Devizni sistem i devizno poslovanje fizikih lica sa inostranstvom u Bosni i

Hercegovini

SADRAJ:

Devizni sistem i devizno poslovanje fizikih lica sa inostranstvom u Bosni i

Hercegovini

2. UVODNI DIO

Devizni sistem i devizno poslovanje fizikih lica sa inostranstvom u Bosni i

Hercegovini

3. DEVIZNI SISTEM I DEVIZNO POSLOVANJE FIZIKIH LICA SA

INOSTRANSTVOM U BOSNI I HERCEGOVINI

3.1. Pojam deviznog sistema

Devizni sistem predstavlja dio privrednog sistema kojim se sa zakonima i drugim pravilnim
propisima,reguliu novani tokovi zemlje sa inostranstvom. Znai taj sistem odreuje
vrijednost valute jedne zemlje prema vrijednosti drugih valuta na svjetskom tritu
deviza.Uspostavljanje ekonomskih odnosa jedne zemlje sa inostranstvom,izmeu ostalog
podrazumjeva postojanje odgovarajuih novanih transakcija izmeu nje i drugih zemalja
koje podrazumjevaju meusobno plaanje roba, usluga, kamata, osiguranja, meusobno
kreditiranje, i sl. Novana plaanja su nuan pratilac svake ekonomske aktivnosti izmeu
zemalja, posebno izvoza i uvoza roba i/ili usluga. Taj sistem plaanja bitno se razlikuje u
odnosu na sistem koji postoji izmeu privrednih subjekata unutar granica jedne zemlje.
Osnovne razlike izmeu domaeg I inostranog sistema plaanja jesu u tome sto se prvi vri
domaom valutom, novac ne prelazi dravnu granicu i drava ima punu autonomnost kod
ureenja svog sistema unutranjeg platnog prometa. Kod inostranih plaanja, plaanje se vri
inostranim sredstvima plaanja, novac najee prelazi dravnu granicu i drava u toj oblasti
mora potovati odreena pravila koja postoje u meunarodnom sistemu plaanja. Skup svih
novanih primanja i davanja jedne zemlje prema inostranstvu predstavlja njen inostrani platni
promet, koji se najese izraava inostranim sredstvima plaanja devizama (dolarima,
eurima, funtama, francima). Ureenje i obavljanje tog platnog prometa podlijee ugovornim
obavezama koje je konkretna zemlja preuzela u odnosima sa drugim zemljama i
meunarodinm institucijama i asocijacijama,koje postoje u toj zemlji.
Devizni sistem kreira svaka zemlja samostalno, ali ako je lan neke organizacije, onda mora
da potuje norme koje ta organizacija namee u skladu sa potpisanim ugovorom.
Devizni sistem moe biti:
- liberalan i
- regulisan.
Razlika izmeu ova dva sistema je u tome to je u liberalnom deviznom sistemu subjektima u
poslovanju s inostranstvom ostavljena vea sloboda u poslovanju i raspolaganju deviznim
sredstvima, dok su u regulisanom sistemu ova prava vie ili manje ograniena.
Gospodarstvo i ekonomija koje su dovoljne same sebi vie nema, njih zamjenjuju
gospodarstva koje postaju komplementarne i sve vie uzajamno povezane. Nastajanje takvog
okruenja namee potrebu ovladavanja saznanjima o sloenim tokovima novca i kapitala u
okviru svjetske ekonomije, zatim sistemu i instrumentima plaanja, efektima promjene
deviznih teajeva, promjena kamatnih stopa na financijskim tritima, teajnim i valutnim
rizicima, inflaciji i dr.. Manipuliranje deviznim teajevima, politika uvoza i izvoza roba i
kapitala, zaduivanje u inozemstvu, otean pristup svjetskom tritu novca i kapitala kao i
mnogi drugi problemi dovode do potrebe detaljnog izuavanja ovih oblasti. Spoljnotrgovinsko
i devizno poslovanje postaju sve znaajnije oblasti izuavanja, ne samo za pojedince i tvrtke
koje se bave izvozom, ve i mnogo ire.

Devizni sistem i devizno poslovanje fizikih lica sa inostranstvom u Bosni i

Hercegovini

3.2. Pojam deviznog kursa

Devizni kurs je cijena strane valute izraena u domaem novcu. Devizni kurs pokazuje
kolikotreba platiti jedinica domaeg novca za jednu (ili 100) jedinica stranog
novca. Ovakav nain izraavanja cijene strane valute se najee koristi. To je tzv. direktno notiranje
koje se primjenjujesvugdje u svijetu, osim u V. Britaniji, gdje vrijedi indirektno notiranje kod
kojeg devizni teaj pokazuje koliko jedinica strane valute treba platiti za jednu funtu. Na
osnovu ove razlike devizni teaj se, dakle, moe izraunati na dva naina. Kao (E) cijena
jedinice domae valute izraena ustranim valutama (britanski nain) ili kao
(e)koliina domae valute neophodne za kupovinu jedinice strane valute (evropski nain).
E = novane jedinice domae valute / jedinica strane valute = novane jedinice strane valute/jedinica domae
valuteS obzirom da se u meunarodnom platnom prometu nalazi veliki broj valuta, utvruje se
teaj uodnosu na svaku od njih, pri emu se potuje pravilno ukrtanja deviznih teajeva.
Svaka od nacionalnih ekonomija u unutranjoj trgovini koristi svoje vlastite valute pa se u meunarodnoj
razmjeni (vanjskoj trgovini) namee pitanje cijene meunarodnih transakcija, budui da bi kupci(iz jedne
zemlje) eljeli plaati u svojoj valuti, a prodavai (iz druge zemlje) u valuti svoje zemlje. Da bi se
meunarodna trgovina obavila neophodno je, dakle, utvrditi odnos u kojem e se valute
meusobno razmjenjivati. Ovaj odnos valuta se utvruje deviznim kursem (deviznim
teajem), ion se smatra najvanijom determinantom uvoza i izvoza. Malobrojne su zemlje
koje devizni kurs iskazuju kao cijenu jedne jedinice domaeg novca izraenu u
stranoj
valuti.
Kao
to
smo
na p o e t k u s p o m e n u l i , d e v i z n i k u r s p r e d s t a v l j a c i j e n u o d r e e n e v a l u t e i
n j e n a v r i j e d n o s t n a otvorenom tritu determinie cijene svih drugih proizvoda, kroz ponudu i
tranju. Dananji odnos valuta, npr. dolar/dinar, je tijesno povezan sa oekivanjima
ljudi o buduim odnosima izmeu navedenih valuta. Na slici 1. je predstavljen devizni kurs dolara u
odnosu na jen izmeu 1970. i 1996. godine

Izvor: Krugman, Obstfeld, 2000

Osnovna funkcija deviznog kursa jeste da obezbijedi izraavanje cijena domae robe u
inostranojvaluti i inostrane robe u domaoj valuti i da na taj nain omogui njihovo jasno
4

Devizni sistem i devizno poslovanje fizikih lica sa inostranstvom u Bosni i

Hercegovini

sagledavanje i uporedivost. Poto se meunarodna trgovina obavlja prije svega na bazi razlika
izmeu domaih i inostranih cijena, to znai da visina deviznog teaja direktno utie na
veliine izvoza i uvoza i na stanje u platnom bilansu. Za razliku od domaeg novca koji je na domaem
tritu samo mjera vrijednosti (ili mjerilo cijena)kojim se izraavaju cijene sve robe, dakle, on na
domaem tritu nije roba, strani novac je na domaem tritu roba kao i svaka druga roba i
on ima svoju cijenu, tj. devizni kurs.
Ali poto ta specifina roba, strani novac, ili valuta predstavlja ujedno i mjerilo cijena u zemlji koja je taj
novac emitovala, to e kod formiranja cijena te valute biti od znaaja i uticaja ne samo odnos
ponude i tranje ove valute, nego i mjere ekonomske politike zemlje koja je tu valutu
emitovala. Nivo na kojem e se devizni kurs formirati zavidi od ponude i tranje strane valute
na domaem tritu. Ponuda strane valute (deviza) dolazi od izvoza a tranja za stranom
valutom (devizama) dolazi od uvoza. Ako uzmemo u obzir da ponuda i tranja strane valute
(deviza) dolaze od platnog
bilansa,opti obrazac formiranja deviznog kursa se zasniva na platnobilansnom me
todu definisanjadeviznog kursa. Ako platni bilans tei ka suficitu, devizni kurs
strane valute e ispoljavati tendenciju pada uslijed porasta ponude deviza, i to e voditi
poveanju interesa domaeg kupca za uvoznom robom jer su inostrani proizvodi
izraeni u domaoj valuti jeftiniji. Odliv sredstava meunarodne likvidnosti vrie pritisak
ka uravnoteavanju platnog bilansa (smanjivanje suficita)