o barem minimalnoj razini obrazovanja. Isto tako brojna
gospodarska, socijalna i kulturna prava, kao to su pravo na izbor
zaposlenja, pravo na jednaku plau za jednaki rad, pravo na uivanje
dobrobiti znanstvenog i tehnolokog napretka, pravo na visoko
obrazovanje na temelju sposobnosti, mogu se ostvarivati u svom punom
znaenju tek nakon to pojedinci dobiju minimalnu razinu obrazovanja. Isto
to vrijedi i za pravo sudjelovanja u kulturnom ivotu. Za etnike i jezine
manjine pravo na obrazovanje ima veliki znaaj u ouvanju i osnaenju
njihova kulturnog identiteta. Obrazovanjem se takoer moe promicati
(iako se njime ne moe jamiti) razumijevanje, snoljivost, potovanje i
prijateljstvo meu nacionalnim, etnikim i vjerskim grupama te pomoi
izgradnju kulture univerzalnih ljudskih prava.
Obrazovanje i ljudska sigurnost
Uskraivanje, jednako kao i krenje prava na obrazovanje, unitavaju
sposobnost ovjeka da razvije vlastitu osobnost, odri i zatiti sebe i svoju
obitelj te na odgovarajui nain sudjeluje u drutvenom, politikom i
gospodarskom ivotu. Na opoj drutvenoj razini uskraivanje obrazovanja
teti ciljevima demokracije i drutvenog napretka, a onda i meunarodnom
miru i ljudskoj sigurnosti. Pravo pojedinca da pomou obrazovanja i uenja
za ljudska prava dozna koja ljudska prava mu pripadaju, predstavlja vitalni
doprinos ljudskoj sigurnosti. Putem obrazovanja i uenja o ljudskim

pravima i humanitarnom pravu mogu se sprijeiti i regulirati krenja

ljudskih prava i oruani sukobi te olakati obnovu drutva nakon sukoba.

Osnovno obrazovanje treba biti dostupno, pristupno, prihvatljivo i

prilagodljivo na osnovi jednakosti i nediskriminacije. Ono to dijete ui u
koli treba biti u skladu s buduim potrema koje e imati kad odraste. U
21.st. jo uvijek je estina svjetskog stanovnitva nepismeno. Iako u
mnogim zemljama broj neobrazovane djece opada, u najsiromanijim
dijelovima obrazovanje nije dostupno ili ne postoji zakon o osnovnom
obrazovanju. U srednje razvijenim zemljama unato zadovoljavajuem
postotku upisa u osnovne kole i jednakoj zastupljenosti oba spola u
kolama postoje diskriminacije izmeu djeaka i djevojica (npr. Karibi). U
veini problematinih zemalja meunarodne organizacije kao to su UN te
dravne vlasti rade na upraivanju obrazovanja.