2.1.

Funkcija proizvodnje

Funkcija proizvodnje je funkcija koja prikazuje maksimalnu proizvodnju na razini

zadanih proizvodnih imbenika, xi. :

q=q ( x1 , x2 , , xn )

Najee koriteni proizvodni imbenici su kapital (K) i rad (L) pa se funkcija

proizvodnje tada moe zapisati:

q= A f ( K , L )

&&& Slika 3d funkcije proizvodnje

 Slika 1 Ukupni, prosjeni i granini proizvod

Okomiti presjek funkcije proizvodnje (slika 92.a) prikazuje ovisnost koliine

proizvodnje o jednom proizvodnom imbeniku dok se koliine drugih imbenika dre
konstantnima (kratki rok). Dok je granini proizvod rastui (do toke I) postoji efekt
specijalizacije, a nakon toga djeluje zakon opadajuih prinosa uslijed
zasienosti jednim proizvodnim imbenikom.
Posljedica zakona opadajuih prinosa je opadajui granini proizvod. Granini
proizvod, MP, je parcijalna derivacija funkcije proizvodnje po promatranom
imbeniku:

q q
M P K= , M P L=
K L

Slika 2: Izokvanta

Vodoravni presjek funkcije proizvodnje povezuje sve kombinacije imbenika kojima

se ostvaruje ista razinu proizvodnje. Taj se presjek naziva izokvanta, a apsolutna
vrijednost njezina nagiba naziva se granina stopa tehnike supstitucije,
MRT S KL . Stoga na izokvanti vrijedi da je diferencijal funkcije proizvodnje jednak 0.

dq=M P K dK + M P L dL=0

Iz toga slijedi da je nagib krivulje izokvante jednak:

dL M P K
MR TS KL= =
dK M PL

Kao posljedica zakona opadajuih prinosa izokvante su konveksne, odnosno

MRT S KL opada, no postoje i iznimke: izokvante su konkavne kada MP raste,
linearne kada su imbenici savreni supstituti (slika &), a L oblika kod savreno
komplementarnih imbenika (slika &). Ako je MP negativan izokvante su pozitivnog
nagiba i nisu u relevantnom podruju proizvodnje (slika &)
 Slika 3 a) imbenici savreni supstituti, b) imbenici savreni komplementi, c) relevantno podruje
proizvodnje

Proizvodna elastinost pokazuje postotnu promjenu proizvedene koliine koja je

rezultat porasta promatranog proizvodnog imbenika za 1%. Za funkciju proizvodnje
q = TP (K,L) proizvodne elastinosti su:

K dq M P K
Eq , K = =
q( N , K , L) dK A P K

L dq M P L
Eq , L = =
q( N , K , L) dL A P L

Kod Cobb-Douglasove proizvodne funkcije eksponenti odgovaraju proizvodnim

elastinostima.

Elastinost razmjera pokazuje postotnu promjenu proizvedene koliine

uzrokovanu poveanjem svih proizvodnih imbenika za 1%, a rauna se kao zbroj
svih proizvodnih elastinosti:

=Eq , K + E q , L

Prinosi na opseg govore o tome za koliko se mijenja koliina proizvodnje ako se

svi proizvodni imbenici udvostrue. Prinosi na opseg se mogu provjeriti pomou
elastinosti razmjera, : za > 1 prinosi na opseg su rastui (udvostruenje svih
proizvodnih imbenika uzrokuje porast proizvodnje za vie nego dvostruko), a
izokvante postaje sve gue. Ako je = 1 tada su prinosi na opseg konstantni
(udvostruenje svih imbenika uzrokuje udvostruenje proizvodnje), a izokvante
imaju jednoliku gustou. Ako je < 1 tada su prinosi na opseg opadajui
(udvostruenje svih imbneika uzrokuje manje nego dvostruki porast proizvodnje), a
izokvante postaju sve udaljenije kako se odmiu od ishodita.

Prinosi po proizvodnom imbeniku (faktoru) govore o tome za koliko se mijenja

koliina proizvodnje ako se promatrani proizvodni imbenik udvostrui. Opadajui
prinosi po faktoru su prisutni kada je E q,x < 1, odnosno kada udvostruenje
proizvodnoga imbenika donosi manje nego dvostruku proizvodnju. U okomitom
presjeku proizvodne funkcije proizvodna je elastinost manja od 1 u II. zoni
proizvodne funkcije (u III. je zoni negativna). Ako je Eq = 1 tada su prinosi po faktoru
konstantni (udvostruenje proizvodnoga imbenika rezultira dvostrukom
proizvodnjom). Grafiki, to je sluaj kada je MP jednak AP. Kada je E q,x > 1 tada
udvostruenje proizvodnoga imbenika donosi vie nego dvostruku koliinu
proizvodnje, a to je sluaj u I. zoni proizvodne funkcije.

Elastinost supstitucije u proizvodnji,

LK je pokazatelj koji govori kolika je
postotna promjena omjera imbenika uslijed promjene nagiba izokvante za 1%.

LK =
d ln ( KL )
d lnMRT S KL

Slika 4: Elastinost supstitucije u proizvodnji

Ovisno o vrijednosti elastinosti supstitucije, izokvanta moe imati razliite oblike

(slika 97).

Najee vrste funkcija proizvodnje:

A. Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje: q ( K , L )= A K L

Svojstva:
LK =1 (izokvanta kao na slici 43 za
LK =1 ).

1

B. CES funkcija proizvodnje: q ( K , L )= ( K + L )

Svojstva:
LK =const . , ali moe poprimiti sve realne vrijednosti (izokvante kao

na slici 43, sve mogunosti)


C. Linearna funkcija proizvodnje :q ( K , L )= K + L

Specijalni sluaj CES funkcije kada je =1 (imbenici su savreni supstituti).

M PK
Svojstva: LK = , MRT S KL= = =const . Izokvante su linearne.
M PL

K L
D. Leontijevljeva funkcija proizvodnje:
q ( K , L )=min { , }

Izokvante su L oblika, a imbenici se koriste u fiksnim proporcijama, na uglovima

izokvanti. Svojstva:
21=0 , a vrhu izokvanti MRTS se ne moe izraunati.

E. Kvazilinearna funkcija proizvodnje:

q ( K , L )=q 1+ ( q2 )

Svojstva: MRTS ne ovisi o koliini jednoga imbenika kao kod linearne funkcije,
ali se mijenja s promjenom koliine drugoga imbenika. Izokvante su identine i
paralelne, ali nisu linearne. Elastinost supstitucije je varijabilna (jedna od VES
funkcija).

Kombinacija minimalnih trokova (proizvodnih izdataka)

Osnovni problem proizvoaa je pronai kombinaciju proizvodnih imbenika koja

predstavlja to nii troak (izdatak). Ako proizvoa mora proizvesti koliinu
proizvodnje q pri cijenama proizvodnih imbenika r i w, dobiva se problem
minimizacije izdataka:

min TE ( K , L )=rK +wL (funkcija izdataka u proizvodnji)

uz ogranienje (1)

q ( K , L )=q (izokvanta)
 Slika 5: Minimizacija proizvodnih izdataka za zadanu proizvodnju

Lagrangeova funkcija tada glasi

L ( K , L , q )=rK +wL [ q ( K , L )q ] (2)

Iz nunih uvjeta se dobije uvjet za unutarnje rjeenje:

r M PK
= MR TS KL (3)
w M PL

Kombinacija imbenika koja minimizira izdatke u proizvodnji za zadanu razinu

proizvodnje je K (w , r , q ) i L (w , r , q ) , a minimalni izdaci u proizvodnji su:

K
TE=TE [ ( w , r , q ) , L (w , r , q )]=TC (w ,r , q )
min (4)

Na taj nain je izvedena funkcija trokova koja pokazuje koliki je najmanji troak
proizvodnje zadane koliine proizvoda q . Ako su w, r i q varijable, a ne parametri

tada su K (w , r , q ) i L (w , r , q ) funkcije uvjetnih potranji za imbenicima

(uvjetne jer ne znai da je q optimalna razina proizvodnje ve da je troak zadane
razine proizvodnje minimalan)

Ako je nagib izokvante razliit od

MRT S KL na cijeloj domeni, tada se dobiva
kutno rjeenje, rijetka pojava u proizvodnji jer se uglavnom pretpostavlja nunost
svih imbenika. Tada se rjeenje dobiva na sljedei nain:
 r
Ako je
MRT S KL< K , L>0 K =0, a L se dobije uvrtavanjem K =0 u
w

ogranienje: q ( K =0, L ) =q L

(5b)

r
Ako je
MRT S KL> K , L>0 L =0 , a K se dobije uvrtavanjem L=0 u
w

ogranienje: q ( K , L=0 ) =q K

(5a)

Dobivena rjeenja, bilo u sluaju unutarnjega, bilo u sluaju kutnoga rjeenja, su

funkcije uvjetnih potranji za imbenicima (uvjetne jer se pritom nuno ne
maksimizira profit) ako cijene imbenika i razina proizvodnje nisu parametri ve
varijable:

LD =L (r , w , q ) , K D =L (r , w , q ) (6)

Funkcija minimalnih izdataka u proizvodnji i Shephardova lema

Uvrtavanjem optimalnih koliina imbenika K i L kojima se minimiziraju

proizvodni izdaci u funkciju proizvodnih izdataka dobiva se:

TE ( K , L )=TE [ K D ( r , w , q ) , LD ( r , w , q ) ]=TC ( r , w , q ) (7)

TC ( r , w , q ) se naziva funkcijom trokova koja je minimand problema (1).

Prema teoremu ovojnice derivacija minimanda (u ovom sluaju TC ( r , w , q ) ) po

nekoj varijabli je isto to i derivacija Lagrangeove funkcije (6) po istoj varijabli. Stoga
vrijedi:

TC L
= =K (7a)
r r

TC L
= =L (7b)
w w
Kako je funkcija TC ( r , w , q ) funkcija minimalnih proizvodnih izdataka, odnosno

funkcija trokova, tada su K i L jednaki uvjetnim funkcijama potranje

K D ( r , w , q ) i LD ( r , w , q ) pri kojima se izdaci minimiziraju. Stoga se moe

zapisati:

TC
=K D (8a)
r

TC
=LD (8b)
w

Rezultati (8a) i (8b) se nazivaju Shephardovom lemom, kojom se pokazuje da se

derivacijom funkcije trokova (funkcija minimalnih proizvodnih izdataka) dobivaju
funkcije uvjetnih potranji za imbenicima.

Kombinacija maksimalne proizvodnje

Problem maksimizacije proizvodnje je dualni problem prethodnom problemu. Kod

TE
maksimizacije proizvodnje proizvoa je ogranien budetom koji moe uloiti
u proizvodnju. Takav se sluaj najee javlja kod poduzea koja imaju jo uvijek
prepoznatljiv brand, ali su u financijskim potekoama te stoga teko pristupaju
tritu kapitala. Problem maksimizacije proizvodnje glasi:

max q ( K , L )

uz ogranienje

rK + wL=TE
 Slika 6: Maksimizacija proizvodnje uz zadane trokove (proizvodne izdatke)

Optimizacija se provodi koritenjem Lagrangeove funkcije

)
q ( K , L, )=q ( K , L ) ( rK +wL TE

Iz nunih se uvjeta dobije uvjet za unutarnje rjeenje:

M PK r
MRT S KL=
M PL w

Uvrtavanjem u izokostu dobiva se K* i L*, kombinacija imbenika koja maksimizira

proizvodnju, a ako je obrubljeni Hessijan Lagrangeove funkcije pozitivan zadovoljeni
)
K ( r , w , TE )
L ( r , w , TE
su i dovoljni uvjeti. Dobivene stacionarne toke su i . Ako
pak nije mogue postii jednakost nagiba izokoste i izokvante tada se radi o
kutnom rjeenju, to je vrlo rijedak sluaj, a tada se rjeenja dobivaju na sljedei
nain:

r TE
MRT S KL< K , L>0 L = , K =0
w w

r TE
MRT S KL> K , L>0 L =0, K =
w r

Trokovi proizvodnje u kratkom roku pri proizvodnji jednog proizvoda

Trokovi iskazani u ovisnosti o koliinama proizvodnih imbenika su TE(K,L), ukupni
izdaci. Trokovi iskazani u ovisnosti o koliinama proizvoda su ukupni trokovi
TC(q) ako se proizvodi samo jedan proizvod.

Slika 7 a) Odnos funkcija trokova u kratkom roku i b) Odnos funkcija trokova u dugom roku

Ukupni se trokovi sastoje od varijabilnog troka VC(q) i fiksnog troka FC koji je

konstantan:

TC(q) = VC(q) + FC

Dijeljenjem ove jednadbe s koliinom dobije se:

TC ( q ) VC ( q ) FC
= +
q q q
 TC ( q ) VC ( q )
Izraz q je prosjeni troak, AC. Izraz q je prosjeni varijabilni troak,

FC
AVC, a q je prosjeni fiksni troak, AFC. Granini je troak derivacije funkcije

ukupnoga ili varijabilnoga troka:

d TC dVC
MC= =
dq dq

Ukupni trokovi na poetku rastu usporeno, a nakon toga ubrzano (slika 109a). To je
posljedica graninoga troka koji ima minimum. Stoga se ukupni trokovi najee
aproksimiraju polinomom treega stupnja, kao i varijabilni trokovi. Fiksni trokovi su
konstantni, pa se prosjeni fiksni troak aproksimira racionalnom funkcijom iji je
graf hiperbola. Granini i prosjeni trokovi se aproksimiraju polinomom drugoga
stupnja.

Trokovi proizvodnje u dugom roku pri proizvodnji jednog proizvoda (Slika

109b)

U dugom roku fiksni su trokovi jednaki 0 pa se ukupni trokovi u dugom roku, LTC,
sastoje samo od varijabilne komponente. Prosjeni trokovi u dugom roku, LAC,
raunaju se na sljedei nain:

LTC
LAC=
q

Granini trokovi u dugom roku, LMC, se raunaju:

dLTC
LMC=
dq

Elastinost ukupnih trokova

Elastinost ukupnih trokova

ETC pokazuje postotnu promjenu ukupnih trokova
kao posljedicu promjene koliine za 1%:

q dTC MC
ETC = =
TC dq AC
Kada su prosjeni trokovi AC (u dugom roku LAC) opadajui prisutne su ekonomije

obujma, a
ETC je manji od 1. Kada je
ETC vei od 1, AC (LAC u dugom roku) je

rastui i prisutne su disekonomije obujma. Kada je

ETC jednak 1, AC je u
minimumu, tada nema niti ekonomija niti disekonomija obujma.

Trokovi proizvodnje u proizvodnji vie proizvoda

Poduzee koji proizvodi vie proizvoda, na primjer dva, ima funkciju trokova
TC ( q 1 , q 2 ) . Za odreenu fiksnu razinu troka,
TC , dobiva se nivo krivulja

TC ( q 1 , q 2 )=TC
funkcije troka, krivulja transformacije . Krivulja transformacije je

krivulja koja pokazuje sve kombinacije proizvoda

q1 i
q 2 koje se mogu proizvesti

TC
uz fiksnu razinu trokova . Nagib krivulje transformacije se naziva graninom
stopom transformacije, a dobiva iz totalnog diferencijala funkcije troka kada je dTC

= 0. Derivacije funkcije troka po

q1 i
q 2 su granini trokovi M C1 i M C2 .

TC TC
dTC= d q1 + d q 2=0
q1 q 2

M C 1 d q 1+ M C2 d q2=0

d q 2 M C 1
= MR T 12
d q1 M C 2
 Slika 8: Krivulja transformacije u sluaju opadajuih, konstantnih i rastuih graninih trokova

Krivulja transformacije je konveksna (

PP F 3 ) kada su granini trokovi MC i MC
1 2

opadajui kao i granina stopa transformacije. Tada je isplativa specijalizacija.

Krivulja transformacije je konkavna

PP F 1 kada su granini trokovi rastui kao i

granina stopa transformacije. Kada je krivulja transformacije ravna crta (

PP F 2 )

tada su granini trokovi i granina stopa transformacije konstantni.

Ekonomije spektra (obuhvata) postoje kada su kod proizvodnje vie proizvoda

trokovi nii nego kada se poduzee specijalizira u proizvodnji jednoga proizvoda.
Kod disekonomija obuhvata troak proizvodnje vie proizvoda je vei nego kada se
proizvodi u zasebnim pogonima. Ekonomije i disekonomije obuhvata se utvruju SC
pokazateljem:

TC ( q 1 ,0 )+ TC ( 0, q2 ) TC ( q 1 , q 2)
SC=
TC ( q 1 , q 2 )

Kada je SC>0 tada su prisutne ekonomije obuhvata, a kada je SC<0 prisutne su

disekonomije obuhvata.

Ponuda u kratkom i dugom roku

Iz uvjeta maksimizacije profita na savreno konkurentskom tritu, p=MC

(sljedee poglavlje) slijedi kako tvrtka na svaku cijenu p reagira koliinom u kojoj je
granini troak jednak cijeni. Stoga e ponuda poduzea na savreno konkurentnom
tritu biti jednaka graninom troku poduzea. Meutim poduzee e u kratkom
roku proizvoditi samo ako moe pokriti barem varijabilne trokove:
 TR VC |: q

p AVC

Kako je p = MC, to znai da je MC AVC , odnosno poduzee e u kratko, roku

proizvoditi samo ako je MC iznad AVC (MC od toke A'' nadesno). Pritom se toka A''
zove toka zatvaranja poduzea.

U dugom roku moraju se pokriti svi trokovi:

TR TC|:q

p AC

Kako je p = MC tada je M C AC , odnosno ponuda poduzea u dugom roku je

krivulja graninoga troka iznad prosjenoga troka (MC od toke B'' nadesno). Toka
B'' se zove toka pokria.

Poslovna poluga je odnos ukupnih prihoda TR i ukupnih trokova TC u kratkom

roku, gdje se TC = VC + FC. to su fiksni trokovi vei, poslovna je poluga
podignutija. Prijelomna toka BEP (Break even point) je toka u kojoj se prihodi
izjednauju s trokovima, a pri koliini veoj od one u prijelomnoj toki ostvaruju se
pozitivni profiti.

Slika 9: Poslovna poluga

Snaga poslovne poluge (DOL, Degree of Leverage) je profitna elastinost. Ona
pokazuje postotnu promjenu profita uzrokovanu porastom koliine za 1%, a rauna
se:

q d MRMC
DOL= =
dq pAC

C. Hotellingova lema

Ako su cijena proizvoda p i cijena rada w zadane, jednadba profita glasi:

=TRTE= p qw L (8)

Uvrtavanjem funkcije proizvodnje q(L) umjesto koliine q dobije se funkcija profita

koja je funkcija proizvodnih imbenika te se funkcija profita moe maksimizirati s
obzirom na imbenik(e):

max ( L)= p q ( L)w L (9)

Rjeenje problema je optimalna koliina rada L ( p , w) , a uvrtavanjem u funkciju

cilja ( L) dobivaju se maksimalni profiti ( p,w) :

( p , w )= [ L ( p , w ) ] = p q [ L ( p , w ) ]w L ( p , w) (10)

Odnosno

( p , w )= p q ( p , w )w L( p , w) (11)

Prema teoremu ovojnice derivacija funkcije profita (izraz (8)) po cijeni proizvoda i

rada jednaka je derivaciji funkcije maksimalnog profita ( p,w) koja je maksimand

funkcije profita pa se dobije:

= =q (12)
p p

= =L (13)
w w
Kako su dobiveni rezultati q i L takoer rezultat derivacije funkcije maksimalnih

profita ( p , w ) moe se zapisati:

S
=q ( p , w ) (13)
p

D
=L ( p , w ) (14)
w

Rezultati (13) i (14) predstavljaju Hotellingovu lemu, pri emu (13) kazuje kako se
derivacijom funkcije maksimalnih profita po cijeni dobiva funkcija ponude poduzea,
a (14) kazuje kako se derivacijom funkcije maksimalnih profita po cijeni imbenika
(nadnica) dobiva potranja poduzea za proizvodnim imbenikom (rad).

Dodatni zadaci

Primjer 13. Funkcija proizvodnje nekog poduzea je q= x .

a) Kakvi su prinosi na opseg ovog poduzea?

q ( x )= 0 ,5 x =0 , 5<1

Prinosi na opseg su opadajui.

b) Kako glasi funkcija trokova ako je cijena proizvodnog imbenika

jednaka w = 4?

TE=wx

Kako je TC(q) funkcija koliine proizvoda, a TE(x) funkcija proizvodnih

imbenika, potrebno je iskazati inverznu funkciju proizvodnje:

x=q 2

TC ( q )=TE[ x ( q ) ]=4 q2

c) Jesu li prisutne ekonomije ili disekonomije obujma?

Potrebno je prouiti dinamiku prosjenoga troka:
2
TC 4 q
AC ( q )= = =4 q
q q

A C' =4> 0 Prosjeni troak konstantno raste to znai da su prisutne

disekonomije obujma.

d) Je li se na temelju injenice da su prinosi na opseg opadajui

moglo doi do zakljuka da se radi o disekonomijama obujma?

Jest, jer je cijena proizvodnog imbenika konstantna, a tada opadajui prinosi

na opseg upuuju na disekonomije obujma, rastui prinosi na opseg na
ekonomije obujma, a konstantni prinosi na opseg kako nema niti ekonomija
niti disekonomija obujma.

e) Uvoenjem rabatne politike prodava proizvodnog imbenika daje

niu cijenu za veu koliina imbenika. Njegova ponuda je sada
2
w=
x . Utjee li to na ekonomije/disekonomije obujma?

Prvo je potrebno iskazati funkciju ukupnoga troka:

2
TC ( q )=TE [ x ( q ) ] =w x ( q )= q 2=2 q
q

Dinamika prosjenoga troka otrkiva radi li se o ekonomijama ili

disekonomijama obujma:

2q
AC = =2
q

Prosjeni je troak konstantan. Stoga ne postoje niti ekonomije niti

disekonomije obujma. Ponuda proizvodnog imbenika koju odlikuje negativan
nagib uspijeva kompenzirati opadajue prinose na opseg.

Primjer 14. Funkcija proizvodnje je q = 3x.

a) Kakvi su prinosi na opseg za ovu proizvodnu funkciju?

Funkcija je homogena stupnja = 1 te se zakljuuje kako su prnosi na opseg

konstantni.
b) Kako glasi funkcija trokova ako je cijena proizvodnog imbenika
w = 2? Jesu li prisutne ekonomije ili disekonomije obujma?

Za to je prvo potrebno izvesti inverznu funkciju potranje:

q
x=
3

q 2
TC ( q )=TE [ x ( q ) ] =w x ( q )=2 = q
3 3

AC=2/3

Nisu prisutne niti ekonomije niti disekonomije obujma.

c) Ako je ponuda promatranog imbenika dana s w = 4 x utvrdite

postojanje ekonomija/disekonomija obujma.

( q3 ) q3 = 43 q 19 q
TC ( q )=TE [ x ( q ) ] =w x ( q )=( 4x ) x = 4 2

4 1
AC = q
3 9

1
A C' = <0
9

Pokazalo se kako su prosjeni trokovi konstantno opadajui, a to se dogaa u

sluaju ekonomija obujma.

d) Ponuda proizvodnog imbenika postaje oskudnija te rastua: w =

2x. Utvrdite postojanje ekonomija ili disekonomija obujma.
2
2q
TC ( q )=TE [ x ( q ) ] =w x ( q )=2 x x=
9

4
AC = q
9
 ' 4
A C = >0
9

Prisutne su disekonomije obujma (AC konstantno raste). Disekonomije obujma

su ovdje iskljuivo posljedica stanja na tritu proizvodnog imbenika, a ne
tehnologije poduzea.

Primjer 15. Funkcija trokova neke tvrtke je TC ( q )=q 2+ 8 q+25 .

a) Izvedite kratkoronu funkciju ponude ovog poduzea.

Kratkorona funkcija ponude je granini troak iznad sjecita s krivuljom prosjenog

varijabilnog troka. Prvo se treba odrediti toka pokria: AVC = MC.

q+ 8=2 q+ 8 q=0

Kratkorona funkcija ponude je

S SR =2 q+8, q> 0.

b) Izvedite dugoronu funkciju ponude ovog poduzea.

Dugorona funkcija ponude je granini troak iznad sjecita s krivuljom prosjenog

troka. Prvo se treba odrediti toka zatvaranja poduzea: AC = MC.

25
q+ 8+ =2q +8 q=5
q

Dugorona funkcija ponude je

S LR =2 q+ 8, q 5.

p
S SR
S LR

15
P AC

10 AVC
MC

5
Z

q
0 2 4 6 8

Slika 10
 3 2
Primjer 16. Funkcija trokova neke tvrtke je TC ( q )=q 6 q +15 q +32 .

a) Izvedite kratkoronu funkciju ponude ovog poduzea.

Kratkorona funkcija ponude je granini troak iznad sjecita s krivuljom prosjenog

varijabilnog troka. Prvo se treba odrediti toka pokria: AVC = MC.
2 2
q 6 q+15=3 q 12q +15 q=3,TC =276 9+15 3+32=50

2
Kratkorona funkcija ponude je S = 3 q 12q +15, q>3.

b*) Izvedite dugoronu funkciju ponude ovog poduzea.

Dugorona funkcija ponude je granini troak iznad sjecita s krivuljom prosjenog

troka. Prvo se treba odrediti toka zatvaranja poduzea: AC = MC. Za to je potrebno
rijeiti kubnu jednadbu:

32
q 26 q+15+ =3 q 212 q+15 q=4, TC=646 16+15 4+32=60
q

c) Nacrtajte kratkoronu i dugoronu funkciju ponude.

Slika 11

Kratkorona krivulja ponude poduzea je MC iznad toke A, a dugorona krivulja

ponude poduzea je MC iznad toke B (slika 111).

Primjer 3. Za proizvodnju 1t okolade tvrtki je potrebno 500 kn za nabavu

sirovina, 20 sati ljudskoga rada i 5h rada stroja. Nadnica je 20 kn po satu,
a stroj se servisira svakih 1000h rada. Cijena servisa je 20 000 kn. Najam
zgrade je 50 000 kn godinje.

a) Konstruirajte funkciju trokova.

w = 20kn, r = 20000/100 = 20kn po satu

m = 500 (m = materijal)

FC = 50 000kn.

Trokovi za jednu tonu su prosjeni varijabilni trokovi:

AVC = wL + rK + m = 2020 + 205 + 500 = 1000 kn.

TC = FC + VC = FC + AVCq =

TC = 50 000 + 1000q

b) Cijena okolade na tritu je 5000 kn po toni. Kolika je minimalna

godinja koliina proizvodnje koja osigurava opstanak tvrtke u budunosti?

Potrebno je izraunati prijelomnu toku, BEP1 (Break Even Point), a ona se dobiva
kada je = 0.

= TR - TC = 0

TR = pq = 5000q

= TR - TC = 5000q - 50000 - 1000q = 4000q - 50000 = 0 q = 12,5t

Proizvodnja i prodaja od minimalno 12,5t osigurava opstanak tvrtke u dugom roku.

c) Tvrtka razmatra zamjenu staroga pogona novim. Nova tehnologija

zahtijeva 5h ljudskoga rada i 5h rada stroja za tonu okolade. Stroj se
moe otplaivati 20 godina godinjim anuitetom od 18000 kn, a servis se
obavlja svakih 2000 sati rada stroja. Cijena servisa je 60 000 kn. Kolika bi
bila nova funkcija trokova kada bi tvornica kupila novi stroj?

Zajam se otplauje 20 godina pa se rata zajma smatra dugoronim trokom:

FC = 50000 + 18000 = 68000

AVC = wL + rK + m = 520 + 530 + 500 = 750 kn.

VC = 750q

TC = 68000 + 750q

d) Kolika je sada minimalna isplativa proizvodnja?

Ponovno treba izraunati koliinu u prijelomnoj toki (BEP 2)

= TR - TC = 5000q - 68000 - 750q = 4250q - 68000 = 0 q = 16t

e) Ako tvrtka proizvodi 50t okolade bi li bilo bolje ostati pri staroj
tehnologiji ili kupiti novi stroj?

TR (50) = 500050 = 250 000 kn

TC1 (50) = 50000 + 100050 = 100 000 kn

TC2 (50) = 68000 + 75050 = 105 500 kn

1 = TR - TC = 250 000 - 100 000 = 150 000 kn

2 = TR - TC = 250 000 - 105 500 = 144 500 kn

Bolje je ostati pri staroj tehnologiji jer se pri ovom obimu proizvodnje stvaraju manji
trokovi starom tehnologijom.

f) Koliko bi bilo potrebno proizvoditi da se isplati prijei na novu

tehnologiju?

TC1 = TC2

50 000 + 1000q = 68000 + 750q

250 q = 18000 q = 72

Da bi se nova tehnologija isplatila potrebno je proizvesti barem 72 t okolade jer su

tek tada novi trokovi manji od starih, odnosno tek se tada osjeti uinak podignute
poslovne poluge.

g) Izvedite izraz za izraun snage poslovne poluge za novu i staru

tehnologiju.

q 4q
DO L1= 4000=
4000 q50000 4 q50

q q
DO L2= 4250=
4250 q68000 q16

h) Izraunajte snagu poslovne poluge kada je q = 10, 15, 50 i 100t

q= q=
q = 10 15 q = 50 100
DOL1 -4 6 1,33 1,14
DOL2 -1,67 -15 1,47 1,19
Primijetite kako su elastinosti profita negativne prije prijelomne toke.

Tumaenje: Kod prve tehnologije, kada koliina proizvodnje raste s 50t za 1% ukupni
profiti rastu za 1,33%, a kod druge tehnologije rastu za 1,47%.

i) Nacrtajte ukupni prihod i ukupne trokove za oba sluaja i oznaite

prijelomne toke.

Slika 12

Zadaci za vjebu:

5. Tvrtka koristi dva proizvodna imbenika, x1 i x2, u proizvodnji proizvoda

A. Proizvodna tehnologija je opisana funkcijom q A = x 21+ x22 . Cijene

imbenika su w1 = 3 i w2 = 4.
a) Kako glasi funkcija izdataka u proizvodnji?
b) Kako glasi izraz za izraun granine stope tehnike supstitucije?
c) Tvrtka treba isporuiti 100 komada proizvoda A. Koji su minimalni trokovi
proizvodnje i koje e kombinacije proizvoda proizvoditi?
d) Kako glasi putanja ekspanzije poduzea u dugom roku?

6*. Tvrtka koristi dva proizvodna imbenika, x1 i x2, u proizvodnji proizvoda

A. Proizvodna tehnologija je opisana funkcijom q A = x 21+ x22 . Cijene

imbenika su w1 i w2 , a tvrtka nastoji minimizirati izdatke u proizvodnji q

jedinica proizvoda. Kako glase funkcije uvjetne potranje za imbenicima?
0,3 0,6
7. Proizvodna funkcija glasi q=K L . Renta je 2 kn, a nadnica 6 kn.
a) Kakvi su prinosi na opseg i po faktorima proizvodnje?
b) Kako glasi izraz za izraun granine stope supstitucije za ovu funkciju
proizvodnje?
c) Kolika je maksimalna proizvodnja ako tvrtka ima za proizvodnju TE = 36 kn?
d) Kako glase jednadbe izokvante i izokoste u ravnotei?

8. Tvrtka koristi dva proizvodna imbenika, K i L, u proizvodnji proizvoda

2
A. Proizvodna tehnologija je opisana funkcijom q=( K + L ) . Cijene
imbenika su w = 4 i r = 4, a tvrtka na raspolaganju ima TE = 800 kuna.
a) Kolika je granina stopa tehnike supstitucije za 4 jedinice rada i 16 jedinica
kapitala?
b) Koliku maksimalnu proizvodnju tvrtka moe ostvariti?
c) Kako glase izokvanta i izokosta u ravnotenom sluaju?

9. Pekar pee kruh (K) koritenjem dva proizvodna imbenika, brana (B) i
kvasca (G). Za kilogram kruha pekaru treba 75 dag brana i 15 g kvasca.
Brano kota 4 kn po kilogramu, a kvasac 1 kn po paketu od 20 g.
a) Izrazite proizvodnu funkciju i funkciju izdataka u proizvodnji te putanju ekspanzije
poduzea u dugom roku.
b) Koliki su minimalni trokovi proizvodnje 100 kg kruha?
c) Koliko pekar moe ispei kruha s 1500 kn za proizvodne izdatke?

Rjeenja zadataka za vjebu:

x1
5. a)
TE ( x1 , x 2) =3 x 1+ 4 x 2 ; b) MRT S12 = ; c) iz nunih uvjeta slijedi
x1 = 60,
x2

x2 = 80, TE = 500 kn, no tada nije zadovoljen dovoljan uvjet pa treba koristiti
Karush-Kuhn-Tuckerove uvjete (kutno rjeenje). Ako proizvoa koristi samo imbenik
x1 tada je TC(100) = 300 kn; d) os apscisa: x2 = 0.

w1
TE w2
TE TC
x 1= , x = , qA=
6. 2
w21 +w 22 w 21+ w22 w21 + w22
L
7. a) Opadajui na opseg i po faktorima ; b)
MRT S KL= ; c) K* = 6, L* = 4, q =
2K

3,933 d) izokosta: 2K + 6L = 36, izokvanta = 3,933=K 0,3 L0,6

 2
8. a) MRTS = 0,5 ; b) q* = 400 ; c) L=( 20 K ) (izokvanta), 4K + 4L = 800
(izokosta)

9. a)
K=min { 0,75B , 0,015
G
},TE ( B ,G ) =4 B+ 0,021 G=4 B+50 G , putanja ekspanzije: B =

50G ; b) TC(K = 100) = 375 kn ; c) Izjednaiti putanju ekspanzije i izokostu: K =

400 kg.

Zadaci za vjebu
1. Funkcija potranje je p = 75 - q, a funkcija ponude je 2q.
a. Izraunajte ravnotenu cijenu i koliinu.
b. to bi se dogodilo s ravnoteom da se uvede troarina od 30 kuna? Koliki dio
poreza bi plaao svaki od njih?
c. Koliki bi bio porez ekvivalentan toj troarini?
d. Ako je svjetska cijena pw = 30 kn koliki bi bio uvoz?
e. Ako se uvede uvozna carina od 10 kuna po jedinici (t = 10), kolika je nova
cijena i novi uvoz? Koliki je prihod drave i gubitak blagostanja?
f. Ako je svjetska cijena pw = 60 kn, a uvede se izvozna kvota u iznosu q = 7,5
jedinica, kolika e biti nova cijena, izvoznika renta i gubitak blagostanja?
Koliki bi bili proizvoaev i potroaev probitak?

2. Funkcija proizvodnje je q = 0,2K + 0,4L, Proizvoa treba proizvesti q =

40 komada proizvoda. Cijena rada je w = 3, a cijena kapitala je r = 6.
a) Izraunajte granine proizvode i MRTS.
b) Naite minimalne proizvodne izdatke i optimalnu kombinaciju imbenika. Kako
glasi jednadba izokvante?
c) Kako glasi jednadba optimalne izokoste?

3. Funkcija proizvodnje je q = 3K + 5L, Proizvoa u proizvodnju moe

uloiti TE = 300 kn. Cijena rada je w = 3, a cijena kapitala je r = 2.
a) Izraunajte granine proizvode i MRTS.
b) Naite maksimalnu proizvodnju i optimalnu kombinaciju imbenika. Kako glasi
jednadba izokoste?
c) Kako glasi jednadba optimalne izokvante?

2
4. Funkcija proizvodnje je q=( K + L ) , Proizvoa moe u proizvodnju
uloiti TE = 400 kn. Cijena rada je w = 16, a cijena kapitala je r = 4.
a) Izraunajte granine proizvode i MRTS.
b) Naite minimalne proizvodne izdatke i optimalnu kombinaciju imbenika. Kako
glasi jednadba izokoste?
c) Kako glasi jednadba optimalne izokvante?
d) Kako glasi EPLR?

1 2
3 3
5. Funkcija proizvodnje je q = K L Proizvoa treba proizvesti q = 50

komada proizvoda. Cijena rada je w = 12, a cijena kapitala je r = 6.

a) Izraunajte MRTS, proizvodne elastinosti i elastinosti razmjera. Kakvi su prinosi
na opseg i po faktoru?
b) Naite minimalne proizvodne izdatke i optimalnu kombinaciju imbenika. Kako
glasi jednadba izokvante?
c) Kako glasi jednadba optimalne izokoste?
d) Kako glasi EPLR?

6. Funkcija trokova je TC=q3 3 q2 +8 q+ 2 , a cijena proizvoda na savreno

konkurentnom tritu je p = 8.
a) Pri kojoj su koliini granini trokovi minimalni? Koliko iznose?
b) Koja je minimalna koliina u kratkom roku? (odnosno, koja je koliina u toki
zatvaranja poduzea)
c)Kako glasi ponuda u kratkom roku?
d) Koja je optimalna razina proizvodnje i maksimalni profit?

7. Funkcija trokova je TC=q21 +q 32 , a cijene proizvoda 1 i 2 su p1 = 42 i p2

= 48.
a) Kako glasi MRT? Je li funkcija PPF krivulja konkavna ili konveksna?
b) Koliki je maksimalni profit i koliko se tada proizvodi?
c) Kako glase jednadbe izoprihodovnog pravca i PPF krivulje u optimalnom sluaju?

Rjeenja:

1. a) q = 25, p = 50, CS = 312.5, PS = 625

b) T = 450, PS = 225, CS = 112,5 ; DWL = 150 ; T C = 150 ; TS = 300
c) pS = 30 kn ; t = 100%
d) uvoz = 30 jedinica
e) pt = 40 kn, uvoz = 15 jedinica, T = 150 kn, DWL = 75
f) pt = 55 kn ; R = 37,50 kn ; PS = 893,75 ; CS = 112,5

2.
a) MPK = 0.2, MPL = 0.4, MRTSKL = 0.5
b) TE = 300, K =0, L = 100
40=0.2K + 0.4L
c) 300 = 3L + 6K
3.
a) MPK = 3, MPL = 5, MRTSKL = 0.6
b) q = 500, K = 0, L = 100
300 = 2K + 3L
c) 500 = 3K + 5L

4.
Eq , K = L , E = K , =1
a) L/K , , opadajui prinosi po oba faktora i
K + L q , L K + L
konstantni na opseg
b) q = 125, K = 80, L = 5
400 = 4K + 16L
2
c) 125 = ( K + L )
d) L = K/16
5.
1 2
a) MRTSKL = L/2K,
Eq , K = , Eq , L = , =1 , opadajui prinosi po oba faktora i
3 3
konstantni na opseg
1 2
b) TE = 900, K = 50, L = 50, 50 = K 3 L3

c) 900 = 6K + 12L
d) L = K

6.
a) q = 1, MC(1) = 6
b) q = 1.5
2
c) SSR = 3 q 6 q+8, q> 1.5
d) q = 2, =2

7.
2 q1 MR T 12 2
MR T 12= = 2 >0
a) 3q
2 , konkavna jer je q1 3 q2
2

b) = 569,
q1 =21, q2=4

c) PPF: 505=q21 +q32 , izoprihodovni pravac: 1074 = 42q1 + 48q2