ww

MU

w.g
SL

las-
isla
IM

SEG

m
AN
Glasislama

a.in
Zeri islam

fo

EGAC

IJI!
MU
A ko govori ljepe od onoga koji poziva
Allahu, koji dobra djela ini i koji govori:

SL
'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

IM




Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, i razvrat i sve to je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje.
1 . r a m a z a n 14 3 3. | 20. J u l 201 2 . | B r o j 2 3 2 | G o d i n a X V I | C I J E NA : 8 0 DINARA | BiH 2 KM | EU 3 | US 4 $ | CG 1 | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

Sedamnaest godina od
genocida
u srebrenici
 Restoran SAZ posjeduje
dvije sale
terasu
batu i letnjikovac
pored vode
igralite za djecu
irok parking prostor
abdesthanu i mesdid

ORGANIZUJTE VAE PORODINE I

POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM
AMBIJENTU RESTORANA "SAZ" Kapacitet restorana
Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU
u centru grada (pored hotela Kan) 700 mjesta

TRGOKEMO
trade transpor t and more
adress phone/fax: + 381 20.360.181
Dubrovaka bb phone/fax: + 381 20.360.182
Novi Pazar email: office@trgokemo.com
Serbia web: www.trgokemo.com
 ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO... Putujte sa turistikom agencijom

NOVI PAZAR
NOVI REDO
PA Z AR - V NE L
ISTAN INIJE
BUL - ODLAZAK NEDJELJOM U 9h
NOV I PAZ
AR POVRATAK UTORKOM U 10h

telefoni:
TURSKA: +90.535.893.3234
SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662
 oglasni prostor Pretplata
Vanjska stranica cijela: 150 EUR Potovani itaoci,
Unutranja stranica cijela: 120 EUR budite i Vi pretplatnici Glasa islama!
Pola vanjske stranice: 75 EUR Godinja pretplata za itaoce iz Srbije
FREEDOM OF SPEECH Pola unutranje stranice: 60 EUR
etvrtina vanjske stranice: 40 EUR
iznosi 770 RSD.

etvrtina unutranje stranice: 30 EUR Za informacije o pretplati za inostranstvo

Osmina vanjske stranice: 25 EUR obratite se na kontakt telefon Izdavake
izlazi mjeseno Osmina unutranje stranice: 20 EUR ustanove "El-Kelimeh"

Oglaavanje u 6 brojeva
Izdava:
Za pretplatu kontaktirajte nas na
Plaanje unaprijed: popust od 25% +381 (0) 20 334 020
Izdavaka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Plaanje po isteku: popust od 15% ili na email: kelimeh@gmail.com
Oglaavanje u 12 brojeva
Plaanje unaprijed: popust od 35%
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Plaanje po isteku: popust od 25%
Adresa:
Izdavaka ustanova El-Kelimeh Novi Pazar
Sead airovi Oglaavanje u vie od 12 brojeva
ul Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija
Popust od 40%

zamjenik glavnog urednika:

Nermin Gici E-MAIL Portal

Tehniki urednik: Redakcija: redakcija@glas-islama.com Glas islama: www.glas-islama.info

Sead airovi: seadsacirovic@yahoo.com El-kelimeh: www.kelimeh.com
Ifet Alikovi Islamska zajednica: www.islamskazajednica.org
Nermin GICI: nermin@glas-islama.com
Ifet alikovi: ifet@glas-islama.com
Urednik portala: Salahudin feti: salahudin@glas-islama.com
Salahudin Feti
Redakcija Glasa islama odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici Nae vienje.
Saradnici: Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani autori.
Read-ef. Plojovi
Dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi Rjeenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.
Dr. Mehmed-ef. Mei
Dr. Mustafa-ef. Feti Poziv na suradnju
Dr. Hajrudin-ef. Bali
Mr. Senad-ef. Halitovi Kao mjeseni list bavimo se
Nedad-ef. Hasanovi vjerskim, drutvenim i kulturnim
Esad Kolainac temama, te geopolitikim i
strategijskim istraivanjima.
Distribucija: Pozivamo autore i istraivae,
Malik Nurovi kao i prevodioce na suradnju; da
objavljuju svoje autorske radove,
Lektura: kao i prijevode, u formi analitike,
Samir krijelj kolumne, reportae, intervjua...
itaoce pozivamo da kandidiraju
tampa: i podre nae projekte, akcije i
Grafokarton, Prijepolje ideje.

Adresa:
Ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/ fax:
(381)20 337 270
 5 broj 232/god. xvI
Glas islama nae vienje

Ramazanska kola
Kojoj skupini postaa pripada sandaki Bonjak? To neka odgovori svako za sebe i neka sebe nae u svom nainu posta, a Allah
zna ta je izmeu Njega i postaa jer On je rekao: Post je Moj i Ja za njega posebno nagraujem. Nae je da savjetujemo i
upozoravamo da nije lijepo biti posta koji danju ne jede i ne pije, ali govori runo, gleda nedozvoljeno, ide u zabranjeno, mnogo
spava da bi noi proveo u kahveajnici uz dim cigareta, kartanje i kocku sve do sufura. Trudimo se da budemo postai koji se
susteu i od hrane i pia, ali i od psovke, ogovaranja, injenja bilo koje vrste harama. Budimo od onih ija su srca meka, a ruke
dareljive pa udjeljuju. Koji se sa osmjehom svojoj brai obraaju, skrueno hodaju i u damiju idu da namaz obave. Mukabelu
ue, teraviju i none namaze klanjaju, bolesnike obilaze, lijepe savjete upuuju, sadekatu-l-fitr i zekat daju i mnogo se kaju.
Takav posta se moe nadati Allahovoj nagradi, a Allah je Onaj koji se odaziva onome ko Ga zove.

kola je mjesto gdje se vaspi-
tava, odgaja i ui. Kau da je
Ramazan najbolja kola. On
najjae utie na ljude da se
mijenjaju i oplemenjuju, da bivaju bo-
lji. Post kao osnovni ramazanski ibadet
sputava ovjekove nagone i strasti,
stavlja ih pod kontrolu zbog uzvienih
ciljeva koji vode ka Dennetu i Alla-
hovoj d.. milosti koja je u Ramaza-
nu najizraenija. Cilj posta je da oisti
duu postaa, oplemeni je i uzdigne
na vii nivo, odstranjujui iz njegovog
ponaanja sve to nije dostojno mu-
slimana. Poslanik Muhammed a.s. je
upozorio da svrha posta nije sam post
i puko ustezanje od jela i pia. On veli:
Mnogo je onih koji od posta nemaju
nita osim gladi i ei. Ko ne napusti
la i sluenje laima Allah od toga ne
trai da napusti jelo i pie. Imam Ga-
zali je postae dijelio na tri vrste: obi-
ne - oni koji post svode na ustezanje
od jela i pia; dobre - oni koji se po-
red ustezanja od hrane i vode uvaju
grijeha i ue sebe i druge da je mogu-
e ivjeti bez gibeta, ogovaranja, lai,
psovke, traanja, gledanja u horo-
skop, pretjeranog spavanja u danima
posta... Trea vrsta postaa su iskreni.
Gazali veli da su to poslanici te da se
samo oni mogu uvati i runih misli.
Kojoj skupini postaa pripada san-
daki Bonjak? To neka odgovo-
ri svako za sebe i neka sebe nae u
svom nainu posta, a Allah zna ta je
izmeu Njega i postaa jer On je re-
kao: Post je Moj i Ja za njega posebno
nagraujem. Nae je da savjetujemo
i upozoravamo da nije lijepo biti po-
sta koji danju ne jede i ne pije, ali go-
vori runo, gleda nedozvoljeno, ide u
zabranjeno, mnogo spava da bi noi
proveo u kahveajnici uz dim ciga-
reta, kartanje i kocku sve do sufura.
Trudimo se da budemo postai koji
se susteu i od hrane i pia, ali i od
psovke, ogovaranja, injenja bilo koje
vrste harama. Budimo od onih ija su
srca meka, a ruke dareljive pa udje-
ljuju. Koji se sa osmjehom svojoj brai
obraaju, skrueno hodaju i u damiju
idu da namaz obave. Mukabelu ue,
teraviju i none namaze klanjaju, bo-
lesnike obilaze, lijepe savjete upuu-
ju, sadekatu-l-fitr i zekat daju i mnogo
se kaju. Takav posta se moe nadati
Allahovoj nagradi, a Allah je Onaj koji
se odaziva onome ko Ga zove.
Moramo znati da postimo radi Alla-
ha i da je post najintimniji ibadet. Tako
se postom uimo disciplini, samokon-
troli i samoodgovornosti. Disciplinira-
mo se da ni tajno ne inimo ono to
ne bi inili javno. Uvijek se pitajmo
radi koga postimo i radi koga ne ini-
mo grijehe? U Ramazanu dokazujemo
sebi da je mogue ivjeti bez grijeha
koji je sam po sebi vanjski uitak, ali,
u osnovi, on je pogan i neist, pogu-
ban kako za pojedinca tako i za dru-
tvo. Da bi se pojedinci i drutvo zati-
tili treba ih poduiti. Treba im pruiti
tit. E zato je Ramazan najbolja kola,
a ramazanski tit najbolji uvar od gri-
jeha. Poslanik a.s. je rekao: Post je tit.
Ramazanska kola je kao oblaenje
pancirske koulje koja te uva od vanj-
skih ubitanih faktora. Prolazi pored
jela i pia, a ne posee za njima. Ha-
ram ne ini, kloni ga se. Cilj posta je
samo na takav nain postignut. Znai,
ako se radi Allaha kloni pomenutih
stvari poloio si u ramazanskoj koli,
a jo ako nakon Ramazana nastavi
prakticirati ono to si u ovoj koli na-
uio postao si neko ko zasluuje naj-
vee ocjene iz predmeta koji se zove
istinski ibadet.
Na Ramazan e biti primljen ako
uz neinjenje harama pojaamo i-
njenje dobra. Ljudi poste zajedno, pa
je lijepo da zajedno i iftare. Poto to
ine u istom vaktu onda neka jedu na
zajednikoj sofri. Posta zna da mu
post nije primljen ako krtari i biva po-
hlepan. Zato, postau, jedi sa svojom
braom i sestrama, spremi iftar svojim
komijama, nahrani gladnoga a ed-
noga napoji, udijeli zekat i sadekatu-
l-fitr, Allaha mnogo moli i Kuran ui.
Dakle, ramazanska kola nas ui za-
jednitvu, meusobnoj slozi, ljubavi i
uvaavanju. Ui nas da se svi Allahova
ueta drimo i da se ne razjedinjujemo.
Za nas je ovo ue Islamska zajednica
oko koje se trebamo okupljati, jaati
je, braniti, graditi i podizati. Taj stoer
uvrstiti tvrdim bedemima naega
zajednitva koje niti jedna politiko-
reimsko-mafijaka mainerija moe
razbiti i ugroziti. Kao to se zajedno
okupljamo oko ramazanske sofre,
tako se trebamo okupljati oko Islam-
ske zajednice i uvati je kao zjenicu
oka svoga od nasrtaja dumana i mur-
tata. Ramazan je najbolja prilika da se
udruimo na putu sloge i jedinstva te
da se Allahova ueta prihvatimo, jer je
ono najsigurnija luka u kojoj moemo
ukotviti na brod zajednitva.
Zato, postau, raduj se Ramazanu
i njegovoj koli. Raduj se zato to je
Poslanik a.s. rekao: Posta ima dvije
radosti: radost pri iftaru i radost kada
se susretne sa svojim Gospodarom. Ra-
duj se, postau, i zato to je Poslanik
a.s. rekao sljedee: Ko Ramazan ispo-
sti vjerujui i nadajui se nagradi, bit e
mu oproteni prethodni grijesi.
Stoga, postau, skrueno i predano
ui u ramazanskoj koli, jer od naue-
nih dersova imat e koristi i hajra ti,
tvoja porodica i drutvo u cjelini. Ra-
mazan erif mubarek olsun!
 Glas islama 20. jul 2012. 6

RA M A Z ANSKA PORUKA

V
relina julskog sunca, glad i e postaa svjedoci su predanosti ovjeka Uzvienom Stvoritelju, to
predstavlja Pravi put koji vodi vjernika do potpune sree na ovom i buduem svijetu.
Posta Ramazana potvruje svoju duhovno-moralnu vrijednost, ime opravdava ulogu Allaho-
vog namjesnika na Zemlji.
Kvalitet i snaga ovjeka mjeri se prema njegovoj sposobnosti da se ustegne od udovoljavanja
strastima, porivima, poudama i drugim biolokim potrebama.
Ramazanski post najbolji je nain discipliniranja sopstvenog nefsa, ime se osigurava ispravnost i uspravnost
ovjeka i dominacija pozitivnog, uzvienog nad negativnim, prizemnim u ovjeku.
Ustezanjem od jela, pia i drugih uitaka od zore do zalaska sunca posta oivljava osjeaj plemenitosti, huma-
nosti, solidarnosti i odgovornosti.
Ramazanski postai su najvei pobjednici.
U tom svjetlu, svim pripadnicima islama RAMAZAN ERIF MUBAREK OLSUN, da ga u zdravlju, bereketu, ibade-
tu i rahatluku provedemo.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli

Informativna sluba Meihata SLUBENI RETROVIZOR

RASPISANI I Z B ORI U ISLA M SKOJ Z AJEDNICI

M
eihat Islamske zajednice u Srbiji na redovnoj
sjednici odranoj 03.07.2012. godine u Novom
Pazaru jednoglasno je estitao reisulemi dr. Mu-
stafi-ef. Ceriu i glavnom muftiji Muamer-ef. Zu-
korliu na lanstvu u Vrhovnom vijeu Islamske svjetske lige
Rabite. Tom prilikom lanovi Meihata su istakli da je ovo naj-
vie priznanje dvojici poglavara Islamske zajednice na Balka-
nu od strane najreprezentativnijeg islamskog tijela u svijetu.
Meihat je usvojio Odluku o raspisivanju izbora za sva
predstavnika tijela u Islamskoj zajednici koji e se odrati 2.
septembra.
Takoer, Meihat je imenovao Centralnu izbornu komisi-
ju koja e koordinirati pripreme i organizaciju izbornog po-
stupka.
Na sjednici Meihata usvojen je Plan ramazanskih aktivno-
sti i utvrena visina ovogodinjeg sadekatu-l-fitra.
Nakon to su potvreni izuzetno pozitivni efekti prologo-
dinje ramazanske manifestacije Festival islama, Meihat je
donio odluku da i ove godine organizira ovu manifestaciju u
sandakim i drugim gradovima.

Nermin Gici INFO

Muftija Zukorli sa zamjenikom premijera Turske na Simpozijumu o porodici

G
lavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli prisustvovao je
Meunarodnom simpozijumu o porodici, odranom na Internacionalnom
univerzitetu u Sarajevu, u organizaciji Meunarodne turske agencije za sa-
radnju i kooperaciju (TIKA), Meunarodnog udruenja za predstavljanje i-
vota Poslanika Muhameda i turskog Ministarstva za socijalnu politiku.
Pored Glavnog muftije Simpozijumu su prisustvovali zamjenik premijera Republike
Turske Bekir Bozdaga, reisulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa-ef. Ceri, general-
ni direktor TIKA-e Serdar Cam, predstavnica Parlamenta Azerbejdana Ganira Pashayeva,
predsjednik Muhdera prof. dr. Ilhan Yildiz, rektor IUS-a prof. dr. Ozer Cinar i mnogi drugi.
Reisulema Ceri je ovom prilikom zahvalio Turskoj zbog njihove podrke obrazovanju
u BiH te istakao da je ova podrka najznaajnija koju je BiH dobila u zadnjih 100 godina.
Zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag u vezi sa obiljeavanjem sedamnae-
ste godinjice genocida u Srebrenici kazao je da je ovaj dan nastavak vrlo vanog dogaa-
ja, jer je Srebrenica 11. jula 1995. godine svjedoila jednom od najveih genocida u svijetu.
U zatienoj zoni UN-a, odnosno u Srebrenici, desio se jedan od najveih genocida
ikad. To je sramota koliko onih koji su poinili genocid, toliko i onih koji su to mogli spri-
jeiti, a nisu. elim da se ovakvo neto vie nikada nigdje ne ponovi - rekao je Bozdag u
svom govoru, nakon ega je prenio selame predsjednika Turske Abdullaha Gula i premije-
ra Recepa Tayyipa Erdogana.
7 broj 232/god. xvI
Glas islama
s a b o r i z - e B I H OTRO OSUDIO NE G ACIJU G ENOCIDA
S
arajevo, 7. juli 2012. (MINA) U Sarajevu je odrana
trea redovna sjednica Sabora Islamske zajednice u BiH
kojom je predsjedavao Safet Softi, predsjednik Sabora.
Na poetku zasjedanja iscrpan ekspoze o proteklom
radu u periodu obnaanja funkcije reisu-l-uleme pod-
nio je dr. Mustafa Ceri, reisu-l-ulema.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri je kazao da je zahvalan Allahu
Uzvienom, a i asnom domu Saboru, to mu je ukazao povjerenje da
obnaa dunost reisu-l-uleme, kako je rekao, u vjerovatno najdrama-
tinijim vremenima za nau zemlju i na narod.
Reisu-l-ulema je potom podsjetio na stanje kada je u maju 1993.
godine doao u Sarajevo, kada je izabran za naibu reisa. Na narod je
zbog agresije bio suoen s najteim izazovima za goli opstanak. U ta-
kvim uslovima praktino se poinjalo od poetka, uvajui zateene i
podiui nove ustanove i institucije u Islamskoj zajednici. Prvi zadatak
kojeg su pred sebe tada postavili reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri i nje-
gov zamjenik hafiz Ismet-ef. Spahi bio je zavravanje procesa osa-
mostaljivanja Islamske zajednice u BiH, nakon to je posve bilo jasno
da se Jugoslavija raspada.
Reisu-l-ulema je potom govorio o ostalim najznaajnijim zadacima
na kojim su bili angairani on, zamjenik reisu-l-uleme i Rijaset.
To je bilo, prije svega, izlazak iz opkoljenog Sarajeva i obilazak de-
mata koji su bili pod totalnom neprijateljskom blokadom. Kao trei
zadatak Reisu-l-ulema je naveo uvanje temeljnih institucija Islamske
zajednice, kao to su Sabor, Rijaset, institucija zekata i sadekatu-l-fitra i
drugih. Slijedila je potom obnova Vakufske direkcije kako bi se sauva-
la vakufska imovina, ustanovljavanje Centra islamske arhitekture koji
je dao znaajan doprinos u prikupljanju podataka o poruenim i ote-
enim damijama i drugim islamskim objektima, a potom i u njihovoj
obnovi. Zatim je Reisu-l-ulema pomenuo osnivanje Ureda za bonja-
ku dijasporu zahvaljujui ijoj aktivnosti danas u dijaspori ima 284 re-
gistrirana bonjaka demata. Zatim je uslijedila obnova medresa, osi-
guranje kontinuiranog rada FIN-a i osnivanja novih islamskih akademi-
ja u Zenici i Bihau i Islamskog fakulteta u Novom Pazaru, dokolova-
vanje imama i drugo.
Reisu-l-ulema je opirno govorio i o unapreenju mektebske nasta-
ve, uvoenju vjeronauke u osnovne i srednje kole, izdavakoj djelat-
nosti, medijima u Islamskoj zajednici, meu kojim je i osnivanje Islam-
skog Radija BIR, osiguravanju slobode miljenja i govora u Islamskoj
zajednici, finansijskoj stabilizaciji, donoenju normativnih akata, usta-
novljenju Agencije za halal hranu, Vijea za fetve, uvanju jedinstva
dina i umeta, odupiranju islamofobiji, radu u MRV BiH.
Na posao je bio i da drimo otvorenim naa srca i naa vrata za
muslimane u Srbiji i Sandaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Crnoj Gori
i Makedoniji. Takoer, na posao je bio i da uspostavimo povjerenje
s Albancima s kojim dijelimo zajednitvo vjere i sudbine na Balkanu.
Reisu-l-ulema je u svom ekspozeu uglavnom govorio o poslovima
i zadacima na unutranjem planu organiziranja i voenja Zajednice.
Nije govorio o meunarodnim uspjesima, gdje je bio mnogo vie ak-
tivniji i uspjeniji. Ostavio je, kako je rekao, da o tome konaan sud da
povijest.
Na kraju izlaganja Reisu-l-ulema je kazao da se danas osjea ispu-
njenim i zadovoljnim jer vidi i ivi Islamsku zajednicu kao najsnaniju
liniju odbrane prava, asti, slobode i ponosa naeg naroda.
Svoju vasijjetsku besjedu pred sabornicima Reisu-l-ulema je zavr-
io hutbom Allahovog poslanika Muhameda a.s. koju je odrao u Me-
dini pred polazak na Tebuk.
Izlaganje Reisu-l-uleme sabornici su nagradili dugotrajnim aplau-
zom, to je bio znak odobravanja onog to je uradio on, njegova za-
mjenik, Rijaset i Islamska zajednica u cjelini u proteklih 20 godina.
I ime muftija obratio se mostarski muftija Seid-ef. Smajki. Izrazio je
zadovoljstvo to je bio u timu s Reisu-l-ulemom koji je pokazao visok
stepen meusobnog potovanja i uvaavanja autoriteta Reisu-l-ule-
me.
U ime dijaspore zahvanost Reisu-l-ulemi za sve ono to je uinio
uputio je Bernes Alihoi, sabornik IZB u Njemakoj.
Govorio je i muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli koji je slikovi-
to predstavio uspjenost Reisu-l-uleme, rekavi da je Reisu-l-ulema
poveo brod od obale A 1992. do obale B 2012. suoavajui se s valovi-
ma koji su bili vei od broda. Za uspjeno voenje tog broda zasluuje
potovanje i zahvalnost - rekao je muftija Zukorli.
Zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet-ef. Spahi je rekao da se osje-
a najsretnijim ovjekom jer je 20 godina radio s velikim ovjekom dr.
Mustafom Ceriem. Zamolio ga je da svoje znanje i veliko iskustvo i
dalje stavi u slubu islama i svog naroda.
Na dnevnom redu Sabora bilo je i pitanje povratka i registracije bi-
raa u Srebrenici o emu je uvodno izlaganje podnio muftija tuzlanski
info MINA
Husein-ef. Kavazovi. Nakon rasprave Sabor je usvojio slijedeu Rezo-
luciju o Srebrenici.
Tekst Rezolucije o Srebrenici
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na sjednici odranoj
7. jula 2012. u Sarajevu, povodom 11. jula i ukopa rtava genocida u
Srebrenici, donio je Rezoluciju u kojoj se kae:
- Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izraava najdublje
suosjeanje i solidarnost sa svim rtvama genocida i moli Uzvienog
Allaha da ehidima podari Dennet, a njihovim porodicama sabur.
Sabor Islamske zajednice poziva narod Srebrenice u domovini i
dijaspori da se obavezno registrira na predstojeim izborima i na taj
nain odui ehidima te sprijei legalizaciju genocida i sprijei izbor
naelnika koji e negirati genocid u Srebrenici.
Sabor Islamske zajednice je razoaran posljednjom presudom Me-
unarodnog krivinog tribunala u Hagu kojom se oslobaa Radovan
Karadi za djela genocida u opinama Bratunac, Foa, Klju, Prijedor,
Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, posebno imajui u vidu da je u meu-
presudi po istoj optubi proglaen krivim ratni zloinac Slobodan Mi-
loevi. Sudsko vijee u predmetu Karadi dovodi u pitanje kredibil-
nost Hakog tribunala i umjesto da svojim presudama sprjeava geno-
cid, ovom presudom Sudsko vijee Hakog tribunala potie genocid i
zloine protiv ovjeanstva.
Sabor Islamske zajednice koristi povod 11. jula da izrazi iskrenu za-
hvalnost amerikom narodu i vladi na suosjeanju sa rtvama genoci-
da u Srebrenici i pomoi u identifikaciji rtava genocida te doprinosu
osnivanju Memorijalnog centra i mezarja u Potoarima.
Sabor Islamske zajednice se takoer zahvaljuje Evropskom par-
lamentu u Strazburu na donoenju Rezolucije o proglaenju 11. jula
Danom sjeanja na genocid u Evropskoj uniji, kao i parlamentima ze-
malja zapadnog Balkana: Makedonije, Hrvatske, Slovenije i djelimino
Srbije, te poziva dravni Parlament BiH da to isto uini kao znak poto-
vanja rtava genocida kojeg su utvrdile najvie meunarodne pravo-
sudne instance
Sabor Islamske zajednice najotrije osuuje negaciju genocida kao
nepotivanje meunarodnog prava i ruganje rtvama genocida i trai
da se negiranje genocida u BiH zakonski sankcionira.
Sabor Islamske zajednice je razoaran neodgovornou bonjakih
politikih predstavnika prema bitnim pitanjima za opstanak naroda i
drave i trai od predstavnika bonjake politike da se ujedine oko te-
meljnih pitanja i rade za ope dobro naroda i prosperitet drave.
Mandat muftija
Na prijedlog Reisu-l-uleme, Sabor je potvrdio izbor muftije zagre-
bakog dr. Aziza Hasanovia, koji je nakon odlaska u mirovinu muftije
evke Omerbaia na Saboru IZ-e u Hrvatskoj izabran za predsjednika
Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
to se tie svih ostalih muftija, oni e, prema odluci sa prethod-
ne sjednice Sabora, a na prijedlog reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria, tu
funkciju obavljati jo jednu godinu, odnosno do dolaska novog Re-
isu-l-uleme, koji e predloiti Saboru potvrivanje njihovih mandata
ili izbor novih.
Reisu-l-ulema dr. Ceri je dosadanjim predsjednicima Sabora i
muftijama uruio zahvalnice.
Sabor IZ-e u BiH na zasjedanju u Sarajevu donio je odluku o osni-
vanju Centra za dijalog Vesatija i dao saglasnosti za osnivanje Unije
studenata islamskih fakulteta i Medlisima Islamske zajednice Kakanj i
Modria za osnivanje pokopnih preduzea.
Press sluba Bonjakog pokreta INFO Glas islama 20. jul 2012. 8

M UFTIJA U SRE B RENICI

GENOCID U SREBRENICI JE UPOZORENJE

USVOJENA BANJALUKA BONJACIMA U SANDAKU
DEKLARACIJA O POLOAJU BONJAKA I CIJELOME SVIJETU

U
subotu, 30.06.2012., u Banjoj Luci je odrana nauna kon- Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli pri-
ferencija Poloaj Bonjaka u BiH i zemljama regiona u kon- sustvovao je obiljeavanju sedamnaeste godinjice genocida u Sre-
tekstu evropskih i evroatlantskih integracija. Na konferen- brenici i klanjanju denaze za preko 500 pronaenih i identificiranih
ciji su se obratili: dr. Ferid Muhi - predsjednik Bonjake akademi- ehida.
je nauka i umjetnosti, muftija Muamer-ef. Zukorli, Sejfudin Toki - Ovoj denazi su prisustvovali velikodostojnici Islamske zajednice
predsjednik Bonjakog pokreta, doc. dr. Rasim Muratovi, Muharem na elu sa reisulemom dr. Mustafom-ef. Ceriem, a obiljeavanju go-
Murselovi, prof. Emir Musli i Smail Ibrahimpai. dinjice stravinog genocida u Memorijalnom centru Potoari kod
Na prijedlog predsjednika Bonjakog pokreta, uesnici konfe- Srebrenice prisustvovale su i delegacije zvaninika Turske, Hrvatske i
rencije su usvojili Banjaluku deklaraciju slijedeeg sadraja: mnogih drugih zemalja iz regiona i svijeta.
Polazei od hiljadugodinjeg neprekidnog trajanja imena i teri- Glavni muftija je ovom prilikom istakao da je genocid u Srebrenici
torije Bosne i Hercegovine, njenog meunarodnog kontinuiteta kao posljednje upozorenje Bonjacima u Bosni i Hercegovini, Sandaku,
drave te injenice da je BiH matica svih Bonjaka; iroj regiji i cijelome svijetu da je ovo historijski trenutak u kome bi-
Podsjeajui da trenutno unutranje ureenje Bosne i Hercegovi- raju izmeu nestanka i izmeu opstanka.
ne dijelom poiva na rezultatima politike etnikog ienja i zloina Muftija je kazao da je snaga naroda u omladini i da ukoliko se sve
genocida; poduzme da svako bonjako dijete postane svjesno i nikada ne za-
Pozivajui se na presudu Meunarodnog krivinog suda za bivu boravi historijsku lekciju koja se zove genocid u Srebrenici, Bonjaci
Jugoslaviju o genocidu i drugim zloinima u Bosni i Hercegovini, kao imaju ansu da opstanu.
i na rezolucije i druge dokumente Ujedinjenih nacija, Vijea Evrope i Imamo ansu da dostojanstveno ivimo i kao pojedinci, i kao
Evropskog parlamenta. narod i kao nacija. U protivnom, zaborav, neodgovaran prelazak
Istiui da postojei ustavno-pravni sistem Bosne i Hercegovine preko odgovornosti onih koji su stajali iza genocida i koji su ga po-
nije u skladu sa meunarodnim aktima o ljudskim pravima, a poseb- inili, stvaranje ambijenta u kome se omalovaava genocid, sigurno
no sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slo- e trasirati put do potencijalnog novog genocida rekao je Glavni
bodama; muftija izrazivi nadu da uprkos svim problemima u politikoj ver-
Opredijeljeni za evropske i evroatlantske integracije Bosne i Her- tikali Bonjaka, nove generacije Bonjaka imaju vie svijesti i vie
cegovine; snage od ranijih generacija.
Insistirajui na jedinstvu svih patriotski orijentiranih graana Povodom obiljeavanja godinjice genocida u Srebrenici visoki
Bosne i Hercegovine u odreivanju budueg ureenja drave; komesar za vanjsku politiku Evropske unije Ketrin Eton i komesar za
Uesnici naune konferencije pozivaju sve dravne organe, insti- proirenje EU tefan File izdali su zajedniko saopenje u kojem su
tucije, nevladine organizacije i pojedince da se angairaju za: istakli da dijele bol i patnju sa porodicama ubijenih rtava srebreni-
1. Osiguranje naela ope pravne jednakosti svih graana Bosne i kog genocida.
Hercegovine na nain da niti jedan graanin ne moe biti diskrimini-
ran na bilo kojem dijelu teritorije Bosne i Hercegovine; Nermin Gici
2. Uspostavu funkcionalne drave u kojoj e u procesu donoe-
nja odluka, a u skladu sa rezolucijom Parlamentarne skuptine Vijea
Evrope i Evropskog parlamenta, biti otklonjeni elementi etnoterito-
rijalnih blokada, posebno u vidu entitetskog glasanja u Parlamentar-
noj skuptini Bosne i Hercegovine;
3. Izmjenu izbornog sistema na nain koji e osigurati pravo svih
graana Bosne i Hercegovine da neposredno biraju i budu birani
u Predsjednitvo Bosne i Hercegovine i Parlamentarnu skuptinu
Bosne i Hercegovine sa cijele teritorije Bosne i Hercegovine kao iz-
borne jedinice;
4. Osiguravanje nadlenosti dravi Bosni i Hercegovini koje su ne-
ophodne za ostvarivanje punopravnog lanstva u Evropskoj uniji i
NATO savezu;
5. Donoenje Ustava Bosne i Hercegovine u skladu sa principima
demokratije i transparentnosti, uz sudjelovanje svih segmenata bo-
sansko-hercegovakog drutva i meunarodne zajednice te uz mo-
gunost konanog odluivanja o ovom pitanju svih graana Bosne i
Hercegovine putem referenduma.
6. Za punu podrku i solidarnost sa Bonjacima izvan granica BiH
u ostvarivanju njihovih individualnih i nacionalnih prava u skladu sa
meunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama.
 9 broj 232/god. xvI
Glas islama info Mersada Nuruddina Agovi

U Tuzli upriliena javna tribina

SREBRENICA KONTINUITET
GENOCIDA NAD BONJACIMA
Tuzlanski studenti su poruili: Ovom prilikom aljemo apel na sve mlade ljude, posebno na mlade Bonjake, da svojim
angamanom u svojim lokalnim zajednicama ire pozitivne vrijednosti, a da suzbijaju zlo prema svojim mogunostima, jer
najbolja terapija protiv novih genocida je prevencija genocida.

U Tuzli je, u kongresnoj dvorani hotela Tuzla,

8. jula 2012. godine, upriliena javna tribina pod
nazivom Srebrenica kontinuitet genocida nad
Bonjacima u organizaciji drutva DEMUS iz Tuzle
i Udruenja za afirmaciju univerzalno pozitivnih
vrijednosti Prosvjetitelj iz Srebrenice. Predava-
nje na ovu temu odrao je glavni muftija Muamer-
ef. Zukorli.
Istiui vanost podsjeanja na genocid kako
se nikada nikome ne bi ponovio, muftija Zukor-
li je kazao: Svijest o genocidu je jedan od stubo-
va naeg opstanka, nae budunosti, a prevencija
protiv njega je, zapravo, organiziranost kroz dr-
avu, naciju i Islamsku zajednicu. To su tri obrua
koja Bonjacima moraju biti zatita! ...Genocid nad
Bonjacima je bio program silnika koji su mislili da
je najbolje da Bonjaci na ovim prostorima uope
ne postoje.
Muftija Zukorli je ukazao na neophodnost
bonjakog organiziranja rijeima: Kada obanin bodni, a sloboda se ne daje, ve osvaja. Bonjako da bi je mogli drugome predati. Takav je bio, izme-
uva svoje stado, a zna da u okolini ima vukova, jedinstvo je zasnovano na postulatima humanosti u ostalih, i reis Demaluddin auevi... i svako
pametan obanin se ne oslanja na milost vukova, i univerzalnih ljudskih vrijednosti, uz prihvatanje vrijeme ima dovoljno ovakvih uvara.
ve poduzima sve potrebne mjere kako bi svoje formule La ilahe ilellah! ...Istina se mora iznositi na U svom nadahnutom govoru muftija Zukorli
stado zatitio! vidjelo. Istinu treba govoriti, ak i kada nema do- je vie puta ponovio znaaj jedinstva Bonjaka, nji-
Za ouvanje elementarnog ljudskog dosto- voljno odvanih koji bi je podrali! hovog organiziranja, kao i znaaj portvovanosti u
janstva neophodno je da ovjek bude organiziran. Muftija Zukorli je dalje naglasio vanost uva- uvanju emaneta...
Narodi koji nemaju snano organizaciono jedin- nja ovjekovih vrijednosti i u najteim vremenima. Tribini su prisustvovali i rektor Univerziteta
stvo su ugroeni narodi podvukao je u svom Te je vrijednosti uporedio sa bakljom, a kad su na u Tuzli Enver Halilovi, direktor BNF-a Haris Sej-
izlaganju muftija Zukorli. ivici nestajanja sa eravicom koja se u mraku uva di, kolumnista Nedad Lati, predsjednik SABA-e
Muftija je spominjao primjere skonavanja sil- i ponekad prenosi i na dlanu da bi se, kada je po- Hako Duljevi, ispred Bonjakog pokreta za rav-
nika, poput Faraona koji je htio pokoriti svijet: Fa- trebno, ponovo mogla rasplamsati. U tom smislu nopravnost naroda Sejfudin Toki i drugi.
raon se ree Muftija u svom zlu elio uzdii kazao je da su Bonjaci, uprkos brojnim stradanji- Povodom ove tribine na ulazu kongresne dvo-
iznad drugih, a Allah ga je ponizio, pa je skonao ma i genocidima, nekako uspjeli da sauvaju tu rane postavljena je izloba fotografija i dokumena-
na dnu mora, na najnioj razini. Bonjaci se ne toplu, svijetlu malu eravicu, jer je uvijek bilo por- ta o Srebrenici.
boje dananjih faraona. Oni su jedinstveni i slo- tvovanih Bonjaka koji su je na svome dlanu uvali

Informativna sluba INFO

S j e d n i c a P r e d s j e d n i t va B ANU u S a r a j e v u
Sarajevo, 2. juli, 2012. (MINA) U Sarajevu je odra-
na sjednica Predsjednitva Bonjake akademije nauka
i umjetnosti (BANU) na kojoj su razmatrane dosadanje
aktivnosti organa BANU-a. Predsjednitvo Akademije je
razmatrajui strategiju nacionalnog i kulturnog razvoja
Bonjaka usvojilo preporuke Senata BANU iz decembra
2011. godine.
Predsjednitvo BANU je donijelo odluku o organizaciji
meunarodnog naunog skupa u povodu 100. godinji-
ce Balkanskih ratova (1912-2012) u septembru 2012. go-
dine. Takoer, na sjednici Predsjednitva odlueno je da
se meunarodni nauni skup o bosanskom jeziku odri
u novembru 2012. godine u Sarajevu.
 Nermin Gici info Glas islama 20. jul 2012. 10

Jaka Islamska zajednica znai jaka Srbija

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli dao je intervju za visokotirane bugarske dnevne novine
Duma koji je objavljen 9. jula 2012. godine, a kao ekskluzivan najavljen je na naslovnoj strani pomenutog lista.
11 broj 232/god. xvI
Glas islama
SPORTSKI SUSRETI UPOSLENIKA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Nakon niza godina u kojima su sveukupni pobjednici bili takmiari iz Sandaka, ove godine ast i zadovoljstvo
da to bude i osvoji prvo mjesto pripalo je ekipi Meihata IZ-e Crne Gore. Drugo mjesto pripalo je Muftijstvu
tuzlanskom i tree Muftijstvu sandakom
etrnaesti sportski susreti uposlenika
Islamske zajednice odrani su 17. i 18.
juna tekue godine u gradu bosanskih
piramida - Visokom. Domain ovih su-
sreta Sarajevsko muftijstvo u saradnji
sa Medresom Osman-ef. Redovi u Velikom aj-
nom kod Visokog, koju predvodi direktor Demal-ef.
Salihspahi, za sve uesnike obezbijedilo je udoban
smjetaj, iskazalo gostoprimstvo i postaralo se da
uslovi i tereni na kojima su se odravala takmienja
budu dobri.
Ovom prilikom uee je uzelo dvanaest ekipa i to:
Sarajevsko muftijstvo kao domain, Zeniko, Biha-
ko, Goradansko, Tuzlansko, Travniko, Banjaluko,
Sandako i Vojno muftijstvo, odgojno-obrazovne
ustanove - medrese, Meihat IZ-e Crne Gore i ekipa
imama iz Burse - R. Turska. Izostalo je uee Mostar-
skog muftijstva i ekipe Meihata IZ-e u Hrvatskoj.
Sveani defile uesnika i zvanino otvaranje
Sportskih susreta uposlenika Islamske zajednice odr-
ano je u 10 asova u gradskoj sportskoj dvorani u
Visokom.
Poslije uenja odlomka iz Kur'ana asnog, selama
i uvodnih rijei organizatora, uslijedilo je nekoliko
kratkih obraanja prisutnima. Prvi je govorio muftija
iz Burse, potom direktor Medrese u Visokom, zatim
Hazim-ef. Krupalija i na kraju predstavnik Sarajev-
skog muftijstva je uesnicima poelio dobar rezultat i
Sportske susrete proglasio otvorenim.
Za razliku od prethodnih godina, raspored i satni-
ca takmienja je promijenjena tako da je prvo poelo
natjecanje u malom fudbalu. Ekipe su bile podijelje-
ne u etiri grupe po tri uesnika. Grupa A - Zenica, Sa-
rajevo i Gorade, grupa B - Biha, Banja Luka i Vojno
muftijstvo, grupa C - Sandak, Travnik i Tuzla i grupa
D - ekipa imama iz Burse, odgojno obrazovne ustano-
ve - medrese i Meihat IZ-e Cene Gore. Prva utakmica
je poela u 10,30 sati, a ast da otvori turnir u malom
fudbalu u sportskoj dvorani u Visokom pripala je eki-
pama Sandakog i Travnikog muftijstva. Utakmica
je zavrena rezultatom 3:1 za Sandako muftijstvo.
U polufinale su se plasirale ekipe Gorada, Vojnog
muftijstva, Tuzle i Meihata IZ-e Crne Gore.
Nogometai Sandakog muftijstva, naalost,
takmienje su zavrili u grupnoj fazi iako su bili ne-
poraeni i osvojili 4 boda. Gol razlika je odvela ekipu
Tuzle dalje koja je i pobjednik turnira. Po svemu su-
dei utakmica sa Tuzlacima bila je finale prije finala, a
zavrena je rezultatom 2:2.
Drugog dana takmienja odigrane su utakmice za
tree mjesto izmeu Gorada i Vojnog muftijstva sa
3:6 i finalni susret izmeu Tuzle i Meihata IZ-e Crne
Gore sa 3:0. Pobjednik fudbalskog turnira je ekipa
Tuzlanskog muftijstva. Drugo mjesto je pripalo ekipi
Meihata IZ-e Crne Gore i tree ekipi Vojnog muftij-
stva.
Takoe i koarkaki turnir je igran po istom ras-
poredu u grupnoj fazi. Kao i fudbalski donio je dosta
uzbuenja i iznenaenja. Prvog dana nakon grupne
faze odigrani su i polufinalni susreti izmeu koarka-
a Sandaka i Meihata IZ-e Crne Gore, te Sarajeva i
Tuzle. Utakmicom za tree mjesto i finalima okonan
je i ovaj turnir drugog dana takmienja. Ekipa koar-
kaa Sandakog muftijstva nakon dugo godina pre-
pustila je prvo mjesto Sarajevskom muftijstvu koje
je u finalu savladalo ekipu Meihata IZ-e Crne Gore.
Trea je ekipa Sandaka, a etvrta Tuzla.
Natjecanja u atletici su se odvijala prvog takmiar-
skog dana sa poetkom u 18 asova. Takmiari su od-
mjerili snage u disciplinama 100 i 200 metara sprint,
trka na 800 metara i tafeta 4x100 metara. Za razliku
od prethodnih godina i u ovim disciplinama rezultati
su znatno slabiji jer je osvojena samo jedna medalja
i to 2. mjesto u trci tafeta 4x100 metara. Nakon 13
zlatnih medalja, na radost ostalih konkurenata, ove
godine se u trci na 800 metara nije pojavio dosada-
nji rekorder ove discipline evet Bilalovi iz Sanda-
ka.
U ostalim atletskim disciplinama takmiari iz San-
daka su ostvarili slijedee rezultate: skok u dalj iz
mjesta Elvedin Tokovi sa skokom 2,71 - tree mje-
sto, bacanje kugle Kenan Hadrovi sa hicem 11,95 -
info Enes-ef. Svraka
drugo mjesto. Prvo mjesto u bacanju kugle sa hicem
12,80 pripalo je Bilal-ef. Memieviu iz Gorada.
Takmienje u stonom tenisu, streljatvu i ahu do-
nijelo je tri srebrne medalje Sandaku. U stonom te-
nisu drugo mjesto osvojio je Amel Hot, u ahu drugo
mjesto Muradin Nurovi, dok je prvi bio dosadanji
pobjednik, predstavnik Sarajevskog muftijstva, novi-
nar Preporoda Salih-ef. Smailovi. U disciplini stre-
ljatvo drugo mjesto uzeo je Kenan Hadrovi, a prvi
je bio predstavnik Vojnog muftijstva Harun Hodi.
Nakon finalne utakmice u fudbalu uslijedilo je
uruenje medalja, pobjednikih pehara i priznanja,
a potom i proglaenje sveukupnog pobjednika e-
trnaestih sportskih susreta uposlenika u Islamskoj
zajednici i uruenje pobjednikog pehara. Medalje
i priznanja uruili su glavni imam iz Srebrenice Da-
mir-ef. Petali, dekan Fakulteta za islamske studije
hfz. dr. Almir-ef. Pramenkovi, reis Meihata IZ-e Crne
Gore Rifat-ef. Fejzi i direktor Medrese u Visokom
Demal-ef. Salihspahi. Nakon niza godina u kojima
su sveukupni pobjednici bili takmiari iz Sandaka,
ove godine ast i zadovoljstvo da to bude i osvoji
prvo mjesto pripalo je ekipi Meihata IZ-e Crne Gore.
Drugo mjesto pripalo je Muftijstvu tuzlanskom i tree
Muftijstvu sandakom, a medalju i priznanje primio
je koordinator i selektor svih selekcija prof. h. Jonuz
Dankovi.
Nakon prouene dove i zajednikog fotografira-
nja, uesnici Sportskih susreta razili su se uz srdane
selame i stisak ruke te elju da se ponovo sretnu.
estitamo i organizatorima na dobroj organizaciji
i gostoprimstvu proteklih Sportskih susreta. Takoe,
treba istai tradicionalno dobro suenje koarkakih
sudija i pozitivan pomak u tom pogledu kada je fud-
bal u pitanju, jer su novoizabrane sudije dobro i pro-
fesionalno odradile svoj dio posla ove godine.
Pobjednicima i osvajaima medalja estitamo, a
ostalima elimo vie sportske sree i bolji rezultat na
narednim jubilarnim sportskim susretima koji e se,
ako Bog da, odrati u junu 2013. godine.
 Nermin Gici info Glas islama 20. jul 2012. 12

Majke Srebrenice posjetile BKZ

majkE Srebrenice BESJEDILE OMLADINI BDZ-a

Prolo je sedamnaest godina od srebrenike tragedije. Blijede sjeanja, dok se bujice bola kriju negdje duboko u nama. Sve
je to nita naspram bola majke srebrenianke to izgubi oca, mua, brata, sina, to izgubi svu muku eljad.

U
okviru manifestacije Dani Srebrenice u Sandaku
u utorak 26. juna 2012. godine predstavnice Pokre-
ta majki enklava Srebrenice i epe u prostorijama
Bonjake kulturne zajednice (BKZ) primio je pred-
sjednik BKZ Jahja Fehratovi.
Ovom prijemu su prisustvovali i predstavnici omladine Bo-
njake demokratske zajednice (OBDZ), a Fehratovi je rekao da
su svi poaeni time da mogu da prisustvuju skupu na kojem su
majke Srebrenice.
U vremenu kada se pribliava 11. juli, majke Srebrenice su jako
zauzete pripremama za obiljeavanje tog dana. Zbog toga je zna-
ajna teina ove njihove dananje posjete i za to im dugujemo
posebnu zahvalnost. Mi smatramo da Dani Srebrenice u Sanda-
ku moraju postati tradicija kako bismo nau svijest i svijest naeg
naroda podizali da nam se vie nikada ne bi dogodilo ono to se
dogodilo u Srebrenici. BKZ e zajedno sa BNV-om i ove godine na-
stojati da organizira karavanu koja e 11. jula otii u Srebrenicu
rekao je Fehratovi.
U ime mladih BDZ majkama Srebrenice je dobrodolicu poe-
lio Usame Zukorli koji je istakao da je ova posjeta bitna omladini
Sandaka.
Vano nam je da se podsjeamo na to ta nam se deavalo jer prezimena.
smo mi jedan narod. Srebrenica se nama desila i cilj mladih BDZ je
da se podsjeamo na nau historiju da bismo imali bolju budu-
nost rekao je Zukorli.
Predstavnica Udruenja majki Srebrenice Munira Subai je za-
hvalila na dobrodolici i istakla da je majkama vana podrka koju
dobijaju od Muftije i Bonjaka iz Sandaka.
Mi jo uvijek postojimo i traimo istinu i pravdu. Prolo je 17
godina, a jo uvijek nismo pronali kosti svoje djece. Muslimani na
ovim prostorima su doivjeli 11 genocida, a zahvaljujui majkama
obiljeeno je mjesto genocida u Srebrenici. Napravljeno je veliko
mezarje koje e podsjeati na dvadeseti vijek i na nau djecu koja
su ubijena pod zatitom Ujedinjenih nacija rekla je majka Mu-
nira.
Ona je kazala da je do sada ukopano 5.400 rtava, a da je za ovu
godinu predviena denaza za jo 510 rtava.
Naa djeca se u Srebrenicu ne vraaju kompletna. Zloinci se
nisu zadovoljili samo da ih ubiju ve su se potrudili da i njihove
kosti unite. Svaki ovjek koji se rodio ima pravo na ivot, ali ima
pravo i kad umre da ima svoj mezar rekla je majka Munira.
Ona je kazala da majke svake noi legnu sa bolom, a ustaju sa
tugom jer jo uvijek nisu pronale kompletne kosti svojih sinova
i mueva.
Ja jo nisam pronala svojeg najmlaeg sina i svaka ova de-
naza..., kada doe 11. juli bude mi strano teko rekla je Muni-
ra Subai.
Ona je rekla da e majke Srebrenice uvijek govoriti o zloinu i
uvijek prozivati zloince i nee im dati mira dok svaki zloinac ne
dobije svoje ime i prezime kao to su i rtve imale svoja imena i
Nama je ostalo da se borimo kako bi pomogli da naa omla-
dina neto naui iz prolosti da bi imala bolju budunost rekla
je majka Munira.
Nakon obraanja Munire Subai i druge majke Srebrenice
koje su dole u Sandak su se obratile omladini BDZ, a omladinci
su imali mogunost da postavljaju pitanja i da dobiju odgovore o
svemu to ih zanima, a vezano je za genocid u Srebrenici.
13 broj 232/god. xvI
Glas islama info Nermin Gici

Dani Srebrenice u Sandaku

Svako ko se rodio ima

pravo na svoj mezar
U okviru manifestacije Dani Srebrenice u Sandaku, koju organiziraju BNV i BKZ, predstavnice Pokreta majki enklava
Srebrenice i epe u utorak 25. juna odrale su tribine u Roaju i Plavu.

D
obrodolicu majkama Sre-
brenice u Maloj sali Doma
kulture u Roaju poelio je
predsjednik BKZ za Crnu
Goru Hazbija Kala koji je
istakao da manifestacija Dani Srebrenice u
Sandaku treba da preraste u tradicionalno
obiljeavanje i sjeanje na genocid poinjen
u Srebrenici.
Majke Srebrenice na elu sa Munurom
Subai su sa nama. To su ene koje su heroji
ovog postratnog perioda i one su otrgle od
zaborava ovaj strani dogaaj i postavile ga
na historijski pijedestal. Uspjele su da smje-
ste mezarje svojih sinova i mueva tamo
gdje su Srbi i Crnogorci mislili da su zauvijek
osvojili teritoriju, u Potoarima u Srebrenici.
To je najvea bitka u svoj ovoj naoj tragedi-
ji koju je bonjaki narod iz svog ovog rata
dobio. Mi danas sa pravom moemo da ka-
emo da su majke Srebrenice najvei juna-
ci meu nama rekao je, izmeu ostalog, in i nad kostima rekla je, izmeu ostalog,
Hazbija Kala.
Predsjednik BNV-a Samir Tandir u ime or-
ganizatora manifestacije Dani Srebrenice u
Sandaku zahvalio je prisutnima i rekao da
je osnovna ideja organizacije ovakve mani-
festacije u Sandaku injenica da Bonjaci
imaju lou naviku da ono to im se deava
brzo zaboravljaju.
Mi smo greke iz svoje povijesti, namjer-
ne ili nenamjerne, skupo platili. U Srebreni-
ci se desio genocid. Naalost i danas imamo
ljude koji taj genocid negiraju. Mi kao Bo-
njaci, ali i svi dobri ljudi na svijetu, moramo
istrajati na tome da se istina o Srebrenici
sazna rekao je Tandir.
Majka Munira Subai je rekla da je Sre-
brenica ogledalo svijeta i da svi moraju doi
u Srebrenicu i vidjeti ta je mogao ljudski
um da uradi.
Mi majke nismo raale djecu bez glava,
bez nogu, bez ruku... Naalost, takve ih vra-
amo u Srebrenicu. Sada e se ukopati 510
naih najmilijih, vratit e se u Srebrenicu,
ali nijedno tijelo nee biti kompletno. Neke
majke budu sretne kada saznaju da su pro-
nali makar jednu kost i nju kopaju jer nema
vie mogunosti da se nae. Zloinci nisu i-
nili zloin nad ivim ljudima ve su inili zlo-
majka Munira.
Ona je ispriala svoju potresnu priu i sje-
anje na genocid i istakla da jo nije prona-
la nijedan trag od svojeg najmlaeg sina, ali
se nada da e pronai makar jednu kost.
Svako ko se rodio ima pravo da ima i svoj
mezar i obiljeeno mjesto da mu se moe
doi na mezar i prouiti Fatiha rekla je
majka Munira.
Ona je priala i o tekoj borbi majki Sre-
brenice da se izgradi Memorijalni centar u
Potoarima, kao i o svjedoenjima na sudu
u Hagu kako bi zloinci dobili zasluene
kazne i kako bi se istina o Srebrenici saznala.
I druge majke Srebrenice su priale svoje
potresne prie kojima je zajednika nit pat-
nja, stradanje, smrt, nada i iekivanje, a sve
te prie su izazivale gr i tugu na licima pri-
sutnih Roajaca.
Nakon obraanja majki Srebrenice prika-
zan je dokumentarni film koji prikazuje pat-
nju i stradanje Bonjaka Srebrenice.
Nakon Roaja majke Srebrenice su odra-
le tribinu i u Plavu, a u ime organizatora ih
je poselamio i dobrodolicu im poelio De-
vad Musi. Prisutnima su se obratili i Samir
Tandir i Hazbija Kala koji su istakli znaaj
manifestacije Dani Srebrenice u Sandaku.
Majke Srebrenice su ponovile da one
mogu govoriti stotine dana, a da to opet
bude samo jedan mali dio istine o genocidu
u Srebrenici i o svim patnjama bonjakog
naroda. Svaka od prisutnih majki je ispria-
la svoju potresnu priu, priu koja doarava
stradanje i istakle da je te 1995. godine vaz-
duh u Potoarima mirisao na krv.
 MINA info Glas islama 20. jul 2012. 14

GOVOR I DOVA REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERIA U POTOARIMA

NEMOJ REI DA JE TEKO DOBAR BITI

Nema moralnog objanjenja zato se ehidsko mezarje ovdje u Potoarima i cijeli grad Srebrenica ne proglasi svetim
mjestom, gdje budue generacije Evrope i cijelog svijeta treba da ue i naue da se vie nikada i nikome ne ponovi
holokaust i genocid na tlu Evrope.
Uzvieni Allah kae u Kur'anu asnom:

I reci im: - Kada bi more bilo tinta da se ispiu rijei Gospodara moga,
more bi presahlo, ali ne i rijei Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli
jo jednim slinim. (Kur'an, 18:109)
I reci im danas ovdje u Potoarima, sine moj, reci im kada bi Drina, i
Sava, i Una i Neretva bile tinta da se opie moj bol i muka, moja patnja i
moje razoarenje u vas, presahle bi rijeke bosanske prije nego to bi se
moj bol opisao, prije nego to biste vi moju muku shvatili, prije nego to
biste vi moju patnju dokuili, prije nego to biste me uvjerili da hoete da
uklonite tragove genocida protiv mog naroda i da omoguite da se vratim
svom domu bez straha za moj ivot, vjeru, slobodu, imetak i ast.
I reci im, sine moj, jer vi ste mene izdali, jer vi ste mene ostavili, jer vi
meni niste dali da se sam branim, jer vi me niste odbranili od genocida
zato to sam Bonjak musliman.
Allah, neka je Slavljen i Hvaljen, kae u Kur'anu asnom:




.

Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije jo

sedam mora, ne bi se ispisale Allahove rijei; Allah je, uistinu, Silan i Mudar.
(Kur'an, 31:27)
I reci im, sine moj, jo jednom da su stabla na zemlji Bosni pisaljke, a da se
u rijeku Bosnu ulije jo sedam rijeka, ne bi se ispisale moje rijei bola i tuge
za mojim najmilijim, koje sanjam, kojima se nadam, kojim danas ovdje u
Potoarima denazu klanjam i pitam se dokle u jo biti u nemilosnim i
nepravednim rukama ubica mog babe, amide, dajde, mog brata i mog
druga, dokle e djeca mog naroda uiti u kolama da su ubice njihovog
babe junaci, a da su njegova braa zbog njihove vjere i nacije nepoeljna i
zato im ne pripadaju nikakva prava?!
Nema razumnog ljudskog bia, nema moralnog ovjeka na svijetu koji
moe shvatiti da se rtve genocida u Srebrenici moraju moliti za milost
onima za koje se zna da su im ubili roditelja.
Nema i ne moe biti nikakvog opravdanja da rtve genocida u Srebrenici
moraju da strahuju od toga ko e im doi da im odreuje sudbinu u
njihovom gradu i u njihovom domu.
Nema moralnog objanjenja zato se ehidsko mezarje ovdje u
Potoarima i cijeli grad Srebrenica ne proglasi svetim mjestom, gdje
budue generacije Evrope i cijelog svijeta treba da ue i naue da se vie oekivanja upii u Tvoju milost, polij grijehe nae Tvojim oprostom, poui nas
nikada i nikome ne ponovi holokaust i genocid na tlu Evrope. da ispravljamo nae mahane, uveaj nam pobonost, obdari nas znanjem
Dragi brate i draga sestro, nemoj rei da je teko dobar biti, da je teko da itamo nove znakove iz Tvoje vjere. Boe, mi se u Tebe uzdamo i na Tebe
poteno ivjeti. Teko je biti zao ovjek, teko je nepoteno ivjeti. Dobro oslanjamo!
je jednostavno, jer je prirodno i ljudsko. Zlo je sloeno, jer je neprirodno Boe, uvrsti nas na pravom putu, spasi nas od grijeha zbog kojeg emo se
i neljudsko. Potrebno je mnogo vie napora da se bude zao nego dobar kajati na Sudnjem danu, olakaj nam dunjaluke terete, opskrbi nas ivotom
ovjek. Zao ovjek je nemiran. Dobar ovjek je miran. Kad misli da asnih i potenih ljudi, oslobodi nas i udalji nas od zla zlih ljudi, Tvojom
pobjeuje, zao ovjek gubi. Kad misli da gubi, dobar ovjek pobjeuje. milou udalji nae oeve, i nae majke, i nau brau, i nae sestre od vatre, o
Zato, narode moj, prouimo ovu dovu: Savreni i Svepratajui, o Plemeniti i Svezatiujui, o Sveznajui i Svemoni.
Hurmetom ovih ehida ovdje molimo Te, Boe, da nam grijeh nestane,
. da nam briga prestane, da nas bolest ostavi, da nas strah napusti, da nas
siromatvo ne prati, da nas bijeda ne vidi, da nas lijenost ne uhvati, da nas krivi
. put ne prevari, da nas prijatelji ne zaborave, da nas neprijatelji ne progone, da
nas izdajnici ne prodaju, da nam narod bude slobodan, da nam domovina
bude ponosna, da nam dom bude siguran, da nam drutvo bude poteno, da
nam povratak kui bude uspjean, da borba za istinu i pravdu bude trajna,
da nam zajednitvo u vjeri bude omiljeno, da nam ivot sa komijama bude

. dragovoljan.
O Allahu, o Allahu, o Allahu, o Svemilosni, Ti koji si poetak za sve poetke i


kraj za sve krajeve, Ti koji si savrena mo, Ti koji si Milostiv prema nemonim
- miskinima, Ti koji si Najmilostiviji od svih milostivih - Ti si Allah, jer drugog
.
boga osim Tebe nema, slava neka je Tebi, mi smo nepravedni prema sebi. Boe,
neka je salavat i selam na Poslanika Muhammeda a.s., na njegovu porodicu
Molimo Te, Boe, i njegove ashabe i neka je naa zadnja dova: Hvala Allahu Gospodaru svih
da tuga bude nada, svjetova! Amin!
da osveta bude pravda,
da majina suza bude molitva,





.











da se vie nikada i nikome ne ponovi Srebrenica!

.



Boe, budi s nama, a ne protiv nas! Boe, sretno okonaj kraj naeg
ivota, uveaj nae nade, u zdravlju spoji nae dane i noi, na put i naa
15 broj 232/god. xvI
Glas islama
FAMILIJA MUSLIMANA ZOVE SE UMmET
S
arajevo, 13. juli 2012. (MINA) Reisu-l-
ulema dr. Mustafa Ceri je imamio du-
mu namaz i odrao hutbu u damiji na
Igmanu u okviru programa manifesta-
cije Odbrana BiH Igman 21012.
Pred poetak dume prisutnima se
obratio muftija vojni Ismail-ef. Smajlo-
vi. On je izrazio potovanje porodicama ehida, bor-
cima i svim onim koji su dali doprinos u odbrani BiH.
Prvi imam u Igmanskoj damiji Omer-ef. Krupalija
u znak zahvalnosti uruio je Reisu-l-ulemi reljef u ba-
kru, rad vojnika Selvedina Saloevia.
MINA u cjelosti prenosi hutbu Reisu-l-uleme:
Hvala Allahu Gospodaru svjetova i neka je salavat
na sve Allahove vjerovjesnike i poslanike od Adema,
Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhameda s.a.v.s.
Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Koji nije roen,
nije rodio, Kojem niko i nita nije ravno, Koji je dao
da i jutros izae sunce na vrijeme, na pravo mjesto i
Koji je dao da razdaljina izmeu Sunca i Zemlje bude
u ravnotei tako da nam ovdje na Zemlji ne bude ni
prevrue ni prehladno.
Hvala Allahu Koji se ne umara da odrava kosmos
u kome smo mi samo jedna mala praka. Raamo
se, ivimo i umiremo. Na ovoj naoj Zemlji kada bi
se izvagali mravi i ljudi ista je teina i mrava i ljudi.
Ako ljudski rod broji est milijardi, kada bi se stavio
na jednu tacnu, a na drugu tacnu svi mravi, teina bi
bila ista. A mravi su mali i oni ne osjeaju i ne zna-
ju da mi postojimo i da hodamo, jer je njihov mozak
tako mali da bi nas shvatili. Mrav zna da mi postoji-
mo samo kada mu preprijeimo puti ili kada sluajno
mravinjak zgazimo. Onda mravi osjete da ima neko
vei od njih. Mi ljudi smo jo manji od mrava i na
mozak je tako mali i nesposoban da shvati svu velii-
nu Allahovog stvaranja. A mi znamo da postoji Neko
Ko je vei od nas i Ko s nama upravlja kada nam se
preprijei prepreka i osjetimo da ne moemo uraditi
ono to smo zamislili zato to ima Neko drugi Ko od-
luuje o nama: kada se raamo, koliko emo ivjeti i
kada emo umrijeti.
Taj koji odluuje je Uzvieni Allah d.. Koji je dao
danas da na Igmanu bude sunce.
Draga brao i sestre.
Danas sam s vama na Igmanu i nisam napisao
hutbu. Hou da vam govorim iz due i srca jer imam
toliko toga da vam kaem, jer ne znam hou li se
vie s vama vidjeti i ne znam hou li vie na ovaj dan
Igmana imati priliku da vam govorim.
Zato danas hou da vam kaem neto to nosim
sa vama u dui i srcu. Hou da podijelim s vama i tugu,
i radost, i nadu i ono obeanje koje nam je Allah dao
preko svog Poslanika, a to je: ako budemo radili, i ako
se budemo slagali, i ako budemo poteno ivjeli i ako
se budemo voljeli Allah e nam pomoi da nam ovaj
ivot bude laki nego to jeste i bie nam budunost na drugo mjesto i sluili nekim drugim nacionalnim
bolja od nae prolosti.
Danas hou da vam govorim o onome o emu i vi
vjerovatno razmiljate, a to je porodica, familija.
ta je to familija? ta je to porodica? ta je to rod
i porod?
Rod i porod je jezgro, to je ono sjeme iz kojeg na-
staje ljudsko ovjeanstvo. Kada posijemo penicu i
kada poanjemo, ostavimo sjeme za sljedee sijanje.
Porodica, odnosno rod, iz kojeg nastaje porod, poro-
dica, to je sjeme iz kojeg se raa, nastaje i prua ljud-
ski rod, ovjeanstvo.
Mi uglavnom znamo da porodicu ine otac i maj-
ka, to je brak, od toga djeca, a u posljednje vrijeme
sve manje spominjemo da porodicu ine i dedo i
nana, tetka, daida, amida, jer sve to su nam vee
kue sve su nam manje porodice. Ostajemo sve vie
sami. Nekada je porodica bila velika i svako je svako-
ga znao. Danas ak ni amidi amidia ne poznaje, holokaust. Rekao sam da smo i mi slini njima - nismo
kada se sretnu na putu pita ga kako se zove, pa mu
mora objasniti da je on sin od brata njegovog babe.
Da ne govorimo o tome koliko naoj djeci nedostaje
nana. Ima li na ovom svijetu ljepe i plemenitije, mek-
e i iskrenije ljubavi od nene, nane i od dede? Nema.
A ta djeca koju mi raamo umjesto da rastu u ljubavi
naih nana i djedova, mi ih poaljemo u djeji vrti i
ono najljepe to imamo, to nam je Allah dao, daje-
mo da ih drugi uva, a mi u naim sefovima uvamo
zlato i srebro koje nas ne ini sretnim jer ne moe da
govori. A ono dijete koje ti je Allah dao (Imetak i dje-
ca su nakit ovoga svijeta), ta je bolje i ime da se
okiti. Stavi na vrat koliko hoe zlata i srebra, primi-
jetit e ti neko i biti zavidan, ali kada se okiti sinovi-
ma i kerkama, onima koji ti daju ljubav, to je najbolji
nakit, kako kae Allah d..
Draga brao i sestre.
Zato je vano da govorimo o porodici, o famili-
ji? Vano je da znamo da iz nukleusa porodice, bra-
ka, nastaje pleme iz kojeg nastaje nacija, a iz nacije
nastaje drava, a iz drave nastaje familija drava, a
iz tih familija drava nastaju Ujedinjene nacije. To je
ono to zovemo ovjeanstvo. Dakle, mi muslimani
Bonjaci treba prvo da budemo svjesni toga to se
zove porodica, kua, otac, majka, djeca i ira porodica
koja irei se postaje pleme.
Kae Allah d..: Vi ste nastali od jednog mukarca
i ene, a onda vas je Allah d. uinio da budete narodi i
plemena. Najbolji od vas e biti onaj koji bude najmo-
ralniji, inio dobra djela i bude svjestan da je na ovaj
svijet doao od Allaha i da se Njemu vraa.
Vidite, draga brao i sestre.
Mi od toga kakva e nam biti familija, ona najua,
ovisi kakovo emo biti pleme; od toga kako nam je
pleme ovisi kakva e nam biti nacija; od toga kakva
nam je nacija ovisit e kakva e nam biti drava; od
toga kakva nam je drava ovisit e kakvo emo mje-
sto imati u svijetu, meu ostalim dravama i nacijama
u svijetu. Ali sve poinje od one osnovne elije, a to
je porodica. Sve poinje od odgoja kod kue, poev
od majinog mlijeka, koja je najbolja hrana i od toga
ovisi kakvo e sutra biti to dijete i kakav e biti lan
porodice, svoga plemena, svoje nacije i ovjeanstva.
Mi muslimani imamo i jednu drugu familiju koja
se zove Ummet. Mi smo jedan lan te velike, ummet-
ske, Muhamedove a.s. familije.
Zato, draga brao i sestre, ovdje na Igmanu, uz
sjeanje na ehide i one vojnike, borce koji su branili
na grad i zemlju, pred ehidima govorimo, oni nas
uju, vide, osjeaju i ude koliko nas doe jer misle
da bi uvijek trebalo vie da nas doe, pa da nas osjete
u svojoj blizini. Na dolazak danas na Igman nije zbog
njih, njima ne treba. Dlazak na Igman treba nama da
se vidimo i u lice pogledamo i da se pitamo gdje smo
mi danas i ta nam je na vidiku, ta nam se sprema
u budunosti. Jesmo li doista dostojni ehidske krvi
koja je prolivena ovdje na Igmanu u odbrani nae slo-
bode i asti. Svako e od vas znati taj odgovor.
Ali draga brao i sestre.
Mi smo jedan mali narod u familiji naroda na Bal-
kanu i u Evropi. Mi smo familija po plemenu i po naci-
ji. Mi smo Bonjaci, kojih na Balkanu ima deset milio-
na, ako se sjetimo da ih je vie od pet miliona moralo
napustiti svoje mjesto i otii u Tursku.
Ove godine je stogodinjica od balkanskih rato-
va. Sa balkanskim ratovima mi Bonjaci smo izgubili
zatitu ovozemaljsku i ostali smo sami na milosti i ne-
milosti naih susjeda koji nam rade o glavi u zadnjih
sto godina. Iz ljubomore i iz pakosti hoe da nam
uzmu sve to nama pripada, od velikih ljudi. A mi ni-
smo u stanju ne samo da proizvedemo nove vrijed-
nosti, nego ni da sauvamo ono to imamo. Nismo
mogli sauvati npr. Ferhadiju damiju, Aladu i druge
damije jer su oni najbolji nai sinovi otili odavde
ciljevima, nekim drugim familijama, uzimajui nas
jednog po jednog.
Zato je ovo vrijeme, 2012. godine, sjeajui se
100-godinjice balkanskih ratova, da se odavde upu-
ti na poziv da se Sandak vrati onima kojim pripa-
da. Zato treba vratiti Sandak onima kojima pripada,
Bonjacima. To moraju shvatiti. Mi moramo cijelom
svijetu kazati da smo jedini narod na Balkanu koji
nemamo zatitu od genocida, jer je mogue dok mi
ovdje sjedimo da nam se novi sprema. Mi to ne smi-
jemo zaboraviti, ne smijemo svoju djecu ostaviti u
dahilijetu, ne smijemo ostaviti slijepe da ne vide i ne
uju, ne smijemo ih ostaviti da doekaju, kao to smo
mi naalost doekali 92. godinu, nespremni ne vjeru-
jui da e nam se dogoditi genocid, kao to mi je je- dobro zna na hal i dobro zna zato smo mi ovdje i
dan Jevrej rekao u Njujorku da su Jevreji sve ukalku-
lisali, ali nisu nikako vjerovali da im se moe dogoditi
vjerovali da e nam se dogoditi genocid.
Nije samo genocid bio u Srebrenici. Pozivam vas
da doete 20. jula u Prijedor zajedno sa mnom, pr-
vog dana Ramazana, pa ete vidjeti da nije genocid
bio samo u Srebrenici. Genocid je bio u cijeloj BiH.
Mi moramo toga biti svjesni i svoju djecu nauiti da
moraju biti najbolji studenti, najbolji sportisti, uiti
ih borilakim vjetinama da odbrane svoj ivot od
mogueg genocida u budunosti. To je obaveza ove
generacije. Mi ako to ne uradimo haram e nam biti
i morat emo odgovarati pred Bogom na Sudnjem
danu. Ali brao, ima jedna stvar koja nas mui, a to
je zato smo doli u ovakvu teku i nemonu situaci-
ju i zato osjeamo da oni koji bi trebali odluivati o
naoj sudbini ne mogu da sjednu i da se dogovore,
nego sluamo poruke koje nas uznemiruju o tome
ta e biti s naom budunou.
HUTBA Dr. MUSTAFA-EF. CERI
Znate li zato je to tako? To je zato to mi nismo
slobodni. Nemamo slobodne ljude jer ih gazde oba-
vezuju da govore sasvim drugaije. Brao, mi smo
neslobodan narod. Mi nismo jo ostvarili slobodu.
Nema jedinstva meu nama dok ne budemo slobod-
ni. Jer niko ne radi na tome da bi ostvarili fiziki i bio-
loki opstanak naeg naroda za slijedeih sto godina.
Bonjako rukovodstvo mora osigurati Bonjaci-
ma sigurnu bioloku budunost u Sarajevu, BiH i na
Balkanu. Zato je to tako? Zato to smo mi jedini na-
rod na Balkanu koji nema vrstu, jasnu dravnu od-
branu od genocida u budunosti. Mi smo jedini na-
rod koji nema svoju dravu, kao domaini, i to god
treba da se za nas uradi ine se opstrukcije. Zato je
naa historijska odgovornost pred Bogom i buduim
generacijama da pravimo jako, vrsto, jasno dravnu
liniju odbrane, a to znai da drava mora imati jake
miie, vojsku, policiju, univerzitete, fakultete i sve
ono to se zove drava koja e fiziki braniti narod od
mogueg genocida.
To je naa obaveza. Mi nemamo razloga da ikoga
za to pitamo. Ali svi smo odgovorni da ta dravna li-
nija mora biti jaka, snana i samosvjesna. Vidimo da
ona sada nije takva. Zato?
Zato to nismo samosvjesna nacija. Mi moramo
postati samosvjesna nacija koja e biti ponosna, jer
nema nacije bez ponosa i nema ponosa bez intelek-
tualaca, umjetnika koji e svoju naciju predstaviti
tako da se ne stidimo ono to smo. A nema razloga
da se ne volimo. Dakle, moramo imati jaku nacional-
nu liniju odbrane koja e onda biti jaka da pravi jaku
liniju dravne odbrane.
Mi moramo imati jaku duhovnu liniju odbrane,
a to je ono to treba da raditi Islamska zajednica. To
znai nema naroda bez etike i morala, bez potenja.
U zadnje vrijeme vidimo da nam poputa moral.
ak i kod onih koji ponekad dolaze u damiju i govo-
re La illahe illelah i padaju na seddu osjetimo da im
ponekad nedostaju odreeni moralni kvaliteti, jer se
upada u korupciju, u mito. Kako to da Bonjak ode
bez iega u Austriju, u grad Wels, gdje sam nedavno
bio, pone ispoetka, dobije posao, platu i pomae
porodicu, a ovdje u svojoj zemlji rodi se, ide u ko-
lu, zavri fakultet i zaradi i po dvije diplome, a ne
moe da dobije posao. Ne mora tako biti. Ali to je
zato to imamo one koji su nezasieni i uzimaju haka
drugoga. To je sramota, bruka, to je nemoral. Bojim
se Boje kazne. Ne samo to, nego i prijateljima koji su
nam pomagali kada je bilo najtee rekli smo da napu-
ste nau zemlju. I sada se pitamo to nam ne pomae
islamski svijet. Mi hoemo u Evropu, onu istu koja je
utjela kada su nas ubijali.
Brao, ima neto pogreno u naem razmiljanju.
Moramo vidjeti u emu je problem. Problem je to
jo nismo izgradili osjeaj familije. Mi moramo znati
da smo familija i da svaki lan nae familije, naroda i
nacije mora biti briga svakoga od nas. Svaki Bonjak
mora biti odgovoran za drugog Bonjaka. Ne moe-
mo drugaije opstati. Moramo biti nacija koju e svi
potovati, kojoj niko nee smjeti ni pomisliti da uini
zlo i da nam uzme ono to je najbolje iz naeg naro-
da. A da bi se to dogodilo moramo se dobro orga-
nizirati i moramo uvijek imati na umu da bez zdrave
porodice, bez zdravog jezgra, neemo imati ni zdra-
vu naciju, neemo imati ni zdravu dravu i bit emo
uvijek u opasnosti da nae komije koje nam rade o
glavi ponovo urade ono to su nam uradili. To je teka
istina. To je teko ponavljati, ali nemamo druge nego
to ponavljati, moramo znati i moramo se pripremati i
initi prevenciju da nam se to ne dogodi.
Svemogui Boe, Ti nas vidi ovdje na Igmanu,
dobro zna, Boe, ta nam se dogodilo.
uj nau dovu.
Mi znamo da Ti sve uje.
Pogledaj nas i smiluj nam se.
Ujedini naa srca.
Uvrsti nau porodicu, nau obitelj, nau naciju.
Osnai one koji su na dravnoj strai.
Da im opi interes bude vaniji od njihovog li-
nog intereesa.
Boe, oslobodi nas korupcije i meusobne netr-
peljivosti.
Boe, ometi nae neprijatelje koji nam rade o gla-
vi.
Boe, spasi nas od budueg genocida.
Amin.
 Mirsad T. Kurga analize Glas islama 20. jul 2012. 16

BERANE - BIR HAN KOJEG VIE NEMA

Berane 1910.: Glavna ulica neobino iroka i prava za osmansko urbano ureenje...
Na samom kraju ulice je damija koje vie nema.

G
odine 1455. Turci zauzimaju srednje-
vjekovni grad Bihor, a zatim i upu Damija je imala dva sprata, sa visokom mu-
Budimanjsku, koja ubrzo potom po- narom od drveta i krovom pokrivenim indrom.
staje carski HAS Sagraena je 1883. godine, dimenzija 15x13 m,
Poslije bitke na Rudeu, 1862. godine, Turci sa haremom veliine 20 ari. Pored se nalazila
prave utvrenje na Jasikovcu, drveni most na i vakufska kua od tvrdog materijala sa prize-
mljem i spratom, kao i dvije prizemne radnje
Limu, kasarne u podnoju Jasikovca, kue, tj. sta- duine 25 m, od starog materijala, okrenute
nove za oficire i inovnike, gdje i danas to naselje prema centru. Iza damije se nalazila jo jedna
nosi naziv Hareme. Odmah se uspostavlja vojna i kua, sa baom povrine 20 ari, u kojoj je ivio
administrativna vlast i formira Beranska kaza, sa Mula Ruo, kojeg su etnici zaklali u Drugom
kajmakanom na elu, koja pripada Skadarskom svjetskom ratu. Akcijom ruenja damije ru-
sandaku. Do kraja XIX vijeka grad se razvijao ta- kovodio je tadanji omladinski aktivista Huno
korei stihijski, tako da je kajmakam beg Jajanin, Teman, rodom iz Bosne, uz pomo Hajra Babia,
koji je bio praki ak, i sam uticao na ureenje i Rustema ukia i Ismeta Jaarovia iz Berana.
razvoj grada. Ruenjem damije je, prema rijeima jednog od
Danas u Beranama nijedna ulica niti bilo kakav uesnika, trebalo biti isprovocirano musliman-
sko stanovnitvo, a sve sa ciljem uslonjavanja
spomenik ne podsjea na Mehmed-bega Bahti- bezbjednosne situacije. Naime, beranski partij-
jarovia, slavnog kajmakama bega Jajanina, o- ski rukovodilac Zeevi, koji je i naredio ovu ak-
vjeka zaslunog za nastanak Berana. U Berane je ciju, bio je pristalica Informbiroa i ubrzo potom
doao 1885. godine kao borac, a 1889. godine je uhvaen prilikom pokuaja da prebjegne u
postaje binbaa (vojni zapovjednik) i gradski kaj- Albaniju. Da bi preduprijedili mogue meu-
makam. Ovaj utemeljiva beranske varoi umro vjerske sukobe, ovi omladinci su kao muslima-
je 1896. godine i na njegovoj denazi prvi put su ni odluili da sami srue damiju. Dio grae sa
prisustvovali i sugraani druge vjeroispovijesti. sruene damije upotrijebljen je za gradnju ba-
Naseljavanje stanovnitva u ovom kraju inten- rake na Jasikovakom groblju, a kamen je iskori-
zivirano je i poslije 1867. godine, nakon poara u stila tadanja vlast za izgradnju stambene zgra-
de. Tada je ova damija eksproprijisana, kao i
bjelopoljskoj ariji. Zanatlije i trgovci iz Bijelog damija u Haremima, a takoe i ostali vakufski
Polja tada su nali utoite u novoizgraenom objekti i zemljite.
gradu. Pored njih, Berane su naseljavali i stanov-
nici iz drugih crnogorskih krajeva, sklanjajui se
od ratnih vihora U tom periodu bilo je vie ve-
likih kua, esma i adrvan, a formiran je i zanat-
ski centar, kao i stoni trg.
Zaostali turski topovi na Jasikovcu rjeito go-
vore da se Osmanska carevina i u Crnoj Gori, kao
i na prostorima okolnih novoformiranih drava,
sama uruila.
O klonuu muslimanskog stanovnitva pred
nemoi drave da pobolja njihovo stanje, ali i
leernost lokalnih dravnih slubenika u izvra-
vanju svojih obaveza, kao i nemar koji je pred-
skazivao dolazei raspad Osmanske drave, opi-
suje u svojim tekstovima novinar turskog lista
"Tanin" (Adnan Pepi: "Opis Pljevalja, Kolaina,
Bijelog Polja i Berana iz 1910. godine Ahmeta e-
rifa u dnevnom glasilu "Tanin"; "Almanah", 51-52,
2011.).
17 broj 232/god. xvI
Glas islama
Fotografija ari damije iz izgubljene stare mahale
Jedna od prvih turskih graevina na prostoru
dananjih Berana bio je drveni most koji se pru-
ao od sredine Harema prema dananjoj bolnici.
Na poetku mosta nalazila se Haremska damija,
a na drugom kraju mosta turske kasarne i konju-
nice. Jedan dio kasarni postoji i danas, samo to je
preureen i sluio je do skoro kao psihijatrijska kli-
nika. Most je sruen poetkom 50-tih godina pro-
log vijeka.
Damija u naselju Hareme izgraena je 1903.
godine i imala je prizemlje i sprat sa mahfilom. Sa
desne strane (gledano sa ulice) nalazio se manji
objekat za tabute i druge vjerske potrebe. U ha-
remu se nalazilo nekoliko mezara, a iza damije
mejta - kamen za klanjanje denaze. Ovaj mejta
se sada nalazi na gradskom groblju Jasikovac. Ova
damija sruena je 1947. godine.
Do nedavno, prije nego to je poruen i na nje-
govom mjestu sagraen novi objekat, u centru
Berana se nalazio stari mesdid - vakufska kua,
kao posljednji svjedok nekadanje stare varoi.
Prema dostupnim podacima ovaj objekat je podi-
gnut 1863. godine. U prizemnom dijelu oslanjao
se na pet drvenih stubova sa dva polukruna dr-
vena luka.
Tu je dovedena voda unkovima sa urevih
Stupova, a iznad esama se nalazio tarih ispisan
staroturskim pismom:
Jo jedna fotografija toga vremena sa strane Harema, tanije
Rudeke krivine, gdje se vidi ljepota drvenog mosta Haremske
damije i arije na drugoj obali
esma gospodina ehid Oglu Mufeti Na Begluku su se nalazile esme i estougaoni
Ahmed Hamdi- paa adrvan kojeg takoe vie nema...
Rebiul-evvel 1300. godine Kua Kaplan-bega, ovjeka koji nije imao na-
10. januar 1883. godine sljednika, nalazila se kod dananjeg bioskopa.
Ahmed Hamdi-paa je bio mufeti, tj. nadzor- Poto je uvakufljena, nedugo potom prela je u
nik - inspektor u Beranama. opinsko vlasnitvo i sluila za smjetaj socijalno
Autori konano usvojenog idejnog rjeenja, nezbrinutih graana. U poetku je tu stanovala
kao i realizatori istog, oigledno nisu ni imali na- familija Ferizovia koja je kasnije kuu dijelila sa
mjeru da sauvaju originalnost izvornog objekta. porodicom Maslii. Godine 2009. potomci ovih
Iz priloenog se namee pretpostavka da su isti sa- porodica prodaju kuu i opet je na djelu "bager re-
mozadovoljni oiglednom injenicom poveanja stauracija"! Na mjestu Kaplan-begove kue danas
graevinskih gabarita!? Osim to je poinjen urbi- se nalazi viespratna zgrada Tako je izgubljen i
cid nad pomenutim objektom, unitena je uslijed posljedni biser iz niske starog vakta...
nebrige i brojna arhivska graa koja se tu nalazila. Ovih nekoliko sliica iz blie i dalje historije Be-
Naalost, nita novo. Na sljedeim fotografi- rana govore u prilog injenici da se tokom prote-
jama mogu se vidjeti scene kako su "restaurirane" klog vijeka intenzivno i planski radilo na unita-
kue, pa i itava naselja koja su iole imala obrise vanju kompletnog kulturno-historijskog naslje-
islamske orijentalne arhitekture : a jednog autohtonog naroda koji, naalost, nije
Poetkom osamdesetih godina prolog vijeka niti umio, niti htio da se izbori za ouvanje istog.
bageri su bili neumorni u ruenju do tada pozna- Kao da je i sam taj narod elio da preda zaboravu
tog Begluka - glavnog gradskog trga, a od tada jedan dio svoje historije, vjerovatno se uljuljkujui
Njegoevog trga. Na mjestu koje je odisalo duhom u uvjerenju da e mu tako biti lake i bolje!?
prave turske kasabe izgraen je nakaradni trni (Koriteni tekstovi i fotografije: Bajro Agovi: "Damije u Crnoj Gori";
centar koji je zatvorio jo poneku preostalu kuu Irfan Ramilovi: "Arhitektonski izgled starih Berana"; Merin uki)
iz turskog vakta.
Read-ef. plojovi pitanja i odgovori
POST RAMAZANA JE GODINJI IZVOR ENERGIJE
Ne dozvolite da budete lieni blagodati namaza, posta, zekata... u Ramazanu, ne dozvolite prokletom ejtanu da vas
nagovori da nemate vremena i mogunosti za namaz i post
PITANJE: Kakav je status posta
osobe koja ne klanja u toku Ra-
mazana i namaza osobe koja ne
posti, pravdajui se time da ne
moe postiti zbog visokih tem-
peratura ili posla kojeg obavlja u
toku ramazanskih dana?
ODGOVOR: Uzvieni Allah d..
je na vie mjesta u Kurani-kerimu
ukazao na obaveznost namaza i
njegovu vanost i ulogu u ivotu
svakog ovjeka, kao to je ukazao
i na obaveznost i vanost ramazan-
skog posta. Takoe su brojni i hadisi
Bojeg Poslanika a.s. koji govore o
vrijednostima namaza i posta. Me-
utim, kada se pogleda i analizira
aktuelno stanje i odnos ljudi prema
ova dva stuba i temelja islama do-
lazi se do zakljuka da svi kuranski
ajeti i hadisi Poslanika a.s. po ovom
pitanju nisu dovoljni velikom broju
ljudi, koji i pored oigledne i jasne
Boje upute i dalje srlja u tamu za-
blude.
Veliki broj ljudi nije svjestan ili je
nedovoljno svjestan uloge namaza
i posta te ih jo uvijek ne prakticira
u svome ivotu, nalazei razne iz-
govore i razloge za ono to ini.
Meutim, uglavnom se radi o
neprihvatljivim i neopravdanim
razlozima, jer ne postoji argument
koji e pametnog i punoljetnog pri-
padnika islama osloboditi namaza.
Moe ga samo prilagoditi njegovoj
situaciji i aktuelnom trenutku u ko-
jem se naao, jer je namaz nena-
doknadiva, svakodnevna potreba
ovjeka koju mu je darovao Allah,
njegov Stvoritelj, koji ga najbolje
poznaje. Namaz je nezamjenjivi i
nepresuni izvor snage i energije
ovjeku koja mu je potrebna sva-
kodnevno na dunjaluku. Post Ra-
mazana je takoe poseban godi-
nji izvor energije koji traje mjesec
dana, kojeg je Uzvieni iz Svoje mi-
losti darovao ljudima da ga iskori-
ste, kao i sve blagodati koje je Allah
d.. dao u mjesecu Ramazanu.
Postavlja se pitanje kako pored
svega pomenutog i nesagledivih
posljedica neizvravanja veliki broj
ljudi nije svjestan ovih Bojih bla-
godati i dozvoljava da prema njima
nemaran bude, to jest sebi uskra-
uje ono to ne moe nadoknaditi,
izaziva Allahovu srdbu ije poslje-
dice mogu biti propast na ovom i
buduem svijetu.
Neshvatljivo je i neprihvatljivo
da osoba koja je svjesna vrijednosti
posta i koja posti u toku Ramazana
proputa namaze, kao to je ne-
shvatljivo da osoba koja obavlja na-
maz u Ramazanu bez opravdanog
razloga mrsi, to jest jede i pije.
Istina je da namaz, post, zekat,
had i ehadet predstavljaju pet
temelja islama, da svaki od njih
ima posebnu vrijednost i posebno
vrijeme obavljanja te da izvrava-
nje jednog od njih ne ponitava
neizvravanje drugog. Meutim,
iako su zasebni oni ipak predstav-
ljaju jednu cjelinu i ine kompletnu
islamsku linost, tako da se za svaki
od spomenutih izvora islama mora
nai vrijeme i nain da budu obav-
ljeni, jer jedino u tom sluaju osoba
moe da se nada Allahovoj milosti i
oprostu.
Imajui u vidu da je Ramazan
mjesec u kojem se posebno vrjed-
nuju i nagrauju dobra djela te
mjesec Allahove milosti, on je prili-
ka da se ovjek promijeni i iskrenim
odnosom prema Allahu i dovom
zaslui oprost.
Zato ne dozvolite, dragi brate i
potovana sestro, da budete lieni
blagodati namaza, posta, zekata... u
Ramazanu, ne dozvolite prokletom
ejtanu da vas nagovori da nema-
te vremena i mogunosti za namaz
i post, jer je on taj koji te odvraa
od pokornosti Gospodaru koja vodi
tvojoj linoj srei i uspjehu na du-
njaluku i Ahiretu. Ne prihvataj na-
govor ejtana da ti je u ivotu do-
voljan samo namaz, ili samo post,
da bi zasluio uspjeh na dunjaluku i
Ahiretu, jer e ti negativne posljedi-
ce i grijesi zbog neizvrenih ostalih
temelja islama anulirati zasluene
sevabe i bit e od gubitnika, a to je
ono to niko ne eli.
PITANJE: ta e uiniti osoba
koja zbog starosti ili iznemoglo-
sti nije mogla postiti?
ODGOVOR: Stara, bolesna i izne-
mogla osoba koja ne oekuje da se
njeno stanje pobolja, kako bi pro-
putene dane nadoknadila duna
je za svaki dan proputenog posta
izdvojiti fidju, to jest novani iznos
u visini sadekatu-l-fitra.
PITANJE: Da li je dozvoljeno
davanje zekata i sadekatu-l-fitra
za izgradnju i odravanje da-
mija?
ODGOVOR: Ovo je pitanje koje
se vrlo esto postavlja i aktuelizira u
mjesecu Ramazanu. Na njega smo
odgovarali i ranije, ali emo opet
ponoviti: veliki dio islamske uleme
smatra da damije trebaju biti prav-
ljene i odravane iz drugih izvora
sredstava, a ne od zekata i sadeka-
tu-l-fitra, jer kategorija na Boijem
putu, koja se spominje kao jedna
od osam kategorija koje se finan-
siraju iz sredstava sakupljenih od
ova dva davanja, obuhvata aktivne
oblike borbe na Bojem putu, a ne
izgradnju.
Glas islama
Dozvoljava se samo u izuzetnim
prilikama suprotno postupanje, to
jest finansiranje izgradnje od zeka-
ta, a to je situacija kada ne postoji
nijedan drugi nain da se damija
podigne, a nju je potrebno izgraditi
jer dotino mjesto u kojem musli-
mani ive nema damiju.
PITANJE: Koja je svrha sadeka-
tu-l-fitra i ko ga je duan dati?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je vr-
sta materijalnog davanja koje je
usko povezano sa postom, a nje-
gova svrha jeste ienje posta od
svega onoga to umanjuje nagradu
za njega, to je posljedica namjer-
nog i nenamjernog injenja razlii-
tih manjih grijeha, kako bi se uzdi-
gao prema Uzvienom Allahu ist.
Obaveznost sadekatu-l-fitra te-
melji se na praksi Poslanika a.s. ko-
jom se propisuje ovo davanje, odre-
ujui nain kako da se ono izvri. ibadet, to jest ponitava ga.
Abdullah ibn Omer r.a. kae: Po-
slanik a.s. je naredio davanje sa-
dekatu-l-fitra svakom slobodnom
muslimanu i robu, mukarcu i eni,
velikom i malom...
Obveznik sadekatu-l-fitra jeste
ona osoba kojoj preko njenih po-
treba i potreba njene porodice u
danima Bajrama pretekne onoliko
imetka koliko je dovoljno da se iz-
miri sadekatu-l-fitr.
U jednoj predaji se spominje da
post lebdi izmeu osobe i Allaha
d.., to jest ne uzdie se prema
Uzvienom Allahu sve dok se ne da
sadekatu-l-fitr.
PITANJE: Gdje i kome je najbo-
lje dati sadekatu-l-fitr?
20. jul 2012. 18
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr kao i
zekat jesu ibadeti gdje je odreiva-
nje prioritetnog fonda ili kategorije
u nadlenosti organa Islamske za-
jednice, a ne stvar line elje, hira ili
sujete pojedinca.
Stoga je dunost svakog musli-
mana da poslua preporuku nad-
lenih i svoj zekat i sadekatu-l-fitr
usmjeri tamo gdje je odreeno, a
to e uiniti ukoliko isti preda ovla-
tenim sakupljaima koji posjeduju
blok priznanice Meihata Islamske
zajednice u Srbiji, gdje e nakon
toga sakupljena sredstva biti raspo-
reena razliitim korisnicima koji
pripadaju razliitim kategorijama
spomenutim u Kurani-kerimu.
Nepotovanje nadlenih po
ovom pitanju, kao i nepotovanje
utvrenih iznosa ili usmjeravanje
sadekatu-l-fitra i zekata raznim i
brojnim neovlatenim i divljim
sakupljaima, dovodi u pitanje ovaj
Imam Er-Rebi u svom Musnedu
prenosi da je Poslanik a.s. tri puta
rekao: Nema namaza onaj ko ne di-
jeli zekat! A onaj ko ga da tamo gdje
ne treba, isti je kao onaj koji ga nije
dao.
Vaa pisma aljite na:
Islamska zajednica u Srbiji
(Vjersko-prosvjetna sluba)
Gradska 1, 36300 Novi Pazar
e-mail: vps@verat.net
19 broj 232/god. xvI
Glas islama
SIRA ALLAHOVOG
POSLANIKA A.S. VII
Mudiza koja se desila Allahovom
Poslaniku a.s. u Bici na Muti je ta to
je vidio iz Medine ta se deava u Bici
na Muti, pa bi pritom obavjetavao o
KROZ PITANJA I ODGOVORE
tome ashabe r.a.
Razlog pohoda na Mekku je taj to su Kurejije pogazile jedan od paragrafa
Hudejbijskog primirja. Naime, pomagali su pleme Benu Bekr u napadu na pleme
176.Kako se zvao ashab koji je ukazao
Allahovom Poslaniku a.s. na bolji strateki
poloaj muslimanske vojske na Hajberu?
Ashab se zvao Habab bin Munzir r.a.
177.Ko je nosio bajrak u Bici na Hajberu?
Bajrak je nosio Alija ibn Ebi Talib r.a.
178.Koliki je bio broj glavnih jevrejskih
tvrava u Bici na Hajberu?
Broj glavnih jevrejskih tvrava u Bici na Haj-
beru je bio 8.
179.Kako se zavrila Bitka na Hajberu?
Bitka na Hajberu je zavena osvajanjem bor-
benim putem jednog dijela jevrejskih tvrava i
predaja drugog dijela, zatim sklapanjem primir-
ja s Allahovim Poslanikom a.s.
180.Koliki je bio broj ehida i ubijenih Je-
vreja na Hajberu?
Broj ehida na Hajberu je bio izmeu 16 i 19, a
ubijenih Jevreja 93.
181.Kako se zvao ashab koji je doao iz
Abesinije i prisustvovao Hajberu zajedno sa
Allahovim Poslanikom a.s. i iji je dolazak
obradovao Allahovog Poslanika?
Ashab se zvao Dafer ibn Ebi Talib r.a., koji je
ostao u Abesiniji oko 10 godina, a zatim doao
na Hajber te ga je Allahov Poslanik a.s. zagrlio i
poljubio i pritom rekao: Ne znam kome sam se
vie obradovao, osvajanju Hajbera ili dolasku
Dafera!
182.Kada se dogodila Bitka Zatur-Rikaa?
Bitka Zatur-Rikaa se dogodila 7. godine po
Hidri, mada postoji miljenje da se dogodila 4.
godine po Hidri, a Allah najbolje zna.
183.Koja je svrha ove bitke?
Svrha bitke je bila upozorenje beduinima koji
su inili zavjere nad muslimanima i bavili se raz-
bojnitvom.
184.Koliki je bio broj muslimanske vojske
u Bici Zatur-Rikaa?
Broj muslimanske vojske u toj bici bio je izme-
u 400 i 700 boraca.
185.Kako se zavrila Bitka Zatur-Rikaa?
Bitka se zavrila susretom sa skupinama ple-
mena Gatafan i meusobnim dogovorom o
obustavljanju borbe.
186.Kada je Allahov Poslanik a.s.zajedno
s ashabima obavio umru?
Allahov Poslanik a.s. je umru s ashabima oba-
vio u mjesecu zu-l-kade 7. godine po Hidri.
187.Koliki je bio broj muslimana koji su
obavili umru te godine?
Broj onih koji su obavili umru te godine bio je
Hazaa koje je bilo u ugovoru s Allahovim Poslanikom a.s.
1.000 muslimana.
188.Koliko dana je AllahovPoslanik a.s.
ostao u Mekki prilikom obavljanja umre?
Allahov Poslanik a.s. je ostao u Mekki 3 dana.
189.Zato je Umretul-kada (naknadna
umra) nazvana ovim imenom?
Nazvana je ovim imenom zato to je ona bila
dug jo od ugovora na Hudejbiji.
190.Kada se dogodila Bitka na Mu'ti?
Bitka na Muti se dogodila u mjesecu duma-
de-l-ula 8. godine po Hidri.
191.Koji jepovod Bitke na Muti?
Razlog bitke je bio napad urahbila ibn Amra
el-Gassanija na mjesto El-Belka, koje se nalazi u
jugoistonom dijelu Jordana te ubistvo izasla-
nika Allahovog Poslanika a.s. Harisa ibn Umejra
el-Ezdija.
192.Koliki je bio broj muslimanske vojske
u Bici na Muti, a koliki Rimljana i njihovih sa-
veznika?
Broj muslimanske vojske je bio 3.000, a Ri-
mljana i njihovih saveznika 200.000 boraca.
193.Ko je bio na elu muslimanske vojske
u Bici na Muti?
Na elu muslimanske vojske u toj bici bio je
Zejd bin Haris r.a. Nakon njegove pogibije zami-
jenio ga je Dafer ibn Ebi Talib r.a. Poslije njego-
ve pogibije zamijenio ga je Abdullah ibn Revaha
r.a., koji je, takoer, poginuo.
ISLAMSKE TEME ASMIR-EF. CRNOVRANIN
DIO
194.Kako se zvao ashab koji je bio na elu
vojske nakon pogibije trojice spomenutih
vojskovoa koje je imenovao Allahov Posla-
nik?
Nakon njihove pogibije na elu muslimanske
vojske je bio Halid ibn Velid r.a.
195.Kako se zavrila Bitka na Mu'ti?
Bitka na Muti je zavrena povlaenjem mu-
slimanske vojske nakon ogromnih gubitaka Ri-
mljana.
196.Koje od mudiza su sedesile Allaho-
vom Poslaniku a.s. u Bici na Muti?
Mudiza koja se desila Allahovom Poslaniku
a.s. u Bici na Muti je ta to je vidio iz Medine ta
se deava u Bici na Muti, pa bi pritom obavjeta-
vao o tome ashabe r.a.
197.Koji je povod pohodaosvajanja
Mekke?
Razlog pohoda na Mekku je taj to su Kure-
jije pogazile jedan od paragrafa Hudejbijskog
primirja. Naime, pomagali su pleme Benu Bekr u
napadu na pleme Hazaa koje je bilo u ugovoru s
Allahovim Poslanikom a.s.
198.Kako su reagirali Kurejije kada su
osjetili kaznu za spletke koje su inili Allaho-
vom Poslaniku a.s. i ta su rezultati toga?
Kurejije su osnovali savjetodavni skup i na
njemu odluili poslati Ebu Sufjana da obnovi
sporazum primirja s Allahovim Poslanikom a.s.
Rezultat toga je neuspjeh Ebu Sufjana da obnovi
sporazum primirja.
199.Koliko je ashaba uestvovalo u osva-
janju Mekke?
Broj ashaba koji su uestvovali u osvajanju
Mekke je bio 10 000.
200.Koja su tri mjesta koja je Allahov Po-
slanik a.s. uinio sigurnim stanovnicima
Mekke?
Allahov Poslanik je tano precizirao tri mjesta
u kojima su stanovnici Mekke sigurni, pa je rekao
u hadisu: Ko ue u kuu Ebu Sufjana siguran je.
Onaj ija su vrata zatvorena je siguran. Ko ue u
Mesdidul-haram siguran je u njemu.
201.Kako je Allahov Poslanik a.s.,podijelio
vojsku pri ulasku u Mekku?
Podijelio ih je u tri grupe:
1. grupa pod vostvom Halida ibn Velida r.a.
ula je u Mekku sa june strane,
2. grupa pod vostvom Zubejr ibn Avvama
r.a. ula je u Mekku sa sjeverne,
3. grupa pod vostvom Ebu Ubejde ibn De-
raha r.a.
 dr. zakir naik ISLAMSKE TEME Glas islama 20. jul 2012. 20

Odgovori na zablude o islamu

DA LI KUR'AN IMA Zabluda:

Kratica Elif Lam Mim je ne-

NELOGINE KRATICE
razumljiva i ne moe biti od
Boga.

Arapi su bili veoma ponosni na svoj jezik. U vrijeme objavljivanja Kur'ana arapski jezik je dostigao vrhunac. Kur'an izaziva ljudski
rod da pomou znakova elif, lam, mim, ha, sin i drugih (na naem jeziku rekli bismo A, B, C, D itd.) sastavi bar jednu suru slinu
kur'anskoj u razgovjetnosti i ljepoti.

E
lif Lam Mim, Ja-Sin, Ha Mim su poznate kao kratice, mukattiat. Arap- jezicima imaju numeriku vrijednost.
ska abeceda ima dvadeset devet slova (ukoliko elif i hemzu smatramo 5) Ovi harfovi trebaju skrenuti panju Bojeg Poslanika, a kasnije i onih koji
posebnim slovima), a u asnom Kuranu dvadeset devet sura poinje su ga sluali.
nekom od kratica. Neke kratice su sastavljene od jednog harfa, neke
od dva, a neke od tri, etiri ili pet harfova. O znaenju kuranskih kratica napisano je nekoliko tomova knjiga.
a) Tri sure poinju samo jednim harfom:
38. kuranska sura, Sad, poinje harfom sad; NAJBOLJE OBJANJENJE
50. kuranska sura, Kaf, poinje harfom kaf;
68. kuranska sura, Kalem, poinje harfom nun. Od svih objanjenja kratica jedno je najloginije. Podravaju ga Ibn Kesir, Ibn
Tejmijje i Zamaheri u tefsirima.
b) Kraticama od po dva harfa poinje deset kuranskih sura. Tri takve kratice Ljudsko tijelo je sastavljeno od osnovnih prirodnih elemenata. Praina i glina
javljaju se samo po jednom: su od istih elemenata. Naravno, bilo bi apsurdno rei da su ljudsko tijelo i praina
20. kuranska sura, Ta-Ha, poinje kraticom Ta-Ha; potpuno jednaki.
27. kuranska sura, En-Neml, poinje kraticom Ta-Sin; Sve elemente ovjejeg tijela lahko moemo pronai u prirodi, sakupiti i dodati
36. kuranska sura, Ja-Sin, poinje kraticom Ja-Sin. im par galona vode. Meutim, ak i ako sakupimo sve elemente ovjejeg tijela,
ne moemo ih sastaviti i oivjeti.
Kratica Ha Mim se javlja u sedam sura zaredom: Na slian nain se Kuran obraa ljudima s pozicije boanskog govora. Evo, ovo
40. kuranska sura, El-Mumin; je Kuran, na arapskom jeziku, kojim se Arapi toliko ponose. Sastavljen je od istih
41. kuranska sura, Fussilet; elemenata (slova, harfova) od kojih se sastoji i arapski jezik.
42. kuranska sura, ura; Arapi su bili veoma ponosni na svoj jezik. U vrijeme objavljivanja Kurana arap-
43. kuranska sura, Ez-Zuhruf; ski jezik je dostigao vrhunac. Kuran izaziva ljudski rod da pomou znakova elif,
44. kuranska sura, Ed-Duhan; lam, mim, ha, sin i drugih (na naem jeziku rekli bismo A, B, C, D itd.) sastavi bar
45. kuranska sura, El-Dasije; jednu suru slinu kuranskoj u razgovjetnosti i ljepoti.
46. kuranska sura, El-Ahkaf. Kuran je najprije izazvao ljude i dine da sastave knjigu nalik Kuranu i dodaje
da im to nee poi za rukom makar jedni drugima pomagali. Ovaj izazov se navo-
c) Postoje tri kratice sastavljene od tri harfa. Javljaju se na poetku 14 sura. di u 88. ajetu sure El-Isra i 34. ajetu sure Tur.
Kasnije, u 13. ajetu sure Hud upuuje se izazov ljudima da sastave makar deset
Elif Lam Mim se javlja u est sura: sura, a potom se u 38. ajetu sure Junus od onih koji sumnjaju u Kuran trai da
2. kuranska sura, El-Bekara; sastave makar jednu suru poput kuranskih sura. Na kraju, najlaki izazov se spo-
3. kuranska sura, Ali Imran; minje u 23. i 24. ajetu sure Bekara:
29. kuranska sura, El-Ankebut; A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi jednu suru slinu
30. kuranska sura, Er-Rum; objavljenim njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govorite. Pa
31. kuranska sura, Lukman; ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte Vatre za nevjernike pripremljene, ije
32. kuranska sura, Es-Sedda. e gorivo biti ljudi i kamenje. (El-Bekara, 23-24)
Da biste uporedili vjetine dva umjetnika morate im dati ista sredstva za rad i
Elif Lam Ra se javlja na poetku est sura zaredom: dodijeliti im isti zadatak, pa ih tek onda ocijeniti. Ukoliko ocjenjujete dva krojaa
10. kuranska sura, Junus; morate im dati da rade u potpuno istim uvjetima. Sirovinska sredstva arapskog
11. kuranska sura, Hud; jezika su harfovi elif, lam, mim, ja, sin i drugi, kao to su sirovinska sredstva engle-
12. kuranska sura, Jusuf; skog jezika slova A, B, C, D i druga. udesna priroda asnog Kurana ne lei samo
13. kuranska sura, Er-Rad; u injenici da je on Boja Rije ve, uprkos tome to je sastavljen od istih slova
14. kuranska sura, Ibrahim; arapskog alfabeta kojim su se paganski Arapi toliko ponosili, niko jo nije uspio
15. kuranska sura, El-Hidr. sastaviti neto slino njemu.
Arapi su poznati po retorikim osobenostima, rjeitosti i bogatstvu izraza. Isto
d) Kombinacija etiri harfa javlja se na dva mjesta: kao to su nam elementi od kojih je sastavljen ljudski organizam dostupni i mo-
7. kuranska sura, El-Araf, poinje kraticom Elif Lam Mim Sad; emo ih posmatrati u prirodi, tako su nam dostupna i slova od kojih je sastavljen
8. kuranska sura, Enfal, poinje kraticom Elif Lam Mim Ra. Kuran - moemo ih posmatrati i izgovarati. Meutim, iako poznajemo sve detalje
ljudskog tijela, ne moemo napraviti ivi organizam. Takoer, mada poznajemo
e) Kombinacija pet harfova javlja se, takoer, na dva mjesta u Kuranu: sva slova arapskog alfabeta i esto ih izgovaramo, ne moemo pomou njih sa-
19. kuranska sura, Merjem, poinje kraticom Kaf Ha Ja Ajn Sad; staviti knjigu koja e po rjeitosti i bogatstvu izraza biti slina asnom Kuranu. To
42. kuranska sura, E-ura, poinje kraticom Ha Mim Ajn Sin Kaf. je dokaz da je Kuran Boji govor.

Sura E-ura poinje dvjema kraticama, jednom od dva i drugom od pet har- UDESNA PRIRODA KURANA SPOMINJE SE ODMAH NAKON KRATICA
fova.
Odmah nakon kratica narednih nekoliko ajeta govori o nadnaravnoj prirodi
ZNAENJE KRATICA asnog Kur'ana i njegovom boanskom porijeklu. Na primjer:

Ne zna se sa sigurnou ta znae ove kratice. Islamski uenjaci su dali nekoliko

objanjenja. Ovo su neka od njih:



1) Ovo mogu biti skraenice nekih rijei arapskog jezika. Na primjer, Elif Elif Lam Mim.
Lam Mim bi moglo znaiti Ja sam Allah, Sveznajui. Nun moe znaiti nur/svjetlo. Ova Knjiga ,u koju nema nikakve sumnje ,uputstvo je svima onima koji se budu
2) Kombinacije harfova nisu skraenice, ve simboli i Allahova imena, ili ne- Allaha bojali( .El-Bekara)1-2 ,
to drugo.
3) Kratice u slubi rime i ritma kuranskih ajeta. Preveo :Senad Redepovi
4) Ovi harfovi imaju neku numeriku vrijednost, jer svi znaci u semitskim
21 broj 232/god. xvI
Glas islama
Znaenje Euzubile u namazu
Kada rob eli uiti Kuran on prvo spomene Euzubilu zatrai utoite kod Allaha od prokletog ejtana, jer ejtan maksimalno
Kada ovjek kae: Euzubillahimine-
ejtanir-radim zatraio je sigurno
utoite i zatitio se Njegovom moi i
snagom od neprijatelja koji eli da se
isprijei na njegovom putu ka Allahu i
da ga udalji od Njega, pa da dospe u
najgore stanje. [Ibnul-Kajjim, Es-Salatu
ve hukmu tarikiha, 201]
Znaj da izraz traenje uzeo i sprijeio od izvravanja istinsk-
zatite sa svim to se grana iz nje-
ga ukazuje na uvanje ,zatiivanje
i spaavanje ,a sutina njegovog
znaenja je bjeanje od neega ega se
boji Onome ko e te sauvati od toga.
)...(Onaj koji trai zatiti bjei od svog
neprijatelja ,koji mu eli propast ,ka
svom Gospodaru i Vladaru ,bacajui se
pred Njega i traei zatitu i utoite od
Njega[ .Ibnul-Kajjim ,Bedaiul-fevaid,
]2/427
Onaj od Koga se trai utoite je Al-
lah Jedini ,Gospodar svitanja ,Gospodar
ljudi ,Vladar ljudi i Bog ljudi .Ne treba
traiti utoite od Njegovih stvorenja,
ve je On Taj Koji prua utoite onima
koji ga trae ,uva ih i titi od zla ono-
ga od ega se utjeu .ejtan nadahn-
juje ovjeka loim stvarima koje zatim
ovjek prenosi drugim ljudima koji su
poput njega ,pa time ljudski i dinski
ejtani sauestvuju u ejtanskoj objavi
i ubacivanju vesvesa. [Ibnul-Kajjim,
Bedaiul-fevaid, 2/490]
Naredba traenja utoita (naredba
Euzubile) je u suri Fussilet, dolazi posli-
je spominjanja jedne od najteih stvari
za ljudsku duu, a to je uzvraanje na
loe ophoenje dobroinstvom. Ovo
ne mogu osim strpljivi i vrlo sretni, kao
to je rekao Uzvieni Allah. ejtan ne
ostavlja ovjeka da ovo uradi, ve mu
to prikae kao slabost i ponienje i time
ovladava nad ovjekom i poziva ga
da se osveti, uljepavajui mu to. Ako
to ne uspije, onda ga nagovara da se
okrene od te osobe, niti da mu se sveti,
niti da mu uzvraa dobroinstvom.
Dobroinstvo prema onome ko loe
postupi prema nama moe samo onaj
(od nas) koji se suprotstavlja ejtanu
i daje prednost Allahu i Njegovoj na-
gradi nad prolaznim zadovoljstvom.
Ovo je situacija u kojoj je potreban
podstrek, pa kae Uzvieni: A kad
ejtan pokua da te na zle misli navede, ti
zatrai utoite u Allaha, jer On, uistinu,
sve uje i zna sve, dok mu u suri El-Earaf
nareuje da se okrene od neznalica, a
ne da im uzvrati dobroinstvom, i ovo
je lahko duama, pa ejtan tu nema to-
liko prostora za djelovanje koliko ima
u situaciji uzvraanja dobroinstvom
na zlo, pa je zato rekao: A kad ejtan
pokua da te na zle misli navede, ti
zatrai utoite u Allaha, jer On, uistinu,
sve uje i zna sve. [Ibnul-Kajjim, Bedai-
ul-fevaid, 2/491]
Duhovno stanje roba tokom
uenja Kurana i Euzubile
Kada rob eli uiti Kuran on prvo
spomene Euzubilu zatrai utoite
kod Allaha od prokletog ejtana, jer
ejtan maksimalno pokuava da pon-
izi roba u ovoj situaciji koja je jedna od
najasnijih i najkorisnijih situacija, i na
ISLAMSKE TEME PREVEO SA ARAPSKOG: ERSAN GRAHORAC
pokuava da ponizi roba u ovoj situaciji
dunjaluku i na Ahiretu, u kojoj se ovjek
moe nai. Zato ejtan daje sve od sebe
da ga odvrati od toga i okoristi njego-
vo tijelo i srce neim drugim. Ako ne
uspije ubijediti ovjeka da fiziki pre-
kine uiti Kuran, on mu zauzme srce i
uini da srano nije prisutan, ubacujui
razne vesvese u njega kako bi ga za-
og oboavanja Gospodara Uzvienog.
Zato je Allah robu naredio Euzubilu - da
zatrai utoite kod Allaha, molei Ga
da ga odri u tom poslu i oivi mu srce.
On Allaha moli da mu prosvijetli srce
razmiljanjem i razumijevanjem Alla-
hovog govora, govora Onog Koji daje
ivot njegovom srcu, Koji mu daje sreu
i uspjeh. ejtan maksimalno nastoji da
se isprijei izmeu ovjekovog srca
i onoga to je cilj tog uenja. Poto
Allah zna ejtanovo neprijateljstvo
prema ovjeku i posveenost tom ne-
prijateljstvu, te zna slabost ovjeka da
se odbrani od ejtana, naredio mu je
da trai utoite kod Njega Uzvienog i
da se Njemu priklanja u nastojanju tjer-
anja ejtana od sebe. Tako mu traenje
utoita (Euzubilom) bude dovoljno
oruje za rat protiv ejtana i pruanje
otpora njemu. To je isto kao da mu
je rekao: - Nema snage da pobijedi
ovog neprijatelja, pa trai utoite kod
Mene i Ja u te zatititi od njega; trai
zatitu od Mene i ja u te kurtalisati
njega.[Ibnul-Kajjim, Esrarus-Salah, 11]
Ibn Tejmijjin savjet razumijui ta mu vladar govori. [Ib- milou. (...)
Ibnul-Kajjimu nul-Kajjim, Esrarus-Salah, 11] Izostavljanje spominjanja glagola u
Bismili u sebi sadri nekoliko mudrosti:
Jednog dana mi je ejhul-islam Ibn O Bismili (Bismillahir- - Kontekst iziskuje da se u njemu ne
Tejmijje, Allah svetom uinio njegovu rahmanir-rahim/S imenom da mjesta niemu osim spominjanja
duu i prosvijetlio mu kabur, rekao: Allaha, Svemilosnog, Allaha, pa kada bi bio spomenut glagol
Kada te napadne pas ovar nemoj Samilosnog) on bi sadrao subjekat, a to nije u skla-
se zamarati ratovanjem protiv njega du sa poentom Bismile. U izostavljanju
i time da ga ti otjera od sebe, ve Bismillah znai poinjem svakim inioca vidimo prilagoavanje izraza
pozovi njegovog vlasnika i zatrai imenom koje pripada Allahu, jer je znaenju, da bi se poelo (iskljuivo)
pomo od njega, a on e skloniti psa izraz ime u jednini i genitivnoj vezi Allahovim imenom, kao to u namazu
od tebe i kurtalisati te toga. Kada te obuhvata sva Allahova lijepa ime- kaemo Allahu ekber/Allah je najvei, a
ovjek zatrai utoite kod Allaha od na. Rije Allaha ukazuje na Onoga znai Allahu ekberu min kulli ejin/Al-
prokletog ejtana, Allah ga udalji od Koji se oboava, Koji jedini zasluuje lah je vei od svega, ali ovo zamiljeno
njega. Tada ovjek moe posvetiti da bude oboavan zbog osobina ne izgovaramo da bi izraz bio u saglas-
svoje srce znaenjima Kurana i ui u boanstvenosti, a to su osobine ap- nosti sa onim to je cilj za srce da u
njegove prekrasne vrtove i posmatrati solutnog savrenstva. [Tefsirus-Sadi, srcu ne bude nita osim Allaha, Jedi-
njegove ljepote koje zapanjuju umove. 1/39] nog. Kao to se samo On spominje u
Tada moe crpiti njegove riznice koje to se tie spajanja izmeu rijei Er- srcu klanjaa, samo se On spominje i
oko nije vidjelo, uho nije ulo, niti je Rahman/Svemilosni i Er-Rahim/Sami- na njegovom jeziku.
nekom na um palo. Izmeu ovjeka losni, tu se krije jedno veoma lijepo - Kada se izostavi glagol onda se ta
i svega ovoga se ispreavaju: ljudska znaenje, a to je da izraz Er-Rahman Bismila moe koristiti da otpoinjanje
dua (nefs) i ejtan. Dua se povodi za ukazuje svojstvo Allahovog Bia, a bilo kojeg posla, govora ili pokreta.
ejtanom, slua ga, pokorava mu se, Er-Rahim ukazuje na povezanost tog To je tako zato to nijedan glagol nije
pa kada se ejtan udalji od nje i udalji svojstva sa onima kojima se ta milost prei da se spomene u Bismili od nek-
se, melek joj prie, uvrsti je, podsjeti ukazuje. Tako prvi izraz ukazuje na og drugog glagola te je zato izostav-
je na ono u emu su njena srea i njen svojstvo, a drugi na djelo; prvi ukazuje ljanje glagola sveobuhvatnije od
spas. Kada rob pone uenje Kurana na to da je milost Njegova osobina, a njegovog spominjanja. Koji god glagol
on je uao u razgovor sa svojim Gos- drugi ukazuje na to da On sputa tu da spomene, njegovo izostavljanje je
podarom i dozivanjem Njega, pa neka svoju milost na Njegova stvorenja. Ako sveobuhvatnije od spominjanja.
se maksimalno pazi da ne uini neto eli ovo razumjeti razmisli o rijeima - Izostavljanje je rjeitije, jer onaj ko
zbog ega bi ga Allah zamrzio i na nje- Uzvienog: On vas blagosilja, a i me- izgovara ove rijei izostavljanje spo-
ga se naljutio, kao to je dozivanje Nje- leki Njegovi, da bi vas iz tmina na svjetlo minjanja glagola nadomjetava svojim
ga i obraanje Njemu nemarnog srca izveo - On je prema vjernicima Samilo- stanjem i onim to posmatra, tako da
koje je okrenuto od svog Gospodara stan. (El-Ahzab, 42) i: ...jer je On prema nema potrebe da se spomene radnja,
ka neemu drugom. Doista to izaziva njima Blag i Milostiv (Rahim). (Et-Teube, jer stanje govornika ukazuje na njega.
Allahov prezir i taj ovjek slii onome 117) Ni na jednom mjestu nije dolo Svaka radnja biva s Njegovim imenom,
koga pozove i sebi priblii jedan od da je Allah prema njima Svemilostan, a posmatra stanja bolje vidi od onog
ovosvjetskih vladara, pa mu se pone tako da je Er-Rahman/Svemilosni Onaj ko slua govor. [Bedaiul-fevaid, 1/28-
obraati, a ovaj okrene svoju glavu od Koji posjeduje svojstvo milosti, a Er-Ra- 29]
njega, okreui lice lijevo i desno, ne him Onaj Koji robove obasipa Svojom
 mer ngt AKAID
Reci: On je Allah, Jedan! Allah je Utoite svakom. Nije rodio i roen nije, i niko Mu ravan nije.(El-Ihlas, 1-4)
I
man je potvrda. Iman znai
svaku vjersku istinu vrsto,
bez imalo sumnje, srcem
vjerovati, jezikom potvrditi
i djelom iskazati. Temelj islam-
skog vjerovanja je tvrdo vjero-
vati da je Allah d.. Jedan i da
je Muhammed a.s. Njegov rob i
Poslanik kojeg je nama poslao
da nas usmjeri na pravi put. U to
moramo apsolutno vjerovati.
Prvi art za ulazak u vjeru
islam je izgovoriti kelimei-eha-
det. Onaj ko od srca donese keli-
mei-ehadet dobije sifat mumin
jer vjeruje. Iman je stanje srca i
svijesti. Temelj imana je potvri-
vanje srcem.
O Poslanie, neka te ne za-
brinjava to to brzo nevjerova-
nje ispoljavaju oni koji ustima
svojim govore: Vjerujemo, a
srcem ne vjeruju.(El-Maide, 41)
Za one koji jezikom vjerovanje
iskazuju, a srcem ne potvruju,
Allah ovako kae:
Neki beduini govore: Mi
vjerujemo! Reci: Vi ne vjeruje-
te, ali recite: - Mi se pokorava-
mo! Jer u srca vaa prava vjera
nije jo ula.(El-Hudurat, 14)
Da bismo bili mumini treba-
mo vjeru u srce usaditi. Za one
koji su zadovoljni Allahom i Allah
njima, ovako se kae:
Njima je On u srca njihova
vjerovanje usadio i svjetlom
Svojim ih osnaio.(El-Muda-
dela, 22)
Allah je nekima od vas pra-
vo vjerovanje omilio i u srcima
vaim lijepim prikazao, a neza-
hvalnost, raskalaenost i nepo-
slunost vam omrznuo. Takvi su
na pravom putu.(El-Hudurat,
7)
Islamsko vjerovanje (iman),
kao to i sam kelimei-ehadet
objanjava, jeste vjerovanje u
Uzvienog Allaha d.. i Poslani-
ka Muhammeda a.s., odnosno
svih est temeljnih principa ima-
na. To su: potpuno vjerovanje u
Allaha, meleke, kitabe, pejgam-
bere, Sudnji dan i Boje odree-
nje.
Poslanik a.s. u hadisima veli:
Iman je spoznaja srca, izjava
jezika i aktivnost organa (udo-
va).(Ibn Madde) iskreno mole Allaha, a kada ih
Iman je ist od zabranje-
nih stvari i od bolesnih ambici-
ja.(Munavi)
Iman i djelo su dva druga.
iman
Nema vrijednost jedan bez drugo-
ga.(Damius-sagir)
Iman se ne sastoji od pustih
elja i neostvarivih nada, nego je
iman ono to se ustabili u srcu, a
djela to potvrde.(Damius-sagir)
Iman je izjava i djelo. Poveava
se i smanjuje.(Buhari)
Nee Allah primiti vjerovanje
bez djela, niti djelo bez vjerova-
nja.(Munavi)
VJEROVANJE U ALLAHA D..
Svakom pametnom i zrelom
ovjeku je farz vjerovati u Alla-
ha, Njegovu jednou i opstoja-
nje. Svim ljudima, i koji jesu i koji
nisu vjerski obrazovani, dunost
je da vjeruju u Njegovo postoja-
nje. Allah d.. je tako ljude stvo-
rio sposobnima da Ga svojim
umom i razumom pronau. Vidi-
mo da se i oni koji Ga poriu u
tekoj situaciji Njemu za pomo
obraaju.
O tome se u ajetu kae:
Kada se u lae ukrcaju,
On do kopna dovede, odjed-
nom druge Njemu ravnim sma-
traju.(Al-Ankebut, 65)
Ako je ovjek sposoban da
Glas islama
razlikuje lijepo od runog, do-
bro od zla, onda je sposoban da
pronae i veliku istinu o vjeri.
Zato vjerujemo da je On uvijek
s nama, kada smo u srei, ali i
kada nas nesrea zadesi, jer On
je Stvoritelj. ovjek je stvoren
da moe vjerovati i ibadet initi
uz pomo Allaha d.. i pomou
uputa Bojih poslanika. Da bi
znali vjerske obaveze trebamo
Boju pomo.
Sve to postoji, od najmanjeg
pa do najveeg, svjedoi (eha-
det ini) Allahovo postojanje:
Reci: Posmatrajte ono to je
na nebesima i na Zemlji...(Ju-
nus, 101)
U drugom ajetu ovako je ree-
no:
A zato ne pogledaju nebo
iznad sebe? Kako smo ga saz-
dali i ukrasili, i kako u njemu
nema nereda! A Zemlju smo
rasprostrli i po njoj nepomina
brda pobacali i dali da iz nje
nie raznovrsno prekrasno bi-
lje, da bi razmislio i opomenuo
se svaki rob koji se Gospodaru
svome obraa.(Qaf, 6-8)
Ne moemo se nadiviti onome
to je On stvorio. Njegovu snagu
niiji um na svim svjetovima ne
20. jul 2012. 22
moe dostii. Njegovim naree-
njem nebo i zvijezde stoje, vje-
trovi puu, mora se talasaju, do-
laze i prolaze godinja doba. Ta-
kav je Allah. No je stvorio da se
odmaramo, a dan da radimo. Da
no bude do Sudnjega dana ko
bi nam, osim Njega, Zemlju osvi-
jetlio? Da je dan sve do Sudnje-
ga dana ko bi nam, osim Njega,
donio no? Dajui nam sve ove
ljepote nita nije traio za uzvrat.
Samo oekuje da Ga priznamo i
da Mu robujemo.
Ajet ovako kae:To vam je
Allah, Gospodar va, nema dru-
gog boga osim Njega, Stvoritelj
svega; zato se Njemu klanjajte,
On nad svim bdi!(Al-Enam,
102)
U islamskom vjerovanju u
Allaha, o Allahovoj jednoi i op-
stojanju najbolje i najljepe nam
govori sura Ihlas:Reci: On je
Allah, Jedan! Allah je Utoite
svakom. Nije rodio i roen nije,
i niko Mu ravan nije.(El-Ihlas,
1-4)
Rije Ehad koja znai Jedan
je samo Njegov sifat. Niko dru-
gi je ne moe za sebe upotrije-
biti. Zato to je Allah Jedan. Po
sifatima je Jedinstven. Njegov
nijedan, ni slian, sifat nema
niko drugi. Bia koja je stvorio,
pogotovo ljudi, imaju mo do-
kuiti Njegove sifate. Oni imaju
samo neke niane (znakove, bi-
ljege) pomou kojih djelimino
shvataju sifate Velikog Allaha i
pokoravaju se. On djeluje Sam.
Nije Mu potreban pomonik da
bi upravljao onim to je stvorio.
Po imenima (Esma) je Jedin-
stven. Ne postoji ni slino ime
sa znaenjima Njegovih imena.
Allahova ast je najvea ast,
velianstvenost najplemenitija,
pravdom je Najpravedniji, zna-
njem Najsavreniji Znalac. Sa
svim vrstama asti, plemenitosti
On je Najplemenitiji. Ovi sifati se
ne mogu upotrijebiti ni za koga
osim Njega.
U ajetu Kul huvellahu ehad
je ukuzano na tri kategorije ljudi:
- Huve, to znai On, zna
se ta znai. Ovo je merteba za
Has-ul Has. Arifima (gnostici-
ma) nije potreban dokaz. Njima
je dovoljan iaret (znak).
- Poslije dou oni koji su Has
meu ljudima. Oni zikr ine ri-
jeju Allah. Allah d.. pokazuje
23 broj 232/god. xvI
Glas islama
Sebe kroz ljepotu kojom stvara stvoreno.
- Rije Ehad je dola za narod, avvam,
kao znak nie mertebe. Poto nemaju mo-
gunosti (kabilijeta), nisu dovoljno bistri kao
one druge kategorije da ne bi pali u zabludu
i irk, zikr ine rijeju Ehad, da je Allah Jedan
i Jedinstven.
On je Jedan i niko Mu nije ravan. On je Sa-
med, sa sifatima Ehada. Sva bia jedino od
Njega Uzvienog mogu to im treba da tra-
e. Takav je Allah. Stvorio je ovjeka od ni-
ta i dao mu bezbroj nimeta. Na Njegovom
imanju ivimo. Sve to nam je potrebno On
nam daje. Sve to nam treba, samo i jedino,
od Njega treba traiti. Samo On nam moe
elje ispuniti. Njegova ljepota i dobrota su
neiscrpne.
I daje vam od svega onog to od Njega
traite.(Ibrahim, 34)
U tekim danima jedina vrata na koja se
moemo obratiti to su Njegova vrata. Od sve-
ga i svakoga je Vei. Sve i svako Njega treba,
Njegovu dareljivost i dobrotu. Jedini Bog je
On. Bez Njegovog odobrenja i zapovjedi ni-
ta ne moe biti.
Takav je Allah. Nije rodio i roen nije. ist
je od toga da ima dijete, oca ili enu. idovi
su govorili: Uzejr je Allahov sin, a krani su
govorili: Isa je sin Allahov. Arapi murici su
rekli: Meleki su Allahove keri i tako govore-
i svi su vjeru u Ehad pokvarili. Krenuli putem
suprotnim Tevhidu.
Zbog ovih izjava Allah d.. im nee opro-
stiti.
Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja
provali i planine zdrobe, to Milostivom pri-
pisujete dijete. Nezamislivo je da Milostivi
ima dijete.(Merjem, 90-92)
Muslimani su se potpuno rijeili pogre-
nog vjerovanja vjerom uLem jelid ve lem ju-
led. Na kraju surei-erifa:Nita i niko se ne
moe porediti s Njim objavljena su znae-
nja svih Allahovih sifata. On je oduvijek i zau-
vijek. Kako nije prije postojao, nee ni poslije
postojati niko Njemu slian, tako i Njegove si-
fate prije i poslije niko nema. Da je On Jedan
i Samed vidi se po tome to nije rodio, nije
roen i niko Mu ravan nije.
Kunem se Onim u ijoj ruci je moja dua da
je ona (Sura Al-Ihlas) treina Kur'ana.(Buhari)
Ova sura ima vie imena:
Surei-Ihlas: to se odnosi na one koji umiru
kao pravi, iskreni vjernici, osloboeni De-
hennema.
Surei-Tevhid: jer govori o Allahovom po-
stojanju i opstojanju, da nema ortaka i da Mu
niko nije ni slian.
Surei-Tedrid: da je odvojen od svih sifata
koji nisu za Njega i da niko njegovim svojstvi-
ma nije ravan.
SVOJSTVA (SIFATI) ALLAHA D..
Poto razum jednog stvorenog bia (ma-
hluk) nije u stanju da potpuno shvati i upozna
Allaha d.., mi u Njega vjerujemo i priznaje-
mo Ga po Njegovim svojstvima (sifatima).
Njegovi uzvieni sifati su: Savrenost, Mo
i Snaga, Velianstvenost i Blagost. Sva Njego-
va svojstva mogu se nauiti iz ajeta i hadisa.
Jedan dio ovih svojstava (sifata) odreen je
samo za Zati-Akdes i ne mogu se odnositi na
stvorena bia (mahlukat), a zovu sesifati-za-
tijje. Poto je Allah d.. Savren i nema nedo-
stataka, takvi sifati se zovu selbi i tenzihi.
Sifati koji nisu vezani iskljuivo za Allahov
Zat zovu sesifati-subutijje. Ovi sifati su ve-
zani za svjetove (aleme). Na primjer Vjeno-
postojei je sifati-zatijja. Ovaj sifat nema ni-
kakve veze sa stvorenim biima. Sveznajui dini On sve zna.
je sifati-subutijja i povezan je sa stvorenim
biima. Ljudsko znanje je veoma ogranieno
i malo. Nezamislivo je jednom ovjeku prije
nezavrenog posla dati sifat majstora toga
posla. Sifati Allaha d.. nisu ovakvi. Nijedan
sifat nije poslije doao. Prije stvaranja bia
On je postojao kao Stvoritelj, a prije dijelje-
nja nafake On je bio Onaj koji dijeli nafaku.
Nijedan Njegov sifat nema nikakve slinosti
sa sifatima stvorenih bia.
SIFATI-ZATIJJE
1. Vudud:
Ovo svojstvo znai da Allah d.. postoji
i Njegovo postojanje nije nastalo pomou
drugih, kao to je sluaj sa stvorenjima koje
je On stvorio. U ajetu se kae:
Ja sam, uistinu, Allah...(Ta-Ha, 14)
2. Kidem:
Postojanje Allaha je vjeito, nema poetka
ni kraja. U ajetu stoji:
On je Prvi i Posljednji...(El-Hadid, 3)
Koliko god se unazad vratili ne moemo
zamisliti vrijeme u kojem Ga nije bilo.
3. Beka:
Allah d.. je oduvijek i zauvijek. Uvijek e
postojati.
Sve e, osim Njega, propasti...(El-Qasas,
88)
Sve to je na Zemlji prolazno je, ostaje
Gospodar tvoj, Velianstveni i Plemeni-
ti.(Er-Rahman, 26-27)
4. Vahdanijjet:
Allah d.. je Jedan.
Reci: On, Allah, je Jedan.(El-Ihlas, 1) sima ni na Zemlji. On, uistinu, sve zna i sve
Njemu niko nije ravan ni po Biu, ni po
svojstvima, ni po djelima. U drugom ajetu
stoji ovako:
Da Zemljom i nebesima upravljaju dru-
gi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se.(El-
Enbija, 22)
5. Muhalefetun lil-havadis:
Allahova svojstva su drukija od svojstava
bia koje je stvorio.
Niko nije kao On...(E-ura, 11) Allahov govor. U njemu je robovima objavio
6. Kijamun bi nefsihi:
Allah d.. oduvijek i zauvijek Sam po Sebi
opstoji i niko Mu nije nuno potreban, kako u
prolosti tako i u budunosti.
...Allah sigurno moe bez svih svjetova
biti.(El-Ankebut, 6)
SIFATI-SUBUTIJJE
1. Hajat:
Allah d.. ivi istinskim ivotom. Takav i-
vot nema niko. U ajetu se veli:
Ti se pouzdaj u ivog, koji nee umrije-
ti...(El-Furkan, 58)
On je Onaj koji ivima daje ivot. On je
izvor ivota. Ovako veli ajet:
Allah je - nema boga osim Njega - ivi i
Vjeni.(Al-Bekare, 255)
2. Ilm:
Uzvieni Allah ima znanje i zna sve:
Moe li da ne zna Onaj koji je stvo-
rio...(El-Mulk, 14)
Svaku kap mora i svako zrno pijeska On
poznaje. U Njegovom znanju nema tajni. Je-
U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih
On zna, i On Jedini zna ta je na kopnu i ta
je na moru, i nijedan list ne opadne, a da On
za njega ne zna; i nema zrna u tminama Ze-
mlje, niti ieg svjeeg niti ieg suhog, nieg
to nije u Jasnoj Knjizi.(El-Enam, 59)
3. Sem':
Allah d.. sve zna i uje. U ajetu se ovako
veli:
Odazivam se molbi molitelja kada Me
zamoli...(Al-Bekare, 186)
Sve glasove On odjednom uje. Kad uje
jedan glas ne smeta Mu da uje i druge. Da bi
uo nije Mu potreban ni glas, ni uho, ni zrak.
4. Besar:
Allah d.. svaku stvar vidi. U ajetu se kae:
Zna i vidi robove Svoje.(Al-Isra, 30)
Za snagu Njegovog vida nema granica.
Nemogue je kad neto vidi da neto drugo
ne vidi. Za vid Mu nisu potrebne oi i nije va-
na daljina.
5. Iradet:
Sve to stvara i radi, stvara i radi kako On
hoe.
Allah stvara to On hoe, kada neto
odlui, On samo za to rekne: Budi - i ono
bude.(Ali-Imran, 47)
Nezamislivo je da Ga neto u neemu spri-
jei. Njegove odluke niko ne moe pokvariti.
to eli to bude, a to ne eli ne bude.
Ne moete vi htjeti osim onoga to Allah
hoe...(El-Insan, 30)
6. Kudret:
Snaga Allahova je za sve dovoljna.
Allahu ne moe nita umai ni na nebe-
moe.(Fatir, 44)
Nikakvih prepreka ispred Njega ne moe
biti. Sve to je stvorio i upravlja njim stvorio
je od nita. Njegova snaga i mo se vide.
7. Kelam:
Allah d.. govori. U ajetu stoji:
Allah je sigurno sa Musaom razgovo-
rao...(An-Nisa, 164)
Kurani-kerim i ostale knjige su dole kao
istinu, pravdu, radosnu vijest i upozorenje.
Njegov govor pripada samo Njemu. Njego-
vom govoru nisu potrebni: jezik, glas, slova
i rijei.
Rijei Gospodara tvoga su vrhunac isti-
ne i pravde, Njegove rijei niko ne moe
promijeniti i On sve uje i sve zna.(Al-
Enam, 115)
8. Tekvin:
Allah d.. je Stvoritelj. Mimo Njega nema
drugog stvoritelja. U ajetu se veli:
Allah je Stvoritelj svega i On upravlja
svim.(Ez-Zumer, 62)
Za stvaranje nije Mu potrebno vrijeme,
mjesto i model. to zaeli to se odjednom
stvori.
To je Njemu lahko uiniti...(Ar-Rum, 27)
POGLAVLJE IZ KNJIGE: ISLAMSKI ILMIHAL, Autor: mer ngt,
Prijevod sa turskog: Dr. azim Hadimejli,
Izdava: Hakikat Yayincilik, Istanbul, 2001.)
Ummu Muaz Smajlovi, prof. porodica
Odgoj enske djece poseban emanet
Zajednike karakteristike svih ena su ranjivost i osjeajnost te stalna potraga za bezbjednou i duevnim smirajem. Otac je
prva osoba koja e u svojoj kerki izgraditi osjeaj bezbjednosti. Oev dom je prvo mjesto gdje e nai bezbjednost, kada osjeti
strah u bilo kojem periodu svoga ivota. Zbog toga, svaki otac treba svojoj kerki obezbijediti duevni smiraj i bezbjednost
prije materijalnog smiraja i bezbjednosti.
D
jeca su blagodat od Allaha, subhanehu
ve teala, i svaki musliman i muslimanka
trebaju vrsto vjerovati da Allahova je
vlast na nebesima i na Zemlji. On stva-
ra ta hoe! On poklanja ensku djecu kome hoe,
a kome hoe - muku, ili im daje i muku i ensku,
a koga hoe, uini bez poroda; On uistinu, sva zna
i sve moe. (E-ura, 49-50) Takoer, Uzvieni je re-
kao: Bogatstvo i sinovi su ukras u ivotu na ovo-
me svijetu (El-Kehf, 46), tj. djeca su blagodat, ukras
i srea na dunjaluku, te poklon od Allaha, subhanehu
ve te`ala.
Jedan od znakova zahvalnosti na ovoj blagodati
jeste ispravan islamski odgoj djeteta. Odgoj djece je
jedna od najvanijih oblasti u dananjem drutvu.
Roditelje, po pitanju djejeg odgoja, dijelimo na:
one koji su u potpunosti zanemarili odgoj svo-
je djece;
one koji nastoje svoju djecu odgojiti u duhu
osnovne kulture i sauvati ih od glavnih uzro-
ka propasti dananje omladine (alkohol, dro-
ga, sida...);
one koji svoju djecu nastoje odgojiti islam-
skim odgojem, to je ujedno vrlo teko u da-
nanjem drutvu koje poziva svemu negativ-
nom i nemoralnom.
Znajui u kolikoj mjeri je u dananjem vremenu in-
stitucija islamske porodice na meti njenih neprijate-
lja, a posebno muslimanka, podsjetit emo roditelje
na Allahovu predivnu nagradu za odgoj enske dje-
ce, a potom navesti nekoliko savjeta u tom pogledu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
Ko bude imao tri kerke i dadne im utoite i hranu, i
bude milostiv prema njima, zasigurno mu je obavezan
Dennet. Neki mu ovjek ree: A dvije kerke, Allahov sne i psihike promjene kod djevojica i mnogi rodi- je svim mukarcima. Ummu Halid, kerka Halida, sina
Poslanie? Ree: I dvije. (Biljei El-Buhari u Edebul- telji nastoje da im se kerka u tom periodu, a i pri- Seidova, pripovijeda nam o jednom dogaaju iz nje-
Mufred, a ejh Albani je ocijenio hadis hasenom)
Takoer, onaj kome Allah podari dvije kerke i
bude ih lijepo izdravao i odgojio, imat e, sa Allaho-
vim dopustom, najljepe drutvo na Sudnjem danu:
Ko bude izdravao dvije kerke sve dok ne postignu
punoljetstvo, doi e na Sudnji dan, a ja i on emo biti
poput ova dva pa je spojio svoja dva prsta. (Muslim)
Zbog spomenutih nagrada za odgoj enske djece,
roditelji bi odgoju enske djece trebali posvetiti po-
sebnu panju, naroito ako znaju kakve negativne
posljedice mogu zadesiti pojedinca i drutvo u slua-
ju zanemarivanja njihovog odgoja.
Poslanikov odgoj kao uzor
Svaki musliman trebao bi odgoj enske djece sma-
trati ukazanom au, jer on u tom plemenitom djelu
slijedi primjer Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
koji je bio otac etiri kerke i koje je ujedno odgojio
najljepim odgojem. Jedan od plodova poslanikog
odgoja je Fatima, Allah bio zadovoljan s njom, kojoj
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, neposredno
prije svoje smrti rekao: Zar nisi zadovoljna da bude
gospoa predvodnica svih ena u Dennetu ili ena
pravovjernih. (El-Buhari) A u drugoj predajitakoer
kod El-Buharije stoji: ...predvodnica ena ovog (islam-
skoga) ummeta.
Panja i njenost
enska djeca su po svojoj prirodi njena i uvijek
imaju potrebu za panjom i iskazivanjem lijepih osje-
aja i rijei. Zbog ovih i slinih osobina nije ispravno
da se s njima postupa grubo i strogo, onako kako po-
jedini roditelji postupaju sa sinovima, jer se one od-
gajaju u duhu blagosti i popustljivosti, navikle su da
rastu u ukrasima i kao takve ne mogu se raspravljati
ili prepirati. Opisujui prirodu ene, Uzvieni Allah je
rekao: Zar one koje u ukrasima rastu i koje su u prepirci
bespomone? (Ez-Zuhruf, 18) Zbog toga su, prilikom
Glas islama 20. jul 2012. 24
njihovog odgoja, potrebna sredstva koja odgovaraju bavi, milosti i respekta u sljedeem hadisu: Nisam
njihovoj njenosti i prirodno uroenim osobinama sa vidjela nikoga slinijeg Poslaniku u izgledu, kada stoji
kojim ih je Allah stvorio. ili sjedi, od njegove kerke Fatime. Kada bi ula kod Po-
slanika, sallallahu alejhi ve sellem, ustao bi prema njoj
Odgoj odgovornost oba roditelja (uzeo je za ruku) i poljubio je te je posjeo pored sebe. A
kada bi Poslanik uao kod nje, ustala bi prema njemu
Oeva odgojna uloga daleko je vea od one za (uzela ga za ruku), poljubila bi ga i posjela ga pored
koju pojedini oevi misle da se manifestira samo u sebe. (Tirmizi i Ebu Davud, a ejh Albani je ocijenio
obezbjeivanju hrane, odjee i postavljanja odre- hadis vjerodostojnim. Vidjeti: Sahihu ve daifu Tirmizi i
enih mjerila, granica i kanjavanju kerke za pre- Ebu Davud). Navedeni Poslanikovi, sallallahu alejhi ve
koraenje postavljenih granica. Koliko je oeva koji sellem, postupci prema njegovoj kerki, kao i njeno
smatraju da su ispunjavanjem spomenutih obaveza lijepo uzvraanje na te postupke i osjeaje, ukazuju
izvrili svoju roditeljsku dunost? Ovakvim svojim na vrhunski moral i savreni odgoj.
postupkom i shvatanjem otac cjelokupan odgoj svo-
je kerke prebacuje na majku. Moramo naglasiti, ne Duevni smiraj
umanjujui ovim majin trud i zasluge u odgojnom
procesu, da prilikom odrastanja u kerkinom ivotu Zajednike karakteristike svih ena su ranjivost i
postoje periodi u kojim je neophodno prisustvo oca osjeajnost te stalna potraga za bezbjednou i du-
i zbog toga bi kerkin odgoj trebao biti podijeljen iz- evnim smirajem. Otac je prva osoba koja e u svo-
meu oba roditelja. joj kerki izgraditi osjeaj bezbjednosti. Oev dom
je prvo mjesto gdje e nai bezbjednost, kada osjeti
Adolescencija (pubertet) strah u bilo kojem periodu svoga ivota. Zbog toga,
i kerkine potrebe svaki otac treba svojoj kerki obezbijediti duevni
smiraj i bezbjednost prije materijalnog smiraja i be-
U ranom djetinjstvu enska djeca imaju veliku po- zbjednosti. Jer ako kerka osjeti da je izgubila be-
trebu za majkom, ali u periodu adolescencije svaka zbjednost kod svoga oca, u porodinoj kui, potrait
kerkaima direktnu potrebu za ocem koji u tom pe- e je negdje drugdje.
riodu njenog ivota igra vrlo vanu ulogu. Ukoliko
otac ne opravda svoju ulogu u tom periodu kerki- Poslanikovim odgojnim stazama
nog ivota, ili ga ne razumije, ili ne shvata koliko je
opasan taj period, bit e direktni krivac za kerkine Svaki odgajatelj trebao bi kao uitelja uzeti Posla-
unutranje osjeaje i loe postupke koji mogu proi- nika, sallallahu alejhi ve sellem. Njegovo ophoenje
stei nakon toga. prema kerkama u vremenu i drutvu koje je bilo
U periodu adolescencije deavaju se velike tjele- poznato po zakopavanju ive enske djece primjer
je, podui odreenim islamsko-fikhskim propisima nog djetinjstvu i kakav je trag taj dogaaj ostavio na
koji se odnose na enu, to postaje i njihova kerka njenu linost.
u tom periodu. Sigurno su erijatsko-fikhska pravila Ona kae: Dola sam sa svojim ocem kod Poslanika,
vrlo vana i neophodna, meutim, ne treba se samo sallallahu alejhi ve sellem, a na meni je bila uta koulja,
njima posveivati panja. Adolescent, svejedno bio pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
to djeak ili djevojica, osjea jednu vrstu potrebe za Lijepo, lijepo. Rekao je Abdullah (prenosilac hadisa)
suprotnim spolom, ima elju da se isti neprestano na- da je Poslanik to rekao na habeijskom jeziku. Rekla je:
lazi u njegovoj blizini i razgovora s njim. Otila sam da se igram sa Poslanikovim prstenom, pa
U periodu adolescencije prvi mukarac kojeg ker- me je moj otac ukorio. Allahov Poslanik, sallallahu alej-
ka vidi ispred sebe jeste njen otac. Kroz njega e vred- hi ve sellem, rekao je: Pusti je!, a zatim je rekao: Izno-
novati i uporeivati sve ostale mukarce u svom i- saj, pohabaj, poderi (to je ponovio tri puta), a u drugoj
votu. Ukoliko otac ispravno shvati svoju odgojnu ulo- predaji kod El-Buharije stoji: ...neka je zamijeni druga
gu, potujui njene osjeaje, zasigurno e se njeno (tj. uputio joj je dovu da koulja dugo ostane kod nje, za
potovanje prema njemu poveati, on e joj postati dug ivot i da je zamijeni drugom odjeom, kako je to
uzor i primjer po kojem e vrednovati ostale mukar- obiaj kod Arapa da se kae). I rekao je Abdullah (pre-
ce. I kada bude eljela da se uda, eljet e i traiti da nosilac hadisa): Dugo vremena je imala ovu koulju.
njen budui suprug slii njenom ocu po osobinama (El-Buhari i Fethul-bari).
i moralu. Nasuprot ovom, otac koji je grub, ima elju Svaka djevojica jo od malih nogu voli da se
za prevlau ili je zauzet i nita ne zna o svojoj poro- uljepava i ukraava, voli pohvale, koje u njenoj dui
dici, izgubit e sposobnost da ostavi utjecaj na svoju ostavljaju dubok trag i ine je njenom, poslunom
kerku i vrlo lahko se moe desiti da ona sama potrai osobom koja prihvata smjernice i savjete. Tako je i
zamjenu za prazninu koju je on ostavio. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalio ljepotu
njene odjee, obraajui joj se na jeziku uz koji je ra-
Babina princeza i ljepotica sla (habeijski) i koji razumije, jer je sa svojim ocem
i majkom odgajana u Habeiji (dananjoj Etiopiji) za
Vrlo je vano napomenuti da kerka u periodu vrijeme njihove hidre. Poslanik,sallallahu alejhi ve
adolescencije ima jaku potrebu za isticanjem svoje sellem, dozvolio joj je da se igra sa njegovim prste-
enstvenosti i ljepote. Ima potrebu za lijepim i nje- nom, uputio je dovu za njen dug ivot, obradovao ju
nim rijeima koje u odreenim situacijama treba pro- je vijeu da e u budunosti mijenjati odjeu i da je
pratiti njean dodir. Njen otac bi, sa svojom roditelj- njen otac, sa Allahovim dopustom, taj koji je uva i
skom ljubavlju i njenou, trebao biti taj koji e joj obezbjeuje.
sve to podariti. Ukoliko to ispuni i zadovolji njenu po- Takoer ju je smirio i sugerirao da se ne brine za
trebu za lijepom, njenom rijeju, onda je takve rijei propadanje odjee, jer e njen otac, sa Allahovim do-
nee uiniti ranjivom i slabom kada ih prvi put uje pustom, to nadoknaditi. Zaista je rekao istinu Uzvie-
od suprotnog pola. U Poslanikovom, sallallahu alejhi ni Allah: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za
ve sellem, opohoenju prema njegovim kerkama onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na ono-
imamo lijep primjer za ovaj segment odgoja. me svijetu, i koji esto Allaha spominje (El-Ahzab, 21)
Uvaavao je potrebe svojih kerki, iskazivao im
ljubav i milost. Majka pravovjernih Aia, radijallahu Islamski asopis El-Asr
anha, pojanjava nam Poslanikovo iskazivanje lju-
25 broj 232/god. xvI
Glas islama
Iskrenost - sidk
Nikakav gest nije Bojem Poslaniku odvratan kao la. Kada god bi kod nekog od ljudi primijetio neto od toga i
zatim saznao da je to ovaj iskorijenio, znao bi da je taj ovjek doao na teobu. (Ahmed)
U
istinu jeUzvieni Allahspravdom
imudrou stvorio nebesa iZemlju
izato trai od ljudi dasvoj ivot ba-
ziraju naistini idapostupaju samo
po istini. Dezorijentiranost i nesrea
ljudi potiu samo iz njihovog odstu-
panja od ovog jasnog principa, od prodiranja lai i
nebuloza u njihove due i misli, to ih je udaljilo od
Pravog puta i odvratilo ih od injenica kojih se mora-
ju pridravati.
Iz tog razloga iskrenost se mora slijediti u svakom
postupku, primjenjivati u svakoj situaciji, realizirati
u svakom sudu. To je osnovni stub u karakteru mu-
slimana i postojana osobina njegove etike. Iz istog
razloga konstrukcija drutva u islamu se zasniva na
suzbijanju neprovjerenih informacija, odbacivanju
glasina i sumnji. Jer, samo vrste injenice treba da
budu slijeene. Samo su one istaknute i superiorne i
samo se njima potvruju razne vrste veza.
Boji Poslanik je rekao:Klonite se neprovjerenih vi-
jesti, jer je to najgore to se moe rei. (Buhari)
Prei s onog to ti je sumnjivo na ono to ti nije sum-
njivo. Iskrenost je smirenost, a la je uznemirenost. (Tir-
mizi)
Kuran se zgraava nad onima koji slijede pret-
postavke koje su im napunile glave praznovjerjima
i ukaljale laima njihovu sadanjost i budunost: ...
oni se povode samo za pretpostavkama i onim za
im due ude, a ve im dolazi od Gospodara njiho-
va prava uputa. (En-Nedm, 23)
... a o tome nita ne znaju, slijede samo pretpo-
stavke, a pretpostavka istini ba nimalo ne koristi.
(En-Nedm, 28)
A islam - radi izuzetne vanosti koju pridaje istini -
progoni lace i estoko ih osuuje.
Aia, majka vjernika, kae:Nikakav gest nije Bo-
jem Poslaniku odvratan kao la. Kada god bi kod nekog
od ljudi primijetio neto od toga i zatim saznao da je to
ovaj iskorijenio, znao bi da je taj ovjek doao na teobu.
(Ahmed)
U njenoj drugoj predaji se kae:
Nikakav gest nije Bojem Poslaniku odvratan kao
la. Deavalo se da neki ovjek u njegovom prisustvu
izrekne neku la. On bi to u sebi uvao sve dok ne bi sa-
znao da je taj ovjek doao na teobu. (Ibn Hibban)
Nije udo! asni prethodnici(selefi salih)jedni s
drugima su se na najljepi nain ophodili i po tome
su se raspoznavali. Kada bi neki od njih uinio neto
neprimjereno i krenuo pogrenim putem, izgledao
bi, radi svoga postupanja, poput gubavca meu
zdravima. Ne bi meu njima mogao boraviti sve
dok se ne izlijei od svoje bolesti. Prvobitna obiljeja
muslimanske zajednice su bila iskrenost u prianju,
preciznost u izlaganju i pouzdanost u govoru. A la,
pronevjera, varanje i potvora bili su obiljeja nifaka i
gubljenja veze s vjerom ili su predstavljale vezanost
za vjeru na nain varalica, potvornika i laaca koji iz-
vru stvarnost.
Postoje niskosti koje se lijepe za ovjeka i nalik su
bolestima koje napadaju tijelo i koje nestaju tek na-
kon dugotrajnog lijeenja. Nalik su strahu od kojeg
zanijeme straljivci i pohlepi od koje se stiskaju ruke.
Kada se neki ljudi pozovu u obavezni dihad, pristu-
paju najeene koe. Drugi, pak, kada treba da podije-
le zekat, broje novac drhtavih prstiju. Ovakvi tipovi su
podloni kukaviluku i krtosti, za razliku od onih koji
idu u smrt bez straha i udjeljuju imetak bez brojanja.
Moe se nai neko opravdanje za one koje podilaze
impulsi pohlepe ili straha u trenutku dok se nalaze na
popritima rtvovanja.
Meutim, nikakvo opravdanje se ne moe nai za
one kojima la ini dio karaktera i koji cijelog ivota
varaju ljude.
Boji Poslanik je rekao:ovjekovu prirodu mogu izmisliti i uvui u Allahovu vjeru od postupaka koji
initi razne osobine, ali ne varanje i la. (Ahmed)
Pitali su Bojeg Poslanika: - Moe li vjernik biti ku-
kavica?
- Da! - odgovori.
- Moe li vjernik biti krtica?
- Moe! - odgovori Poslanik.
- A moe li vjernik biti laac?
- Ne moe!... - odgovori. (Malik)
Ovi odgovori potvruju ono to smo maloprije ka-
zali - da postoje porivi i napadi slabosti koji opsjedaju
neke ljude i nakon odreenog vremena ih svladava-
ju - kada se susretnu sa vrstom obavezom ili zacr-
tanom dabinom. Oni nipoto nemaju za cilj oprav-
davanje krtosti ili zanemarivanje kukaviluka. To se
ne moe desiti jer te dvije karakteristike predstavljaju
kapiju nevjerovanja.
to je iri dijapazon tete koju izaziva la koju pro-
iri potvoriva, grijeh e biti vei kod Allaha. Novinar ka dok je Boji Poslanik s.a.v.s. sjedio kod nas u kui:
koji hiljadama ljudi proiri lanu vijest, politiar koji
ljudima daje iskrivljene slike znaajnih pitanja ili ljudi
afere koji usmjeravaju optube znaajnim ljudima i
enama - izvravaju mnogo tee zloine za koje slje-
duje teka kazna.
Vjerovjesnik je rekao:
Noas sam sanjao dvojicu ljudi kako mi prilaze.
Onaj koji cijepa svoju vilicu je laac. On je (na dunjalu-
ku) lagao i te lai su se prenosile s kraja na kraj svijeta.
Do Sudnjeg dana laac e na taj nain biti muen. (Bu-
hari)
U ovu vrstu spada laganje vladara svojim narodi-
ma. Svakom je poznato koliko je tetna la sa govor-
nice.
U hadisu stoji:Trojica ljudi nee ui u Dennet: ne-
moralni starac, laljivi voa i oholi siromah. (El-Bezzar)
La o Allahovoj vjeri je najvei grijeh, a na proe-
lju toga je pripisivati Allahu ili Njegovom Poslaniku
neto to oni nisu rekli. To je u svojoj osnovi vrsta be-
zone potvore ije su posljedice uasne.
Boji Poslanik kae:
Slagati neto o meni nije isto to i slagati na nekog
drugog ovjeka. Ko slae na mene namjerno neka sebi
AHLAK Muhammed El-Gazali
pripremi stolicu od vatre. (Buhari)
U ovu vrstu potvore spada sve to neznalice mogu
nemaju osnove u vjeri, a koje obini ljudi smatraju
njenim dijelom. To, ustvari, nije dio vjere! To je samo
igra i zabava!
Vjerovjesnik ukazuje svom ummetu na izvore ovih
pokuenih novotarija i upozorava ih na opasnost sli-
jeenja tih pokreta pozivajui muslimane da se pri-
dravaju ajeta svoje Knjige i tradicije njihovih pravo-
vjernih prethodnika:
Pred kraj postojanja mog ummeta pojaviti e se lju-
di-deddali koji e izmiljati stvari kakve niste uli ni vi
ni vai oevi! Teko vama i teko njima! Ne dopustite da
vas u zabludu odvedu i da vas na Pravom putu pokole-
baju! (Muslim)
Islam preporuuje da se istinoljubivost usauje u
duu djeteta kako bi odrasli s njome i kako bi ona sra-
sla sa njihovim rijeima i postupcima.
Abdullah b. Amir kae:Jedne prilike me zvala maj-
- Doi da ti neto dam!
-ta si eljela da mu da? - upita je Poslanik a.s.
- Htjela sam da mu dam hurmu..
-Kada mu ne bi dala nita, na teret bi ti bila stavljena
la - kaza joj Poslanik a.s. (Ebu Davud)
Ebu Hurejre biljei da je Boji Poslanik rekao: Ko
kae djetetu: Doi, evo ti!, a ne da mu nita, to mu se
ubraja u la. (Ahmed)
Pogledajmo kako Boji Poslanik poduava majke
i oeve da svoju djecu odgajaju u duhu istinoljublja
i mrnje prema lai. Da je on ovo dozvolio i ubrojio
gau bezazlene rijei, lahko bi se moglo dogoditi da
djeca odrastu smatrajui la malim grijehom, a to je,
ustvari, kod Allaha krupan prijestup. Strogost u vezi
sa istinitou i istinoljubivou je tolika da zalazi i u
sitna kuna pitanja.
Esma bint Jezid je rekla: - O Boji Poslanie!Ako bi
jedna od nas rekla za neto to joj se svia da joj se ne
svia, da li je to la?
-La e se tretirati kao la, a mala la kao mala la -
odgovori Boji Poslanik s.a.v.s. (Muslim)
Zakonodavac je pobrojao negativnosti lai i uka-
zao na teke posljedice laganja kako ne bi ostavio ni-
kakvo opravdanje za zaobilaenje istine i neozbiljan
odnos prema njoj.
Neki ljudi ne preu od lai dok se ale! Smatraju
da se u zabavi neto moe izmisliti. Meutim, islam
koji dozvoljava oputanje ne odobrava u tome ni-
kakva sredstva osim iste istine. Jer, sa dozvoljenim
stvarimanestaje potreba za zabranjenim i sa istinom
prestaje potreba za laima.
Boji Poslanik s.a.v.s. je rekao: Teko onome ko iz-
milja neto kako bi nasmijao ljude. Teko njemu! Teko
njemu! (Tirmizi)
Obeavam kuu u sreditu Denneta onome ko
ostavi la ak i kada se ali. (Bejheqi)
ovjek nije potpun vjernik sve dok ne ostavi la u
ali i diskusiji, pa makar bio iskren u ostalim prilikama.
(Ahmed)
Svjedoci smo da ljudi putaju svojoj mati na volju
kada treba nasmijati drutvo. Nikakav grijeh ne vide u
izmiljanju i pripisivanju pria svojim protivnicima ili
prijateljima kako bi uzbunili ljude protiv njih ili kako
bi se izrugivali s njima. Vjera u potpunosti zabranjuje
ovakvo ponaanje. Jer, realnost je da zabavljanje lai-
ma esto zavrava s brigama i neprijateljstvima.
POGLAVLJE IZ KNJIGE KARAKTER MUSLIMANA,
Izdava: Bookline, Sarajevo, 2003.
 Nermin gici obrazovanje
p lo d o v i ko l e k u r 'a n a
Ammar predstavljao Sandak na
Svjetskom takmienju
uaa Kurana
U
organizaciji kole Kur'ana asnog i Kulturnog centra
Irana u Beogradu, predstavniku kole Kur'ana asnog,
hafizu Ammaru Muderizoviu, omogueno je uestvova-
nje na 29. svjetskom takmienju u hifzu koje se organizi-
ra svake godine u glavnom gradu Irana Teheranu.
Takmienje je trajalo od 17. do 21. juna, a uestvovalo je 114 ta-
kmiara iz 68 drava. Od ovog broja takmiara bilo je 48 hafiza. U ta-
kmienju su uzele uee zemlje sa est kontinenata, a meu njima
Brazil, Australija, Kina, vedska, vicarska, Francuska i mnoge druge.
Predstavnik nae kole Kur'ana uestvovao je u takmienju hifza
koje se odvijalo u tri faze. Prva je bila nokaut faza u kojoj se broj ue-
snika prepolovio; druga faza je bila polufinalna, gdje su se 24 hafiza
takmiila i samo pet njih je prolo u finalnu fazu takmienja. to se
tie hifza, prvo mjesto je osvojio takmiar iz Irana, drugo mjesto je
zauzeo takmiar iz Bangladea, a tree mjesto takmiar iz Libije.
Na predstavnik je uestvovao u nekoliko emisija uivo na televi-
ziji u kojima je, izmeu ostalog, djelimino objasnio stanje muslima-
na u Sandaku, to je voditelje emisija iznenadilo i zabrinulo. Oni su
poslali selame preko Ammara za narod Sandaka i podsjetili da su
muslimani braa ma gdje bili.
Finalnom dijelu takmienja prisustvovali su najvii rukovodioci
Islamske Republike Irana.
Hifz se ui na Peteru
kola Kur'ana asnog, u skladu sa ciljevima zbog kojih je
osnovana, nastavlja iriti svjetlo Kur'ana irom Sandaka
otvaranjem departmana kole. U posljednjih par mjese-
ci poseban akcenat stavljen na departman kole Kur'ana
u Delimeu, a cilj je bio da se upie to vie polaznika.
Inspirisana hadisima Poslanika a.s., uprava kole Kur'ana je uloila
dosta truda koji se kasnije i isplatio.
U posljednih mjesec dana u Delimeu je bio novi upisni rok i upi-
salo se preko 140 polaznika u ovaj departman kole Kur'ana. Uprava
i svi profesori su izuzetno zadovoljni brojem upisanih, pa je uprava
kole Kur'ana obezbjedila i prijevoz za polaznike ije su kue udalje-
ne od Islamskog centra u Delimeu.
Glas islama 20. jul 2012. 26
humanost
Sandaklije grade kuu u Srebrenici
Porodica Deli iz sela Doline blizu Srebrenice ivi u jednoj sobi.
Njihov dom, u kome nemaju dovoljno prostora ni namjetaja, stam-
beno je skrovite za sedam lanova. Njihovi uslovi za ivot su skoro
nemogui, ali su oni ipak bili odluni da ostanu u svojoj Srebrenici.
Centar za humanitarni rad Hajrat odluio je pokrenuti akciju
kako bi ovoj porodici obezbijedio vei stambeni prostor te je uz ra-
zumijevanje dematlija iz Graca zapoeta izgradnja njihovog novog
doma. Zato je ova kua, ija je izgradnja uveliko u toku, dobro djelo
dematlija iz Graca koji su porijeklom iz Sandaka i CHR Hajrat.
Nakon temelja i izgradnje zidova izlivena je i druga ploa. Alija
Deli, najstariji sin Hajrije, zahvalio se svima onima koji su dali do-
prinos i uestvovali u tome da se on i njegova porodica uskoro zbri-
nu u novoj kui. Cilj ove izgradnje je upravo motiv da ovakve i sline
porodice ostanu da ive u Srebrenici. Svaka stambena jedinica znai
jedna porodica vie koja e ivjeti i nadati se dolasku ljepeg vakta u
Srebrenici. Potrebno je to vie ovakvih projekata koji e omoguiti
mnogim porodicama, koje spadaju u povratnike, da se vrate tamo
gdje su nekada ivjeli.
Delii, pored toga to nemaju uslova za ivot, nemaju nikakva so-
cijalna primanja koja bi im omoguila da sami sebi uine ivot bo-
ljim. Odluili su ostati na selu da bi preivjeli. Kua u koju ih planira-
mo useliti imat e prostora za dvije porodice. Iz tog razloga Hajrat
e ovog ljeta pratiti tok izgradnje, a nastavit e pomagati ovakvim i
slinim porodicama. Zato se nadamo do jeseni uspjenom epilogu
koji e biti njihovo useljenje u novi dom.
Edib alji
dijaspora
Mar mira u Minhenu
Demat Fedr u Minhenu, u suradnji sa ostalim islamskim zajed-
nicama i bonjakim udruenjima iz Bajerna, i ove godine obiljeila
je sjeanje na poinjeni genocid u Srebrenici. Veliki mar mira, koji
je brojao vie od 3.000 ljudi, krenuo je u nedjelju 8. jula kroz sami
centar grada Minhena. Ispred nepregledne kolone koraala su djeca
koja su u rukama nosila slova od kojih je sastavljena rije Srebrenica.
Visoko uzdignuti transparenti podsjetili su prolaznike na ono to se
desilo Bonjacima 11. jula 1995.
Nakon vieasovnog hoda na Theresienwiese aktivisti Zajednice
su izgradili 11 velikih stubova na kojima su stajala imena ehida Sre-
brenice. Velikom skupu se sa bine obratio predsjednik Islamske za-
jednice Bonjaka Njemake Edin Atlagi, koji je na njemakom jeziku
podsjetio prisutne na ono to se dogodilo 11. jula. Veoma nadahnu-
to obraanje Edina Atlagia izmamilo je panju velikog broja mladih
ljudi, kao i nae brae Turaka, Aliraca, Egipana i Nijemaca koji su u
velikom broju doli da podre skup.
Zatim se prisutnim obratio Admir Rami, potpredsjednik Vijea
stranaca grada Minhena. Nakon ilahije i recitacija skup je poselamio
Izet-ef. Bibi koji je u veoma emotivnom obraanju podsjetio Bonja-
ke na obavezu uvanja Srebrenice od zaborava, kao i na to ko ima, a
ko nema pravo Bonjacima govoriti o Srebrenici i toleranciji.
Na kraju je Mirza-ef. Dafi prouio dovu za ehide Srebrenice. Za-
hvaljujemo se vrijednim aktivistima koji su i ove godine ouvali Sre-
brenicu od zaborava u Minhenu.
27 broj 232/god. xvI
Glas islama
Islamski management
Direktor koji se brine o radu, a zanemaruje radnike; pazi na radno vrijeme, pazi na status rada, ali ne misli o
pravima i potrebama radnika, ne razmilja o tome da sa njima ostvari lijepe odnose, uspjet e jedno odreeno
vrijeme, ali e na kraju propasti.
M
anagement (menad-
ment) je planiranje,
a nakon toga izvr-
avanje onoga to
smo planirali kroz iskoritavanje
mogunosti koje imamo, kao i ko-
ordinacija ovih mogunosti zbog
ostvarivanja traenih ciljeva sa po-
sredstvom dobre kontrole i usmje-
ravanja.
Vrste managementa
Nauka u managementu je uz-
napredovala i ima mnogo podvr-
sta, od kojih neke vrste uzrokuju
propast posla, dok neke uzrokuju
uspjeh:
1. Krut sistem voenja poslo-
va. Ovaj kruti sistem vodi ka nano-
enju tete radnicima i ponitava
ciljeve zbog kojih se posao i po-
duzima, pa stoga radnik gubi mo-
ral za rad i time se kod njega ubi-
ja duh inventivnosti (kreativnost,
dosjetljivost; lat. invenire - pronai,
pronalazaki, izumiteljski).
2. Voenje poslova utemelje-
no na reagiranju. Ovakvo voenje
poslova se temelji na praenju rada
drugih, tako da oni uvijek slijede, a
nikada ne vode.
3. Voenje poslova utemelje-
no na linosti jedne osobe, tako
da se ljudi okupljaju samo zbog
linosti direktora, a ne zbog posla,
pa ako direktor umre - posao e se
ugasiti, jer posao zavisi od njega.
4. Voenje poslova utemelje-
no na poputanju u svakoj situ-
aciji, tako da se takvi ljudi uvijek
zadovoljavaju trenutnim stanjem.
Njih brine interes ljudi kako se oni
ne bi bunili, ali zanemaruju interes
posla.
5. Voenje poslova na pretje-
ranom uveliavanju stvari to se
ogleda u objanjavanju radnicima
da je firma veoma uspjena, bez
ikakvih problema, ne otkrivajui
probleme, dok je stvarnost suprot-
na i na kraju se dogodi katastrofa.
6. Voenje poslova na osnovu
potpune ovlasti i ovako neto ne
biva, osim u nemarnom voenju
poslova. Ovlasti su potrebne, me-
utim, moraju imati ogranienja,
tako da ne smije postojati 100%
ovlast, ili da postoji 100% centrali-
zacija.
7. Voenje poslova utemelje-
no na meusobnom pomaganju
u kojem postoji lijepa veza izmeu
direktora i radnika i u kojoj se od-
govornost dijeli u skladu sa potre-
bom. Odluivanje u ovom sistemu
je zajedniko, a ne pojedinano
kao to kae Allah: Za one koji se
Gospodaru svome odazivaju, i koji
molitvu obavljaju, i koji se o poslovi-
ma svojim dogovaraju, a dio od ono-
ga ime smo ih opskrbili udjeljuju.
(E-ura, 38) Ovo je uspjean nain
poslovanja.
8. Voenje poslova na osnovu
raspodjele ciljeva i ono biva u ja-
snom objanjavanju ciljeva radni-
cima, a zatim se vri raspodjela u
izvravanju ovih ciljeva na radnike,
tako da svaki pojedinac brine o
ostvarivanju jednog cilja koji pred-
stavlja dio cilja posla.
artovi uspjeha
u voenja poslova
1. Sakupljanje informacija, njiho-
va klasifikacija i podjela po stepe-
nima posla.
2. Olakavanje komunikacije iz-
meu radnika i uklanjanje prepre-
ka izmeu radnika i uprave.
3. Osigurati stimulaciju za radni-
ke, za izvravanje poslova, a tako-
er i kritiziranje i kanjavanje onih
koji uskrauju u poslu.
4. Meusobno povjerenje izme-
u radnika i rukovodstva i ostvari-
vanje lijepe atmosfere u njihovim
meusobnim odnosima.
5. Spoznaja mogunosti i snaga
radnika i njihovo usmjeravanje u
ispravnom pravcu.
6. Odreivanje obaveza i ovla-
tenja i sprjeavanje njihovog me-
usobnog mijeanja i ukrtanja.
7. Odlunost u rjeavanju pro-
blema i donoenju odluka.
Vrste direktora
1. Direktor koji se brine o radu, a
zanemaruje radnike; pazi na radno
vrijeme, pazi na status rada, ali ne
misli o pravima i potrebama rad-
nika, ne razmilja o tome da sa nji-
ma ostvari lijepe odnose, uspjet e
jedno odreeno vrijeme, ali e na
kraju propasti.
2. Direktor koji brine o radnici-
ma, ali na raun posla. Ovaj je su-
protan onom prvom i na kraju e
propasti.
3. Negativni direktor koji misli
samo o svom interesu i ne razmilja
o radnicima, niti poslu, osim ako je
to u njegovom interesu.
4. Odmjereni direktor koji svako-
me daje njegovo pravo, a u poslu
ekonomija Pomoni ured za dawu Rebwah
ne zaboravlja ni sebe. Ovo je uspje-
an direktor.
Osobine uspjenog
direktora
1. Povjerenje je uvjet za uspjeh
svakog posla, zato to su direktoru
povjerena prava radnika i firme, pa
ako on ne bude povjerljiv prava
e se izgubiti i posao e propasti.
Iskrenost je uvjet uspjeha svakog
posla.
2. Znanje i iskustvo. Organizi-
ranje poslova uz iskustvo je osnov-
ni uvjet za uspjeh posla.
3. Snaga i mogunost za pro-
voenje ciljeva. Slab ovjek koji
nije u stanju da vodi i nadgleda lju-
de i onaj koji je slab u donoenju
odluka samo je figura koja sjedi u
kancelariji.
4. Skromnost u ophoenju sa
zaposlenim, meutim, bez poka-
zivanja slabosti ne treba da bude
suh da se slomi, niti slab da ga po-
jedu.
5. Blagost i strpljenje su osnov-
ni uvjeti za sve one koji nose vod-
stvo, bez njih nema smisla u vod-
stvu.
6. Savjetovanje i dogovaranje
sa drugima zato to onaj koji dri
samo do svog miljenja na kraju e
puno pogrijeiti.
7. Priznavanje greke ukoliko
se uoi, uz ispriku ako se ogrijei o
prava ljudi.
8. Iskrenost uz izbjegavanje
lai. Direktor koji lae gubi povje-
renje i potovanje zaposlenih.
9. Otroumnost i pronicljivost
kako ga ljudi ne bi jednostavno
varali. Ovo su osobine uspjenog
direktora.
Jednoga dana je kod Osmana r.a.
bila skupina ljudi, pa je uao jedan
ovjek, a Osman r.a. ree: A zar se
jedan od vas ne stidi, a u njegovim
oima se vidi zinaluk? Nakon to
se skup raziao, doao mu je taj o-
vjek i upitao ga: Da li postoji obja-
va nakon Poslanika s.a.w.s., kako si
to znao? Osman r.a. ree: Istinu je
rekao Poslanik s.a.w.s.: - Bojte se fi-
raseta (pronicljivosti) vjernika, jer on
gleda Allahovim svijetlom.
Jednoga dana u doba Omera
r.a. su uhvatili kradljivca, pa kada
su htjeli da mu odsijeku ruku, re-
kao je: Emirul-mu'minin, tako mi
Allaha, prvi mi je put, pa ga je on
udario tapom: Lae, nije ti bilo
prvi put, jer te Allah ne bi osramo-
tio prvi put!
 Napisali: George Carey, Mustafa Ceri i Alistair Macdonald-Radcliff
U
gledni ameriki dnevnik The
Washington Post objavio je 11.
jula 2012. godine zajedniki au-
torski tekst, apel trojice vjerskih lidera
za zaustavljanje zloina i vei angaman
svijeta na postizanju mira u Siriji.
The Washington Post, 11.07.2012.
SIRIJA: POSMATRANJE
UASA, ALI, JE LI TO SVE
TO SVIJET MOE URADITI?
Da bi zlo trijumfovalo, sve to je po-
trebno uiniti je da dobri ljudi ne uine
nita - izreka je koja se pripisuje britan-
skom dravniku i filozofu Edmundu Bur-
keu, i sada, kada vidimo ta se deava u
Siriji, pravo je vrijeme da se prisjetimo te
izreke.
To to ljudi, ene i djeca u sve veem
broju gube ivote na strane naine, a
dokazi o zloinima svakodnevno rastu,
stvar je pukog biljeenja. Vanjski svi-
jet za sada, doslovno, samo posmatra i
pravi biljeke. Gotovo jedina praktina
akcija koju su Ujedinjene nacije uspjele
dogovoriti je slanje slubenih posmatra-
a da zabiljee pokolj. Meutim, u ovom
trenutku, dok su UN snage posveene
svom zadatku, neprijateljstva su eskali-
rala do te mjere da je ak i rad posmatra-
a morao biti obustavljen.
Cjelovit izvjetaj e, nesumnjivo, biti
sainjen i jednog dana moda i pomo-
gne da se neki od poinitelja krivino
procesuiraju. Ali zar ne bi bilo bolje osi-
gurati da bude manje poginulih? Mora li
ostatak svijeta jednostavno gledati i ali-
ti? Jesu li nae meunarodne institucije i
dalje toliko osakaene malodunim per-
cepcijama nacionalnih interesa da nita
vie ne mogu uiniti?
Tragino, ovakva situacija nam nije
nepoznata, jer muftija Ceri iz Bosne
svijet islama
proivio je vrijeme i sukobe koji su po
mnogo emu slini dogaanjima u Siriji,
u periodu 1992-1995. Iako je njegov i-
vot sudbina potedjela, to nije bio sluaj
sa 200.000 njegovih sugraana, Bosana-
ca. Na kraju su vanjske snage pritekle u
pomo, ali je ta pomo, naalost, stizala
suvie sporo i stigla je isuvie kasno. Da
je stigla ranije da li bi se desio genocid
u Srebrenici 1995. u kojem je ubijeno
8.000 osoba? Da li je zaista bilo neop-
hodno dozvoliti da opsada Sarajeva
traje od aprila 1992. do februara 1996.,
tri puta due od opsade Staljingrada u
Drugom svjetskom ratu? To su pitanja o
kojima e historiari voditi rasprave, ali
u Siriji se jo uvijek moe uiniti vie i a mi se u tom smislu direktno i pismeno
izbjei strana cijena ponavljanja grea-
ka iz prolosti.
Mi govorimo kao vjerske linosti i na
nama nije da rjeavamo pitanja visoke
politike i strategije. Niti traimo oruanu
intervenciju, kada na raspolaganju stoje
drugi naini. Genocid u Bosni veoma je
pouna lekcija za Siriju u pogledu zlou-
potrebe religije, ali i kljune uloge koju
odgovorne vjerske voe mogu imati u
sprjeavanju te zloupotrebe.
U Siriji ive brojne vjerske skupine
i nacionalne manjine i mnogi od njih
strahuju za svoje ivote. Beskrupulozni
koriste njihovu nesigurnost i potpiruju
plamen sukoba pod nelegitimnim pla-
tom religije. Obzirom da se religija tako
tuno, ali uinkovito zloupotrebljava za
produbljivanje sukoba, vrlo je udno
da nijedan od postojeih meunarod-
nih procesa nije otvorio vrata stvarnim
vjerskim voama da uzmu uea, niti
je potraio njihovu podrku u smirivanju
strasti, koja bi mogla biti od kljunog
znaaja.
Pozivamo da se ovaj propust ispravi i
da se ta pomo iskoristi.
Predlaemo da se vjerske voe Sirije i
susjednih regija okupe i zapitaju kako se
istinski glasovi umjerenosti mogu osna-
Glas islama 20. jul 2012. 28
iti i kako mogu pomoi da se ublai
razdor koji sada prijeti samoj zemlji. Na
meunarodnoj razini svi govore kako
podravaju Annanov plan, meutim
malo ko postupa u skladu s njim, no ipak
to za sada ostaje jedina meunarodno
podrana opcija.
Stoga, vrijedi istraiti svaki mogui
nain koji moe pomoi smirivanju situ-
acije prije nego sukob eskalira u regio-
nalnu katastrofu, koja e takoer generi-
rati velike izbjeglike krize.
Dakle, pozivamo sve zainteresirane
strane i meunarodne voe, koji nastoje
osigurati budunost Sirije na najmirniji
mogui nain, da podre na prijedlog,
obraamo glavnom tajniku Ban Ki-Moo-
nu i dr. Kofi Annanu.
Na prijedlog moe pomoi da se
izbjegne vojna intervencija i moe ima-
ti samo pozitivan utjecaj na ljude i voe
u Siriji. Moda moe ak i potaknuti pri-
jeko potrebni dijalog u smislu pronala-
enja rjeenja koje e zadovoljiti volju
naroda i istinski osigurati prava manjina.
Mir je cilj oko kojeg se mogu sloi-
ti ljudi svih vjera, kao i oni koji nemaju
vjere. To je najsveobuhvatnija vrlina. Mir
je svakako potreban ako istinski volimo
Boga i blinjega svoga, nata smo svi po-
zvani.
ak i ako kolektivna meunarodna
akcija jo uvijek nije mogua, zar ne mo-
emo barem osnaiti one vjerske voe
na terenu koji e promovirati mir i koji
jo uvijek mogu ublaiti posljedice rata?
Lord George Carey od Cliftona,
bivi nadbiskup Canterburyja.
Dr. Mustafa Ceri, muftija Bosne i Hercegovine,
kao i Sandaka, Hrvatske i Slovenije.
Canon Alistair Macdonald-Radcliffe,
generalni direktor Vijea za svjetski dijalog.
oberhauzen - novi pazar Autobuski prijevoz Berlin - novi pazar
Preko: ESENA, DUISBURGA, Preko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,
Godinji odmori I ljetovanja
DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA, BEA polazak petkom, povratak utorkom
Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje
MANHAJMA, TUTGARTA, ULMA, PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI Tel: 0172/311 36 29
MINHENA
prodaja avio-karata
preko Slovenije: polazak subotom,
sajamske i sportske manifestacije
povratak subotom

Preko Maarske, Austrije (Bea):

polazak utorkom, povratak srijedom
Tel: 0172/2774170

Bestattungsdienst
Dankovi
Mi Vam nudimo:
Prijevoz denaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,
Sandak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredita,
sreivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim
pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge
Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Dankovi.

Kontakt telefoni: Suljo ef. Dankovi:

+49/4065033854 +49/17649016539
+381/20315800
+381/644434312
 UJKANOVI
doo

bebi oprema

tel: 020/386-385 Ul. Veljka Vlahovia 18b
020/386-280 Novi Pazar
mob: 063/404-139
www.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES PROIZVODNJA:

fax: 020/382-072
VELEPRODAJA:
Ul. Kej skopskih rtava 181
- PROIZVODNJA OBUE
ISKLJUIVO OD KOE tel: 020/389-170
mob: 063/628-005 MALOPRODAJA:
- PRODAJA NA VELIKO I MALO
ul. 1. maj 28
- IZVOZ OBUE ZA INOSTRANSTVO e-mail: mecoflrida @ nadlanu.com
ul. Rifata Burdevia 17.
FLORIDA SHOES VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI - MECO

Na prodaju Villa hotel sa bazenom u Budvi. Objekat ima 20

luksuznih apartmana povrine od 34-120m2. Ima 13 akuzi-
ja, 2 saune, rezervnu cisternu za vodu, lijepo ureeno dvori-
te, bazen sa svom prateom opremom i prelijepim pogledom
na more, 30 parking mjesta. Moe zamjena za nekretnine u
Novom Pazaru, Sarajevu, Jadranskom primorju.
Prodajemo kuu-villu od 280m2 u centru grada.
Prodajemo lokal 20m2 u centru grada.
Prodajemo plac od 10 ari na magistralnom putu, pored Stig-a.

KOPAONIK: Na prodaju luksuzni apartmani 16m2-34m2-

41m2-43m2-46m2 u ekstra luksuznoj zgradi na atraktivnoj
lokaciji u Vikend naselju. Svaki apartman posjeduje i prvo-
klasni parket i keramiku, demit fasadu 10 cm, video nadzor
i video interfon, 6-tokomornu pvc stolariju sa troslojnim sta-
klom i dva vakuma, norveke radijatore koji se aktiviraju na
tel. poziv, kamin, ski kasetu.
Na prodaju stanovi u luksuznoj zgradi 21m2-29m2-37m2-
42m2-45m2-63m2 u izgradnji sa pogledom na Rekreacioni
centar. Posjeduje: beumni lift, blind vrata, video nadzor, pr-
voklasnu keramiku, podno grijanje, 6-tokomornu pvc stolari-
ju sa troslojnim staklom i dva vakuma, centralno grijanje.
Moe i iznajmljivanje.
Nudimo veliki izbor kua na svim lokacijama Novog Pazara.
Nudimo veliki izbor placeva i seoskih imanja na svim lokacija-
ma u Novom Pazaru i okolnim mjestima.
Nudimo veliki izbor useljivih stanova, kao i istih u izgradnji
na svim lokacijama u Novom Pazaru.
Nudimo veliki izbor kua, stanova, placeva na Jadranskom
moru, Kopaoniku, Beogradu i Sarajevu, kao i kompenzaciju
istih za nekretnine u Novom Pazaru.
Potrebna stara kua sa placem u centru grada radi izgradnje
zgrade. Plaanje po dogovoru u procentima.
Kupujemo staru kuu u centru grada.
Kupujemo plac od 2-10 ari u centru grada.
Kupujemo seoska imanja od vie hektara na Peteri i selima
oko Novog Pazara.
mnogo je razloga da posjetite butik

DJEIJA KONFEKCIJA

KOMPLETAN BEBI PROGRAM

GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA
FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

on
BADEN MANTILII, HALJINICE ZA CURICE...

hi
s
vodi kroz djetinjstvo vaeg djeteta

fa
s
d
ki
ul. Rifata Burdevia br. 10., Novi Pazar

DAK GRI
N
SA

LL

Brunnenstr. 36
44147 Dortmund
HAMZI R. - LIMUN

DORTMUND +4923147886748
+491722343418