Bros Prava

_ eljka Horvat _ Udruga Zamisli _
broura o
PRAVIMA MLADIH
S INVALIDITETOM
_ godina 2006. _
_ eljka Horvat _ Udruga Zamisli _
broura o
PRAVIMA MLADIH
S INVALIDITETOM
_ godina 2006. _
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 364.29-056.26(497.5)(035)(086)
364.29-056.36(497.5)(035)(086)
342.7-056.26(497.5)(035)(086)
342.7-056.36(497.5)(035)(086)
HORVAT, eljka
Broura o pravima mladih s
invaliditetom <Elektronika graa> /
eljka Horvat. - Zagreb : Udruga za
promicanje kvalitetnog obrazovanja maldih
s invaliditetom Zamisli, 2006.
Zahtjevi sustava: Windows XP/Me/2000/NT ;

Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. -
Stv. nasl. s nasl. zaslona. - Dostupno i u
tiskanom obliku.
ISBN 953-95430-1-0
I. Invalidne osobe -- Prava -- Hrvatska --

Prirunik
460503036
-1. ZAHVALA
M
O
T
E
T
I
D
Zahvaljujemo:
I
L
Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti koje je financijski
A
podralo na projekt, Ured za mlade s invaliditetom u sklopu kojega je izraena
V
ova broura.
N
I
Vesni Muini na strunoj pomoi za podruje socijalne skrbi.
S
H
I
D
A
L
M
A
M
I
V
A
R
P
o
a
r
u

o
r
b
0. SADRAJ
M
1.Uvod.............................................................................................................................................0001
O
2.Ustav i meunarodni ugovori......................................................................................................0002
T
3.Zakoni...........................................................................................................................................0003
E
4.Sustavi prava osoba s invaliditetom...........................................................................................0006
T
4.1. Sustav odgoja i obrazovanja.............................................................................................0007
I
4.1.1.Predkolski odgoj.......................................................................................................0007
D
4.1.2.Osnovnokolski odgoj................................................................................................0007
4.1.3.Srednjokolsko obrazovanje......................................................................................0008
I
4.1.4.Profesionalna orijentacija...........................................................................................0008
L
4.2. Visokokolsko obrazovanje..............................................................................................0009
A
4.2.1.Naknada dijela trokova prijevoza..............................................................................0009
V
4.2.2.Smjetaj u studentski dom..........................................................................................0009
N
4.2.3.Upis na studij u statusu redovnog studenta..................................................................0011
4.2.4.Stipendija...................................................................................................................0011
I
4.3. Sustav zapoljavanja, rada i profesionalne rehabilitacije...............................................0012
S
4.3.1.Zapoljavanje pod opim uvjetima..............................................................................0012
4.3.2.Zapoljavanje pod posebnim uvjetima........................................................................0013
H
4.3.2.1.Zapoljavanje u zatitnim radionicama....................................................................................0013
I
4.3.2.2.Samozapoljavanje....................................................................................................................0013
4.3.2.3.Rad u radnom centru..................................................................................................................0013
D
4.3.3.Olakice i poticaji pri zapoljavanju osoba s invaliditetom ...........................................0014
A
4.3.4.Profesionalna rehabilitacija........................................................................................0015
L
4.4. Sustav mirovinskog osiguranja........................................................................................0016
4.4.1.Prava u sustavu mirovinskog osiguranja.....................................................................0016 M
4.4.1.1. Invalidska mirovina...................................................................................................................0016
A
4.4.1.2.Naknada zbog tjelesnog oteenja...........................................................................................0018

4.4.1.3. Profesionalna rehabilitacija......................................................................................................0019
M
4.4.1.4. Mirovinski sta s poveanim trajanjem....................................................................................0020

I
4.4.2. Postupak za ostvarivanje prava ..................................................................................0020

V
4.5.Sustav zdravstvenog osiguranja.......................................................................................0021

A
4.5.1.Zdravstvena zatita....................................................................................................0021
4.5.2.Oslobaanje od plaanja participacije.........................................................................0022
R
4.5.3.Oslobaanje od plaanja administrativne pristojbe.....................................................0022

P
4.5.4.Zdravstvena njega u kui............................................................................................0022

4.5.5.Fizikalna terapija u kui...............................................................................................0023
o
4.5.6.Bolniko medicinska rehabilitacija..............................................................................0023

a
4.5.7.Ortopedska pomagala................................................................................................0024
4.5.7.1.Ortopedska pomagala...............................................................................................................0024
r
4.5.7.2.Ona i tiflotehnika pomagala...................................................................................................0024

u
4.5.7.3.Sluna pomagala........................................................................................................................0025

4.5.7.4.Pomagala za omoguavanje glasovnog govora.......................................................................0025

4.5.7.5.Dodirna pomagala......................................................................................................................0025
o
r
b
4.5.7.6.Uvjeti i postupci za ostvarivanje prava na pomagala................................................................0025
4.5.7.6.1. Uvjeti za ostvarivanje prava na pomagalo..........................................................................0026
M
4.5.7.6.2. Uvjeti za ostvarivanje prava na popravak pomagala, rezervne dijelove i potroni materija..0026
4.5.7.6.3. Naknada tete...................................................................................................................0026
O
4.6. Sustav stanovanja i prostorne mobilnosti........................................................................0027
T
4.6.1.Pristupanost.............................................................................................................0027
E
4.6.2.Dobivanje znaka pristupanosti..................................................................................0028
T
4.6.3.Povlastica za etiri putovanja......................................................................................0028
4.6.4.Oslobaanje od plaanja godinje naknade za ceste od 31. prosinca 2006.................0028
I
4.6.5.Oslobaanje od plaanja putarine od 31. prosinca 2006..............................................0028
D
4.7. Porezne i druge olakice....................................................................................................0029
I
4.7.1.Poveani osobni dohodak...........................................................................................0029
L
4.7.2.Porez na dodanu vrijednost 0% za pomagala..............................................................0029
A
4.7.3.Oslobaanje od plaanja boravine pristojbe..............................................................0030
4.8. Sustav socijalne skrbi........................................................................................................0030
V
4.8.1.Predradnje za ostvarivanje prava................................................................................0030
N
4.8.2.Prava u sustavu socijalne skrbi...................................................................................0031
I
4.8.2.1. Doplatak za pomo i njegu.........................................................................................................0031
4.8.2.2. Pomo i njega u kui..................................................................................................................0031
S
4.8.2.3. Osobna invalidnina....................................................................................................................0032
4.8.2.4. Osposobljavanje za samostalan ivot i rad..............................................................................0032
H
4.8.2.4.1. Osposobljavanje za samostalan ivot...............................................................................0032
I
4.8.2.4.2. Osposobljavanje za samostalan rad..................................................................................0033
4.8.2.5. Skrb izvan vlastite obitelji..........................................................................................................0033
D
4.8.2.6. Savjetovanje..............................................................................................................................0034
A
4.8.2.7. Pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa.......................................................................0034
4.8.2.8. Ostala prava...............................................................................................................................0034
L
5.Osvrt.............................................................................................................................................0035
M
Prilog 1. Popis ustanova i udruga koje su usmjerene na mlade s invaliditetom.........................................................0037
A
Prilog 2. Ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja...........................................................................0041
M
I
V
A
R
P
o
a
r
u

o
r
b
1. UVOD
M
Osoba s invaliditetom je duhovno, emocionalno, mentalno i fiziko
O
T
ljudsko bie. Ima priroena ili steena svojstva koja mogu ograniiti njezino mentalno,
E
fiziko i emocionalno postojanje.
T
Osoba s invaliditetom odgovorna je za kvalitetu svog ivota, za svoje zadovoljstvo, za
I
potovanje dobiveno od drugih osoba, odgovorna je i prema drugim lanovima zajednice.
D
I
Drutvo je odgovorno pomoi joj u tome.
L
A
Drutvo u svojoj odgovornosti zakazuje. Poevi od pojedinaca koji ni sami ne znaju
V
N
kako bi definirali osobu s invaliditetom pa joj pripisuju svakakve karakteristike koje nazivamo
predrasudama. Radi neznanja ili straha izbjegavaju kontakt s osobom, iskoritavaju njezinu
I
nemo, smatraju je teretom.
S
H
Osoba s invaliditetom, s druge strane, obeshrabrena takvim postupcima upada u
I
beznae.
D
A
Ve due vrijeme pitala sam se koji bi mogao biti izlaz iz ovog kruga. Smatram da bi bolja
L
informiranost o pravima osoba s invaliditetom doprinijela jaanju samosvijesti i pruila
M
poticaj za njihovo adekvatno koritenje u smjeru shvaanja da su punopravni i suodgovorni
A
lanovi zajednice. Odluila sam popisati i obraditi prava kojima se osobe s invaliditetom mogu
M
koristiti kako bi olakale svoj ivot.
I
V
Specifinost ovog rada je u tome to iskljuuje prava hrvatskih ratnih vojnih invalida,
A
vojnih i civilnih invalida rata, kao i prava osoba s mentalnom retardacijom.

R
P
o
eljka Horvat, autorica

a
r
u

o
r
b
UVOD stranica 0001.

2. USTAV I MEUNARODNI
UGOVORI
M
2.1. Ustav
O
Ustav kao najvie pravno pravilo u lanku 57. definira odnos drave prema osobama s invaliditetom na sljedei nain:
T
"... slabim, nemonim i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim graanima,
E
Republika osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb Republika
T
I
posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot...".
D
Isto tako, u lanku 63. Ustava navodi se da: "Tjelesno i duevno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu,
I
obrazovanje i skrb...", a u lanku 64. Ustava: "Mlade, majke i invalidne sobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu".
L
A
V
2.2. Meunarodni ugovori
N
Najvaniji meunarodni dokumente koji su znaajni za osobe s invaliditetom i ublaavanje socijalnog rizika invalidnosti
I
u ovom poglavlju su samo nabrojeni.
S
H
Meunarodni ugovori koji sadre odredbe o nediskriminaciji graana pa tako i osoba s invaliditetom su:
I

Opa deklaracija o pravima ovjeka (OUN 1948.),
D

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe (1950.),
A

Povelja o temeljnim pravima Europske Unije iz 2000. godine.
L
Meunarodni dokumenti posveeni socijalnim pravima su:
M

Europska socijalna povelja (1961. i 1996. godine),
A

Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima OUN-a (1966.),

Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti (1964.), M
I

Konvencija o pravima djeteta (1989.).
V
Meunarodni dokumenti koji se dotiu problematike osoba s invaliditetom su:

A
R

Standardna pravila o izjednaavanju mogunosti za osobe s invaliditetom Ujedinjenih naroda
P
iz 1993. godine,

Rezolucija o jednakim mogunostima za osobe s invaliditetom Europske komisije iz 1998. godine,
o

dokument Vijea Europe "O koherentnoj politici prema osobama s invaliditetom" iz 1992. godine,
a

dokument Vijea Europe "Pristup socijalnim pravima u Europi", kojeg je usvojio Odbor za socijalnu
r
koheziju 2002. godine,

u

dokument Vijea Europe "Strategija zapoljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s

invaliditetom na tritu rada" (Vijee Europe, 2003.).

o
r
b
USTAV I MEUNARODNI UGOVORI stranica 0002.

3. ZAKONI
M
Kao dokaz rasprenosti pojedinih prava po razliitim zakonima nabrojila sam veinu zakona koji reguliraju odnos drave
O
prema osobama s invaliditetom. Osim zakona postoje pravilnici i odluke od kojih sam neke spomenula u etvrtom
T
E
poglavlju. U tim propisima postoje razliiti izrazi kojima se iskazuje da je rije o osobi s invaliditetom. Primjerice: osoba s
T
tjelesnim oteenjem, invalid rada, invalidnost zbog profesionalne ili ope nesposobnosti za rad, osoba s invaliditetom
I
sa smanjenom radnom sposobnou, invalid. Osim to postoji neujednaenost terminologije, postoji i neujednaenost
D
propisa i sustava.
I
L
Popis Zakona:
A

Zakon o popisu stanovnitva 2001. (NN br. 64/00)
V

Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN br. 64/01)
N

Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 90/05)
I

Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN br. 121/03)
S

Zakon o oslobaanju od plaanja dijela trokova zdravstvene zatite (NN br. 32/02, 30/04)
H

Zakon o psiholokoj djelatnosti (NN br. 47/03)
I

Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama (NN br. 111/97, 128/99, 79/02)
D

Zakon o zatiti pacijenata (NN br. 169/04)
A

Zakon o srednjem kolstvu proieni tekst (NN br. 69/03)
L

Zakon o pukim otvorenim sveuilitima (NN br. 54/97)
M

Zakon o dokazivanju steene kolske spreme (NN br. 27/76)
A

Zakon o radu proieni tekst (NN br. 137/04)

Zakon o zapoljavanju (NN br. 59/95) M
I

Zakon o poduzeima za zapoljavanje invalida (NN br. 57/89)
V

Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03)
A
R

Zakon o odreivanju poslova i radnih zadataka na kojima se zapoljavaju slijepi invalidi rada
P
odnosno slijepe invalidne osobe (NN br. 12/97)

Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN br. 32/02, 86/02,
o
114/03, 151/03)
a

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 143/02)
r

Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04,
u
177/04)

Zakon o plaanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika (NN br. 106/95)
o
r

Zakon o plaanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje samostalnih privrednika (NN br.
b
106/95)
ZAKONI stranica 0003.

Zakon o plaanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika
(NN br. 106/95)
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN br. 147/02, 177/04)
Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu odreenih kategorija korisnika mirovine (NN br. 45/02)
M
O
Zakon o doplatku za djecu (NN br. 94/01)
Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem (NN br. 71/99)
Zakon o najmu stanova (NN br. 99/96)
Zakon o privremenom koritenju stanova (NN br. 66/91)
Zakon o davanju u najam stanova na osloboenom teritoriju (NN br. 73/95)
Zakon o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (NN br. 109/97)
Zakon o dugoronom financiranju stanogradnje uz potporu drave (NN br. 109/97)
Zakon o gradnji (NN br. 175/03, 100/04)
Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03)
Zakon o tjednu solidarnosti (NN br. 19/84)
N
I
Obiteljski zakon (NN br. 116/03, 204/03, 17/04, 136/04)
Zakon o pravobranitelju za djecu (NN br. 96/03)
Zakon o sudskom registru (NN br. 1/95, 57/98)
Carinski zakon (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03)
Zakon o carinskoj tarifi (NN br. 61/00)
Zakon o porezu na dohodak (NN br. 177/04)
Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove
L
(NN br. 139/97)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04)
Opi porezni zakon (NN br. 127/00, 86/01, 150/02)
Zakon o porezu na dobit (NN br. 177/04) M

I
V
Zakon o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 1998. godinu sa izmjenama i dopunama
A
(NN br. 141/97, 90/98)

R
Zakon o zatiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92 77/92, 58/93, 2/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03)
P
Zakon o obrani (NN br. 74/93)

o
Zakonu o zatiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 62/92)
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji

a
(NN br. 108/96, 94/01, 174/04)

r
Zakon o prostornom ureenju (NN br. 30/94, 68/98, 81/01, 32/02, 100/04)
u

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 105/04)

o
Zakon o javnim cestama (NN br. 42/90, 100/96, 112/97)

r
Zakon o postupku za ostvarivanje prava na koritenje povlastica u unutarnjem putnikom prometu

b
(NN br. 44/95)

Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu (NN br. 77/92, 26/93, 36/95)
Zakon o povlasticama u unutarnjem putnikom prometu (NN br. 97/00)
Zakon o udrugama (NN br. 70/97, /01)
Zakon o humanitarnoj pomoi (NN br. 96/03)
M
O
Zakon o civilnoj slubi (NN br. 25/03)
Zakon o igrama na sreu (NN br. 36/98)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave
T
(NN br. 67/97, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, lanak 19., 20., 22., 23.)
Zakon o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara (NN br. 83/02)
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01)
Zakon o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave (NN br. 117/93)
Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
A
(NN br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 150/02 i 147/03)
Zakon o portu (NN br. 111/97)
N
I
Zakon o sudskim pristojbama - s tarifom sudskih pristojbi (NN br. 74/95)
Zakon o upravnim pristojbama (NN br. 97/93)
Zakon o boravinoj pristojbi (NN br. 30/99, 35/99, 42/05)
Zakon o zakladama i fondacijama (NN br. 36/95)
Zakon o nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog drutva (NN br. 173/03)
Zakon o Listi tjelesnih oteenja (NN br. 162/98)
Zakon o Listi profesionalnih bolesti (NN br. 162/98).
L
M
A
M
I
V
A
R
P
o
a
r
u

o
r
b

4. SUSTAVI PRAVA OSOBA
S INVALIDITETOM
M
Sustave prava osoba s invaliditetom sam podijelila redoslijedom za koji smatram da prati osobu kroz ivot.
O
Zbog predkolskog odgoja dijete s invaliditetom prvi put izlazi iz obitelji i upoznaje se sa svojim vrnjacima
T
E
gdje poinje shvaati da je drukije, da se druga djeca razlikuju u aktivnostima i radu.
T
Spomenula bi sustav zdravstvenog osiguranja koji ipak dolazi u ivot malom novoroenetu, djetetu ili
I
odrasloj osobi prije obrazovnog sustava i koji ima nedovoljno iskoritenu mo utjecaja na ivot osobe s invaliditetom.
D
ivot neposredno nakon nastanka invaliditeta je razdoblje koje je pojedincu i njegovoj obitelji vaan, ako ne i najvaniji
I
dio ivota za izgradnju temelja koji e ga nositi u kroz nastavak ivota.
L
Upis u prvi razred osnovne kole donosi djetetu klasifikaciju u neko od odjeljenja predviena zakonom koje ga
A
prati do zavretka srednjokolskog obrazovanja.
V
Usuujem se rei da osoba s invaliditetom ima "sreu" uspije li se upisati na viu ili visoku kolu, premda se
N
stanje vidljivo promijenilo na bolje u posljednjih pet godina. Poveao se broj smjetajnih kapaciteta za osobe s
I
invaliditetom, poveao se broj studenata na sveuilitima u Hrvatskoj, okolina se senzibilizirala. Sreu ipak povezujem
S
s nedostatkom poticanja i motiviranja osoba s invaliditetom da ustraje u obrazovanju, kao i materijalnim prilikama u
H
kojima ivi, nedostatku sredstava koja oni i njihove obitelji mogu izdvojiti za obrazovanje, kao i nedovoljnoj dostupnosti
I
pomagala koja bi olakala praenje nastave. Povezujui sa sustavom prostorne mobilnosti, osobama s invaliditetom je
D
suen izbor studija koji mogu polaziti najvie zbog neprilagoenih zgrada fakulteta.
A
Nakon zavrenog obrazovanja osoba s invaliditetom se treba zaposliti kako bi se osamostalila. Ona postaje
L
dio sustava rada i zapoljavanja. Hrvatski zavod za zapoljavanje predvia niz mjera putem kojih pokuava olakati
M
zapoljavanje osobe s invaliditetom i uiniti je prijemljivijom za poslodavca, a propisuje i mjere koje osobi s invaliditetom
A
olakavaju integraciju na radnom mjestu. Unato mjerama osobe s invaliditetom nisu dovoljno prijemljive za poslodavce
na tritu rada. M
I
Kako postoje razliite dijagnoze invaliditeta i kako se tjelesno oteenje moe javiti u bilo kojem razdoblju
V
ivota predviena je profesionalna rehabilitacija u nekoliko sustava. Osoba s invaliditetom bi se kroz profesionalnu
A
R
rehabilitaciju trebala ponovo osposobiti za profesionalni ivot. Profesionalna rehabilitacija ispreplie sve sustave
P
poevi od ponovnog kolovanja, rada, zdravstvene njege, mobilnosti, poreznih olakica i socijalne skrbi. Kroz sustav
profesionalne rehabilitacije izraena je elja da se osobi s invaliditetom pomogne kako bi ponovo "stala na svoje noge" i
o
ponovo postala produktivni lan zajednice. U nekim sluajevima se osobi s invaliditetom ne moe pomoi u ponovnom
a
vraanju prijanjih sposobnosti; meutim moe je se motivirati na druge oblike aktivnosti i nikako ne dopustiti da postane
r
nezadovoljna i frustrirana jedinka zajednice. U tom smjeru osmiljene su pomoi materijalnog i nematerijalnog oblika
u
kroz sustav zdravstva, mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi.

Sustav prostorne mobilnosti i prostornog ureenja je osnova koja osobi s invaliditetom daje toliku vanu i
o
r
cijenjenu samostalnost. Osobi s invaliditetom ograniiti kretanje, osiromaiti njene socijalne odnose, ograniiti
b
samoostvarenje nije samo krenje prava na slobodu u svakom smislu ve je, s druge strane, i "kazna za zloin koji se
zove invaliditet".
SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0006.
Stoga stavljam veliku odgovornost na sustav prostorne mobilnosti i prostornog ureenja jer se kroz njega
uvelike moe pridonijeti integraciji u mikro, mezo, egzo, i makro okolini osobe s invaliditetom, ouvanju dostojanstva,
slobode i samostalnosti osobe s invaliditetom.
Sustav socijalne skrbi je obraen na kraju jer bi on doista trebao predstavljati posljednju i iznimnu intervenciju
M
O
u ivot osoba s invaliditetom. Meutim, kako se socijalna prava u Hrvatskoj jo razvijaju on esto postaje prvi, a ponekad
T
i jedini sustav koji pokuava doprijeti u ivot osobe s invaliditetom.
E
T
Da samem, u ovom su poglavlju navedeni i detaljno obraeni sljedei sustavi prava osoba s invaliditetom:
I

Sustav odgoja i obrazovanja,
D

Visokokolsko obrazovanje,
I

Sustav zapoljavanja, rada i profesionalne rehabilitacije,
L

Sustav mirovinskog osiguranja,
A

Sustav zdravstvenog osiguranja,
V

Sustav prostorne mobilnosti i stanovanja,
N
I

Porezne i druge olakice i

Sustav socijalne skrbi.
S
H
I
4.1. Sustav odgoja i obrazovanja
D
A
Kroz predkolski, osnovnokolski i srednjokolski odgoj u najveoj se mjeri moe utjecati na ivot neke osobe.
L
Omoguiti kvalitetan poetak ivota pretpostavka je stvaranja kvalitetne osobe, osobe koja sa svojim znanjem,
M
sposobnostima i jedinstvenou doprinosi drutvu u cjelini na svoje zadovoljstvo. Ulaganja koja se u tom razdoblju uine
A
za dijete s invaliditetom dugorone su naravi, ali viestruko isplativa. Kako bi se djetetu osigurala kvaliteta obrazovanja
potrebna su adekvatna pomagala za praenje nastave, prilagoen radni prostor, sreeni uvjeti za zdrav socijalni razvoj M
I
V
koji podrazumijeva integraciju u redovno kolstvo i dr.

A
4.1.1. Predkolski odgoj

R
P
Prema Zakonu o predkolskom odgoju (NN br. 10/97) djeca predkolske dobi s tekoama u razvoju imaju
o
prednost pri upisu u djeje vrtie koji su u vlasnitvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili su u dravnom vlasnitvu. U
djejim vrtiima organiziraju se posebni i prilagoeni programi za djecu predkolske dobi s tekoama u razvoju ovisno o
a
vrsti i stupnju oteenja.

r
u
4.1.2. Osnovnokolski odgoj

o
Za dijete koje upisuje prvi razred osnovne kolu Zakonom o osnovnom kolstvu (NN br. 59/90, 27/93, 7/96 i
r
59/01) propisan je postupak utvrivanja psihofizikog stanja i spremnosti za kolu. S obzirom na rezultate provedenog
b
postupka dijete se upisuje u redovni nastavni program, odreuje mu se primjereni oblik kolovanja ili ga se upuuje na
dodatne preglede.
Prema istom Zakonu propisano je da se za djecu s veim tekoama u razvoju osnovno kolovanje provodi u
posebnim kolama i ustanovama, te da se mogu kolovati do 21. godine ivota. Za uenike koji zbog bolesti ne mogu
polaziti kolu organizira se nastava kod kue ili u zdravstvenoj ustanovi.
Osnovno kolovanje djece i mladei s tekoama u razvoju poblie je regulirano i Pravilnikom o
M
O
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN br. 23/91). Uenicima s tekoama u
T
razvoju i njihovim pratiteljima osigurava se prijevoz do kole i od kole bez obzira na udaljenost.
E
T
I
4.1.3. Srednjokolsko obrazovanje
D
Sukladno Zakonu o srednjem kolstvu (NN br. 19/92, 27/93, 50/95 i 59/01) obrazovanje uenika s tekoama
I
u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj koli u razrednim ili posebnim razrednim
L
odjelima i obrazovnim grupama.
A
Prema Pravilniku o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju (NN br.
V
86/92) srednjokolsko obrazovanje uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju ostvaruje se u gimnazijama,
N
I
strunim i umjetnikim kolama, i ovisno o stupnju i vrsti tekoa u posebnim ustanovama.
Za uenike s veim tekoama u razvoju obrazovanje i osposobljavanje ostvaruje se u posebnim ustanovama
S
(kolama) prosvjete, zdravstva, socijalne skrbi i pravosua.
H
Uenici s tekoama u razvoju upisuju se u srednje kole i posebne ustanove nakon zavrene osnovne kole
I
temeljem:
D

svjedodbe o zavrenoj osnovnoj koli,
A

rjeenja tijela uprave za kolstvo o ranijem primjerenom kolovanju ili centra za socijalnu skrb o vrsti i stupnju
L
tekoa u razvoju te
M

miljenja strune slube za profesionalnu orijentaciju.
Dunost je srednjih kola i posebnih ustanova upisati uenika s tekoama u razvoju. A

M
I
V
Nadalje uenicima koji zbog motorikih poremeaja ili kroninih bolesti ne mogu pohaati kolu nastava se
A
organizira u kui ili u zdravstvenoj ustanovi.

R
P
4.1.4. Profesionalna orijentacija

o
Struna sluba za profesionalnu orijentaciju Zavoda za zapoljavanje donosi miljenje kojim se utvruje
a
program kolovanja primjeren sposobnostima, motivaciji i potrebama uenika. Svaki uenik kojem je u osnovnoj koli
r
bio utvren primjeren oblik kolovanja prilikom upisa u srednju kolu upuuje se nadlenoj slubi za profesionalnu
u

orijentaciju.
o
r
b

4.2. Visokokolsko obrazovanje
Veina prava iz visokokolskog obrazovanja su novijeg datuma. Njihova budunost je neizvjesna jer se
temelje na pojedinanim Odlukama ministarstva. Treba ulagati u osobe s invaliditetom unutar sustav visokokolskog
M
O
obrazovanja jer su oni kategorija osoba koja je dokazala svoj veliki potencijal i predstavljaju veliki ljudski kapital.
T
E
Prava koja izviru iz visokokolskog obrazovanja su:
T

naknada dijela trokova prijevoza,
I

smjetaj u studentski dom,
D

upis na studij u statusu redovnog studenta i
I

stipendija.
L
A
V
4.2.1. Naknada dijela trokova prijevoza
N
I
Uz pravo na naknadu dijela trokova prijevoza vano je istaknuti da ne postoji natjeaj za dodjeljivanje
naknade za trokove prijevoza. Studenti samoinicijativno podnose zahtjev, predaju potvrdu o upisu na fakultet i rjeenje
S
mirovinsko-invalidske komisije o invaliditetu na adresu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
H
Prema Zakonu o sustavu dravne uprave (NN br. 75/93, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 199/03) Ministar
I
znanosti, obrazovanja i porta donosi pojedinane Odluke o naknadi dijela trokova prijevoza studentu s invaliditetom
D
za akademsku godinu 2005./2006. Ministar odobrava naknadu za pokrie trokova prijevoza bez obzira na vrstu
A
invaliditeta.
L
Naknada za pokrie dijela trokova prijevoza studentu s invaliditetom isplauje se mjeseno u iznosu od
M
500,00 kn. Pojedinane odluke za akademsku 2005./2006. godinu donose se za razdoblje , od 01. listopada 2005. do
A
30. rujna 2006. godine.
M
I
V
4.2.2. Smjetaj u studentski dom

A
R
Na temelju Pravilnika o ostvarivanju i koritenju prava studenata na smjetaj u studentske domove1 i Odluke
P
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, Studentski centar u Zagrebu raspisuje natjeaj za smjetaj u studenske
o
domove. U natjeaju se za svaku godinu navodi u kojem roku osoba moe pristupiti natjeaju, odreuje se tko ima pravo
smjetaja u studentski dom, definiraju se kategorije osoba koje izravno dobivaju smjetaj u studentski dom, spominju se
a
i ostali kandidati koji uz odreena uvjerenja dobivaju dodatne bodove za smjetaj u studentski dom.
r
u

Osobe s invaliditetom koje se upisuju u prvu godinu studija natjeu se za smjetaj u studentske domove pod
o
kategorijom "B". Za akademsku godinu 2005./2006. sudionici natjeaja s invaliditetom od I. do V. kategorije (stupnja
r
izmeu 100% i 60%) podnosili su:

b
1
www.sczg.hr SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0009.

molbu za smjetaj u studentski dom s obveznim osnovnim podacima:
- ime i prezime,
- ime jednog roditelja,
- jedinstveni matini broj graana (JMBG),
M
O
- datum, mjesto, opina i drava roenja,
T
- mjesto prebivalita (ulica, kuni broj, mjesto, opina i drava),
E
- narodnost,
T
- dravljanstvo,
I
- adresa za obavijesti i
D
- kontakt broj telefona/mobitela,
I

ovjerene preslike svjedodbi dva zavrna razreda srednje kole (trei i etvrti razred),
L

uvjerenje o upisu na visoko uilite s naznakom smjera,
A

domovnicu,
V

uvjerenje (potvrdu) o prebivalitu (MUP) i
N
I

rjeenje invalidske komisije podrunog ureda Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja Republike Hrvatske ili
Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
S
H
Invalidi od VI. do X. kategorije (stupnja izmeu 50% i 10%) podnosili su za akademsku godinu 2005./2006.
I
molbu, ovjerene preslike svjedodbi dva zavrna razreda srednje kole (trei i etvrti razred), uvjerenje o upisu na
D
visoko uilite s naznakom smjera, uvjerenje (potvrdu) o prebivalitu (MUP), domovnicu i rjeenje invalidske komisije
A
podrunog ureda Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja, odnosno Rjeenje Ministarstva obrane Republike
L
Hrvatske.
M
Studenti invalidi od VI. do X. kategorije invalidnosti ne stjeu izravno smjetaj u studentski dom ve s obzirom
A
na stupanj invaliditeta ostvaruju dodatne bodove za smjetaj u studentski dom. U tabeli 4.1. naveden je broj dodatnih
bodova koje ostvaruje osoba s invaliditetom u natjeaju za smjetaj u studentske domove. M
I
V
A
Tabela 4.1. Dodatni bodovi za smjetaj u studentski dom prema kategoriji (stupnju) invalidnosti
R
KATEGORIJA VI. VII. VIII. IX. X.

P
BROJ BODOVA 200 160 120 80 40

o
Izvor: http://www.sczg.hr
Sudionici natjeaja "B" molbe za smjetaj u studentski dom s pripadajuom dokumentaciju alju iskljuivo
a
potom, preporueno, na adresu: Sveuilite u Zagrebu, Studentski centar u Zagrebu, Smjetaj-poslovnica za smjetaj,
r
Zagreb, Savska 25.

u

Ostali studenti s invaliditetom koji upisuju viu godinu studija natjeu se za smjetaj u studentske domove pod
o
kategorijom "S" ili "P". Studenti s kategorijom invalidnosti od I. do V., a koji su se natjecali za smjetaj u studentske
r
domove u akademskoj godini 2005./2006, stekli su pravo na mjesto u studentskom domu, pod uvjetom da su
b
pravovremeno podnijeli sljedee dokumente:

uvjerenje o upisu u tekuu akademsku godinu 2004./2005. s naznakom smjera,

ovjeren prijepis svih ocjena na studiju,

uvjerenje (potvrdu) o prebivalitu (MUP) i

rjeenje invalidske komisije podrunog ureda Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja Republike Hrvatske ili
M
O
Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
T
E
Studenti s invaliditetom od VI. do X. stupnja invalidnosti trebaju podnijeti uvjerenje o upisu u tekuu
T
akademsku godinu 2004./2005. s naznakom smjera, ovjeren prijepis svih ocjena u studiju, uvjerenje (potvrdu) o
I
prebivalitu (MUP) te rjeenje invalidske komisije Podrunog ureda Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja
D
Republike Hrvatske ili Ministarstva obrane Republike Hrvatske na temelju kojeg ostvaruju dodatne bodove. U tabeli 4.1.
I
naveden je broj dodatnih bodova koje osoba s invaliditetom ostvaruje u natjeaju za smjetaj u studentske domove.
L
Kandidati koji se natjeu pod kategorijom "S" ili "P", molbe s traenom dokumentacijom trebaju podnijeti
A
osobno uz obvezno predoenje indeksa, osobne iskaznice ili putovnice i studentske iskaznice (IKSICE).
V
Trenutno studentski dom "Cvjetno naselje" i studentski dom "Ante Starevi" imaju sobe prilagoene
N
I
osobama u invalidskim kolicima.
Studentski centar svake godine raspisuje natjeaj za smjetaj u studentske domove. Kako bi se
S
pravovremeno podnijela molba za smjetaj u studentski dom potrebno je pratiti natjeaje koji su objavljeni na web adresi
H
Studentskog centra (www.sczg.hr).
I
D
4.2.3. Upis na studij u statusu redovnog studenta
A
Ministar znanosti, obrazovanja i porta donosi Odluku o upisu u l. godinu studija na javnim visokim uilitima
L
redovitih studenata koji e studirati uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta u akademskoj godini
M
2005./2006. na temelju Zakona o sustavu dravne uprave (NN br. 75/93, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 199/03), a
A
sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 105/04, 174/04), Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN br. 174/04, 92/05) te Zakonu o zatiti vojnih i M
I
V
civilnih invalida rata (NN br. 86/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01, 103/03).
A
Ovom Odlukom odreuju se osobe koje ostvaruju pravo na upis u l. godinu studija na javnim visokim uilitima
R
u statusu redovitog studenta uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

P
Pravo upisa na studij u statusu redovitih studenata koji e studirati uz potporu Ministarstva znanosti,
o
obrazovanja i porta imaju osobe sa 60% i vie tjelesnog oteenja uz odgovarajue rjeenje o invaliditetu Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje, pod uvjetom da prijeu razredbeni prag.
a
r
4.2.4. Stipendija
u

Prema Pravilniku o dodjeljivanju dravnih stipendija redovitim studentima dodiplomskih studija i naknada
o
dijela trokova kolarine studentima poslijediplomskih studija (NN br. 151/02), Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i
r
lanova njihovih obitelji (NN br. 174/04, 92/05), Zakonu o zatiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 86/92- proieni
b
tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01, 103/03), Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN br. 44/01, 90/05),

Ministar znanosti, obrazovanja i porta donosi natjeaj za dodjeljivanje dravnih stipendija redovitim studentima
sveuilinih i strunih studija i naknada dijela trokove kolarine studentima poslijediplomskih studija za akademsku
godinu 2005./2006.
Natjeaj je rasporeen u kategorije koje se oznaavaju slovima abecede. Za dodjelu stipendija natjecati se
M
O
mogu svi redoviti studenti sveuilinih i strunih studija s invaliditetom pod kategorijom "I" uz uvjete da su podnijeli
T
potpunu i pravodobnu prijavu na obrascu "I" kojega popunjavaju student i visoko uilite te priloili rjeenje invalidske
E
komisije podrunog ureda Fonda za mirovinsko-invalidsko osiguranje Republike Hrvatske.
T
4.3. Sustav zapoljavanja, rada i profesionalne rehabilitacije
I
D
I
Teko je pronai rjeenje za zapoljavanje osoba s invaliditetom, pronai naine kako izjednaiti anse na
L
tritu rada kada i oni koji dogmatski imaju jednake anse nemaju ansu uope.
A
Danas se na tritu rada trae nove vjetine i nova znanja, trai se mobilna radna snaga, dok priprema osoba
V
za samostalan ivot i rad u samom poetku nudi osposobljavanje osoba za zastarjele vjetine.
N
I
Ovaj sustav moe se podijeliti na sljedee podsustave:

zapoljavanje pod opim uvjetima,
S

zapoljavanje pod posebnim uvjetima,
H

olakice i poticaje poslodavaca pri zapoljavanju osoba s invaliditetom i
I

profesionalna rehabilitacija.
D
A
4.3.1 Zapoljavanje pod opim uvjetima
L
Pod opim uvjetima zapoljavanja smatra se zapoljavanje osoba s invaliditetom po opim propisima koji
M
ureuju podruje rada i zapoljavanja.
A
Zakon o radu (NN br. 137/04) propisuje zabranu izravne ili neizravne diskriminacije osobe koja trai
zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje koe, spola, tjelesnih ili duevnih potekoa... M
I
V
Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi nain predvien posebnim propisima.
A
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN br.143/02, 33/05) tijela
R
dravne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javne slube,
P
fondovi, te pravne osobe u vlasnitvu ili u preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasnitvu ili
o
preteitom vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave duni su na primjerenom radnom
mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno:
a
r

do 31. prosinca 2005. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih,
u

o

r

b

do 31. prosinca 2017. i nadalje najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih.

Poslodavci su duni dati prednost pri zapoljavanju osobi s invaliditetom ukoliko ista zadovoljava sve traene
uvjete propisane oglasom ili natjeajem.
Nadalje, poslodavci su duni plaati poseban doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom.
Visina posebnog doprinosa obraunava se po stopi od 0,1%, a ako ne zaposli osobu s invaliditetom, visina doprinosa
M
O
obraunava se po stopi od 0,2%. Osim toga, osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni
T
godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Nadalje Zakon o radu (NN br. 137/04) propisuje dunost
E
poslodavca da radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka
T
invalidnosti ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban. U vezi sa ponudom
I
sklapanja ugovora poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog, izmijeniti
D
raspored radnoga vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku s invaliditetom osigura
I
odgovarajue poslove. Poslodavac moe otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili
L
neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea, odnosno Zavoda za
A
zapoljavanje. Suglasnost e dobiti samo ako je poduzeo sve to je u njegovoj moi da radniku osigura odgovarajue
V
poslove. Zakonom o radu (NN br. 137/04) odreeno je najmanje trajanje otkaznog roka. Za osobu s invaliditetom taj se
N
I
rok dodatno uveava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila sama osoba.
S
4.3.2. Zapoljavanje pod posebnim uvjetima
H
Zapoljavanje pod posebnim uvjetima odnosi se na zapoljavanje u zatitnim radionicama,
I
samozapoljavanje i rad u radnom centru.
D
A
4.3.2.1. Zapoljavanje u zatitnim radionicama
L
Rad u zatitnoj radionici osigurava se osobi s invaliditetom koja se ne moe zaposliti i odrati zaposlenje pod
M
opim uvjetima kod poslodavca.
A
Zatitna radionica je ustanova ili trgovako drutvo koja zapoljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u
odnosu na ukupni broj zaposlenih. M
I
4.3.2.2. Samozapoljavanje
V
A
Pod samozapoljavanjem osoba s invaliditetom podrazumijeva se:

R

osnivanje obrta ili zadruge,
P

osnivanje djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) te
o

osnivanje djelatnosti poljoprivrede i umarstva iji je osniva osoba s invaliditetom ili vie osoba s
invaliditetom.
a
4.3.2.3. Rad u radnom centru

r
Osobi s invaliditetom koja se ne moe zaposliti i odrati zaposlenje u posebnim uvjetima kod poslodavca ili u
u

zatitnoj radionici moe se osigurati rad u radnom centru. Osoba koja se zapoljava u radnom centru postie radni
o
uinak manji od 50% primjeren njezinoj dobi, strunoj spremi i uvjetima rada.
r
Zahtjev za upuivanje na rad u radni centar moe podnijeti osoba s invaliditetom, njezin zakonski zastupnik ili
b
skrbnik ili druga fizika ili pravna osoba. Zahtjev se podnosi centru za socijalnu skrb nadlenom prema prebivalitu
osobe s invaliditetom.
4.3.3. Olakice i poticaji pri zapoljavanju osoba s invaliditetom
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 143/02, 33/05)
poslodavci koji zapoljava osobe s invaliditetom pod opim uvjetima i pod posebnim uvjetima imaju pravo sljedee
olakice:
M

pravo na porezne olakice predviene posebnim propisima,
O

pravo na novani poticaj,
T

pravo na poticaje predviene posebnim ugovorom o zapoljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s:
E
Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskim zavodom za
T
zapoljavanje, nadlenom slubom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili s
I
drugim poslodavcem.
D
Prema Zakonu o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN br. 32/02, 86/02,
I
114/03, 151/03) Vlada Republike Hrvatske donosi Godinji plan za poticanje zapoljavanja temeljem kojega Zavod za
L
zapoljavanje i druge nadlene pravne osobe provode mjere za poticanje zapoljavanja. Na temelju tih mjera Zavod za
A
V
zapoljavanje donosi programe. Ti programi odnose se na:
N

programe za otvaranje novih radnih mjesta,
I

programe prilagodbe radnih mjesta za pojedine skupine nezaposlenih,

programe zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih (starije osobe, invalidne osobe, dugotrajno
S
nezaposlene osobe, hrvatske branitelje i dr.) i dr.
H
Temeljem Nacionalnoga akcijskog plana zapoljavanja za razdoblje od 2005. do 2008. godine, usvojenog
I
Zakljukom Vlade Republike Hrvatske od 2. prosinca 2004. godine, meuresorna radna skupina izradila je plan
D
poticanja zapoljavanja za 2006. godinu2 . Provedbene mjere iz Godinjeg plana poticanja zapoljavanja u 2006. godini
A
L
stavljaju naglasak promoviranju integracije i borbe protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na
M
tritu rada kroz mjere sufinanciranja zapoljavanja osoba s invalidnou, osoba s oteanim imbenikom zapoljivosti,
nezaposlenih hrvatskih branitelja i sl. U sklopu mjere sufinanciranja zapoljavanja osoba s invaliditetom za nezaposlene
A
M
osobe s invaliditetom provoditi e se sljedee aktivnosti na temelju posebnog ugovora sa Zavodom za zapoljavanje:
I

sufinanciranje trokova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada za zapoljavanje osobe s invaliditetom na
V
neodreeno vrijeme do najvie deset najniih mjesenih osnovica za obraun doprinosa za obvezna
A
osiguranja,
R

sufinanciranje kamata u punom iznosu, najvie do kamatne stope do 7% godinje na namjenski kredit za
P
kupnju strojeva, opreme, alata ili pribora pod uvjetom da s istim radi osoba s invaliditetom,
o

nadoknadu postotka plae zbog smanjenog radnog uinka osobe s invaliditetom, a najvie do 50% bruto
plae osobe s invaliditetom,
a
r

sufinanciranje dijela troka osobnog asistenta ili radnog terapeuta osobe s invaliditetom, a najvie do 50%
u
bruto plae osobe s invaliditetom kojoj je pomo potrebna i

tromjeseni povrat doprinosa obraunatih i uplaenih na plae zaposlenih osoba s invaliditetom.
o
Zakon o porezu na dohodak (NN br. 177/04) omoguava poreznom obvezniku pravo na umanjenje dohotka
r
za isplaene plae i doprinose na plau osobi s invaliditetom. To pravo moe koristiti tri godine raunajui od dana
b
zaposlenja.
2
www.hzz.hr SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0014.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 90/05)
poslodavac ima pogodnost kraeg razdoblja snositi trokove naknade plae za bolovanje invalidu radu. Poslodavac
snosi trokove za prvih sedam dana bolovanja.
Odluka o nainu ostvarivanja poticaja pri zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 141/05) propisuje uvjete
M
i nain ostvarivanja prava na poticaje pri zapoljavanju koji pripadaju poslodavcu koji zapoljava osobe s invaliditetom i
O
osobi s invaliditetom po osnovi samozapoljavanja. Za poslodavaca i osobu koja se samozapoljava predviena su
T
prava na:
E
- novane poticaje za poslodavcu koji zapoljava osobu s invaliditetom u visini uplaenog doprinosa za osnovno
T
zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapoljavanje, te za osobu koja se samozapoljavanja odreuje se novani
I
poticaj u visini uplaenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i
D
- poticaje predviene posebnim ugovorom o zapoljavanju osobe s invaliditetom sklopljenim s Fondom za
I
profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom:
L

jednokratna materijalna davanja,
A
V
- obrazovanje zaposlenih osoba s invaliditetom,
N
- obrazovanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u cilju zapoljavanja,
I

sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada,

kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora
S
potrebnog za zapoljavanje osobe s invaliditetom,
H

naknada razlike zbog smanjenog radnog uinka i
I

sufinanciranje trokova osobnog asistenta (pomagaa u radu) i radnog terapeuta osobe s
D
A
invaliditetom u tijeku rada.
L
4.3.4. Profesionalna rehabilitacija
M
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN br.143/02, 33/05) propisuje
A
M
pravo na profesionalnu rehabilitaciju osobi s invaliditetom ako je to potrebno zbog vrste i teine invaliditeta ili uspjenosti
I
rehabilitacijskog procesa. Ono se ostvaruje u posebnim kolama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po
V
prilagoenim ili posebnim programima.

A
Profesionalna rehabilitacija obuhvaa sljedee mjere i aktivnosti:

R

utvrivanje preostalih radnih i opih sposobnosti,
P

profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogunosti,
o

analizu trita rada, mogunost zapoljavanja i ukljuenja u rad,

procjenu mogunosti izvoenja, razvoja i usavravanja programa profesionalnog osposobljavanja,
a
r

radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za odravanje i usavravanje radnih i
u
radno-socijalnih vjetina i sposobnosti u razdoblju do zapoljavanja,

informiranje i savjetovanje o pomonoj tehnologiji u uenju i radu,
o

pojedinane i skupne programe za unaprjeenje radno-socijalne ukljuenosti u zajednicu,
r

savjetodavne prijedloge o primjeni razliitih tehnologija i tehnika u uenju i radu uz procjenu mogunosti
b
primjene,

pretprofesionalno uenje, planiranje i primjena odabrane tehnologije,

razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u koritenju odabrane tehnologije,

tehniku pomo, podrku, praenje i procjenu rezultata,

informiranje i podrku u izvorima financiranja.
M
Postupak ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju pokree se na zahtjev osobe s invaliditetom,
O
njezinih roditelja, zakonskog zastupnika, skrbnika, izabranog lijenika primarne zdravstvene zatite, socijalnog radnika
T
ili defektologa. Zahtjevu se prilae dokaz o utvrenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnost, a podnosi se
E
Hrvatskom zavodu za zapoljavanje u kojoj je osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena.
T
I
4.4. Sustav mirovinskog osiguranja
D
I
Mirovinsko osiguranje, kao jedna od grana socijalnog osiguranja, obuhvaa zatitu osiguranika u sluaju
L
starosti, invalidnosti, tjelesnog oteenja i smrti hranitelja u obitelji. Mirovinski sustav temeljen na meugeneracijskoj
A
solidarnosti doao je u krizu i 1998. dolo je do promjene zakona, a time i sustava. Ukinuta su neka prava, a postroena
V
druga. Invalidnost i tjelesno oteenje sastavni su dio sustava mirovinskog osiguranja i ureeni su Zakonom o
N
mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05).
I
Radi boljeg razumijevanja sustava mirovinskog osiguranja potrebno je utvrditi razliku izmeu tjelesnog
S
oteenja i invalidnosti, kao i definirati izraz invalid rada.
H
Tjelesno oteenje je gubitak, bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela
I
to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva vee napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to
D
uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. Osim toga tjelesno oteenje moe, ali ne mora utjecati na neiju radnu
A
sposobnost. Invalidnost se, s druge strane, utvruje u odnosu na neije tjelesne i psihike sposobnosti, obrazovanje i
L
rad. Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na
M
profesionalnu rehabilitaciju.
4.4.1. Prava u sustavu mirovinskog osiguranja A

M
I
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04,
V
177/04), mogu se ostvariti sljedea prava:

A

invalidska mirovina,
R

naknada zbog tjelesnog oteenja,
P

profesionalna rehabilitacija i
o

mirovinski sta s poveanim trajanjem
a
r
4.4.1.1. Invalidska mirovina

u
Iz Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04)

proizlazi da su invalidnost i sta pretpostavke za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu.

o
Prva pretpostavka ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu jest invalidnost. Ona je Zakonom o mirovinskom
r
osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04) definirana kao profesionalna
b
nesposobnost za rad i kao opa nesposobnost za rad.

Profesionalna nesposobnost za rad postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju
koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od polovice prema tjelesno i psihiki
zdravom osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti.
Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad utvruje se preostala radna sposobnost kako bi je
M
O
se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost, osposobilo za rad s punim radnim
T
vremenom na drugom poslu.
E
Opa nesposobnost za rad postoji kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, a koje se ne
T
mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad.
I
Druga pretpostavka ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu jest sta. Ta je pretpostavka ispunjena kada
D
mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada
I
i to prije navrenih 65 godina ivota.
L
Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navrio 20 godina ivota do dana
A
nastanka invalidnosti.
V
Osiguraniku, koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu
N
I
strunu spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota, a osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu
- od navrene 26. godine ivota.
S
Razdoblje radnog vijeka skrauje se za razdoblje koje je osiguranik proveo na odsluenju vojnog roka i bio prijavljen kao
H
nezaposlena osoba na Zavodu za zapoljavanje.
I
Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku
D
mirovinu stjee bez obzira na duinu mirovinskog staa i odreuje se najmanje na temelju 40 godina mirovinskog staa.
A
L
Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik:
M

kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a ima viu strunu spremu, ako je do dana nastanka
A
invalidnosti navrio sta osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku strunu spremu ako
je do dana nastanka invalidnosti navrio jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme M
I
V
osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja,

A

kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja i
R
ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
P
o
Visina invalidske mirovine ovisi o sljedeim faktorima:

vrijednosnim bodovima (VB) - odnos osiguranikove plae i prosjene plae svih zaposlenih u
a
Republici Hrvatskoj,
r

mirovinskom stau osiguranika (MS) - odnosi se na navreni i pridodani sta. Pridodani sta je razdoblje koje
u

se pridodaje prigodom odreivanja visine invalidske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina ivota i
o

aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) - utvruje se za svako polugodite tako da se aktualna vrijednost
r
mirovine uskladi sa stopom rasta prosjene plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom
b
polugoditu u odnosu na polugodite koje mu prethodi.

Izraun invalidske mirovine je po sljedeem obrascu:
MIROVINA = VB x MF x AVM
M
O
U sluaju ope nesposobnosti za rad invalidska mirovina odreuje se s mirovinskim faktorom 1.0, a u sluaju
T
profesionalne nesposobnosti za rad, invalidska se mirovina odreuje uz primjenu mirovinskog faktora 0.8, odnosno
E
iznosi 80% mirovine za opu nesposobnost za rad.
T
I
4.4.1.2. Naknada zbog tjelesnog oteenja
D
Tjelesno oteenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatnija
I
onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva vee napore u
L
obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne invalidnost.
A
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik kod kojega tjelesno oteenje od najmanje 30%
V
nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
N
I
Ozljedom na radu, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02,
117/03, 30/04, 177/04), smatra se svaka:
S
H

ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te
I
ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim
D
promjenama fiziolokog stanja organizma ako je takva ozljeda uzrono vezana uz obavljanje poslova na
A
kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeena osoba ima svojstvo osiguranika,
L

bolest osiguranika koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekoga nesretnog sluaja ili vie sile za
M
vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje
A
oboljela osoba ima svojstvo osiguranika,

ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi M
I
V
stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

A

ozljeda koju osiguranik pretrpi u vezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu i prava na profesionalnu
R
rehabilitaciju,
P

ozljeda, odnosno bolest, koju pretrpi osigurana osoba iz lanka 18. do 20. istog Zakona,
o

ozljeda koju osoba pretrpi u vezi s prethodnim utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema
zakonu obvezno pri zasnivanju radnog odnosa.
a
r
Profesionalne bolesti su odreene bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada
u

na odreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema Zakonu o mirovinskom
o
osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04). Zakon o listi profesionalnih bolesti
r
(NN br. 162/98) odreuje listu profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se
b
smatraju profesionalnim bolestima.

Vrsta tjelesnih oteenja i postoci tih oteenja koja su nastala kao posljedica ozljede i na temelju kojih se
stjee pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja, utvreni su Zakonom o Listi tjelesnih oteenja (NN br. 162/98).
Visina naknada zbog tjelesnog oteenja ovisi o stupnju tjelesnog oteenja, tj. za isti stupanj tjelesnog oteenja
pripada i ista svota naknade i ona se iskazuje u odgovarajuem postotku od osnovice. Naknade (kao postotak od
M
O
osnovice) po tjelesnim oteenjima dane su pregledno u tabeli 4.2.
T
E
Tabela 4.2. Naknade (kao postotak od osnovice) po tjelesnim oteenjima
T
TJELESNO NAKNADA
STUPANJ
I
OTEENJE (% osnovice)
D
1 2 3
I
100% 1 40%
L
A
90% 2 36%
V
80% 3 32%
N
70% 4 28%
I
60% 5 24%
S
50% 6 20%
H
40% 7 16%
I
30% 8 12%
D
Izvor: Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04)
A
L
Osnovicu za odreivanje naknada utvruje Zavod za mirovinsko osiguranje opim aktom. Prema Odluci o
M
osnovici za odreivanje naknade zbog tjelesnog oteenja i o usklaivanju novanih naknada zbog tjelesnog oteenja
A
od 1. sijenja 2006. osnovica iznosi 978,98 kn.
M
I
4.4.1.3. Profesionalna rehabilitacija

V
A
Profesionalna rehabilitacija ukljuuje postupke3:

R

prekvalifikacije - osposobljavanja za bitno drugaije poslove od onih koje je osiguranik obavljao,
P

dokvalifikacije - dopunsko osposobljavanje za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti i
o

prilagoavanja za rad - postupno adaptiranje i postizanje normalnog radnog uinka, uz normalan napor.
a
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01,
r
109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04) ima:

u

osiguranik (prema lanak 10. stavak 1., lanak 11. i 13. i osigurana osoba iz lanka 18. do 20. Zakona o
o
mirovinskom osiguranju) kod koje je nastala invalidnost (profesionalna nesposobnost za rad) i kod koje postoji
r
preostala radna sposobnost,

b
3
http://www.hzmo.hr SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0019.

osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navrene 50. godine ivota, ako se s obzirom na
preostalu radnu sposobnost moe osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom,

osiguranik kod kojega je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti,
ako ispunjava uvjete mirovinskog staa za stjecanje prava na invalidsku mirovinu i
M
O

osiguranik kod kojega je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili
T
profesionalne bolesti, bez obzira na duinu mirovinskog staa.
E
T
Za vrijeme profesionalne rehabilitacije isplauje se naknada plae.
I
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti, ima pravo na
D
naknadu plae. najdue 12 mjeseci i to od dana zavretka profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30
I
dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja.
L
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
A
ima pravo na naknadu plae od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme
V
profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom
N
I
mjestu. Naknada invalidu rada pripada najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom
da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja.
S
H
4.4.1.4. Mirovinski sta s poveanim trajanjem
I
Prema Zakonu o stau osiguranja s poveanim trajanjem (NN br. 71/99) sta osiguranja s poveanim
D
trajanjem rauna se osiguranicima - invalidnim osobama: slijepim osobama, osobama oboljelim od distrofije i srodnih
A
miinih i neuromiinih bolesti, oboljelima od paraplegije, cerebralne i djeje paralize, multipleks skleroze,
L
reumatoidnog artritisa, gluhim osobama i osobama kod kojih postoje funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne mogu
M
samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica.
A
Ovim osiguranicima svakih 12 mjeseci staa osiguranja rauna se kao 15 mjeseci.
Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih trokova kada se uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja M
I
V
nalaza i miljenja od strane ovlatenog vjetaka, te kada se uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije. Isto
A
pravo pripada i pratitelju osiguranika.

R
P
4.4.2. Postupak za ostvarivanje prava

o
Kako invalidnost moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
a
postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja moe se pokrenuti u korist zaposlene osobe i u korist
r
nezaposlene osobe prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03,
u

30/04, 177/04).
o
Postupak se pokree na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite ako se radi o
r
zaposlenoj osobi ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena.

b
Invalidnost utvruje nadlena ustrojstvena jedinica Zavoda za mirovinsko osiguranje na osnovi nalaza i
miljenja ovlatenih vjetaka.
4.5. Sustav zdravstvenog osiguranja
Ovaj sustav prvi dolazi u kontakt s osobom i obavjetava nju ili njezinu obitelj o postojanju invaliditeta.
Smatram da je taj trenutak nedovoljno razraen unutar propisa. Ovdje se radi o nedostatku informacija o tome kome se
M
O
obratiti dalje, o vanosti rane rehabilitacije i sl., a koje su osobi ili njezinoj obitelji od krucijalne vanosti i koje treba im
T
prije dobiti. Daljnje podruje vezano je uz edukaciju osobe i njezine obitelji o invaliditetu s medicinsko-zdravstvenog
E
aspekta, kao i individualna podrka koja ne bi trebala biti stvar dobre volje medicinskog osoblja.
T
I
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 90/05) i
D
Zakonu o zdravstvenoj zatiti (NN br. 121/03) razlikujemo sljedea prava:
I

zdravstvena zatita,
L

oslobaanje od plaanja participacije,
A

oslobaanje od plaanja administrativne pristojbe,
V

zdravstvena njega u kui,
N
I

fizikalna terapija u kui,

bolniku medicinsku rehabilitaciju i
S

ortopedska pomagala.
H
I
D
4.5.1. Zdravstvena zatita
A
L
Osigurane osobe imaju prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03,
M
30/04, 177/04, 90/05) i Zakonu o zdravstvenoj zatiti (NN br. 121/03) prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja koje
A
obuhvaa pravo na zdravstvenu zatitu i prava na novane naknade. Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zatitu iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja obuhvaa: M
I
V

primarnu zdravstvenu zatitu,
A

specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu,
R

bolniku zdravstvenu zatitu,
P

pravo na koritenje lijekova koji se nalaze na listi lijekova Zavoda za zdravstveno osiguranje,
o

pravo na stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-protetske nadomjeske,

pravo na koritenje ortopedskih i drugih pomagala i
a

pravo na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu.
r
u

Zdravstveno osiguranje je trojako: osnovno, dopunsko i privatno. Osnovno je obvezno i njime se osiguranim
o
osobama i lanovima njihovih obitelji osiguravaju prava na naelima uzajamnosti i solidarnosti, a provodi ga Hrvatski
r
zavod za zdravstveno osiguranje.

b

4.5.2. Oslobaanje od plaanja participacije
Prema Odluci o nainu ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja dijela trokova zdravstvene zatite iz
osnovnog zdravstvenog osiguranja te sadraju i obliku potvrde (NN br. 44/02) kojom se to pravo dokazuje i Zakonu o
M
O
zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 90/05) navedene su osobe koje su u
T
potpunosti osloboene od plaanja participacije. To su:
E

osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pomo druge osobe u obavljanju veine ili
T
svih ivotnih funkcija prema posebnim propisima,
I

osigurane osobe koje imaju najmanje 80% tjelesnog oteenja prema propisima o mirovinskom osiguranju,
D
odnosno prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji ili prema
I
drugom posebnom zakonu i
L

tjelesno hendikepirane osigurane osobe.
A
Zahtjev za oslobaanje od plaanja participacije podnosi se u podrunom uredu Zavoda za zdravstveno
V
osiguranje ili ispostavi podrunog ureda Zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu prebivalita osigurane osobe.
N
I
Potvrde o oslobaanju plaanja participacije izdaje se trajno osobama s invaliditetom, osobama s tjelesnim oteenjem i
tjelesno hendikepiranim osobama.
S
H
4.5.3. Oslobaanje od plaanja administrativne pristojbe
I
D
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 90/05)
A
plaanja administrativne pristojbe osloboeni su invalidi s oteenjem organizma od najmanje 80% prema posebnim
L
propisima.
M
Potvrdu o oslobaanju od plaanja administrativne pristojbe izdaje Zavod za zdravstveno osiguranje na
A
osnovi pisanog zahtjeva osigurane osobe i rjeenja nadlenog tijela o utvrenom oteenju organizma.
M
I
4.5.4. Zdravstvena njega u kui

V
A
R
Radi poboljanja i spreavanja pogoranja zdravstvenog stanja osiguraniku se moe odobriti zdravstvena
P
njega i rehabilitacija u kui, to je regulirano Pravilnikom o uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz osnovnoga
o
zdravstvenog osiguranja za provoenje zdravstvene njege u kui (NN br. 76/02).

Zdravstvena njega u kui odobrava se pod pretpostavkama:
a

nepokretnosti i slabije pokretnosti (tua pomo ili upotreba klupice),
r

kronine bolesti u fazi pogoranja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani doktor istodobno provodi
u

lijeenje u kui,
o

prolaznih ili trajnih stanja u kojima nije mogue samozbrinjavanje,
r

sloenijih operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu rane, te skrb za anus praeter i ostale stome i
b

sluaja terminalnog bolesnika.

Prijedlog za provoenje zdravstvene njege u kui daje izabrani doktor ope (obiteljske) medicine nakon
izvrenog pregleda. Odobrenje za zdravstvenu njegu u kui izdaje lijeniko povjerenstvo podrunog ureda Zavoda za
zdravstveno osiguranje.
M
4.5.5. Fizikalna terapija u kui
O
T
Pravilnikom o uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolniko lijeenje
E
medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kui (NN br. 26/96, 79/97, 31/99, 51/99 i 73/99) utvreno je da
T
osigurana osoba ima pravo na provoenje fizikalne terapije u kui kad je potpuno nepokretna, odnosno teko pokretna i
I
to zbog:
D

neurolokih bolesti,
I

reumatskih bolesti,
L

politraume i traume,
A

kompliciranih kirurkih i ortopedskih zahvata i
V

ostalih stanja koje za svaki sluaj posebno utvruje lijeniko povjerenstvo podrunog ureda Zavoda za
N
I
Prijedlog za provoenje fizikalne terapije u kui daje izabrani doktor ope (obiteljske) medicine na osnovi
S
miljenja i nalaza doktora odgovarajue specijalnosti.
H
Vrstu postupaka fizikalne terapije u kui odreuje doktor specijalist koji je dao i preporuku.
I
Odobrenje za fizikalnu terapiju u kui daje lijeniko povjerenstvo podrunog ureda Zavoda za zdravstveno
D
osiguranje u trajanju najdue od 15 dana, a moe se produiti za jo 15 dana na prijedlog doktora specijalista nakon to
A
je obavio pregled osigurane osobe. Fizikalnu terapiju u kui provodi fizioterapeutski tehniar koji ima ugovor sa
L
Zavodom za zdravstveno osiguranje.
M
A
4.5.6. Bolniko medicinska rehabilitacija
Sukladno Pravilniku o uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolniko M
I
V
lijeenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kui (NN br. 26/96, 79/97, 31/99, 51/99 i 73/99) propisano
A
je da se pravo na bolniku medicinsku rehabilitaciju ostvaruje u najblioj ugovornoj specijalnoj bolnici za medicinsku
R
rehabilitaciju koja moe pruiti traenu zdravstvenu zatitu i to kao nastavak bolnikog lijeenja (poetna bolnika
P
medicinska rehabilitacija) ili na osnovi uputnice izabranog doktora ope (obiteljske) medicine (odravajua bolnika
o
medicinska rehabilitacija).
Prijedlog za poetnu bolniku medicinsku rehabilitaciju daje odjelni doktor (specijalist) bolnice za lijeenje
a
akutnih bolesti u kojoj se osigurana osoba lijei.

r
Moe se odobriti u trajanju, u pravilu 3 tjedna, a provodi se svakodnevno, tijekom cijelog tjedna prema
u

utvrenom programu.
o
Prijedlog za odravajuu bolniku medicinsku rehabilitaciju daje izabrani doktor ope (obiteljske) medicine na
r
osnovi miljenja i nalaza doktora specijalista.

b
Odravajua bolnika medicinska rehabilitacija provodi se u trajanju do 3 tjedna i to samo jednom u istoj
kalendarskoj godini zbog iste bolesti.
4.5.7. Ortopedska pomagala
Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima (NN br. 93/03 - proieni tekst, 158/03 i 74/04) i Pravilnikom
o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN br. 25/05, 88/05, 125/05, 155/05, 24/06 i
M
O
36/06) propisuju se prava osiguranih osoba na pomagala.
T
Vrste pomagala, prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima (NN br. 93/03 - proieni tekst,
E
158/03 i 74/04), su:
T

ortopedska pomagala,
I

ona i tiflotehnika pomagala,
D

sluna pomagala,
I

pomagala za omoguavanje glasnog govora,
L

dodirna pomagala,
A

druga pomagala i
V

stomatoloka pomagala.
N
I
Osiguranoj osobi osigurava se novo ili uporabljeno pomagalo iz Popisa ortopedskih i drugih pomagala koji je
S
sastavni dio Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima.
H
I
4.5.7.1.Ortopedska pomagala
D
Od ortopedskih pomagala razlikujemo:
A

proteze za ruke i noge,
L
Pravo na cjelokupnu protezu za ruku ili nogu ima osoba kojoj nedostaje dio ili cijela ruka ili noga. Uz protezu
M
osigurana osoba ima pravo na navlake za batrljak i pravo na estetsku rukavicu.
A
Osiguranoj osobi daje se proteza na uporabu uz obvezu vraanja Zavodu za zdravstveno osiguranje.

ortoze i elektronski ureaji, M
I
V

invalidska kolica,
A
Osigurana osoba ima pravo na kompletna invalidska kolica na runi, odnosno elektromotorni pogon.
R

ortopedske postole,
P

ortopedski uloci i
o

rukavice, rukavi, nogavice.
a
4.5.7.2. Ona i tiflotehnika pomagala

r
Ona i tiflotehnika pomagala su navedena u nastavku:

u

ona pomagala:
o
- naoale,
r
- kontaktne lee i
b
- one proteze.

tiflotehnika pomagala:
Osigurana osoba kojoj je otrina vida na oba oka 0,05 i manja (slijepa osoba) ima pravo na tiflotehnika pomagala:
- sat za slijepe,
- bijeli tap za slijepe,
M
O
- Brajev pisai ureaj i
T
- kasetofon - etverokanalni za slijepe osobe.
E
T
Osiguranoj osobi moe se umjesto Brajevog pisaeg ureaja odobriti obini pisai stroj s tipkama
I
prilagoenim za slijepu osobu, odnosno elektroniko pomagalo za pisanje namijenjeno slijepim osobama.
D
Za sat, Brajev pisai ureaj i kasetofon postoji obveza vraanja Zavodu za zdravstveno osiguranje.
I
L
4.5.7.3. Sluna pomagala
A
Pravo na kompletno sluno pomagalo (amplifikator) ostvaruje osigurana osoba koja ima obostrani trajni
V
gubitak sluha preko 40 decibela, u govornim frekvencijama od 500, 1.000 i 2.000 Hz, a pomou slunog pomagala moe
N
I
se postii zadovoljavajui uinak govorne i slune komunikacije. Kompletno sluno pomagalo obuhvaa: sluno
pomagalo, osobni umetak za zvukovod, plastinu cjevicu za spoj osobnog umetka i slunog pomagala, akumulatorske
S
baterijice odnosno obine baterijice za sluno pomagalo, punja akumulatora baterijica, pribor za odravanje slunog
H
pomagala te elektrini vod kod depnog slunog pomagala.
I
Sluno pomagalo i punja baterija daju se osiguranoj osobi na uporabu uz obvezu vraanja Zavodu za
D
A
Osigurana osoba s potpunim gubitkom sluha (gluha osoba) ima pravo na sljedea surdotehnika pomagala:
L
- svjetlosni ili vibracijski signal za budilicu i
M
- alarm plaa djeteta.
4.5.7.4. Pomagala za omoguavanje glasovnog govora A

M
I
V
Osigurana osoba zbog laringektomije ima pravo na:

A
- kompletni ureaj za omoguavanje glasnog govora i

R
- plastinu govornu protezu.

P
4.5.7.5. Dodirna pomagala

o
Osigurana osoba koja je u isto vrijeme i gluha i slijepa ima pravo na:
a
1. crveno-bijeli, ultrazvuni, dodirni tap i

r
2. taktilno-vibracionu budilicu.
u

o
4.5.7.6. Uvjeti i postupci za ostvarivanje prava na pomagala

r
U sustavu zdravstvenog osiguranja moe se ostvariti pravo na cjelokupno pomagalo ili pravo na popravak
b
pomagala, rezervne dijelove i potroni materijal.

4.5.7.6.1. Uvjeti za ostvarivanje prava na pomagalo
Pomagalo propisuje doktor medicine odreene specijalnosti (ortoped, fizijatar, urolog, internist, okulist, ORL i
dr.) odnosno doktor ope medicine i o tome sastavlja potvrdu. Tu potvrdu mora ovjeriti ovlateni zaposlenik Zavoda za
zdravstveno osiguranje u roku 8 dana od dana izdavanja potvrde.
M
O
T
E
4.5.7.6.2. Uvjeti za ostvarivanje prava na popravak pomagala, rezervne dijelove i potroni materijal
T
Ugovorni isporuitelj za popravak pomagala sastavlja predraun o popravku pomagala, rezervnim dijelovima i
I
potronom materijalu. Kako bi se pravo na popravak pomagala, rezervne dijelove i potroni materijal ostvarilo,
D
predraun mora ovjeriti ovlateni zaposlenik Zavoda za zdrastveno osiguranje.
I
Potvrde o pravu na pomagalo i pravu na popravak pomagala, rezervne dijelove i potroni materijal vrijede 30
L
dana od dana ovjere. U tom roku mora se izvriti narudba pri ugovornom isporuitelju, odnosno isporuitelju s kojim
A
Zavod za zdravstveno osiguranje ima poslovni odnos.
V
N
I
4.5.7.6.3. Naknada tete
S
Zavod za zdravstveno osiguranje e potraivati nadoknadu tete od osigurane osobu koja je:
H

iz neopravdanih razloga onemoguila izradu naruenog pomagala po mjeri,
I

nije preuzela narueno pomagalo,
D

namjerno unitila preuzeto pomagalo,
A

koja nije vratila pomagalo dobiveno na uporabu kada je ta obveza propisana.
L
M
Prema novom Pravilniku o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN br.
A
25/05, 88/05, 125/05, 155/05, 24/06 i 36/06) osigurana osoba obvezna je vratiti pomagalo za koje je propisana obveza
vraanja, kao i svako drugo pomagalo kada je iz bilo kojeg razloga prestala potreba za njegovim koritenjem. M
I
V
Osigurana osoba ili osoba koja o njoj skrbi, odnosno osoba koja je na potvrdi o pomagalu svojim potpisom
A
potvrdila preuzimanje pomagala, obvezna je vratiti pomagalo u roku od 30 dana od dana prestanka potrebe za
R
pomagalom. Osoba koja ostvari pravo na novo istovrsno pomagalo obvezna je ranije odobreno pomagalo, koje
P
podlijee obvezi vraanja, vratiti u roku od 15 dana od dana preuzimanja novog istovrsnog pomagala.
o
Osigurana osoba koja ne vrati Zavodu za zdravstveno osiguranje pomagalo za koje je utvrena obveza
vraanja, obvezna je Zavodu za zdravstveno osiguranje naknaditi tetu u visini 20% vrijednosti novog istovrsnog
a
pomagala. Osiguranoj osobi kojoj je odobreno pomagalo s obvezom vraanja, izdaje se kartica o povratu pomagala
r
koja osiguranoj osobi slui kao evidencija o pomagalima.

u

o
r
b

4.6. Sustav stanovanja i prostorne mobilnosti
U dananje vrijeme kada je tehnoloki napredak na izrazito visokom nivou nezamislivo je opravdavati visoki
rubnik, katnicu bez lifta ili trgovinu bez rampe. U posljednje vrijeme vidljivi su pomaci u prilagoavanju prostora osobama
M
O
s oteanom pokretljivou.
T
E
Unutar sustava stanovanja i prostorne mobilnosti razlikujemo sljedea prava:
T

pristupanost,
I

dobivanje znaka pristupanosti,
D

povlastica za etiri putovanja,
I

oslobaanje od plaanja godinje naknade za ceste do 31. prosinca 2006. i
L

oslobaanje od plaanja putarine do 31. prosinca 2006.
A
V
N
4.6.1. Pristupanost
I
S
Zakonom o gradnji (NN br. 175/03, 100/04) propisano je da graevine javne i poslovne namjene moraju biti
H
projektirane i izgraene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
I
Istim Zakonom propisano je da u sluaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinane graevine upisane u
D
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno graevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti
A
osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad moe se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za graevinu uz
L
pribavljenu suglasnost Ministarstva kulture, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te drugih tijela dravne uprave i
M
pravnih osoba s javnim ovlastima odreenih posebnim zakonima.
A
Pravilnikom o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br.
151/05) propisani su uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i M
I
V
smanjene pokretljivosti odnosno pristupanosti i unapreivanja pristupanosti graevinama javne, poslovne, stambene
A
i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i nain jednostavne prilagodbe pristupanosti graevina stambene i stambeno-
R
poslovne namjene.
P
U spomenutom Pravilniku, detaljno su opisani koji elementi pristupanosti moraju biti ispunjeni za rampu,
o
stubite, dizalo, vertikalno podiznu platformu, koso podiznu sklopivu platformu, ulazni prostor, komunikacije, WC,
kupaonicu, kuhinju, sobu, uionicu, radni prostor, stan/apartman, kavanu, restoran, kabinu za presvlaenje, tu kabinu,
a
ulaz u vodu na plai i na bazenu, mjesto u gledalitu, telefon, tekstofon, faks, bankomat, elektrine instalacije, kvake na
r
vratima i prozorima, pult, oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u graevini, stajalite i peron, parkiralino mjesto,
u

javnu pjeaku povrinu, semafor, pjeaki prijelaz, pjeaki otok i raskrije.

o
Radi lake primjene i razumijevanja odredbi Pravilnika, prati ga prilog sa slikovnim prikazom oznaka
r
pristupanosti, uvjeta uporabe pomagala i obveznih elemenata pristupanosti.

b

4.6.2. Dobivanje znaka pristupanosti
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 105/04) osoba s invaliditetom, iji su donji
ekstremiteti bitno oteeni tako da onemoguavaju normalno kretanje, moe propisanim znakom pristupanosti
oznaiti vozilo u kojem se prevozi. Znak pristupanosti izdaje se na ime osobe s invaliditetom.
4.6.3. Povlastica za etiri putovanja
M
O
Zakonom o povlasticama u unutarnjem putnikom prometu (NN 97/00) i Pravilnikom o postupku za
T
ostvarivanje prava na koritenje povlastica u unutarnjem putnikom prometu (NN 14/01) popisane su osobe s pravom
E
na povlasticu. To su:
T

slijepe osobe koje imaju do 10% sposobnosti vida,
I

gluhe i gluhoslijepe osobe,
D

osobe s mentalnom retardacijom (teom i tekom),
I

tjelesno invalidne osobe s oteenjem organa za kretanje od najmanje 70%,
L

kronini bubreni bolesnici na hemodijalizi,
A
V

osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na doplatak za pomo i njegu druge osobe,
N

invalidna djeca iji roditelji ostvaruju pravo na dopust do sedme godine djetetova ivota i na rad s polovicom
I
punog radnog vremena zbog njege djeteta s teim smetnjama u razvoju i

vojni i civilni invalidi rata.
S
Invalidne osobe imaju pravo na povlasticu u unutarnjem putnikom prometu od 75% od redovne cijene vozne
H
karte za etiri putovanja (vonja u povratku) godinje eljeznicom ili brodom, a njihovi pratitelji imaju pravo na besplatnu
I
vonju. Korisnik povlastice ne moe biti i pratitelj. Povlastica se koristi za prijevoz brodom i za prijevoz u prvom i drugom
D
A
razredu putnikog ili brzog vlaka.
4.6.4. Oslobaanje od plaanja godinje naknade za ceste do 31. prosinca 2006.
L
M
Prema Zakonu o javnim cestama (NN br. 100/96) godinju naknadu za uporabu cesta to se plaa prilikom
registracije vozila ne plaaju osobe s tjelesnim oteenjem. U 2004. godini stupio je na snagu Zakon o javnim cestama
A
M
(NN br. 180/04) u kojem ne postoji odredba o neplaanju godinje naknade, meutim osobe koje su do dana stupanja na
I
snagu novog Zakona o javnim cestama ostvarile to pravo zadravaju to pravo do 31. prosinca 2006. godine.
4.6.5. Oslobaanje od plaanja putarine do 31. prosinca 2006.
V
A
Temeljem Zakona o javnim cestama (NN br. 100/96) osobe s 80% i vie tjelesnog oteenja i osobe sa 60% i
R
vie oteenja organa za kretanje imaju pravo na oslobaanje od plaanja naknade za uporabu autoputova i objekata s
P
naplatom. U 2004. godini stupio je na snagu Zakon o javnim cestama (NN br. 180/04) u kome ne postoji odredba o
o
neplaanju putarine. Osobe koje su do dana stupanja na snagu novog Zakona o javnim cestama ostvarile to pravo
zadravaju to pravo do 31. prosinca 2006. godine.
a
r
Za sustav stanovanja i prostorne mobilnosti potrebno je spomenuti Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz
u
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN br. 108/96, 23/01, 94/01, 122/02, 122/02, 17/04, 48/04, 174/04, 92/05)

koji prikazuje prava hrvatskih branitelja u vezi sa stanovanja i prostornom mobilnou. Nadalje tu problematiku na
o
karakteristian nain regulira Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomo psa vodia (NN br. 131/98) koji rjeava pitanja o
r
pravima slijepih osoba osposobljenih za kretanje s psom vodiem. Nain osposobljavanja slijepe osobe za kretanje uz
b
pomo psa vodia utvrena je Pravilnikom o osposobljavanju slijepe osobe za kretanje uz pomo psa vodia (NN br.
48/99). SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0028.
4.7. Porezne i druge olakice
U poreznom sustavu je prije nekoliko godina postojalo puno vie prava koja su se ostvarivala na temelju
invalidnosti, meutim ona su postepeno ukidana. Porezni sustav predstavlja puno potencijala u smislu bolje potpore
M
O
osobama s invaliditetom kako kroz obrazovanje, zdravstveno osiguranje, mirovinski sustav, sustave socijalne skrbi,
T
mobilnosti i zapoljavanja.
E
T
Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN br. 177/04), Pravilniku o porezu na dohodak (NN br. 95/05) i prema
I
posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora neoporezivi primici su: pomo za uzdravanje, doplatak za pripomo u
D
kui, pomo za podmirenje trokova stanovanja, doplatak za pomo i njegu, doplatak za djecu, doplatak za ortopedska
I
pomagala, osobna invalidnina, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o
L
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i Zakonu o zatiti vojnih i civilnih invalida rata,
A
oprema novoroenog djeteta, obiteljske mirovine koje primaju djeca nakon smrti roditelja, naknade plaa za vrijeme
V
privremene nezaposlenosti, stipendije studenata, primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko
N
I
uenikih i studentskih udruga i ostalo.
S
Prema poreznim propisima razlikujemo sljedee olakice za osobe s invaliditetom:
H

poveani osobni odbitak,
I

porez na dodanu vrijednost 0% za pomagala i
D

oslobaanje od plaanja boravine pristojbe.
A
L
4.7.1. Poveani osobni odbitak
M
A
Zakonom o porezu na dohodak (NN br. 177/04) i Pravilnikom o porezu na dohodak (NN br. 95/05) utvreno je
pravo na poveani osobni odbitak za osobe s invaliditetom kao olakica u porezu na dohodak. Na jedinini osobni M
I
V
odbitak dodaje se faktor 0.3, tako da mjeseni odbitak za osobu s invaliditetom iznosi 2.080,00 kn, dok kod ostalih
A
poreznih obveznika on iznosi 1.600,00 kn.

R
Porezni obveznik koji uzdrava osobu s invaliditetom takoer ima pravo na uveanje jedininog osobnog
P
odbitka za faktor 0.3 tako da po toj osnovi njegov mjeseni odbitak iznosi 2.080,00 kn.
o
4.7.2. Porez na dodanu vrijednost 0% za pomagala

a
r
Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04,
u

82/04, 90/05) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00,
o
80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05) porez na dodanu vrijednost plaa se po stopi od 0% na
r
implantate prema Listi proizvoda koji se kirurkim putem ugrauju u ljudsko tijelo te na ostale medicinske proizvode za
b
nadomjetanje tjelesnog oteenja ili nedostatka popisanih u Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima.

4.7.3. Oslobaanje od plaanja boravine pristojbe
Zakonom o boravinoj pristojbi (NN 35/95, 30/99, 42/05) propisano je da boravinu pristojbu ne plaaju
(izmeu ostalih) slijepe i gluhe osobe i osobe s tjelesnim invaliditetom kada borave izvan mjesta svoga stalnog
prebivalita. Ovo se pravo moe ostvariti predoenjem rjeenja (ili druge isprave) o tjelesnom oteenju (invaliditetu) ili
M
lanskom iskaznicom udruge invalida.
O
4.8. Sustav socijalne skrbi
T
E
Sustav socijalne skrbi, premda bi trebao biti krajnja pomo osobama s invaliditetom, esto je prva i jedina
T
pomo. Sustav socijalne skrbi je iz razliitih razloga optereen nizom problema. Neke od problema vidim u nedovoljnom
I
broj zaposlenih radnika u sustavu socijalne skrbi to oteava kvalitetan rad usmjeren klijentima, zatim u neadekvatnoj
D
tehnolokoj podrci kao i meusobnoj nepovezanosti centara socijalne skrbi. Ulogu sustava socijalne skrb u budunosti
I
vidim kao koordinatora izmeu svih prethodno navedenih i obraenih sustava sa svrhom da se klijentu na jednostavan i
L
brz nain prui usluga i pomo.
A
V
4.8.1. Predradnje za ostvarivanje prava
N
I
Vjetaenje je dio dokaznog postupka za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi. To znai da je potrebno
provesti postupak vjetaenja prije nego korisnik ostvari odreeno pravo ili odreena prava.
S
Tokom postupka vjetaenja utvruju se vrste, stupanj i teina oteenja uvidom u raspoloivu medicinsku i
H
drugu dokumentaciju i neposrednim pregledom i ispitivanjem korisnika. Ovim se postupkom utvruju potrebe
I
vjetaene osobe te se procjenjuje stanje i funkcioniranje osobe u radnoj, ivotnoj i drugim sredinama.
D
A
Sama procjena se vri sukladno dobi, obrazovanju, zvanju, socijalnim okolnostima i ostalom od znaaja za
L
davanje nalaza i miljenja.
M
U Pravilniku o sastavu i nainu rada tijela vjetaenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih
prava po posebnim propisima (NN br. 64/02) navedena su mjerila za utvrivanje teine tjelesnog ili mentalnog oteenja
A
M
ili psihike bolesti. Mjerila se odnose na:
I
- nesposobnost samostalnog kretanja ni uz ortopedska pomagala (take, hodalice, kolica, vozilo i dr.);
V
- hranjenje putem sonde ili gastrostome;

A
- nemogunost samostalnog odravanja osobne higijene i obavljanja fiziolokih potreba, te samostalnog svlaenja
R
i oblaenja Barthelov indeks od 0 do 22;

P
- nemogunost primanja i pamenja raznih informacija i nesposobnost uspostavljanja socijalnih odnosa s drugim
o
osobama, to ju ini potpuno ovisnim o brizi druge osobe;

- promjene osobnosti u ponaanju i u reakcijama s progresivnim oteenjem u intelektualnom, emocionalnom i
a
r
socijalnom funkcioniranju uz potpunu ovisnost o brizi druge osobe.

u
Prijeka potreba pomoi i njege se moe utvrditi u punom opsegu i u smanjenom opsegu, a s obzirom na opseg prijeke

potrebe pomoi i njege utvruje se novana pomo u punom ili smanjenom iznosu.
o
Puni opseg prijeke potrebe pomoi i njege postoji kada se osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju
r
ne moe samostalno, niti uz pomo ortopedskih pomagala, kretati u stanu i izvan stana, oblaiti se i svlaiti, uzimati
b
hranu, odravati osobnu higijenu niti obavljati druge osnovne ivotne potrebe. Barthelov indeks za taj puni opseg iznosi
od 0 do 60. SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0030.
Smanjeni opseg prijeke potrebe pomoi i njege postoji kada se osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju ne moe samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih ivotnih potreptina i koritenja zdravstvene
zatite. Barthelov indeks za taj smanjeni opseg iznosi od 61 do 90.
M
4.8.2. Prava u sustavu socijalne skrbi
O
Prava koja postoje u sustavu socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97, 27/01, 59/01,
T
82/01, 103/03) su:
E

doplatak za pomo i njegu,
T

pomo i njega u kui,
I

osobna invalidnina,
D

osposobljavanje za samostalan ivot i rad,
I
L

skrb izvan vlastite obitelji,
A

savjetovanje,
V

pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa i
N

ostala prava.
I
Navedena prava detaljnije su obraena u nastavku.
S
4.8.2.1. Doplatak za pomo i njegu
Doplatak za pomo i njegu ostvaruje se ako postoji potreba i utvren opseg potrebne njege zbog utvrenog
H
oteenja, trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti, zatim ako se pomo ne moe osigurati od lanova obitelji
I
D
ili po drugoj osnovi, te ako prihod obitelji ne prelazi cenzus od 200%, odnosno 250% osnovice (800,00 kn odnosno
A
1.000,00 kn).
L
Pravo na doplatak za pomo i njegu moe se ostvariti u punom ili smanjenom iznosu ovisno o ispunjenju
M
odreenih pretpostavki. Pravo na doplatak za pomo i njegu u punom iznosu, a bez obzira na prihod i bez obzira na
A
utvrenu potrebu njege i pomoi ima:
M

tee tjelesno ili mentalno oteena osoba,
I

tee psihiki bolesna osoba,
V

osoba s teim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
A

slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan ivot i rad.
R
Pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu, a bez obzira na prihod ima:
P

osoba koja je potpuno liena poslovne sposobnosti ako nema tee tjelesno ili mentalno oteenje ili teu
o
psihiku bolest ili tee trajne promjene u zdravstvenom stanju,

a

slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan ivot i rad,
r

osoba koja je liena poslovne sposobnosti, ovisno da li su ili nisu osposobljeni za samostalan rad
u
Doplatak za tuu njegu i pomo u punom iznosu iznosi 400,00 kn, a u smanjenom iznosu 280,00 kn.

4.8.2.2. Pomo i njega u kui

o
Pomo i njega u kui podrazumijeva organiziranje prehrane, obavljanje kunih poslova odravanje osobne
r
higijene, zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

b
Pomo i njega moe se ostvariti kada je utvrena potreba njege zbog trajnih ili privremenih promjena u
zdravstvenom stanju ili starosti. SUSTAVI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM stranica 0031.
Isto tako, postoje odreeni uvjeti ispunjenjem kojih se moe ostvariti to pravo:

ako njegu ne mogu pruiti lanovi obitelji (roditelj, brani drug, djeca),

ako prihod obitelji ne prelazi 300% osnovice (1.200,00 kn) i

ako je na podruju prebivalita osobe mogue osigurati takvu pomo.
M
O
Pomo i njega u kui odobrava se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili
T
tjelesnog oteenja prijeko potrebna pomo i njega druge osobe.
E
T
4.8.2.3. Osobna invalidnina
I
Pravo na osobnu invalidninu ima tee tjelesno ili mentalno oteena osoba ili osoba s teim trajnim
D
promjenama u zdravstvenom stanju, ako je takvo oteenje ili bolest nastala prije navrene 18. godine ivota ili ako
I
osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi.
L
Osobna invalidnina ostvaruje se bez obzira na dohodak osobe ili njene obitelji. U punom iznosu iznosi
A
1.000,00 kn, a u smanjenom 500,00 kn.
V
Osobnu invalidninu u smanjenom iznosu ostvaruje korisnik pod pretpostavkom da roditelji osobe koja
N
I
ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koriste: porodni dopust, dopust do sedme godine djetetova ivota po posebnim
propisima, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege tee tjelesno ili mentalno oteenoga djeteta, a
S
dijete dnevno boravi u predkolskoj, kolskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi.
H
Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvruje se kao razlika izmeu iznosa
I
osobne invalidnine u punom iznosu i prosjenog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnoenja zahtjeva.
D
U prihod se ne uraunava pomo za uzdravanje niti obiteljska mirovina.
A
Ako osoba s pravom na osobnu invalidninu koristi stalni ili tjedni smjetaj izvan vlastite obitelji ne moe
L
ostvariti pravo na osobnu invalidninu, osim ako je smjetena u dom za samostalno stanovanje uz uvjet da osobnom
M
invalidninom sudjeluje u plaanju trokova smjetaja.
A
Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne moe istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomo i
njegu. M
I
V
4.8.2.4. Osposobljavanje za samostalan ivot i rad

A
R
Pravo na osposobljavanje za samostalan ivot i rad ima tjelesno ili mentalno oteena ili psihiki bolesna
P
osoba. Ostvarivanje tog prava regulirano je Pravilnikom o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na osposobljavanje za
o
samostalan ivot i rad (NN br. 39/98, 62/98, 148/99).

a
4.8.2.4.1. Osposobljavanje za samostalan ivot

r
Osposobljavanje za samostalan ivot podrazumijeva osposobljavanje tjelesno ili mentalno oteene ili
u

psihiki bolesne osobe za samozbrinjavanje, putem posebnih rehabilitacijskih programa.

o
Postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot utvruje tijelo vjetaenja.

r
Ukoliko je radi provoenja osposobljavanja za samostalan ivot potrebno osobu smjestiti u dom socijalne
b
skrbi ili udomiteljsku obitelj, odluku o smjetaju, na temelju nalaza i miljenja tijela vjetaenja, donosi nadleni centar za
socijalnu skrb.
4.8.2.4.2. Osposobljavanje za samostalan rad
Osposobljavanje za samostalan rad podrazumijeva osnovnokolski odgoj i obrazovanje u posebnim odgojno-
obrazovnim ustanovama gdje se istodobno provodi i radno osposobljavanje te srednjokolsko obrazovanje.
Pravo na osposobljavanje za samostalan rad ima tjelesno ili mentalno oteeno ili psihiki bolesno dijete i
M
O
mlaa punoljetna osoba (do 21 godine ivota) koja ovo pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi ako se, s obzirom na vrstu,
T
stupanj i teinu oteenja, odnosno obzirom na vrstu i teinu psihike bolesti, moe osposobiti za samostalan rad na
E
odgovarajuem poslu s punim radnim vremenom.
T
Odluku o potrebi smjetaja osobe u dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj donosi centar za socijalnu skrb
I
na temelju nalaza i miljenja tijela vjetaenja. U tom sluaju osoba ima pravo na novanu pomo za pokrie trokova
D
prijevoza.
I
Odrasla tjelesno ili mentalno oteena ili psihiki bolesna osoba kod koje je oteenje nastalo prije navrenih
L
45 godina ivota (mukarci) odnosno 40 godina ivota (ene), te koja pravo na osposobljavanje za samostalan rad ne
A
ostvaruje po drugoj osnovi, moe ostvariti ovo pravo ako se, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, moe osposobiti
V
za rad na drugom odgovarajuem poslu s punim radnim vremenom.
N
I
Pravo na naknadu do zaposlenja prema Pravilniku o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na osposobljavanje
za samostalan ivot i rad (39/98, 62/98, 148/99) ima tjelesno ili mentalno oteena ili psihiki bolesna osoba koja se
S
osposobila za samostalan rad. Osoba moe ostvariti pravo na naknadu do zaposlenja ako je uspjeno zavrila
H
osposobljavanje i ako se u roku od 30 dana od dana zavrenog osposobljavanja prijavila nadlenoj slubi Zavoda za
I
zapoljavanje. Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice (280,00 kn). Korisnik koji ostvaruje naknadu ne
D
moe istodobno ostvariti doplatak za pomo i njegu temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97, 27/01, 59/01,
A
82/01, 103/03).
L
Pravo na novanu pomo za pokrie trokova prijevoza ostvaruje korisnik koji je ostvario pravo na
M
osposobljavanje za samostalan rad te radi toga pohaa nastavu izvan mjesta svog prebivalita, a ne ostvaruje pravo na
A
stalni smjetaj u domu socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji. Odluku o pravu na novanu pomo za pokrie trokova
prijevoza donosi nadleni Centar za socijalnu skrb. M
I
V
Ako je radi zapoljavanja korisnika socijalne skrbi koji je uspjeno zavrio osposobljavanje za samostalan rad
A
potrebno adaptirati prostorije, strojeve, druge ureaje i sredstva za rad, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi
R
moe sudjelovati u osiguravanju sredstava za te potrebe u visini utvrenoj ugovorom sa zainteresiranom pravnom ili
P
fizikom osobom.
o
4.8.2.5. Skrb izvan vlastite obitelji

a
Skrb izvan vlastite obitelji (smjetaj u dom socijalne skrbi ili obitelj udomitelja) moe se ostvariti kao stalan
r
smjetaj, tjedni smjetaj, privremeni smjetaj, cjelodnevni boravak, poludnevni boravak, i organizirano stanovanje uz
u

pretpostavku da se pravilan razvoj ne moe osigurati u vlastitoj obitelji.

o
Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se tjelesno i mentalno oteenoj osobi kad je to najsvrhovitije radi njezina
r
uvanja i odgoja, kolovanja, osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije (poticanja grafo-motorike, poticanja
b
perceptivno-motorike sposobnosti, poticanja kognitivnog razvoja, stimulacije ostatka vida, kretanja u prostoru,

auditivnog treninga, sluenja Brajevim pismom, neverbalne komunikacije i razvoja aktivnosti samoposluivanja) te
drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi, privremeno ili trajno, ne moe osigurati na drugi nain, i to u obliku i na nain
koji odgovara njihovoj dobi, vrsti i stupnju njihova tjelesnog i mentalnog oteenja.
Za vrijeme stalnog smjetaja moe se odobriti pomo za osobne potrebe.
M
O
T
E
4.8.2.6. Savjetovanje
T
Savjetovanje je sustavna i programirana pomo kojoj je svrha uspjenije prevladavanje nedaa i tekoa,
I
stvaranje uvjeta za ouvanje i razvoj osobnih mogunosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i
D
drutvu. Ostvarivanje ovog prava se ne naplauje.
I
L
A
4.8.2.7. Pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa
V
Pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa prua se samcu ili obitelji radi svladavanja nedaa i tekoa u
N
I
svezi s boleu, invalidnou, ukljuivanjem u svakodnevni ivot nakon duljeg boravka u odgojnoj ustanovi ili duljeg
lijeenja te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.
S
Pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa podrazumijeva voenje kuanstva, raspolaganje novcem,
H
organiziranje uenja djeteta, nabavu odjee, ukljuivanje u javne kuhinje, klubove, pronalaenje posla, rjeavanje
I
problema stanovanja, smjetaja u predkolske ustanove i drugo.
D
Pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa u pravilu se prua u korisnikovu domu. Za korisnike prava je
A
besplatno.
L
M
A
4.8.2.8. Ostala prava
Ako se osobe s invaliditetom nalaze u posebnim ivotnim okolnostima mogu ostvariti i druga prava: pomo za M
I
V
uzdravanje, jednokratna novana pomo, pomo podmirivanja trokova stanovanja, pomo u prehrani, pomo za
A
odjeu i obuu, pomo za osobne potrebe korisnika stalnog smjetaja, podmirivanje pogrebnih trokova i podmirivanje
R
trokova za ogrjev.
P
Osobe s teim oteenjem zdravlja mogu ostvariti pravo na djeji doplatak prema Zakonu o doplatku za djecu
o
(NN br. 94/01) pod pretpostavkom da je oteenje nastalo prije 18. godine ivota. Doplatak za djecu pripada osobi do
kraja kalendarske godine u kojoj navrava 27. godinu ivota.
a
r
u

o
r
b

6. OSVRT
M
O
T
E
T
Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom ZAMISLI
I
D
je osnovanja s ciljem:
I
L
A
- poticanja mladih s invaliditetom na ukljuivanje u sustav obrazovanja
V
- pruanja informacija mladima s invaliditetom
N
- osiguravanja pomoi mladima s invaliditetom u svakodnevnom ivotu
I
- suraivanja s profesorima i obrazovnim institucijama
S
- podizanja kvalitete ivota i obrazovanja osoba s invaliditetom u RH
H
I
D
Udrugu ine osobe koje provode aktivnosti za mlade s invaliditetom i mladi s
A
invaliditetom izmeu 15 i 29 godina. Udruga nema zaposlenih, trenutno imamo 12 volontera.
L
Udrugom upravlja predsjednica, a odluke donosi Skuptina konsenzusom prisutnih lanova
M
(najmanje 2/3 ukupnog broja).
A
M
I
Radimo na nizu projekata kojima promiemo poboljanje kvalitete i uvjeta obrazovanja

V
mladih s invaliditetom. O Udruzi moete dobiti informacije na web stranici www.zamisli.hr,

A
poslati nam e-mail na ured@zamisli.hr ili se ukljuiti u rasprave na forumu

R
www.noonhost.com/zamisli/
P
o
a
r
u

o
r
b
OSVRT stranica 0035.

M
itajui uvod ove broure shvatila sam da ovim radom potvrujemo dolazak
O
nove generacije. Krenuti od sebe i pomoi drugima. Kroz tu aktivnost najvie
T
pomaemo sebi.
E
T
I
Rezultat ovog rada je prije svega eljkin angaman u Udruzi, komunikacija s mladima s
D
I
invaliditetom i naravno, njen studij socijalnog rada. Kada smo se upoznale radila sam na projektu
L
Ured za studente s invaliditetom. Rekla mi je da bi volonterski pomagala na provedbi aktivnosti.
A
Nakon nekoliko dana spomenula mi je da e i njoj trebati pomo oko nekih prava. Tek sam tada
V
shvatila da je i ona suoena s invaliditetom! eljka je pomaui sebi prikupljala podatke. U
N
komunikaciji s mladima s invaliditetom i radom u udruzi shvatila je da raspoloivim podacima moe
I
pomoi i drugima i predloila je izradu ove broure. Zahvaljujui sredstvima dobivenim od
S
Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti za projekt Ured za mlade s
H
invaliditetom financirali smo i ovu brouru.
I
D
A
Ova broura ne objedinjuje sva raspoloiva prava, u njoj su sadrane injenice s kojima
L
se autorica susrela u svom radu i prikupljanju podataka. Objavom ovog sadraja Udruga Zamisli
M
vjeruje da pridonosi na podruju pruanja informacija i pomoi mladima s invaliditetom.
A
M
I
Nadam se da smo Vam pomogli sadrajem, i ne zaboravite: Vano je traiti,

V
ukazivati i predlagati. Na Vama je da odluite to ete uiniti.

A
R
P
Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli

o
a
r
u

o
r
b
OSVRT stranica 0036.

PRILOG 1.Popis ustanova i udruga
koje su usmjerene na mlade
s invalididtetom
Ustanove i udruge koje su usmjerene na mlade s invaliditetom podijeljene su u nastavku na one koje su
M
usmjerene na tjelesnu invalidnost, oteenje vida i oteenje sluha i govora.
O
T

Tjelesna invalidnost
E
Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladei "Dubrava", Zagreb, Prilaz Tomislava

T
poljara 2.
I
D
Centar je osnovan 1966. godine. Svrha mu je pruanje osnovnokolskog (sedmi i osmi razred) i
I
srednjokolskog obrazovanja za djecu i mlade s tjelesnim invaliditetom. Uenici su istovremeno ukljueni
L
u sveobuhvatnu rehabilitaciju iji je cilj osposobiti za to uspjenije ukljuivanje u ivotnu i radnu sredinu.
A
Programi u centru su:
V
- osnovno kolovanje po redovnom i posebnom programu (sedmi i osmi razred),
N
- srednjokolsko obrazovanje na razini tehniar, ekonomist, upravni referent, grafiki tehniar pripreme,
I
odjevni tehniar, tekstilni tehniar, tehniar za finu mehaniku s trajanjem osposobljavanja izmeu 4 i 5 godina,
S
- srednjokolski program za industrijsko-obrtnika zanimanja: urar, kroja, pleta, obuar, galanterist s
H
trajanjem osposobljavanja 4 godine i
I
- osposobljavanje za nisku strunu spremu u programu za uenike s veim tekoama: pomoni kroja, pleta,
D
obuar, galanterist, grafiar za unos teksta s trajanjem osposobljavanja 3 godine.
A
Zavod za djecu invalide Kraljevica Otro, Kraljevica, V. Nazora 14 (za djecu do 6 razreda osnovne

L
kole)
M
Specijalna bolnica za zatitu djece s neurorazvojnim i motorikim smetnjama "Goljak", Zagreb.

A
Bolnica radi na tri lokacije u Zagrebu - Goljak 2, Zelengaj 37 i Korenika 34.
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju "Krapinske Toplice", Krapinske Toplice, Gajeva 2
M
I
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui, Zagreb, Preradovieva 17/1, enoina 1

V
"Medical Vitalis" - zdravstvena ustanova za kunu njegu i rehabilitaciju, Zagreb, Vogelska 18

A
Zdravstvena njega i rehabilitacija "orluka", Zagreb, Mesnika 32

R
Zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju "Sanatorij dom - orluka", Zagreb, Mesnika 32,

P
ublinov brijeg 20b

o
Zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju "Zorica", Zagreb, Branimirova 53

a
"Zani" - centar za pomo i njegu, Zagreb, Branimirova 53

r
Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kui "Domnius", Zagreb, Cernika 34

u
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui "Medicor", Zagreb, Vrbanieva 18

Ustanova za zdravstvenu njegu u kui "Kern", Zagreb, Boidara Magovca 90

o
Ustanova "ivot", Zagreb, Trovrka 9

r
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui "Olaf Nusperling", Zagreb, Prisavlje 12

b
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui "Anima Vita", Zagreb, Ozaljska 53

Centar za pomo i njegu u kui, Zagreb, tefanovec 138
PRILOG 1. stranica 0037.

Centar za pomo i njegu u kui "ana", Zagreb, Jablanska 25
Bolnica Krapinske Toplice za medicinsku rehabilitaciju
Bolnica Varadinske Toplice, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Bolnica Zagreb, KBC alata, ortopedija
Bolnica Lipik, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
M
O
Bolnica Prim. Dr. M. Horvat, Rovinj, specijalna bolnica za ortopedsku kirurgiju i rehabilitaciju
Bolnica Stubike Toplice, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Bolnica, Kalos, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Ljeilite Biokovka, Makarska, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Ortopedska bolnica Biograd na moru
Drutvo invalida cerebralne i djeje paralize, Zagreb, Dalmatinska 1
Drutvo distrofiara, Zagreb, Dalmatinska 1
Drutvo osoba s paraplegijom i amputacijom, Zagreb, Gundulieva 21
Hrvatski Savez udruga tjelesnih invalida, Zagreb, otarieva 8
Hrvatska udruga paraplegiara i tetraplegiara, Zagreb, Park prijateljstva 1
N
I
Udruga za pomo osobama s ozljedom glave "Glava gore", Zagreb, Trg sportova 10
"Krila"- terapijsko jahanje, Zagreb, Gornji Bukovac 18a
Udruga za rehabilitacijsko jahanje "Pegaz" Zagreb, Kulanova 25
"RUZ" - Rehabilitacija utemeljena na zajednici, Zagreb, Sv.Duh 64
Udruga "Prisutnost", Zagreb, Jordanovac 110
"JOB" - Humanitarna udruga za osmiljavanje ivota invalidima, Zagreb, A. aje 21
Hrvatski savez invalida rada, Zagreb, Savska cesta 3
L
M
Udruga za svekoliku pomo invalidima Hrvatske - USPIH Zagreb, Breznika 1
portsko drutvo osoba s tjelesnim invaliditetom, Prilaz T. poljara 2
portsko drutvo invalida "Hrabri" za port i rekreaciju invalidnih osoba, Boidarevieva 11

M
portsko drutvo paraplegiara "Zagreb", Gundulieva 21

I
V
Udruga portaa invalida Grada Zagreba i Zagrebake upanije

A
Invalidski odbojkaki klub "Zagreb", Boidarevieva 11

R
Hrvatska udruga tenisaa u kolicima, Prilaz Gj. Deelia 76

P
Hrvatski portski savez tjelesnih invalida, Pavla Hatza 14

o
Hrvatski savez udruga cerebralne i djeje paralize, Zagreb, Nova Ves 44
Savez drutava distrofiara hrvatske, Zagreb, Nova Ves 44

a
Hrvatski savez slijepih, Zagreb, Drakovieva 80

r
Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Zagreb, Palmotieva 4

u

Hrvatski savez udruga za osobe s mentalnom retardacijom, Zagreb, Prilaz Gj. Deelia 43
o
Drutvo multiple skleroze Hrvatske, Sekcija Zagreb, Gruka 22,

r
Savez invalida rada Hrvatske, Zagreb, Savska 3

b
Savez organizacija invalida Hrvatske - SOIH, Zagreb, Savska 3
Savez hrvatskih vojnih invalida rata, Zagreb, Galovieva 10 PRILOG 1. stranica 0038.
M
Oteenje vida
O
T
Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb, Kulanova 59A
E
Centar prua uslugu odgoja, obrazovanja i rehabilitacije slijepe i slabovidne
T
djece, mladei i odraslih osoba.
I
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece s oteenjem vida i dodatnim tekoama "Mala
D
kua", Zagreb, Hermanova 17e
I
L
Udruga slijepih, Zagreb, Zagreb, Drakovieva 80
A
Hrvatski savez slijepih, Zagreb, Drakovieva 80
V
Hrvatska udruga za kolovanje pasa vodia i mobilitet, Zagreb, Trg J. bana Jelaia 3
N
Udruenje za unapreivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba, Zagreb, Domagojeva 27
I
Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba "Dodir", Zagreb, Nova Cesta 54
S
Hrvatska udruga za promicanje i razvoj tiflotehnike - HUPRT, Zagreb, Petrinjska 83/I
Dramski studio slijepih i slabovidnih "Novi ivot", Zagreb, enoina 32
H
I
"imi" - udruga slijepih i slabovidnih studenata, Zagreb, Odranska 8
D
Zaklada "Marko Brki", Zagreb, Drakovieva 80
A
Hrvatski portski savez slijepih, Drakovieva 80
L
Sportski klub slijepih Zagreb, Drakovieva 80/III
M
Udruenje za unapreivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba, Zagreb, Domagojeva 27
A
Oteenje sluha i govora
Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Rakaj", Zagreb, Nazorova 47, Ilica 83

M
I
Centar je ustanova socijalne skrbi za odgoj i obrazovanje djece oteena sluha i utjecajnim
V
tekoama u razvoju. Centar provodi obrazovanje i rehabilitaciju sluanja i govora djece i mladei
A
predkolske, osnovnokolske i srednjokolske dobi.

R
Ustanova prua usluge tjelesno oteenoj djeci i mladei, s oteenjem sluha i

P
utjecajnim tekoama u razvoju, s poremeajima govorno-glasovne komunikacije i specifinim

o
tekoama u uenju, u dobi od 4 do 21 godina ivota.

a
Poliklinika za rehabilitaciju sluanja i govora SUVAG, Zagreb, Lj. Posavskog 10
SUVAG je specifina zdravstvena ustanova u kojoj se provodi specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita

u
osoba s tekoama u govornoj komunikaciji. SUVAG od 1961. godine provodi verbotonalnu metodu u

rehabilitaciji sluanja i govora.

o
r
b

M
Logopedski centar, Zagreb, Mandaliina 19
Logofon, Zagreb, Tratinska 53
T
E
Logokor, Zagreb, Domagojeva 4
Logoped, Zagreb, Belosteneva 3
Logopedski centar, Zagreb, Nehajska 36
Logopedski kabinet, Zagreb, Lopatineka 13
Logos - Kalos d.o.o., Zagreb, Kaumafova 10
Logos, Studio za govornu komunikaciju, Zagreb, otarieva 4
Pomo u uenju, Puko otvoreno uilite, Zagreb, Vukovarska 68
Verbum Sanum, Zagreb, M. Dragmana 2
Savez gluhih grada Zagreba, Zagreb, Kneza Mislava 7
Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Palmotieva 4
Hrvatsko drutvo za kohlearnu implantaciju, Vinogradska cesta 29
Hrvatski portski savez gluhih, Zagreb, Ilica 83
Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Palmotieva 4
portsko drutvo gluhih "Silent", Kneza Mislava 7
Zagrebaki portski savez gluhih, Kneza Mislava 7
Savjetovalite Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb, Prisavlje 14.
M
A
M
I
V
A
R
P
o
a
r
u

o
r
b

PRILOG 2.Ostvarivanje prava
iz osnovnog zdravstvenog
osiguranja
Osigurane osobe ostvaruju prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja putem podrunog ureda Zavoda za
M
O
zdrastveno osiguranje, odnosno njegove ispostave gdje mogu dobiti i sve informacije vezane uz uvjete i naine njihova
T
ostvarivanja.
E
Podruni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb su smjeteni u
T
sljedeim mjestima:
I
D
Beli Manastir, Kardinala A. Stepinca 2a

Ivanec, V. Nazora 6
I
Benkovac, Ivana Metrovia 6

Karlovac, Domobranska 4
L
Biograd n/m, Kralja Tvrtka 5

Klanjec, Trg mira 6
A
Bjelovar, J.J. Strossmayera 2

Knin, D. imunovia 6
V
Bra M. Vodanovia 26

Koprivnica, Hrvatske dravnosti 3
N
Buzet Trg fontana 3

Korula, Ulica Hrv. bratske zajednice 92
I
Crikvenica, P. Preradovia 6

Korenica, Josipa Jovia 18
S
abar, I.G. Kovaia 11/I

Krapina, I. Rendia 7
H
akovec, E. Kvaternika 2

Krievci, Petra Zrinskog 8
I
azma, Trg azmanskog kaptola 6

Krk, Vela placa 3/I
D
Daruvar, Trg kralja Tomislava 19

Kutina, Trg kralja Tomislava 17b
A
Delnice, A. Starevia 4

Labin, Zelenice 32
L
Donja Stubica, Toplika cesta 10

Lastovo, Lastovo bb
M
Donji Lapac, S.S. Kranjevia 7b

Ludbreg, Bana J. Jelaia 20
A
Donji Miholjac, Vukovarska 7

Makarska, Trg 4. svibnja 533. br. 4
M
Drni, Kralja Zvonimira 27

Mali Loinj, V. Gortana 32 I
Dubrovnik, Bana J. Jelaia 2

Metkovi, Stjepana Radia 32
V
A
Duga Resa, Trg Sv. Jurja bb

Naice, Sokolska 2
R
Dvor, Trg bana J. Jelaia 1

Nova Gradika, Slavonskih graniara 12
P
akovo, P. Preradovia 15

Novi Marof, Zagorska 31
urevac, Trg Sv. Jurja 1

Novska, Zagrebaka ulica 6
o
Garenica, V. Nazora 27/I

Ogulin, I.B. Maurani 1a
a
Glina, Antuna i Stjepana Radia 11

Omi, Foal 6
r
Gospi, Dr. Franje Tumana 6

Opatija, Nikole Tesle 2
u
Grubino Polje, A. Reljkovia bb

Orahovica, Trg pl. Mihanovia 2

o
Hrvatska Kostajnica, J. Maria 1

Osijek, Kralja Zvonimira 1
r
Hvar, Bukainka bb

Otoac, Vladimira Nazora 14
b
Ilok, Trg rtava Domovinskog rata 2

Ozalj, Trg brae Radi 5
Imotski, B. Buia 31


Pakrac, Hrvatskih velikana 12
Pazin, Prolaz Otokara Kerovanija 2
Petrinja, Radoslava Lopaia bb
Ploe, Neretvanskih gusara 8
Pore, Nikole Tesle 5
Poega, Republike Hrvatske 1c
T
E
Pregrada, Lj. Gaja 8
Prelog, Kralja P. Kreimira IV 7
Pula, Trg portarata 3
Rab, Palit bb
Rijeka, Slogin kula bb
Rovinj, Carera 21
Senj, Trg Cilnica 8
Sinj, Put Odrine 3
Sisak, F. Lovria 2
Slatina, etalite Julija Burgera 3
Slavonski Brod, Trg pobjede 4
Slunj, kolska 1
Solin, Put Majdana bb
Split, Obala kneza Branimira 14
ibenik, Fra Dr. J. Milete 12
Topusko, Vranovinska cesta 6
Trogir, Kard. A. Stepinca 17
Umag, Eduarda Pascalia 3a
Valpovo, M. Gupca 11 M
I
Varadin, Kolodvorska 20c

V
Vinkovci, Trg J. Runjanina b.b.

A
R
Virovitica, V. Nazora 2
P
Vis, Ribarska 7
Vojni, Trg S. Radia 1

o
Vrbovsko, Franje Rakog 5

a
Vrgorac, Hrvatskih velikana 42

r
Vukovar, Dr. F. Tumana 8

u
Zabok, Trg D. Domjania 3

Zadar, . Koiia-Benje 2
o
r
Zlatar, Park hrvatske mladei 2

b
upanja, Dr. Franje Rakog 32

ISBN 953-95430-1-0

Bros Prava

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bros Prava

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

_ eljka Horvat _ Udruga Zamisli _

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Zahtjevi sustava: Windows XP/Me/2000/NT ;

I. Invalidne osobe -- Prava -- Hrvatska --

4.4.1.2.Naknada zbog tjelesnog oteenja...........................................................................................0018

4.4.1.4. Mirovinski sta s poveanim trajanjem....................................................................................0020

4.4.2. Postupak za ostvarivanje prava ..................................................................................0020

4.5.Sustav zdravstvenog osiguranja.......................................................................................0021

4.5.3.Oslobaanje od plaanja administrativne pristojbe.....................................................0022

4.5.4.Zdravstvena njega u kui............................................................................................0022

4.5.6.Bolniko medicinska rehabilitacija..............................................................................0023

4.5.7.2.Ona i tiflotehnika pomagala...................................................................................................0024

4.5.7.4.Pomagala za omoguavanje glasovnog govora.......................................................................0025

vojnih i civilnih invalida rata, kao i prava osoba s mentalnom retardacijom.

eljka Horvat, autorica

UVOD stranica 0001.

Meunarodni dokumenti koji se dotiu problematike osoba s invaliditetom su:

koheziju 2002. godine,

invaliditetom na tritu rada" (Vijee Europe, 2003.).

USTAV I MEUNARODNI UGOVORI stranica 0002.

odnosno slijepe invalidne osobe (NN br. 12/97)

ZAKONI stranica 0003.

Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN br. 147/02, 177/04)

Zakon o doplatku za djecu (NN br. 94/01)

Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem (NN br. 71/99)

Zakon o najmu stanova (NN br. 99/96)

Zakon o privremenom koritenju stanova (NN br. 66/91)

Zakon o davanju u najam stanova na osloboenom teritoriju (NN br. 73/95)

Zakon o dugoronom financiranju stanogradnje uz potporu drave (NN br. 109/97)

Zakon o gradnji (NN br. 175/03, 100/04)

Zakon o tjednu solidarnosti (NN br. 19/84)

Obiteljski zakon (NN br. 116/03, 204/03, 17/04, 136/04)

Zakon o pravobranitelju za djecu (NN br. 96/03)

Zakon o sudskom registru (NN br. 1/95, 57/98)

Zakon o carinskoj tarifi (NN br. 61/00)

Zakon o porezu na dohodak (NN br. 177/04)

Opi porezni zakon (NN br. 127/00, 86/01, 150/02)

Zakon o porezu na dobit (NN br. 177/04) M

(NN br. 141/97, 90/98)

Zakon o obrani (NN br. 74/93)

Zakonu o zatiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 62/92)

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji

(NN br. 108/96, 94/01, 174/04)

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 105/04)

Zakon o javnim cestama (NN br. 42/90, 100/96, 112/97)

Zakon o postupku za ostvarivanje prava na koritenje povlastica u unutarnjem putnikom prometu

(NN br. 44/95)

ZAKONI stranica 0004.

Zakon o povlasticama u unutarnjem putnikom prometu (NN br. 97/00)

Zakon o udrugama (NN br. 70/97, /01)

Zakon o humanitarnoj pomoi (NN br. 96/03)

Zakon o civilnoj slubi (NN br. 25/03)

Zakon o igrama na sreu (NN br. 36/98)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave

Zakon o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara (NN br. 83/02)

Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01)

Zakon o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave (NN br. 117/93)

Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Zakon o portu (NN br. 111/97)

Zakon o sudskim pristojbama - s tarifom sudskih pristojbi (NN br. 74/95)

Zakon o upravnim pristojbama (NN br. 97/93)

Zakon o boravinoj pristojbi (NN br. 30/99, 35/99, 42/05)

Zakon o zakladama i fondacijama (NN br. 36/95)

Zakon o nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog drutva (NN br. 173/03)