Uvod u pamenje

H. Ebbinghaus
Prvi istraiva koji je sustavno i znanstveno prouavao fenomen pamenja.
Njegov jedini ispitanik, bio je on sam. Nauio je preko tisuu lista besmislenih rijei.
Prvi je uveo besmislene slogove = suglasnik + samoglasnik + suglasnik (eng. CVC)
Tipina lista se sastojala od 15 slogova.
Ebbinghausje itao liste jako brzo -2.5 sloga u sekundi.
Raunao rezultat utede kao mjeru koliko je lista ostala upamena.

to je pronaao?
Utjecaj vjebe na pamenje
Ponavljao je listu izmeu 8 i 64 puta u jednom danu, a nakon 24 sata je mjerio vrijeme
potrebno da ponovno naui listu
to je vie ponavljao listu u jednom danu, manje je vremena bilo potrebno da ju naui
ponovno slijedei dan

E. je pronaao da pamenje ne ovisi samo o frekvenciji ponavljanja ve i o tome kako je

ponavljanje distribuirano kroz vrijeme
Ponavljao je listu 36 puta u jednom danu i usporedio s ponavljanjem po 12 puta
distribuirano na 3 dana
Efekt razmjetanja: dosjeanje je bolje kada se radi o vremenski distribuiranoj vjebi

E. je prouavao i efekte dugotrajnih ponavljanja

Uio je jednu te istu listu 6 dana za redom, te mu je zadnji dan bilo potrebno samo 3
puta da ponovi cijelu listu
Prouavao je i brzinu zaboravljanja.

Bahrick(1984.) je testirao znanje panjolskog jezika kojeg su ispitanici uili u srednjoj

koli.
Asocijativna analiza

Ebbinghausov aanaliza je primarno bila asocijativna.

Vjerovao je da se stvaraju asocijacije izmeu svakog uzastopnog sloga direktna
asocijacija.
Sugerirao je i da se asocijacije javljaju i izmeu slogova koji nisu susjedni takve je zvao
udaljene asocijacije.
ovjek, eljezo, crvenda, papir
Vea udaljenost izmeu rijei slabija asocijacija
Klasteriranje

Bousfield(1953) je koristio proceduru poznatom pod imenom slobodno dosjeanje.

Slobodno dosjeanje: Ispitanik se ne mora dosjeati rijei tono po redu po kojem su
rijei bile zadane

Sve rijei se mogu smjestiti u jednu od 4 kategorije.

Sudionici pokazuju tendenciju dosjeanja rijei iz jedne kategorije.
Klasteriranje-sudionici su detektirali kategorijsku vezu izmeu rijei, te su upotrijebili
te relacije da bi ih organizirali u grupe.

Tulving(1962) je prezentirao potpuno sluajno odabrane rijei. Mijenjao je i razmjetaj

rijei na papiru, nakon svakog uenja.
Analizirao je raspored po koje su se sudionici dosjeali tih rijei.
Osobno klasteriranje-ispitanici postavljaju vlastite kriterije za grupiranje rijei.

Boweri sur. (1969) su prikazivali sudionicima dijagrame poput minerali.

Jedna skupina je dobila uredno poslaganu hijerarhijsku organizaciju rijei, a druga je
dobila izmijeanu.
Sudionici kojima je prikazan sluajni raspored su se dosjetili 18% rijei, a sudionici s
uredno poslaganim dijagramom 65% rijei.

to je jaa asocijacija izmeu rijei na listi, dolazi do vee klasterizacije (Marshall, prema
Cofer, 1965).
Ovakvi zakljuci zapravo opovrgavaju asocijativnu analizu susjednih slogova, koju je
predloio Ebbinghaus.
Sudionici ne povezuju samo susjedne rijei, ve sve rijei od jednom nastoje uklopiti u
jedan model.
Gramatika

Chomsky(1959)
Chomskyje smatrao da shvaanje reenice ukljuuje barem dvije razine analize.
Visoki djeak je spasio enu koja se utapala.

Povrinska struktura moe biti razliita, a sadravati jednaku ideju.

Dubinska struktura reenice je zapravo reprezentacija centralne ideje. Moe se izraziti
na brojne naine.
Kada ovjek proita reenicu, on ne stvara asocijacije meu rijeima, ve obavlja analizu
sintaktikog i semantikog odnosa meu rijeima.
Sachs (1967) dokazala da se ispitanici mogu dosjetiti jedne, bez druge.
Ometanje prilikom kodiranja

Petersoni Peterson(1959) sudionicima nisu dali mogunost da razmiljaju o materijalu

kojeg trebaju zapamtiti
Sudionici su morali zapamtiti tri suglasnika, dok su brojali unazad po 3 broja.
Nakon samo 3 sekunde, 20% sudionika se nije moglo sjetiti 3 suglasnika. Nakon 15
sekundi 100% sudionika.

Raspon pamenja

Miller (1956): Magini broj 7, plus ili minus dva.

Postoji razlika izmeu nae sposobnosti dosjeanja nedavnih dogaaja i onih koji su se
dogodili malo dalje u naoj povijesti.
Kapacitet je drugaiji za nedavna sjeanja i starija sjeanja.
Atkinson-Shiffrinmodel

Kratkorono i dugorono skladite

Operacije koje se mogu izvesti na materijalima u kratkoronom skladitu:
1. Automatski procesi izvan nae kontrole
2. Kontrolni procesi moemo kontrolirati
Model se oslanja na vrijeme potrebno za trajno upamivanje. 30 sekundi informacija
ostaje u kratkoronom skladitu.
Brzo zaboravljanje model odlino objanjava. Ne postoji mogunost ponavljanja, pa se
informacija brie.
Raspon pamenja preduge liste ne moemo odmah upamtiti, jer informacije ispare

Senzorno pamenje, kratkorono pamenje,

radno pamenje
Senzorno pamenje
Atkinson-Shiffrin(A-S) model pretpostavlja da tokom preliminarnog procesiranja,
materijal se dri u privremenom skladitu senzorno pamenje
Privremeno skladite = senzorno pamenje
Prvi korak u formiranju pamenja nekog doivljaja odvija se na osjetilima, gdje fizika
energija biva transformirana u elektrinu aktivnost.

Kako prepoznajemo varijacije jednog te istog slova?

Prepoznavanje uzoraka poinje sa analizom jednostavnih svojstava.

Lettvini sur. (1959) su proveli studiju u kojoj su elektrode stavljali u neurone vidnog
sustava abe.
Pronaeni su neuroni koji su se aktivirali samo na specifine podraaje: linije, pokrete,
crne toke.
Ljudski mozak prepoznaje kompleksne podraaje na nain da prvo analizira njihove
komponente (HubelandWiesel, 1962).
Prepoznavanje lica
Gross, Benderi Rocha-Miranda (1969) su nali stanicu kod majmuna, koja se aktivira
svaki put kad im se prezentira slika ruke drugog majmuna u raznim pozicijama.
Perret(1994) je pronaao ivane stanice koje reagiraju samo na slike drugih majmuna
Bakina stanica?

Odozdo prema gore

Bottom-up naa percepcija poinje od osjetila i nastavlja se po razinama neurona
prema gore
Percepcija ukljuuje i procesiranje odozgo prema dolje

Procesiranje odozgo prema dolje

Informacije koje su dostupne na viim razinama se upotrebljavaju za navoenje procesa

na niim razinama.
Naa percepcija je bila bazirana i na susjednim slovima.

Warren(1970). Sudionici u njegovoj studiji su sluali vrpce koje sadre reenicu

Guverner se sastao sa zakonodavnim tijelom u glavnom gradu.
Dio vrpce koji sadri prvo slovo k bilo zamijenjeno sa kaljem.
Unato toj injenici to k nije bilo prisutno, 19 od 20 ispitanika su izvijestili da uju
svaki dio reenice jasno.
Naa percepcija se ponekad bazira na jako malo informacija.
Brzo prebacivanje fokusa panje oi nam skau ponekad 4 puta u sekundi s jedne toke
fiksacije na drugu da bi osigurali da su vane scene u fokusu centra u retini
Upotrebljavajui prole dogaaje da formiramo oekivanja tonije interpretiramo
fragmentirane informacije
Ponekadjepotrebnoanaliziratisenzornimaterijalduljevremena,adabiimalidovoljnovremena
materijalseinicijalnodriujakokratkojpohrani
Prvidokazdainformacijemogubitizadraneuprivremenomskladitu,akiprijenegodoudokr
atkoronogskladita,jedoaoodjednogstudentadoktorskogstudijanaHarvarduSperlinga.

Senzorno pamenje

Sperlingovisudionici su mogli identificirati 4 ili 5 slova na slici prosjeno samo 37%

informacija.
Mogue objanjenje?
Nije bilo dovoljno vremena percipirat sva slova.
ili
Dok su navodili prvih nekoliko slova, ve su zaboravili ostatak.

Ako je perceptivna interpretacija tona, sudionici e se dosjetiti samo 37% informacija u

podraaju, odnosno 37% informacija bilo kojeg reda.
Uinak je bio, meutim, daleko bolji neovisno o kojem se redu radilo, sudionici su se
mogli dosjetiti 76% bilo kojeg reda.
Sudionici nisu znali unaprijed koji e se red od njih traiti da se dosjete to implicira da
se mogu dosjetiti 76% cijelog podraaja
Kratkorono pamenje
Jednom kad je objekt prepoznat u senzornom pamenju, A-S model pretpostavlja da e
senzorni kod biti transferiran u kratkorono skladite, gdje e primiti potrebno
procesiranje za skladitenje u trajno pamenje.
Jeli mogue da postoji ipak samo jedno skladite?
U tom skladitu zadravanje svih memorija ovisi o tome koliko su esto prakticirane.

Dva skladita ili jedno?

Dokazi iz amnezije:
Retrogradna -problemi sa dosjeanjem dogaaja koji su se dogodili prije njihovog novog
stanja
Anterogradnaproblemi sa formiranjem pamenja za nova iskustva

Henry Molaison(H.M.) je bolovao od anterogradneamnezije.

Njegovo kratkorono pamenje je bilo neoteeno. Raspon pamenja je bio uredan.
Nije mogao stvarati dugorona sjeanja.

K.F. je imao problem s kratkoronim pamenjem. Dugorono pamenje je funkcioniralo

normalno.
Lijeva hemisfera njegovog mozga je bila oteena nakon nesree na biciklu.
Zdrave osobe se mogu sjetiti 7 jedinica nakon to ih prvi puta uju, a K.F. se nije mogao
sjetiti vie od 2
Rezultati K.F.-a su komplementarni onima H.M.-a

Kratkorono pamenje

Shiffrini Schneider (1977) kratkorono pamenje kao subsetdugoronog skladita.

Svaka rije ima vlastiti voru mozgu koji je aktiviran svaki put kada se rije percipira.

Radno pamenje
MENTALNI RADNI STOL
Klatzky (1980.) je usporedio radno pamenje sa radnim stolom u stolarskoj
radioni.
Radno pamenje je na radni stol, gdje nove informacije mogu biti kombinirane
s materijalima koji su ve u dugoronom skladitu da bi formirali novi produkt.
Baddeley i Hitch (1974.) sudionicima su itali listu 16 rijei i od njih se trailo da
se dosjete svih rijei Jedna je grupa morala upamti seriju brojeva u isto vrijeme
dok su sluali rijei.
 Dosjeanje rijei je bilo zaista slabije kada su ispitanici trebali zapamtiti brojeve
nego u kontrolnoj grupi gdje nisu trebali zapamtiti brojeve ali efekt je bio jako
malen.
TRI KOMPONENTE
Baddeley i Hitch (1974.) su predloili da se radno pamenje sastoji od tri
razliita pod sustava: oni su ih nazvali fonoloka petlja, vidno-prostorni blok za
crtanje i centralni izvrni sustav.
Jedan sustav skladiti zvukove poput rijei, a drugi skladiti vidne informacije
(poput slika).
Fonoloka petlja
Baddeley i Hitch su predloili da fonoloka petlja moe drati 2 sekunde govora.
Ellis i Hennelly (1980) su pronali sudionike koji govore Engleski i Velki. Dali su
im testove raspona pamenja za oba jezika. Rijei koje su odabrane su imale isti
broj slogova, ali rijei na Velkom obino imaju dulje samoglasnike od engleskog,
stoga treba vie vremena da ih se izgovori. Rezultat je bio takav da je raspon
pamenja za Velki bio krai od Engleskog.
Gathercole i Baddeley (1989) su procjenjivali fonoloke petlje kod male djece,
na nain da su traili od te djece da pokuaju zapamtiti to vie besmislenih rijei.
Veliina njihove petlje se pokazala najboljim prediktorom koliko rijei e nauiti u
prvom razredu kole, ak niti inteligencija nije imala takvu snagu predvianja.
Suprotno tome, naeno je da djeca s manjim petljama imaju vee anse razviti
problem poput disleksije (Miles i Ellis, 1981).
Vidno-prostorni blok za crtanje
Standing (1973) sudionicima je pokazano 10 000 slika, te su sliku gledali 5
sekundi prije nego to je promijenjena.
Dva dana poslije, dan im je test prepoznavanja u kojem su prikazivani parovi
slika. Sudionici su bili pitani, koju sliku su vidjeli u prvoj fazi. Odabrali su tonu
sliku 83% sluajeva.
Efekt superiornosti slike injenica da je nae pamenje slika bolje od
pamenja rijei
Ako jednoj grupi pokaete slike raznih objekata, a drugoj grupi kaete samo
nazive tih objekata i obje grupe imaju isto vrijeme za uenje, grupa kojoj ste
pokazali slike e se sjeati vie objekata (Defeyter, Russo i McPartlin 2009).
U seriji eksperimenata, Baddeley i ostali su pruili dokaze o tome da su
fonoloka petlja i blok za crtanje neovisni jedan o drugom, i stoga je mogue
nama da simultano sluamo razgovor i gledamo sliku, bez da jedna aktivnost
interferira s drugom (Allport, Antonis i Reynolds, 1972).
Centralni izvrni sustav
Ponaanja Nain mjerenja
Kontrolirano osvjeavanje kratkoronog pamenja N-back task ( Zadatak
N-unazad) Postavljanje ciljeva i planiranje Hanoi
toranj
Prebacivanje zadataka Wisconsin test
sortiranja karata Pozornost za podraaj i inhibicija reakcije
Stroop zadatak

Zadatak N-unazad
1, 5, 9, 7, 3, 6, 2, 4, 3, 6, 7, 9, 8, 1, 8, 7, 5, 6, 1, 7, 5, 2, 4, 8, 2, 7, 1
Iz kratkoronog pamenja u dugorono pamenje
Razine procesiranja:
1. Ponavljanje
2. Dubina
3. Razrada
4. Konsolidacija
Ponavljanje
Glenberg, Smith i Green (1977)
Sudionicima su pokazali broj sa 4 znamenke, i traili od njih da ga zapamte.
Dana im je rije koju su trebali ponavljati tokom intervala retencije.
Taj interval je varirao od 2 do 18 sekundi, a svaka rije je ponovljena izmeu 3 i
27 puta. Nakon 60 serija, svaka serija je imala drugu rijei, od ispitanika je
traeno da se dosjete to vie rijei.
Jednostavno ponavljanje rijei nije imao nikakav efekt.
Dubina
Craik i Lockhart (1972) su predloili teoriju o tome, to bi jo moglo biti bitno.
Oni su konstatirali da u procesiranju senzornog materijala poput rijei,
poinjemo s analizom karakteristika rijei na plitkoj razini, mi tada kombiniramo
te karakteristike da bismo identificirali rijei, i napokon analiziramo rije na
dubljoj razini, baziranoj na znaenje.
to je dublja razina procesiranja, bolja e vam biti sjeanje.
Craik i Tulving (1975)
1. sudionike se pitalo jeli sadri mala slova ili velika slova
2. Provjera jeli postoji rima
3. Umetanje rijei u kontekst
 Proporcija rijei koja je prepoznata je bila 17% za sluaj velikih/malih slova, 37%
za sluaj rime i 65% za sluaj nadopunjavanja reenice. to je dublje rije
procesirana, bolje je bilo dosjeanje.
Razrada
Dubina se odnosi na kontinuum od plitkog senzornog procesiranja do dublje
analize koja se temelji ne znaenju rijei.
Razrada ukljuuje opseg do kojeg razmatramo ne samo znaenje rijei, ve
kakav je odnos te rijei s drugim rijeima.
Stein i Brandsford (1979).
npr. Debeli ovjek ita znak ili ideju koja je elaborirana na nain koji je bio
relevantan Debeli ovjek ita znak upozorenja o tankom ledu.
Kada su sudionici poslije se dosjeali pridjeva u reenici u ovom sluaju, jeli
ovjek debeo tono su se sjetili pridjeva u 42% sluajeva kada se radilo o
jednostavnoj reenici i 74% sluajeva kada se radilo o reenici sa relevantnim
elaboracijama, iako su te razraene reenice imale vie rijei.
Bower i Clark (1969)
Jednu grupu su jednostavno traili da zapamti rijei, bez daljnje pomoi, dok su
drugu grupu potaknuli da stvore priu koja e integrirati rijei (npr., Policajac je
jeo sendvi s kulenom dok...).
Sudionici u kontrolnoj situaciji su se mogli dosjetiti samo 13% rijei, dok oni koji
su ugradili rijei u smislenu priu se sjetili nevjerojatnih 93%.
Nairne, Pandeirada i Thompsona (2008)
ispitanike su traili da evaluiraju rijei u kontekstu scenarija za preivljavanje
(zapeli u pustinji)
Zatim su ih traili da rangiraju rijei u terminima potencijalne vanosti za
preivljavanje. Na testu dosjeanja, postotak rijei kojih su se dosjetili u kontekstu
preivljavanja je bio otprilike 50% vei od bilo koje druge situacije.
Jedna mogua interpretacija je da preivljavanje ima snanu emocionalnu
vanost za nas stvarno je vano! I stoga su rijei moda bile i emocionalno
nabijene, to je dovelo do boljeg dosjeanja.
Konsolidacija
Lyncha i Yarnella (1973)
Oni su intervjuirali nogometae koji su zamijenjeni, nakon to su pretrpjeli
potres mozga tokom utakmice.
Kada je igra ispitan 30 sekundi nakon ozljede, mogao se tono sjetiti okolnosti.
Kada ih se intervjuiralo 5 minuta poslije, nisu se vie mogli sjetiti to se sve
dogodilo.
Izgleda da je potres mozga prekinuo proces konsolidacije koji je bio potreban da
pretvori njihovu privremenu memoriju u trajnu.
 Dokazi poput ovog potvruju centralnu pretpostavku teorije konsolidacije, da je
za formiranje pamenja potrebno vrijeme, te da taj trag ostaje krhak dok proces
nije zavrio.
Pretpostavka da je konsolidacija zavrena unutar par minuta, odnosi se moda
na neke situacije, ali sigurno ne na sve.
Konsolidacija je proces koji moe trajati godinama.
Butters i Cermak (1986) i pacijent PZ.

Kako onda moemo integrirati dokaz da u nekim sluajevima konsolidacija

moe biti gotova jako brzo, a u nekim sluajevima moe trajati godinama?
Jedan prijedlog koji dolazi od nekoliko teoretiara (Eichenbaum i Cohen, 2001;
Dudai, 2004) je da moda postoje dvije vrste konsolidacija.
Jedna vjerojatno ukljuuje jaanje sinaptikih veza izmeu neurona. Ova vrsta
konsolidacije je brza i ako je prekinuta memorija koja se konsolidira biti e
izgubljena.
Druga vrsta konsolidacije traje mnogo dulje i nekako olakava dosjeanje
odreenih memorija.
Kako je zapravo ovo postignuto?
Ponekad se dosjeamo nekih dogaaja i kako mi razmiljamo o njima oni se vie
osnauju ili rekonsolidiraju.

Panja
Uvod
Termin panja ili pozornost se upotrebljava za opisivanje procesa kojim
dodjeljujemo nae limitirane resurse za procesiranje
William James: Usredotoenje, koncentracija svjesnog je sutina panje.
Cherry (1953) je osmislio proceduru koja se zove dihotomno sluanje.
Dihotomno sluanje - sudionici dobivaju razliite poruke u svako uho.
U jedno uho su dobivali informacije o pticama, a u drugom uhu su sluali stvari
o povijesti Europe. Tehnika sjenanja - ponavljanje na glas prie koju ste upravo
uli.
Nakon zavretka sluanja, postavljen im je zadatak da se dosjete to vie mogu
informacija iz drugog uha.
 Sudionici su znali jesu li uli govor i mogli su razaznati jeli glas bio muki ili
enski. Nisu mogli ponoviti niti jednu rije.
Moray (1959) jedna rije 35 puta ponovljena. Nema dosjeanja.

Teorije filtriranja
Teorija filtriranja panje (Broadbent, 1958) je sugerirao da ulazne senzorne
stimulacije su organizirane u kanale.
Prema Broadbent-ovom modelu, sve senzorne informacije prolaze preliminarno
procesiranje, ali samo informacijama u jednom kanalu je doputen prolaz kroz
filtar radi intenzivnije obrade.

Model zgodno opisuje rezultate Cherryeva eksperimenta, no drugi dokazi su

postavili probleme za model.
U jednoj od Morayevih situacija, jedna od rijei prezentiranih sudionicima je bilo
njihovo ime i mnogi su naveli poslije da su uli vlastito ime. To se kosi sa
pretpostavkom teorija filtriranja.
Treisman (1960)
Sudionici su tehnikom sjenanja ponavljali priu predstavljenu jednom uhu, a u
drugom uhu je prezentiran niz ne povezanih rijei.
U jednom trenutku te dvije poruke su zamijenjene, na nain da je reenica koja
zapoeta u jednom uhu, bila dovrena u drugom uhu.
Sudionici su se prebacili na drugo uho u trenutku kad se i poruka prebacila.

Teorije fonda resursa

Kahneman-a (1973) - panja proizlazi iz jednog ogranienog fonda resursa
Ako su dva zadatka teka, jer oba zahtijevaju dobar dio panje, mogli bismo ih
rjeavati jedan po jedan.
Ako su zadaci jednostavni, mogli bi ih obavljati simultano.
Johnston i Heinz (1978).
Traili jednu grupu sudionika da slua konverzacije mukarca i ene koji su
simultano itali dvije liste rijei.
Kod druge grupe, obje liste itao je isti glas.
U dodatnom zadatku, morali su stistnuti tipku im se pojavi svjetlo.
Prosjena latencija odgovora za prvu grupu bila je 433 msec, a za drugu 482
msec.

Panja kao toka arita (Spotlight)

Efekti vjebe
Neki su procesi vie zahtjevni, a neki manje.
Zato?
Shiffrin i Schneider su razlikovali kontrolirane procese, koji zahtijevaju panju za
njihovo obavljanje i automatske procese.
Zato to automatski procesi ne trebaju panju, mnogo njih moemo obavljati
simultano bez da interferiraju s drugima.
Proces kojim se kontrolirana radnja vjebanjem konvertira u automatski proces -
automatizacija.
Spelke, Hirst i Neisser-a (1976) sudionici su pitani da proitaju priu dok
zapisuju listu rijei koja im se diktirala.
Uspjenost je bila slaba.
 Nakon 85 takvih prolaza, sudionici su uspjeli kombinirati ta dva zadatka bez
truda.
Chase i Ericsson (1982) o Osoba SD je imala normalan raspon od 7 jedinica
(brojeva) o nakon 200 sesija kroz 2 godine, njegov se raspon pamenja popeo na
80 jedinica o Ako je testiran na drugom materijalu osim brojeva, njegov raspon je
bio normalan.

Sljepoa na promjene
Simons i Levin (1998) su prvi otkrili ovaj fenomen.
*tri linka za youtube