Algoritam HRN EN ISO 13790 PDF

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje

prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790
Autori:
prof.dr.sc. Vladimir Soldo, dipl.ing.stroj.
Silvio Novak, dipl.ing.gra.
Ivan Horvat, mag.ing.stroj.
Zagreb, oujak 2014.

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790 Str. 1
SADRAJ
1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd prema

HRN EN ISO 13790
1.1 Potrebni ulazni podaci za proraun
1.2 Proraunske zone
1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd
1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom
1.3.2 Izmjenjena toplinska energija ventilacijom
1.3.3 Ukupni toplinski dobici za proraunski period
1.3.3.1 Unutarnji toplinski dobici
1.3.3.2 Toplinski dobici od Suneva zraenja
1.3.4 Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
1.3.5 Izraun mjesenih vrijednosti toplinske energije za grijanje
1.3.6 Trajanje sezone grijanja
2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE QC,nd prema

HRN EN ISO 13790
2.1 Ukupni toplinski dobici za promatrani proraunski period
2.1.1 Toplinski dobici od Suneva zraenja
2.2 Izmjenjena toplinska energija proraunske zone za promatrani period
2.3 Faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje
2.4 Izraun satnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje
2.5 Trajanje sezone hlaenja
3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

prema HRN EN ISO 6946
4. TOPLINSKI MOSTOVI prema HRN EN ISO 14683
Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI
Prilog 2: PRORAUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-

POSLOVNU ZGRADU
Prilog 3: PRORAUN GODINJE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA
GRIJANJE I HLAENJE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE
Prilog A JEDNOSTAVNA SATNA METODA

Popis mjernih oznaka i jedinice koritenih u Poglavljima 1. i 2.

QH,nd,cont - potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);
QH,ht - ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kWh);
QH,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja: ljudi, ureaji, rasvjeta i sunevo
zraenje (kWh);
H,gn - faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-);
int,H - unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
int,H,s - unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora s (C);
QTr - izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
QVe - izmjenjena toplinska energija ventilacijom za proraunsku zonu (kWh);
Qint - unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, ureaji, rasvjeta) (kWh);
Qsol - toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh);
HTr - koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
HVe - koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
e,m - srednja vanjska temperatura za proraunski period (mjesec) (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h);
HTr,zy - koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
HVe,zy - koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
z,H - unutarnja postavna temperatura grijane zone z (C);
y,mn - srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
HD - koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
HU - koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
vanjskom okoliu (W/K);
Hg - stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K);
bm - faktor smanjenja temperaturne razlike za svaki mjesec kod prorauna izmijenjene
topline s tlom (-);
HA - koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K);
l - duljinski koeficijent prolaska topline, W/(m K);
j - koeficijent prolaska topline tokastog toplinskog mosta (W/K);
UTM - dodatak za toplinske mostove na koeficijent prolaska topline (W/(m2 K));
bu - faktor smanjenja temperaturne razlike za negrijane prostor (-);
HTr,ue - koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
(W/K);
HVe,ue - koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
(W/K);
HTr,iu - koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
HVe,iu - koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
a - gustoa zraka (kg/m3);
cp,a - specifini toplinski kapacitet zraka (J/(kg K));
nue - broj izmjena zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (h-1);
n50 - broj izmjena zraka pri razlici tlaka od 50 Pa (h-1);
Vue - volumen zraka negrijanog prostora (m3);
u - temperatura negrijanog prostora (C);
A - oploje grijanog dijela zgrade (m2);
Hg,m - koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski mjesec;
m - toplinski tok izmjene topline s tlom za proraunski mjesec (W);
Hpi - unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
Hpe - vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
m - srednji toplinski tok izmjene topline s tlom za sve mjesece u godini (W);
int - srednja godinja unutarnja temperatura (C);
e - srednja godinja vanjska temperatura (C);
U - koeficijent prolaska topline, W/(m2K);
Ag - povrina poda (m2);

P - izloeni opseg poda (m);
B' - karakteristina dimenzija poda (-);
g - duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda, W/(m K);
dt - ekvivalnentna debljina poda (m);
- koeficijent toplinske provodljivosti tla, W/(m K);
w - ukupna debljina zida (m);
Rf - toplinski otpor podne konstrukcije (m2K/W);
- periodika dubina prodiranja u ovisnosti o tipu tla (m);
Uf - koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m2 K));
Ug - koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu (W/(m2 K));
Ux - ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m2 K));
Rf - toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije (m2 K/W);
h - visina uzdignutog poda od razine tla (m);
Uw - koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m2 K));
v - brzina vjetra (m/s);
fw - faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (-);
dw - ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m);
Ubf - koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m2 K));
Ubw - koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m2 K));
Rw - toplinski otpor zida u podrumu (m2 K/W);
z - dubina podruma ispod razine tla (m);
bA - faktor smanjenja temperaturne razlike za susjedni prostor (-);
adj - temperatura susjedne prostorije (C);
QVe,inf - potrebna toplinska energija radi infiltracije vanjskog zraka (kWh);
QVe,win - otrebna toplinska energija radi pozraivanja otvaranjem prozora (kWh);
Q Ve,mech - potrebna toplinska energija u sustavu mehanike ventilacije/klimatizacije (kWh);
HVe,inf - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed infiltracije vanjskog zraka(W/K);
HVe,win - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K);
H Ve,mech - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike ventilacije/klimatizacije
(W/K);
ninf - broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h-1);
ewind , fwind - faktori zatienosti zgrade od vjetra (-);
n win - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h-1);
AK - korisna povrina (m2);
Q sol,k - srednja dozraena energija sunevog zraenja kroz k-ti graevni dio u grijani prostor
(kWh);
Fsh,ob - faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
SS,k - srednja dozraena energija sunevog zraenja na povrinu graevnog dijela k za
promatrani period (MJ/m2);
Asol,k - efektivna povrina otvora k na koju upada sunevo zraenje (m2);
Fr,k - faktor oblika izmeu otvora k i neba (-);
r,k - toplinski tok zraenjem od povrine otvora k prema nebu (W);
Fsh,gl - faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja (-);
ggl - ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno (-);
g - stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno (-);
FW - faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunevog zraenja (-);
FF - udio plotine prozorskog okvira u ukupnoj povrini prozora (-);
Apr - ukupna povrina prozora (m2);
ggl+sh - ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente s ukljuenom pominom
zatitom (-);
FC - faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja (-);
fwith - udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (-);

Fhor - parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe,
kuta horizonta i zemljopisnoj irini (-);
Fov - parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja , zemljopisnoj irini (-);
Ffin - parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu bonog prozorskog zasjenjenja , zemljopisnoj irini (-);
Asol,c - efektivna povrina neprozirnog graevnog elementa na koju upada sunevo zraenje,m2
S,c - bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-);
Rse - ploni toplinski otpor vanjske povrine zida/krova (m2K/W);
Uc - koeficijent prolaska topline zida/krova (W/(m2 K));
Ac - projicirana povrina zida (m2);
- koeficijent emisivnosti zida (-);
hr - vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m2 K));
er - prosjena temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K);
yH - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu grijanja (-);
aH - bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
- vremenska konstanta zgrade (h);
H,o - referentna mjesena konstanta zgrade za grijanje (h);
Cm - efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade/zone (J/K);
ao - bezdimenzijski parametar za mjeseni proraun ovisan o vremenskoj konstanti zgrade
(-);
m - plona masa zgrade (kg/m2);
fH,m - udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja (-);
LH,m - ukupni broj dana grijanja u mjesecu (d/mj);
dm - ukupni broj dana u mjesecu (d/mj);
H,red - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju (-);
fH,hr - udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-);
td - vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja s normalnom postavnom vrijednou (h/d);
duse,tj - tjedni broj dana koritenja sustava (d/tj);
duse,a - godinji broj dana koritenja sustava (d/a);
QH,nd,cont,m - potrebna toplinska energija za grijanje zgrade/zone u promatranom mjesecu pri
kontinuiranom radu (kWh/mj);
QH,nd,cont,a - godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu
(kWh/a);
QH,nd,a - godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu
(kWh/a);
QC,nd - potrebna toplinska energija za hlaenje pri kontinuiranom radu (kWh)
QC,gn ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlaenja: ljudi, rasvjeta, ureaji, solarni dobici
(kWh);
QC,ht - ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlaenja (kWh);
C,ls - faktor iskoritenja toplinskih gubitaka kod hlaenja (-);
Hg,h - koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za svaki sat (W/K);
int,h - unutarnja postavna temperatura za proraunski sat (C);
e,h - srednja vanjska temperatura za proraunski sat (C)
int,C - unutarnja proraunska temperatura hlaene zone (C);
z,C - unutarnja proraunska temperatura hlaene zone z (C);
yC - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu hlaenja (-);
aC - bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
C,o - referentna konstanta zgrade za hlaenje (h);
fC,m - udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni hlaenja (-);
LC,m - ukupni broj dana hlaenja u mjesecu (d/mj);

C,red - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlaenju (-);
fC,day - udio dana u tjednu tijekom kojih hlaenje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-);
QC,nd,d - dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje zgrade/zone (kWh/d);
QC,nd,m - mjesena vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje zgrade/zone (kWh/mj);
QC,nd,a - godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade/zone (kWh/a).
Indeksi
H - grijanje sol - sunevo zraenje

C - hlaenje int - unutarnji
Tr - transmisija e - vanjski
Ve - ventilacija
1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd

- jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine
dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja
grijanja zgrade.
Potrebna toplinska energija za grijanje:
QH,nd,cont QH,ht H,gnQH,gn kWh HRN EN (3) (1.1)

gdje su:
QH,nd,cont - potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);
QH,ht ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kWh);
QH,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja (ljudi, ureaji, rasvjeta i sunevo
zraenje) (kWh);
H,gn faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-).
Tipovi prorauna :
Prema HRN EN ISO 13790, tri su pristupa proraunu potronje energije za grijanje i hlaenje
s obzirom na vremenski korak prorauna:
- kvazistacionarni proraun na bazi sezonskih vrijednosti
- kvazistacionarni proraun na bazi mjesenih vrijednosti
- dinamiki proraun s vremenskim korakom od jednog sata ili kraim
Kod energetskog certificiranja zgrada, za proraun QH,nd koristiti se kvazistacionarni proraun

na bazi mjesenih vrijednosti. Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za grijanje
izraunava se kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti.
Energetski razredi iskazuju se za referentne klimatske podatke (prema podacima iz pravilnika

koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada).
Referentni klimatski podaci odreuju se posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u
odnosu na broj stupanj dana grijanja.
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Kontinentalnu
Hrvatsku (Prilog 1).
Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Primorsku
Hrvatsku (Prilog 1).
1.1 Ulazni/izlazni podaci prorauna

Potrebni ulazni podaci za proraun QH,nd kWh:
Klimatski podaci:
e srednja vanjska temperatura za proraunski period, (C) (Prilog 1, za Referentne
klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke);
SS srednja dozraena suneva energija za proraunski period, (MJ/m2) (Prilog 1, za
Referentne klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke za mjeseni proraun).
Stvarni klimatski podaci sadrani su u tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama.
U Prilogu 1 ovog Algoritma dani su Referentni klimatski podaci.
Proraunski parametri:
int - unutarnja proraunska temperatura pojedinih temperaturnih zona (C), Tablica 1.1;
n broj izmjena zraka svake proraunske zone u jednom satu (h-1).
Podaci o zgradi:
Ak plotina pojedinih graevnih dijelova zgrade (m2);
(vanjski zidovi, zidovi izmeu stanova, zidovi prema garai/tavanu, zidovi prema
negrijanom stubitu, zidovi prema tlu, stropovi izmeu stanova, stropovi prema tavanu,
stropovi iznad vanjskog prostora, stropovi prema negrijanom podrumu, podovi na tlu, podovi
s podnim grijanjem prema tlu, kosi krovovi iznad grijanih prostora, ravni krovovi iznad
grijanih prostora)
Af povrina kondicionirane zone zgrade s vanjskim dimenzijama (m2);
AK plotina korisne povrine zgrade (m2);
za stambene zgrade moe se priblino odrediti AK = 0,32Ve
A ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog
prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade), ureena prema
HRN EN ISO 13789:2007, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija (m2);
Ve - bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A (m3);
V neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak (m3);
Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76Ve
za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim sluajevima
f udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja.
Podaci o termotehnikim sustavima:

- nain grijanja zgrade,
- izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu PTV-a,
- vrsta ventilacije (prirodna, prisilna),
- voenje i regulacija sustava grijanja,
- karakteristike unutarnjih izvora topline.
Rezultati prorauna:
Izlazni rezultati prorauna prema HRN EN ISO 13790 su mjeseni podaci za svaku zonu i
ukupni sezonski podaci:
1) REIM GRIJANJA
- transmisijski toplinski gubici
- ventilacijski tolinski gubici
- unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, ureaji)
- ukupni toplinski dobici od suneva zraenja
- faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
- broj dana grijanja u mjesecu/godini
- potrebna toplinska energija za grijanje svedena na grijani prostor
2) REIM HLAENJA
- ukupna izmjenjena toplina transmisijom
- ukupna izmjenjena toplina ventilacijom
- unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, ureaji)
- ukupni toplinski dobici od suneva zraenja
- faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje
- broj dana hlaenja u mjesecu/godini
- potrebna toplinska energija za hlaenje svedena na hlaeni prostor
1.2 Proraunske zone
Podjela na proraunske zone za koje se odvojeno rauna potrebna energija za grijanje i

hlaenje, te se za svaku zonu zasebno izdaje energetski certifikat, provodi se za dijelove
zgrade ako se razlikuju:
- vrijednosti unutarnje projektne temperature za vie od 4 C,
- namjena drugaija od osnovne i to u iznosu od 10 % i vie neto podne povrine prostora
vee od 50 m2,
- u pogledu ugraenog termotehnikog sustava i njegovog reima uporabe.
Proraun prema normi HRN EN ISO 13790 mogu je na tri naina:

- cijela zgrada tretirana kao jedna zona,
- zgrada podijeljena u nekoliko zona, meu kojima je razlika unutarnjih temperatura <
5C, pa se izmjena topline izmeu samih zona ne uzima u obzir
- zgrada podijeljena u nekoliko zona, meu kojima je razlika unutarnjih temperatura
5C, pa se izmjena topline izmeu zona uzima u obzir
Unutarnja proraunska temperatura zone
Tablica 1.1 (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V 18599-10) Unutarnje proraunske
temperature
Sezona grijanja Kontinentalna Hrvatska Primorska Hrvatska -
Vrsta prostora
zimiint, C sezona hlaenja int, C sezona hlaenja int, C
Obiteljske kue 20 22 24
Stambene zgrade 20 22 24
Uredske, administrativne i 20 22 24
druge poslovne zgrade sline
preteite namjene
kolske, fakultetske zgrade, i 20 22 24
druge odgojne i obrazovne
ustanove
22 22 24
Vrtii
Knjinice prostorije za 20 22 24
itanje
Knjinice prostorije s 20 22 24
policama
Bolnice i zgrade za 22 22 24
rehabilitaciju
Hoteli, moteli i sl. 20 22 24
Muzeji 20 22
Ostale zgrade sa stalnim 20 22 24
radom (kolodvori, i sl.)
Robne kue, trgovaki centri, 20 22 24
trgovine
Sportske zgrade 18 22 24
Radionice i proizvodne hale 18 22 24
Kongresni centri 20 22 24
Kazalita i kina 20 22 24
Kantine 20 22 24
Restorani 20 22 24
Kuhinje 20 22 24
Serverske sobe, kompjuterski - 24 26
centri
Spremita opreme, arhive 16 22 24
Bazeni 28 26 26
Zgrade koje nisu navedene 20 22 24
1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd
Sumiranje se provodi za sve mjesece u godini ako su vrijednosti mjesene potrebne toplinske
energije za grijanje pozitivne.
Proraun QH,nd,cont ukljuuje sljedei izraz:
QH,nd,cont QTr QVe H , gn Qint Qsol kWh (1.2)

gdje su:
QTr izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
QVe potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proraunsku zonu (kWh);
H,gn faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-);
Qint unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, ureaji, rasvjeta) (kWh);
Qsol toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh).
Izmjenjena toplinska energija transmisijom i ventilacijom proraunske zone za

promatrani period rauna se pomou koeficijenta toplinske izmjene topline H (W/K):
QTr
H Tr
int,H e t [kWh] HRN EN 13790 (16) (1.3)
1000
QVe Ve int,H e t [kWh]
H
HRN EN 13790 (20) (1.4)
1000
gdje su:
HTr koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
HVe koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
int,H unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
e,m srednja vanjska temperatura za proraunski period (sat ili mjesec) (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h)
m,g - toplinski tok izmjene topline s tlom za proraunski mjesec (W) (izraz 1.24)
Napomena:
- kod mjesene metode t = ukupan broj sati u mjesecu (Tablica 1.6)
- kod satne metode t =1 h unutar perioda kada radi sustav grijanja (vidi poglavlje 1.3.5).
Komentar:
Ako su dostupni satni meteoroloki podaci o temperaturi i sunevom ozraenju, kod
prorauna QC,nd koristi se satna metoda radi vee tonosti prorauna. Naime, kod primjene
mjesene metode nije mogue izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada je QC,nd <0
(npr. kada je e<int i QC,gn< C ,lsQC ,ht ), pa zbog osrednjavanja satnih temperatura na
mjesenoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti QC,nd (koja predstavlja
stvarno potrebu toplinsku energiju za hlaenje). Kod prorauna QH,nd situacije kada je QH,nd<0
su vrlo rijetke, pa je razlika izmeu rezultata prorauna dobivenih mjesenom i satnom
metodom znatno manja nego kod prorauna QC,nd.
Ako zgrada ima vie zona potrebno je za proraun izmjenjene topline transmisijom i
ventilacijom meu zonama koristiti sljedee izraze:
zona "z"
QTr,zy
QVe,z y
zona "y"
zona "z"
Slika 1.1 Podjela zgrade na dvije proraunske zone
Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:

QTr,zy
HTr , zy
z,H y,mn t [kWh] HRN EN 13790 (pB.3) (1.5)
1000
Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:

QVe,z y
HVe, z y
z,H y,mn t [kWh] HRN EN 13790 (pB.3) (1.6)
1000
gdje su
HTr,zy koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
HVe,zy koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
z,H unutarnja postavna temperatura grijane zone z (C);
y,mn srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h).
1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom
Koeficijent transmisijske izmjene topline HTr odreuje se za svaki mjesec prema normi HRN
EN ISO 13789 iz sljedeeg izraza:
H Tr H D HU H A Hg,m [W/K] HRN EN 13790 (17) (1.7)

gdje su:
HD koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
HU koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
vanjskom okoliu (W/K);
HA koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K);
Hg,m koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski mjesec (W/K).
Koeficijenta transmisijske izmjene topline po jedinici oploja grijanog dijela zgrade H 'Tr, adj
rauna se iz sljedeeg izraza:
H Tr ,avg
H 'Tr, adj [W/(m2K)] (1.8)
A
gdje su:
HTr,avg - prosjeni koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
A oploje grijanog dijela zgrade (m2).
Prosjeni koeficijent transmisijske izmjene topline HTr,avg rauna se iz sljedeeg izraza:

H Tr, avg H D HU H A Hg,avg [W/K] (1.9)
Koeficijent transmisijske izmjene topline od grijanog prostora prema vanjskom okoliu

HD, rauna se pomou povrine graevinskih elemenata Ak, koeficijenata prolaska topline
pojedinih graevinskih elemenata Uk (W/(m2K)), uzimajui u raun i dodatak za toplinske
mostove:
H D AkU k l ll j [W/K] HRN EN 13789 (2) (1.10)

k l j
Dodatak za toplinske mostove UTM odreuje se iz duine l (m) i toplotnog gubitka u odnosu
na duni metar l (vidi poglavlje 4.1), te koeficijenta prolaska topline tokastog toplinskog
mosta j (vidi poglavlje D.3)
ili se pojednostavljenim postupkom prorauna uzima dodatak na koeficijent prolaska topline

UTM (W/(m2K)).
H D Ak U k UTM [W/K] (1.11)

k
UTM = 0,05 W/(m2K) - toplinski most projektiran u skladu s katalogom dobrih rjeenja
toplinskih mostova;
UTM = 0,10 W/(m2K) - ako rjeenje toplinskog mosta nije iz kataloga dobrih rjeenja
toplinskih mostova.
Napomena: Za proraun zgrada koje se karakteriziraju kao zgrade Energetskog razreda A i
A+ potrebno je koristiti detaljni proraun linijskih toplinskih mostova prema jednadbi (1.10)
i Tablici 4.2. Detaljnija klasifikacija toplinskih mostova dana je u poglavlju 4.2.
Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia

HU rauna se prema:
HU bu H iu [W/K] HRN EN 13789 (5) (1.12)

bu - faktor smanjenja temperaturne razlike (-);
Faktor smanjenja temperaturne razlike bu rauna se prema:
HTr,ue HVe,ue
, -
H ue
bu HRN EN 13789 (5) (1.13)
H iu H ue HTr,iu HVe,iu HTr,ue HVe,ue
Hiu HTr,iu HVe,iu [W/K] (1.14)
Hue HTr,ue HVe,ue [W/K] (1.15)
Hiu koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog

prostora (W/K);
Hue koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i
vanjskog okolia (W/K);
HTr,iu koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
HVe,iu koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K)
(moe se zanemariti);
HTr,ue koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog
okolia (W/K);
HVe,ue koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog
okolia (W/K).
H iu H ue
Grijani
prostor Negrijani
prostor
Slika 1.2 Izmjena toplinske energije kroz negrijani prostor
HTr,ue i HTr,ie raunaju se pomou izraza (1.9) ili (1.10).
Koeficijent ventilacijske izmjene topline HV,ue rauna se koristei sljedei izraz:

a c p, aVue
HVe,ue [W/K] HRN EN 13789 (7) (1.16)
3600
gdje su:
a - gustoa zraka (kg/m3);
cp,a specifini toplinski kapacitet zraka (J/(kg K));
Vue volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (m3/h).
Volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia rauna se iz sljedeeg
izraza:
Vue Vue nue [m3/h] HRN EN 13789 (11) (1.17)
gdje su:
Vue volumen zraka negrijanog prostora (m3);
nue broj izmjena zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (Tablica 1.2).
Tablica 1.2 (HRN EN 13789 Tablica 2) Broj izmjena zraka u ovisnosti o zrakopropusnosti
prostora
Br. Tip zrakopropusnosti nue 1/h

Bez prozora i vrata prema vanjskom okoliu, svi spojevi dobro
1 0,1
zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema vanjskom okoliu
Svi spojevi dobro zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema
2 0,5
vanjskom okoliu
3 Svi spojevi dobro zabrvljeni, mali ventilacijski otvori 1
Postoji zrakopropusnot zbog pojedinih otvorenih spojeva ili stalno
4 3
otvorenih ventilacijskih otvora
Postoji zrakopropusnost zbog brojnih otvorenih spojeva ili velikih
5 10
ili brojnih stalno otvorenih ventilacijskih otvora
Ako je broj izmjena zraka n50 poznat, potrebno je za nue uzeti onaj broj izmjena zraka
koji je najblii vrijednosti iz Tablice 1.2:
, 1/h
n50
HRN EN 13789 (12) (1.18)
20
Temperatura negrijanog prostora:
U i ( H Tr, iu HVe,iu ) e ( H Tr,ue HVe,ue )

u [C] HRN EN 13789 (A.1) (1.19)
H Tr, iu HVe,iu H Tr, ue HVe,ue
gdje je:
U - toplinski tok negrijanog prostora od unutarnjih toplinskih izvora ili solarnih dobitaka
(W);
i - unutarnja postavna temperatura pojedinih temperaturnih zona (C);
e srednja vanjska temperatura za proraunski period (C).
Toplinski gubici kroz tavanske prostore
Tavanski prostor se tretira kao vanjski prostor, pri emu se radi korekcija toplinskog otpora
tavanske konstrukcije prema normi HRN EN ISO 6946 Tablica 3 (vidi poglavlje 3.4.4,
Tablica 3.4 predmetnog Algoritma).
Izmjenjena toplinska energija transmisijom izmeu grijanog prostora i tla (HRN EN

13370:2007)
Kako bi se uzela u obzir toplinska tromost tla te prikladna temperaturna razlika kod izmjene
topline s tlom proraun se provodi na mjesenoj bazi i to prema normi HR EN ISO 13370,
dodatak A.
Koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski period, Hg, iznosi:
m
H g,m [W/K] HRN EN 13370 (A.10) (1.20)
int,m e,m
pri emu je
m - toplinski tok izmjene topline s tlom za proraunski mjesec (W);
int,m - unutarnja postavna temperatura za proraunski mjesec (C);
e,m - srednja vanjska temperatura za proraunski mjesec (C).
Uprosjeeni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu Hg,avg rauna se pomou
izraza:
m
H g,avg
int,m e,m
[W/K] (1.21)
pri emu je:

m - srednji uprosjeeni toplinski tok izmjene topline s tlom za sve mjesece u godini (W);
int,m - srednja unutarnja postavna temperatura za sve mjesece u godini (C);
e,m - srednja vanjska temperatura za sve mjesece u godini (C).
Za poznate srednje mjesene temperature vanjskog zraka toplinski tok izmjene topline s tlom
za proraunski mjesec moe se pojednostavljeno raunati prema sljedeem izrazu:
m H g int e H pi int int,m H pe e e,m (W)

HRN EN 13370 (A.4) (1.22)
gdje su:
Hg - stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K);
Hpi - unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
Hpe - vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
int - srednja godinja unutarnja temperatura (C);
e - srednja godinja vanjska temperatura (C);
int, m - unutarnja temperatura za proraunski mjesec m (C), prema Tablici 1.1 (zimski
mjeseci: sijeanj, veljaa, oujak, travanj, listopad, studeni, prosinac; ljetni mjeseci: svibanj,
lipanj, srpanj, kolovoz i rujan);
e,m - vanjska temperatura za proraunski mjesec m (C);
m - broj mjeseca (od m = 1 za sijeanj do m = 12 za prosinac).
Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu rauna se prema izrazu:
H g Ag U P g [W/K] HRN EN 13370 (1) (1.23)
gdje je:

U - koeficijent prolaska topline izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora (W/(m2K));
P - izloeni opseg poda (m);
g - duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda (W/(m K)), poglavlje 4.1.
Koeficijent prolaska topline U i koeficijenti Hpi i Hpe raunaju se posebno za etiri razliita
sluaja (Slika 1.3):
a) pod na tlu
b) pod uzdignut od tla
c) grijani podrum
d) negrijani podrum
Rf
Rw
h
Rg
w Rf
z
w
a) pod na tlu b) pod uzdignut od tla c) i d) grijani/negrijani podrum
Slika 1.3 Razliite izvedbe poda
Karakteristina dimenzija poda B' potrebna za proraun U, rauna se iz sljedeeg izraza:
Ag
B' [m] HRN EN 13370 (2) (1.24)
0,5P
Ag povrina poda (m2);

P ukupna duina vanjskih zidova koji odvajaju grijani prostor od vanjskog okolia (izloeni
opseg poda) (m).
Izloeni opseg poda P predstavlja ukupnu duljinu vanjskih zidova koji odvajaju unutarnji
prostora od vanjskog okolia.
15 m 7,5 m
10 m 10 m
,
a) Ag =150 m2, P = 50 m, B' = 6 m, Ag = 75 m2, P= 15 m, B' = 10 m
a) Pod na tlu
Nain prorauna koeficijenta prolaska topline U za pod na tlu u ovisnosti o dt
- za dt < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi:

2 B
U ln 1 [W/m2K] HRN EN 13370 (4) (1.25)

B dt dt

- za dt B' - dobro izolirani podovi: U HRN EN 13370 (5) (1.26)
0,457 B dt
gdje je: dt w Rsi R f Rse [m] HRN EN 13370 (3) (1.27)
dt ekvivalnentna debljina poda (m);

B' - karakteristina dimenzija poda (m);
- koeficijent toplinske provodljivosti tla, uzima se = 2 W/(m K);
w - ukupna debljina zida (m);
Rsi - ploni unutarnji toplinski otpor Rsi = 0,17 (m2K)/W, Tablica 3.2;
Rf - toplinski otpor podne konstrukcije (m2K/W), vidi poglavlje 3.4;
Napomena:Pri proraunu toplinskog otpora podne konstrukcije zanemaruje se
toplinski otpor tankih podnih obloga velike toplinske provodljivosti. Toplinski otpor
armirano-betonske podne ploe uzima se u obzir.
Rse - ploni vanjski toplinski otpor (m2K/W), Rse = 0, Tablica 3.2.
Unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpi (W/K) za pod na tlu rauna
se prema sljedeem izrazu:
2
H pi Ag [W/K] HRN EN 13370 (F.4) (1.28)
d t 1 / d t 2 1
Vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpe (W/K) za pod na tlu rauna se
prema sljedeem izrazu:

H pe 0,37 P ln 1 [W/K] HRN EN 13370 (F.5) (1.29)
dt
gdje je:
- periodika dubina prodiranja uzima se u ovisnosti o tipu tla prema podacima danim u
sljedeoj tablici (m):
Tablica 1.3 Periodika dubina prodiranja ovisno o vrsti tla
Kategorija Vrsta tla (m)

1 glinasto ili muljevito tlo 2,2
2 pijesak ili ljunak 3,2
3 homogena stijena 4,2
b) Uzdignuti pod
Koeficijent prolaska topline za uzdignuti pod rauna se na sljedei nain:

1 1 1
[m2K /W] HRN EN 13370 (6) (1.30)
U U f Ug Ux
gdje su:
Uf koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m2 K)), vidi poglavlje 3.4;
Ug koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu (W/(m2 K)) Ug =1/Rg;
Ux ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/m2K);
Rf toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije ((m2 K)/W), vidi poglavlje 3.4;
Rg efektivni toplinski otpor graevne konstrukcije na tlu ((m2 K)/W).
Koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu Ug rauna se prema sljedeem

izrazu:
2 B
Ug ln 1 [W/m2K] HRN EN 13370 (8) (1.31)

B d g d g

gdje je: d g w Rsi R f Rse [m] HRN EN 13370 (7) (1.32)

dg - ekvivalnentna debljina konstrukcije na tlu (m)
Ekvivalenti koeficijent prolaska topline Ux rauna se iz sljedeeg izraza:
h U w vf
Ux 2 1450 w [W/m2K] HRN EN 13370 (9) (1.33)
B B'
h visina uzdignutog poda od razine tla (m);

Uw koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m2 K)), vidi poglavlje 3.4;
- povrina ventilacijskih otvora po opsegu uzdignutog prostora (m2/m);
v prosjena brzina vjetra na visini 10 m (m/s);
fw faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (Tablica 1.4).
Tablica 1.4 (HRN EN ISO 13370 Tablica 2) Faktor zaklonjenosti zgrade od nastrujavanja
vjetra, fw
Lokacija zgrade Primjer fw -

Zaklonjena Centar grada 0,02
Umjereno zaklonjna Predgrae 0,05
Otvorena Ruralno podruje 0,10
Napomena: Faktor fw vezan je za jednadbu (1.27) razlikuje se od faktora ewind i fwind iz

Algoritma za ventilaciju/klimatizaciju koritenog za proraun infiltracije.
Unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpi (W/K) za uzdignuti pod
rauna se prema sljedeem izrazu:
1
1 1
H pi Ag [W/K] HRN EN 13370 (F.8) (1.34)
U f / U x
Vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpe (W/K) za uzdignuti pod
0,37 P ln / d g 1 U x Ag
H pe U f [W/K] HRN EN 13370 (F.9) (1.35)
/ U x U f
c) Grijani podrum
Nain prorauna koeficijenta prolaska topline za pod u podrumu Ubf u ovisnosti o dt
za (dt +0,5z) < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi

2 B
U bf ln 1 [W/m2K] HRN EN 13370 (11) (1.36)
B dt 0,5 z dt 0,5 z
za (dt +0,5z) B' - dobro izolirani podovi

U bf [W/m2K] HRN EN 13370 (12) (1.37)
0,457 B dt 0,5 z
gdje je:
dt w Rsi R f Rse [m] HRN EN 13370 (10) (1.38)
Proraun koeficijenta prolaska topline za zid u podrumu, Ubw u ovisnosti o dw
d w Rsi Rw Rse [m] HRN EN 13370 (13) (1.39)
2 0,5dt z
U bw 1 ln 1 [W/m2K] HRN EN 13370 (14) (1.40)
z dt z d w
gdje su:
dt ekvivalnentna debljina poda (m);
dw ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m);
Ubf - koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m2 K));
Ubw - koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m2 K));
Rf toplinski otpor podne konstrukcije ((m2 K)/W), vidi poglavlje 3.4;
Rw toplinski otpor zida u podrumu ((m2 K)/W), vidi poglavlje 3.4;
w - ukupna debljina zida zgrade na visini razine tla (m);
z dubina podruma ispod razine tla (m).
Ako je dw dt vrijedi prethodno navedena jednadba. U sluaju da je dw < dt tada se dt treba

zamijeniti s dw.
Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, Hg za grijani podrum iznosi:
H g Ag U bf zPU bw P g [W/K] HRN EN 13370 (16) (1.41)

Unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpi (W/K) za grijani podrum
2 2
H pi Ag zP [W/K] HRN EN 13370 (F.10) (1.42)
dt 1 / dt 1
2
dw 1 / d w 2 1
Vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpe (W/K) za grijani podrum

H pe 0,37 P e z / ln 1 2 1 e z / ln 1 [W/K] HRN EN 13370 (F.11) (1.43)
dt w
d) Negrijani podrum
Koeficijenta prolaska topline za negrijani podrum U dan je jednadbom:
1 1 Ag

U U f Ag U bf zPU bw hPU w 0,33nV
HRN EN 13370 (17) (1.44)
gdje su:
Uf - koeficijenta prolaska topline poda izmeu grijanog prostora i negrijanog podruma (W/(m2
K)), vidi poglavlje 3.4;
Uw - koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m2 K)), vidi poglavlje 3.4;
n broj izmjena zraka u podrumu, u nedostatku podataka koristi se n = 0,3 h-1;
V volumen zraka u podrumu (m3);
Ag povrina poda (m2).
Unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpi (W/K) za negrijani podrum
1
1 1
H pi
AgU f Ag zP / hPU w 0,33nV
[W/K] HRN EN 13370 (F.12) (1.45)
Vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline Hpe (W/K) za negrijani podrum
0,37 P 2 e z / ln / d t 1 hPU w 0,33nV
H pe AgU f
Ag zP / hPU w 0,33nV AU f [W/K]
HRN EN 13370 (F.13) (1.46)
Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu susjednih prostorija grijanih na razliitu

temperaturu HA, rauna se prema:

H A bA AkU k l ll j [W/K] HRN EN 13789 (8) (1.47)
k l j
Faktor smanjenja temperaturne razlike bA rauna se prema:
int,i adj
bA - HRN EN 13789 (9) (1.48)
int,i e
gdje su:
int unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
adj temperatura susjedne prostorije (C);
e srednja vanjska temperatura za proraunski period (C).
1.3.2 Potrebna toplinska energija za ventilaciju
Potrebna toplinska energija za ventilaciju QVe rauna se prema Algoritmu za

ventilaciju/klimatizaciju. U nastavku su dani osnovni izrazi i tablice radi lakeg povezivanja
dvaju algoritama.
Potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju zgrade moe se iskazati kao:
Period grijanja
QVe QVe,inf QVe, win Q H ,Ve, mech [kWh] (1.49)
Period hlaenja
QVe QVe,inf QVe, win Q C ,Ve, mech [kWh] (1.50)
odnosno kao:
Period grijanja
H e
QVe H,Ve int,i t [kWh] HRN EN 13790 (20) (1.51)
1000
Period hlaenja
H e
QVe C,Ve int,i t [kWh] HRN EN 13790 (20) (1.52)
1000
pri emu je koeficijent ventilacijske izmjene topline:

Period grijanja
H Ve HVe ,inf H Ve ,win H H ,Ve ,mech [W/K] (1.53)
Period hlaenja
H Ve HVe,inf H Ve, win H C ,Ve, mech [W/K] (1.54)
QVe,inf potrebna toplinska energija uslijed infiltracije vanjskog zraka (kWh);

QVe,win potrebna toplinska energija uslijed pozraivanja otvaranjem prozora (kWh);
Q H,Ve,mech potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod zagrijavanja zraka (kWh).
Q C,Ve,mech potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod hlaenja zraka (kWh).
HVe,win - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K);
H H,Ve,mech - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike
ventilacije/klimatizacije kod zagrijavanja zraka (W/K);
H C,Ve,mech - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike
ventilacije/klimatizacije kod hlaenja zraka (W/K);
t - proraunsko vrijeme (h).
Potrebna toplinska energija uslijed infiltracije

HVe ,inf int e DIN V 18599-2 (56) (1.55)
QVe ,inf t [kWh]
1000
Koeficijent izmjene topline uslijed infiltracije

HVe,inf ninf Va c p ,a [W/K] DIN V 18599-2 (58) (1.56)
gdje su:
n inf - broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h-1);
V - volumen zraka u zoni (m3);
a - gustoa zraka, a = 1,2 kg/m3;
cp,a specifini toplinski kapacitet zraka, cp = 1005 J/(kg K).
Broj izmjena zraka uslijed infiltracije ako nema mehanike ventilacije ili je mehanika
ventilacija balansirana
ninf = ewind n50 [h-1] DIN V 18599-2 (59) (1.57)
n50 - broj izmjena zraka pri narinutoj razlici tlaka od 50 Pa (h-1), mjerena
vrijednost ili Tablica 1.5
ewind , fwind - faktori zatienosti zgrade od vjetra (-) , Tablica 1.6
Tablica 1.5 (DIN V 18599-2) Proraunske vrijednosti n50 za netestirane zgrade

Kategorije za openito odreivanje Proraunske vrijednosti za n50
zrakopropusnosti zgrade [h-1]
I a) 2 ; b) 1
II 4
III 6
IV 10
Kategorija I:
Zgrade kojih se testiranje zrakopropusnosti izvodi nakon zavretka zgrade
a) zgrade bez HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n50 3 h-1
b) zgrade sa HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n50 1.5 h-1
Kategorija II:
Zgrade, ili dijelovi zgrada koje e tek biti zavrene, za koje se ne planiraju
raditi testiranja zrakopropusnosti
Kategorija III :
Zgrade koje ne spadaju u kategorije I, II ni IV
Kategorija IV :
Zgrade s oitim otvorima kroz koje slobodno ulazi zrak, kao to su pukotine u ovojnici zgrade.
Tablica 1.6 (HRN EN ISO 13789 Tablica C.4) Koeficijenti ewind i fwind
Izloeno vie od Izloena jedna
Koeficijent ewind za klasu zaklonjenosti:
jedne fasade fasada
Nezaklonjene: zgrade na otvorenom, visoke
0.1 0.03
zgrade u gradskim centrima
Srednje zaklonjene: zgrade okruene drveem ili
0.07 0.02
drugim zgradama, predgraa
Jako zaklonjene: zgrade prosjenih visina u
0.04 0.01
gradskim centrima, zgrade u umama
Koeficijent fwind 15 20
Potrebna toplinska energija uslijed prozraivanja

H e DIN V 18599-2 (64) (1.58)
QVe ,win Ve,win int t [kWh]
1000
Koeficijent izmjene topline topline uslijed prozraivanja

HVe,win nwinVa c p ,a [W/K] DIN V 18599-2 (66) (1.59)
n win - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h-1).

(Proraun dan u Algoritmu za ventilaciju i klimatizaciju)
Potrebna toplinska energija uslijed mehanike ventilacije/klimatizacije

H e DIN V 18599-2 (64) (1.60)
QVe ,mech Ve ,mech int t [kWh]
1000
U sluaju kad nema mehanike ventilacije mora za stambene i nestambene zgrade

vrijediti (prema tehnikom propisu koji se odnosi na o racionalnu uporabu energije i
toplinsku zatitu u zgradama)

ninf nwin max ninf nwin ;0.5 [h-1]
1.3.3 Ukupni toplinski dobici za proraunski period
QH,gn Qint Qsol [kWh] HRN EN 13790 (8) (1.61)
1.3.3.1 Unutarnji toplinski dobici

Unutarnji toplinski dobici Qint od ljudi i ureaja raunaju se s vrijednou 5 W/m2 plotine
korisne povrine za stambene prostore, a 6 W/m2 za nestambene prostore.
qspec AK t
Qint [kWh] (1.62)
1000
gdje su:
qspec specifini unutarnji dobitak po m2 korisne povrine, 5 W/m2 ili 6 W/m2;
AK korisna povrina (m2);
t - proraunsko vrijeme (h) (Tablica 1.7).
Tablica 1.7 Broj dana i sati u mjesecu

Mjesec Broj dana Vrijeme, h
I 31 744
II 28 672
III 31 744
IV 30 720
V 31 744
VI 30 720
VII 31 744
VIII 31 744
IX 30 720
X 31 744
XI 30 720
XII 31 744
Godina 365 8760
1.3.3.2 Toplinski dobici od Suneva zraenja Qsol
Solarni toplinski dobici za promatrani vremenski period t (h):

Qsol Qsol,k 1 btr ,l Qsol,u ,l [kWh] HRN EN 13790 (40) (1.63)
k l
gdje su:
Q sol,k srednja dozraena energija sunevog zraenja kroz k-ti graevni dio u grijani prostor
(kWh);
Q sol,u,l srednja dozraena energija sunevog zraenja kroz l-ti graevni dio u susjedni
negrijani prostor (kWh);
btr,l faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s unutarnjim toplinskim izvorom l prema
HRN EN ISO 13789 (-).
Kod prozirnih povrina uzima se u raun mjera zasjenjena od unutarnjeg pominog
zasjenjenja (FC) .
Srednja dozraena energija sunevog zraenja kroz graevni dio zgrade k:
Fsh,ob S S ,k Asol,k Fr ,k r ,k t
Qsol,k [kWh] HRN EN 13790 (43) (1.64)
3,6 1000
gdje su:
Fsh,ob faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja;

SS,k srednja dozraena energija sunevog zraenja na povrinu graevnog dijela k za
promatrani period (MJ/m2), za mjeseni proraun podaci dani u Tablici 1.19 ;
Asol,k efektivna povrina graevnog elementa (otvora, zida) k na koju upada sunevo
zraenje (m2);
Fr,k faktor oblika izmeu otvora k i neba (za nezasjenjeni vodoravni krov Fr,k = 1, za
nezasjenjeni okomiti zid Fr,k = 0,5);
r,k toplinski tok zraenjem od povrine otvora k prema nebu (W);
t - proraunsko vrijeme (h) (Tablica 1.7).
Asol,k efektivna povrina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunevo zraenje (m2)
Asol ,k Fsh, gl g gl 1-FF Apr [m2] HRN EN 13790 (44) (1.65)

ggl = FW g - HRN EN 13790 (47) (1.66)
gdje su:
Fsh,gl faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja;
ggl ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno;
g stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno, Tablica 1.9;
FW = 0,9 faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunevog zraenja;
FF udio plotine prozorskog okvira u ukupnoj povrini prozora (0,2 - 0,3);
Apr ukupna povrina prozora (m2).
Faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja rauna se prema sljedeem izrazu:
1 f with g gl f with g gl sh
Fsh, gl [-] HRN EN 13790 (49) (1.67)
g gl
gdje su:
ggl+sh ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente s ukljuenom pominom
zatitom:
ggl+sh = FW gFC -
FC - faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja, Tablica 1.8;
fwith udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (kod prorauna QH,nd uzima se da je
zatita ukljuena ako je intezitet Suneva zraenja vei od 300 W/m2), Tablica 1.10, Tablica
1.11.
Tablica 1.8 (Prema tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zatitu u zgradama) Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja FC -
R.br. Naprava za zatitu od suneva zraenja FC -
1. Bez naprave za zatitu od suneva zraenja 1
2. Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala
2.1 - bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnosti 0,75
2.2 - svjetle boje ili malene transparentnosti 0,80
2.3 - tamne boje ili poviene transparentnosti 0,90
3. Naprave s vanjske strane
3.1 - aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25
3.2 - aluzine, rolete, kapci (kure, grilje) 0,30
4. Strehe, loe 0,50
5. Markize, gore i bono provjetravanje 0,40
zatitu u zgradama) Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije kroz
ostakljenje, g (-), za sluaj okomitog upada suneva zraenja
R.br. Tip ostakljenja g -

1. Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87
2. Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem stakla) 0,80
3. Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja stakla) 0,70
4. Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga) 0,60
5. Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) 0,50
6. Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od suneva zraenja 0,50
7. Staklena opeka 0,60
Tablica 1.10 Koeficijent udjela vremena s ukljuenom pominom zatitom fwith za grad Split
(proraun napravljen prema podacima o sunevom zraenju danim u METENORM-u)
Strana svijeta
Mjesec
Sjever Istok Jug Zapad SI SZ JI JZ
sijeanj 0,00 0,42 0,86 0,45 0,00 0,00 0,80 0,81
veljaa 0,00 0,53 0,85 0,48 0,00 0,00 0,82 0,77
oujak 0,00 0,59 0,82 0,61 0,03 0,09 0,79 0,77
travanj 0,00 0,62 0,76 0,60 0,26 0,28 0,75 0,73
svibanj 0,00 0,68 0,69 0,63 0,42 0,45 0,71 0,70
lipanj 0,00 0,65 0,63 0,67 0,46 0,53 0,64 0,67
srpanj 0,00 0,71 0,70 0,70 0,56 0,55 0,74 0,75
kolovoz 0,00 0,67 0,74 0,68 0,37 0,41 0,77 0,77
rujan 0,00 0,69 0,86 0,67 0,16 0,17 0,81 0,82
listopad 0,00 0,66 0,88 0,59 0,00 0,01 0,84 0,84
studeni 0,00 0,41 0,83 0,49 0,00 0,00 0,76 0,83
prosinac 0,00 0,47 0,88 0,45 0,00 0,00 0,85 0,84
Tablica 1.11 Koeficijent udjela vremena s ukljuenom pominom zatitom fwith za grad Zagreb
(proraun napravljen prema podacima o sunevom zraenju danim u METENORM-u)
Strana svijeta
Mjesec
Sjever Istok Jug Zapad SI SZ JI JZ
sijeanj 0,00 0,29 0,75 0,33 0,00 0,00 0,67 0,69
veljaa 0,00 0,38 0,72 0,37 0,00 0,00 0,69 0,66
oujak 0,00 0,44 0,66 0,41 0,06 0,06 0,63 0,60
travanj 0,00 0,53 0,65 0,51 0,17 0,19 0,65 0,62
svibanj 0,00 0,51 0,55 0,51 0,28 0,28 0,60 0,57
lipanj 0,00 0,56 0,50 0,51 0,32 0,34 0,55 0,53
srpanj 0,00 0,55 0,62 0,57 0,29 0,33 0,62 0,64
kolovoz 0,00 0,58 0,72 0,62 0,28 0,25 0,70 0,71
rujan 0,00 0,57 0,76 0,54 0,10 0,11 0,72 0,73
listopad 0,00 0,48 0,71 0,40 0,00 0,00 0,68 0,65
studeni 0,00 0,20 0,71 0,20 0,00 0,00 0,61 0,67
prosinac 0,00 0,14 0,62 0,26 0,00 0,00 0,49 0,55
Faktor zasjenjena Fsh,ob od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja

(susjedne zgrade, konfiguracija terena, vanjski dijelovi otvora prozora)
Fsh ,ob Fhor Fov Ffin - HRN EN 13790 (G2) (1.68)

Fhor parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe,
kuta horizonta i zemljopisnoj irini (Tablica 1.12, Slika 1.4);
Fov parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja , zemljopisnoj irini (Tablica 1.13, Slika 1.5);
Ffin parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu bonog prozorskog zasjenjenja , zemljopisnoj irini (Tablica 1.14,
Slika 1.5).
Slika 1.4 Kut zaklonjenosti zgrade
Tablica 1.12 (HRN EN Tablica G5) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena Fhor
Kut 45 S zem. irine

horizonta J I/Z S
0 1,00 1,00 1,00
10 0,97 0,95 1,00
20 0,85 0,82 0,98
30 0,62 0,70 0,94
40 0,46 0,61 0,90
Slika 1.5 Prozorsko zasjenjenje: a) vertikalna ravnina, b) horizontalna ravnina

Tablica 1.13 (HRN EN Tablica G6) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata
prozorskog otvora Fov
Kut gornjeg 45 S zem. irine
prozorskog
J I/Z S
sjenila
0 1,00 1,00 1,00
30 0,90 0,89 0,91
45 0,74 0,76 0,80
60 0,50 0,58 0,66
Tablica 1.14 (HRN EN Tablica G7) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata
prozorskog otvora Ffin
Kut bonog 45 S zem. irine
prozorskog sjenila
J I/Z S

0 1,00 1,00 1,00
30 0,94 0,92 1,00
45 0,84 0,84 1,00
60 0,72 0,75 1,00
Asol,c efektivna povrina neprozirnog graevnog elementa (zida) na koju upada sunevo
zraenje (m2)
Asol , c S , c Rse U c Ac [m2] HRN EN 13790 (45) (1.69)
S,c bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-), Tablica 1.15;

Rse ploni toplinski otpor vanjske povrine zida/krova, Rse = 0,04 (m2K)/W, Tablica 3.2;
Uc - koeficijent prolaska topline zida/krova prema (W/(m2K)), vidi poglavlje 3.4;
Ac projicirana povrina zida (m2).
Tablica 1.15 (DIN V 18599-2 Tablica 6) Bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent razliitih

povrina
Povrina S,c -
Zidovi
- svjetle boje 0,4
- zamuene boje 0,6
- tamne boje 0,8
Krovovi
- crijep 0,6
- tamne povrine 0,8
- metal visokog sjaja 0,2
- indra 0,6
Toplinski tok zraenja k-tog graevnog elementa prema nebu (W);

r , k Rse U c Ac hr er [W] HRN EN 13790 (46) (1.70)
hr vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m K));
2
hr 5 (W/(m2K)), koeficijent emisivnosti zida 0,9, prema HRN EN 13790 pog.

11.4.6;
er prosjena temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K),
er 10 C , prema HRN EN pog. 11.4.6.
Staklenici
Solarni dobici grijanog prostora kroz staklenik (Slika 1.6) raunaju se iz sljedeeg izraza, DIN
V 18599-2 (pojednostavljena metoda prema HRN EN ISO 13790):
QS,tr Fsh,ob 1 FF ,iu g eff ,iu Aiu 1 FF ,ue g eff ,ue S ,k [kWh]
S
DIN V 18599-2 (114) (1.71)
3,6
IS
Grijani S,u
prostor
I,u
S,tr
Zimski vrt (negrijan)
i u e
H iu H ue
Slika 1.6 Solarni dobici kroz negrijani zimski vrt

gdje su:
QS,tr - solarni dobici grijanog prostora kroz staklenik (kWh);
Fsh,ob - faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
FF,iu udio plotine prozorskog okvira graevnog elementa u ukupnoj povrini unutarnjeg
prozora (0,2 0,3);
Aiu ukupna povrina unutarnjeg prozora od grijanog prema negrijanom prostoru (stakleniku)
(m2);
geff,iu ukupna efektivna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente unutarnjeg
prozirnog elementa, geff,iu = ggl,iu =0,9*g ;
FF,ue udio plotine prozorskog okvira vanjskog prozirnog elementa (za zimski vrt postavna
vrijednost 0,1);
geff,ue propusnost Suneva zraenja vanjske staklene povrine, geff,ue =0,9*g Fsh,e;
Fsh,e faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
SS,k srednja dozraena energija sunevog zraenja na vanjsku povrinu graevnog dijela k za
proraunski period (MJ/m2).
Toplinski tok uslijed sunevog zraenja u negrijani staklenik rauna se prema izrazu:
u S , u
QS ,tr
t
l ,u [kW] DIN V 18599-2 (115) (1.72)
S,u 1 FF ,ue geff ,ue Aue I S [kW] DIN V 18599-2 (116) (1.73)
gdje su:
S,u ukupno dozraeni toplinski tok unutar staklenika (kW);
QS,tr ukupni solarni dobici grijanog prostora kroz negrijani staklenik (kWh);
S,u toplinski tok uslijed unutarnjih toplinskih izvora staklenika (kW) (openito zanemariv
toplinski tok);
IS,k srednji toplinski tok od sunevog zraenja na vanjsku povrinu graevnog dijela k
(W/m2).
1.3.4 Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka H,gn (unutarnjih dobitaka i dobitaka od sunevog

zraenja) funkcija je efektivnog toplinskog kapaciteta zgrade i rauna se na sljedei nain:
a
1 - yH H
H,gn a 1
za yH 0 i yH 1 [-] HRN EN 13790 (52) (1.74)
1 yH H
a
H,gn H za yH 1 [-] HRN EN 13790 (53) (1.75)
aH 1
1
H,gn za yH 0 [-] HRN EN 13790 (54) (1.76)
yH
pri emu su:

aH - bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
yH - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu grijanja:
QH ,gn
yH [-] HRN EN 13790 (55) (1.77)
QH, ht
Bezdimenzijski parametar rauna se iz sljedeeg izraza:

aH ao [-] HRN EN 13790 (56) (1.78
H,o
gdje je:
H,o referentna vremenska konstanta za grijanje; za mjeseni proraun iznosi 15 h.
ao H,o h
Mjeseni proraun 1 15
Sezonski proraun 0,8 30
Vremenska konstanta zgrade (h):
Cm / 3600
[h] HRN EN 13790 (62) (1.79)
H Tr HVe
Cm - efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade (zone) (J/K);

HVe - koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K).
Cm se moe odrediti na sljedei nain:

Cm = 370 kJ/(m2K)Af - za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima (plona masa
vea od 550 kg/m2),
za ostale zgrade prema Tablici 1.15
pri emu je Af (m2) povrina kondicionirane zone zgrade s vanjskim dimenzijama
Tablica 1.16 ( HRN EN Tablica 12) Proraun efektivnog toplinskog kapaciteta grijanog dijela
zgrade kao funkcija plone mase graevnog dijela (vanjske ovojnice)
Klasa zgrade Cm Plona masa

kJ/K kg/m2
Vrlo lagana 80 x Af m 100
Lagana 110 x Af 250 m 100
Srednje teka 165 x Af 400 m 250
Teka 260 x Af 550 m 400
Masivna gradnja 370 x Af m 550
Vrlo lagana
Vanjska ovojnica - lagane montane i polumontane konstrukcije od drveta ili metala s
ispunom od toplinsko-izolacijskih materijala i tankim zavrnim oblogama, ili toplinskim
panelima kao zavrnom oblogom. Unutarnji zidovi izvedeni kao suhomontani, od
porobetona, uplje ili pune opeke debljine do 15,00 cm.
Lagana
Zgrada izvedena preteno od laganih graevnih materijala vanjska ovojnica od porobetona
(plino ili pjenobetona), uplje opeke od gline gustoe 900 kg/m3, te laganih pregradnih
zidova (suhomontani, od porobetona, opeke debljine do 15,00 cm i sl.).
Srednje teka
Zgrada izvedena preteno od uplje opeke od gline gustoe >900 kg/m3 i s udjelom
armirano-betonskih dijelova do 15% ukupne plotine vanjskih zidova, zgrada s vanjskim
zidovima od pune opeke od gline, te s laganim ili masivnim pregradnim zidovima.
Teka
Zgrada izvedena od uplje ili pune opeke od gline gustoe >900 kg/m3 i debljine > 20,00 cm i
s udjelom armirano-betonskih dijelova vie od 15% ukupne plotine vanjskih zidova, zgrada
sa zidovima od upljih blokova od betona, te masivnim unutarnjim pregradnim zidovima.
Masivna gradnja
Zgrada od vanjskih armirano-betonskih zidova debljine 20,00 cm, te masivnim unutarnjim
pregradnim zidovima.
1.3.5 Izraun mjesenih i godinjih vrijednosti toplinske energije za grijanje
Sustavi s kontinuiranim radom (bez prekida tijekom noi i/ili vikenda)

QH,nd,cont,m QH , ht H , gnQH , gn [kWh/mj] (1.80)
QH,nd,cont,a QH,nd,cont,m,i LH ,m,i / d m,i [kWh/a] (1.81)

i
gdje su:
QH,nd,cont,m toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu u i-tom
mjesecu (kWh/mj);
QH,nd,cont,a - ukupna toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu u
periodu grijanja (kWh/a);
dm,i ukupan broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);
LH,m,i broj dana rada sustava grijanja u i-tom mjesecu (d/mj).
Sustavi s nekontinuiranim radom (s prekidom tijekom noi i/ili vikenda)
QH,nd,a H ,red ,i QH,nd,cont,m,i LH ,m,i / d m,i [kWh/a] (1.82)

i
gdje su:
QH,nd,a - ukupna toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu u
periodu grijanja (kWh/a);
H,red,i - redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju u i-tom mjesecu (-).
Proraun bezdimenzijskog redukcijskog faktora H,red koji uzima u obzir prekide u grijanju,
npr. nou (rauna se za svaki mjesec):

H,red 1 3 H,o yH (1 f H,hr ) [-] HRN EN 13790 (68) (1.83)

gdje je
fH,hr udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-), npr. ako grijanje u poslovnoj zgradi (uredi) radi pet dana u tjednu
po 13 sati (Tablica 1.17) slijedi
fH,hr= (duse,tj*td)/(7*24)=(5*13)/(7*24)= 0,39
H,red,min = fH,hr
H,red,max = 1
td - vrijeme rada sustava grijanja s normalnom postavnom vrijednou za stambene zgrade i
sustave s nekontinuiranim radom (h/d ), td = 17 h/d, od 06:00 do 23:00 sati;
Faktor fH,hr za stambene zgrade iznosi 0,71.
duse,tj tjedni broj dana koritenja sustava (d/tj);

duse,a godinji broj dana koritenja sustava (d/a), duse,a= 365 d/a (DIN V 18599-10).
Za nestambene zgrade vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja s normalnom postavnom

vrijednou prema tipu prostorije dano je u sljedeoj tablici:
Napomena: Ako se proraun QH,nd provodi satnom metodom, fH,hr se rauna kao
fH,hr= (duse,tj)/(7)
Tablica 1.17 (temeljem DIN V 18599-10 Tablica 4) Vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja za
nestambene zgrade
Broj sati rada Broj dana rada

Period
sustava sustava grijanja /
Namjena prostora koritenja
grijanja/hlaenja**, hlaenja u tjednu,
(h)*
td (h/dan) duse,tj (dan/tj)
Uredske, administrativne i druge
poslovne zgrade sline preteite 07:00 18:00 13 5
namjene
kolske, fakultetske zgrade, i druge
08:00 20:00 14 5
odgojne i obrazovne ustanove
Vrtii 07:00 18:00 13 5
Knjinice prostorije za itanje 08:00 20:00 14 6
Knjinice prostorije s policama 08:00 20:00 14 6
Bolnice i zgrade za rehabilitaciju 00:00 24:00 24 7
Hoteli, moteli i sl. 00:00 24:00 24 7
Muzeji 00:00 24:00 24 7
Ostale zgrade sa stalnim radom
00:00 24:00 24 7
(kolodvori, i sl.)
Robne kue, trgovaki centri, trgovine 08:00 21:00 15 6
Sportske zgrade 08:00 23:00 17 6
Radionice i proizvodne hale 07:00 19:00 14 5
Kongresni centri 09:00 18:00 11 3
Kazalita i kina 13:00 23:00 12 5
Kantine 08:00 15:00 9 5
Restorani 10:00 00:00 16 6
Kuhinje 10:00 23:00 15 6
Serverske sobe, kompjuterski centri 00:00 24:00 24 7
Garae 00:00 24:00 24 7
Spremita opreme, arhive 07:00 18:00 13 5
Zgrade koje nisu navedene 07:00 19:00 14 5
* Sustav grijanja/hlaenja s radom poinje 2 sata prije poetka koritenja prostora

** U Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju ove vrijednosti se odnose na vrijeme rada sustava
mehanike ventilacije/klimatizacije tVe,mech.
1.3.6 Trajanje sezone grijanja

- prema HRN EN ISO 13790 (metoda b)
Odreuje se iz udjela broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja fH,m.
Parametar potreban za proraun je granina vrijednost omjera toplinskih dobitaka i gubitaka,
yH,lim:
a 1
yH ,lim H HRN EN 13790 (12) (1.84)
aH
Ako je yH,2 < yH,lim fH,m = 1 (grijanje je cijeli mjesec u radu)

Ako je yH,1 > yH,lim fH,m = 0 (nema potreba za grijanjem)
U ostalim sluajevima:
y H,lim - y H,1
- ako je yH > yH,lim : f H 0,5 HRN EN 13790 (p7.4) (1.85)
y H - y H,1
y H,lim - y H
- ako je yH yH,lim : f H 0,5 0,5 HRN EN 13790 (p7.4) (1.86)
y H,2 - y H
pri emu vea vrijednost od sljedee dvije prosjene vrijednosti predstavlja yH,2 , a manja
vrijednost yH,1
(yH,m + yH,m-1)/2
Manja od dvije vrijednosti je yH,1 , vea je yH,2 (yH,2 > yH,1)
(yH,m + yH,m+1)/2
yH,m omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu m za koji se proraunava fH,m (npr.
veljaa)
yH,m-1 omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu prije mjeseca m za koji se proraunava
fH,m (ako je mjesec m bila veljaa onda je mjesec m-1 sijeanj)
yH,m+1 omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu nakon mjeseca m za koji se
proraunava fH,m (ako je mjesec m bila veljaa onda je mjesec m+1 oujak)
Ako je yH pojedinog mjeseca manji od nule, u proraunu se yH zamjenjuje s vrijednou

yH=1000.
Ukupni broj dana grijanja u mjesecu:

LH ,m f H ,m d m,i d/mj (1.87)
dm,i broj dana u mjesecu (d/mj).

_____________________
2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE QC,nd

Potrebna toplinska energija za hlaenje proraunske zone:
QC,nd QC , gn C ,lsQC ,ht [kWh] HRN EN 13790 (5) (2.1)

QC,nd - potrebna toplinska energija za hlaenje (kWh);
QC,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlaenja: ljudi, rasvjeta, ureaji, solarni
dobici (kWh);
QC,ht - ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlaenja (kWh);
C,ls faktor iskoritenja toplinskih gubitaka kod hlaenja (-).
Proraun potrebne toplinske energije za hlaenje QC,nd kWh/a
QC,nd Qint Qsol C ,ls QTr QVe [kWh] (2.2)

Qint unutarnji toplinski dobici zgrade: ljudi, rasvjeta i ureaji (kWh);
Qsol toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh);
QTr izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
QVe potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proraunsku zonu (kWh).
2.1 Ukupni toplinski dobici za promatrani proraunski period
QC,gn Qint Qsol [kWh] HRN EN 13790 (8) (2.3)
Unutarnji toplinski dobici i toplinski dobici od suneva zraenja izraunavaju se na isti nain
kao kod prorauna godinje potrebne toplinske energije za grijanje vodei rauna o
vrijednosti unutarnje postavne temeprature koja se u ovom sluaju uzima za period hlanja.
Izuzetak je proraun efektivne povrine prozirnog elementa.
Iz izraza za izmjenjenu toplinu transmisijom izdvojiti proraun gubitaka prema podu.
2.1.1 Toplinski dobici od Suneva zraenja Qsol
U odnosu na proraun QH,nd faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja FC je stalno
ukljuen te se efektivna povrina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunevo
zraenje Asol,k rauna iz sljedeeg izraza:
Asol , k g gl sh( 1-FF ) Ap [m2]

ggl+sh = FC FW g [-] HRN EN 13790 (47) (2.4)
Ostale jednade vrijede kao i za proraun QH,nd.

2.2 Izmjenjena toplinska energija proraunske zone za promatrani period
HTr
QTr int,C e t [kWh] (2.5)
1000
QVe Ve int,C e t [kWh]
H
HRN EN 13790 (20) (2.6)
1000
HVe koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K), Jedn. (1.53);
int,C unutarnja proraunska temperatura hlaene zone (C);
e srednja vanjska temperatura za proraunski period (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h), satna metoda t =1 h unutar perioda rada sustava
hlaenja Tablica 1.16).
Koeficijent transmisijske izmjene topline HTr rauna se iz sljedeeg izraza:
H Tr H D HU H A Hg [W/K]
Koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski period (sat) Hg iznosi:
m
Hg [W/K] (2.7)
int, C e
int,C - unutarnja postavna temperatura za proraunski sat (C);
e - srednja vanjska temperatura za proraunski sat (C).
Pretpostavlja se konstantan toplinski tok prema tlu kroz cijeli dan: h = m (Jedn. (1.22)).
Komentar:
Ako su dostupni satni meteoroloki podaci o temperaturi i sunevom ozraenju, kod
prorauna QC,nd koristi se satna metoda radi vee tonosti prorauna. Naime, kod primjene
mjesene metode nije mogue izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada je QC,nd <0
(npr. kada je e<int i QC,gn< C ,ls QC , ht ), pa zbog osrednjavanja satnih temperatura na
mjesenoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti QC,nd (koja predstavlja
stvarno potrebnu toplinsku energiju za hlaenje). Kod prorauna QH,nd situacije kada je
QH,nd<0 su vrla rijetke, pa je razlika izmeu rezultata prorauna dobivenih mjesenom i
satnom metodom znatno manja nego kod prorauna QC,nd.
Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:
QTr,zy
H Tr,zy
z,C y,mn t kWh HRN EN 13790 (pB.3) (2.8)
1000
Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:

QVe,z y
HVe , z y
z,C y, mn t kWh HRN EN 13790 (pB.3) (2.9)
1000
gdje su
HTr,zy koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
HVe,zy koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
z,C unutarnja proraunska temperatura hlaene zone z (C);
y,mn srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);

t - trajanje proraunskog razdoblja (h), t =1 h unutar peridoda rada sustava hlaenja Tablica
1.16).
2.3 Faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje C,ls
Kod satne metode C,ls se rauna za svaki sat.

-a
1 - yC C
C,ls ( a 1)
za yC 0 i yC 1 [-] HRN EN 13790 (57) (2.10)
1 yC C
a
C,ls C za yC 1 [-] HRN EN 13790 (58) (2.11)
aC 1
C,ls 1 za yC 0 [-] HRN EN 13790 (59) (2.12)
Odnos toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom:

QC , gn
yC [-] HRN EN 13790 (60) (2.13)
QC, ht
Bezdimenzijski numeriki parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije:

aC ao [-] HRN EN 13790 (61) (2.14)
C,o
- vremenska konstanta zgrade (h), Jedn. (1.79);
C,o referentna vremenska konstanta za hlaenje (h), C,o =15 h;
ao = 1;
Vrijednosti C,o i ao preuzeti su iz HRN EN 13790 za mjeseni proraun, budui podataka za

satnu metodu nema.
2.4 Izraun satnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje
Dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje proraunske zone izraunava se

kao suma pozitivnih satnih vrijednosti u vremenu rada sustava hlaenja td:
td
QC ,nd ,d QC ,nd ,h kWh/d (2.15a)
t 1
QC,nd,m QC , gn,m C ,ls ,mQC ,ht,m

[kWh/h] HRN EN 13790 (5) (2.15b)
QC,nd,h satna vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje (kWh/h);
td broj sati rada sustava hlaenja (h/d), nestambene zgrade:
Tablica 1.17.
Vrijeme rada sustava hlaenja s normalnom postavnom vrijednou iznosi td = 24 h/d za

stambene zgrade za sustave bez prekida rada tijekom noi, a za sustave s prekidom rada
tijekom noi iznosi td = 17 h/d (od 06:00 do 23:00 sati).
Mjesena vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje QC,nd,m (kWh/mj) proraunske

zone odreuje se iz sljedeeg izraza:
dm
QC,nd,m QC ,nd ,d kWh/mj (2.16)
1
QC,nd,d dnevna vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje zone (kWh/d);
dm ukupni broj dana u mjesecu (d/mj).
Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje proraunske zone QC,nd,a (kWh/a),
izraunava se kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti:
QC,nd,a C,red,iQC,nd,m,i LC,m,i /d m,i kWh/a HRN EN 13790 (69) (2.17)

i
gdje su:
LC,m,i broj dana rada sustava hlaenja u i-tom mjesecu (d/mj);
dm,i ukupni broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);
C,red,i - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlaenju rauna se
prema:
Sustavi bez prekida tijekom vikenda:
C,red=1
Sustavi s prekidom tijekom vikenda:

C,red 1 3 C,o yC (1 f C,day ) [-] HRN EN 13790 (70) (2.18)

fC,day udio dana u tjednu tijekom kojih hlaenje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (npr. hlaenje je u pogonu 5 od 7 dana u tjednu (-), fC,day = duse,tj/7 = 5/7
= 0,71)
C,red,min = fC,day
C,red,max = 1
tuse,tj tjedni broj dana rada sustava hlaenja s normalnom postavnom vrijednou za
nestambene zgrade dan je u Tablica 1.17;
Za stambene zgrade: fC,day =1
U proraun godinje potrebne toplinske energije za hlaenje ulaze pozitivne mjesene

vrijednosti korisne potrebne energije za hlaenje za one mjesece u kojima nema potrebe za
grijanjem. U graninim mjesecima (npr. travanj, listopad) proraun za hlaenje provodi se
samo za dane u kojima nema potrebe za grijanjem.
2.5 Trajanje sezone hlaenja
- prema HRN EN ISO 13790 (metoda b)
Odreuje se iz mjesene vrijednosti potrebne energije za hlaenje i udjela broja dana u

mjesecu koji pripada sezoni hlaenja fC,m.
Parametar potreban za proraun je granina vrijednost yC,lim:
1 a 1
C [-] HRN EN 13790 (15) (2.19)
yC lim aC
Ako je (1/yC)2 < (1/yC)lim fC,m = 1 (hlaenje je cijeli mjesec u radu)

Ako je (1/yC)1 > (1/yC)lim fC,m = 0 (nema potreba za hlaenjem)
U ostalim sluajevima:
1 / yC lim - 1 / yC 1
- ako je (1/yC) > (1/yC)lim : f C 0,5 [-] HRN EN 13790 (p7.4) (2.20)
1 / yC - 1 / yC 1
1/ yC lim - 1/ yC
- ako je (1/yC) (1/yC)lim : f C 0,5 0,5 [-] HRN EN 13790 (p7.4) (2.21)
1/ yC 2 - 1/ yC
pri emu vea vrijednost od sljedee dvije prosjene vrijednosti predstavlja (1/yC)2 , a manja
vrijednost (1/yC)1.
(1/yC,m +1/yC,m-1)/2
Manja od dvije vrijednosti je (1/yC)1 , vea je (1/yC)2
(1/yC,m + 1/yC,m+1)/2
yC,m omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u

mjesecu m za koji se proraunava fC,m (npr. lipanj)
yC,m-1 omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u
mjesecu prije mjeseca m za koji se proraunava fC,m (ako je mjesec m bilo lipanj onda je
mjesec m-1 svibanj)
yC,m+1 omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u
mjesecu nakon mjeseca m za koji se proraunava fC,m (ako je mjesec m bilo lipanj onda je
mjesec m+1 srpanj)
Ako je (1/yC) negativan za pojedini mjesec, uzima se yC=1000.
Ukupni broj dana hlaenja u mjesecu:

LC ,m f C ,m d m d/mj (2.22)
Ukupni broj dana sezone hlaenja zbraja se za mjesece kod kojih nema potrebe za grijanjem i
kod kojih je energija za hlaenje pozitivna. U graninim mjesecima u kojima ima i potrebe i
za grijanjem i za hlaenjam (npr. travanj, listopad) zbrajaju se dani u kojima grijanje ne radi.
Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI
Tablica 1.18 (Prema podacima iz pravilnika koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada)
Prosjena mjesena temperatura zraka za Kontinentalnu i Primorsku Hrvatsku
e,m
Mjesec
Kont. HR Prim. HR
I -0,6 6,6
II 2,2 7,5
III 6,5 9,9
IV 11,2 13,4
V 15,9 18
VI 19,2 21,6
VII 21,1 24,5
VIII 20,1 24
IX 16,4 20,5
X 11,1 16,2
XI 5,6 11,6
XII 0,9 7,9
God. 10,8 15,1
Referentni podaci o sunevom zraenju za Kontinentalnu Hrvatsku
GLOBALNO SUNEVO ZRAENJE (MJ/m2)

Orijentacija Orijentacija
Nagib JI, SI, JI, SI,

Mjesec J I,Z S Mjesec J I,Z S
JZ SZ JZ SZ
0 115 115 115 115 115 175 175 175 175 175
15 141 133 115 97 85 207 198 175 151 137
30 160 144 114 84 76 230 212 173 130 104
45 I 171 151 110 71 71 II 241 217 167 114 98
60 175 150 105 65 65 241 213 158 92 90
75 170 142 96 58 58 230 200 145 81 81
90 157 128 85 51 51 208 177 128 72 72
0 340 340 340 340 340 461 461 461 461 461
15 381 369 339 304 286 485 478 457 430 417
30 404 384 333 266 220 487 480 445 389 353
45 III 407 384 320 234 169 IV 468 464 424 346 276
60 393 367 301 203 154 428 432 395 308 205
75 359 337 273 153 141 372 386 356 258 181
90 310 294 241 126 126 301 327 311 185 163
0 612 612 612 612 612 652 652 652 652 652
15 616 615 605 588 575 645 647 645 636 623
30 596 602 586 542 507 613 624 622 593 556
45 V 552 568 555 487 416 VI 559 583 588 534 462
60 488 517 512 432 311 486 524 541 473 351
75 406 450 460 378 229 397 451 484 417 235
90 316 374 398 292 208 301 370 418 333 214
0 676 676 676 676 676 574 574 574 574 574
15 VII 675 676 668 654 639 VIII 595 589 568 539 525
30 647 656 647 606 565 589 587 552 489 448
45 595 617 613 543 463 559 564 527 435 353
60 519 557 565 481 344 504 520 490 386 248
75 426 482 507 423 234 429 460 442 330 205
90 325 397 439 330 214 339 387 385 240 186
0 427 427 427 427 427 268 268 268 268 268
15 474 461 424 381 360 319 304 268 228 205
30 499 478 417 332 276 355 327 266 193 142
45 IX 498 476 403 291 191 X 374 337 258 167 126
60 474 455 379 254 161 373 330 244 132 117
75 426 414 346 192 149 354 309 224 107 107
90 359 357 305 137 136 317 276 200 96 96
0 125 125 125 125 125 87 87 87 87 87
15 151 143 125 107 95 105 99 87 75 66
30 171 156 124 93 81 118 107 86 66 61
45 XI 181 161 120 79 77 XII 126 112 83 58 58
60 185 159 113 70 70 129 110 78 52 52
75 178 150 104 63 63 125 105 71 47 47
90 164 136 92 55 55 116 95 62 41 41
0 4512 4512 4512 4512 4512
15 4793 4712 4477 4190 4012
30 4869 4756 4365 3782 3388
45 GOD 4732 4633 4167 3359 2760
60 4395 4333 3883 2948 2168
75 3871 3885 3508 2507 1730
90 3213 3319 3064 1959 1563
Referentni podaci o sunevom zraenju za Primorsku Hrvatsku
GLOBALNO SUNEVO ZRAENJE (MJ/m2)

Orijentacija Orijentacija
Nagib JI, SI, JI, SI,

Mjesec J I,Z S Mjesec J I,Z S
JZ SZ JZ SZ
0 181 181 181 181 181 263 263 263 263 263
15 240 222 182 140 114 332 311 264 212 181
30 288 253 182 112 87 384 346 263 170 109
45 I 320 272 180 86 83 II 415 363 258 143 101
60 335 277 173 77 77 423 363 247 103 95
75 331 267 161 70 70 408 344 229 88 88
90 309 243 144 64 64 371 308 205 81 81
0 437 437 437 437 437 563 563 563 563 563
15 501 483 436 381 353 596 588 558 519 501
30 539 509 430 325 253 602 593 544 464 415
45 III 550 513 416 280 173 IV 578 576 521 407 310
60 532 496 393 240 155 527 536 485 359 210
75 488 455 359 171 144 454 476 438 300 181
90 419 396 317 133 133 361 403 383 204 167
0 694 694 694 694 694 745 745 745 745 745
15 699 699 686 666 652 734 738 735 727 712
30 674 682 665 613 569 696 711 711 676 630
45 V 622 643 629 547 461 VI 629 661 671 605 515
60 543 583 581 482 334 538 591 618 534 380
75 446 506 522 422 225 431 505 553 468 237
90 337 417 452 324 208 316 411 477 372 212
0 VII 770 770 770 770 770 VIII 661 661 661 661 661
15 767 769 761 744 728 686 681 655 619 599
30 732 745 737 687 637 681 679 637 558 506
45 667 699 696 613 513 644 652 607 491 388
60 575 628 643 539 369 577 600 565 432 258
75 463 540 577 473 227 484 529 510 371 201
90 341 442 500 367 210 376 443 444 263 186
0 505 505 505 505 505 372 372 372 372 372
15 567 550 503 447 419 462 435 373 302 263
30 598 573 495 384 313 527 479 372 243 151
45 IX 599 572 478 330 201 X 564 500 364 204 124
60 569 546 450 288 158 569 497 348 151 117
75 510 497 411 216 149 542 468 323 112 110
90 426 429 363 143 139 485 416 287 103 103
0 204 204 204 204 204 156 156 156 156 156
15 271 251 205 158 129 213 195 157 118 93
30 323 285 206 124 91 259 225 158 94 77
45 XI 359 306 203 96 86 XII 291 244 156 74 74
60 374 310 195 81 81 308 251 151 68 68
75 368 299 181 75 75 307 244 141 62 62
90 342 272 163 67 67 289 224 126 56 56
0 5552 5552 5552 5552 5552
15 6068 5921 5517 5034 4743
30 6302 6080 5400 4451 3837
45 GOD 6238 6001 5180 3876 3029
60 5871 5677 4849 3353 2301
75 5233 5130 4406 2827 1769
90 4373 4406 3861 2175 1625
3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

3.1. HRN EN ISO 6946:2007 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrade Toplinski otpor
i koeficijent prolaska topline Metode prorauna
3.2. Podruje primjene

U normi HRN EN ISO 6946:2007 iznosi se metoda prorauna toplinskog otpora i
koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova, ne uzimavi u obzir otvore (vrata, prozore i
druge ostakljene elemente), graevne dijelove koji granie s tlom i elemente za
provjetravanje.
Temelji se na odgovarajuim projektnim vrijednostima toplinske provodljivosti ili projektnim
vrijednostima toplinskih otpora materijala i proizvoda obuhvaenih proraunom.
Primjenjuje se na graevne dijelove koji se sastoje od toplinski homogenih slojeva (koji mogu
ukljuivati slojeve zraka).
Navedena je i priblina metoda koja se moe koristiti za proraun nehomogenih slojeva, osim
u sluaju premotenja izolacijskog sloja metalnim dijelovima.
Oznake i jedinice:
A plotina (m2);
d debljina (m);
h ploni koeficijent prijelaza topline (W/m2K);
R projektna vrijednost toplinskog otpora (m2K/W);
Rg toplinski otpor sloja zraka (m2K/W);
RSe vanjski ploni otpor prijelaza topline (m2K/W);
RSi unutarnji ploni otpor prijelaza topline (m2K/W);
RT ukupan toplinski otpor (izmeu dva okolia) (m2K/W);
R'T gornja granica ukupnog toplinskog otpora (m2K/W);
R''T donja granica ukupnog toplinskog otpora (m2K/W);
Ru toplinski otpor negrijanog prostora (m2K/W);
U koeficijent prolaska topline (W/m2K);
projektna vrijednost toplinske provodljivosti (W/mK).
3.3. Naela
Naelo metode prorauna je
- izraunavanje toplinskog otpora svakog toplinski homogenog sloja graevnog dijela
- zdruivanje ovih pojedinanih otpora kako bi se izraunao ukupni toplinski otpor
graevnog dijela, ukljuujui (gdje dolazi u obzir) utjecaj plonih otpora prijelaza
topline.
Toplinski otpori pojedinih slojeva izraunavaju se u skladu s tokom 3.4.1.
vrijednosti plonih otpora prijelaza topline navedene u toki 3.4.2., prikladne su u veini
sluajeva. U dodatku A navedene su detaljne metode za povrinu niske emisivnosti, za
odreene brzine vanjskog vjetra i za povrine koje nisu ravne.
Pretpostavlja se da su slojevi zraka homogeni. Vrijednosti toplinskog otpora velikih zranih

slojeva s povrinama velike emisivnosti navedene su u 3.4.3., a u dodatku B navedene su
metode u drugim sluajevima.
toplinski otpori slojeva kombiniraju se na sljedei nain:
a. za graevne dijelove koji se sastoje od toplinski homogenih slojeva, ukupan toplinski

otpor izrauna se prema izrazu u toki 3.5.1., a koeficijent prolaska topline u skladu s
tokom C.4.
b. za graevne dijelove koji sadre jedan ili vie toplinski nehomogenih slojeva, ukupan
toplinski otpor izrauna se u skladu s tokom 3.5.2, a koeficijent prolaska topline u
skladu s tokom C.4.
c. za graevne dijelove koji sadre sloj suen na kraju, toplinski otpor i/ili ukupan
toplinski otpor izrauna se u skladu s dodatkom C.
Konano, ako je potrebno, koeficijent prolaska topline korigira se u skladu s dodatkom D, da

bi se uzeli u obzir uinci slojeva zraka u izolaciji, mehanikih privrsnica koje prolaze kroz
izolacijski sloj i oborina na inverznim (obrnutim) krovovima.
Tako izraunat koeficijent prolaska topline primjenjuje se izmeu prostora koji se nalaze s
obje strane promatranog graevnog dijela, npr. izmeu unutarnjih i vanjskih prostora, dva
unutarnja prostora u sluaju unutarnje pregrade, unutarnjeg prostora i negrijanog prostora.
3.4. Toplinski otpori
3.4.1. Toplinski otpor homogenih slojeva
Projektne toplinske vrijednosti mogu biti zadane kao projektna vrijednost toplinske
provodljivosti, ili kao projektna vrijednost toplinskog otpora. Ako je poznata vrijednost
toplinske provodljivosti, toplinski otpor sloja izrauna se iz izraza:
d
R [m2K/W] HRN EN (1) (3.1)

pri emu je
d - debljina sloja materijala u graevnom dijelu, iz energetskog pregleda ili projektne

dokumentacije (m);
- projektna vrijednost toplinske provodljivosti materijala iz energetskog pregleda ili
projektne dokumentacije (W/mK).
Projektne vrijednosti toplinskih provodljivosti dane su Tablicom 3.1.

zatitu u zgradama) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti
Redni Toplinska provod
Graevni materijal Gustoa
broj ljivost

kg/m
W/(mK)
1. ZIDOVI, ukljuivo mort u rekama
1.01 puna opeka od gline 1800 0,81
1.02 puna opeka od gline 1600 0,68
1.03 klinker opeka 1900 0,85
1.04 klinker opeka 1700 0,80
1.05 puna fasadna opeka od gline 1800 0,83
1.06 puna fasadna opeka od gline 1600 0,70
1.07 uplja fasadna opeka od gline 1200 0,55
1.08 uplji blokovi od gline 1100 0,48
1.12 puna vapneno silikatna opeka 1800 0,99
1.13 puna vapneno silikatna opeka 1600 0,79
1.14 vapneno silikatni uplji
1200 0,56
blokovi
1.15 prirodni kamen 2000 1,40
1.16 uplji blokovi od betona 1000 0,70
1.22 uplji blokovi od laganog
500 0,30
betona
700 0,37
betona
900 0,46
betona
1000 0,52
betona
1200 0,60
betona
1400 0,72
betona
2. BETON I ARMIRANI BETON
2.01 armirani beton 2500 2,60

2.02 teki beton 3200 2,60
2.03 beton 2400 2,00
2.04 beton 2200 1,65
2.05 beton 2000 1,35
2.06 beton s laganim agregatom 2000 1,35
2.17 porobeton 1000 0,31
2.18 porobeton 900 0,29
2.19 porobeton 800 0,25
2.20 porobeton 750 0,24
2,21 porobeton 700 0,22
2.22 porobeton 650 0,21
2.23 porobeton 600 0,19
2.24 porobeton 550 0,18
2.25 porobeton 500 0,16
2.26 porobeton 450 0,15
2.27 porobeton 400 0,13
2.28 porobeton 350 0,11
2.29 porobeton 300 0,10
2.30 beton s jednozrnatim
2000 1,40
ljunkom
1800 1,10
ljunkom
ljunkom 1600 0,81
3. BUKE, MORTOVI, ESTRISI

3.01 cementna buka 2000 1,60
3.02 vapnena buka 1600 0,80
3.03 vapneno-cementna buka 1800 1,00
3.04 vapneno-gipsana buka 1400 0,70

3.05 gipsana buka 1500 0,54
3.09 lagana buka 1300 0,56
3.10 lagana buka 1000 0,38
3.11 lagana buka 700 0,25
3.12 toplinsko-izolacijska buk 400 0,11
3.13 toplinsko-izolacijska buka 250 0,08
3.14 sanacijska buka 1400 0,65
3.15 polimerna buka 1100 0,70
3.16 silikatna buka 1800 0,90
3,17 buka na bazi akrilata 1700 0,90
3.18 cementni mort 2000 1,60
3.19 cementni estrih 2000 1,60
3.20 anhidrit estrih 2100 1,20
3.21 magnezitni estrih 2300 0,70
3.22 polimerno-cementno ljepilo 1650 0,9
4. PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE
4.01 gipskartonske ploe 900 0,25
4.02 gipsane ploe s dodatkom
1300 0,38
celuloznih vlakanaca
4.03 keramike ploice 2300 1,30
4.04 kamene ploe 2500 2,80
4.05 drvo 550 0,15
5. HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE
(KONICE)
5.01 bitumenska traka s ulokom
1100 0,23
staklenog voala
staklene tkanine 1100 0,23
5.03 bitumenska traka s ulokom 1100 0,23

poliesterskog filca

krovnog kartona 1100 0,23
5.05 polimerna hidroizolacijska 1200 0,14

traka na bazi PVC-P

traka na bazi PIB

traka na bazi CR

traka na bazi VAE
6. RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE

6.01 ekspandirani perlit 100 0,060
6.02 lomljevina ekspandiranog
200 0,055
pluta
6.03 lomljevina opeke od gline 800 0,41
6.04 pijesak, ljunak, tucanik
1700 0,81
(drobljenac)
7. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI
7.01 mineralna vuna (MW) prema
HRN EN 13162 10 do 200 0,035 do 0,050
7.02 ekspandirani polistiren (EPS) 15 do 30 0,035 do 0,040

prema HRN EN 13163
7.03 ekstrudirana polistirenska 25 0,030 do 0,040

pjena (XPS) prema HRN EN
13164
7.04 tvrda poliuretanska pjena 30 0,020 do 0,040
(PUR) prema HRN EN
13165
7.05 fenolna pjena (PF) prema
30 0,030 do 0,045
HRN EN 13166
7.06 elijasto (pjenasto) staklo
(CG) prema HRN EN 13167 100 do 150 0,045 do 0,060
7.07 drvena vuna (WW) prema

360 do 460 0,065 do 0,09
HRN EN 13168
drvena vuna (WW) prema
HRN EN 13168, debljina 550 0,150
ploa 15 mm d 25 mm
7.08 ekspandirani perlit (EPB)
prema HRN EN 13169 140 do 240 0,040 do 0,065
7.09 ekspandirano pluto (ICB)

80 do 500 0,045 do 0,055
prema HRN EN 13170
7.10 drvena vlakanca (WF) prema

110 do 450 0,035 0,070
HRN EN 13171
3.4.2. Ploni otpori prijelaza topline
Vrijednosti iz Tablice 3.2 koriste se za ravne povrine kad nema specifinih podataka o
rubnim uvjetima. Vrijednosti u stupcu vodoravan primjenjuju se za smjerove toplinskog
toka nagiba do 30 u odnosu na vodoravnu povrinu. Za povrine kojima strane nisu
paralelne ili posebne rubne uvjete, koriste se metode iz dodatka A, Jedn. (A.7).

RSe vanjski ploni otpori prijelaza topline (m2K/W).
Tablica 3.2 (temeljem HRN EN Tablica 1) Ploni otpori prijelaza topline (m2K/W) za odreene
graevne dijelove iznose:
Smjer toplinskog Graevni dijelovi: RSi RSe
2 2
toka m K/W m K/W
Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, 0,10 0,04
- prema gore
stropovi prema tavanu
Vanjski zidovi, zidovi prema garai, tavanu 0,13 0,04
Zidovi prema negrijanim prostorijama i 0,13 0,13
negrijanom stubitu temperature vie od 0C
- vodoravan Zidovi prema tlu 0,13 0,00
Zidovi izmeu grijanih radnih prostorija 0,13 0,13
razliitih korisnika
Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad 0,17 0,04
garae
Stropovi prema negrijanim prostorijama i 0,17 0,10
- prema dolje negrijanom stubitu temperature vie od 0C
Podovi na tlu 0,17 0,00
Stropovi izmeu stanova, stropovi izmeu 0,17 0,10
grijanih radnih prostorija razliitih korisnika
* za graevne dijelove koji granie s tlom uzima se da je Rse = 0;
** U sluaju prorauna otpora unutarnjih graevnih dijelova (pregradnih zidova i sl.), ili
graevnih dijelova izmeu unutarnjeg i negrijanog prostora, RSi se primjenjuje na obje strane.
3.4.3. Toplinski otpor slojeva zraka
Vrijednosti dane u tokama od 3.4.3.1. do 3.4.3.3. vrijede za sloj zraka koji:
- je omeen dvjema plohama koje su paralelne i okomite na smjer toplinskog toka, a

stupanj emisivnosti im nije manji od 0,8;
- ima debljinu (u smjeru toplinskog toka) manju od 0,1 pomnoeno sa svakom od druge
dvije dimenzije i ne veu od 0,3 m;
- nema razmjene zraka s unutarnjim prostorom zgrade.
Napomena: jedinstven koeficijent prolaska topline ne bi se trebao izraunavati za

graevne dijelove koji sadre slojeve zraka debljine vee od 0,3 m.
Ukoliko ne postoje gornji uvjeti, primjeniti postupke u dodatku B
3.4.3.1. Neprovjetravan sloj zraka
Neprovjetravan sloj zraka je onaj kojem nije unaprijed predvien protok zraka. Projektne
vrijednosti toplinskog otpora dane su u Tablici 3.3. Vrijednosti u stupcu vodoravan vrijede
za smjerove toplinskog toka nagiba do 30 u odnosu na vodoravnu ravninu.
Sloj zraka bez izolacijskog sloja izmeu njega i vanjskog prostora, ali s malim otvorima
prema vanjskom prostoru e se takoer uzeti u obzir kao neprovjetravan sloj zraka, ako ovi
otvori nisu smjeteni tako da doputaju protok zraka kroz sloj i ako nisu vei od:
- 500 mm2 po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne slojeve zraka;

- 500 mm2 po m2 plotine za vodoravne slojeve zraka.
Napomena: otvori za isuivanje (drenau) u obliku otvorenih vertikalnih reki u vanjskom

dijelu dvostrukog zidanog zida sa upljinom izmeu dijelova, ne smatraju se otvorima za
provjetravanje.
Tablica 3.3 (HRN EN Tablica 2) Toplinski otpor R [m2K/W] neprovjetravanih slojeva zraka:
povrine velike emisivnosti
Debljina Smjer toplinskog toka

sloja zraka Prema gore Vodoravan Prema dolje
(mm)
0 0,00 0,00 0,00
5 0,11 0,11 0,11
7 0,13 0,13 0,13
10 0,15 0,15 0,15
15 0,16 0,17 0,17
25 0,16 0,18 0,19
50 0,16 0,18 0,21
100 0,16 0,18 0,22
300 0,16 0,18 0,23
Napomena: meuvrijednosti se mogu odrediti interpolacijom
3.4.3.2 Slabo provjetravan sloj zraka
Slabo provjetravan sloj zraka je onaj kroz koji je omoguen tok zraka iz vanjskog prostora
putem otvora plotine Av, unutar sljedeih raspona:
- > 500 mm2, ali < 1500 mm2 po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne
slojeve zraka;
- > 500 mm2, ali < 1500 mm2 po m2 plotine za vodoravne slojeve zraka
Utjecaj provjetravanja ovisi o veliini i nainu prolaska kroz otvore za provjetravanje.

Aproksimativno, ukupni toplinski otpor graevnog dijela sa slabo provjetravanim slojem
zraka moe se izraunati kao
1500 AV A 500 (3.2)

RT RT , u V RT , v [m2K/W] HRN EN (2)
1000 1000
gdje je:
RT,u ukupni toplinski otpor s neventiliranim slojem zraka u skladu s tokom 3.4.3.1
(m2K/W);
RT,v ukupni toplinski otpor s dobro (jako) ventiliranim slojem zraka u skladu s tokom
3.4.3.3 (m2K/W);
Av povrina otvora (mm2).
3.4.3.3 Dobro provjetravan sloj zraka
Dobro provjetravan sloj zraka je onaj za koji je plotina otvora Av izmeu sloja zraka i
vanjskog prostora:
- Av > 500 mm2 po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne slojeve zraka
- Av > 500 mm2 po m2 plotine za vodoravne slojeve zraka
Ukupni toplinski otpor graevnog dijela koji sadri dobro provjetravan sloj zraka, izraunat
e se pomou Jedn. (3.3) tako da se zanemari toplinski otpor sloja zraka i svih ostalih
slojeva izmeu sloja zraka i vanjskog prostora i ukljui ploni otpor prijelazu topline za
nepomian zrak (vidi dodatak A, Jedn. A.1-A.4). Za pojednostavljeni proraun umjesto
vanjskog plonog otpora se moe koristiti vrijednost unutarnjeg plonog otpora, a sve prema
Tablici 3.2.
3.4.4 Toplinski otpor negrijanih prostorija
Ako vanjski omota negrijanog prostora nije toplinski izoliran, mogu se primjeniti sljedee
pojednostavnjene metode, u kojima se negrijani prostor tretira kao toplinski otpor.
3.4.4.1 Tavanske prostorije
U sluaju krovne konstrukcije koja se satoji od ravnog, izoliranog stropa i kosog krova, moe
se pretpostaviti kao da je tavanski prostor toplinske homogeni sloj s toplinskim otporom u
skladu s Tablicom 3.4.
Prilikom prorauna, isti se tretira kao vanjski prostor uz korekciju toplinskog otpora prema
dolje navedenoj tablici.
Tablica 3.4 (HRN EN Tablica 3) Toplinski otpor tavanskih prostora

Obiljeja krova Ru
2
m K/W
1 Pokrov crijepom, bez krovne ljepenke, oplatnih 0,06
ploa, ili sl.
2 Pokrov ploama, ili pokrov crijepom, sa 0,2
sekundarnim pokrovom od paropropusne-
vodonepropusne folije ili sl.
3 Kao 2, ali s aluminijskom oblogom, ili drugom 0,3
oblogom male emisivnosti na donjoj strani krova
4 Krov podstavljen s oplatnim ploama u kombinaciji 0,3
s pp folijom, krovnom ljepenkom i sl.
Napomena: vrijednosti u Tablici 3.4. ukljuuju toplinski otpor provjetravanog prostora i
toplinski otpor (kosog) krova. Ne ukljuuju vanjski otpor prijelaza topline (RSe).
3.5 Ukupni toplinski otpor
3.5.1 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela, koji se sastoji od homogenih slojeva
Ukupni toplinski otpor graevnog dijela, koji se sastoji od toplinski homogenih slojeva
okomitih na toplinski tok, izraunat e se pomou sljedeeg izraza:
RT = RSi + R1 + R2 +......Rn + Ru + RSe [m2K/W] HRN EN (4) (3.3)
pri emu je:

R1, R2, Rn - projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja (m2K/W);
Ru toplinski otpor tavanskih prostora (m2K/W);
RSe vanjski ploni otpori prijelaza topline (m2K/W).
U sluaju prorauna otpora unutarnjih graevnih dijelova (pregradnih zidova i sl.), ili
graevnih dijelova izmeu unutarnjeg i negrijanog prostora, u Jedn. (3.3) RSi se primjenjuje na
obje strane, ovisno o smjeru toplinskog toka (vidi Tablica 3.2).
Ako ukupan toplinski otpor predstavlja konaan rezultat, mora se zaokruiti na dva decimalna
mjesta.
Napomena: Otpore prijelaza topline RSi i RSe treba izostaviti u Jedn. (3.3) kad se trai otpor
graevnog dijela od povrine do povrine.
3.5.2 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela koji se sastoji od homogenih i

nehomogenih slojeva
U nie navedenim podtokama dana je pojednostavljena metoda za izraunavanje toplinskog

otpora graevnih dijelova koji se sastoje od homogenih i nehomogenih slojeva. Metoda nije
valjana u sluajevima kada omjer izmeu gornje i donje granine vrijednosti toplinskog
otpora prelazi 1,5.
Spomenuta metoda nije primjenljiva u sluajevima toplinskih mostova od metala koji prolaze
kroz sloj toplinske izolacije.
Kod primjene metalnih privrsnica i ankera, metoda se moe primjeniti kao da nema metalnih
spojnih sredstava, a rezultat se korigira u skladu s Jedn. D.3.
3.5.2.1 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela
Ukupni toplinski otpor, RT, graevnog dijela koji se sastoji od toplinski homogenih i
toplinski nehomogenih slojeva paralelnih s povrinom, rauna se kao aritmetika sredina
izmeu gornje i donje granine vrijednosti otpora:
R'T R' 'T

RT [m2K/W] HRN EN (5) (3.4)
2
pri emu je:
R'T gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (m2K/W), izraunata u

skladu s 3.5.2.2.;
R''T gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (m2K/W), izraunata u
skladu s 3.5.2.3.;
Napomena: metoda je valjana kad je R'T/R''T<1,5
Gornja i donja vrijednost izraunat e se tako da se graevni dio razmatra kao da je

razdijeljen u odsjeke i slojeve, na nain kako je prikazano na Slici 3.1., tako da se
graevni dio razdijeli u dijelove m i j, koji su svaki za sebe toplinski homogeni.
Odsjeak m (m=a, b, c,...q) okomit na povrine graevnog dijela ima djelominu

plotinu fm.
Sloj j (j = 1, 2, ....n) paralelan s povrinama ima debljinu dj.

Dio mj ima vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti mj, debljinu dj, djelominu
plotinu fm i toplinski otpor Rmj.
Djelomina plotina odsjeka je njegov udio u ukupnoj plotini. Tako je fa + fb + .... +
fq = 1
Slika 3.1 Odsjeci i slojevi toplinski nehomogenog graevnog dijela

3.5.2.2 Gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (R'T)
Gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora izraunava se uz pretpostavku

jednodimenzionalnog toplinskog toka, okomitog na povrine graevnog dijela.
Prikazana je sljedeim izrazom:
1 f f fq
a b ... [W/m2K] HRN EN (6) (3.5)
R'T RTa RTb RTq
gdje su:
RTa, RTb, ..., RTq - ukupni toplinski otpori izmeu dva prostora razliitih temperatura, za
svaki odsjeak (m2K/W), izraunati pomou Jedn. (3.3);
fa, fb, ..., fq su djelomine plotine svakog odsjeka (-).
3.5.2.3. Donja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (R''T)
Donja granina vrijednsot se izraunava uz pretpostavku da su sve ravnine koje su

paralelne s povrinama graevnog dijela, izotermne povrine. 1)
Ekvivalentan toplinski otpor Rj za svaki toplinski nehomogeni sloj izrauna se

pomou sljedeeg izraza: 2)
1 f f f
a b ... q [W/m2K] HRN EN (7) (3.6)
Rj Raj Rbj Rqj
Donja granina vrijednost se odreuje pomou izraza (3), odnosno:
R''T = RSi + R1 + R2 + ... +Rn + RSe [W/m2K] HRN EN (8) (3.7)
1) Ako povrina koja nije ravna granii sa slojem zraka, proraun treba provesti kao da je
ravna, zamislivi da su ui odsjeci produljeni (ali bez promjene toplinskog otpora):
ili da su dijelovi koji stre odstranjeni (uz smanjenje toplinskog otpora):

2) Alternativna metoda je pomou ekvivalentne toplinske provodljivosti sloja:
dj
Rj [m2K/W] (3.8)
'' j
gdje je ekvivalentna toplinska provodljivost
''j = ajfa + bjfb + ... + qjfq [W/mK] (3.9)
Ako je sloj zraka dio nehomogenog sloja, moe se tretirati kao materijal ekvivalentne
toplinske provodljivosti ''j = dj/Rg, pri emu je Rg toplinski otpor sloja zraka, odreen u
skladu s dodatkom B.
3.5.3 Ispravci i dodaci toplinskim otporima

Vidi dodatak D.
Dodatak A (normativan)
Ploni otpor prijelaza topline
A.1 Ravne povrine
Ploni otpor dan je izrazom
1
Rs [m2K/W] HRN EN (A.1) (A.1)
hc hr
gdje je
hc - koeficijent prijelaza topline konvekcijom (W/m2K);

hr - koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/m2K).
pri emu je
hr = .hr0 [W/(m2K)] HRN EN (A.2) (A.2)
hr0 = 4..Tm3 [W/(m2K)] HRN EN (A.3) (A.3)
gdje je:
koeficijent emisivnosti povrine (-);

hr0 - koeficijent prijelaza topline zraenjem crnog tijela (vidi tablicu 3.A.1);
- Stefan-Boltzmann-ova konstanta (5,67 x 10-8 W/(m2K));
Tm- srednja temperatura povrine i njene okoline (K);
m - srednja temperatura povrine i njene okoline (C).
= 0,9 je obino prikladna vrijednost za unutarnje i vanjske povrine. Gdje se koriste druge
vrijednosti, potrebno je uzeti u obzir sve efekte pogoranja i nakupine praine tijekom
vremena.
Tablica 3.A.1 (HRN EN Tablica A.1) Vrijednosti koeficijenta prijelaza topline zraenjem crnog
tijela, hr0
Srednja hr0
temperatura m W/(m2K)
C
-10 4,1
0 4,6
10 5,1
20 5,7
30 6,3
Na unutarnjim plohama, ili vanjskim plohama uz dobro provjetravan sloj zraka (vidi 3.4.3.3.),
hc = hci [W/(m2K)] HRN EN (A.4) (A.4)
gdje je
hci = 5,0 W/(m2K) za toplinski tok prema gore

hci = 2,5 W/(m2K) za vodoravan toplinski tok
hci = 0,7 W/(m2K) za toplinski tok prema dolje
Na vanjskim plohama,
hc = hce [W/(m2K)] HRN EN (A.5) (A.5)
pri emu je
hce = 4+4.v [W/(m2K)] HRN EN (A.6) (A.6)
v - brzina vjetra uz povrinu (m/s).
Vrijednosti za vanjski ploni otpor prijelaza topline RSe za razliite brzine vjetra prikazane su
u Tablici 3.A.2
Napomena Vrijednosti dane u toki 3.4.2 za unutarnji ploni otpor prijelaza topline
izraunate su za = 0,9 i sa hr0 odreenim za m=20C. Vrijednost dana u 3.4.2 za vanjski
ploni otpor prijelaza topline, izraunata je za v = 4 m/s i = 0,9, s hr0 odreenim za m =0C.
Tablica 3.A.2 (HRN EN Tablica A.2) Vrijednosti RSe pri raznim brzinama vjetra
Brzina vjetra RSe
m/s 2
(m K)/W
1 0,08
2 0,06
3 0,05
4 0,04
5 0,04
7 0,03
10 0,02
A.2 Graevni dijelovi s neravnim povrinama
Istake na inae ravnim povrinama, kao to su stupovi konstrukcije, nee se uzeti u obzir u
proraunu ukupnog toplinskog otpora, ako se sastoje od materijala ija je vrijednost
koeficijenta toplinske provodljivosti manja od 2 W/(mK). Ako se istaknuti dio sastoji od
materijala ija je toplinska provodljivost vea od 2 W/(mK) i nije toplinski izoliran, ploni
otpor prijelaza topline e se smanjiti, tako da se pomnoi omjerom plotine projicirane plohe
u odnosu na plotinu stvarne plohe istaknutog dijela (vidi Sliku 3.A.1):
Ap
Rsp Rs [m2K/W] HRN EN (A.7) (A.7)
A
gdje je
Rsp - ploni otpor prijelaza topline ravnog graevnog dijela u skladu s A.1 (m2K/W);
Rs - ploni otpor prijelaza topline projicirane plohe istaknutog dijela (m2K/W);
A - plotina stvarne plohe istaknutog dijela (m2).
Jednadba (A.7) primjenjuje se za izraunavanje i unutarnjeg i vanjskog otpora prijelaza

topline.
Slika 3.A.1 Stvarna i projicirana plotina

Dodatak B
Toplinski otpor neprovjetravanih slojeva zraka
B.1 Openito
Ovaj dodatak odnosi se na slojeve zraka u graevnim dijelovima s izuzetkom ostakljenja. Za

ostakljenje i okvire prozora nuan je toniji postupak.
Pojam sloja zraka ukljuuje slojeve zraka (kod kojih su irina i duljina 10 puta vee od
debljine, pri emu se debljina mjeri u smjeru toplinskog toka), tako i zrane upljine (kod
kojih su irina ili duljina usporedive s debljinom). Ako je debljina zranog sloja promjenljiva,
za proraun toplinskog otpora trebala bi se koristiti njena prosjena vrijednost.
Napomena Sloj zraka moe biti tretiran kao medij koji ima toplinski otpor, budui da je
prijenos topline zraenjem i konvekcijom kroz njih priblino razmjeran temperaturnoj razlici
izmeu povrina koje ih omeuju.
B.2 Neprovjetravani prostori zraka kod kojih su omjer duljine i irine vei od 10
puta u odnosu na duljinu
Toplinski otpor sloja zraka odreen je izrazom:
1
Rg [m2K/W] HRN EN (B.1) (B.1)
ha hr
gdje je
Rg - toplinski otpor sloja zraka (m2K/W);

ha - koeficijent prijelaza topline provoenjem/konvekcijom (m2K/W);
hr - koeficijent prijelaza topline zraenjem (m2K/W).
ha je odreen provoenjem kroz zrak za uske prostore (slojeve) zraka i konvekcijom kroz
iroke upljine. Za proraune prema meunarodnim normama, vrijednost je vea od 0,025/d i
uzima se iz Tablice 3.B.1 ili 3.B.2.
U Tablici 3.B.1 je
d - debljna sloja zraka u smjeru toplinskog toka (m);

T - temperaturna razlika kroz sloj zraka (K).
Tablica 3.B.1 (HRN EN 6946:2008, Tablica B.1) Koeficijent ha za T 5K

Smjer toplinskog toka ha
vodoravan 1,25
prema gore 1,95
prema dolje 0,12 d-0,44
Tablica 3.B.2 (HRN EN 6946:2008, Tablica B.2) Koeficijent ha za T> 5K

Smjer toplinskog toka ha
vodoravan 0,73 (T)1/3

prema gore 1,14 (T)1/3
prema dolje 0,09 (T)0,187d-0,44
Napomena: Vrijednosti u Tablici 3.B.2 su izraunate pomou Jedn. (B.1) s 1 = 0,9, 2 = 0,9, i
hr0 odreenim kod 10C.
hr je dan izrazom
hr = E . hr0 [W/ m2K] HRN EN (B.2) (B.2)
gdje je
E - stupanj zraenja izmeu povrina (-);

hr0 - koeficijent zraenja za plohu crnog tijela (W/m2K), Tablica 3.A.2;
1
E [-] HRN EN (B.3) (B.3)
1/ 1 1/ 2 1
gdje su
1, 2 - koeficijenti emisivnosti povrina koje omeuju sloj zraka (-).
B.3 Slojevi zraka duljine i irine vee 10 puta u odnosu na debljinu
Za slabo provjetravane slojeve zraka (definirano u 3.4.3.2.), pratiti postupak prema 3.4.3.2.
Za dobro provjetravane slojeve zraka (definirano u 3.4.3.3.), pratiti postupak prema 3.4.3.3.
B.4 Mali ili razdijeljeni neprovjetravani slojevi zraka (zrane pore)
Slika 3.B.1 prikazuje mali sloj zraka sa irinom koja je manja od njegove deseterostruke
debljine.
b irina sloja zraka

d debljina sloja zraka
D smjer toplinskog toka
Slika 3.B.1 Dimenzije malih slojeva zraka
Toplinski otpor Rg odreen je izrazom:
1
Rg [m2K /W] HRN EN (B.4) (B.4)
ha hr
gdje je
hr 0
hr [W/ m2K] HRN EN (B.5) (B.5)
2
1/ 1 1/ 2 2
(1 1 d 2 / b 2 d / b
gdje je
d - debljina zranog sloja (m);

b - irina zranog sloja (m).
1, 2 koeficijenti emisivnosti povrina na toplim i hladnim stranama zranih prostora (-).
ha i hr0 se raunaju kao i u B.2
Dodatak C (normativan)
Proraun koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova sa slojevima koji se suavaju

(slojevi u nagibu)
C.1 Openito
Kad je u graevnom dijelu sloj koji se suava (npr. u slojevima vanjske toplinske izolacije
krova, radi postizanja nagiba), ukupan toplinski otpor se mijenja u raznim tokama povrine
graevnog dijela.
Graevni dijelovi sa slojevima u nagibu prikazani su na Slici 3.C.1.
Napomena za slojeve zraka koji se suavaju vidjeti prilog B.
Slika 3.C.1 Naelo sastavljanja graevnog dijela

Koeficijent prolaska topline odreen je integralom po povrini promatranog graevnog dijela.
Za svaki dio (npr. krova) razliitog nagiba i/ili oblika, proraun e se provesti odvojeno, kako
je prikazano na crteu C.2.
Uz one u poglavlju 3, sljedei simboli se koriste u ovom prilogu:
Simbol Veliina Jedinica

d1 srednja debljina sloja u nagibu m
d2 najvea debljina sloja u nagibu m
R0 projektna vrijednost toplinskog otpora preostalih slojeva, m2K/W
ukljuujui plone otpore prijelaza topline na obje strane
R1 prosjena vrijednost toplinskog otpora sloja u nagibu m2K/W
R2 najvea vrijednost toplinskog otpora sloja u nagibu m2K/W
t projektna vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti W/(mK)
sloja koji se suava (s debljinom nula na kraju)
smjer nagiba (moe biti u oba smjera)

- - - oznaava alternativnu (dodatnu) podjelukako bi se omoguilo koritenje izraza (C.1)
do (C.4)
Slika 3.C.2 Primjeri podjele krovova u zasebne dijelove
Koeficijent prolaska topline za uobiajene oblike izraunat e se pomou jednadbi (C.1) do

(C.4) za krovove kojima nagib ne prelazi 5%.
Napomena: za vee nagibe mogu se koristiti numerike metode

C.2 Proraun za uobiajene oblike
C.2.1 Pravokutna povrina
1 R2
U ln 1 [W/m2K] HRN EN (C.1) (C.1)
R2 R0
Slika 3.C.3 Pravokutna povrina
d2 - najvea debljina sloja u nagibu (m);

R0 - projektna vrijednost toplinskog otpora preostalog dijela, ukljuujui otpore prijelaza
topline s obje strane graevnog dijela (m2K/W).
C.2.2. Trokutna povrina, najdeblja na vrhu
2 R0 R
U 1 ln 1 2 1 [W/m2K] HRN EN (C.2) (C.2)
R2 R2 R0
Slika 3.C.4 Trokutna povrina, najdeblja na vrhu
C.2.3 Trokutna povrina, najtanja na vrhu
2 R0 R
U 1 ln 1 2 [W/m2K] HRN EN (C.3) (C.3)
R2 R2 R0
Slika 3.C.5 Trokutna povrina, najtanja na vrhu
C.2.4 Trokutna povrina, razliite debljine na svakom tjemenu
R2 R R R2
R0 R1 ln 1 R0 R2 ln 1 1 R1 R2 ln 0
U 2 R0 R0 R0 R1 [W/m2K]
R1 R2 R2 R1

HRN EN (C.4) (C.4)
Slika 3.C.6 Trokutna povrina, razliite debljine na svakom tjemenu
d1 - srednja debljina sloja u nagibu (m);

d2 - najvea debljina sloja u nagibu (m);
R0 - projektna vrijednost toplinskog otpora preostalog dijela, ukljuujui otpore prijelaza
topline na obje povrine graevnog dijela (m2K/W).
C.3 Postupak prorauna
Proraun e se provesti kako slijedi:

a) Izraunati R0 kao ukupan toplinski otpor graevnog dijela bez uzimanja u obzir
sloja koji se suava, koristei Jedn. (3.4), ako su svi slojevi toplinski homogeni, ili
postupak u 3.5.2, ako su slojevi nehomogeni.
b) Podijeliti po potrebi u zasebne dijelove povrinu sa slojevima koji se suavaju
(vidjeti crte C.2)
c) Izraunati R1 i R2 za svaki sloj koji se suava, koristei
d1
R1 [m2K/W] HRN EN (C.5) (C.5)
1
d2
R2 [m2K/W] HRN EN (C.6) (C.6)
2
d) Izraunati koeficijent prolaska topline za svaki pojedini dio u skladu s
odgovarajuom jednadbom u C.2
e) Izraunati ukupan koeficijent prolaska topline za cijelu plotinu A koristei
U
U A i i
[W/m2K] HRN EN (C.7) (C.7)
A i
Ako se trai ukupan toplinski otpor graevnog dijela sa slojevima koji se suavaju, tada je
RT = 1/U [m2K/W] HRN EN (C.8) (C.8)
C.4 Koeficijent prolaska topline
Koeficijent prolaska topline dan je izrazom:
1
U [W/m2K] HRN EN (C.7) (C.9)
RT
Kad je potrebno, koeficijent prolaska topline e se ispraviti u skladu s dodatkom D. Ukoliko,
meutim, ukupna ispravka iznosi manje od 3% od U, ispravke se ne moraju primjeniti.
U proraunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], kod podova na tlu i krovova u obzir
se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do sloja hidroizolacije.
Iznimno, odredba se ne primjenjuje u sluaju sustava obrnutog krova na toplinsko-izolacijski
sloj i na perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska toplinska izolacija dijela zgrade koji je u
dodiru s tlom koja ne lei u podzemnoj vodi kada su oni od ekstrudiranog polistirena ili
drugog odgovarajueg vodoneupojnog materijala.
Za prozore i balkonska vrata proraun se vri prema HRN EN ISO 10077-1:2002, s tim da se
mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja
prema HRN EN 674:2005, ili prema tehnikim specifikacijama za proizvode, odnosno
mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
Za potrebe energetskog certificiranja postojeih zgrada mogu se koristiti i pretpostavljene
vrijednosti ugraenih otvora dane Tablicom 3.C.10:
Tablica 3.C.10 (HRN U.J5.600; Prirunik za energetsko certificiranje zgrada (UNDP, 2010. god.) Pretpostavljene vrijednosti koeficijenata prolaska
ugraenih otvora (W/m2K)
VRSTA OKVIR Vrsta ostakljenja

OTVORA/ do 1970. god. do 1987. god. do 2006. 0d 2006. god.
Materijal god.
PROZORI 1 struko 2x 1-struko 2-struko obino 3-struko obino 2-struko 2-struko 3-struko
osta- ostakljenje ostakljenje bez ostakljenje izolacijsko izolacijsko izolacijsko
kljenje (4 mm), brtvljenja. Razmak bez brtvljenja staklo (4/10- staklo staklo
2 doprozornika meuprostora (4/6-8/4/6-8/4 mm) 16/4 mm) i (4/16/4 (4/16/4/16/4
d= 30 cm zraka 6-8 mm; 8- 2-strukim mm) s mm) s
bez brtvljenja. 10 mm; 10-16 brtvljenjem plinovitim plinovitim
mm; punjenjem punjenjem
LowE LowE
premazom premazom i 3-
i 3-strukim strukim
brtvljenje brtvljenjem
m
d U 5,7 5,7 3,4 2,3 2,4-2,1 1,1 0,7-0,5
(cm) (W/m2K)
Drveni okvir
5-7 2,9-2,4 5,2 3,6 3,1; 3,0; 2,9 2,6 2,2-2,0 1,6-1,1 1,1
Drveni okvir 7 2,4 - 2,7 - - - - -
(krilo na
krilo)
Drvo aluminij 11 0,5 - - - - - 1,3 0,9
s
poliuretanom
4,00 cm
Metalni okvir 5 5,9 5,9 3,1 4,0 3,2 - - -
bez
prekinutog
toplinskog
mosta
Metalni okvir 5 3,4 5,9 2,7 3,2 2,6 2,6 1,7 1,4
s prekinutim
toplinskim
mostom
PVC okvir 5-8 2,2-2,0 - - - - - 1,4 1,0-0,8

10 1,4
uplji stakleni 3,5
elementi
VANJSKA
VRATA S
NEPROVID
NIM
VRATNIM
KRILOM
Drvena i 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 2,5-2,0 0,9
plastina
Metalna bez 5,9 5,9 5,9 5,9
toplinske
izolacije
Metalna s 5,0 5,0 5,0
toplinskom
izolacijom
toplinskom
izolacijom
Unutarnja 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0
drvena vrata
Dodatak D
(normativan)
Ispravci koeficijenta prolaska topline
D.1 Openito
Koeficijent prolaska topline izraunat pomou postupaka opisanih u ovoj normi ispravit e se
gdje je potrebno, da bi se uzelo u obzir utjecaje:
- zranih upljina u sloju izolacije;

- mehanikih privrsnica koje prodiru kroz sloj toplinske izolacije;
- oborina na obrnutim krovovima
Napomena: Obrnuti krov je onaj kod kojeg je toplinsko izolacijski sloj iznad sloja
hidroizolacije.
Ispravljen koeficijent prolaska topline Uc izrauna se dodavanjem korekcijskog lana U:
Uc = U + U [W/m2K] HRN EN (D.1) (D.1)
U je odreen izrazom
U = Ug + Uf + Ur [W/m2K] HRN EN (D.2) (D.2)
pri emu je:
Ug - ispravak za zrane upljine (W/m2K);

Uf - ispravak za mehanike privrsnice (W/m2K);
Ur - ispravak za obrnute krovove (W/m2K).
D.2 Ispravak za zrane upljine
Za potrebe ovog dodatka, pojam zrane upljine se openito odnosi na prostore zraka u
toplinskoj izolaciji, ili izmeu toplinske izolacije i susjedne konstrukcije koja postoji na
konstrukciji zgrade, ali nije prikazana u detaljima. Mogu biti podijeljene u dvije osnovne
kategorije:
- praznine, izmeu ploa ili rola toplinske izolacije, ili izmeu toplinske izolacije i
konstruktivnih graevnih dijelova, u smjeru kretanja toplinskog toka;
- upljine, u toplinskoj izolaciji ili izmeu toplinske izolacije i konstrukcije, okomito na
smjer kretanja toplinskog toka;
Tablica 3.D.1 (HRN EN Tablica D.1) Ispravak za zrane upljine, U''
Razina Opis U''

W/(m2K)
0 Nema zranih upljina, ili se radi o zranim upljinama koje su 0,00
prisutne, ali nemaju znaajan utjecaj na vrijednost koeficijenta
prolaska topline.
1 Zrane upljine povezuju toplu i hladnu stranu toplinske izolacije, 0,01
ali pri tome ne uzrokuju protok zraka izmeu tople i hladne strane
toplinske izolacije.
2 Zrane upljine povezuju toplu i hladnu stranu toplinske izolacije, 0,04
zajedno sa upljinama rezultiraju slobodnim protokom zraka izmeu
tople i hladne strane toplinske izolacije.
Ovaj ispravak se provodi u skladu s jednadbom (D.3):
2
R
U g U ' ' 1

[W/m2K] HRN EN (D.3) (D.3)
RT ,h
gdje je:
R1 - toplinski otpor sloja koji sadri upljine (m2K/W), prema toki 3.4.1;
RT,h - ukupan toplinski otpor graevnog dijela ignorirajui toplinska premoivanja
(m2K/W), prema toki 3.4.1;
D.3 Ispravak za mehanike privrsnice
Utjecaj privrsnica moe biti procijenjen proraunom u skladu s HRN ISO 10211 kako bi
dobili tokasti koeficijent prolaska topline, kroz privrsnice. Ispravak koeficijenta prolaska
topline je dan izrazom:
Uf = nf . [W/m2K] HRN EN (D.4) (D.4)
gdje je
nf - broj privrsnica po kvadratnom metru (-).
D.3.2. Priblian proraun
Ovaj podlanak daje procjenu utjecaja privrsnica , koji moe biti uzet ukoliko privrsnice
nisu uzete u obzir nekom drugom metodom.
U sluaju kada kroz sloj toplinske izolacije prodiru privrsnice, kao u sluaju dijelova zida,
privrsnice u ravnim krovovima ili kompozitnim sustavima panela, ispravak koeficijenta
prolaska topline je dan izrazom:
2
f A f n f R1
U f [W/m2K] HRN EN (D.5) (D.5)
d0
RT ,h
gdje je vrijednost koeficijenta dana:
= 0,8 ukoliko privrsnica prolazi kroz cijeli sloj toplinske izolacije
d1
0,8 u sluaju uputene privrsnice (slika ispod)
d0
f - toplinska provodljivost privrsnice (W/mK);

nf - broj privrsnica po metru kvadratnom (-);
Af - plotina presjeka jedne privrsnice (m2);
d0 - debljina sloja toplinske izolacije kroz koju prolazi privrsnica (m);
d1 - duljina spojnice koja prolazi kroz sloj toplinske izolacije (m);
RT,h - ukupni toplinski otpor graevnog dijela ne uzimajui u obzir utjecaj toplinskih
ostova (m2K/W), prema 3.4.1.
D.4 Ispravak za obrnute krovove
Opisana procedura u ovom lanku odnosi se samo na toplinsku izolaciju od ekstrudiranog

polistirena (XPS-a).
D.4.1. Ispravak zbog protjecanja vode izmeu sloja toplinske izolacije i hidroizolacijske
membrane
Ispravak izraunate vrijednosti koeficijenta prolaska topline graevnog dijela krova, Ur,
uzevi u obzir dodatne gubitke topline uzrokovane protjecanjem oborinske vode kroz
pukotine u toplinskoj izolaciji i dosezanjem do hidroizolacijske membrane dan je izrazom:
2
R
U r p f x 1 [W/m2K] HRN EN (D.6) (D.6)
RT
gdje je
p - srednja vrijednost koliine oborina tijekom razdoblja grijanja relevantna za odreenu

lokaciju (mm/dan), Tablica 3.D.2;
f - faktor otjecanja kojim je dan udio veliine p koji se proao do hidroizolacijske
membrane (-);
x - faktor poveanja toplinskog gubitka zbog kinice (oborinske vode) koja se probila do
hidroizolacijske membrane (W dan)/(m2 K mm);
R1 - toplinski otpor sloja toplinske izolacije (XPS) iznad hidroizolacijske mebrane
(m2K/W);
RT - ukupni toplinski otpor graevnog dijela (m2K/W).
Tablica 3.D.2 Vrijednosti koliine oborina p

Grad p
mm/dan
Dubrovnik 4,03
Osijek 1,69
Rijeka 4,53
Split Marjan 2,72
ibenik 2,65
Varadin 1,94
Zagreb Maksimir 2,00
Zavian 5,86
Za sluaj toplinske izolacije u jednom sloju iznad hidroizolacijske mebrane i mehanikom

zatitom kao ljunak, f.x = 0,04.
Nie vrijednosti se uzimaju ubzir za konstrukcije krovova koje imaju manje drenae
(odvodnju) kroz toplinsku izolaciju.
4. TOPLINSKI MOSTOVI
4.1 HRN EN ISO 14683:2007 Toplinski mostovi u graditeljstvu Linearni koeficijent

prolaska topline Pojednostavnjena metoda i utvrene vrijednosti
Oznake i jedinice:
A plotina (m2);
b irina (m);
d debljina (m);
HT koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka (W/K);
HD koeficijent direktnog transmisijskog toplinskog gubitka (W/K);
HU koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostore (W/K);
l duljina (m);
R toplinski otpor (m2K/W);
RSe vanjski ploni otpor prijelazu topline (m2K/W);
RSi unutarnji ploni otpor prijelazu topline (m2K/W);
U koeficijent prolaska topline (W/m2K);
temperatura Celzijus (C);
projektna vrijednost toplinske provodljivosti (W/mK).
toplinski tok (W);
duljinski koeficijent prolaska topline (m2K/W);
tokasti koeficijent prolaska topline (W/K);
Popis indeksa:
e - vanjski
i - unutarnji
oi - ukupni unutarnji
Pretpostavljene vrijednosti linearnog koeficijenta prolaska topline
Pretpostavljene vrijednosti za podruje dvodimenzijskih toplinskih mostova koji se

uobiajeno pojavljuju, navedene su u Tablici 4.2 . Moraju se koristiti kad stvarna vrijednost
nije poznata, te nisu dostupni detalji za odreeni toplinski most, ili kada je gruba vrijednost
dovoljna za traenu tonost procjene ukupnih toplinskih gubitaka.
Oznake Bm, Cm, Cn, GFn, IFn, IWn, Pm, Rm, Rn, Wm, Wn odnose se na poloaj toplinskog mosta
u skladu sa Slikom 4.1:
Slika 4.1: Poloaji toplinskih mostova

Tablica 4.4.1 (Izvor: HRN EN ISO 14683:2007, Tablica A.1)

Parametri koriteni za proraun u Tablici 4.2.
Za sve detalje: RSi = 0,13 m2K/W
RSe = 0,04 m2K/W
Za vanjske zidove: d = 300 mm
Za unutarnje zidove: d = 200 mm
Za zidove s toplinskom izolacijom: - koeficijent prolaska topline U = 0,343 W/(m2K)
- toplinski otpor t-i sloja R = 2,5 m2K/W
Za lagane zidove: U = 0,375 W/m2K
Za podove na tlu: - podna ploa d = 200 mm
- toplinska provodljivost tla = 2,0 W/(mK)
- toplinski otpor t-i sloja R = 2,5 m2K/W
Za meukatne konstrukcije: d = 200 mm

= 2,0 W/(mK)
Za krovove: - koeficijent prolaska topline U = 0,365 W/(m2K)
- toplinski otpor t-i sloja R = 2,5 (m2K)/W
Za okvire u otvorima: d = 60 mm
Za stupove: d = 300 mm
= 2,0 W/(mK)
U Tablici 4.2 su dane pretpostavljene vrijednosti na osnovi dvodimenzijskih

numerikih prorauna uzevi u obzir parametre iz Tablice 4.1.
Tablica 4.2 (HRN EN ISO 14683:2007, A.2) Pretpostavljene vrijednosti linearnog koeficijenta prolaska topline
Zid Lagani zid Izolacijski sloj

(ukljuivo zid od lagane opeke
i drvene okvirne zidne konstrukcije)
Ploa/stup Okvir otvora
Krovovi
Krovovi nastavak i balkoni

Krovovi-nastavak
Uglovi
Krovovi-nastavak
Meukatne konstrukcije
Unutarnji zidovi
Podovi na tlu
Uzdignuti podovi
Stupovi
Prozori i vrata
Prozori i vrata - nastavak

4.2 Toplinski mostovi pojednostavnjena metoda korekcija koeficijenta prolaska

topline graevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade
a) Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom

koja sadri katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova, a svi graevni dijelovi
vanjske ovojnice zgrade zadovoljavaju glede najvie dozvoljenih vrijednosti
koeficijenata prolaska topline U (W(m2K), tada se moe umjesto tonog
prorauna ili Tablice 4.2, utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir poveanjem
U , svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,05
W/(mK).
b) Ako rjeenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme ili rjeenje
toplinskog mosta nije u skladu s rjeenjem iz norme koja sadri katalog dobrih
rjeenja toplinskih mostova, ili se radi o postojeoj zgradi koja nije adekvatno
toplinski izolirana, ili nije izvedena u skladu s najnovijom tehnikom
regulativom po pitanju toplinske zatite i racionalne uporabe energije, tada se
umjesto tonog prorauna prema hrvatskim normama, utjecaj toplinskih
mostova moe uzeti u obzir s poveanjem U svakog graevnog dijela oploja
grijanog dijela zgrade za UTM = 0,10 W/(mK).
PRILOG A
JEDNOSTAVNA SATNA METODA
A.1 Openito
Slika A.1 5R1C model
Jednostavna satna metoda iterativnim postupkom, koji se sastoji od 3 koraka, proraunava

satnu vrijednost potrebne toplinske snage za grijanje/hlaenje kako bi se unutar proraunske
zone odrala unutarnja proraunska temperatura u eljenom intervalu. Prilikom prorauna
satne vrijednosti potrebne toplinske snage za grijanje/hlaenje metoda se poziva na
vrijednosti dobivene u prethodnom vremenskom koraku. Prilikom prorauna poetnog sata
vrijednost temperature ,,1 mora se pretpostaviti.
Ukoliko se proraun vri za karakteristini dan u mjesecu iterativnim postupkom potrebno je

odrediti stvarnu vrijednost temperature ,,1 . Odreivanje temperature ,,1 vri se
tako da se u sljedeem koraku pretpostavljena vrijednost ,,1 zamijeni vrijednosti
temperature ,, na kraju dana. Postupak je potrebno ponavljati sve do trenutka kad se
pretpostavljenja i temperatura dobivena u zadnjem satnu ne poklope u dvije decimale.
Ukoliko se proraun vri za svaki sat u godini pretpostavljena vrijednost temperature

,,1 zamjeni se vrijednou temperature ,, zadnjeg sata u godini.
Isti postupak kao i kod mjesene metode primjenjuje se kako bi se odredili koeficijenti
transmisijske i ventilacijske izmjene topline. Koeficijent transmisijske izmjene topline dijeli
se na koeficijent transmisijske izmjene topline prozirnih povrina ovojnice , , na koji nije
vezana masa zgrade, te na koeficijent transmisijske izmjene topline neprozirnih povrina
ovojnice , , na koje je vezana ukupna masa zgrade.
Za sluaj kad dobavni zrak (i/ili infiltracija i provjetravanje) ima karakteristike vanjskog zraka
temperatura dobavnog zraka je jednaka temperaturi vanjskog zraka .
A.2 Koeficijent transmisijske izmjene topline prozirnih povrina ovojnice ,
Isti postupak kao i kod mjesene metode primjenjuje se kako bi se odredio koeficijent
transmisijske izmjene topline prozirnih povrina ovojnice samo to se u obzir uzimaju samo
prozirni graevni elementi, kao to su prozori. Cijeli postupak je opisan u poglavlju 1.3.1.
A.3 Koeficijent transmisijske izmjene topline neprozirnih povrina ovojnice ,
Kako bi se odredio koeficijent transmisijske izmjene topline neprozirnih povrina ovojnice

, primjenjuje se isti postupak kao i kod mjesene metode, jedino to se u obzir uzimaju
samo neprozirni graevni elementi. Cijeli postupak je opisan u poglavlju 1.3.1.
Koeficijent transmisijske izmjene topline neprozirnih povrina ovojnice Htr,op se razdvaja na

dva dijela Htr,ms i Htr,em koji se odreuju se na sljedei nain:
, = [W/K] HRN EN 13790 (64) (A.1)
gdje su:
koeficijent izmjene topline izmeu vorova m i s, fiksna vrijednost = 9,1 /2
efektivna povrina mase zgrade (Tablica A.1)
Tablica A.1 Dinamiki parametri

Am
Klasa zgrade
m2
Vrlo lagana 2,5 x Af
Lagana 2,5 x Af
Srednje teka 2,5 x Af
Teka 3 x Af
Masivna gradnja 3,5 x Af
Htr,em = 1/(1/Htr,op -1/Htr,ms ) [W/K] HRN EN 13790 (63) (A.2)
A.4 Koeficijent ventilacijske izmjene topline
Isti postupak kao i kod mjesene metode primjenjuje se kako bi se odredio koeficijent
ventilacijske izmjene topline. Cijeli postupak je opisan u poglavlju 1.3.2.
Kod sustava s mehanikom ventilacijom, za izraun Hve potrebno je iterativno odrediti ulaznu
veliinu QVe,mech poto su izlazne veliine iz ovog Algoritma ulazne u Algoritam za ventilaciju
i klimatizaciju .
A.5 Odreivanje ostalih koeficijenata izmjene topline
Htr,is = his Atot [W/K] HRN EN 13790 (9) (A.3)
gdje su:
koeficijent izmjene topline izmeu vorova air i s, fiksna vrijednost = 3,45 /2
povrina svih plotina koje okruuju proraunsku zonu (m2)
Atot = Aat Af [m2] (A.4)
omjer povrina svih plotnia koje okruuju proraunsku zonu i povrine poda ( =4,5)
tlocrtna povrina poda proraunske zone (m2)
Htr,1 = 1/(1/Hve + 1/Htr,is ) [W/K] HRN EN 13790 (C.6) (A.5)
Htr,2 = Htr,1 + Htr,w [W/K] HRN EN 13790 (C.7) (A.6)
Htr,3 = 1/(1/Htr,2 + 1/Htr,ms ) [W/K] HRN EN 13790 (C.8) (A.7)
A.6 Odreivanje unutarnjih toplinskih dobitaka
Isti postupak kao i kod mjesene metode primjenjuje se kako bi se odredili unutarnji toplinski
dobici. Cijeli postupak je opisan u poglavlju 1.3.3.1.
A.7 Odreivanje toplinskih dobitaka od Suneva zraenja
Isti postupak kao i kod mjesene metode primjenjuje se kako bi se odredili toplinski dobici od
Suneva zraenja. Cijeli postupak je opisan u poglavlju 1.3.3.2.
A.8 Raspodjela toplinskih dobitaka
ia = 0,5 int [W] HRN EN 13790 (C.1) (A.8)
m = Am /Atot (0,5 int + sol ) [W] HRN EN 13790 (C.2) (A.9)
st = (1-Am /Atot -Htr,w /(9,1 Atot )) (0,5 int + sol ) [W]

HRN EN 13790 (C.3) (A.10)
A.9 Odreivanje efektivnog toplinskog kapaciteta
Isti postupak kao i kod mjesene metode primjenjuje se kako bi se odredio efektivni toplinski
kapacitet. Cijeli postupak je opisan u poglavlju 1.3.4.
A.10 Postupak prorauna
1. Korak: Provjera ukoliko postoji potreba za grijanje/hlaenje
, = ,,0 = 0
HC,nd snaga grijanja/hlaenja (W)
ia +HC,nd
m,tot = m + Htr,em e + Htr,3 [st + Htr,w e + Htr,1 ( + sup )] /Htr,2
Hve
[W] HRN EN 13790 (C.5) (A.11)
m C C m
m,t = [m (3600 -0,5 (Htr,3 + Htr,em )) + m,tot ] / [3600 + 0,5 (Htr,3 + Htr,em )]
[C] HRN EN 13790 (C.4) (A.12)
m,ac,t-1 vrijednost temperature , iz prethodnog vremenskog intervala (C)
m = (m,t + m,ac,t-1 ) /2 [C] HRN EN 13790 (C.9) (A.13)
ia +HC,nd
s = [Htr,ms m + st + Htr,w e + Htr,1 (sup + )] /[Htr,ms + Htr,w + Htr,1 ]
Hve
[C] HRN EN 13790 (C.10) (A.14)
air = (Htr,is s + Hve sup + ia + HC,nd )/(Htr,is + Hve )

[C] HRN EN 13790 (C.11) (A.15)
proraunski odreena temperatura zraka unutar proraunske zone (C)
air,0 = air [C] (A.16)
air,0 proraunski odreena temperatura zraka unutar proraunske zone za sluaj kad sustav
grijanja/hlaenja ne radi (C)
Ako je ,, ,0 ,, ne postoji potreba za grijanje/hlaenje te vrijedi:
HC,nd,ac = HC,nd,0 = 0 [W] (A.17)
air,ac = air,0 [C] (A.18)
m,ac,t = m,t [C] (A.19)

Ukoliko je prethodni uvijet zadovoljen daljnji prorauni nisu potrebni. Ukoliko prethodni
uvijet nisjezadovoljeni potrebno je primijeniti korak 2 i 3.
2. Korak: Odreivanje stvarne potrebe za grijanje/hlaenje
Ako je ,, > ,0 uzima se , = ,,10 = 10 te , = ,, .
Ako je ,, < ,0 uzima se , = ,,10 = 10 te , = ,, .
Nakon odreivanja ulazne snage grijanja/hlaenja potrebno je primijeniti izraze (A.11) do

(A.15). Proraunski odreena temperature zraka unutar proraunske zone koja odgovara snazi
grijanja/hlaenja od 10 W (A.20).
air,10 = air [C] (A.20)
Zbog pretpostavke linearnog odnosa potrebne snage za grijanje/hlaenje i temperature zraka

unutar proraunske zone pomou izraza (E.21) odreuje se potrebna snaga za
grijanje/hlaenje.
H,nd,un = HC,nd,10 (air,set -air,0 )/(air,10 -air,0 )

[W] HRN EN 13790 (C.13) (A.21)
3. Korak: Provjera dostupnosti potrebne snage za grijanje/hlaenje
Ako je , < ,, < , uzima se , = ,, .
Ako je ,, > , uzima se , = , .
Ako je , > ,, uzima se , = , .
PH,max raspoloiva snaga grijanja (W)

PC,max raspoloiva snaga hlaenja (W)
Nakon odreivanja nove ulazne snage grijanja/hlaenja potrebno je primijeniti izraze (A.11)
do (A.15).
air,ac = air (A.22)
air,ac proraunski odreena temperatura zraka unutar proraunske zone za sluaj

proraunski odreene potrebne snage grijanja/hlaenja (C)
m,ac,t = m,t (A.23)

A.11 Odreivanje potrebne toplinske energije za grijanje/hlaenje

(kontinuirani i nekontinuirani rad)
Dnevno (integracija za period kada sustav radi):
1
QHC,nd,day t
24
i 1 HC,nd,i
[kWh] (A.24)
1000
HC,nd,i - potrebna snaga za grijanje/hlaenje u periodima kada sustav radi (W)

QHC,nd,day - dnevna potrebna toplinska energija za grijanje/hlaenje (kWh)
t - korak prorauna, t = 1 h
Napomena 1: U periodu kada sustav ne radi,u proraunu treba raunati sa HC,nd,i =0.
Napomena 2: Posebno se zbrajaju pozitivne vrijednosti ( QH,nd,day ), a posebno negativne

vrijednosti ( QC,nd,day )
Napomena 3: U sve daljnje prorauna uzima se apsulutna vrijednost potrebne snage, odnosno
toplinske energije za hlaenje ( QC,nd,day )
Mjeseno (integracija kroz cijeli mjesec):
QHC,nd,m QHC,nd,day,i d use, tj / 7 LHC, m,i / d i [kWh] (A.25)

i
duse,tj broj dana rada sustava u tjednu (d/tj);

di ukupan broj dana u mjesecu (d).
LHC,m,i broj dana kad ima potrebe za grijanjem/hlaenjem u pojedinom mjesecu (d/mj),
Godinje (inegracija kroz cijelu godinu):
QHC, nd , a QHC, nd , m,i [kWh/a] (A.26)

i
A.12 Odreivanje faktora iskoritenja H,gn i C,ls
Integracija u periodu kada sustav radi
1
Qint,day
24
i 1 int,i
[kWh] (A.27)
1000
Qint,day - dnevni toplinski dobitak od unutarnjih izvora topline (kWh)
1
Qsol,day
24
i 1 sol,i
[kWh] (A.28)
1000
Qsol,day - dnevni toplinski dobitak od Suneva zraenja (kWh)
H air ,ac,i sup,i

1
Qve,day
24
i 1 ve,i
[kWh] (A.29)
1000
Qve,day - dnevno izmjenjena toplinska energija ventilacijom (kWh)
Qtr, day
1

24
i 1
H tr, w,i H tr,op,i air,ac,i sup,i [kWh] (A.30)
1000
Qtr, day - dnevno izmjenjena toplinska energija transmisijom (kWh)
Qint,day Qsol,day
y H,day [-] (A.31)
Qtr,day Qve,day
yH,day - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
danu
Dobivenim omjerom ulazi se u proraune opisane u poglavlju 1.3.4 (za odreivanje dnevnog
odnosno mjesenog faktora iskoritenja toplinskih dobitaka H,gn), odnosno u poglavlje 2.3
(za odreivanje dnevnog odnosno mjesenog faktora iskoritenja toplinskih gubitaka C,ls).
Kod prorauna toplinskih gubitaka sustava prema pripadajuim Algoritmima koristi se dnevni
odnosno mjeseni faktor iskoritenja H,gn i C,ls .

Algoritam HRN EN ISO 13790 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Algoritam HRN EN ISO 13790 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje

Zagreb, oujak 2014.

1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd prema

2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE QC,nd prema

3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

4. TOPLINSKI MOSTOVI prema HRN EN ISO 14683

Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI

Prilog 2: PRORAUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-

Prilog A JEDNOSTAVNA SATNA METODA

Popis mjernih oznaka i jedinice koritenih u Poglavljima 1. i 2.

Ag - povrina poda (m2);

fwith - udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (-);

LC,m - ukupni broj dana hlaenja u mjesecu (d/mj);

H - grijanje sol - sunevo zraenje

1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd

QH,nd,cont QH,ht H,gnQH,gn kWh HRN EN (3) (1.1)

Kod energetskog certificiranja zgrada, za proraun QH,nd koristiti se kvazistacionarni proraun

Energetski razredi iskazuju se za referentne klimatske podatke (prema podacima iz pravilnika

1.1 Ulazni/izlazni podaci prorauna

Podaci o termotehnikim sustavima:

1.2 Proraunske zone

Podjela na proraunske zone za koje se odvojeno rauna potrebna energija za grijanje i

Proraun prema normi HRN EN ISO 13790 mogu je na tri naina:

Unutarnja proraunska temperatura zone

1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd

QH,nd,cont QTr QVe H , gn Qint Qsol kWh (1.2)

Izmjenjena toplinska energija transmisijom i ventilacijom proraunske zone za

Slika 1.1 Podjela zgrade na dvije proraunske zone

Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:

Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:

1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom

H Tr H D HU H A Hg,m [W/K] HRN EN 13790 (17) (1.7)

Prosjeni koeficijent transmisijske izmjene topline HTr,avg rauna se iz sljedeeg izraza:

Koeficijent transmisijske izmjene topline od grijanog prostora prema vanjskom okoliu

H D AkU k l ll j [W/K] HRN EN 13789 (2) (1.10)

ili se pojednostavljenim postupkom prorauna uzima dodatak na koeficijent prolaska topline

H D Ak U k UTM [W/K] (1.11)

Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia

HU bu H iu [W/K] HRN EN 13789 (5) (1.12)

Hiu koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog

Slika 1.2 Izmjena toplinske energije kroz negrijani prostor

HTr,ue i HTr,ie raunaju se pomou izraza (1.9) ili (1.10).

Koeficijent ventilacijske izmjene topline HV,ue rauna se koristei sljedei izraz:

Br. Tip zrakopropusnosti nue 1/h

Temperatura negrijanog prostora:

U i ( H Tr, iu HVe,iu ) e ( H Tr,ue HVe,ue )

Toplinski gubici kroz tavanske prostore

Izmjenjena toplinska energija transmisijom izmeu grijanog prostora i tla (HRN EN

pri emu je:

m H g int e H pi int int,m H pe e e,m (W)

Ag - povrina poda (m2);

Slika 1.3 Razliite izvedbe poda

Karakteristina dimenzija poda B' potrebna za proraun U, rauna se iz sljedeeg izraza:

Ag povrina poda (m2);

Nain prorauna koeficijenta prolaska topline U za pod na tlu u ovisnosti o dt

- za dt < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi:

dt ekvivalnentna debljina poda (m);

Tablica 1.3 Periodika dubina prodiranja ovisno o vrsti tla

Kategorija Vrsta tla (m)

Koeficijent prolaska topline za uzdignuti pod rauna se na sljedei nain: