10.6.

FIZIKALNE OSNOVE
MIKROELEKTRONIKE

mikroprocesor

02/10/17 imun Tomas 1

10.6. FIZIKALNE OSNOVE MIKROELEKTRONIKE
Elektronika prouava i koristi sustave iji se rad temelji na protoku elektrona i drugih nosi-
telja elektrinog naboja u elementima od kojih su sustavi izgraeni. Do brzog razvoja
elektronike dolazi poetkom dvadesetog stoljea kada su otkrivene elektronske cijevi, dioda
i trioda. Dioda je vakuumska staklena cijev s dvije elektrode: katoda K i anoda A. Kada se
pomou izvora struje katoda zagrije do visoke temperature ona emitira elektrone. Ta pojava
naziva se termoionska emisija. Ako se katoda i anode spoje na izvor struje (bateriju) tako da
se katoda prikljui na negativni pol tog izvora, a anoda na pozitivni, elektroni e se od katode
gibati prema anodi. Tada krugom tee struja koja se naziva anodna struja (slika).

2
Ako se obrne polaritet, tj. katoda prikljui na pozitivni pol izvora, a anoda na negativni, tada
struja kroz diodu ne tee (slika).

Dakle, dioda se ponaa kao ventil koji proputa struju samo u jednom smjeru.

3
To svojstvo vakuumske diode iskoriteno je za pretvaranje (ispravljanje) izmjenine struje u
istosmjernu. Dakle, vakuumska dioda ima slino djelovanje kao i poluvodika dioda i ona se
sve do otkria poluvodike diode koristila kao ispravlja (slika).

4
Prouavajui diodu, ameriki izumitelj Lee de Forest 1906. godine doao je na ideju da se
gibanje elektrona od katode do anode moe ubrzati ili usporiti ugradnjom izmeu katode i
anode tree elektrode. Tako je nastala elektronska cijev s tri elektrode koja se zove trioda.
Trea elektroda (reetka R) je reetkasta, pa kroz nju mogu prolaziti elektroni od katode
prema anodi. Mijenjanjem naboja reetke moe se upravljati anodnom strujom. Promjena
naboja reetke vri se pomou jo jednog izvora struje koji se umetne izmeu katode i
reetke. Ako reetku spojimo s pozitivnim polom tog izvora, ona e se pozitivno nabiti, to
znai da e ubrzavati elektrone prema anodi i tako pojaavati anodnu struju. Spojimo li
reetku na negativni pol izvora, reetka e se negativno nabiti, a to e usporavati elektrone
pa e se anodna struja smanjiti. Bitno svojstvo triode jest da malene promjene napona na
reetki izazivaju velike promjene anodnog napona. Dakle, trioda, slino kao i tranzistor,
djeluje kao promjenljivi otpornik, iji se otpor moe mijenjati promjenom napona izmeu
reetke i katode (slika).

5
Zbog tog svojstva trioda se moe upotrijebiti kao sklopka i kao pojaalo. Otkrie
elektronskih cijevi, navlastito triode doprinijelo je brzom razvoju radija, televizije i mnogih
drugih elektronikih ureaja. Tim otkriem utemeljena je moderna elektronika. Vakuumska
dioda i trioda sve do polovine dvadesetog stoljea bile su glavne komponente svih
elektronskih sklopova. Kako su elektronske cijevi zbog velike potronje energije, velikih
dimenzija i kratka vijeka trajanja relativno neuinkovite, njihova uporaba u sloenim
elektronikim ureajima postala je ograniena. Stoga e ih polovinom dvadesetog stoljea
zamijeniti poluvodiki elektroniki elementi dioda i tranzistor. Ve smo rekli da mnogi fiziari
smatraju da je tranzistor najvee fizikalno otkrie u dvadesetom stoljeu. To otkrie
doprinijelo je brzom razvoju elektronike i ono je potaknulo tzv. informatiku revoluciju.
Tranzistor je mnogo manji od vakuumske triode, troi znatno manje energije, pouzdaniji je u
radu, ima dui vijek trajanja i mnogo je bri kao sklopka. Osim toga, dimenzije tranzistora i
poluvodike diode mogue je smanjivati na vrlo malene veliine, to ini osnovu
mikroelektronike. Na primjer, na povrinu 1 cm2 sredinom 20. stoljea moglo se smjestiti do
10 tranzistora, da bi na istu povrinu krajem stoljea stalo vie milijuna tranzistora. To je
omoguilo izradu velikog broja tranzistora i drugih elektronikih elemenata (poluvodikih
dioda, otpornika) na jednoj ploici poluvodia, to se naziva integrirani krug (ip). To je
najsloenije dostignue moderne mikroelektronike. Razvoj integriranih krugova nametnuo je
smanjenje dimenzija tranzistora i drugih elektronikih elemenata (otpornika, kondenzatora,
dioda). Naime, svaki integrirani krug na povrini 1 cm2 sadri vie od milijun minijaturnih
tranzistora, poluvodikih dioda, otpornika, kondenzatora i drugih elektronikih elemenata
povezanih u jednu cjelinu.

6
Upravo to omoguilo je brz razvoj raunala koja su najvie doprinijela razvoju informatike
revolucije. Naime, dananje stolno raunalo (kompjutor) koje se moe smjestiti na radni stol
ili u torbu (prijenosno raunalo) sastavljeno je od nekoliko milijardi integriranih krugova. Kad
bi takvo raunalo bilo napravljeno od elektronskih cijevi, bilo bi veliko kao neboder, troilo bi
energiju jedne vee elektrane, a za hlaenje bi mu trebala voda jedne vee rijeke itd. Prema
tome, za razvoj informatike revolucija, koja je danas, tj. na poetku 21. stoljea, u punom
zamahu zasluna je fizika poluvodia.

Integrirani krugovi