Professional Documents
Culture Documents
Bs Odabrani Hadisi
Bs Odabrani Hadisi
2010 - 1431
:
:
2010 - 1431
2
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
:
.
"Neka Allah da udoban ivot ovjeku koji uje od mene hadis pa ga zapamti
da bi ga prenio nekom drugom; mnogo je onih koji prenose znanje uenijim od sebe, i
mnogo je onih koji prenose znanje a nisu ueni." Sahihul-dami'u (2/1145), broj 6763.
PREDGOVOR
3
Nastojali smo, pravei ovaj plan i program, pripremiti nune teme koje
odgovaraju nivou uenika. Obzirom da se ove teme ue samo u jednoj godini,
nastojali smo obuhvatiti temeljne erijatske znanosti i ono to svaki musliman mora
znati, izlaui tematiku na jednostavan nain, jasnim izrazima, ime se ostvaruje cilj
ne ostavljajui nedoumice kod uenika.
Pripremajui nastavni plan i program predmeta hadis, nastojali smo spomenuti
samo vjerodostojne hadise Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, ija su
znaenja i pouke nama sasvim jasne. Na taj nain e poimanje biti jasnije i
razumijevanje dublje uz potpuno ispunjenje cjelina plana i programa, jasnou
njegovih pitanja i nastojanja da bude povezan sa stvarnou u kojoj ljudi ive.
Uspjean uitelj je onaj koji oblikuje uenika shvatanja kroz nastavni program i
budi kod njih udnju za poveanjem znanja i razumijevanjem lekcija na ispravan
nain. S te strane e nastojati da primjene naueno, onako kako to diktira obrazovna
odgovornost. Ogromna je obaveza stavljena na plea daija i uitelja, a ona se ne moe
ostvariti osim zajednikim trudom predavaa i uenika, uz prisustvo sredstava koja
olakavaju shvatanje, poput udbenika, pribora za poduavanje i tome slino.
Allaha Uzvienog molimo da Odjel za nauku pri Organizaciji "Islamski vakuf"
uini uspjenim u izboru i ponudi, i molimo Ga da pomogne i nadahne uitelja i
uenika da upotpune sve neophodno za ostvarenje plemenitog cilja u irenju
erijatskog znanja i objanjenju istine.
Na cilj je Allahovo zadovoljstvo, neka je salavat i selam na naeg poslanika
Muhammeda.
1
Fussilet, 42.
2
El-Hidr, 9.
4
DEFINICIJA SUNNETA ILI HADISA:
Kau uenjaci da je hadis ili sunnet sve ono to se pripisuje Poslaniku, sallahu
alejhi ve sellem, od rijei, djela, odobravanja utnjom, tjelesnih i moralnih osobina.
-
-
: - -
...
.
"O robovi moji, zaista sam ja zabranio zulum 3 samom Sebi, i uinio sam ga
zabranjenim meu vama, pa nemojte jedni drugima zulum initi." 4
3. Hadis: rijei hadisa su od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, a itanje hadisa
nije ibadet niti je on mu'diza. Moe biti sahih, hasen (dobar), daif i mevd'u.
Dozvoljeno je dunupu i eni u stanju hajza ili nifasa njegovo itanje i
dodirivanje knjige u kojoj je zapisan, a njegovo prenoenje po znaenju je
dozvoljeno.
1
mu'diza: nadnaravna pojava
2
mutevatir predaja: predaja koju prenosi velik broj prenosilaca hadisa tako da je nemogue da su se sloili na lai.
3
zulum: nepravda
4
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana zuluma, broj 2577.
5
Hadis je erijatski dokaz poput Kur'ana, jer su Kur'an i hadis dva izvora
islamskog zakonodavstva, osim to je hadis doao kao tuma onog to je objavljeno u
Kur'anu. Dokaz iz Kur'ana da je hadis erijatski argument su rijei Uzvienog:
"A tebi objaljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono to im se
objavljuje, i da bi oni razmislili"1.
A dokaz z sunneta su rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem:
:
.
BILJEENJE SUNNETA:
Na poetku svoje misije Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je zabranio pisanje
hadisa zajedno sa Kur'anom na istom listu iz bojazni da se ne pomijeaju. Na ovo
upuuje hadis kojeg biljei Muslim od Ebu-Seida el-Hudrija, radijjallahu anhu, da je
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
: - -
.
-
-
"Ne piite ono to govorim, a onaj ko je napisao neto mimo Kur'ana neka
to izbrie."3
Kae uenjak Nevevi: "Zabrana je bila u vrijeme kada je postojao strah da se
hadis pomijea sa Kur'anom, a nakon to je nestao strah, dozvoljeno je biljeenje.
Neki uenjaci smatraju da je bila zabrana samo da se pie hadis sa Kur'anom na istom
listu kako se ne bi pomijeali i doveli uaa u nedoumicu, a Allah najbolje zna"4.
Nakon to se Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, prestao bojati mijeanja hadisa
sa Kur'anom, dozvolio je ashabima biljeenje hadisa. Na dan oslobaanja Mekke
naredio je Ebu-ahu da biljei hadise, a Abdullah ibn Amr ibn 'As, radijallahu
anhuma, je biljeio ono to uje od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Takoe, od
onih koji su pisali bio je i Alija, radijallahu anhu. Na pisanje hadisa upuuje knjiga
Amra ibn Hazma, u kojoj su hadisi o nasljedstvu, sunnetima i krvarini, kao i knjiga
1
En-Nahl, 44.
2
Ebu-Davud, Knjiga o sunnetu, poglavlje: Obaveza pridravanja sunneta, broj 4607.
3
Muslim, Knjiga o zuhdu i rekaiku, poglavlje: Provjeravanje u prenoenju hadisa i propis zapisivanja znanja, broj 3004.
4
erhun-Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.
6
koju je Ebu-Bekr poslao Enesu, radujallahu anhuma, kad ga je postavio namjesnikom
Bahrejna, u kojoj su hadisi o sadaki i nisabima zekata.1
Ashabi, radijallahu anhum, poput etverice pravovjernih halifa, su posebno
vodili rauna o pisanju hadisa. Zatim se znanje proirilo a ashabi se rasuli po po
islamskim pokrajinama sve do vremena hilafeta Omera ibn Abdulaziza ibn Mervana,
rahimehumullah. On je naredio svojim namjesnicima u pokrajinama: "Pogledajte
hadise, Poslanika sallahu alejhi ve sellem, pa ih sakupite"2, a stanovnicima Medine je
napisao: "Pogledajte hadise Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, pa ih zabiljeite,
zaista se bojim nestanka znanja i umiranja uenih." 3
Smatraju uenjaci da je period biljeenja hadisa za vrijeme Omera ibn
Abdulaziza, rahimehullah, ustvari, period zvaninog biljeenja hadisa, dok je samo
zapisivanje i uvanje hadisa na listovima knjiga, ploama i koama bilo poznato za
vrijeme ashaba, radijallahu anhum. Meu prvim koji su biljeili sunnet i zapisivali ga
u posebne knjige je imam Malik ibn Enes, rahimehullah, koji je preselio 173. god. po
Hidri . On se smatra prvim od onih koji su pisali u ovoj naunoj oblasti, a njegova
knjiga se zove "El-Muvette ala ebvabil-fikh". A prvi koji je pisao hadise sa senedom
(lancem prenosilaca), sakupljajui hadise svih ashaba, je Ebu-Davud ibn Sulejman ibn
el-Darud et-Tajalisijj, koji je preselio 204. god. po Hidri. Poslije njih dvojice
napisano je mnotvo razliitih knjiga o hadisu, spomenut emo neke od tih knjiga:
1
Pogledaj: erhun Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.
2
Fethul-bari, 1. tom, 204. str.
3
Sunenu Ed-Darimi, 1. tom, 126. str.
7
EST POZNATIH ZBIRKI HADISA:
8
'Kod koga se nau tri osobine osjetie slast imana...', sened u ovom hadisu
su rijei Buharije: "Rekao nam je Sulejman (...) da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao", a metn: "Kod koga se nau tri osobine osjetie slast imana..."
Islamski uenjaci su napisali mnoga i ogromna djela o zatiti sunneta i vodili su
rauna o senedima i metnovima hadisa. Kae Ibn Mubarek, rahimehullah: "Sened je
od vjere, da nije seneda rekao bi ko hoe ta hoe"1.
Odatle je nastala poznata hadiska nauna disciplina MUSTALAHUL HADIS za
izuavanje seneda (lanca prenosilaca) i metna (teksta hadisa), kako bi uenjak
razlikovao hadis koji se prihvata i radi po njemu od onog koji se odbija i ne radi po
njemu.
A. Sahih:
Sahih hadis je hadis iji je sened (lanac prenosilaca) spojen, a prenosi ga pravedan
ravija od njemu slinog do kraja seneda, u kom nema uzuza niti 'illeta.
Sahih hadis ima pet uslova:
1- Spojenost seneda, tj. da je svaki ravija (prenosilac) uzeo hadis od onog
ko je prije njega, i tako od poetka pa do kraja seneda.
2- Pravednost ravije, tj. da je musliman, pametan i ne ini velike grijehe.
3- Pouzdanost ravije, tj. da ima dobro pamenje i da uva knjigu u kojoj
pie hadis.
4- Da u hadisu nema uzuza, a az znai da pouzdan ravija prenosi neto
to se suprostavlja onome to je prenio ravija koji je pouzdaniji od
njega.
1
Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Dokaz da je sened od vjere.
9
5- Da u hadisu nema 'illeta, a 'illet je skriveni razlog koji umanjuje
valjanost hadisa iako vanjtina hadisa upuuje na njegovu valjanost.
B. Hasen:
To je hadis iji je sened (lanac prenosilaca) spojen, kojeg prenose pravedne ravije
kod kojih je, pa makar jednog od njih, pouzdanost slabija, i u kojem nema uzuza niti
'illeta.
C. Da'if:
To je hadis koji nije na stepenu hasen hadisa gubljenjem jednog od njegovih
uvjeta.
1
Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Obaveza prenoenja hadisa od pouzdanih ravija i ostavljanje od laljivaca.
10
PRVI HADIS
ISKRENOST U NIJJETU
:
:
:
:
.
11
Kae Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu: "uo sam da je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem rekao:
'Zaista se djela vrednuju prema nijetima, i zaista svakom ovjeku pripada
ono ta namjerava. Pa onaj ko je uinio hidru Allahu i Njegovom Poslaniku,
hidra mu je bila Allahu i Njegovom Poslaniku, a onaj ko je uinio hidru radi
dunjaluke koristi ili zbog ene da bi je oenio, njegova hidra je bila onome
kome ju je uinio. '"1
Znaenje manje poznatih rijei:
hidra - preseljenje iz nevjernike zemlje u islamsku
Biografija ravije (prenosioca hadisa):
On je asni ashab, voa pravovjernih Omer ibn el-Hattab ibn Nufejl el-Kurei
el-'Adevi, radijallahu anhu. Primio je islam prije Hidre. On je drugi pravovjerni
halifa, a hilafet mu je trajao deset i po godina. Preselio je kao ehid u mjesecu zul-
hidetu 23. god. po Hidri.
Kratki komentar hadisa:
Uenjaci su saglasni da je nijjet neophodan u injenju dijela da bi se za njih
dobila nagrada. Takoe su saglasni da se nijeti srcem i da nije uslov da se izgovara
rijeima.
Pouke hadisa:
1. Iskren nijjet Uzvienom Allahu i slijeenje Poslanika, sallahu alejhi ve sellem,
su dva uvjeta za primanje bilo kojeg djela u islamu.
2. Ako musliman ini dunjaluka djela sa valjanim nijjetom bie nagraen, pa
time postaju sva njegova djela ibadet Uzvienom Allahu. Na primjer: uitelj u
njegovom pouavanju, uenik u uenju, slubenik na svom poslu, trgovac u
svojoj trgovini i njima slini, smatra se da su u ibadetu ako imaju valjan nijjet.
3. Ako je musliman imao namjeru da uradi neko dobro djelo, a nije bio u stanju
da ga obavi ima nagradu za svoj nijjet.
4. Iskren nijjet u ime Allaha je razlog uspjeha na dunjaluku i ahiretu.
1
Buharija (1/3), broj 1, knjiga: Poetak objave, poglavlje: Kako je poela objava Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim
(3/151), broj 1097, Knjiga o upravi, poglavlje: Rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista se djela vrednuju prema
nijjetima" sa drugaijim tekstom.
12
DRUGI HADIS
:
- -
.
13
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje na odravanje rodbinskih veza je djelo sa kojima je Uzvieni Allah
zadovoljan i za njega daje sevape na ahiretu.
2. Uzvieni Allah je uinio odravanje rodbinskih veza uzrokom poveanja
opskrbe na dunjaluku.
3. Uzvieni Allah je uinio odravanje rodbinskih veza uzrokom produenja
ivota i injenja ivota berietnim.
TREI HADIS
:
.
14
Biografija ravija:
1. Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je asni ashab, jedan od zahida i
muhadira. Rano je primio islam, ali je kasno obavio hidru te nije uestvovao
u Bici na Bedru. Uinio je mnogo plemenitih djela. Preselio je 32. god po
Hidri, za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu.
2. Mu'az ibn Debel el-Ensari el-Hazredi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab.
Primio je islam u osamnaestoj godini, uestvovao je na Bedru i u bitkama
poslije Bedra. Dostigao je najvii stepen znanja o erijatskim propisima i
Kur'anu. Bio je namjesnik ama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu,
gdje je i umro 18. god. po Hidri.
Pouke hadisa:
1. Naredba da se treba bojati Allaha javno, tajno i na svim mjestima.
2. Kada ovjek uradi loe djelo a zatim zatrai oprost od Allaha i uradi dobro
djelo, to dobro djelo poniti loe.
3. Naredba da se ophodi prema ljudima na najljepi nain i da se otklanjaju
neprijatnosti od njih.
4. Da lijep ahlak upotpunjuje bogobojaznost.
15
ETVRTI HADIS
: :
": :
:
.".
16
ju je proveo, o svom imetku - kako ga je stekao i uta ga je potroio i o svom
znanju - ta je po njemu radio."1
Biografija ravije:
1. Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je asni ashab, jedan od zahida i
muhadira. Rano je primio islam, ali je kasno obavio hidru te nije uestvovao
u Bici na Bedru. Uinio je mnogo plemenitih djela. Preselio je 32. god po
Hidri, za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu.
2. Mu'az ibn Debel el-Ensari el-Hazredi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab.
Primio je islam u osamnaestoj godini, uestvovao je na Bedru i u bitkama
poslije Bedra. Dostigao je najvii stepen znanja o erijatskim propisima i
Kur'anu. Bio je namjesnik ama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu,
gdje je i umro 18. god. po Hidri.
Pouke hadisa:
1. Dokaz da e ljudi biti proivljeni poslije smrti, da e polagati raun i biti
nagraeni shodno djelima.
2. Podsticanje na primjenu korisnog znanja i dobrog djela.
3. Podsticanje na sticanje imetka na halal nain i njegovo troenje u dobrotvorne
svrhe.
1
Hadis prenosi Taberani u El-Mu'adem el-Kebir (20/60), a tekst hadisa je: "Nee se sastaviti stopala Allahovog roba ... ", ejh
Albani smatra da je vjerodostojan, pogledaj Sahihut-tergib pod brojem 3593.
17
PETI HADIS
:
- -
.
.
.
:
18
vlano tlo. 'Ovog psa je snala jaka e kao to je i mene bila snala', ree taj
ovjek, te sie u bunar i napuni svoju cipelu vodom, a zatim je stavi u svoja usta
da bi se popeo, te napoji psa. Uzvieni Allah mu se zahvali i oprosti grijehe."
Rekoe ashabi: "Allahov Poslanie, zar u injenju dobroinstva prema
ivotinjama imamo nagradu?" a on odgovori: "U injenju dobroinstva svakom
ivom hajvanu ovjek ima nagradu."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Pouke hadisa:
1. Islam podstie na blagost i samilost prema ivotinjama.
2. Samilost u islamu nije ograniena samo na ljudsku vrstu.
1
Buharija (2/870), broj 2466, Knjiga o albama, poglavlje: Bunari na putu kada nikom ne smetaju, i (5/2238), broj 6009, Knjiga
o adabima, poglavlje: Samilost prema ljudima i ivotinjama, i Muslim (4/1761), broj 2244, Knjiga o selamu, poglavlje:
Vrijednost napajanja i hranjenja ivotinja.
19
ESTI HADIS
-
-
- -
.
Biografija ravije:
1
Muslim (3/1598), broj 2020, Knjiga o piu, poglavlje: Adabi jedenja i pijenja.
20
Abdullah ibn Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab,
prenio je mnogo hadisa. Bio je najvri u slijeenju sunneta. Preselio je 73. god. po
Hidri.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje na jedenje i pijenje desnom rukom i da je to od islamskih adaba.
2. Jedenje i pijenje lijevom rukom je ejtansko djelo i ahlak.
SEDMI HADIS
- -
.
Biografija ravije:
1
Buharija (2/862), broj 2446, Knjiga o sporenju, poglavlje: Pomo mazlumu, i Muslim (4/1999), broj 2585, Knjiga o
dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Samilost, suosjeanje i potpomaganje izmeu mu'mina.
21
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.
Pouke hadisa:
1. Portvovanost Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u nastojanju da pojanjava
znaenja i pribliava ih ljudskom razumu pravei poreenja i navodei
primjere.
2. Podsticanje na meusobno potpomaganje meu mu'minima.
OSMI HADIS
- -
-
.
-
Biografija ravije:
1
Muslim (4/2026), Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Preporuljivost vedra lica kod
susreta.
22
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru treeg hadisa.
DEVETI HADIS
. :
Kae Ebu-Muhammed Hasan ibn Alijj ibn Ebi-Talib, radijallahu anhuma, sin
kerke Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, i njegov amidi: "Zapamtio
sam od Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Ostavi ono to ti
je sumnjivo i dri se onog u to nema sumnje.'"1
23
Biografija ravije:
Hasan ibn Alijj ibn Ebi-Talib el-Haimi el-Kurei, radijallahu anhuma, je
plemeniti ashab, roen je u Medini. Bio je razborit, blag, dobroudan i rjeit, od
najumnijih i najpronicljivijih ljudi. U licu je najvie liio Allahovom Poslaniku,
sallahu alejhi ve sellem. Preuzeo je hilefet a zatim odustao od njeg i ustupio ga
Muaviji, radijallhu anhu. Preselio je 49. god po Hidri.
Kratki komentar hadisa:
Musliman treba da gradi svoje stvari na jasnom ubjeenju i na onom to je
vjerovatno, te da ima znanja o svojoj vjeri, kako ne bi inei nejasne i sumnjive stvari
upao u haram. Ukazuje nam ovaj hadis na obavezu ostavljanja onog u iju
dozvoljenost sumnjamo i uzimanja onog u to nemamo sumnju, sa im je srce
smireno i dua zadovoljna. Zato, uvaj se, muslimanu, da radi ono u ta sumnja. A
ako ti je neka stvar nejasna, pitaj o njoj i ne uputaj se u nju sve dok ne bude znao da
je dozvoljena, izvravajui naredbu Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem.
Pouke hadisa:
1. Naredba da se ostavlja sve u emu ima podozrivosti i sumnje u stvarima vjere
i dunjaluka i da se dri onoga to je sasvim jasno.
2. Zabrana ulaenja u sumnjive stvari.
DESETI HADIS
.
:
1
Tirmizi (3/622), broj 1336, poglavlje: Ono to je preneeno o propisu onog koji podmiuje i onog koji prima mito, i u hadisu je
dodata rije "u sudu", i Ahmed u svom Musnedu (2/387), broj 9011 i 9019, sa tekstom: "Prokleo je Allah ..."
24
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Kratki komentar hadisa:
Prenosi nam Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, molio Allah da udalji od Svoje milosti onog koji podmiuje. A to je onaj koji
daje imetak nekom ovjeku da bi tako pridobio njegovu naklonost i da bi mu ovaj
zauzvrat dao ono na ta neko drugi ima pravo kako bi tim mitom ostvario cilj na
nepoten nain. Prokleo je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, i onog koji
prima mito jer uzima imetak na nedozvoljen i nepoten nain. Zato treba musliman da
bude daleko od sumnjivih stvari kako ne bi izloio samog sebe Allahovoj srdbi i
kazni.
Pouke hadisa:
1. Daleko je od Allahove milosti onaj koji daje mito i koji ga uzima.
2. Mito je veliki grijeh.
3. Mito je zabranjeno zbog velike tete koju nanosi muslimanskoj zajednici.
JEDANAESTI HADIS
- -
- -
.
1
Muslim (4/2060), broj 2674, Knjiga o znanju, poglavlje: Ko uvede lijep ili lo sunnet i ko poziva u hidajet ili dalalet.
25
hidajet lijepa stvar koja se podudara sa erijatom
onih koji ga slijede koji mu se odazovu i rade po onome u ta poziva
dalalet runa stvar koja se suprostavlja erijatu
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Pouke hadisa:
26
DVANAESTI HADIS
: :
.
1
Ebu-Davud (3/317), broj 3641, Knjiga o znanju, poglavlje: Podsticanje na traenje znanja, i Tirmizi (5/48), broj 2682, Knjiga o
znanju, poglavlje: Ono to je preneeno o prednosti znanja nad ibadetom.
27
Biografija ravije:
'Uvejmir ibn Zejd ibn Kajs ibn Umejjete el-Hazredi el-Ensari, radijallahu anhu,
je plemeniti ashab, bio je fakih, zahid i hafiz Kur'ana. Hrabro se borio u Bici na
Uhudu i uestvovao je u svim bitkama poslije Uhuda. Bio je kadija ama i uenjak
Palestine. Preselio je 32. god. po Hidri.
Kratki komentar hadisa:
Znanje je od najvanijih temelja islamske civilizacije koja je uvrstila svoje
osnove na nauci u svim oblastima ivota. Pojanjava nam Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, u ovom hadisu da onaj ko se trudi u traenju erijatskog znanja, prisustvuje
predavanjima i halkama uenjaka i ponavlja to znanje, Allah e mu uiniti lahkim
znanje koje trai i put kojim je kreno. Bude li na putu sticanja znanja traio Allahovo
zadovoljstvo, Allah e mu omoguiti da radi po tom znanju, te e ono biti razlog
njegove upute, uspjeha i zadobijanja nagrade Uzvienog Allaha.
Onoga dana kada islamski ummet izvri svoju obavezu prema korisnom znanju
vratie mu se njegov prvobitni ugled koji je imao meu drugim narodima. A meu
generacijama islamske omladine se nalaze oni koji vode rauna o ovoj obavezi,
inaallah.
Pouke hadisa:
1. Vrijednost traenja znanja i podsticanje na to.
2. Sva stvorenja trae oprost za onog ko trai znanje.
3. Prednost uenjaka koji radi po svom znanju nad pobonjakom.
4. Razlika izmeu uenjaka i pobonjaka je poput razlike izmeu punog Mjeseca
i ostalih zvijezda.
28
TRINAESTI HADIS
:
.
Biografija ravije:
1
Ebu-Davud (2/290), broj 3535, poglavlje: ovjek koji uzima svoje pravo iz tueg imetka koji je pod njegovom upravom, i
Tirmizi (3/564), broj 1264, i kae: "Ovaj hadis je hasen garib."
29
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru petog hadisa.
Pouke hadisa:
1. Vadib je da se povjereni emanet vrati njegovom vlasniku.
2. Zabranjeno je da se pronevjera uzvrati pronevjerom.
30
ETRNAESTI HADIS
- -
- -
.
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru sedmog hadisa.
31
Meutim, ne bori se na Allahovom putu onaj ko se bori radi plijena, ili da bi se ulo o
njemu, da bi ljudi govorili: zaista je on hrabar, ili ko udijeli neto od imetka sa ciljem
da zadobije neku dunjaluku korist, kao kada bi htio da se o njemu uje putem tampe
tako da se njegovo ime nae na listi onih koji su dali dobrovoljne priloge. To je zato
to Uzvieni Allah prima samo ono djelo sa kojim se trai Njegovo lice i koje je isto
od primjesa nastojanja da bi bio vien i da se o njemu uje.
Pouke hadisa:
1. Ukazivanje na visoko mjesto dihada na Allahovom putu i njegovoj
vrijednosti.
2. Nastojanje ojeka da ga drugi vide u injenju ibadeta ponitava njegovo djelo.
3. Pokuenost pretjerane ljubavi prema dunjaluku i borbe radi neeg drugog
mimo Allahovog zadovoljstva.
PETNAESTI HADIS
:
.
Prenosi Ebu-Bekre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Hoete li da vas obavijestim o najveem velikom grijehu?" Rekli smo: "Svakako,
Allahov Poslanie" Kae: "injenje irka Allahu (pridruivanje Allahu druga) i
neposlunost roditeljima". Dok je ovo govorio bio je naslonjen sjedei pa se ispravi i
ree: "Zar ne, laan govor i lano svjedoenje", i neprestano je to ponavljao tako da
smo rekli kamo sree da uuti (suosjeajui sa njim).1
1
Buharija (2/939), broj 2654, Knjiga svjedoenja, poglavlje: Ono to je reeno o lanom svjedoenju, i Muslim (1/91), broj 87,
Knjiga o imanu, Poglavlje o velikim grijesima i najveem velikom grijehu.
32
Biografija ravije:
Nufe'j ibn el-Haris ibn Klede es-Sekfi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab,
nazvan je Ebu-Bekre jer se u Bici na Taifu uhvatio za mladu devu i pobjegao od svog
naroda, doao Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i primio islam na njegovim rukama.
Prenio je nekoliko hadisa Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve selem, i uestvovao u
nekoliko bitki. Preselio je 51. god. po Hidri.
Pouke hadisa:
1. Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, pouava i savjetuje svoje ashabe.
2. Zabrana irka i neposlunosti roditeljima.
3. Zabrana lai i lanog svjedoenja.
1
El-isra', 23-24
33
4. Suosjeanje ashaba sa Poslanikom, sallahu alejhi ve sellem, i njihovo
preziranje onog to ga uznemirava.
ESNAESTI HADIS
ZABRANA VARANJA
".. " :
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
1
Muslim (1/99), broj 102, Knjiga o imanu, poglavlje: Rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ko nas vara nije odnas", i
Tirmizi (3/606), broj 1315, poglavlje: Ono to je preneeno o zabrani varanja u trgovini, i kae Tirmizi : "Hadis je hasen sahih."
34
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
SEDAMNAESTI HADIS
ZABRANA NEMIMETA
-
.
: -
Biografija ravije:
1
Muslim (4/2012), broj 2606, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinske veze i adabima, Poglavlje o nemimetu.
35
Ebu-Abdurrahman Abdullah ibn Mes'ud je plemeniti ashab, jedan od prvih
muslimana. Ubraja se meu najplemenitije ashabe, i najuenije u fikhu i kiraetu. Od
Alahovog Poslanika je nauio napamet sedamdeset sura. Preselio je 32. god. po
Hidri u Medini napunivi ezdesetu godinu, radijallahu anhu.
"O vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest, dobro je
provjerite, da u neznanju nekome zlo ne uinite, pa da se zbog onoga to ste uinili
pokajete."1
Pa se uvaj i dobro pazi onog koji ini nemimet, to je osoba u kojoj nema
plemenitosti, niti ahlaka. On namjerno ini neprijatnosti ljudima i raduje se njihovim
nevoljama. Da nas Allah sauva od njegova zla.
Pouke hadisa:
1. Zabrana gibeta (ogovaranja) i nemimeta.
2. Nemimet je veliki grijeh.
1
El-Hudurat, 6.
36
OSAMNAESTI HADIS
- -
:
(
)
.
Kae Abdullah ibn 'Abbas, radijallahu anhuma:
"Kada je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, doao u Medinu njeni stanovnici su
bili meu najpokvarenijim ljudima u vaganju kantarom, pa je Uzvieni Allah
objavio: "Teko onima koji pri mjerenju zakidaju", pa su poslije toga poteno
vagali na kantaru. 1
1
Ibn-Made, Knjiga o trgovini, poglavlje: Predostronost u vaganju na litri i kantaru, broj 2223, ejh Albani smatra da je hadis
hasen, a kae El-Busajri: "Ovaj sened je hasen. Uenjaci hadisa imaju razliito miljenje oko Alijje ibn el-Husjen ibn Vakid, a
ostali prenosioci hadisa su pouzdani. "
37
Biografija ravije:
Abdullah ibn 'Abbas ibn Abdulmuttalib ibn Haim, Kurei Haimi je plemeniti
ashab, uenjak ovog ummeta, mufesir i fakih. Spada meu najplemenitije ashabe, i
meu one koji prenose najvie hadisa. Preselio je 68. god. po Hidri u Taifu, u 72.
godini ivota.
Kratki komentar hadisa:
Obiljeja islama i njegovi uzvieni principi nareuju da se poteno i tano mjeri
na litri i kantaru, a zabranjuju zakidanje, i zahtijevaju iskrenost u meuljudskim
relacijama i da se da svakom njegovo potpuno pravo. Kae Uzvieni Allah:
"Teko onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kad od drugih
kupuju, a kad drigima mjere na litar ili na kantar zakidaju."1
Kau mufesiri: Doao je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u Medinu a
Medinjani su zakidali na litri i kantaru onima koji nisu iz Medine, a uzimali su punu
mjeru kad od drugih kupuju... I kau, takoe: U Medini je bio ovjek koji se zvao
Ebu-Duhejne, imao je dvije posude za mjerenje sa'a 2, onom koja vaga punu mjeru
vagao bi sebi kada kupuje, a onom koja vaga zakidajui vagao bi drugima kada
prodaje.
A Uzvieni Allah je uinio muslimana pravednim u vaganju na litri i kantaru.
Kada vaga nekom drugom ne zakida njegovo pravo, nego mu ga da u potpunosti, i
iskren je u trgovanju sa njim kako bi imao bereketa na dunjaluku i veliku nagradu na
ahiretu. Jer onaj koji zakida na litri i kantaru izlae sebe Allahovoj srdbi i kazni na
dunjauku i ahiretu, kao to se desilo prijanjim narodima koji su kada kupuju uzimali
punu mjeru, a mjerei drugima zakidali.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje na potenje pri mjerenju na litri i kantaru i na iskrenost u
trgovanju.
2. Musliman treba da voli drugima ono to voli samom sebi.
3. Zabrana varanja prilikom kupovine, prodaje i slinog.
4. Onaj ko zakida pri mjerenju na litri i kantaru opominje se propau.
1
El-Mutaffifin, 1-3.
2
Sa'a je mjera za zapreminu u iznosu od etiri pregrti.
38
DEVETNAESTI HADIS
: - -
.
39
muslimanu da izbjegava svoga brata muslimana (tj. da bude u svai sa njim)
vie od tri dana."1
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.
Kratki komentar hadisa:
Pouava nas Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu u kakvim
meusobnim odnosima je nama vadib da budemo. To jest, vadib nam je da budemo
braa koja se vole, ive u meusobnoj ljubavi, koja se ophode jedni prema drugima
najljepim islamskim adabima. Ti islamski adabi vode nas prema islamskom ahlaku i
udaljavaju nas od pokvarenog morala, iste naa srca od mrnje i ine nae ponaanje
plemenitim islamskim ponaanjem. Ovaj hadis nam govori da je bratska veza u
islamu jaa od veza po porijeklu i krvi, jer je temelj bratske veze vjerovanje u Allaha,
stoga nije dozvoljeno muslimanu da ne govori sa svojim bratom muslimanom ili da ga
izbjegava vie od tri dana, osim ako za to ima erijatski razlog elei time da ovaj
ostavi grijeh zbog kojeg ga izbjegava.
Pouke hadisa:
1. Zabrana meusobne mrnje, zavisti, neprijateljstva i prekidanja odnosa.
2. Zabrana uznemiravanja muslimana na bilo koji nain.
3. Zabrana izbjegavanja brata muslimana vie od tri dana.
4. Islamski moral nema nita sa gore spomenutim stvarima.
1
Buharija (5/2256), broj 6065, Knjiga o adabima, poglavlje: Zabranjena zavist i neprijateljstvo, i Muslim (4/1983), broj 2559,
poglavlje: Zabrana meusobne zavisti, mrnje i neprijateljstva.
40
DVADESETI HADIS
:
:
.
41
pitana o svom stadu. Sluga je pastir u imetku njegovog gospodara i bie pitan o
svom stadu. I svi ste vi pastiri i biete pitani o svom stadu."1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru estog hadisa.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje vladara i staratelja na blagost i davanje savjeta svojim podanicima.
2. estoka opomena onom kome bude povjerena stvar muslimana pa je zapostavi
i zanemari.
3. Podsticanje staratelja na pravednost prema onima nad kojima je
pretpostavljen.
- -
.
1
Buharija (1/304), broj 5188, Knjiga o braku, poglavlje: "Sebe i porodice svoje uvajte od vatre", i Musim (3/1459), broj 1829,
Knjiga o upravi, poglavlje: Vrijednost pravednog imama i kazna imamu zalimu.
42
"Bio sam pod skrbnitvom Allahovog Poslanika, salalahu alejhi ve sellem (i jednom
kada smo jeli) uzimao sam rukom hranu sa svih krajeva zdjele. Pa mi ree: 'O
mladiu, reci bismillah, jedi desnom rukom i jedi ono to je ispred tebe.'"2
Biografija ravije:
Omer ibn Ebi-Seleme ibn Abdulesed el-Mahzumi je plemeniti ashab, majka mu
je Ummu Seleme, ena Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Roen je druge godine po
Hidri, i odgajan je u kui Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Postavio ga je Alija,
radijallahu anhu, namjesnikom Bahrejna. Preselio je u Medini 83. god. po Hidri,
radijallahu anhu.
Kratki komentar hadisa:
U ovom hadisu se skree panja na nekoliko islamskih adaba jedenja o kojima
treba voditi rauna. Od tih adaba je: izgovaranje bismile prije jela i jedenje desnom
rukom. Ovo je dokaz zabrane jedenja i pijenja lijevom rukom, jer je to djelo ejtana, a
muslimanu je nareeno da se kloni puta fasika (grijenika) a da ne govorimo ejtana.
Dodao je Naf'i, jedan od prenosilaca hadisa, uzimanje i davanje (desnom rukom). A
isto tako od tih adaba je da musliman jede hranu koja mu je najblia.
ADABI KIHANJA
:
.
2
Buharija (5/2056), broj 5376, Knjiga o hrani, poglavlje: Izgovaranje bismile prilikom jela, i Muslim (3/1599), broj 2022,
Knjiga o piu, poglavlje: Adabi jela i pia i propisi vezani za njih.
43
"Kada neko od vas kihne, neka kae: ELHAMDULILLAH (hvala Allahu), i neka
mu kae njegov brat ili prijatelj: JERHAMUKELLAH (Allah ti se smilovao), a
kad mu kae jerhamukellah, neka mu odgovori: JEHDIKUMULLAH VE
JUSLIHU BALEKUM (neka vas Allah uputi i popravi vam stanje)."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Adabi kihanja:
1. Stiati glas kod kihanja koliko je mogue.
2. Prilikom kihanja staviti ruku ili maramicu na usta.
3. Ko kihne treba rei: elhamdulillahi.
4. Onom kome kihne i kae elhamdulillahi se kae: jerhamukellah.
5. Onom ko kae jerhamukellah kae se: jehdikumullah ve juslihu balekum.
6. Dova onom koji kihne raa ljubav i meusobno zbliavanje meu
muslimanima.
1
Buharija (5/2298), broj 6224, Knjiga o adabima, poglavlje: ta se kae onom ko kihne.
44
DVADESET I TREI HADIS
-
-
.
45
Prenosi Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Budite iskreni, zaista, iskrenost vodi ka dobroinstvu, i zaista, dobroinstvo vodi
ka Dennetu. ovjek e neprestano govoriti istinu i drati se iskrenosti sve dok
ne bude upisan kod Allaha da je iskren. uvajte se lai, zaista, la vodi u
grijeenje, i zaista, grijeenje vodi u vatru. I ovjek e neprestano lagati i drati
se lai sve dok ne bude upisan kod Allaha da je laljivac."1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru sedmog hadisa.
Smjernice:
1. Iskrenost je pohvalna moralna osobina na koju islam podstie.
2. Od upute islama je da se ovjeiji govor slae sa onim to mu je u srcu.
3. Iskrenost je najljepi put za spas na dunjaluku i ahiretu.
4. Iskren mu'min je drag Allahu i ljudima.
5. Ukazivanje prijateljima da je iskrenost put spasa na dunjaluku i ahiretu.
6. Treba rei istinu kada uitelj pita o razlogu nemarnosti u pisanju zadae.
7. La je runa osobina koju je islam zabranio.
8. Vadib je dati savjet onom ko lae da ostavi la.
9. La je put koji vodi u vatru.
1
Buharija (5/2261), broj 6094, Knjiga o adabima, poglavlje: Rijei Uzvienog: "O vjernici, bojte se Allaha i budite sa onima
koji su iskreni", i Muslim (4/2013), broj 2607, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana
lai i pojanjenje lai koja je dozvoljena.
46
DVADESET I ETVRTI HADIS
ZABRANA GIBETA
.
- -
. .
.
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Znate li ta je gibet?" Kau: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Kae: "Da
spomene svoga brata po onom to ne voli." "A ta ako je istina ono to kaem o
47
mom bratu?", neko ree. Kae: "Ako je istina to to kae, ogibetio si ga, a ako nije
istina, potvorio si ga."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
"Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga, a
vama je to odvratno."2
1
Muslim (4/2001), broj 2589, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana gibeta i
nemimeta.
2
El-Hudurat, 12.
48
2. Zabrana gibeta, a gibet je da musliman spomene svoga brata po onom to ne
voli.
3. Razlog postojanja mrnje meu muslimanima je gibet.
4. Zabrana laganja meu muslimanima i o njima.
5. Spominjanje mahana, pa makar bile prisutne pri osobi, smatra se gibetom.
6. Pohvalno je spominjanje muslimana po onom to voli da se spominje.
7. Dozvoljeno je gibetiti onog koji otvoreno, javno, bez stida ini ono to je
zabranjeno, ili novotariju i tome slino, upozoravajui i savjetujui
muslimane.
:
.
49
Prenosi Abdullah ibn Amr ibn el-'As, radijallahu anhuma, da je neki ovjek upitao
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Koji islam je najbolji?" Kae:
"Da hrani gladne i naziva selam onom koga zna i koga ne zna."1
Biografija ravije:
Abdullah ibn Amr ibn el-'As ibn Vail es-Sehmi el-Kurei je plemeniti ashab,
jedan od prvih muslimana. K'ab ibn L'uej je pradjed u kojem se sastaje sa Poslanikom,
sallahu alejhi ve sellem, u porijeklu. Prenio je mnogo hadisa. Preselio je otprilike 65.
god. po Hidri, radijallahu anhu.
1
Buharija (1/13), broj 12, Knjiga o imanu, poglavlje: Hranjenje gladnih je od islama, i Muslim (1/65), broj 39, Knjga o imanu,
poglavlje: Dokaz da djela u islamu imaju razliite vrijednosti i koja djela u islamu se smatraju najvrednijim.
2
Fard kifaje je vadib koji je Uzvieni Allah naredio da se obavi ne gledajui u osobu koja e ga obaviti, pa ako ga neko obavi
spada obaveza sa ostalih, a ako ga niko ne izvri svi su grijeni.
50
DVADEST I ESTI HADIS
-
-
.
Prenosi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao:
51
"Koji god musliman zasadi sadnicu ili posije sjeme pa se hrani od njih ptica,
ovjek ili hajvan, ubraja mu se u sadaku."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Kratki komentar hadisa:
Hadis upuuje na vrijednost saenja i sijanja i podstie na kultiviranje zemljita.
A moe posluiti kao dokaz preporuljivosti uzimanja zemljita i rada na njemu zbog
ope koristi za muslimane i sevapa od toga. Dolo je u predaji kod Muslima:
"." .
Smjernice:
1. Islam nareuje saenje drvea zbog plodova, ljepote i hladovine.
2. Zemljoradnjom se stie sevap, jer od nje imaju koristi ljudi, hajvani i ptice.
3. Ne treba sjei drvee i cvijee u parkovima, dvoritima i na ulicama.
4. Pomaganje porodice i drutva u zatiti drvea.
-
-
- -
- -
.
Kae Enes, radijallahu anhu: "Kada bi Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, iao u
nunik rekao bi:
1
Buharija (2/817), broj 2320, Knjiga o sijanju, poglavlje: Vrijednost sijanja i saenja ako se od tog jede, i Muslim (3/1189), broj
1553, knjiga: Davanje pod zakup, poglavlje: Vrijednost saenja i sijanja.
52
"ALLAHUMME INNI EUZU BIKE MINEL HUBSI VEL HABAISI''' (to znai:
Allahu moj, utjeem ti se od mukih i enskih dinna).1
Prenosi Aia, radijallahu anha, da kada bi izaao, sallahu alejhi ve sellem, iz nunika
rekao bi:
"GUFRANEK'' (to znai: Traim Tvoj oprost).2
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
1
Buharija (1/66), broj 142, Knjga o abdestu, poglavlje: ta se kae pri ulasku u nunik, i Muslim (1/283), broj 375, Knjiga o
hajzu, poglavlje: ta kae onaj ko hoe ui u nunik.
2
Ebu-Davud (1/8), broj 30, Knjiga o ienju, poglavlje: ta se kae kada se izae iz nunika.
53
DVADESET I OSMI HADIS
TEMELJI ISLAMA
-
- -
-
.
Od Abdullah ibn Omera, radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao:
"uo sam Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Islam se temelji
na pet stvari: svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed
54
Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i
postu mjeseca ramazana.'"1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru estog hadisa.
55
DVADESET I DEVETI HADIS
:
.
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je neki ovjek crnac, ili ena crnkinja,
istio mesdid, te je umro. Pa je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, pitao o njemu i
rekoe mu da je umro. A on ree:
56
"Zar me niste mogli o tome obavijestiti, pokaite mi njegov kabur, ili je rekao,
njen kabur", pa je otiao na njegov kabur i klanjao mu denazu.1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
1
Buharija (1/175), broj 460, Knjga o namazu, poglavlje: ienje mesdida, i Muslim (2/659), broj 956, knjiga: Denaza,
poglavlje: Namaz na kaburu.
57
TRIDESETI HADIS
: :
.
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Ko prosi od ljudi da bi se obogatio, zaista on prosi eravicu, pa nek prosi malo
ili nek prosi puno."1
Biografija ravije:
1
Muslim (2/720), broj 1041, Knjiga o zekatu, poglavlje: Pokuenost proenja od ljudi.
58
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
PRAVA KOMILUKA
:
.
1
El-Fussilet, 40.
59
"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznamirava svog komiju, ko vjeruje
u Allaha i Sudnji dan neka bude gostoljubiv, ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan
neka govori ono u emu je hajr ili neka uti."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
1
Buharija (5/2273), broj 6018, Knjiga o adabima, poglavlje: Gostoljublje, i Muslim (1/68), broj 47, Knjiga o imanu, poglavlje:
Podsticanje na lijepe komijske odnose i gostoljublje.
2
En-Nisa', 114.
60
4. Pisanje po zidovima i nanoenje tete na posjedima komija se ubraja u
uznemiravanje komija.
5. Veliki je grijeh gledanje u unutranjost komijine kue, bilo sa krova, kroz
otvor na vratima ili kroz ogradu.
6. Bacanje smea ili kamenja ispred kua komija ili u njihova dvorita
uzrokuje mrnju meu komijama.
7. Dizanje glasa uznemirava komije.
8. Gostoljubivost je vadib.
9. Od potpunog imana je da se ne pria mnogo.
10. Od razloga potovanja ovjeka od strane drugih je da mnogo ne pria.
11. Lijep govor se ne ubraja u zabranjeno pretjerano prianje.
12. utnja je bolja od beskorisne prie.
13. Priati malo je od imana.
UPOZORENJE NA SRDBU
:
.
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je neki ovjek rekao Poslaniku,
sallahu alejhi ve sellem:
61
"Oporui mi", rekao je: "Ne srdi se", pa je ponovio nekoliko puta, a on mu ree: "Ne
srdi se".1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
- -
.
.
1
Buharija (5/2267), broj 6116, Knjiga o adabima, poglavlje: Upozorenje na srdbu.
62
Prenosi Abdullah ibn 'Amr ibn el-'As, radijallahu anhuma, da je Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Od velikih grijeha je da ovjek psuje svoje roditelje." Kau: "Zar ovjek psuje
svoje roditelje, o Allahov Poslanie?" Kae: "Da, psuje neijeg oca pa on psuje
njegovog oca, i psuje neiju majku pa on psuje njegovu majku."1
Biografija ravije:
Abdullah ibn Amr ibn el-'As ibn Vail es-Sehmi el-Kurei je plemeniti ashab,
jedan od prvih muslimana. K'ab ibn L'uej je pradjed u kojem se sastaje sa Poslanikom,
sallahu alejhi ve sellem, u porijeklu. Prenio je mnogo hadisa. Preselio je otprilike 65.
god. po Hidri, radujallahu anhu.
1
Buharija (5/2228), broj 5973, Knjiga o adabima, poglavlje: Neka ovjek ne psuje svoje roditelje, i Muslim (1/92), broj 90,
Knjiga o imanu, Poglavlje o velikom grijehu i najveim velikim grijesima.
2
El-Ena'm, 108.
63
TRIDESET I ETVRTI HADIS
64
"Od lijepog islama ovjeka je da ostavi ono to ga se ne tie."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
-
-
-
.
-
.
.
1
Tirmizi (4/558), broj 2317, Knjiga o zuhdu, Poglavlje o onom ko pria da bi nasmijavao ljude, i kae : "Ovaj hadis je garib."
65
Prenosi Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"Nee ui u Dennet onaj u ijem srcu bude koliko i trun oholosti." Na to neki
ovjek ree Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista , ovjek voli da mu njegova
odjea i obua budu lijepi." Kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Allah je lijep i
voli ljepotu, oholost je odbijanje istine i potcjenjivanje ljudi."1
Biografija ravije:
Ebu-Abdurrahman Abdullah ibn Mes'ud je plemeniti ashab, jedan od prvih
muslimana. Ubraja se meu najplemenitije ashabe, i najuenije u fikhu i kiraetu. Od
Alahovog Poslanika je nauio napamet sedamdeset sura. Preselio je 32. god. po
Hidri u Medini napunivi ezdesetu godinu, radijallahu anhu.
1
Muslim (1/93), broj 91, Knjiga o imanu, poglavlje: Zabrana oholosti i pojanjenje toga.
66
5. Portvovanost u ienju kue, kole i ulice.
6. Nije lijepo pisati po kolskom stolu i zidu.
7. Mustehab je kupati se najmanje jedanput u sedmici.
- -
- -
-
-
67
- -
.
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio
je islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
1
Buharija (3/1090), broj 2989, Knjiga o dihadu, poglavlje: Ko uzme za uzengiju i slino, i Muslim (2/699), broj 1009, Knjga o
zekatu, poglavlje: Ime sadaka se upotrebljava za sve vrste dobra.
68
7. Briljivost u otklanjanju neprijatnosti u koli i na ulici.
8. Nebacanje smea na ulicu jer se to suprostavlja uenju islama.
9. Stavljanje smea na mjesto koje je za to odreeno je od islamskih adaba.
-
-
69
- -
:
.
Biografija ravije:
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.
1
Buharija (5/2319), broj 6294, knjiga: Traenje dozvole za ulazak, poglavlje: Ne ostavljaj vatru da gori u kui prilikom
spavanja, i Muslim (3/1596), Knjiga o piu, poglavlje: Naredba o pokrivanju zdjela i vezanju mjeina za vodu.
70
TRIDESET I OSMI HADIS
-
-
- -
.
71
Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallhu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao:
"Kanjena je ena zbog make koju je zatvorila sve dok nije umrla, pa je zbog
nje ula u vatru. Nije je hranila ni pojila kada ju je zatvorila, niti ju je pustila da
jede gmizavce i insekte."1
Biografija ravije:
Abdullah ibn Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab,
prenio je mnogo hadisa. Bio je najvri u slijeenju sunneta. Preselio je 73. god. po
Hidri.
1
Buharija (2/83), broj 2365, knjiga: Davanje pod zakup, poglavlje: Vrijednost navodnjavanja vodom, i Muslim (4/1760), broj
2242, Knjiga o selamu, poglavlje: Zabrana ubijanja make.
2
FEVASIK su ivotinje spomenute u hadisu muttfek alejhi od Aie, radijallahu anha, od njih su: korpija, lutnja (vrsta sokola),
gavran, mi i pas koji ujeda, u drugim rivajetima je dodato: zmija, zvijeri, vuk i tigar.
72
4. Biti milostiv prema ivotinjama i pticama je razlog ulaska u Dennet. Dolo je
u hadisu da je Allah oprostio ovjeku zbog toga to je napojio edna psa.
IMAN I ISTIKAMET
-
-
.
73
Prenosi se da je Sufjan ibn Abdullah, radijallhu anhu, rekao: "Rekao sam, o
Allahov Poslanie, reci mi o islamu neto pa da vie nikog drugog ne pitam'', pa mu
ree:
"Reci vjerujem u Allaha, a zatim ustraj."1
Biografija ravije:
Sufjan ibn Abdullaha es-Sekafi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab, bio je
Omerov, radijallhu anhu, namjesnik u Taifu.
Pouke hadisa:
1. Pitanje uenih o onom to se ne zna.
2. Iman u Uzvienog Allaha je temelj islama.
3. Briljivost ashaba, radijallahu anhum, u uenju propisa islama i rad po
njima.
4. Iman i istikamet su vadib svakom muslimanu.
ETRDESETI HADIS
1
Muslim (1/65), Knjiga o imanu, poglavlje: Opa obiljeja islama.
74
: - -
.
Biografija ravije:
Dabir ibn Abdullah ibn 'Amr ibn Haram el-Ensari es-Selemi je plemeniti ashab,
ensarija, ubraja se meu poznate ashabe, radijallahu anhum. Uestvovao je na Bedru i
Hunejnu i borio se uz Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u devetnaest bitki (gazveta).
On je od onih ashaba koji prenose mnogo hadisa. Preselio je u Medini nakon 70. god.
po Hidri, radijallahu anhuma.
Pouke hadisa:
1. Znanje da je namaz stub islama i njegov temelj.
2. Od najvanijih stvari kojom se musliman razlikuje od kafira je izvrenje
obaveze namaza.
3. Namaz je najbitniji praktini temelj islama i ne stavlja se ispred njega nijedno
drugo djelo.
4. Namaz je jedno od najveih djela sa kojim se pribliava Uzvienom Allahu.
5. Namazom se stiu mnoge koristi na dunjaluku i ogromna nagrada na ahiretu.
1
Muslim (1/88), broj 82, Knjiga o imanu, poglavlje: Nazivanje kafirom onog ko ostavi namaz.
75
-
-
- -
.
Biografija ravije:
'Imran ibn Husajn el-Huza'i el-K'abi, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab.
Primio je islam u godini Bitke na Hajberu. Bio je od ashaba koji su se istakli u fikhu.
ivio je u Basri, a 52. god. po Hidri preselio je na ahiret.
Pouke hadisa:
1. Imati osobinu stida je dio imana.
2. Stid je klju za sva vrata dobra.
3. Stid je osobina vjerovjesnika, alejhimussalatu vesselamu.
4. Rune rijei negiraju stid, poput psovke, vrijeanja i galame.
5. Nije od islamskog stida ostavljanje obaveze nareivanja dobra i odvraanja od
zla.
1
Buharija (5/2267), broj 5766, Knjiga o adabima, Poglavlje o stidu, i Muslim (1/64), broj 37, Knjiga o imanu, poglavlje:
Dijelovi imana.
76
ETRDESET I DRUGI HADIS
77
:
.
Biografija ravije:
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.
78
5. Uenje plemenitog Kur'ana i donoenje salavata na Poslanika, sallahu alejhi
ve sellem, se ubraja u zikr.
6. Onaj koji ne zikri je poput mrtvog ovjeka.
79
.
":
Biografija ravije:
Abdullah ibn Amr ibn el-'As ibn Vail es-Sehmi el-Kurei je plemeniti ashab,
jedan od prvih muslimana. K'ab ibn L'uej je pradjed u kojem se sastaje sa Poslanikom,
sallahu alejhi ve sellem, u porijeklu. Prenio je mnogo hadisa. Preselio je otprilike 65.
god. po Hidri, radujallahu anhu.
Pouke hadisa:
1. Superiornost islamskog zakonodavstva budui da poziva muslimane da se
okite lijepim moralom, poput: otklanjanja neprijatnosti, susretanje ljudi sa
osmjehom i injenje dobra.
2. Obaveza ustrajnosti u plemenitim moralnim osobinama i klonjenju poroka.
1
Buharija (3/1305), broj 3559, Knjiga o velikim djelima, poglavlje: Opis Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim
(4/1810), broj 2321, poglavlje: Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, se mnogo stidio.
2
Ahmed (5/202), broj 21812.
80
3. Lijep moral (ahlak) pribliava roba stepenu Allahovog Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem, na Sudnjem danu.
4. Od lijepog ahlaka je potivanje muslimana i ophoenje sa njima na lijep nain.
5. Ko se ukrasi lijepim moralnim osobinama zasluuje ljubav Uzvienog Allaha i
ljudi.
81
" . :
"..
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.
Pouke hadisa:
1. Ljubav prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i davanje prednosti toj
ljubavi u odnosu na sve ljude je vadib.
2. Od znakova ljubavi prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je poslunost
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, izvrenje njegove naredbe i donoenje
salavata kada se spomene njegovo ime.
3. Vadib je slijediti Poslanika, sallahu alejhi ve sellem.
4. Nije pravi mu'min onaj ko da prednost u ljubavi nekom od ljudi nad ljubavi
prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem.
5. Onaj ko donese jedan salavat na Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, Uzvieni
Allah donese na njega deset salavata.
1
Buharija (1/14), broj 14, Knjiga o imanu, poglavlje: Ljubav prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je dio imana.
82
ETRDESET I PETI HADIS
ZNAK MUNAFIKA
":
.
83
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Tri su znaka munafika: kada govori lae, kada obea ne ispuni i kada mu se
povjeri iznevjeri."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio
je islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Smjernice hadisa:
1. Od vrijednosti islama je da se bori protiv loih obiaja i niskih moralnih
osobina, poput lai, neispunjavanja obeanja, pronevjere i tome slino.
2. Upozorenje na licemjerstvo time to je ono kod Uzvienog Allaha vei grijeh
od kufra (nevjerstva).
3. Udaljavanje od svih osobina munafika (licemjera).
4. Kod koga se nau osobine munafika biva prezren kod Uzvienog Allaha i kod
ljudi.
5. Od osobina mu'mina ja da kada govori ne lae, kada obea ispuni i kada mu se
povjeri ne iznevjeri.
1
Buharija (1/21), broj 33, Knjiga o imanu, poglavlje: Znak munafika, i Muslim (1/78), broj 59, poglavlje: Pojanjenje osobina
munafika.
84
ETRDESET I ESTI HADIS
:
.
85
Prenosi se da je Aia, radijallahu anha, rekla:
"Nije nikada dato Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, da
izabere izmeu dvije stvari a da nije izabrao laku, ako nije grijeh, a ako je
grijeh, bio je najdalji ovjek od njega. I nikada se Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, nije ni u emu svetio zbog sebe, osim kada se skrnavi Allahova
zabrana, tada be se svetio radi Allaha."1
Biografija ravije:
Aia bintu Ebi-Bekr es-Siddik, radijallahu anhuma, je plemenita ashabijka,
majka pravovjenih, ena Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Bila je uena, fakiha i
prenijela je mnotvo hadisa. Preselila je 57. god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Pojanjenje da je islam din lahkoe i velikodunosti ako u tome nema grijeha.
2. Opratanje i dobrodunost su razlog meusobne ljubavi i bratstva meu
muslimanima.
3. Slijeenje Poslanika, salllahu alejhi ve sellem, u opratanju, blagosti i
strpljenju.
4. Musliman koji prata i koji je blag stie ogromnu nagradu od Allaha, d...
5. Opratanje i dobrodunost su u vlastitim pravima, a ne u pravima Uzvienog
Allaha.
6. Opratanje i dobrodunost nisu izraz slabosti i nemoi nego elje za hajrom.
7. utnjom odobriti loe djelo ne ulazi u opratanje i dobrodunost.
1
Buharija (2/106), broj 3560, Knjiga o velikim djelima, poglavlje: Opis Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim
(4/1813), broj 2327, Knjiga o vrijednostima djela, poglavlje: Udaljavanje Poslanika, salllahu alejhi ve sellem, od grijeha i
izabiranje lake dozvoljene stvari.
86
ETRDESET I SEDMI HADIS
- -
.
87
Prenosi se od Ebu-Ejjuba el-Ensarije, radijallhu anhu, da je Allahov Poslanik,
sallhu alejhi ve sellem, rekao:
"Nije dozvoljeno muslimanu da ne govori sa svojim bratom muslimanom vie od
tri noi, sretnu se pa jedan od drugog okree glavu, a bolji od njih dvojice je onaj
koji prvi nazove selam."1
Biografija ravije:
Halid ibn Zejd el-Ensari, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Uestvovao je na
Drugoj prisegi na vjernost, borio uz Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u Bici na
Bedru i svim ostalim bitkama. Bio je pisar Kur'ana. Nije ostavljao dihad poslije smrti
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, sve dok nije preselio 51. god. po Hidri u Bici na
Carigradu (dananjem Istanbulu).
Smjernice hadisa:
1. Islam poziva u meusobnu ljubav i zbliavanje meu muslimanima.
2. uvanje od prepirki koje uzrokuju neprianje sa muslimanima.
3. Upozorenje na neprianje muslimana sa svojim bratom vie od tri noi.
4. Izmirivanje prijatelja kada nastane meu njima konflikt je vadib.
5. Ako tvoj brat musliman nee da govori sa tobom, prvi mu nazovi selam, to ti
je vrednije kod Uzvienog Allaha.
6. Ako poselami onog ko nee da govori sa tobom pa okrene glavu od tebe, sa
tebe spada grijeh.
1
Buharija (5/2256), broj 6077, Knjiga o adabima, Poglavlje o izbjegavanju muslimana, i Muslim ( 4/1984), broj 2560, Knjiga o
dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana izbjegavanja vie od tri dana bez opravdanog erijatskog
razloga.
88
ETRDESET I OSMI HADIS
".
":
89
"Najbolji od vas je onaj ko naui Kur'an i druge pouava njemu."1
Biografija ravije:
Osman ibn 'Affan, radijallahu anhu, je plemeniti ashab, trei pravedni halifa. On
je jedan od desetorice kojima je obean Dennet i od prvih koji je primio islam.
Uinio je hidru u Abesiniju a zatim u Medinu. Preselio je kao ehid u Medini 35.
god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Uenje plemenitog Kur'ana je najasniji ibadet i na najuzvienijem mjestu
kod Uzvienog Allaha.
2. Briljivost u uenju plemenitog Kur'ana u koli , kui i halkama Kur'ana u
mesdidima.
3. Pamenje u mladosti je snanije od pamenja u starosti.
4. Za svako slovo koje ita musliman u Kur'anu ima desetorostruku nagradu.
5. Uenje Kur'ana uz primjenu tedvidskih pravila ima veu vrijednost.
6. Utjecati se Allahu od ejtana prije itanja plemenitog Kur'ana.
7. Voditi rauna o istoi Mushafa i ne kidati njegove listove.
8. Musliman treba biti ist prilikom uenja Kur'ana.
1
Buharija (4/1919), broj 5027, Knjiga o vrijednostima Kur'ana, poglavlje: Najbolji od vas je ko naui Kur'an i druge pouava
njemu.
90
ETRDESET I DEVETI HADIS
- -
: - -
.
91
"Zaista, primjer dobrog i loeg prijatelja je kao onaj koji nosi miris misk i onaj
koji pue u kovaki mijeh. Onaj koji nosi miris misk ili e ti ga poklonit, ili e ga
kupiti od njeg, ili e osjetit od njeg ugodan miris. A onaj koji pue u kovaki
mijeh ili e ti zapaliti odjeu, ili e osjetit od njeg neugodan miris."1
Biografija ravije:
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.
Upute hadisa:
1. Islam vodi brigu o usmjerenju svojih sljedbenika da se drue sa dobrim
ljudima.
2. ovjek je pod uticajem svog prijatelja u dobru ili zlu.
3. Nastojanje da se prijateljuje sa odabranim ljudima.
4. Od koristi druenja sa dobrim ljudima je to pomau u hajru i upozoravaju na
zlo.
5. Musliman se uva prijateljevanja sa drutvom koje ima porone navike poput
ostavljanja namaza, puenja cigareta i tome slino.
1
Buharija (5/2104), broj 5534, Knjiga o klanju i lovu, Poglavlje o misku, i Muslim (4/2026), broj 2628, Knjiga o dobroinstvu,
odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Preporuljivost druenja sa dobrim ljudima.
92
PEDESETI HADIS
-
.
-
.
.
.
93
"O Allahov Poslanie, ko je najprei od ljudi da se prema njemu lijepo ophodim?''
Ree: "Tvoja majka." Ponovo upita ovjek: ''Ko zatim?'' Kae: "Tvoja majka." ''A
zatim?'' Kae: "Tvoja majka." ''A zatim ko?'' Ree: "Tvoj otac."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio
je islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
Smjernice hadisa:
1. Obaveza injenja dobra, poslunosti i nesuprostavljanja roditeljima.
2. Suprostavljanje i uznemiravanje roditelja rijeju ili djelom je razlog ulaska u
vatru.
3. Poslunost roditeljima je razlog ulaska u Dennet.
4. Poslunost roditeljima je vadib pa makar bili nevjernici, osim ako nareuju
grijeenje.
1
Buharija (5/2227), broj 5971, Knjiga o adabima, poglavlje: Ko je najprei od ljudi da se prema njemu lijepo ophodi, i Muslim
(4/1974), broj 2548, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Dobroinstvo prema roditeljima i
da su oni najprei za to.
2
El-Ahkaf, 15.
3
Lukman, 14.
94
PEDEST I PRVI HADIS
- -
.
95
"Onaj od ijeg jezika i ruke su mirni muslimani."1
Biografija ravije:
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.
.
:
1
Buharija (1/13), broj 10, Knjiga o imanu, poglavlje: Koji islam je najbolji, i Muslim (1/65), broj 40, Knjiga o imanu, poglavlje:
Pojanjenje da islam ima razliite vrijednosti.
96
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Superiornost islama, time to je uinio znanje razlogom uspjeha na dunjaluku
i ahiretu.
2. injenica da je islam preduhitrio druge u pozivanju znanju i uenju.
3. Traenje znanja je obaveza svakom muslimanu i muslimanki.
4. U islamu je uenjak bolji od pobonjaka.
5. Iskren nijjet u traenju znanja ini studiranje, istraivanje i pronalaenje
primljenim ibadetom, inallah.
2
Ibn-Made (1/8), spomenuo je Es-Sehavi mnoge koji biljee ovaj hadis, kao to je je u knjizi El-Mekasid, 44. str., broj 660.
ejh Albani smatra da je hadis vjerodostojan, kao to je u Sahihul-dami'a broj 3808.
1
Fatir, 28.
97
PEDEST I TREI HADIS
PRAVO PUTA
- -
.
.
- -
.
.
Prenosi se od Ebu-Se'ida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao:
"uvajte se sjedenja po putevima." Rekoe: ''O Allahov Poslanie, sjedenje na putu
je nama neophodno, mi tu razgovaramo.'' Pa ree Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem: "Ako ete sjediti, onda dajte putu njegovo pravo." Kau: ''ta je pravo
98
puta, o Allahov Poslanie?'' Ree: "Obaranje pogleda, otklanjanje neprijatnosti,
odvraanje selama i nareivanje dobra i zabranjivanje zla."1
Biografija ravije:
S'ad ibn Malik ibn Sinan el-Ensari, radijallhu anhu, je plemeniti ashab.
Uestvovao je u svim bitkama poslije Uhuda. Prenio je mnogo hadisa. Preselio je u
Medini 53. god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Sjedenje sa prijateljima u kui je bolje od stajanja na ulici.
2. uvanje od igranja po ulici.
3. Obaveza obaranja pogleda od onog to je Allah zabranio.
4. Ne uznemiravati muslimane ako je neophodno da se sjedi na ulici.
5. Onaj koji sjedi na ulici obavezan je odvraati selam, upuivati na dobro i
upozoravati na zlo.
1
Buharija (2/870), broj 2465, Knjiga o albama, poglavlje: Dvorita kua i sjedenje u njima, i Muslim (3/1675), broj 2121,
poglavlje: Zabrana sjedenja po putevima i davanje putu njegovo pravo.
99
PEDEST I ETVRTI HADIS
-
-
.
.
100
nevolja nemoj rei da sam uradio tako i tako bilo bi tako i tako, nego reci: Allah
je odredio i ono to je On htio uradio. Zaista, rije "da" otvara ejtansko djelo."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio
je islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.
1
Muslim (4/2052), broj 2664, Knjiga o kaderu, poglavlje: O naredbi da se bude jak, ostavi slabost, trai pomo od Allaha i
kaderske odredbe prepuste Njemu.
101
PEDEST I PETI HADIS
- -
.
:
102
Biografija ravije:
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Tri puta se trai dozvola za ulazak, pa ako mu se dozvoli ui e, a u
suprotnom e se vratiti.
2. Nema smetnje da se trai dozvola vie od tri puta ako je ovjek siguran da ga
ukuani nisu uli.
3. Zabranjeno je gledanje kroz otvore unutar kue.
4. Dugo pritiskati na zvonce ili mnogo kucati nije od adaba traenja dozvole za
ulazak.
5. Prilikom traenja dozvole za ulazak ne treba stajati ispred vrata nego sa
lijeve ili desne strane.
6. Traenje dozvole za ulazak posredstvom sirene na autu ili biciklu uznemirava
ljude.
7. Musliman ne ulazi ni u iji privatni posjed osim poslije traenja dozvole za
ulazak.
8. Vaspitan uenik ne ulazi u uionicu kada je u njoj nastavnik a da ne trai
dozvolu za ulazak od nastavnika.
103
PEDESET I ESTI HADIS
SLAST IMANA
- -
: - -
.
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem,
rekao:
"Kod koga se nau tri osobine osjetie slast imana: da mu Allah i Njegov
Poslanik budu drai od svega drugog, da voli ovjeka ni zbog ega drugog osim
radi Allaha i da mrzi da se vrati u nevjerstvo nakon to ga je Allah izbavio iz
njega kao to mrzi da bude baen u vatru."1
1
Buharija (1/14), broj 21, Knjiga o imanu, poglavlje: Slast imana, i Muslim (1/66), broj 43, Knjiga o imanu, poglavlje:
Pojanjenje osobina, ko se njima odlikuje osjeti slast imana.
104
Znaenje manje poznatih rijei:
slast imana - uitak koji je produkt imana
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Obaveza davanja prednosti ljubavi prema Allahu i ljubavi prema Njegovom
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, nad svim stvorenjima.
2. Neposlunost ljudima u grijeenju prema Allahu i grijeenju prema
Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem.
3. Od potpunog imana je da musliman voli svoga brata muslimana radi Allaha,
d...
4. Obaveza je muslimanu da mrzi kufr kao to mrzi da bude baen u vatru.
5. U kome se nau ova svojstva osjetie sigurnost u svom srcu i mir u dui.
105
PEDESET I SEDMI HADIS
- -
-
.
-
Prenosi Derir ibn Abdullah, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, rakao:
"Ko nije milostiv prema ljudima nee ni Allah biti milostiv prema njemu."1
Biografija ravije:
1
Muslim (4/1809), broj 2319, Knjiga o vrijednostima djela, poglavlje: Njegova, sallahu alejhi ve sellem, samilost prema djeci i
porodici.
106
Derir ibn Abdullah el-Bedeli, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam na etrdeset dana prije smrti Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Prenio je
nekoliko hadisa. Imao je ogroman uticaj u bitkama. Preselio je 51. god. po Hidri.
Smjernice hadisa:
1. Zaista, samilost muslimana prema ljudima je uzrok Allahove samilosti prema
njemu.
2. Zaista, samilost prema muslimanima je karakteristika mu'mina, a
nemilosrdnost je karakteristika kafira.
3. Od samilosti prema ljudima je njihovo potivanje, pomaganje i injenje
dobroinstva.
4. ovjek ne nanosi nepravdu slabijem od sebe nego ga pomae i samilostan je
prema njemu.
5. Propisanost pomaganja ljudi koji su u potrebi.
6. Obaveza samilosti i neuznemiravanja radnika, sluga, slabih i njima slinih.
107
PEDESET I OSMI HADIS
"..
" .:
"Niko od vas nee biti pravi vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono to
voli samom sebi."1
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.
1
Buharija (1/14), broj 13, Knjiga o imanu, poglavlje: Od imana je da voli svom bratu ono to voli samom sebi, i Muslim (1/67),
broj 45, Knjiga o imanu, poglavlje: Dokaz da je od svojstava imana da musliman voli svome bratu hajr koji voli samom sebi.
108
Kratki komentar hadisa:
Islam vodi rauna o uvavanju veza ljubavi meu muslimanima. Od
potpunosti imana ovjeka je da voli svoga brata muslimana, da mu eli dobro i da ga
izjednai sa samim sobom nastojei da ujedini srca i rije muslimana. Sebinost unosi
mrnju i razilaenje meu muslimanima. Islam je spojio ljubav muslimana prema
svom bratu sa temeljom njegovog imana da bi vodio rauna o toj ljubavi i kako bi
upotpunio svoj iman. Ova ljubav nee biti potpuna osim ostavljanjem zavisti, zlobe,
mrnje i obmane, a sve su ovo pokuena svojstva.
Smjernice hadisa:
1. Od potpunog je imana da musliman voli svojoj brai ono to voli samom sebi
i da mrzi njima ono to mrzi samom sebi.
2. Zavist i mrnja su razlog smanjenja imana.
3. Od ljubavi muslimana prema svom bratu je da ga upuuje na svako dobro i
da otklanja od njega zulum.
4. uvanje od egoizma (a to je da eli svo dobro samo za sebe mimo drugih
ljudi).
5. Potenciranje islama na onom to isti srca i na emu se grade bratske veze.
109
Sadraj
PREDGOVOR............................................................................... 4
PRVI HADIS............................................................................... 12
ISKRENOST U NIJJETU.................................................................12
110
DRUGI HADIS............................................................................. 14
TREI HADIS............................................................................. 15
ETVRTI HADIS.......................................................................... 17
PETI HADIS................................................................................ 19
ESTI HADIS.............................................................................. 21
SEDMI HADIS............................................................................. 22
OSMI HADIS............................................................................... 23
DEVETI HADIS............................................................................ 24
DESETI HADIS............................................................................ 25
JEDANAESTI HADIS..................................................................... 26
DVANAESTI HADIS....................................................................... 28
111
PODSTICANJE NA TRAENJE ZNANJA..............................................28
TRINAESTI HADIS....................................................................... 30
ETRNAESTI HADIS..................................................................... 32
PETNAESTI HADIS....................................................................... 33
ESNAESTI HADIS....................................................................... 35
ZABRANA VARANJA.....................................................................35
SEDAMNAESTI HADIS.................................................................. 36
ZABRANA NEMIMETA..................................................................36
OSAMNAESTI HADIS.................................................................... 38
DEVETNAESTI HADIS................................................................... 40
DVADESETI HADIS....................................................................... 42
ADABI KIHANJA.........................................................................44
112
DVADESET I TREI HADIS............................................................. 46
ZABRANA GIBETA.......................................................................48
TEMELJI ISLAMA........................................................................55
TRIDESETI HADIS....................................................................... 59
PRAVA KOMILUKA.....................................................................60
UPOZORENJE NA SRDBU.............................................................62
113
ZABRANA NEPOSLUNOSTI RODITELJIMA........................................63
IMAN I ISTIKAMET......................................................................74
ETRDESETI HADIS..................................................................... 75
114
ETRDESET I ETVRTI HADIS........................................................ 82
ZNAK MUNAFIKA........................................................................84
PEDESETI HADIS......................................................................... 94
PRAVO PUTA..............................................................................99
115
ISLAM NAREUJE DA MU'MIN BUDE JAK........................................101
SLAST IMANA...........................................................................105
116