289

T. PORTADA i T. KLAI: Polarimetar kao nastavno pomagalo, Kem. Ind. 65 (5-6) (2016) 289294

KEMIJA U NASTAVI
Ureuje: Nenad Raos

Polarimetar kao nastavno pomagalo

DOI: 10.15255/KUI.2016.003
KUI-21/2016
Struni rad
Prispjelo 3. veljae 2016.
Prihvaeno 15. oujka 2016.

T. Portada a* i T. Klai b
a
b

Institut Ruer Bokovi, Bijenika cesta 54, 10 002 Zagreb

Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb
Saetak
U hrvatskim kolama postoji problem nedovoljne zastupljenosti pokus u nastavi kemije. Uzevi u obzir injenicu da su pojedine srednje kole opremljene polarimetrom, nainjen je pregled nastavnih aktivnosti koje se
mogu ostvariti s polarimetrom. Te su aktivnosti prikazane poevi od najjednostavnijih, koje su prikladne za sve
uenike u okviru redovne nastave, preko neto sloenijih, koje se mogu izvoditi u okviru kolske kemijske grupe,
pa sve do najzahtjevnijih, primjerenih za rad s uenicima koji se pripremaju za natjecanja iz kemije u kategoriji
samostalnih uenikih radova.
Kljune rijei
Polarimetar, polarimetrija, optika aktivnost, kemijska kinetika, nastava kemije

Uvod
Kemija je eksperimentalna znanost.1,2 Stoga bi u nastavi
kemije na svim razinama izobrazbe kao sredinja aktivnost
trebalo biti zastupljeno uenje otkrivanjem. Unato tome,
zastupljenost pokusa u nastavi, barem to se Hrvatske
tie, daleko je od tog ideala. Na taj problem upozoravaju,
meu ostalima, Juda (...a conventional lecture approach
prevailed, with very few demonstrations and experiments
offered),3 te Cvita i Zorc (Najslabija toka naeg gimnazijskog obrazovanja je gotovo potpun izostanak eksperimentalnog rada, to je katastrofalno za prirodne znanosti).4
Brojni su razlozi takvom stanju. Kao opravdanje za neizvoenje eksperimenata pojedini nastavnici navode opasnosti
od ozljeda i trovanja, koje prate svaki eksperiment. No taj
argument ne stoji jer uz promiljen odabir eksperimenta,
strogo provoenje mjera zatite na radu te iskusnog i spretnog eksperimentatora, vjerojatnost da doe do nezgode ili
nesree nije vea od vjerojatnosti da se unesreimo pri bilo
kojoj drugoj uobiajenoj i svakodnevnoj aktivnosti (primjerice, pri radu u kuanstvu).
*

Autor za dopisivanje: Dr. sc. Tomislav Portada

e-pota: tomislav.portada@irb.hr

Drugi razlog nedovoljnoj zastupljenosti eksperimenta u

nastavi vezan je uz kronino nedostatno financiranje obrazovnog sustava.5 Eksperimentalna nastava openito je skuplja od teorijske, pa se u uvjetima loeg financiranja omjer
izmeu eksperimentalnih i teorijskih sadraja mijenja u
korist potonjih. No treba rei da je nedostatak novca, kao
uostalom i prethodno spomenute opasnosti od ozljeda i
trovanja, esto tek izgovor za neizvoenje eksperimenata.
Postoji itav niz jednostavnih, pounih i korisnih pokusa
koji se mogu izvesti s posve jednostavnim i svima dostupnim priborom kakav su, primjerice, kare, papir, ljepilo,
konac, kolska kreda, staklene i plastine ae, voda, mlijeko, ocat, svijea, ibice, upalja, plastelin, akalice...6
Unato problemima s financiranjem, dogaa se ipak povremeno da pojedina kola ili vie njih donacijom ili na
druge naine doe do nekog skupljeg instrumenta ili pribora koji bi se mogao dobro iskoristiti u nastavi. Naalost,
ponekad takav pribor lei odbaen i zaboravljen na nekoj
polici te od njega nema nikakve koristi. Problem moe biti
u tome da nastavnik nema jasnu ideju to bi i kako s tim
priborom mogao napraviti.
Jedna takva donacija u kojoj je vie kola u Hrvatskoj dobilo instrumente i pribor koji se moe upotrijebiti za eksperimente u kemiji dogodila se poetkom 2007. godine.7,8

290

T. PORTADA i T. KLAI: Polarimetar kao nastavno pomagalo, Kem. Ind. 65 (5-6) (2016) 289294

Tada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kolama raspodijelilo opremu vee vrijednosti, a meu tom opremom
nalazio se i kolski polarimetar (Sun Instruments Corporation, Disc polarimeter, slika1).

razmiljanje i planiranje pokusa tako da ih se pita to misle

o tome kako e kut zakretanja ovisiti o sastavu otopine,
temperaturi, otapalu, duljini puta zrake svjetlosti, valnoj
duljini svjetlosti, vremenu stajanja otopine i slino.
Konano, u sklopu ove aktivnosti moe se uvesti pojam
badarnog dijagrama. Uenicima treba zadati da samostalno priprave nekoliko otopina razliitih zadanih koncentracija, polarimetrom izmjere kutove zakretanja, izrade badarni dijagram ovisnosti kuta zakretanja o masenoj
koncentraciji otopljene tvari (slika2), te da na temelju badarnog dijagrama odrede koncentraciju otopine nepoznate koncentracije.

Slika 1 Polarimetar, dio opreme donirane kolama 2007. godine

Fig. 1 Polarimeter, part of a donation to schools in 2007

injenica da odreeni broj kola u Hrvatskoj posjeduje

polarimetar potakla nas je da napiemo ovaj lanak. Cilj
je i svrha ovoga lanka nainiti kratki pregled nastavnih aktivnosti, temeljen veinom na vlastitom iskustvu, koje se
mogu izvesti s tim polarimetrom. Aktivnosti e biti poredane po teini i zahtjevnosti, poevi od najjednostavnijih,
u kojima mogu sudjelovati svi uenici, pa sve do onih najsloenijih namijenjenih za rad s posebno zainteresiranim i
nadarenim uenicima.

Upoznavanje s polarimetrom
U etvrtom razredu srednje kole obrauje se tema stereoizomerije i optike aktivnosti.9 U kolama koje raspolau
polarimetrom obradu te teme treba nadopuniti pokazivanjem shematskog prikaza polarimetra kao i samog ureaja
te objanjavanjem principa njegova rada. Takav e pristup
izazvati poveano zanimanje ak i kod onih uenika koji
su inae slabije zainteresirani za kemiju i pomoi im da
bolje shvate i svladaju taj nastavni sadraj. (O teorijskim
osnovama polarimetrije u ovom lanku nee biti govora.
Ta je tema openito dosta dobro obraena u kemijskim
udbenicima, enciklopedijama, ukljuujui Wikipediju,
a takoer i u uvodnim dijelovima naputaka za izvoenje
vjebi iz polarimetrije spomenutima u iduem ulomku, pa
zainteresirane itatelje upuujemo na te izvore.)
Demonstraciju rada s polarimetrom treba povezati s temom priprave otopine zadanog sastava (npr. priprava otopine saharoze zadane masene koncentracije), zatim treba
pokazati tehniku prenoenja otopine u eliju polarimetra
i oitavanja kuta zakretanja. Uenike treba potaknuti na

Slika 2 Badarni dijagram: ovisnost kuta zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti o masenoj koncentraciji saharoze u
vodenoj otopini pri = 24C i l =20 cm
Fig. 2 Calibration curve: the rotation angle of the plane of polarized light vs. mass concentration of succrose in water
solution at = 24C and l = 20cm

Podatke je poeljno obraditi na dva naina. Stariji, klasini

nain je runa grafika obrada podataka crtanjem badarnog dijagrama na milimetarskom papiru. Iz dijagrama se
zatim odreuju parametri koji opisuju linearnu ovisnost
kuta zakretanja o masenoj koncentraciji otopljene tvari.
Suvremeniji pristup je raunalna obrada podataka u nekom od tablinih kalkulatora s mogunou vizualizacije
(Microsoftov Excel, Kingsoftov Spreadsheet, zatim Origin
od tvrtke OriginLab Corporation i sl.).

Kinetika hidrolize saharoze

S uenicima koji ele nauiti vie moe se u sklopu praktine nastave iz kemije, primjerice na kolskoj kemijskoj
grupi, napraviti vjeba iz kemijske kinetike u kojoj se s pomou polarimetra odreuje brzina kiselinom katalizirane
hidrolize saharoze. Ta se vjeba standardno izvodi u sklopu
nastave kemije na mnogim fakultetima, kao i u nekim strukovnim kemijskim kolama, pa postoji mnogo naputaka
(propisa) za njezino izvoenje. Mi smo se odluili za naputak po kojemu rade studenti Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu.10 Prema tom se naputku

T. PORTADA i T. KLAI: Polarimetar kao nastavno pomagalo, Kem. Ind. 65 (5-6) (2016) 289294

291

ve vie godina radi u okviru pripremanja uenika za sudjelovanja na Meunarodnim kemijskim olimpijadama i
on se u praksi potvrdio kao dobar. Prema naem iskustvu,
za izvoenje vjebe potrebna su barem tri kolska sata, a i
to pod uvjetom da se sve aktivnosti unaprijed dobro isplaniraju i dogovore s uenicima. Posebno je vano isplanirati
vrijeme potrebno za pripremanje otopina, i poslije za ienje radnih povrina i pospremanje pribora.
U vjebi uenici iz komercijalno dostupne klorovodine kiseline (solne kiseline u kojoj je maseni udjel
w(HCl)=19%) pripravljaju otopine manjih koncentracija.
Uoili smo da veina uenika nije upoznata s empirijskim
pravilom za izraunavanje gustoe klorovodine kiseline iz
masenog udjela i obrnuto,* pa je izvoenje ove vjebe prilika da i to naue.
U vjebi se mjeri kut zakretanja u ovisnosti o vremenu
nakon dodatka klorovodine kiseline odgovarajue koncentracije, a izmjerene vrijednosti prikazuju se tablino i
grafiki (slike3 i 4). Obradom podataka uenici izraunavaju koeficijent brzine hidrolize saharoze** prema izrazu za
brzinu kemijske reakcije 1. reda.

Slika 4 Kinetika hidrolize saharoze prema zakonu brzine

1. reda: ovisnost log[(0)()] o vremenu t
(0=145 g1) pri c(HCl)=2,00moll1 i =22 C. Podatci su obraeni uz =5,4.
Fig. 4 Kinetics of succrose hydrolysis: dependence of
log[(0)()] on time t (0=145 g l1) at
c(HCl)=2,00 mol l1 and =22C. The data were
processed according to the 1st order rate law with
=5.4.

Vrijednost ove vjebe je u tome to povezuje dva podruja

kemije: kemijsku kinetiku, koja je dio fizikalne kemije, te
kemiju ugljikohidrata, koja je dio organske kemije. Tema je
zanimljiva jer proces hidrolize saharoze ima vanu ulogu
u prehrambenoj industriji, na to uenicima svakako treba
ukazati. Dodatno, vjeba se izvodi s jeftinim, lako dostupnim i relativno bezopasnim kemikalijama.

Ovisnost brzine hidrolize saharoze o

koncentraciji kiseline
Slika 3 Brzina hidrolize saharoze: ovisnost kuta zakretanja o
vremenu t za reakciju hidrolize saharoze (0=145 gl1)
pri c(HCl)=2,00moll1, l =20 cm i =22 C
Fig. 3 Rate of hydrolysis of succrose: the rotation angle
vs. time t for the reaction of hydrolysis of succrose
(0=145gl1) at c(HCl)=2,00moll1, l = 20cm, and
=22C

Izvoenjem vjebe spomenute u prethodnom odlomku

nisu ni izdaleka iscrpljene sve mogunosti upotrebe polarimetra u nastavi kemije. Polarimetar moe posluiti kao
glavno pomagalo u izvoenju samostalnog uenikog rada
za natjecanje iz kemije. Primjer takvog rada jest rad naslovljen Ovisnost brzine hidrolize saharoze o koncentraciji
klorovodine kiseline to smo ga predstavili na natjecanju iz
kemije u kolskoj godini 2011./2012.,11 a zatim i na 23.hrvatskom skupu kemiara i kemijskih inenjera u sekciji Obrazovanje.12 Podatci prikazani u ovome lanku rezultat su
toga rada.

Za klorovodinu kiselinu postoji jednostavno empirijsko pravilo koje

nam omoguuje da iz poznate gustoe otopine izraunamo priblini
maseni udjel HCl i obrnuto, da iz poznatoga masenog udjela izraunamo priblinu gustou otopine. Da bismo iz gustoe izraene u gcm3
izraunali maseni udjel, sve to treba uiniti jest iz brojevne vrijednosti
gustoe uzeti prve dvije znamenke nakon decimalnog zareza i pomnoiti ih s dva; tako dobiveni broj predstavlja maseni udjel izraen u postotcima. Primjerice, maseni udjel HCl u klorovodinoj kiselini gustoe
(HCl(aq))=1,06gcm3 iznosi w(HCl)12%, jer je 26=12. elimo
li pak iz poznatoga masenog udjela HCl izraenoga u postotcima izraunati gustou otopine, postupak je obrnut, pa e tako, primjerice,
gustoa klorovodine kiseline u kojoj je maseni udjel w(HCl)=34 %
biti (HCl(aq))1,17gcm3, jer je 34:2=17.
**
Koeficijent brzine kemijske reakcije je noviji naziv za konstantu brzine
kemijske reakcije.

Rad je zamiljen kao modifikacija i proirenje vjebe opisane u prethodnom ulomku. Vjeba je modificirana dvojako.
S jedne strane, tijekom rada eksperimentalno su provjerene pretpostavke na kojima se temelji vjeba, a obino
se ne provjeravaju, nego se podrazumijevaju. Konkretno,
provjerena je i potvrena linearna ovisnost izmeu kuta
zakretanja i masene koncentracije otopljene tvari za vodene otopine saharoze, glukoze i fruktoze. Nadalje, provjerena je i potvrena aditivnost kutova zakretanja, potvreno
je da su utjecaji otapala (destilirana voda, vodovodna voda
i razrijeena klorovodina kiselina) i temperature (unutar
nekoliko Celsiusovih stupnjeva) dovoljno mali da ih mo-

292

T. PORTADA i T. KLAI: Polarimetar kao nastavno pomagalo, Kem. Ind. 65 (5-6) (2016) 289294

emo zanemariti te je potvreno da su otopine dovoljno

stabilne da im se kut zakretanja tijekom prvih nekoliko sati
znaajnije ne mijenja.
S druge strane, ovisnost kuta zakretanja o vremenu pri sobnoj temperaturi za vodene otopine saharoze nije mjerena
samo pri jednoj, nego pri pet koncentracija klorovodine
kiseline, te su pri svakoj od tih koncentracija odreeni koeficijenti brzine reakcije (tablica1 i slika5).

Tablica 1 Ovisnost koeficijenta brzine hidrolize saharoze

(0=145 g l1) o koncentraciji klorovodine kiseline
pri =(231) C.
Table 1 Rate coefficient of succrose hydrolysis (0=145gl1)
vs. concentration of hydrochloric acid at
=(231)C.
c(HCl)moll1

kmin1

0,75

0,017

1,50

0,054

2,00

0,076

2,40

0,104

2,85

0,166

Slika 5 Ovisnost koeficijenta brzine hidrolize saharoze

(0=145 gl1) o koncentraciji klorovodine kiseline pri
=(231)C prema podacima iz tablice1. Podatci su
obraeni nelinearnom regresijom.
Fig. 5 Rate coefficient of succrose hydrolysis (0=145 g l1)
vs. concentration of hydrochloric acid at =(231) C
based on the data from Table1. The data were processed by non-linear regression.

canju iz kemije u kolskoj godini 2011./2012. osvojio je

drugo mjesto u kategoriji samostalnih uenikih radova u
konkurenciji od est radova.

U zakljuku rada navedeno je da se ovisnost koeficijenata

brzine hidrolize saharoze (0=145 g l1) o koncentraciji
klorovodine kiseline pri (231) C moe opisati empirijskom jednadbom dobivenom nelinearnom (polinomnom) regresijom eksperimentalnih podataka:

Utjecaj pH na kut zakretanja vodene

otopine askorbinske kiseline

Eksperimentalni dio rada u cijelosti je izraen u kemijskom

kabinetu zagrebake V. gimnazije. Na dravnom natje-

Molekula askorbinske kiseline sadrava dva neidentina

asimetrino supstituirana ugljikova atoma, te je stoga ki-

Jo jedan primjer napredne uporabe polarimetra u nastavi kemije nalazimo u lanku to su ga napisali Linthorst i
van der Wal-Veuger.13 Autori opisuju vjebu u kojoj uenici
mjere ovisnost kuta zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti kroz vodene otopine askorbinske kiseline (vitamina C)
o pH otopine. Promjenom pH utjee se na zastupljenost
neutralnog i anionskog oblika molekule askorbinske kiseline u otopini (shema1).

Shema 1 Deprotonacijom askorbinske kiseline 1 u vodi nastaje askorbatni anion prikazan dvjema rezonantnim
strukturama 2a i 2b (pKa=4,10)
Scheme 1 Deprotonation of ascorbic acid 1 in water gives ascorbate anion shown as two resonant structures 2a
and 2b (pKa=4.10)

T. PORTADA i T. KLAI: Polarimetar kao nastavno pomagalo, Kem. Ind. 65 (5-6) (2016) 289294

ralna i optiki aktivna. Struktura askorbatnog aniona stabilizirana je delokalizacijom elektrona, pa se opisani eksperiment moe iskoristiti i za tumaenje utjecaja elektronske
strukture na zakretanje ravnine polariziranog svjetla.
Kao i u prethodno opisanim primjerima, i u ovoj se vjebi radi s jeftinom, lako dostupnom i bezopasnom tvari
askorbinskom kiselinom.

Daljnje mogunosti uporabe

polarimetra u nastavi
Vjeba u kojoj se polarimetrom odreuje brzina hidrolize saharoze ili brzina bilo koje druge kemijske reakcije
koja se moe pratiti polarimetrom mogla bi se modificirati
tako da se reakcija izvodi pri razliitim temperaturama.14
Na taj bi se nain mogla odrediti ovisnost koeficijenta brzine reakcije o temperaturi, a iz te bi se ovisnosti zatim
iz Arrheniusove jednadbe mogli izraunati kinetiki
parametri reakcije Arrheniusova energija aktivacije Ea i
predeksponencijalni faktor A. Za izvoenje takvog pokusa
bilo bi potrebno nabaviti ili izraditi polarimetarsku eliju
(kivetu) u kojoj e se reakcija zbivati pri tono odreenoj i
kontroliranoj temperaturi. To bi se moglo izvesti u termostatiranoj eliji.
Ovu ideju namjerno iznosimo samo u osnovnim crtama,
kao skicu bez detalja, te je ovdje nudimo kao izazov i poticaj nastavnicima i uenicima za daljnji samostalni rad.
(Naalost, neke kole nemaju polarimetar. Ipak, i u tim
se kolama moe, barem na kvalitativnoj razini, pokazati
pokus zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti s pomou
prirunih sredstava kao to su grafoprojektor, crveni filtar,
sunane naoale s polariziranim leama, menzura i otopina saharoze (ili kojega drugog optiki aktivnog spoja).9 Kao
izvor polarizirane svjetlosti moe se, u nedostatku druge
opreme, upotrijebiti zaslon mobilnog telefona.)15

Zakljuak
Mnoge kole u Hrvatskoj opremljene su polarimetrom i to
je injenica koju bi trebalo vie iskoristiti u nastavi kemije.
U ovom smo lanku iznijeli kratki pregled nastavnih aktivnosti koje se mogu izvesti s polarimetrom. Posebno smo
naglasili injenicu da se te aktivnosti mogu izvoditi s jednostavnim, jeftinim, lako dostupnim i bezopasnim kemikalijama (saharoza, askorbinska kiselina i sl.).
Nadamo se da e na lanak potaknuti nastavnike kemije
koji to do sada jo nisu uinili da ukljue rad s polarimetrom u nastavu kemije onu redovnu, za sve uenike, a
takoer i dodatnu, za uenike koji ele nauiti vie.

293

ZAHVALA
Zahvaljujemo izv. prof. dr. sc. Tajani Preoanin s Kemijskog
odsjeka Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu na paljivom itanju radne verzije ovoga lanka
te na mnogim korisnim savjetima i sugestijama koje nam
je dala.
Popis simbola
List of symbols
c
k
l
t
w

mnoinska koncentracija, moll1

amount of substance concentration, moll1
koeficijent brzine reakcije, min1
rate coefficient, min1
duljina kivete, cm
length of sample cell, cm
vrijeme, s, min
time, s, min
maseni udjel, %
mass fraction, %
kut optikog zakretanja,
angle of optical rotation,
masena koncentracija, gl1
mass concentration, gl1
temperatura, C
temperature, C
gustoa, gcm3
density, gcm3

Literatura
References
1. H. Vanik, Opus magnum: An outline for the philosophy of
chemistry, Found. Chem. 1 (3) (1999) 239254, doi: http://
dx.doi.org/10.1023/A:1009989903921.
2. M. Luki, Teorije in modeli narave v kemiji, Modeli sveta,
Poligrafi 16 (63-64) (2011) 3366.
3. N. Juda, A postcard from Croatia: Where would we like to
proceed in chemical education?, J. Chem. Educ. 87 (3) (2010)
250251, doi: http://dx.doi.org/10.1021/ed8001013.
4. T. Cvita, B. Zorc, Hrvatsko sudjelovanje na Meunarodnim
olimpijadama iz kemije, Kem. Ind. 63 (1-2) 5559 (2014).
5. Z. Babi, Participacija i ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj,
Privredna kretanja i ekonomska politika, 14 (101) (2005)
2953.
6. M. Sikirica, 77 kuhinjskih pokusa za djecu i mlade od 7 do
77 godina, kolska knjiga, Zagreb, 2014., str. 11.
7. D. Turinovi, osobno priopenje.
8. N. Juda, osobno priopenje.
9. M. Sikirica, Metodika nastave kemije, kolska knjiga, Zagreb,
2003., str. 448.

294

T. PORTADA i T. KLAI: Polarimetar kao nastavno pomagalo, Kem. Ind. 65 (5-6) (2016) 289294

10. M. Gabrievi, Praktikum iz fizikalne kemije, interna skripta za studente farmacije i medicinske biokemije, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb,
1998., str. 1823.
11. T. Klai, Ovisnost brzine hidrolize saharoze o koncentraciji
klorovodine kiseline, Samostalni rad na natjecanju iz kemije 2012., Zagreb, 2012.
12. T. Klai, T. Portada, M. gela, M. teti, Ovisnost brzine
hidrolize saharoze o koncentraciji klorovodine kiseline,
Knjiga saetaka 23. hrvatskoga skupa kemiara i kemijskih
inenjera, 21.24. travnja 2013., Sveuilite Josipa Jurja

Strossmayera, Osijek, 2013., str. 265.

13. J. A. Linthorst, J. van der Wal-Veuger, Polarimetry and stereochemistry: the optical rotation of Vitamin C as a function of
pH, Educ. Qum. 25 (2) (2014) 135138, doi: http://dx.doi.
org/10.1016/s0187-893x(14)70536-1.
14. E-kola kemije, Vi pitate e-kola odgovara. URL: http://
eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=8080 (2. 2.
2016.).
15. M. Sikirica, e-Kemija. Pojmovnik, Invertni eer. URL: http://
eskola.chem.pmf.hr/udzbenik/web_Sikirica/e-pojmovnik.
html#invertni (10. 3. 2016.).

SUMMARY
Polarimeter as a Teaching Tool
Tomislav Portada a* and Tin Klai b
Croatian schools have a problem with insufficient representation of the experiments in chemistry
education. Given the fact that many high schools are equipped with a polarimeter, we made an
overview of the learning activities that can be accomplished with a polarimeter. These activities are
presented starting from the simplest that are appropriate for all students within regular classes, to
more complex, which can be run in the school chemistry groups, to the most demanding, suitable
for work with students who are preparing for chemistry competitions in the category of individual
students works.
Keywords
Polarimeter, polarimetry, optical activity, chemical kinetics, chemical education
Ruer Bokovi Institute, Bijenika cesta 54,
HR-10002 Zagreb, Croatia
b
Faculty of Science, University of Zagreb,
Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb,
Croatia
a

Professional paper
Received February 3, 2016
Accepted March 15, 2016