OSVRT

U ovom osvrtu bit e rijei o lanku Sklonidba mukih dvoslonih imena i

naglasna dvojnost Tomislave Bonjak Botice i Zrinke Jelaske. lanak je objavljen u
Jeziku, asopisu za kulturu hrvatskog knjievnog jezika, u petom broju 55. godita u
prosincu 2008. godine. lanak je napisan na 12 stranica i podijeljen je na nekoliko poglavlja i
mnogo manjih potpoglavlja. U lanku se ralanjuju problemi koji se pojavljuju pri sklonidbi
mukih osobnih imena koja zavravaju na o i e (primjerice: Ero i Mile). Meutim, autorice
se osvru i na prezimena i nadimke.
Za razliku od ostalih rijei koje jesu ili bi trebale biti normativno odreene i svojim
oblikom, posebno svojim naglasnim obiljejem, u osobnih je imena stanje poneto drugaije.
Autorice na samom poetku lanka navode pravila sklonidbe mukih osobnih imena koja
zavravaju na o i e iz gramatike Babia i Mogua, i to u razliitim izdanjima, ali i pravila
sklonidbe iz drugih gramatika (Ragu, 1997; Ham, 2002; Sili i Pranjkovi, 2005). Autorice
primjeuju (Bonjak-Botica; Jelaska, 2008: 172) kako se u tome prema kojim se naelima
rasporeuje koje ime prirunici nisu sloni, posebno zato to obiljeja nisu jasno ograniena.
Problemi nastaju zbog nedovoljno pojanjenih normativnih pravila, ali i zbog razliite
govorne prakse hrvatskih govornika. Stoga autorice zakljuuju (Bonjak-Botica; Jelaska,
2008: 173) da su muka osobna imena koja zavravaju na o i e u hrvatskom jeziku
svojevrsni uljezi.
U lanku se iznose mogui uzroci takvih nedosljednosti i nude inana normativna
rjeenja zasnovana na naglasnim znaajkama novotokavskoga sustava. Prema tome, autorice
predlau (Bonjak-Botica; Jelaska, 2008: 174-175): Ako je naglasak jednosloan
(dugosilazan), ime se sklanja po a-vrsti (Vnko G Vnka, Mro G Mra, Brno G Brna,
Dno G Dna). Ako je naglasak dvosloan (dugouzlazan), ime se sklanja po e-vrsti (Mro G
Mr, Brno G Brn, Dno G Dn, Vnko G Vnk). Autorice dalje navode da dvosloni, i
to dugouzlazni naglasak upuuje na obiljeenost imena jer se pojavljuje u hipokoristika i
skraenica, dok jednosloni, dugosilazni upuuje na neobiljeenost, a pojavljuje se u
neutralnih imena, domaih ili stranih (Bonjak-Botica; Jelaska, 2008: 177). Dakle,
jednosloni se naglasci pokazuju kao openito prototipni naglasci, a dvosloni kao
neprototipni. Tako se u dvoslonih imena mukoga roda a-vrsta pokazuje prototipnom, a e-
vrsta neprototipnom.
 Naglasak u novotokavskom narjeju, po rijeima autorica ovog lanka, ovisi o
podrijetlu imena. Podruna pripadnost nositelja nekoga imena ne bi se smjela zanemariti jer je
ona odraz njegova identiteta. Autorice tvrde da je potivanje osnovnoga oblika neijega imena
i prezimena u hrvatskom jeziku dio kulturnoga sloja. Hrvatski morfoloki sustav ukljuuje
mogunost a-vrste dvoslonih imena mukoga roda koja zavravaju na -o (a da nemaju nuno
ispred njega fonem k), pa bi prema miljenju autorica bilo dobro da se ta mogunost
normativno dopusti kao inaica postojeoj. Autorice na kraju lanka zakljuuju (Bonjak-
Botica; Jelaska, 2008: 179) da bi se prihvaanjem inanih rjeenja uz dosadanje propisane
oblike e-vrste postigao sklad izmeu uporabne i propisane norme, izbjegle bi se postojee
nedosljednosti, a u uporabi nedoumice, to bi imalo vrlo povoljne drutvenojezine
posljedice.
Ovaj lanak teak je za razumijevanje obinim laicima koji nisu dovoljno upueni u
sklonidbu domaih i stranih imena i prezimena u hrvatskom jeziku, ali njima ovaj lanak nije
ni namijenjen. lanak je prikladan za sve one koji prouavaju hrvatski jezik i koji se barem u
odreenim trenucima tijekom kolovanja ili zbog posla bave sklonidbom imena. To se odnosi
na studente hrvatskog jezika, profesore hrvatskog jezika u kolama i na fakultetima, kao i na
ostale jezikoslovce, sastavljae gramatika itd. lanak ne prua samo uvid u dosadanje
prijedloge za sklonidbu imena na o i e u hrvatskom jeziku u gramatikama hrvatskog jezika,
nego nudi i neka nova mogua rjeenja, koja bi se moda mogla i prihvatiti, ali bi se svakako
ovaj lanak trebao prouiti i uvaiti kada se prouava, poduava ili usvaja sklonidba mukih
imena u hrvatskom jeziku.
LITERATURA

Bonjak Botica, T., Jelaska, Z. (2008) Sklonidba mukih dvoslonih imena i naglasna
dvojnost. Jezik: asopis za kulturu hrvatskoga knjievnog jezika, 55, 5.170-181.