Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik o Tretmanu Odlagalista Pepela PDF
Prirucnik o Tretmanu Odlagalista Pepela PDF
RECOAL
C.1 Okoli
Zadatak br. 41
1
Prirunik o tretmanu odlagalita
pepela
Predgovor
2
lanovi Konzorcija RECOAL-a
Zahvale
3
Sadraj
1. Uvod ciljevi, ogranienja, kontekst 5
1.1. Ciljevi 5
1.2. Ogranienja karakteristike odlagalita 6
1.3. Karakteristike upravljanja zemljitem 7
1.4. Kontekst karakteriziranje upravljanja pepelom 8
4
1. Uvod ciljevi, ogranienja, kontekst
1.1. Ciljevi
5
1.2. Ogranienja karakteristike odlagalita
Mokro odlaganje1
Danas se koriste dvije glavne metode odlaganja pepela: suho i mokro odlaganje.
Trei metod, odlaganje leteeg pepela u more, je bila praksa koja se dosta koristila u
Sjevernom moru, ali je njena primjena obustavljena 1992. godine. Suho odlaganje,
pri kojem se ostaci od sagorijevanja uglja odlau pri suhim ili blago vlanim uvjetima
na odlagalita, se vri slino konvencionalnom zatrpavanju ili zemljanim radovima.
Mokro odlaganje ili odlaganje u lagunama obuhvata mijeanje ostataka od
sagorijevanja uglja sa vodom na lokaciji elektrane, a zatim hidrauliki transport te
mjeavine putem cjevovoda prema jednoj ili nizu vjetakih laguna u kojima se
mjeavina odlae. Sadraj ovog prirunika se odnosi samo na mokro odlaganje
ostataka od sagorijevanja uglja. To znai da odlagalita imaju relativno ravnu
povrinu, bez veih uspona koji bi zahtijevali geotehnika ispitivanja, crtanje izohipsi
ili ponovno oblikovanje i prilagoavanje tehnologija rekultivacije.
Stabilnost i pristupanost
Alkalne reakcije
Naputena odlagalita
Reintegracija/remedijacija
Jeftine tehnologije
8
Slika 1: Mogue opasnosti i putevi zagaenja.
9
2. Minimalna kontrolna lista
10
toksinosti itd. Takoer, mogu se intervjuirati lokalni stanovnici da se dobiju dodatna
saznanja o lokalnim uvjetima.
pH
Elektrina provodljivost
Ukupne koncentracije elemenata: As, B, Cd, Cu, Cr, Hg, Mo, Se, Ni, Pb, Zn
Koncentracije radioaktivnih elemenata 40K, 238U, 232Th, 226Ra, 228Ra, 210Pb
Elementi koji se mogu izdvojiti iz vode i anioni As, B, Cd, Cu, Cr, Mo, Se, Hg, Ni,
Pb, Zn, SO42-, Cl-
11
Koncentracije elemenata u tragovima u biljkama
pH
Elektrina provodljivost
Ukupne suspendovane materije
Ukupne koncentracije (pregled): As, B, Cd, Cr, Mo, Se, Hg, Ni, Pb, Zn, (Fe)
Anioni (u procjednim vodama): Cl-, SO42-, (F- NO3-, NO2-, PO42-)
Standardni testovi toksinosti koritenjem vodenih organizama (npr. Daphnia-
testovi)
Sa regulatorne take gledita, Evropska unija ima jak utjecaj na razvoj nove politike
u oblasti okolia u Bosni i Hercegovini, koja se smatra potencijalnom buduom
dravom lanicom. Stoga, ima smisla pozivati se i na standarde koji su iroko
prihvaeni u Evropi.
12
Hrana: Koncentracije zagaujuih supstanci u jestivim biljkama proizvedenim
na naputenim odlagalitima. Veina zakonski propisanih graninih vrijednosti
zasnovane su na koncentracijama prisutnim u razliitim svjeim proizvodima
(npr. zeljasto povre , razliite itarice, krompir).
Bosna i Hercegovina
Otpadne vode
13
politike voda. Meutim, samo ogranien broj parametara je reguliran odreenim
direktivama. Na primjer, Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda8 propisuje
klasine parametre za kvalitet vode kao to su fosfor, nitrati, ali ne spominje veliki
broj elemenata u tragovima koji se mogu nalaziti u vodama kojima se transportuje
pepeo i procjednim vodama iz odlagalita pepela. Ovaj teret zagaenja je ipak
pojedinano reguliran u zemljama lanicama EU. Pregled sa poreenjima objavio je
Eurelectric9.
Zemljite
Eikmann i Kloke-vrijednosti10
Dozvoljene vrijednosti
predstavljaju maksimalnu koncentraciju specifinih
zagaujuih supstanci u vezi sa specifinim koritenjem zemljita na lokaciji.
Koncentracije ove vrijednosti zahtijevaju monitoring ili promjenu koritenja
zemljita.
Slino Eikmann-u i Kloke-u, Pruess (1993) je takoer predloio shemu u tri koraka.
Pruess-ova shema se zasniva na 1 M NH4NO3 ekstrakta. Ova vrijednost je prihvaena
kao Deutsche Industrie Norm12.
14
- Tok zemljite ovjek (direktni kontakt)
- Tok zemljite jestivi dio biljke
- Tok zemljite podzemna voda
Kvalitet otpadne vode (voda pomou koje se prenosi pepeo i procjedne vode) je
potrebno procijeniti poznavajui postojee prakse tretmana kao to je sedimentacija i
kontrola pH. Za planiranje bilo kojeg tretmana voda potreban je balans voda
pojedinanih odlagalita. Ovo obuhvata procjenu dotoka prirodnih tokova (ako
postoje), padavina, evapotranspiracije, povrinskog otjecanja, brzine otjecanja
procjednih voda, i brzine proticanja vode kojom se transportuje pepeo. Koliine koje
nedostaju u balansu daju priblinu vrijednost koliine otpadne vode koja se infiltrira u
podzemnu vodu. Ovo e uveliko zavisiti od geoloke situacije i postojanja ili
nepostojanja vodonepropusnih podloga koje se postave prije mokrog odlaganja
pepela.
15
3. Alati za podrku odluivanju dijagrami
Ovaj konceputalni okvir se stoga bavi pitanjima kako okolina i socioloka istraivanja
mogu pomoi u donoenju stratekih odluka i prua smjernice o samom procesu
remedijacije i njegovom upravljanju, a uzimajui u obzir pitanja i probleme ire
javnosti.
Istraivanja u okviru projekta RECOAL pokazuju da rjeenja vezano za remedijaciju
odlagalita pepela zavise od specifine situacije, to znai da su lokalni faktori od
kljunog znaaja za donoenje odluka. Stoga je potrebno ispitati svaki sluaj
pojedinano, uzimajui u obzir lokalne karakteristike okolia i drutvene uvjete. Alati
za podrku odluivanju prezentirani su u vidu jednostavnog okvira koji se sastoji od
etiri koraka (Slika 2), a koji je fleksibilan i moe se prilagoavati potrebama
predmetnog problema i raspoloivog nivoa znanja.
16
Korak 1 Definiranje problema. Definiranje razloga i ciljeva
strategije remedijacije. Takvi ciljevi mogu se odnositi na lokalne
KORAK 1: probleme i ukljuivati specifine zahtjeve. Openito, definiranje
Definiranje problema problema treba da bude u skladu sa uvjetima definiranim u
zakonodavstvu, te sa drutvenim i okolinim uvjetima.
17
OKVIR ZA DONOENJE ODLUKA O REMEDIJACIJI KOJI SE SASTOJI OD
CETIRI KORAKA
Definiranje
karakteristika Identifikacija
DEFINIRANJE
PROBLEMA
odlagalita potreba
zainteresiranih
strana
DEFINIRANJE CILJEVA I
PRIORITETA
POTENCIJALNIH RJEENJA
PRAVLJENJE LISTE
Identifikacija
Paleta rjeenja
kljucnih kriterija
EVALUACIJA RJEENJA
REMEDIJACIJE
STRATEGIJA
STRATEGIJA
Upravljanje
Monitoring MJERE ZA
problemima
sigurnosti POBOLJANJE
javnosti
Slika 3. Dijagram toka koji daje kratki prikaz pristupa remedijaciji koji se sastoji od etiri
koraka
18
3.2. Korak 1: Definiranje problema
19
Tabela 1. Primjeri potrebnih poetnih informacija
Opis odlagalita Naziv Odlagalite pepela Drenik
Lokacija i veliina Npr. karta podruja, veliina u hektarima m2; zapremina
u m3; granice
Klimatski uvjeti Npr. vjetar, mikroklima, ekstremni uvjeti (temperatura,
padavine, vjetar)
Administrativna, Npr. zdravstveni i sigurnosni uvjeti; prava vlasnitva,
strateka i pravna zakoni vezano za planiranje koritenja zemljita
pitanja
Razlozi za Pristupanost Pristup autom mogu je putem nekoliko cesti.
pripremu
strategije Demografija npr. broj i karakteristike stanovnitva koje ivi u blizini
remedijacije odlagalita, postojea ovisnost o / koritenje odlagalita
Interesi vezano za Koritenje zemljita u poljoprivredne svrhe, industrijske
koritenje zemljita svrhe, rekreativne svrhe, za groblje;
Problemi civilnog drutva Negodovanje lokalnog stanovnitva zbog prisustva
industrije koja uzrokuje veliko zagaenje;
nezaposlenost, veliki broj oboljelih od bolesti dinog
sistema i raka, komunikacija izmeu aktera i
zainteresiranih strana
Zakoni i propisi Npr. meunarodni, dravni i regionalni zakoni i propisi
Stvarne i potencijalne Npr. vezano za industrijske efluente (npr. otpadne vode,
opasnosti procjedne vode, zagaenje vode za pie) i otpade (npr.
zagaenje zemljita, irenje praine); vezano za raniji ili
postojei nain upravljanja (nepostojanje vjetrozatitnih
zona i imobilizacija otpada); vezano za raniji ili postojei
nain koritenja zemljita (npr. zagaujue supstance
koje ulaze u lanac ishrane putem koritenja u
poljoprivredne ili stoarske svrhe)
Pokretai Bosanski istraivai, uz podrku istraivaa iz zemalja EU
Karakteristike Porijeklo Termoelektrana Tuzla
ugljenog pepela Vrsta uglja iz kojeg Mrki ugalj, lignit
nastaje
Druge vrste goriva Npr. sagorijevanje drugih materijala/otpada sa ugljem
Tehnologije odlaganja Mokro odlaganje: pepeo se mijea sa vodom iz
akumulacije u Lukavcu, i putem cijevi se transportuje na
odlagalite(a)
Ope fizike osobine Dobra stabilnost; pucolanske karakteristike
Ope hemijske osobine Pepeo sa visokim stepenom alkalnosti;
toksini/zagaujue supstance prisutne u pepelu
Odlaganje drugih vrsta Nelegalno odlaganje komunalnog otpada preko pepela
otpada
Koritenje Odlagalite je u upotrebi Da / Ne; kada je odlaganje obustavljeno
zemljita Biljni pokriva Mjeavina prirodne vegetacije, panjaka, usjeva;
Koritenje odlagalita Poljoprivreda, ispaa stoke
Razlozi ili Ovisnost lokalnog Npr. koliko ljudi koristi ovo podruje kao izvor prihoda
potrebe za stanovnitva o ovom (proizvodi / usluge) odnosno za izdravanje svojih
remedijacijskim podruju porodica da li postoje neka sigurnija/prihvatljivija
rjeenjem rjeenja? ; koritenje u rekreativne svrhe
Finansijska izvodljivost npr. potreba za jeftinim rjeenjima, remedijacija na licu
mjesta
Izvori Dostupne informacije npr. tehniki i okolini podaci iz industrije, statistika
informacija (na lokalnom nivou) vlade, publikacije NVO-a, izvjetaji u okviru strunih
istraivanja
Strune informacije npr. struni asopisi, knjige, dravni i meunarodni
vodii
20
Nova istraivanja Npr. laboratorijski eksperimenti, eksperimenti na terenu,
analiza i intervjui sa zainteresiranim stranama
1.b. Identifikacija potreba lokalnog stanovnitva
Stanovnitvo koje ivi u blizini odlagalita moe se osjeati (smatra se) ugroenim
aktivnostima odlaganja. Prema procjenama, u Tuzli, oko 4000 ljudi ivi u blizini
odlagalita. Stoga je, prije nego to se pristupi izradi plana remedijacije, potrebno
uti njihova miljenja o utjecajima koje zagaenje pepelom uzrokuje po okoli,
drutvo, i zdravlje ljudi. Ovakva vrsta istraivanja je takoer neophodna u
sluajevima kada postoji negodovanje ire javnosti postojeim praksama upravljanja.
U suprotnom, kada su odlagalita relativno izolovana i lokalno stanovnitvo
zadovoljno praksama upravljanja i nivoima utjecaja, socioloko istraivanje
usmjereno na predstavnike lokalne zajednice, kreatore politike, rukovodstvo
postrojenja i drutvene lobi grupe moe biti dovoljno da bi se stekao dovoljan nivo
razumijevanja drutvenog konteksta za planiranu strategiju remedijacije.
21
1.c. Definiranje ciljeva i prioriteta
Historiju i odnose izmeu razliitih drutvenih aktera, koji mogu zakomplicirati ili
olakati usvajanje odreenih rjeenja;
22
Pepeo kao sirovina u Drvo za
Udisanje praine proizvodnji betona ogrijev
Percepcija
Erozija praine Praina sigurnosti
Pokriva od
(drvee je
Moe biti potrebno drvea
Stvaranje naslaga Zatita tla zdravo)
navodnjavanje praine u batama, na Koritenje u
usjeva na usjevima, infrastrukturi
Travnati rekreativne
odlagalitima
pokriva svrhe
Adsorpcija pepela i Navodnjavanje
zadravanje Zapoeto kao
padavina aktivnost od koje se
ljudi izdravaju
Nekoliko aktera
kontrolira pristup
Djeca i omladina koriste zemljitu
odlagalita za kupanje Rekreacija Povezano sa
ZEMLJANI ekonomskom
Ponovna upotreba POKRIVA situacijom
Usjevi Problemi sa
od strane drugih
idnustrija Koritenje u sigurnou: lanac
Velike potrebe industrijske ishrane
Ponovna Veliko
za vodom svrhe Koritenje u
upotreba od poljoprivredne negodovanje od
strane TE svrhe strane nekih
Strah da moe doi do sektora drutva
zagaenja vode u POTREBE I
Potencijalno
bunarima PROBLEMI Problemi sa
curenje u lokalne sigurnou:
bunare LOKALNOG
Voda se ne koristi kao zdravlje ivotinja
STANOVNITVA
voda za pie
Ispaa stoke Pristup i i
raspodjela
Visok nivo
Nelegalno odlaganje
zagaenja (npr.
komunalnog i industrijskog
rijeka Jala )
otpada
Nema Prilaz
akvatine VODA
Isputavnje u Problemi zbog opasnosti vezano
flore i faune
Utjecaji na povrinske za pristup odlagalitu
zdravlje vode
lokalnog
Iritacija koe stanovnitva Industrijska Prijedlog od strane
postrojenja Opine
Stvaranje Alternativne
naslaga mogunosti Negodovanje vezano
Sigurnost za koritenje za pitanje kulture
krenjaka
23
3.3. Korak 2: Pravljenje liste potencijalnih rjeenja
Ova faza zahtijeva izradu preliminarne liste dostupnih rjeenja za remedijaciju. Vrlo
je vano da poetna lista bude sveobuhvatna i aurirana. Lista treba da sadri to
vei broj rjeenja, kako se ne bi desilo da se neka rjeenja koja su relevantna
preskoe. Tabela 4 (koja je data na kraju ovog poglavlja) daje jednu sveobuhvatnu
listu metoda remedijacije (ali koja ne sadri sve mogue metode), koja moe posluiti
kao osnova za izradu liste prilagoene svakom pojedinanom kontekstu.
24
2.b. Identifikacija odgovarajuih kriterija za evaluaciju
Kriteriji Primjeri
Sigurnost Vrste nivoa nepouzdanosti vezano za rjeenje; npr. vezano
za tanost podataka iz eksperimenata (Da li je duina
ispitivanja bila adekvatna? Koje su nepoznanice jo uvijek
prisutne? Moe li se osigurati kvalitet dodatog materijala?) i
interakciju komponenti pepela i dodatog materijala (Da li e
dodati materijal zadrati zagaujue supstance na jednom
mjestu ili e ih mobilizirati?).
Raniji zapisi; odnosno ranija iskustva sa ovim rjeenjem u
drugim studijama sluaja.
Poznati neeljeni efekti ovog rjeenja.
Odlaganje nus-proizvoda remedijacije.
Remedijacijska efikasnost Smanjenje koncentracija zagaujuih supstanci / tetnog
rjeenja djelovanja
Poboljanje plodnosti tla
Smanjenje irenja praine
Izvodljivost Dostupnost materijala
Trokovi transporta
Trokovi potrebnog osoblja
Prihvatljivost Konflikt sa lokalnim vrijednostima
Korist za lokalnu privredu
Korist za poboljanje dobrobiti lokalnih zajednica
Dugorona odrivost Period zastarijevanja
Potrebno odravanje
26
RJEENJE IJA SE
EVALUACIJA VRI Ne zna se
POVRATAK NA
KORAK 1
DA LI ODGOVARA
LOKALNIM POTREBAMA I
POTREBAMA
Da REMEDIJACIJE? ISKLJUITI SA
NE
LISTE
DA
Da
INKORPORIRANJE U
BUDUE
Da Da
PROGRAME
EVALUACIJE
EVALUACIJA U VIDU
Da Da
DRUGOG RJEENJA
Da Da
Ne
DA
STAVITI NA
LISTU
27
3.4. Korak 3: Izrada strategije remedijacije
Ponekad, strategija remedijacije (ili njen dio) moe nastati bez da se eksplicitno ide
kroz faze 1 i 2. Jedan takav sluaj je uzgoj kultura na odlagalitima u Tuzli, do kojeg
je dolo spontano. Termoelektrana je odgovorila na probleme lokalnog stanovnitva
vezano za irenje praine tako to je preko pepela nasula tanki sloj zemljita. Nije
uspostavljen formalan proces ili procedure za kontrolu koritenja ovih odlagalita, te
je lokalno stanovnitvo vrlo brzo poelo da obrauje zemlju na ovim odlagalitima.
Kada je tim RECOAL projekta poeo da istrauje izvodljivost i sigurnost ovakve
prakse, proizvodnja usjeva na odlagalitima je bez prekida trajala ve deset godina
(iako su neki isticali zabrinutost vezano za sigurnost ovakve prakse koritenja
zemljita). Procjena sigurnosti praksi kultivacije i proizvoda postala je jedan od
glavnih ciljeva RECOAL projekta. Alternativni pokrivai (kao to je beton ili asfalt, ili
sadnja drvea) stavljeni su u drugi plan.
28
Nakon poetnog istraivanja odlagalita, moe doi do dodatnih pitanja vezano za
izradu strategije remedijacije, te stoga mogu biti potrebna dodatna istraivanja i
prikupljanje informacija. Kako izrada strategije bude napredovala, izmjene mogu biti
potrebne za neka od razmatranih rjeenja, te njihovo preispitivanje.
Ovdje smo dali pregled koritenja analize scenarija, kako bi se pomoglo u donoenju
odluke o odgovarajuoj strategiji remedijacije. To je dobro uspostavljena tehnika
koja prua pomo u izradi i evaluaciji razliitih mogunosti putem, ili fokusiranja na
eljeno krajnje stanje (i procjenu da li e nas predloeni koraci dovesti do njega) ili
putem testiranja ta odreeni pristup moe da postigne u odreenom periodu.
Proces je stoga ilustrativan i prua i kvantitativne i kvalitativne informacije, te
naglaava dvosmislenosti i nedoumice.
29
Logika podloga za ovu proceduru je ta da se rizik ponekad ne moe izbjei. Nita
nije bez rizika. Meutim, moemo uporediti razliite strategije i objasniti zato jedna
strategija ima potencijal da predstavlja manji rizik od ostalih. Okvir radi ka
minimiziranju rizika, odnosno ima za cilj da pronae izvodljivu strategiju remedijacije
koja je efikasna u smanjenju zagaenja i tetnog djelovanja istovremeno stvarajui
minimalni rizik. Svaku strategiju remedijacije treba uporediti sa scenarijem nultog
stanja (odnosno stanjem odlagalita prije remedijacije). Rezultati ove analize rizika
mogu se koristiti da bi se procijenili hipotetiki scenariji. Eksperimentalne metode
mogu pruiti dodatne informacije za izradu hipotetikih scenarija. Naprimjer, pristup
RECOAL projekta obuhvatao je eksperimente na terenu sa sadnjom usjeva i
dodavanjem odreenih materijala pepelu, te laboratorijske eksperimente (vidi dio
Studija sluaja u Tuzli).
Lokalno stanovnitvo je vana grupa zainteresiranih strana koja treba biti uzeta u
obzir, jer je vjerovatno da e strategija imati odreeni utjecaj na njihove ivote.
Stoga, kreatori politike i istraivai trebaju dobro obratiti panju na to kako e
strategija utjecati na razliite zainteresirane strane, i koje bi dodatne mjere mogle
ublaiti oekivane negativne utjecaje. Nekada moe biti korisno prezentirati
zainteresiranim stranama razliite scenarije ili strategije remedijacije, da bi se vidjele
njihove reakcije.
30
dogaaju), donosioci odluka onda mogu nastaviti sa implementacijom strategije sa
veom sigurnou. Ukoliko se zainteresirane strane ne slau sa strategijom, onda
razlozi za to mogu pomoi da se redefinira poetni cilj(evi) ili identificira iri spektar
specifinih faktora koji e pomoi da se strategija izmijeni, na taj nain poboljavajui
njenu primjenjivost i dugoronu odrivost.
31
kako bi garantirao trokovno efikasnu i redovnu implementaciju, ali u isto vrijeme
treba da podstakne refleksivnost i da bude sposoban da identificira probleme. U
svom jednostavnijem obliku, monitoring sigurnosti moe sadravati kontrolnu listu za
evaluaciju sigurnosti odlagalita i potencijalne pojave novih rizika. Primjer takve
minimalne kontrole liste za monitoring odlagalita pepela dat je u Podglavlju 2 ovog
Prirunika (Minimalna kontrolna lista).
32
Tabela 4. Pregled metoda dostupnih za uklanjanje ciljanih zagaujuih supstanci
33
Kompostiranje Dodavanje organskog materijala kako bi Jednostavan Trokovi prostora, Zemljite Policiklini
se poboljao balans ugljika/azota i proces oslobaanje volatilnih aromatski
podstakla aktivnost mikroba organskih jedinjenja ugljikovodici
Bioloki tretman Stvaranje mjeavine vode i pepela kako bi Kratkoroni do Potekoe i trokovi Zemljite Organska i
mjeavine vode i se zagaujue supstance nataloile, te dugoroni tretman prilikom manipulacije neorganska
pepela kako bi se olakala razgradnja mikroba jedinjenja
Bio-reaktori Kruenje vode olakava reakciju izmeu Relativno Spor proces Voda Volatilna
zagaujuih supstanci i mikroorganizama ekonomina organska
metoda jedinjenja; PCB-
jevi
Vjetake Movara olakava taloenje zagaujuih Prirodni proces, Dugorona Voda Neorganska
movare supstanci i njihovu stabilizaciju; to takoer relativno stabilan odgovornost jedinjenja,
moe biti na licu mjesta. posebice metali
34
pritiskom zagaujue
supstance
ZADRAVANJE
Prekrivanje Uspostava sloja preko odlagalita koji Efektivnost je Dugorona Zemljite Svi
odlagalita minimizira interakciju zagaujuih materijala vezana za odgovornost, curenje
sa ekosistemom materijal koji se
koristi; mali
trokovi
Alternative za Dodaci namijenjeni za interakciju sa Jednostavan Dugorona Zemljite Svi, na
prekrivanje zagaujuim supstancama (npr. ispravljanje projekat, mali odgovornost stabilnim
odlagalita/ pH vrijednosti, provodljivosti, poroznosti) za trokovi odlagalitima
Dodaci stabilizaciju i kontrolu
Odlaganje izvan Zemljite se iskopava i odlae na Brza i prljava Prebacivanje Zemljite Svi
odlagalita lokalitetima gdje predstavlja manji rizik. metoda zagaujuih supstanci
na drugo mjesto
Geotehniki Koritenje tehnikih objekata za Brza i prljava Dugorona Zemljite Svi
sistemi zadravanja i smanjenje izlaganja metoda odgovornost
zagaujuim supstancama
Kontrolni bunari Tehnike buenja kako bi se omoguio Pristup Veliki trokovi, Voda Svi
pristup podzemnim vodama hemikalijama nepotpunost
35
4. Nain procjene rizika
Prijedlozi za strategiju procjene rizika su bazirani na iskustvu steenom tokom
provoenja RECOAL projekta u Tuzli. Identificirana su tri glavna naina zagaenja sa
deponija pepela koje moemo klasificirati kao:
36
Disperzija pepela vjetrom 16
Na deponiji, pepeo uglavnom ima zrnastu strukturu. Osim toga, vee frakcije
ostataka sagorijevanja uglja imaju veliinu koja je posebice podlona eroziji. Prema
tome, osuena aktivna odlagalita, kao i ona koja se vie ne koriste za odlaganje,
naroito su podlona eroziji vjetrom i znaajan su izvor zagaenja prainom. Erozija
vjetrom poinje odmah nakon isparavanja vode (nakon sputanja vodnog ogledala u
sluaju mokrog odlaganja i nakon evaporacije preostale vlage u sluaju suhog
odlaganja). Vremenom, ipak, zbog mogunosti samostvrdnjavanja, koje je opisano za
mnoge vrste leteeg pepela, moe doi do smanjenja erodiranja. Samo neke od
studija imaju kvantitativne podatke o eroziji pepela vjetrom.
Mjerenje pepela nije bio dio RECOAL projekta. Ipak evidentirana je erozija vjetrom
to je dokumentovano Slikom 16. Odlaganje praine se moe mjeriti sa mjeraima
gustine zraka koji su smjeteni u okruenju deponije pepela.
Rizici po podzemne vode se smanjuju ako se voda za transport pepela direktno uvodi
u uske kanale koji vode do pritoka. Ipak, zagaenje povrinskih voda ostaje. Naroito
ako se radi o malim pritokama sa malim protocima koji se znaajno mogu zagaditi.
37
Slika 10. Isputanje vode za transport pepela u Tuzli. Velike estice i optereenje solima u
akumulaciji velikih naslaga i taloga du kanala otpadne vode. (fotografije: W Fitz).
38
5. Utjecaj odlaganja pepela na okoli sluaj u Tuzli
Proizvodnja energije iz uglja je idalje vrlo znaajna zbog raspoloivih rezervi uglja i
postojee infrastrukture. Kao dio procesa tranzicije zemlje u trinu ekonomiju,
domai i strani privatni investitori, zapoeli su sa uestvovanjem na tritu energije
ove zemlje. Ovo se manifestira osnivanjem novih privatnih elektrana kao to je
planirana termoelektrana u Doboju20.
39
5.2. Utjecaj industrije na lokalni okoli
Proizvodnja energije iz uglja utjee na okoli na vie naina, posebno preko emisija
tetnih zagaujuih supstanci tokom sagorijevanja i odlaganja ostataka sagorijevanja
uglja. U Tuzli, utjecaji Termoelektrane doprinose zagaenju ve zagaenog okolia
to je uzrokovano industrijalizacijom. Broj izvora emisija na tom podruju je veliki,
ukljuujui Termoelektranu, kao i hemijsku i druge industrije kao to su SIPOREX,
HAC, KOKSARA Lukavac i Cementara Lukavac.
40
Tabela 5. Glavne karakteristike odlagalita pepela u Tuzli
Slika 11. Satelitski snimak odlagalita i Termoelektrane u okolini Tuzle (sa Google Earth
2007.)
41
Slika 12. Godinja potronja uglja i u skladu s tim proizvodnja pepela u Termoelektrani
Tuzla
42
Tabela 6. Prosjene koncentracije elemenata u tragovima (standardne greke u
zagradama) u ugljevima iz rudnika Banovii i Dubrave (n=3)
As B Cd Co Cr Cs
Porijeklo
uglja s.g. s.g. s.g. s.g. s.g. s.g.
mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg
(%) (%) (%) (%) (%) (%)
Banovii 29,9 5,5 310 18,3 0,10 22,2 12,7 4,9 3,44 21,6
Dubrave 141 2,1 347 6,6 0,58 2,4 80,4 0,8 1050 0,5 16,6 0,6
Cu Fe Mn Mo Ni P
s.g. s.g. s.g. s.g. s.g. s.g.
mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg
(%) (%) (%) (%) (%) (%)
Banovii 25 1,0 15500 3,2 225 13,5 1,11 4,8 291 3,1 130 3,8
Dubrave 197 0,2 93100 0,4 1610 0,1 3,67 0,5 1130 1,0 582 0,2
Pb Rb Tl U V Zn
s.g. s.g. s.g. s.g. s.g. s.g.
mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg
(%) (%) (%) (%) (%) (%)
Banovii 7,46 36,8 8,82 9,6 0,09 43,9 32,7 29,9
Dubrave 40,2 5,6 75,6 2,6 0,73 6,9 3,53 4,6 272,5 0,2 232 3,1
43
Slika 13. Odlagalite Jezero na kojem se nedavno prestalo sa odlaganjem (fotografije: W
Fitz)
Odlaganje pepela zauzima ogromne povrine (Tabela 5), i zbog toga Termoelektrana
treba razmotriti da li e (1) proiriti kapacitete postojeih odlagalita, (2) odrediti i
osigurati nova odlagalita ili (3) nai alternativno rjeenje za upravljanje pepelom
kako bi se smanjila koliina pepela koja zahtijeva odlaganje.
Takoer, za proces mokrog odlaganja koriste se velike koliine vode (obino izmeu
0,4 m3/s i 0,85 m3/s). Promjena tokova i protoka vode vremenom utjee na cijeli
lokalni hidroloki sistem. Npr. vjetaki ispust kreiran zajedno sa promjenom fizikih i
hemijskih osobina vode koja istjee, utjee na protok i sastav povrinskih voda (u
ovom sluaju, rijeku Jalu) i podzemne vode. Takoer, velika jezera imaju za
posljedicu poveano isparavanje. U okviru RECOAL projekta izraunato je da oko
30% ulazne vode na deponiju ili se infiltrira u podzemnu vodu ili ispari. Analize
uzoraka preljevnih voda koji su uzimani tokom nekoliko prethodnih godina pokazuju
da je voda bila jako alkalna (pH oko 12) i bogata sa ugljikovodicima, sulfatima,
kalcijem i magnezijem. Takoer su zapaene relativno visoke koncentracije nekih
elemenata u tragovima, npr. koncentracije bora, hroma i nikla.
Koliina vode koja se koristi za transport ljake i pepela, u uvjetima kada koliina
ulazne vode u Termoelektrani iznosi 0,5 m3/s (27216 m3/dan) od ega se 1/3 ponovo
koristi za transport ljake i pepela (9072 m3/dan). Preostala koliina (18144 m3/dan)
se isputa u rijeku Jalu kao otpadna voda. Mijeanjem ljake i vode u omjeru 11:1 i
dnevnim koritenjem 27216 m3/dan, oko iznosi 2474 m ljake i pepela se
transportuju na dan, to rezultira prosjenom godinjom koliinom od 903.076
m3/godinje.
44
Tabela 7. Potronja vode u Termoelektrani
Kako se krupne i fine estice taloe i voda procjeuje i isparava, estice pepela mogu
se prenositi zrakom. Ove estice imaju malu specifinu masu i veliku specifinu
povrinu (1500 do 3500 cm/gram) i zbog toga ih vjetar moe nositi i po nekoliko
kilometara. Ova pojava je izraenija tokom ljetnih vrelih mjeseci, kada pada manje
kie i vjetar je jai. estice pepela utjeu na okolnu biosferu i ivot ljudi u naseljima u
blizini odlagalita. Do danas je provedeno jako malo istraivanja usmjerenih na
procjenu specifinih utjecaja odlaganja pepela u okolini Tuzle. Ipak, negativan utjecaj
odlaganja moe se vidjeti kroz razgovor sa lokalnim stanovnitvom, koje kae da
45
estice pepela unitavaju njihova imanja, usjeve i vrtove. Takoer je primjetna
njihova rezerviranost prema planovima za proirenje termoelektrane.
Slika 15. Simptomi toksinosti na listovima vrbe koja raste u samom pepelu na
odlagalitu Divkovii I.
46
Mnogi ispitanici su primijetili respiratorne bolesti, kao i susjede koji pate ili umiru od
raka. Primijeeno je da su zdravstveni uvjeti alarmantni. Lokalne zdravstvene
ustanove potvruju da postoji evidencija o povienom postotku registriranih
sluajeva oboljelih od raka i bolesti dinih puteva koji je vjerovatno povezan sa
stanjem okolia. I graani i zdravstveni radnici izrazili su zabrinutost zbog nedostatka
eksplicitnog monitoringa utjecaja na zdravlje.
U vezi sa velikim brojem lokalnog stanovnitva koji boluju od raka, postoji strah da je
pepeo radioaktivan. Stoga su u okviru RECOAL projekta uzeti uzorci sa starih i novih
odlagalita pepela i dati na analizu u nezavisnu kompaniju.26 Provedena analiza je
pokazala da nema radioaktivnosti iznad normalnih nivoa; stoga, ako se izvori uglja ne
promijene (neki rudnici uglja imaju znatno poviene nivoe radioaktivnosti), ili ukoliko
se radioaktivni materijal/otpad ne doda u pe, ne bi trebalo doi do poveanog
izlaganja lokalnog stanovnitva radioaktivnosti.
Lokalne zajednice zahtijevaju adekvatan pravni okvir koji potjee saradnju izmeu
industrije i aktera vlasti (na lokalnom nivou) kako bi se povealo blagostanje
graana. Jedan prijedlog je da se koristi princip zagaiva plaa, kao to je to
uraeno u zakonodavstvu EU, kako bi industrija platila za zagaenje povezano sa
proizvodnim procesima i nastankom otpada. Prikupljeni novac bi onda trebalo koristiti
za poboljanje okolia, kao to je uspostavljanje centralnog gradskog grijanja uz
pomo vika toplote iz Termoelektrane, odravanje i obnavljanje infrastrukture, ili
stvaranje zelenih povrina. Ugledajui se na zemlje Zapadne Evrope, lokalne
zajednice bi eljele vidjeti primjenu najnovijih tehnologija koje spreavaju ili znaajno
umanjuju tetu po okoli i ljude. Dosadanja ulaganja Termoelektrane u bolje zrane
filtere su vidno smanjila zagaenje, te stanovnici stoga eljno iekuju dalja ulaganja
i odgovarajui metod remedijacije koji bi znaajno umanjio nivo zagaenja.
47
aspekata njihovih ivota i ini ih da se osjeaju kao zatvorenici u vlastitim kuama.
Oblaci praine (Slika 16) dostiu vrhunac tokom ljeta.
Drugi faktor koji kontrolira eroziju vjetra su prirodne karakteristike terena. Naprimjer,
odlagalite pepela Jezero je smjeteno u nekadanjoj dolini i ima manje problema u
poreenju sa odlagalitima pepela Divkovii I i Divkovii II, koji su smjeteni na
otvorenom prostoru.
48
Slika 16. Oblak praine iznad odlagalita Divkovii I. Uslikano u maju 2007. godine (B.
Zarod).
49
vode koje se koriste za transport pepela i procjedne vode, potvruju da
Termoelektrana predstavlja samo jedan od mnogih izvora zagaenja u tuzlanskoj
regiji.
Zasienost kisikom u vodi koja transportuje pepeo i koja stalno tee je 100%, dok je
u procjednim vodama iz Drenika izmjerena vrijednost od samo 3%. Apsolutno
odsustvo kisika u tijelu odlagalita stvara takozvane redukcione uvjete, to dovodi
do redukcije arsena iz oksidacionog stanja V u III. Znaajno je da je AsIII otrovniji i
mobilniji od AsV. Kao rezultat toga, primijeene su znatno vee koncentracije arsena
u buotinama i procjednim vodama na naputenoj lokaciji Drenika, u odnosu na
vodu kojom se transportuje pepeo na odlagalitu Divkovii II. Kada je u pitanju
hrom, rezultati su suprotni, vjerovatno zbog poetnog procjeivanja CrVI i smanjenja
hroma u manje opasan CrIII u tijelu odlagalita na kojem je odlaganje obustavljeno
(Slika 18). Stoga se mora uzeti u obzir da se hemijska priroda pepela mijenja tokom
vremena, uslijed prirodnog procesa slabljenja zagaenja kao i specifinih procesa na
odlagalitu, kao to je smanjenje redoks stanja. Kao rezultat, procjeivanje
potencijalno otrovnih elemenata moe biti ili pojaano ili umanjeno kao to je
prikazano za arsen i hrom. Zbog toga se preporuuje monitoring procjednih voda sa
naputenih odlagalita.
Slika 17. pH, elektro-provodljivost (EC) vode kojom se transportuje pepeo sa aktivnog
odlagalita Divkovii, procjedne vode i vode iz buotina na Dreniku.
50
Slika 18. Koncentracije arsena i hroma u filtriranim uzorcima vode kojom se transportuje
pepeo sa aktivnog odlagalita Divkovii i procjednih voda, te voda iz buotine na
odlagalitu Drenik na kojem se odlaganje vie ne vri (Dellantonio et al. 2008).28
Tabela 8. Propisane granine vrijednosti (voda za pie, otpadna voda, procjedne vode)
odabranih parametara su usporeene sa ukupnim koncentracijama i filtriranim (<0.2 m)
frakcijama iz uzoraka otpadnih voda (uzetih u novembru 2006.) kao i ekstraktivih frakcija
ostataka od sagorijevanja pepela sa svih odlagalita (standardne greke su naznaene u
zagradi).
51
tokom zadnjih nekoliko godina, djelimino uslijed zabrinutosti za sigurnost trenutne
poljoprivredne prakse i zagaujuih supstanci koje ulaze u lanac ishrane. Poboljanje
ekonomske situacije u regiji i prilike za zapoljavanje mogli bi uzgajanje na
odlagalitima uiniti nepotrebnim. Preporuivanje uzgoja biljaka na odlagalitima
pepela bi vjerovatno povealo lokalne konflikte ukoliko njegova sigurnost ne bude
dokazana lokalnom stanovnitvu koje smatra da bi moglo doi do odreenih
problema zbog potencijalnog prenosa zagaujuih materija u lanac ishrane.
52
5.5. Eksperimenti vezano za smanjenja rizika i mjere
reintegracije
Tlo je dostupno lokalno. Naprimjer, tlo iskopano iz rudnika uglja u ikuljama oko 15
km od Tuzle, upotrijebljeno je u okviru RECOAL-ovih eksperimenata na terenu.
Prilikom odabira odgovarajueg zemljanog pokrivaa, morat e se napraviti balans
izmeu trokova i kvaliteta proizvoda. Odravanje zemljanog pokrivaa moe biti
potrebno, ovisno o praksama koje se na njemu budu primjenjivale. Primjena
zemljanog pokrivaa na drugim odlagalitima i poboljanje postojeeg pokrivaa na
Dreniku i Planama, moe pruiti osnovu za stabilizaciju odlagalita pepela i njihovo
poumljavanje ili kultivaciju.
Gledano dugorono, vano je uzeti u obzir potencijalne tetne uinke koje zemljani
pokriva nije u mogunosti neutralizirati. Naprimjer, zemljani pokriva u Dreniku i
Planama nije u potpunosti31 sprijeio unos zagaujuih supstanci u usjeve i prirodnu
vegetaciju, to je moglo dovesti do unosa zagaujuih supstanci u lanac ishrane.
Poljoprivredne prakse su vratile pepeo nazad na povrinu (Slika 21). Dakle, potrebne
lokalnom stanovnitvu i institucijama potrebne su jasne smjernice, koje e dati upute
o upravljanju i odravanju sigurnog zemljanog pokrivaa na odlagalitima i moguim
koritenjima zemljita koje takav zemljani pokriva moe da prui. (vidi dio 5.4).
Tla odabrana za pokrivanje odlagalita pepela, koja se poslije koriste u
poljoprivredne svrhe, trebaju biti visoke kvalitete i praktino ne smiju sadravati
53
nikakve zagaujue supstance iznad razine koja je doputena za tla koja se koriste u
poljoprivredne svrhe.
a) Plane b) Drenik
Slika 19. Lokacije odlagalita Plane i Drenik, izgled i profili, (Grnewald 2005).
Slika 20. Ugljeni pepeo vraen na povrinu tokom oranja (fotografija: M Markovi, I
Kisi).
54
5.5.2. Dodavanje komposta pepelu
55
29 cm
25cm
17 cm
15 cm
10,5 cm
9 cm
0 1 2,5 5 10 20
Slika 23. Trava (crveni fescue) uzgojena pri razliitim tretmanima sa kompostom
(staklenik BTUC), od 0 do 20 L m-2, (Repmann 2006.).
Slika 24. pokazuje prikaz specifine mjeavine trave, koja sadri uglavnom crvenu
vlasulju (Festuca rubra) i oviju vlasulju (Festuca ovina) koje su narasle pri
razliitim tretmanima (bez primjene komposta, pa do maksimalne primjene).
Parcela 11: 10 litara komposta dodato po m2 Parcela 49: 20 litara komposta dodato po m2
Slika 24 Rast trave pri raznim tretmanima na odlagalitu Divkovii I, koji su provedeni u
okviru projekta RECOAL; (Repmann 2007)
56
Primjena komposta ne samo da odravala rast trave, ve je takoer poveala
proizvodnju biomase (Slika 25) i pokrivenost zemljita (Slika 26). U skladu s tim,
primjena od 10 20 l/m2 komposta e vjerojatno biti dovoljna da bi se postigla
dovoljna pokrivenost travom, kako bi se sprijeila erozija pepela.
Slika 26. Procentualni prikaz biljnog pokrivaa dobivenog pri svim testiranim tretmanima
na odlagalitu Divkovii I.
Materijalni trokovi primjene komposta kao dodatka pepelu mogu biti znatno nii od
dodavanja tla dobre kvalitete. Ukoliko se kompost ne moe nai u blizini, onda su
57
kod bilo koje vrste tretmana trokovi transporta ti koji imaju najveu ulogu. U okviru
RECOAL-ovih eksperimenata na terenu, dodatak komposta pepelu je bio vie
ekonomian od primjene tla. Meutim, ova vrsta dodatka pepelu nije adekvatna za
sve vrste pokrivaa, i zapravo se jedino smatra pogodnim za travu. Stoga primjena
ovog dodatka moda nee ispuniti oekivanja lokalnog stanovnitva kada su u pitanju
rezultati remedijacije, a posebice kada su u pitanju karakteristike pejzaa, koristi i
sigurnost koritenja koji bi bili rezultat primjene debelog sloja zemljita.
Nae analize podataka su pokazale razlike kod unosa zagaujuih supstanci izmeu
razliitih usjeva i sorti.
Zagaenje najvie ima utjecaja na grah, dok su sorte jema vie tolerantne na
zagaenje. U skladu sa ovim rezultatima, najvie preporuena itarica na lokacijama
odlagalita pepela je jeam, sorta Tvrtko, koja ima najmanji unos metala iz pepela.
Druge sorte jema (Knin i Tomislav), lucerke (razliite sorte Mirna) i grah uzimaju
vie zagaujuih supstanci. Rezultati potvruju dobro poznatu tvrdnju da trave
(jednosupnice) mogu podnijeti visoke nivoe metala u tlu i da unose manje koliine
elemenata u tragovima od drugih biljaka (dvosupnica).
58
U drugim eksperimentima, zimski jeam i soja su uzgajani na podlozi od tla i pepela
u razliitim proporcijama, imitirajui prirodne uvjete uzgoja na odlagalitima Plane i
Drenik. U vrijeme pisanja, eksperiment nije bio zavren, ali preliminarni rezultati
ukazuju da dodavanje kvalitetnog tla pepelu znatno poboljava sigurnost usjeva.
Meutim, dodavanje tla nije bilo dovoljno za prevenciju unosa zagaujuih supstanci,
posebno u sluaju jema unato poboljanju uvjeta rasta.
Uspostava panjaka s druge strane bi mogla biti ekonomski opravdana, ali bi trava /
stona hrana trebala biti provjerena sa aspekta prisustva zagaujuih supstanci u
njoj (poetni rezultati ukazuju na visok rizik od zagaenja). Primjenjujui tlo dobre
kvalitete (nezagaeno tlo) i kompost na odlagalitu moe se reducirati rizik od
zagaenja. Osim toga, vrlo brzo bi se mogla uzgojiti i trava koja bi stabilizirala
pokriva i poboljala pejzane karakteristike.
59
2. crvena djetelina crvena djetelina zimski jeam zob (koji zahtijeva da
bude posaen sa crvenom djetelinom u proljee).
Prema zapaanjima tokom RECOAL istraivanja, uvoenje ovih metoda nee samo
poboljati sigurnost poljoprivrednih praksi, ve e poboljati i okoline uvjete za
lokalno stanovnitvo. Na osnovu postojeih rezultata istraivanja, RECOAL ne smatra
adekvatnim uzgoj biljaka kao to su krompir i kukuruz, jer pri tome dolazi do
mijeanja tla i pepela i unosa zagaujuih supstanci u biljke. Fokusiranje na
travnjake moe takoer pomoi u rjeavanju konflikta miljenja i interesa, izmeu
onih koji obrauju odlagalita i onih koji smatraju da obraivanje ugroava cijelu
zajednicu.
60
Sadnice topole e biti zasaene u etiri reda. Redovi e biti okomiti u odnosu na
dominantni smjer vjetra 1. Razmak izmeu svakog reda i izmeu drvea bi trebao
iznositi 6 metara. Svaki drugi red e biti pomjeren u stranu za tri metra kako bi
drvee bilo poredano u vidu trouglova, pruajui na taj nain bolju pokrivenost.
Sadnice ljenjaka bit e posaene na onoj strani u ijem smjeru dolazi vjetar, u
dva reda, takoe pomjeren u stranu sa meusobnim razmakom od 6 metara. Na
koncu, to bi iznosilo 277 stabala/ha, od ega bi dvije treine bile topole i jedna
treina ljenjak. Procijenjeni trokovi za kreiranje ovakvog zatitnog pojasa iznose
oko 3000 /ha. Pojas, onakav kako je opisan iznad, nakon to stabla topole
dosegnu visinu od 20 metara, obezbijedit e pokrivenost podruja od oko 450
metara. Naredna slika prikazuje raspored stabala unutar vjetrozatitnog pojasa.
61
5.6.1. Instaliranje kaskada za aeraciju vode
62
5.6.3. Pasivni tretman alkalnog otpada u lagunama
63
Pasivni tretman koji je testiran u okviru RECOAL projekta imao je vertikalni sistem sa
nasutim slojem zemljita od 30 cm i slojem krupnog ljunka ispod kako bi se
osiguralo efikasno dreniranje. Nasuti sloj zemljita uvren zasaenim biljkama
(trskom i vrbama) smanjio je otjecanje otpadnih voda putem evapotranspiracije.
Odgovarajue zemljite filtrira rastvorene zagaujue supstance, estice (ukljuujui
adsorbovane i apsorbovane zagaujue supstance) i smanjuje vrijednost pH putem
reakcije pufera. Sistem se mora odravati u uvjetima gdje je dobra cirkulacija
zraka/aeracija jer akumulirana voda troi zbog aktivnosti mikroba. To dovodi do
neeljenih hemijskih procesa kao to su rastvaranje zagaujuih supstanci -
adsorpcija eljeznih oksida, i redukcija oblika As V-a u vie toksiniji oblik As III.
30
25
20 Standard za vodu
15 za pie u EU
10
5
0
07
07
07
07
07
20
20
20
20
20
9-
9-
9-
0-
0-
-0
-0
-0
-1
-1
09
16
24
01
08
Slika 29. Koncentracije bora i arsena na ulazu u sistem (isprekidane linije) i nakon
pasivnog tretmana u laguni sa razliitim datumima uzorkovanja (stubovi). pH vrijednost
(nije prikazano) se smanjila sa 10.5 na 8.5.
64
5.7. Zakljuci studije sluaja Tuzla
Koritenjem energije uglja, proizvode se velike koliine pepela koji mora biti odloen
na odgovarajui nain, ukoliko ga nije mogue koristiti kao sirovinski materijal za
neke druge industrijske procese i proizvode. Termoelektrana Tuzla (TEP) i
pripadajua odlagalita pepela, imaju znaajan kako socijalni tako i okolini utjecaj na
okolno podruje. U okviru RECOAL projekta generirani su podaci i znanja kako bi se
naglasili znaajni rizici i aspekti odlagalita pepela i mogua okvirna rjeenja za
upravljanje koja ne bi iziskivala velike trokove. Ostali aspekti, kao to su utjecaj na
zdravlje i lokalne ivotne sisteme, i ekosisteme openito, ostaju manje istraeni i
shvaeni.
Prilikom upotrebe zemljita, testiranja tla, te nanoenja slojeva razliitih vrsta tla,
pokazalo se da ukoliko bi se odlagalita pepela koristila u poljoprivredne svrhe ili kao
panjaci, u narednih 20 godina i vie, postoji veliki rizik za prenoenje zagaujuih
supstanci u lanac ishrane. Neophodna su dugoronija ispitivanja i testiranja, te
65
prihvatljiva debljina nasutog tla dobrog kvaliteta, ukoliko postoji izuzetno velika elja
da se odlagalita pepela koriste u te svrhe. Privremeno, preporuujemo upotrebu
usjeva koje je mogue plitko zasaivati, tj. na tankom sloju tla, koji ne zahtijevaju
obraivanje i duboko kopanje. Alternativno, primjena dodataka pepelu (nezagaenih
organskih materijala) moe pomoi u uspostavi vegetacijskog pokrivaa za veoma
kratko vrijeme, kako bi se sprijeila disperzija ugljenog pepela. Zelene povrine,
posebno neke povrine pod stablima su identificirane kao izuzetno poeljne od strane
lokalnog stanovnitva a koje bi omoguile viestruke dobiti (npr. prijatnost koju prua
takvo okruenje, prostor za rekreaciju, ogrijev, graevinski materijal, zatitu od
vjetra).
1
Carlson, C.L. i D.C. Adriano, Utjecaj na okoli sagorijevanja ostataka uglja. Magazin o kvalitetu
okolia, 1993. 22: p. 227-247.
2
Ovim podrujima je potrebno aktivno graevinsko zemljite i rjeenja za tretman otpadnih voda kao
to su raspadanje mikroba na licu mjesta, tehnike pumpanja i adsorpcije i sl.
3
Blume et al. (2007) Handbuch des Bodenschutzes, III izdanje. Ecomed, Landsberg am Lech, str.
746.
Carlson, C.L. i D.C. Adriano, Utjecaj na okoli ostataka od sagorijevanja uglja. Magazin o kvalitetu
okolia, 1993. 22: p. 227-247.
Zielinsky, R.A. i J.R. Budahn, Radionuklidi u leteem i baznom pepelu: Unaprijeena karakterizacija
zasnovana na radiografiji i nisko-energetskoj spektometriji gama-zraka. Fuel, 1998. 77(259-267).
IAEA, irenje zagaenja okolia putem radioaktivnih materijala koji se pojavljuju prirodnim putem i
tehnoloke mogunosti za njegovo izbjegavanje, u seriji Tehnikih izvjetaja IAEA. 2003,
Meunarodna Agencija za atomsku energiju: Be. str. 198.
4
Adriano, D.C., Elementi u tragovima u terestrijalnom okoliu. 2001, NY: Springer.
Blume, H.-P., et al., Scheffer/Schachtschabel - Lehrbuch der Bodenkunde. 15 ed. 2002, Heidelberg:
Spektrum. 593.
Bergmann, W., Ernhrungsstrungen bei Kulturpflanzen. 3 ed. 1993, Jena: Gustav Fischer Verlag.
835.
5
WHO, Smjernice za kvalitet vode za pie. 2004, eneva: Svjetska Zdravstvena Organizacija.
6
Namirnice koje se koriste za prehranu: samo Cd, Pb, Hg; (Regulativa EC) Br 466/2001 propisuje
maksimalan dozvoljeni nivo odreenih zagaivaa u namirnicama, 2001, Komisija Evropske Zajednice)
Proizvodi koji se koriste prehranu ivotinja (stona hrana): samo As, Cd, Pb, F, Hg (Direktiva Vijea
1999/29/EC o nepoeljnim tvarima i proizvodima u stonoj prehrani. 1999, Vijee Evropske Unije)
7
E.g. Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
Blume, H.-P., et al., Scheffer/Schachtschabel - Lehrbuch der Bodenkunde. 15 ed. 2002, Heidelberg:
Spektrum. 593.
Bergmann, W., Ernhrungsstrungen bei Kulturpflanzen. 3 ed. 1993, Jena: Gustav Fischer Verlag.
835.
bunje/iblje, E.J., Suttle, N.F., 1999. Mineralna prehrana stoke, tree izdanje, CAB International,
Wallingford, UK.
8
Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda (91/271/EEC);
9
Eurelectric, Upravljanje otpadnim vodama i ostacima otpadnih voda prilikom preiavanja Propisi,
1998, Unija za elektroindustriju - Euroelectric: Brisel.
10
Eikmann, T. i A. Kloke, Nutzungs- und schutzgutbezogene Orientierungswerte fr (Schad-) Stoffe in
Bden Eikmann-Kloke-Werte, in Bodenschutz Ergnzbares Handbuch der Manahen und
Empfehlungen fr Schutz, Pflege und Sanierung von Bden, Landschaft und Grundwasser, D.
Rosenkranz, et al., Editors. 1993, Erich Schmidt Verlag: Berlin. p. 3590.
11
Pre, A., Einstufung mobiler Spurenelemente, in Bodenschutz Ergnzbares Handbuch der
Manahen und Empfehlungen fr Schutz, Pflege und Sanierung von Bden, Landschaft und
Grundwasser, D. Rosenkranz, et al., Editors. 1993, Erich Schmidt Verlag: Berlin. p. 3600.
12
DIN-V19730, Bodenbeschaffenheit. Extraktion von Spurenelementen mit Ammoniumnitratlsung.
13
BBodSchV, Bundes - Bodenschutz- und Altlastenverordnung ( BBodSchV) vom 12. Juli 1999.
66
14
Vidi Dodgson, J., M. Spackman, A. Pearman i L. Phillips (2000) Prirunik Multikriterijsko
analiziranje, London: Odjel za transport, lokalnu upravu i regione (DLTR),
http://www.communities.gov.uk/documents/corporate/pdf/146868. Za pregled nedavno razvijanih
participatornih metoda vidi Stagl (2007) SDRN Pregled brzog istraivanja i dokazivanja razvojnih
metoda za odrivu procjenu i ocjenu. Izvjetaj o istraivanju odrivog razvoja, http://admin.sd-
research.org.uk/wp-content/uploads/2007/04/sdrnemsvareviewfinal.pdf
15
Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
Thornton, I. i P. Abrahams, Uzimanje tla glavni put unoenja tekih metala u panjake sa kojih se
hrani stoka. Nauka o okoliu, 1983. 28(1-3): p. 287-294.
16
Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
Jusaits, M. i A. Pillman, Revegetacija pepela u lagunama. I. Selekcija biljaka i unapreenje
povrine/povrinska amelioracija. Upravljanje otpadom i istraivanje, 1997. 15 str. 307321.
17
Primjer: AAEV, Allgemeine Begrenzung von Abwasseremissionen in Fliegewsser und ffentliche
Kanalisationen (AAEV). 1998, Ministarstvo za okoli Austrije.
18
Odnos proizvodnje izmeu termoelektrana i hidroelektrana iznosi oko 3:1
http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=7 (02/01/2008).
19
http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=7 (02/01/2008).
20
http://www.energypublisher.com/article.asp?id=12529 (02/01/2008).
21
Podaci sa meteoroloke stanice u Tuzli (samo sa ukljuena industrijska postrojenja).
22
Slubeni Glasnik br. 11/99, str. 251-253.
23
Kortenski, J. i Sotirov, A. (2002). Glavni elementi i elementi u tragovima i njihova distribucija u
neogenom lignitu iz sliva Sofije, Bugarska. International, asopis o geologiji uglja; 52, 1-4
24
Swaine, D.J. (1990). Elementi u tragovima u uglju, Butterworths, London
25
Carlson, C.L. i D.C. Adriano, Utjecaj na okoli sagorijevanja ostataka uglja. Magazin o kvalitetu
okolia, 1993. 22: p. 227-247.
26
Low-level Counting Laboratory Arsenal, Faradaygasse 3, A-1030 Be, Austrija.
27
Cairns, J., Dickson, K.L., Crossman, J.S., 1972. Bioloki oporavak rijeke Clinch nakon zagaenja
leteim pepelom: Zakljuci sa 25 Meunarodne konferencije o otpadu. Purdue University, West
Lafayette, Indiana, USA, str. 182-192.
28
Dellantonio, A., Fitz, W.J., ustovi, H., Repmann, F., Schneider, B.U., Grnewald, H., Gruber, V.,
Zgorelec, Z., Zerem, N., Carter, C., Markovi, M., Puschenreiter, M., Wenzel W.W. (2007): Okolini
rizici poljoprivrednih i neplodnih alkalnih odlagalita pepela u Tuzli, Bosna i Hercegovina.
Environmental Pollution, u tampi.
29
Kantonalni Prostorni Plan je objavljen u kantonalnim Slubenim Novinama (Slubene Novine, Godina
13, Broj 9; Tuzla, 23 Septembar 2006; str. 765-1035]. Puna verzija (na bosanskom) je dostupna na
Internetu, na web stranici kantonalne vlade:
http://www.skupstinatk.kim.ba/Dokumenti/sl_novine/2006/kanton9-06.pdf
30
Uporedi poglavlje Krom u: Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
31
Za neke elemente i vrste npr. Ni ugrahu i Cd u krompiru, sloj zemljita (od oko 30 cm) nije
razblaio koncentraciju metala, ve nasuprot, ini se da ju je ak poveao.
32
Za dodatna ispitivanja na Divkoviima, prikupljena je piljevina iz kompanije DOO Ahmedbegovi iz
Graanice koja je udaljena oko 30 km od odlagalita. Takoer, donesen je mulj sa postrojenje za
preiavanje otpadnih voda iz Srebrenika, oko 35 kilometara udaljenog od tog podruja.
33
Mikrobi iz zemljita su esencijalni za stvaranje i razlaganje organskih materija te za imoboliziranje i
mobiliziranje anorganskih nutrijenata. Imaju veoma irok utjecaj na kvalitet zemljita/ i samim tim na
njegov fertilitet.
34
Mayes, W. M.. Aumonier, J., Lawso, C. J., Batty, L.C. (2005) Izvjetaj o projektu Newcastle
Univerziteta: Pasivna remedijacija alkalnih voda do neutralne vrijednosti pH (PRAWN).
35
Hoover, K.L. i Rightnour, T.A. (2002). Dizajniranje pristupa pasivnom tretmanu sagorijevanja uglja.
U: Okolini izazovi i kontrola zelenog gasa za iskoritenje fosilnog goriva u 21-om stoljeu, Y. Soong,
et al. (eds.), Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, NY.
36
Mayes, W.M.Younger, P.L, Aumonier, J. (2006). Ublaavanje alkalnosti procjednih voda eljezne
rude u prirodnim movarama. Nauka o okoliu i tehnologiji 40, 4:1237-1243.
37
Npr: Austrijska norma NORM B 2505 (2005); EPA prirunik o Lagunama Tretman komunalnih
otpadnih voda (2000) i Lagune za tretman otpadnih voda i Stanita divljih ivotinja - 17 Studija
sluaja (1993).
67