UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
ENERGETSKO MAINSTVO
Predmet: industrijska ekologija
Akademska 2016./2017. godina

SEMINARSKI RAD

STRATEGIJA UPRAVLJANJA OTPADOM U FBIH

Marko Divkovi I-30/14 Predmetni profesori:

Tuzla, mart 2017.g. dr.sc.Indira Buljubai, vanr.prof.
dr.sc. Midhat Osmi, docent
mr.sc. Jasmin Fejzi, strunjak iz prakse
Sadraj
1. UVOD ................................................................................................................................................................ 4
1.1. Svrha i naela Federalne strategije upravljanja otpadom ........................................................................ 4
1.2. Osnovni ciljevi Federalnog plana upravljanja otpadom ........................................................................... 5
1.3. Primjeri u regionu ..................................................................................................................................... 5
2. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ................................................................................................................... 6
2.1. Politika zatite okolia u BiH ..................................................................................................................... 6
2.2. Institucionalni okvir .................................................................................................................................. 6
2.3. Zakonski okvir upravljnja otpadom u FBiH ............................................................................................... 8
2.4. Naela planiranja i upravljanja otpadom u EU ....................................................................................... 10
3. POSTOJEE STANJE UPRAVLJANJA OTPADOM U FBIH ................................................................................... 12
3.1. Komunalni otpad .................................................................................................................................... 12
3.2. Neopasni proizvodni otpad .................................................................................................................... 13
3.3. Opasni otpad .......................................................................................................................................... 13
3.4. Posebne kategorije otpada..................................................................................................................... 13
3.5. Odlagalita otpada.................................................................................................................................. 14
4. PLAN ORGANIZACIJE SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM.............................................................................. 16
4.1. Nadlenosti u sistemu upravljanja otpadom .......................................................................................... 16
4.2. Opi postupci upravljanja otpadom ....................................................................................................... 17
4.3. Organizacija sistema upravljanja otpadom ............................................................................................ 24
4.4. Komunalni i neopasni proizvodni otpad ................................................................................................. 25
4.5. Opasni otpad .......................................................................................................................................... 29
4.6. Posebne kategorije otpada..................................................................................................................... 34
4.7. Odlagalita otpada.................................................................................................................................. 38
4.8. Informacijski sistem upravljanja otpadom ............................................................................................. 39
5. FINANCIJSKI ASPEKT PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM ............................................................................. 40
5.1. Izvori finansiranja ................................................................................................................................... 40
5.2. Procjena potrebnih sredstava za sanaciju i zatvaranje odlagalita i crnih taaka ................................ 42
5.3. Financiranje i procjena trokova uspostave regionalnih centara za upravljanje otpadom ................... 43
6. AKCIONI PLAN ZA PERIOD 2012-2017 ........................................................................................................ 46
Literatura ................................................................................................................................................................ 51

2
Popis slika
Slika 1.1. Simbolini prikaz plana upravljanja otpadom
Slika 2.1. Osnovno ustrojstvo dravne uprave u oblasti upravljanja otpadom
Slika 3.1. Broj komunalnih poduzea po kantonima FBiH
Slika 3.2. Broj registriranih legalnih odlagalita otpada u FBiH po kantonima
Slika 3.3. Registrirana ilegalna odlagalita otpada u FBiH po kantonima
Slika 4.1. Shema odgovornosti upravljanja otpadom (FBiH i kantoni)
Slika 4.2. Osnovni principi upravljanja otpadom
Slika 4.3. Osnovne komponente Programa za podizanje javne svijesti i edukacije
Slika 4.4. Princip istije proizvodnje
Slika 4.5. Propisani put otpada (primjer za ambalani otpad)
Slika 4.6. Primjer sistema odvojenog sakupljanja otpada
Slika 4.7. Shema tipinog MBO postupka
Slika 4.8. Prijedlog organizacije sustava sakupljanja otpada
Slika 4.9. Sadraj Reginalnog centra za upravljanje otpadom
Slika 4.10. Shematski prikaz rada MBO sustava
Slika 4.11. Proizvodnja elektrine energije iz otpada
Slika 4.12. Naini zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije
Slika 4.13. Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim gumama
Slika 4.14. Mrea sakupljanja i zbrinjavanja otpadnih ulja u FBiH
Slika 4.15. Okvirna organizacijska shema informacijskog sustava

Popis tabela
Tabela 2.1. Popis kantonalnih ministarstava u FBiH za okoli
Tabela 3.2. Procijenjene koliine neopasnog proizvodnog otpada u FBiH
Tabela 3.1. Proizvodnja komunalnog otpada i pokrivenost uslugama odvoza otpada u FBiH
Tabela 4.2. Planirano poveanje udjela stanovnitva obuhvaenog sustavom organiziranog
sakupljanja komunalnog otpada Tabela
Tabela 4.1. Projekcija rasta koliina komunalnog otpada za razdoblje 2012-2017
Tabela 4.3. Preporuke za nain zbrinjavanja pojedinih vrsta opasnog otpada
Tabela 5.1. Trenutni projekti UNDP u BiH u klasterima Okoli i energija i Demokratsko
upravljanje
Tabela 5.3. Raspodjela trokova izgradnje RCUO-a i uspostave sustava
Tabela 5.2. Okvirni trokovi sanacije i zatvaranja deponije

3
 1. UVOD

Mnogo je lake prepoznati otpad, nego definariti-ta je ustvari otpad. Prema nacionalnoj
definiciji otpada u Bosni i Hercegovini otpad-znai sve materije ili predmete koje vlasnik odlae,
namjerava odloiti ili se trai da budu odloene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u
listi otpada. Vlasnik moe biti pravno ili fiziko lice. Svaki ovjek obavljanjem redovnih dnevnih
aktivnosti proizvodi otpad.
Po mjestu nastanka, razlikuju se vie vrsta otpada: komunalni otpad, proizvodni otpad,
ambalani otpad, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadni elektriki i elektroniki
ureaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne gume, graevinski otpad, infektivni
otpad iz zdravstvenih ustanova, otpadna ulja, mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, itd.
Reciklaa je ponovna obrada otpadnih materijala u proizvodnom procesu za ponovnu upotrebu,
npr.otpadne staklene boce se tope u industriji stakla.
Ponovno koritenje znai svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju je
prvobitno koriten ili za druge namjene, bez ponovne obrade, npr.otpadna staklena boca se ponovo
puni vodom. [1]

1.1. Svrha i naela Federalne strategije upravljanja otpadom

Federalna strategija upravljanja otpadom (2008-2018) definirala je politiku i strateke smjernice

zasnovane na opim naelima Europske Unije transponiranim kroz Zakon o upravljanju otpadom FBiH
(Slubene novine FBiH, broj: 33/03, 72/09). Krovni cilj definiran Strategijom je zatita okolia,
promocija i poticanje odrivog koritenja resursa kroz uspostavu integriranog sustava upravljanja
otpadom. Ostvarenje krovnog cilja planirano je kroz realizaciju mjera predvienih u sklopu postavljenih
stratekih ciljeva, a to su:

Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano

upravljanje otpadom
Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje resursa
Osiguranje provedbe sustava kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir
Osiguranje sustavnog praenja parametara za ocjenu stanja okolia
Oblikovanje Strategije temeljeno je na nastojanju postizanja sto veeg stupnja usklaenosti s
opim naelima EU, kao i temeljnim naelima sadranim u Zakonu o upravljanju otpadom, a to su
sljedea naela: [2]

Prevencija
Mjere opreznosti
Odgovornost proizvoaa otpada
Zagaiva plaa
Blizina
Regionalnost

4
 1.2. Osnovni ciljevi Federalnog plana upravljanja otpadom

Kljuna uloga planova upravljanja otpadom je uspostava odrivog upravljanja otpadom.

Osnovna svrha im je definiranje tokova otpada i opcija tretmana. Tanije, cilj im je osiguravanje
planskog okvira:

usuglaenosti sa politikom upravljanja otpadom: PUO su vrlo vani instrumenti koji doprinose
implementaciji i uspostavi politika i ciljeva na nacionalnom i nivou EU u sferi upravljanja
otpadom;
osnovnih karakteristika otpada i dovoljne kapacitete za upravljanje otpadom: PUO su izvor
informacija o koliinama i tokovima otpada. Osim toga, doprinose osiguravanju dovoljnih
kapaciteta, te odgovarajuih naina prikupljanja i tretmana, a na osnovu koliina otpada;
kontrole tehnolokih mjere: PUO osigurava identifikaciju podruja za koje je potrebno poduzeti
odreene tehnoloke mjere u cilju eliminiranja ili minimiziranja odreenih vrsta otpada;
ekonomskih i investicionih zahtjeva: PUO definiraju financijske potrebe za operativnost sistema
prikupljanje i tretmana otpada. U skladu s tim, mogu se odrediti potrebe buduih investiranja.[2]

1.3. Primjeri u regionu

U Hrvatskoj postoji plan upravljanja otpadom za period 2016.-2020.g. koji se zasniva na

fondovima Evropske unije sa preduslovom da do 2020. Hrvatska mora odvojeno prikupljati 50% papira,
stakla, metala i plastike, te da se Plan mora usvojiti kako bi to prije poeli koristiti 475 miliona eura za
projekte zatite okolia.

Pozitivan primjer je i u glavnom gradu Srbije, gdje su odbornici Skuptine grada Beograda usvojili
plan za period 2011.-2020.g. po kojem se za upravljanje otpadom izdvajaju sredstva od 228 miliona
eura. Jedna od kljunih stavki plana je saniranje deponija na kojima e se prikupljati i znaajne koliine
deponijskog gasa koji e sluiti za proizvodnju elektrine energije.[3]

Slika 1.1. Simbolini prikaz plana upravljanja otpadom[3]

5
 2. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

2.1. Politika zatite okolia u BiH

Pitanja zatite okolia nisu jedan od deset pitanja opisanih u Ustavu kao nadlenosti dravnih
institucija, dakle, oni spadaju u sljedee: "Sve vladine funkcije i ovlasti koje nisu izriito dodijeljene u
ovom Ustavu institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima "(lanak III, stav 3)
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine odreuje nadlenosti ovog entiteta i konstitutivnih
kantona kako slijedi:

Ekskluzivna odgovornost Federacije je "ekonomska politika, ukljuujui planiranje i obnovu, te

politiku koritenja zemljita na federalnoj razini" (lanak III.1c), kao i "energetska politike,
ukljuujui i meukantonalnu distribuciju po pitanjima, te pruanje i odravanje pripadajua
infrastruktura "(lanak III.1g).
Zajedniki odgovornosti Federacije i kantona izmeu ostalog je politika zatite okolia, turizma i
koritenje prirodnih resursa (lanak III.2.). Ove odgovornosti "Mogu se koristiti zajedno ili
odvojeno, ili od strane kantona koordinirano sa Vladom Federacije. U skladu s tim, kanton i Vlada
Federacije e konsultirati jedno drugo na stalnoj osnovi s obzirom na ove odgovornosti. "(lanak
III.3)
"Kantoni imaju sve nadlenosti koje nisu izriito povjerene federalnoj vlasti", kao to su stvaranje
politike u pogledu reguliranja i osiguravanja javnih usluga, kojim se ureuje lokalno koritenje
zemljita i lokalnih energetskih proizvodnih pogona, uspostavljanje i provoenje kantonalnih
turistikih politika i razvoj turizma ( lanak III.4.) [2]

2.2. Institucionalni okvir

2.2.1 Ministarstvo okolia i turizma Federacije Bosne i Hercegovine

Ovo Ministarstvo obavlja "upravne, strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije Bosne i
Hercegovine koji se odnose na: zrak, vodu, zatitu tla, i upravljanje otpadom, izradu strategije i politike
zatite okolia, standarde kvalitete okolia, praenje stanja okolia, izrada razvojne strategije i politike
u oblasti turizma i ugostiteljske djelatnosti, praenje turistikih tokova i trendova na lokalnom i
meunarodnom tritu; usmjeravanje dugoronog razvoja turizma u okviru privrednog sistema i druge
poslove utvrene vaeim zakonima (lanak 20a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim
ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, ''Slubene novine FBiH'', broj: 06/08).
Postoji pet sektora unutar ovog Ministarstva: Sektor za zatitu okolia, Sektor za okoline
dozvole, Sektor za turizam, Sektor za implementaciju projekta i Sektor za pravne, financijske i ope
poslove. Ovo Ministarstvo djeluje kao nacionalne sredinjice Bosne i Hercegovine u Europskoj agenciji
za okoli (EEA).[2]

6
Druge relevantne institucije na entitetskom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini:

Ministarstvo prostornog ureenja, graenja i ekologiju Republike Srpske

Odjel za prostorno ureenje, imovinsko-pravnih pitanja Brko Distrikta Vlade Bosne i
Hercegovine
Meuentitetsko tijelo za okoli, imenovano je 2006 godine od strane Vlade FBiH u skladu sa
lanom 41.
Federalnog Zakona o zatiti okolia. Bavi se svim pitanjima u vezi zatite okolia koja zahtijevaju
usklaeni pristup u oba entiteta i odgovoran je za usklaivanje zakona o zatiti okolia ,
propisima, standardima i akcijskim planovima, meunarodnim ugovorima o pitanjima okolia i
njihovu provedbu, sudjelovanje u meunarodnim procesima i suradnju s meunarodnim
organizacijama, praenje okolia i informacijski sustavi i razmjene informacija, kao i
prekograninim i meuentitetskim pitanjima zatite okolia.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, s relevantnim sektorima
vodoprivrede, umarstva i veterinarstva, Poljoprivredni inspektorat, inspektorat vodoprivrede,
Veterinarski inspektorat i Ured za provedbu projekata umarstva.
Federalno ministarstvo zdravstva s relevantnim sektorima za kemikalije i otrove.
Tu su i brojne javne strune institucije koje se bave pitanjima zatite okolia u oba entiteta, bilo kao dio
ministarstva ili pod izravnom nadlenosti entitetskih vlada.[2]

Slika 2.1. Osnovno ustrojstvo dravne uprave u oblasti upravljanja otpadom

2.2.2 Dravne institucije

Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine su Zakonom o
ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH 5/03), dodijeljene
neke aktivnosti iz oblasti zatite okolia. Jedan od osam sektora unutar ovog Ministarstva je Sektor za
prirodne resurse, energetiku i zatitu okolia, koja ima pet odjela: Odjel za vodoprivredu i turizam, Odjel
za primarne energije i politiku, Odjel za srednje energije i projekte, Odsjek za zatitu okolia i Odjel za
provedbu projekata. [2]
Ostale vane dravne institucije koje se bave pitanjima zatite okolia su:

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, koje je odgovorno za pripremu bilateralnih i multilateralnih

sporazuma i ugovora
Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine je stalno tijelo u Vijeu ministara BiH, koje
je preuzelo ulogu biveg Ministarstva za europske integracije Bosne i Hercegovine u 2002. [2]
7
 2.2.3 Akteri na lokalnom nivou
Upravljanje okoliem na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini je vrlo sloena stvar. Kao to je
spomenuto prije, Federacije Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona, njihove kompetencije
opisane su u Federalnom ustavu. Svaki od kantona ima svoju vladu i donosi svoje zakone (usklaeni s
Federalnim zakonima). Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva koja se bave
pitanjima zatite okolia na kantonalnom nivou. [2]
Tabela 2.1. Popis kantonalnih ministarstava u FBiH za okoli

Br. Naziv kantona Naziv nadlenog ministarstva

1. Unsko-sanski kanton Ministarstvo za graenje, prostorno ureenje i zatute okoline

2. Posavski kanton Ministarstvo prometa,veza,turizma i zatite okololia

3. Tuzlanski kanton Ministasrtvo prostornog ureenja i zatite okolice
4. Zeniko-dobojski kanton Ministarstvo za prostorno ureenje, saobraaj i komunikacije i
zatitu
okoline
5. Bosansko-podrinjski kanton Ministarstvo za urbanizam, prostorno ureenje i zatitu okoline

6. Srednjobosanski kanton Ministarstvo prostornog ureenja, obnove i povratka

7. 7. Hercegovako-neretvanski Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia
kanton
8. Zapadnohercegovaki kanton Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i zatite okolia

9. Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia

10. Kanton 10 Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog ureenja i zatite
okolia

2.3. Zakonski okvir upravljnja otpadom u FBiH

Federalni plan upravljanja otpadom se sa svim svojim aspektima mora uklapati u zahtjeve
domaeg zakonodavstva po pitanjima upravljanja otpadom. Federalna strategija upravljanja otpadom,
izraena kao komponenta Federalne strategije zatite okolia 2008-2018, je postavila strateke ciljeve
razvoja sektora upravljanja otpadom na podruju FBiH i propisala mjere za njihovo dostizanje.
Prema lanu III 2.c) Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma (Ustava Bosne i Hercegovine): Entiteti e
osigurati sigurnu i zatienu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama, odravanjem agencije za
provoenje graanskog prava koje e funkcionirati u skladu sa meunarodno priznatim standardima,
uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje je ukazano u lanku II i poduzimajui i druge
mjere u skladu sa potrebama.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti su zadueni za zatitu okolia, te su svi relevantni
okolini zakoni doneseni na nivou entiteta, tj. Federacije Bosne i Hercegovine. [2]

8
 2.3.1 Vaei zakoni i pravilnici

Pregled propisa koji ureuju upravljanje otpadom u Federaciji BiH [4]:

Strategija zatite okolia FBiH (2008-2018)

Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, broj:33/03 i 72/09)
Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju (Sl. glasnik BiH, br.31/00)
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, broj: 9/05)
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Sl. Novine
FBiH, broj: 9/05)
Pravilnik o potrebnim uvjetima za prijenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatera
sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH, broj: 9/05)
Pravilnik koji odreuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Sl. novine FBiH, broj: 9/05)
Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za
tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni organ (Sl. novine FBiH,
broj: 9/05)
Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, broj: 12/05)
Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta,
ienje i postupke nakon zatvaranja odlagalita (Sl. novine FBiH, broj: 39/06)
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Sl. novine FBiH,
broj:38/06)
Uredba o vrstama financijskih garancija kojima se osigurava prekogranini transport opasnog
otpada (Sl. novine FBiH, broj: 41/05)
Uredba koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju
programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine
FBiH, broj: 31/06)
Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se
mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, broj: 8/08)
Pravilnik o obrascu,sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i
ambalae od strane proizvoaa(Sl. novine FBiH, broj: 6/08)
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, broj: 77/08)
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (Sl. novine FBiH, broj: 83/10)
Pravilnik o prekograninom prometu otpada (Sl. novine FBiH, broj: 07/11). [4]

2.3.2. Odnos Plana upravljanja otpadom i pravnih zahtjeva

Prema obvezama i odgovornostima u upravljanju otpadom koje proizlaze iz Zakona o upravljanju
otpadom, Federacija je odgovorna za poslove prekograninog prometa otpada i postrojenja za tretman
otpada koji obuhvaaju podruje dva ili vie kantona. Dok su kantoni nadleni za upravljanje svim
vrstama otpada, odreivanje lokacija u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima.
Proizvoa ili vlasnik otpada snosi sve trokove prevencije, tretmana i odlaganja otpada,
ukljuujui brigu nakon upotrebe i monitoring. On je financijski odgovoran za preventivne i sanacione
mjere zbog teta po okoli koje je prouzrokovao ili postoji vjerojatnost da ih prouzrokuje. [2]
Federacija je duna osigurati sanaciju okolia na zateenim lokacijama koje su visoko optereene
opasnim otpadom ukoliko nije poznat pravni sljedbenik za lokaciju. U skladu sa okvirnom EU direktivom
9
o otpadu dozvola za upravljanje otpadom je potrebna za sve aktivnosti upravljanja otpadom tj. za
prijevoz, skupljanje i tretman otpada. Ovom dozvolom omoguava se upravljanje otpadom od strane
strunog osoblja i poduzea koja posjeduju adekvatnu opremu.
Prema Pravilniku o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Sl.
novine FBiH, broj: 09/05), potrebno je pribaviti dozvolu kod nadlenog kantonalnog ministarstva za
zatitu okolia u ovisnosti od kapaciteta operatera. Svaka deponija treba biti registrirana u katastru
zagaivaa ili katastru nekretnina. Svi operateri koji posjeduju dozvolu za upravljanje otpadom duni su
izvjetavati nadleno kantonalno ministarstvo za okoli o ispunjavanju uvjeta iz dozvole.
Na osnovu redovnih izvjetaja od strane operatera prema Uredbi koja regulira obavezu
izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju programa nadzora, monitoringa i voenja
evidencije prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine FBiH, broj: 31/06), nadleno kantonalno ministarstvo
vodi evidencijske baze podataka. [2]

2.3.4 Procjena utjecaja na okoli i upravljanje otpadom

Prema Zakonu o zatiti okolia [5] (Sl. novine FBiH, broj: 33/03 i 38/09) i Pravilniku o pogonima
i postrojenjima za koje ja obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu
biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Sl. novine FBiH, broj:19/04) propisana
je provedba postupka procjene utjecaja na okoli za pogone i postrojenja za upravljanje otpadom,
prema sljedeem:

Pogoni za odlaganje otpada za:

Spaljivanje
Hemijsku obradu
Deponovanje opasnog otpada

Pogoni za spaljivanje komunalnog otpada:

Pogoni za biolokui fiziko-hemijsku obradu neopasnog otpada u cilju daljeg odlaganja sa

kapacitetom 50 t/danu
Deponije koje primaju vie od 10 tona dnevno ili sa ukupnim kapacitetom veim od 25.000 t,
izuzev deponija inertnog otpada
Deponije inertnog otpada sa kapacitetom od 250.000 m3 ukupne zapremine ili sa povrinom od
4 ha ili vie [2]

2.4. Naela planiranja i upravljanja otpadom u EU

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadran je u rezoluciji EU Vijea o Strategiji

gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada vaeoj okvirnoj Direktivi o otpadu
(75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podruju upravljanja otpadom. [2]

10
 Postoje tri kljuna europska naela:

Prevencija nastajanja otpada - u cilju ouvanja prirode i resursa, generiranje otpada mora biti
minimizirano i izbjegnuto gdje je to mogue
Reciklaa i ponovno koritenje - ukoliko se generiranje otpada ne moe prevenirati, potrebno ga
je ponovno upotrijebiti ili reciklirati ili iskoristiti u procesu povrata energije
Poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora - u sluajevima gdje ne otpad ne moe ponovo
koristiti, potrebno ga je tretirati i adekvatno odloiti ili spaliti
Obvezu planiranja upravljanja otpadom direktno propisuju tri direktive: Okvirna direktiva o
otpadu (2008/98/EC), Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) i Direktiva o ambalai i
ambalanom otpadu (94/62/EC). Meutim, i druge europske direktive koje se odnose na posebne
tokove otpada, te na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade
planova upravljanja otpadom. [2]
Najvanije europske direktive u sektoru upravljanja otpadom su:

Direktiva o otpadu (2006/12/EC)

Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)
Direktiva o odlagalitima otpada (1999/31/EC, dopunjena Pravilnikom (EC) 1882/2003)
Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) s dodacima 94/31/EC, 166/2006
Direktiva o mulju s ureaja za proiavanje otpadnih voda (86/278/EEC, dopunjena Direktivom
91/692/EEC)
Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC)
Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu (94/62/EC) s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC,
1882/2003
Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja (75/439/EEC, s dodatkom 87/101/EEC)
Direktiva o otpadu iz industrije titanij-dioksida (78/176/EEC)
Direktiva o odlaganju PCB i PCT (96/59/EC)
Direktiva o baterijama i akumulatorima (91/157/EC)
Direktiva o elektrinom i elektronikom otpadu (2002/96/EC)
Pravilnik o transportu otpada (EC) 1013/2006 [2]

11
 3. POSTOJEE STANJE UPRAVLJANJA OTPADOM U FBIH

3.1. Komunalni otpad

Prema definiciji, komunalan otpad je otpad iz kuanstva, kao i drugi otpad koji po svojoj prirodi
ili sastavu je slian otpadu iz kuanstva. Prema Zakonu o upravljanju otpadom prikupljanje i tretiranje
komunalnog otpada obavlja se sukladno posebnom propisu o komunalnim djelatnostima.
Kantonalnim propisima ureuje se osnivanje i rad komunalnih poduzea i obveze opina u
pruanju komunalnih usluga. Dakle, opine su zaduene za organiziranje upravljanja komunalnim
otpadom. [2]

Slika 3.1. Broj komunalnih poduzea po kantonima FBiH

3.1.1 Produkcija komunalnog otpada

Uvid u postojee koliine proizvedenog otpada u FBiH, kao i procjena rasta koliina otpada, te
procjena sastava otpada potrebna je radi prijedloga rjeenja integralnog sustava upravljanja otpadom,
te definiranje toka komunalnog otpada, od mjesta njegovog nastanka do mjesta konanog zbrinjavanja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koliina proizvedenog komunalnog otpada po stalnom
stanovniku u BiH iznosi u prosjeku 1,07 kg/stan/dan (389 kg/stan/god)
Proizvodnja komunalnog otpada i otpada komunalnog tipa u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao
i pokrivenost uslugom prikupljanja i odlaganja otpada po kantonima predstavljena je tabelom 3.2. Iz
podataka danih u donjoj tabeli, vidljivo je da srednja pokrivenost uslugama prikupljanja i zbrinjavanja
otpada u FBiH iznosi 63%. Prema podacima iz Izvjetaja o stanju okolia (2010) , prosjena pokrivenost
uslugom prikupljanja i odlaganja otpada u FBiH iznosi 70%. Za kantone za koje nisu bili dostupni podaci,
uzeta je srednja vrijednost (najmanja i najvea evidentirana pokrivenost) pokrivenosti uslugama. S
obzirom da toni podaci o koliinama proizvedenog komunalnog otpada na nivou FBiH nisu dostupni,
da ne postoji registar koliina otpada, te da uprave opinskih odlagalita otpada ne vode tonu
evidenciju o koliinama otpada (ne postoje vage), koliine otpada dobivene na osnovi studijske analize
i rada na terenu, uzete su kao relevantne. [2]

12
 3.2. Neopasni proizvodni otpad

Neopasni proizvodni otpad predstavlja otpad nastao u procesu proizvodnje, koji se ne koristi kao
sekundarna sirovina u industriji u kojoj je nastao. Taj otpad nije slian, po svojim osobinama,
komunalnom otpadu. [2]
Tabela 3.1. Procijenjene koliine neopasnog proizvodnog otpada u FBiH

Kanton Ukupne koliine neopasnog

proizvodnog otpada (t/god)
Unsko-sanski 5.500
Posavski 100
Tuzlanski 1.300.000
Zeniko-dobojski 1.000.000
Bosansko-podrinjski 250
Srednjobosanski 2.000
Hercegovako-neretvanski 8.000
Zapadnohercegovaki 200
Kanton Sarajevo 9000
Kanton 10 50
Federacija BiH 2.325.100

3.3. Opasni otpad

Opasni otpad je svaki otpad koji je utvren Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Sl.
novine FBiH, br. 9/05) i koji ima jednu ili vie karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi
i okoli po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao
opasni i reguliran provedbenim propisom. Prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH zabranjen je uvoz
opasnog otpada radi odlaganja. [5]
Prema podacima iz upitnika i procjenama koliina otpada prema nivou proizvodnih aktivnosti,
dobivene koliine opasnog proizvodnog otpada iznose oko 14.000 t/god. Podaci Federalnog zavoda za
statistiku navode koliinu opasnog otpada iz aktivnosti C,D i E od 17.919 t/god. Potrebna je hitna
uspostava registra zagaivaa.[2]

3.4. Posebne kategorije otpada

Posebne kategorije otpada predstavljene Planom podrazumijevaju:

Medicinski otpad (otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova)

Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
Otpadne baterije i akumulatori
Otpadna vozila
Elektrini i elektroniki otpad
Otpad iz rudarstva i ekstraktivne industrije
Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda
Otpad ivotinjskog porijekla
Ambalaa i ambalani otpad. [2]
13
 3.5. Odlagalita otpada

Opinske deponije komunalnog otpada su veinom otvorenog tipa i to su najee prostori koji
ne zadovoljavaju uvjete sanitarnih deponija niti su propisno pripremljeni za tu namjenu. Na opinskim
odlagalitima otpada ne postoje sistemi za zatitu voda, tla ili zraka. Mali je broj opinskih deponija na
kojima su izvreni sanacioni poduhvati. Kontrole procjednih voda i gasova nema gotovo ni na jednoj
opinskoj deponiji. Povremeno se vri zasipanje otpada inertnim materijalom pomou manjih bagera.
U Tuzlanskom Kantonu trenutno ne postoji regionalna deponija. Deponija Desetine u Tuzli je
sanirana i adaptirana, tako da se nove koliine otpada opine Tuzla odlau na dijelu deponije koji
zadovoljava sve uslove sanitarnog odlaganja. Takoer, u septembru 2010 godine, u sklopu deponije, je
otvorena i sortirnica mijeanog komunalnog otpada sa reciklanim dvoritem.

Tabela 3.2. Proizvodnja komunalnog otpada i pokrivenost uslugama odvoza otpada u FBiH

Kanton Broj Pokrivenost Proizvodnja Ukupne

stanovnika8 (%) otpada proizvedene
(kg/stan/god) koliine otpada
(t/god)
Unsko-sanski9 288.114 75 350 100.840
Posavski 39.886 60 236 9.431
10
Tuzlanski 498.549 40 322 165.705
11
Zeniko-dobojski 400.602 55 219 116.575
12
Bosansko-podrinjski 33.093 65 220 7.280
Srednjobosanski 254.992 60 214 54.656
Hercegovako- 225.930 77 363 81.981
neretvanski13
Zapadnohercegovaki 81.707 50 211 17.240
Kanton Sarajevo 423.645 85 386 163.527
Kanton 10 80.800 60 220 17.816
Federacija BiH 2.327.318 63 316 735.051
* Nisu dostupni egzaktni podaci, uzet je prosjek za FBiH
4 Statistika okolia, Saopenje br.2, Agencija za statistiku BiH (28.10.2010.g.)
5 Statistika ivotne sredine, Godinje saopenje br. 167/10, Republiki zavod za statistiku RS
(01.09.2010.g.)
6 Izvjetaj o stanju okolia, Federalno ministarstvo okolia i turizma (2010.g.)
7 Federalna strategija upravljanja otpadom (2008-2018)
8 Federacija u brojkama 2010, Federalni zavod za statistiku
9 Studija izvodljivosti otpadom na podruju opine Biha , Opina Biha (2009.g.)
10Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za Tuzlanski kanton, JKP Regionalna
eko-deponija d.o.o., 2008.g.
11 Plan upravljanja otpadom ZE-DO kantona, Ministarstvo za prostorno ureenje, promet i
komunikacije i zatitu okoline ZDK
(2007.g.)
12 Vrednovanje lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje, SERDA (2009.g.)
13 Plan upravljanja otpadom na podruju HN/K, Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia
HN/K, (2010/2011.g.)

14
 Na veini postojeih deponija se odlau sve vrste opasnog i neopasnog otpada iz domainstava,
ukljuujui i kabasti otpad, zatim graevinski otpad, otpad iz medicinskih ustanova, otpad ije je
porijeklo iz industrijskih pogona, itd. Otpad animalnog porijekla se ili odlae na opinske deponije ili na
nelegalne deponije
Za opinske deponije koje nee prerasti u regionalne trebalo je izraditi Planove aktivnosti,
sanirati ih i zatvoriti do 2008. godine. Takoer sve deponije je trebalo evidentirati katastru zagaivaa.
Prema raspoloivim informacijama nadlena ministarstva nisu uspostavila takav katastar. Jedina
raspoloiva evidencija deponija postoji u Federalnoj upravi civilne zatite. [2]

Slika 3.2. Broj registriranih legalnih odlagalita otpada u FBiH po kantonima

Prema trenutno dostupnim podacima, u FBiH postoji 340 evidentiranih ilegalnih odlagalita
otpada. Meutim, u stvarnosti, ovaj broj je u znaajnoj mjeri uvean, s obzirom da veliki broj ovakvih
odlagalita nije evidentiran. Godinje se pojavi vie desetina divljih deponija koje se povremeno
saniraju od strane komunalnih poduzea. Veliki problem predstavlja evidentiranje divljih deponija, s
obzirom da se nakon uklanjanja jedne deponije, druga divlja deponija ve pojavi na nekoj drugoj lokaciji,
itd. [2]

Slika 3.3. Registrirana ilegalna odlagalita otpada u FBiH po kantonima

15
 4. PLAN ORGANIZACIJE SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM

4.1. Nadlenosti u sistemu upravljanja otpadom

Prema Zakonu o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09), lanak 11, Poslove
upravljanja otpadom iz nadlenosti Federacije BiH vri Federalno ministarstvo u suradnji sa Federalnim
ministarstvom zdravlja i drugim nadlenim ministarstvima. Prema istom lanku, izuzev poslova
prekograninog prometa otpada ili upravljanja otpadom meu kantonima, poslove upravljanja svim
vrstama otpada, te odreivanja lokacija i zemljita u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima,
obavlja kantonalno ministarstvo okolia. [4]

Slika 4.1. Shema odgovornosti upravljanja otpadom (FBiH i kantoni)

Na nivou opina je odgovornost upravljanja komunalnim otpadom, te odreivanje lokacije

deponije i razvoj operativnih planova. Koncept sistema upravljanja otpadom odreen je na nivou
kantona kroz kantonalne Planove upravljanja otpadom. Na nivou Federacije, pored Ministarstva okolia
i turizma FBIH, za oblasti upravljanja pojedinim tokovima otpada nadlena su i druga Federalna
ministarstva. Ministarstvo zdravstva nadleno je za uspostavu sistema za upravljanje otpadom iz
zdravstvenih ustanova. Pitanja upravljanja poljoprivrednim otpadom regulira Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva u suradnji sa Ministarstvom okolia i turizma FBiH [2]
16
 4.2. Opi postupci upravljanja otpadom

Principi definirani u Okvirnoj Direktivi o otpadu (2006/12/EC), (2008/98/EC), EU Strategiji

upravljanja otpadom, kao i Federalnoj strategiji upravljanja otpadom 2008-2018, definiraju osnovnu
platformu koncepta upravljanja otpadom, koja se temelji na hijerarhiji postupaka tretmana otpada koji
su sastavni dio integralnog sustava upravljanja otpadom. Ovaj redoslijed uspostavljen je sa glavnim
ciljem, a to je smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje. U nastojanju reduciranja koliina otpada
za odlaganje na odlagalita, raste potreba za poveanjem udjela recikliranog i bioloki obraenog
otpada u ukupnoj koliini generiranog otpada. Hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada prikazan je na
donjoj slici (Slika 4.2.). [2]

Slika 4.2. Osnovni principi upravljanja otpadom

4.2.1 Prevencija nastajanja otpada

Prevencija nastajanja otpada, kao jedna od mjera za smanjenje nastajanja otpada, svakako je
najpoeljnija metoda za rjeavanje problema upravljanja otpadom. Nastajanje otpada se ne moe
sprijeiti, ali se mogu poduzeti odreene aktivnosti (mjere) na smanjenju njegovog nastajanja.
Prevenciju nastajanja otpada moe se ostvariti primjenom sljedeih mjera:

Modifikacija proizvodnog procesa

Redukcija otpada na samom izvoru
Ponovna uporaba proizvoda
Vano je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problem upravljanja otpadom ne
rjeava u kratkom roku. Mjere na smanjenju nastajanja otpada se zasnivaju na: edukaciji i radu s
javnou, unaprjeenju, stimulaciji, motivaciji i odrivoj potronji. Politika izbjegavanja otpada treba biti
voena tono utvrenim ciljem, kontinuirano, tijekom niza godina. Za ostvarivanje tih ciljeva unaprijed
treba osigurati financijska sredstva i strune ljude.
FPUO predvia aktivnosti na prevenciji nastajanja otpada koja podrazumijevaju:

Regulatorno djelovanje na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjenje nastajanja

otpada
Provoene sustavne edukacije drutva
Promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponaanja potroaa
Mjere prevencije i smanjenja nastajanja otpada podrazumijevanju nekoliko grupa aktivnosti, i to
kroz edukaciju javnosti, strunih i administrativnih tijela za rjeavanje problema u upravljanju otpadom
i zatiti okolia openito. [2]

17
 Provoenje programa podizanja javne svijesti za tematske cjeline prikazane nadonjoj slici (slika
4.3.) podrazumijeva sljedee aktivnosti:

Promociju zatite okolia i odrivog razvoja kroz odgojno-obrazovni sustav;

Cjelovito, tono i pravovremeno informiranje javnosti o svim aktivnostima u oblasti zatite
okolia i upravljanja otpadom;
Uvoenje otvorenog telefona za komunikaciju s graanima;
Objavu osnovnih informacija u svim sredstvima komunikacije (radio, novine, TV, internet), na
oglasnim panoima, u vozilima javnog prijevoza i sl.
Kreiranje informacija, ekolokih poruka i savjeta namijenjenih graanima (ciljnim skupinama),
te poticanje na pravilno upravljanje otpadom;
Izradu edukacijskog i promotivnog materijala;
Provoenje promotivnih kampanja za pojedina programe (odvojeno sakupljanje otpada,
problem divljih odlagalita, poticanje koritenje obnovljivih izvora energije i sl.);
Osnivanje javne baze podataka o otpadu i okoliu u gradskim poduzeima i njihovo povezivanje
(umreavanje) sa buduom centralnom bazom podataka;
Poticati kontinuirano promicanje zatite okolia preko javnih i privatnih poduzea u kontekstu
njihovih djelatnosti;
Uspostava partnerskih odnosa za svim zainteresiranim stranama (odgojno-obrazovne ustanove,
organi dravne uprave, privredni subjekti, zdravstvene ustanove, nevladine organizacije, strune
institucije i sl.) i poticanje zajednikih edukativno-promotivnih programa;
Osiguranje strunog osposobljavanja djelatnika svih administrativnih razina (dravna, federalna,
kantonalna, opinska);
Kontinuirano, u okviru odreenih vremenskih intervala, provoenje ispitivanja javnog miljenja
o aspektu upravljanja otpadom i zatiti okolia u gradovima i opinama.

Slika 4.3. Osnovne komponente Programa za podizanje javne svijesti i edukacije

4.2.2. istija proizvodnja

Smanjivanje i prevencija nastanka proizvodnog otpada jedan je od najznaajnijih ciljeva
integralnog upravljanja otpadom koji zahtijeva sloene promjene u nainu razmiljanja i upravljanju
proizvodnim otpadom u odnosu na dosadanji nain upravljanja. Ovo se odnosi na kompletan
proizvodni ciklus, od ulaska sirovina u proizvodni proces do konanog zbrinjavanja otpada.

18
 Sami proces implementacije prevencije i smanjivanja nastanka proizvodnog otpada je
dugotrajan razvojni proces rezultati kojeg e biti vidljivi u srednjoronom odnosno dugoronom
razdoblju. Prevencija i smanjivanje nastanka proizvodnog otpada na mjestu nastanka mogue je postii
jedino primjenom istije proizvodnje.
Prema definiciji, istija proizvodnja podrazumijeva kontinuiranu primjenu integralne
preventivne strategije zatite okolia na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja ukupne
uinkovitosti i smanjenja rizika za ljude i okoli. I dok tradicionalni nain upravljanja otpadom pita to
se moe uiniti sa nastalim otpadom i emisijama?, istija proizvodnja pita sljedee:

Gdje otpad i emisije nastaju?

Zato oni uope postaju otpad?
Kako se mogu minimizirati koliine otpada i emisija?
Esencijalna razlika u gornja dva pristupa je u injenici da istija proizvodnja ne tretira samo
simptome, ve pokuava rijeiti uzrok problema. Osnovni princip istije proizvodnje prikazan je na
sljedeoj slici (Slika 4.4.):

Slika 4.4. Princip istije proizvodnje

Primjena principa istije proizvodnje u postojeim tehnolokim procesima moe se razvijati i

provoditi kroz:

uporabu sirovina, materijala ili poluproizvoda koji su najmanje tetni za okoli;

sustavnu kontrolu svih proizvodnih procesa u kojima nastaje otpad;
modifikaciju proizvodnih procesa u cilju smanjivanja koliina otpada;
pri uvoenju novih tehnolokih procesa prednost davati onima koje generiraju najmanje otpada.
Za pokretanje i implementaciju prevencije i smanjivanja nastanka proizvodnog otpada Planom
je predvieno sljedee:
1. Identificirati industriju koja proizvodi najvie otpada i koja, openito, ima najloiju praksu
upravljanja otpadom;
2. Poticati uvoenje principa istije proizvodnje kroz instrument izdavanja okolinih dozvola;
3. Izraditi i provesti program edukacije i obuke o mogunostima smanjenja koliina proizvodnog
otpada za sve zainteresirane strane, od privrednih subjekata do nevladinih udruga i javnosti
openito;
4. Izraditi uputstva/smjernice o primjeni istije proizvodnje i najboljim raspoloivim tehnikama po
industrijskim granama/privrednim djelatnostima;
5. Razviti sustav identifikacije i promocije 10 najboljih firmi u pogledu okolinog upravljanja;
6. Razviti sustav uvoenja poticaja za implementaciju projekata prevencije i smanjenja
proizvodnog otpada (uvoenje naknada koje e proizvoae poticati na primjenu principa istije
proizvodnje);
7. Izraditi smjernice za graevinsku industriju sa ciljem koritenja materijala prihvatljivih sa
stajalita zatite okoli, ponovne uporabe materijala i smanjenja nastajanja otpada. [2]
19
 4.2.3 Recikliranje
4.2.3.1 Odvojeno prikupljanje otpada
Osnovni preduvjet za efikasno smanjenje koliine otpada koja zavrava na odlagalitima je
odvojeno sakupljanje otpada. Vodei se operativnim ciljevima postavljenim u Strategiji upravljanja
otpadom FBiH 2008-2018, Planom je predviena implementacija aktivnosti na poveanju koliina
izdvojenog otpada, to e osigurati trinu vrijednost otpada kao sirovine. Primarna reciklaa temelji se
na odvojenom prikupljanju iskoristivog otpada na mjestu nastanka, jer se na taj nain formiraju odvojeni
tokovi razliitih vrsta iskoristivih otpadnih materijala, kao i opasnog otpada (npr. papir, plastina i
metalna ambalaa, staklo, biorazgradivi otpad, e-otpad, stare gume, akumulatori, stari automobili, stari
lijekovi, graevinski otpad i dr.) [2]

Slika 4.5. Propisani put otpada (primjer za ambalani otpad) [6]

Primjenom mjera za prevenciju nastanka otpada na mjestu njegova nastanka, te primjenom

donesenih pravilnika koji obuhvaaju primarno odvajanje i prikupljanje pojedinih kategorija otpada,
odnosno onih koji su trenutno u fazi donoenja ili se tek trebaju donijeti (otpadna ulja, otpadne gume i
sl.), otpad koji se odvojeno prikuplja u okviru komunalnog sustava obuhvaa:

papir i karton
plastiku
staklo
metalnu ambalau
glomazni otpad
opasni otpad
ostalo

Pored mehanizma podizanja javne svijesti o izdvajanju otpada na izvoru drugi neodvojiv dio
jednog takvog sustava je infrastruktura za odvojeno prikupljanje. [2]

20
Openito, sustav odvojenog sakupljanja otpada se moe organizirati na razliite naine:

Reciklana dvorita (RD) opremljena su spremnicima od 1100 do 5000 litara u kojima se, ovisno
o njihovoj veliini i vrsti, odvojeno prikuplja desetak razliitih vrsta iskoristivog otpada;
Zeleni otoci mogu biti postavljeni na vie sabirnih mjesta u naselju sa spremnicima i posudama
za pojedine vrsta otpada;
Posude za odvojeno prikupljanje otpada mogu se postaviti uz postojee kapacitete za
prikupljanje mijeanog otpada.
Primjer infrastrukture odvojenog sakupljanja otpada prikazan je na donjoj slici (Slika 4.6.). [2]

Slika 4.6. Primjer sistema odvojenog sakupljanja otpada

Zeleni otoci predstavljaju specifine lokacije na podruju sa kojeg se sakuplja komunalni otpad,
a na kojima su smjeteni kontejneri za prihvat razliitih, na izvoru izdvojenih, vrsta otpada (papir/karton,
plastika (PET ambalaa), metalna ambalaa, staklena amlabaa).
Reciklano dvorite je ograeni prostor opremljen spremnicima i posudama od 1100 do 5000
litara za odvojeno prikupljanje otpada u kojem graani mogu odloiti vlastiti glomazni i ostali odvojeno
sakupljeni otpad. Osim toga, RD su i mjesta na kojima graani mogu dobiti informacije o upravljanju
otpadom, a osobito o potrebi smanjivanja ukupnih koliina otpada za odlaganje, te boljeg iskoritavanja
raznih vrsta otpada. RD mora biti opremljeno da adekvatno primi smjetaj otpadnih sirovina, gdje su
neke od njih:
otpadni papir i karton
obojeno i neobojeno ambalano staklo
otpadno eljezo i drugi metali
otpadna plastika (etilen, PET, stiropor)
autogume
glomazni kuni otpad
bijela tehnika
rabljena ulja
akumulatori i baterije
21
 Broj i raspored infrastrukture za odvojeno prikupljanje treba biti utvren Kantonalnim
planovima upravljanja otpadom, odnosno studijama izvodljivosti upravljanja otpadom na razini
opina.[2]

4.2.4 Obrada otpada

Obrada otpada je postupak kojim se u mehanikom, fizikalnom, termikom, kemijskom ili
biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliine
i/ili opasnih svojstava, te olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada. Pored odvojenog
sakupljanja otpada, obrada otpada nudi dodatno izdvajanje korisnih sirovina iz otpada, kao i iskoritenje
energetske vrijednosti otpada. [2]

4.2.4.1 Mehaniko-bioloka obrada (MBO) otpada

Koncept mehaniko-bioloke obrade otpada je razvijen i prvi put primijenjen u Njemakoj, kao
odgovor na zahtjeve za koliinskim smanjenjem biorazgradive komponente otpada koji se odlae na
deponije, kao i na zahtjeve za to veim izdvajanjem korisnih komponenti iz otpada. MBO tehnologija,
sastavljena iz dva odvojena tretmana, mehanikog i biolokog, nudi rjeenja za vrlo vane segmente
odrivosti integralnog sustava upravljanja otpadom. Promatrajui odvojeno mehaniku i bioloku fazu
MBO tretmana mogue je primijeniti razliite vrste procesa:

Rotacijsko sito - separacija otpada

Usitnjavanje otpada
Drobljenje i mljevenje
Magnetno razdvajanje otpada
Zrano sortiranje
Presovanje baliranje

Kompostiranje
Biostabilizacija
Biosuenje
Anaerobna digestije

U praksi se susreu razliite kombinacije navedenih tehnikih komponenti integriranih u sustave

MBO. Veina MBO postrojenja u sebi sadri mehaniko sortiranje razliitih komponenti otpada, njihovu
klasifikacije prema veliini ili neku vrstu predtretmana (sitnjenje, mijeanje) prije biolokog tretmana, a
sve u sklopu cjelovite obrade otpada. Tipina shema MBO sustava prikazana je na donjoj slici. (Slika
4.7.)S obzirom na redoslijed obrade, MBO postupci dijele se mogu podijeliti na:

MBO procese mehaniki, pa bioloki postupak

BMO procese bioloki, pa mehaniki postupak
Kod prvog postupka (MBO) odvijaju se mehaniki postupci separacije metala, plastike, stakla i
eventualnih opasnih tvari. Ostatak je uglavnom biorazgradiv i odlazi na kompostiranje ili anaerobnu
digestiju. Tijekom kompostiranja materijal se komprimira i stabilizira te se kao takav odlae. Kasnije se
moe opet prosijavati te koristiti kao pokrov na odlagalitima.
22
 BMO postupak podrazumijeva prvo bioloku obradu tijekom koje se organske tvari djelomino
razgrade u aerobnim uvjetima, pri emu se troi voda, te sav otpad postaje vie suh i podloniji
kvalitetnom prosijavanju. [2]

Slika 4.7. Shema tipinog MBO postupka

4.2.4.2 Termika obrada

Efektivno upravljanje vrstim otpadom ukljuuje primjenu razliitih metoda tretmana i
tehnologija. Pored ureenih odlagalita, mehanike reciklae i uobiajenih reciklanih tokova za razliite
materijale, te biolokog tretmana, koriste se i tehnologije termike obrade (spaljivanje, piroliza,
gasifikacija, plazma tehnologija). Termike metode upravljanja otpadom imaju za cilj smanjenje
volumena otpada, konverziju otpada u neopasni, te iskoritenje energije iz otpada. One ukljuuju sve
procese kojima se otpad prevodi u gas, tenost, vrste produkte sa simultanim otputanjem termike
energije. [2]

Spaljivanje otpada
Spaljivanje materijala koji u svojoj osnovi sadre ugljik u okruenju bogatom kisikom, tipino na
temperaturama veim od 850C, rezultira stvaranjem otpadnog plina koji se primarno sastoji od CO2 i
vode, te duikovih oksida, SO2, itd. Cilj ove metode je smanjenje volumena otpada uz istovremeno
iskoritavanje energije. Energija moe biti koritena za grijanje, proizvodnju pare i el. energije. Tipine
koliine ukupne energije koje mogu biti proizvedene po tonu komunalnog otpada je 0,7 MWh struje i 2
MWh daljinskog grijanja. [2]
Suspaljivanje u cementnoj industriji
U zemljama EU je rastui trend suspaljivanje otpada u cementnoj industriji, zbog specifinosti
tehnolokog procesa (specifino vrijeme trajanja, temperatura i turbulencija). Ovaj nain zbrinjavanja
23
otpada je ekonomski opravdan za zemlje u razvoju, ali ovisi od interesa cementnih industrija za
dugoroni razvoj kako bi osigurale opremu koja bi otpad procesuirala kao gorivo iz otpada (GIO).
Procjenjuje se da je mogue iskoristiti do 30% komunalnog otpada za ove svrhe. [2]
Gasifikacija
Gasifikacija je termiki proces kojim se materijali kao to je ugljen, biomasa, mulj i komunalni
otpad prevode u sinetski gas koji onda moe biti koriten za proizvodnju elektrine struje, te proizvoda
kao to su fertilizatori, kemikalije, zamjenski prirodni gas i sl. Osnovna korist gasifikacije bio-otpada je u
mogunosti direktnog koritenja (uz proiavanje) kao goriva turbinskih generatora koji rade na gas,
ime se teoretski poboljava sveukupna ermika efikasnost postrojenja. [2]
Piroliza
Piroliza je termika degradacija materijala koji sadre ugljik kroz indirektno koritenje vanjskog
izvora topline, tipino na temperaturama od 450-750C u odsustvu slobodnog kisika. Produkti pirolize
su vrsti ostaci i sintetski plin, dok neke isparljive komponente iz katrana i ulja mogu biti uklonjene i
ponovno koritene. [2]
Plazma tehnologija
Plazma predstavlja svaki plin u kojem je bar 1% atoma ili molekula djelomino ili potpuno
ioniziran. Plazma tehnologija moe biti koritena kao alat za zelenu kemiju i upravljanje otpadom30. Pet
razliitih kategorija procesa se koriste kao osnova plazma sustava za upravljanje otpadom: plazma
piroliza, plazma spaljivanje, plazma vitrifikacija, plazma gasifikacija i plazma poliranje za proiavanje
plinova.[2]
4.2.5 Finalno odlaganje
Deponija je objekt za finalno odlaganje otpada koji se vie ne moe iskoristiti (reciklirati,
kompostirati, koristiti kao gorivo i sl.). To je zatvoren i kontroliran sustav koji podrazumijeva sljedee:

Pravilan odabir lokacije - podloga na kojoj se gradi mora biti nepropusna i stabilna;
Izgradnju posebne podloge (polaganjem zatitne geomembrane) u cilju zatite tla od procjednih
voda;
Sakupljanje i tretman procjednih i oborinskih voda;
Izgradnju postrojenja za proiavanje procjednih voda;
Poseban nain odlaganja otpada u elijama gdje se otpad svakodnevno nakon odlaganja razgre,
kompaktira i zatrpava slojem zemlje;
Prikupljanje i zbrinjavanje deponijskog plina preko sustava za otplinjavanje uz potivanje propisa
o koliini zagaujuih materija (lebdee estice, kloridi, floridi, teki metali, SO2, NOx)
Konstantni monitoring odlaganja otpada, te redovitog rada i odravanja

4.3. Organizacija sistema upravljanja otpadom

Na osnovi preliminarne analize stanja, te identificiranih problema u sektoru upravljanja otpadom,

predloen je Plan za razdoblje 2012-2017. godine ijom provedbom e se nastojati uspostaviti
samoodrivi integralni sustav upravljanja otpadom. Plan je provedbeni dokument Strategije koja je dala
smjernice za upravljanje razliitim vrstama otpada na podruju FBiH, a iji osnovni cilj je uspostavljanje

24
integralnog sustava upravljanja otpadom. Ovaj sustav treba biti organiziran u skladu sa europskim
smjernicama, direktivama i standardima. [2]

Slika 4.8. Prijedlog organizacije sustava sakupljanja otpada

Sustav sakupljanja otpada u FBiH treba biti organiziran kao integralna cjelina svih subjekata na
regionalnoj i lokalnoj osnovi, a prijedlog organizacije prikazan je na prethodnoj slici (Slika 4.8.).

4.4. Komunalni i neopasni proizvodni otpad

4.4.1 Projekcija rasta koliina komunalnog otpada

U izradi projekcije koriteni su ulazni podaci iz Federalne strategije upravljanja otpadom 2008-
2018, Izvjetaja o stanju okolia (2008) i Agencije za statistiku BiH. Prilikom projekcije je uzet u obzir
porast broja stanovnika (0,07%) i koeficijent rasta koliine otpada po stanovniku (1%) za period 2012-
2017. Udio otpada odvojenog u sustavu primarnog odvajanja u budunosti e ovisiti o razvoju sustava
upravljanja otpadom od kantona do kantona. Stoga e koliina odloenog otpada u budunosti biti
umanjena za koliinu koja e ii na obradu. [2]

4.4.2 Sustav upravljanja komunalnim i proizvodnim otpadom

U skladu sa Strategijom upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, Planom je predvieno da

integralni sustav upravljanja otpadom prati regionalni koncept, odnosno stvara se na podruju vie
opina koje se udruuju u mregije, za koje e se izraditi Kantonalni planovi upravljanja otpadom.

25
Osnovne tehnike komponente upravljanja komunalnim otpadom u sklopu integralnog sustava
upravljanja otpadom ine:
Mrea lokalnih punktova za odvojeno prikupljanje opremljenim posudama u koje se odvojeno
odlau papir i karton, plastina ambalaa i ostali komunalni otpad;
Mrea veih punktova - Centara za upravljanja otpadom (CUO) - za regije za koje se procijeni
isplativost ovakve investicije. CUO se sastoje od tzv. reciklanih dvorita (opremljenih za
prihvat selektivno prikupljanog otpada, glomaznog otpada iz domainstava, elektrinog i
elektroninog otpada i guma, ulja, baterija i akumulatora i biootpada iz vrtova i parkova), te
sortirnice otpada koja moe imati dvostruki reim rada: u jednom reimu rada vri se primarno
sortiranje mijeanog komunalnog otpada, dok se u drugom vri sekundarno sortiranje odvojeno
prikupljenog otpada;
Pretovarne stanice (PS) za regije za koje se procijeni isplativost ovakve investicije;
Regionalni centri za upravljanje otpadom (RCUO).

Tabela 4.1. Projekcija rasta koliina komunalnog otpada za razdoblje 2012-2017

Kanton Broj stanovnika Ukupne producirane Ukupne generirane
koliine otpada koliine
(t/god) otpada 2012-2017 (t/god)

Unsko-sanski 288.114 100.840 729.517

Posavski 39.886 9.431 68.228
Tuzlanski 498.549 165.705 1.198.776
Zeniko-dobojski 400.602 116.575 843.350
Bosansko-podrinjski 33.093 7.280 52.666
Srednjobosanski 254.992 54.656 395.403
Hercegovako-neretvanski 225.930 363 593.083
Zapadnohercegovaki 81.707 17.240 124.721
Kanton Sarajevo 423.645 163.527 1.183.019
Kanton 10 80.800 17.816 128.888
Ukupno Federacija BiH 2.327.318 735.051 5.317.651

Neopasni proizvodni otpad moe se sakupljati na dva naina. Jedan dio neopasnog proizvodnog
otpada sakuplja se organiziranim sustavom sakupljanja komunalnog otpada, te transportira do PS, CUO
ili direktno do RCUO. Drugi dio neopasnog proizvodnog otpada sakupljaju ovlateni sakupljai takve
vrste otpada direktno od tvrtki koje otpad proizvode, te ga takoer transportiraju do PS, CUO ili direktno
do RCUO. Tabela 4.2. prikazuje projekciju poveanja udjela stanovnitva obuhvaenog organiziranim
sakupljanjem komunalnog otpada, to je postavljeno kao operativni cilj i u Strategiji upravljanja
otpadom FBiH 2008-2018.[2]
Tabela 4.2. Planirano poveanje udjela stanovnitva obuhvaenog sustavom organiziranog sakupljanja
komunalnog otpada

Plansko razdoblje Udio stanovnitva obuhvaen organiziranim

sakupljanjem komunalnog otpada
2011-2014 85 %
2014-2018 95 %

26
 4.4.3 Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO)
Otpad sakupljen u CUO ili PS transportira se u RCUO koji je smjeten na odreenoj udaljenosti
od naseljenih podruja. Osim otpada prikupljenog u CUO ili PS, u RCUO se vri prihvat otpada preko
mree organiziranog sakupljanja na oblinjim podrujima [2]

Slika 4.9. Sadraj Reginalnog centra za upravljanje otpadom

U RCUO se odvijaju razliite aktivnosti vezane za obradu otpada prije njegovog konanog
odlaganja na odlagalitu neopasnog otpada. Ove aktivnosti ukljuuju:

prihvat i obradu* sortiranog ili nesortiranog otpada

prihvat i skladitenje otpada koji se moe ponovo upotrijebiti ili reciklirati
prihvat, privremeno skladitenje i daljnja predaja opasnog otpada iz domainstava
prihvat, privremeno skladitenje i distribucija otpada koji se moe koristiti u druge svrhe
odlaganje obraenog otpada
*Pod pojmom obrada otpada prvenstveno se misli na sortiranje otpada

Slika 4.10. Shematski prikaz rada MBO sustava

27
 4.4.6 Reciklano dvorite (RD)
Reciklano dvorite(RD) je objekt namijenjen razvrstavanju i privremenom skladitenju posebnih
vrsta otpada. RD moe biti dio CUO ili moe biti samostalna graevina. U sklopu reciklanog dvorita
potrebno je organizirati i skupljanje glomaznog otpada iz kuanstava, u skladu s propisima. Za tu svrhu
se u reciklanim dvoritima postavljaju rolo-kontejneri koji slue za skupljanje glomaznog otpada
preteno metalnog sastava i glomaznog otpada preteno nemetalnog sastava. Na ovaj nain dolazi do
poboljanja kvalitete usluge i smanjivanja trokova:

smanjuje se odlaganje glomaznog otpada po javnim gradskim povrinama, te u blizini spremnika

za prikupljanje mijeanog komunalnog otpada;
poveavaju se prikupljene koliine otpada u reciklanim dvoritima, ime se smanjuju prosjeni
trokovi;
graani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odloiti glomazni
otpad;
provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada;
omoguuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.
Prilikom odabira lokacije RD-a osobito je vano da RD bude smjeteno na mjestu do kojeg graani mogu
lako doi. Za manje naseljena mjesta, planirano je da vie opina selektivno prikupljeni otpad odlae u
sklopu manjih centara za upravljanje otpadom.RD-i moraju imati dozvolu za upravljanje otpadom
izdanu od strane nadlenog kantonalnog ministarstva. [2]

4.4.7 Zeleni otoci

Zeleni otoci predstavljaju specifine lokacije na podruju sa kojeg se sakuplja komunalni otpad,
a na kojima su smjeteni kontejneri za prihvat razliitih, na izvoru izdvojenih, vrsta otpada. Osnovni
zeleni otok je opremljen za odvojeno prikupljanje:

Papira i kartona
PET ambalae
Al limenki
Staklene ambalae
Otpad prikupljen u okviru zelenih otoka transportira se u sortirnice i reciklana dvorita u sklopu
regionalnih centara za upravljanje otpadom (RCUO). [2]

4.4.8. Primjer iskoritavanja energije iz otpada :

Deponijski plin regionalna farma Antunovac

Iskoritavanje deponijskog plina ima potencijala na velikim deponijama poput regionalne

deponije koja se planira graditi kod mjesta Antunovac pored Osijeka. Iako je plan izgradnje tek u
predprojektnoj fazi mogue je izraunati potencijal takvog odlagalita. Kao polazna vrijednost za
proraun slui podatak da po toni komunalnog smea nastaje u vremenu od 20 godina prosjeno
200Nm3 deponijskog plina. Za godinju koliinu od 50.000 tona (pretpostavljena koliina na Regionalnoj
deponiji Antunovac) i vrijeme punjenja deponije od 20 godina na deponiji bi nastalo 200 miliona kubnih

28
metara deponijskog plina. Ako bi se sistemom sakupljanja plina i kontrolom kvaliteta na raspolaganje
plinskim motorima stavilo oko 50% te koliine, to bi znailo da se za proraun energetske bilance moe
raunati sa oko 100 miliona Nm3 deponijskog plina ili prosjeno godinje 5 miliona Nm3 tj. 625 Nm3/h.
Ova koliina plina sa Hu = 5kWh/Nm3 preko plinskih motora omoguava godinju proizvodnju od 9
milijuna Kwh struje i 12 milijuna Kwh toplinske energije.[7]

Slika 4.11. Proizvodnja elektrine energije iz otpada[1]

Proizvedena koliina struje pokriva potrebe 2.500 obiteljskih kua. Sa ovom proizvodnjom
elektrine energije, tedi se primjerice, u osjekoj TE-TO elektrani na zemni plin oko 2,5 miliona Nm3
zemnog plina. Na ovaj nain se 300 Nm3/h metana manje predaje u atmosferu, to je vaan ekoloki
aspekt primjene plinskih motora u ouvanju ozonskog omotaa. Na osnovi elektrine i toplinske bilance
i potrebnih ulaganja, ekonomska raunica pokazuje da se ulaganja brzo isplate, pa daljnji rad postrojenja
ostvaruje dobit.
Dakle, dolazimo do pravog cilja svakog ekolokog ureaja, a to je da sam sebe izdrava, tj. sa
boljim i kvalitetnijim voenjem tehnolokog procesa dobijemo vie energije kojom pokrivamo
investiciju i potrebe odravanja.[7]

4.5. Opasni otpad

Osnovne komponente sustava upravljanja opasnim otpadom su:

Prevencija
Prevenciju ili ak potpunu eliminaciju generiranja odreenih vrsta opasnog otpada mogue je
postii kroz nametanje stvarnih trokova odlaganja otpada na proizvoae otpada, nakon ega poticaji
za istiju proizvodnju i smanjenje otpada postaju veoma jaki. Tamo gdje se proizvodnja opasnog otpada
ne moe eliminirati ili smanjiti, treba poduzeti korake za smanjenje opasnih karakteristika otpada kroz
tretman ili imobilizaciju. [2]

29
 Odgovornost za otpad
Efikasan sustav kontrole je neophodan i za zatitu ivotne sredine od ilegalnih odlaganja i da bi
se trokovi odlaganja otpada ravnopravno raspodijelili meu proizvoaima otpada. Osnovni princip iza
sustava kontrole jeste da proizvoa otpada treba da bude odgovoran za konano odlaganje njegovog
otpada, na prihvatljiv nain. U praktinom smislu, postoje tri razliita aktera koja treba razmotriti u
upravljanju otpadom: proizvoa, postrojenje za odlaganje otpada i prijevoznik otpada koji se nalazi
izmeu prva dva. Stoga, mora postojati sustav koji omoguava vladi da prati kretanje otpada od
proizvoaa do odobrenog odlagalita. [2]
Takav sustav obino se sastoji od vie elemenata, ukljuujui:
formalno stavljanje odgovornosti na proizvoaa otpada da dokae da je udovoljio zahtjevima
odlaganju;
licenciranje ovlatenih prijevoznika otpada i odlagalita otpada, te
uspostavljanje sustava za praenje kretanja otpada.

Skladitenje opasnog otpada

Sustav upravljanja opasnim otpadom treba sadravati propise za skladitenje opasnog otpada
na lokaciji proizvoaa ili na bilo kojem drugom transfernom ili postrojenju za odlaganje. U odsustvu
odobrenih (ili dostupnih) opcija za odlaganje, esto se deava da proizvoai otpada (ili prijevoznici)
skladite otpad kao privremenu mjeru, ali ovaj pristup moe dovesti do zanemarenih gomila
raspadajueg otpada, to predstavlja znaajnu opasnost

Postrojenja za tretman
Postrojenja za tretman i odlaganje Postrojenja za opasni otpad esto kombiniraju faze
skladitenja, recikliranja i tretmana, kao i konano odlaganje. Takva postrojenja su sloena i potrebno
je osigurati njihovo pravilno upravljanje i nadzor. Potencijalni operatori moraju pokazati neophodnu
tehniku, financijsku i upravljaku sposobnosti prije nego im se izda dozvola za rad. Bilo kakva isputanja
iz takvog postrojenja u zrak i vodu moraju biti veoma paljivo kontrolirani i nadgledani.

Spaljivanje
Spaljivanje ukljuuje termalno unitavanje plinovitih, tekuih i vrstih otpada. Termike
oksidacije pretvaraju kompleksna organska jedinjenja u jednostavna jedinjenja, u velikoj meri smanjuju
koliine otpada i mogu povratiti toplinski sadraj otpada. Spaljivanje zahtijeva relativno visoke
temperature (obino iznad 1000C), obino zahtijeva kontrolu dimnih plinova i stvara odreene koliine
pepela i ljake.

Spaljivanje opasnog otpada obino se odvija u posebno graenim postrojenjima iji visoki
kapitalni i operativni trokovi zahtijevaju znaajan protok zbog ekonomske odrivosti (obino vie od
10.000 tona godinje), to predstavlja ograniavajui faktor za njihovu izvodljivost u mnogim zemljama
sa slabo razvijenom ili mladom industrijom. Spaljivanje odreenih vrsta opasnog otpada mogue je u
procesnim postrojenjima sa visokim temperaturama kao to su cementne pei. Meutim, tok otpada
mora biti ogranien na one otpade za koje se moe garantirati potpuno unitenje i kod kojih nee biti
emisije neprihvatljivih ostataka.

30
 Konano odlaganje
Konano odlaganje za mnoge opasne vrste otpada ili njihove tretirane ostatke je kontrolirano
odlaganje na deponiju opasnog otpada. Pravilno locirana, projektirana i upravljana deponija opasnog
otpada je vrlo znaajan i kompleksan objekt. Takvo kontrolirano ili "sigurno" deponiranje treba se
koristiti samo za minimalne koliine preostalog otpada nakon to se prethodno obavi sav mogui
tretman i redukcija. Naini zbrinjavanja opasnog otpada, s obzirom na tok opasnog otpada, prikazani su
u donjoj tabeli (Tabela 4.3.). [2]
Tabela 4.3. Preporuke za nain zbrinjavanja pojedinih vrsta opasnog otpada
Legenda: primarni nain zbrinjavanja, alternativni nain zbrinjavanja

Nain obrade
Vrsta/Tok opasnog otpada Predobrada/ Termika Fizikalnokemijska Izvoz
odlaganje obrada obrada

Otpad od zatite drveta

Kiseline i kisele otopine

Luine i lunate otopine

Organska otapala

Anorganski otpad koji sadri cijanide

Otpad iz proizvodnje, formulacije i primjene
Ljepila

Otpad iz fotografske industrije

Otpad iz termikih procesa

Otpad od povrinske obrade metala

Otpad od povrinske obrade plastike

Otpadna ulja, emulzije, zauljeni otpad,
otpadna nafta i sl.

Ostaci i talozi od reakcija destilacije pri
preradi nafte i pirolizi

Opasni medicinski i infektivni otpad

Otpadni lijekovi na bazi citostatika

Otpad od obrade otpadnih voda

Otpadni mulj iz industrije

Otpad koji sadri cink

4.5.1 Projekcija rasta koliina opasnog otpada

Procjena ukupne proizvedene zapremine otpada je neophodna za svrhe planiranje, ali takve
procjene su uglavnom nepouzdane. Neizvjesnost nastaje na vie naina. Za poetak, zabiljeeni podaci
o koliinama otpada gotovo nikada nisu dostupni i stoga koliine moraju biti procijenjene na osnovu
nekih drugih podataka, kao to su broj kompanija, vrijednost proizvodnje ili broja zaposlenih.
Koeficijenti za takve procjene su veoma nepouzdani i rezultat procjene moe znatno varirati. Problem
u vezi planiranja je vrlo elastina priroda generiranja otpada. Kada se proizvoaima otpada nametnu
pravi trokovi odlaganja (preko regulatornih napora), smanjenje koliine otpada moe biti vrlo veliko.
Iskustvo u razvijenim zemljama je pokazalo da otpad koji je dostavljen u postrojenje za tretman je u
31
nekim sluajevima samo jedna treina od projicirane procjene proizvedenog otpada. Ovaj pad se
pripisuje kombinaciji smanjenja proizvodnje otpada i naporima da se izbjegne regulatorni sustav. Za
praktine svrhe, procjene koliina otpada trebaju se zasnivati na relativno uskoj definiciji (u smislu
specifine industrije i/ili odreenog procesa) i uvijek treba ostaviti prostora za smanjenje otpada. [2]

4.5.2 Okvir sustava upravljanja opasnim otpadom

Ovim planom predvia se okvir sustava upravljanja opasnim otpadom koji ima za cilj smanjenje
proizvodnje opasnog otpada i obuhvat svih proizvoaa opasnog otpada mreom prikupljanja ove vrste
otpada. Mrea centara za prikupljanje opasnog otpada bit e organizirana u okviru:

RD-a za prihvat opasnog otpada iz domainstava;

CUO ili RCUO u cilju omoguavanja sustavnog izdvajanja opasnog otpada iz komunalnog otpada,
te stvaranja uvjeta malim proizvoaima opasnog otpada za upravljanje opasnim otpadom na
okolino i zakonski ([2] i [3]) prihvatljiv nain. U RCUO je predviena zona za privremeno
skladitenje opasnog otpada koja e koristiti za selekciju prije transporta unutar BiH ili
inozemstvo na konano zbrinjavanje;
prostora za skladitenje opasnog otpada kojeg posjeduju ovlatena poduzea za skladitenje
opasnog otpada.
Sustavni pristup razvoju plana za upravljanje opasnim otpadom moe se prikazati kroz nekoliko
koraka kako slijedi:
1. Definiranje obima
2. Definiranje ciljeva i ogranienja
3. Formuliranje kljunih pitanja koje treba rijeiti
4. Prikupljanje potrebnih informacija
5. Priprema tehnike procjene odgovarajue dostupne tehnologije
6. Pregled postojee situacije i razvoji kratkog spiska kritinih problema i tehnikih mogunosti
7. Priprema vie alternativnih planova upravljanja, na osnovu eljenih tehnikih opcija
8. Pregled, diskusija i povratne informacije
9. Odluke, implementacija, redovno praenje i prilagoavanje [2]

4.5.2.1 Razvoj Federalnog plana upravljanja opasnim otpadom

Razvoj sustava upravljanja opasnim otpadom je sloen i dugotrajan posao, ali dosadanja
iskustva upuuju na sljedee:

Mora postojati politika volja da se, kroz odreene mehanizme, nametnu trokovi
proizvoaima otpada;
Treba poeti rjeavati jednostavnije probleme za koje postoje utvrena tehnika rjeenja;
Potrebno je rano obratiti panju na problem izbora lokacija za privatni sektor je vrlo teko
dobiti lokacije, bez uea vlade u procesu odabira. Gdje god je to mogue, treba koristiti
postojee lokacije koje su tehniki i okolino prihvatljive;
Treba biti paljiv u pogledu projekcija koliina opasnog otpada i projektirati fleksibilan sustav.
Potrebno je to vie podrati smanjenje otpada i napore ka reciklai;
Fokusirati se na sprjeavanje nelegalnog odlaganja: sanacija kontaminiranih lokacija obino ima
manji prioritet. [2]
32
 Ekonomsko opravdanje za program upravljanja opasnim otpadom
S obzirom na koliinu panje javnosti usmjerene na opasni otpad, iznenaujue je koliko se malo
zna o prirodi i obimu ukljuenog rizika. Dok potencijalni rizik po javno zdravlje od izlaganja opasnom
otpadu moe biti znaajan, malo je poznato injenica o stvarnom riziku po javno zdravlje. Jedna
ekonomska opravdanost programa upravljanja opasnim otpadom je korist u smislu smanjenih buduih
trokova ienja koji bi bili izbjegnuti. Meutim, s obzirom na neizvjesnost oko lokacije i obima budue
tete i pravila za nivo ienja koje bi moglo biti potrebno, procjena koristi je izuzetno neizvjesna. Pristup
upravljanju opasnim otpadom temeljen na ekonomiji koristi poticaje za smanjenje rizika, uz
istovremeno uravnoteivanje trokova i koristi.
Odabir lokacije: kljuno pitanje
Lokacija postrojenja za opasni otpad zahtijeva paljivo razmatranje irokog spektra tehnikih,
ekonomskih i socijalnih faktora. esto je to kontroverzan proces zbog lokalnog odupiranja i zbog toga
to su mnogi programi naputeni ili odloeni zbog problema u dobivanju prihvatljive lokacije. Postoji
jasna uloga vlade u voenju procesa odabira lokacije i u osiguravanju jasne informacije o tome da
postoji proces kojim se lokalne brige uzimaju u obzir i da se moraju preuzeti realne obaveze oko kontrole
i nadzora poslovanja. Potrebno je napraviti procjenu utjecaja na okoli, u zavisnosti od vrste, obima i
lokacije predloenog postrojenja.
Nain financiranja
Iskustvo pokazuje da integrirana postrojenja za tretman opasnog otpada obino nisu
komercijalno isplative izvan dobro reguliranih industrijaliziranih zemalja. Bez kredibilnog trita za
infrastrukturu upravljanja opasnim otpadom voenog od strane vlade, teko je oekivati investicije od
strane industrije ili financijskog sektora u ovoj oblasti. U tom sluaju, moe se koristiti period tranzicije
gdje bi se mijeali poticaji (mrkva) i obeshrabrenja (tap). Subvencionirani poetni kapital i ciljani krediti,
za ogranien vremenski period, se mogu koristiti da bi se pomoglo olakati prilagoavanje industrije na
stroe regulativne uvjete, kao i da se ojaa sposobnost industrijskog sektora za zatitu ivotne sredine
da osigura usluge povezane sa upravljanjem opasnim otpadom.
Uloga privatnog sektora
Ukupan dizajn i implementacija programa upravljanja opasnim otpadom je obino zadatak
vlade, ali privatni sektor moe da odigra vanu ulogu u izgradnji i upravljanju potrebnim postrojenjima.
Transport otpada je skoro uvijek oblast djelovanja privatnog sektora iako se zahtijeva paljiva kontrola
i izdavanje dozvola od strane relevantnih organa vlasti. Projektiranje, izgradnja i upravljanje
postrojenjima za tretman i odlaganje otpada esto obavlja privatni sektor. Meutim, posebno u ranim
fazama programa upravljanja opasnim otpadom, moe biti potrebno angairanje vlade u odabiru
lokacije i poetnom razvoju kljunih objekata. U veini sluajeva, moe se traiti neka praktina
demonstracija posveenosti vlade reguliranju proizvoaa i prijevoznika otpada da bi se uspjelo
pridobiti privatni sektor da investira u kljuna postrojenja.
Sanacija
Nacionalni ili regionalni plan upravljanja opasnim otpadom treba identificirati postojee
deponije opasnog otpada, nelegalne lokacije ili podruja kontaminiranih otrovnim ili opasnim
materijama. Meutim, trokovi sanacije mogu biti veoma visoki i trebalo bi izvriti paljive procjene
koristi prije bilo nego li se obavee da se javna sredstva troe na ienje. [2]

33
 4.6. Posebne kategorije otpada

Strateki cilj u organizaciju sustava upravljanja posebnim kategorijama otpada je poveanje

ukupnog postotka adekvatnog zbrinjavanja otpada reciklaom, odnosno povratom materijala ili
energije (R&R). Proizvoai i uvoznici roba iz kojih nakon plasmana na trite i upotrebe nastaje otpad
(a dijelom i proizvoai, odnosno vlasnici samog otpada) su odgovorni za uspostavu neophodne
infrastrukture u skladu sa njihovom obavezom o postizanju propisanih dinamikih postotaka
adekvatnog zbrinjavanja, kao i buduim propisima kojim e dodatno biti precizirane obaveze u skladu
sa naelom odgovornost proizvoaa (zagaiva plaa). U nastavku se daju neke smjernice za
upravljanje nekim od posebnih ategorija otpada, dok su neke kategorije otpada samo nabrojane zbog
obimnosti. [2]
4.6.1 Medicinski otpad
Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, br. 77/08) ureuju se opi
principi za upravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, utemeljenjem odbora za
upravljanje otpadom, prijenos medicinskog otpada na tree lice. Ovim Pravilnikom utemeljuje se i
sustav planiranja tretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u cilju smanjenja
rizika po zdravstvene djelatnike, radnike na upravljanju otpadom, iru javnost i okoli. [4]
4.6.2 Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
Zakon o upravljanju otpadom u Federaciji BiH [2] (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09) predstavlja
okvirni zakon kojim su postavljeni principi upravljanja svim kategorijama otpada, ukljuujui otpad
nastao istraivanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskoritavanjem mineralnih sirovina i radom
kamenoloma, tekui i drugi otpad. [4]
Po Ustavu Federacije BIH, Poglavlje III - Podjela nadlenosti izmeu Federalne i kantonalne vlasti, lan
2., Federalna vlast i kantoni nadleni su za koritenje prirodnih bogatstava. Do sada Federalna vlast i
kantoni nisu nikada ni jednim aktom razgraniili meusobne nadlenosti. [2]

Slika 4.12. Naini zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije

Zbrinjavanje otpada iz ekstraktivne industrije se vri na vie, okolino prihvatljivih naina,

predstavljenih na gornjoj slici (Slika 4.13.). Otpadom iz ekstraktivne industrije treba upravljati na nain
koji nee uzrokovati ugroavanje ljudskog zdravlja i negativan utjecaj na okoli. Otpad iz ekstraktivne
34
industrije ne bi trebao biti ostavljen, odbaen ili nekontrolirano odloen. Operator moe vriti aktivnosti
upravljanja otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina samo ukoliko izradi plan
upravljanja otpadom, to je uvjet za dobivanje okoline dozvole.Zakon o rudarstvu [1] FBiH nalae
rudnicima da se po zavretku eksploatacije uglja provede rekultivacija degradiranih povrina, a plan
rekultivacije treba biti ukljuen u rudarski projekt. [2]

4.6.4 Otpad animalnog porijekla

U FBiH ne postoji niti jedna kafilerija, stoga je od vitalnog znaaja u narednih 5 godina zapoeti
uspostavu jedne koja e zadovoljavati zahtjeve EU kriterija, a koji se odnose na toplinsku obradu otpada
ivotinjskog porijekla. U skladu sa okvirnom proizvodnjom otpada ivotinjskog porijekla, te rasporedom
objekata za preradu mesa po kantonima, a u cilju uspostave efikasnog sustava zbrinjavanja ove vrste
otpada u FBiH potrebno je:

Uspostaviti najmanje tri sabiralita za privremeno skladitenje otpada ivotinjskog porijekla u

hladnjaama, na temperaturi ne veoj od 4C
Uspostaviti kafileriju objekt otvorenog tipa za nekodljivo uklanjanje ivotinjskih nusproizvoda
Zapoeti uvoenje novih tehnologija obrade nusproizvoda ivotinjskog porijekla koristei ih za
proizvodnju elektrine energije, bioplina i gnojiva [2]

4.6.5. Ambalaa i ambalani otpad

Upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom regulirano je Pravilnikom o ambalai i
ambalanom otpadom (Sl. novine FBiH, br. 83/10).
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu ureuje nain postupanja s ambalaom i ambalanim
otpadom, a osobito:

obveze proizvoaa, uvoznika, ambalaera i prodavaa u proizvodnji, na tritu i upotrebi

ambalae i ambalanog otpada
informiranje proizvoaa i potroaa o bitnim svojstvima proizvoda i ambalae
nain naplate naknade za ambalau i ambalani otpad
prikupljanje i upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom
povrat koritene ambalae za ponovnu upotrebu
isplata naknade na reciklabilni otpad nakon iskoritenja proizvoda
namjena i koritenje sredstava naknada koje se plaaju na ambalau i ambalani otpad [2]

4.6.6. Otpadne gume

Otpadne gume e se prikupljati u okviru sistema odvojenog prikupljanja. Naini zbrinjavanja
otpadnih guma su:

Primarni nain zbrinjavanja povrat materijala, fiziko-kemijski tretman, povrat energije

suspaljivanjem
Alternativni nain zbrinjavanja ponovna upotreba (mogue je protektiranje manjeg dijela
guma ne starijih od 3 god. nakon fiziko-kemijskog tretmana), izvoz do uspostave reciklae u
BiH

35
 Odreena industrijska postrojenja, prije svega pei/ kotlovi cementara (Lukavac, Kakanj) i
termoelektrana (Tuzla, Kakanj), zahvaljujui povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za
adekvatno zbrinjavanje znatnih koliina otpadnih guma. Suspaljivanje otpadnih guma, kao
visokokalorinog otpadnog materijala, sa povratom energije je prihvatljiva opcija zbrinjavanja otpada,
uz osiguranje dodatnih instalacija za kontrolu emisija dimnih plinova u skladu Pravilnikom o uvjetima za
rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, br. 12/05), a to e za svako postrojenje biti
posebno utvreno okolinom dozvolom. [2]

Slika 4.13. Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim gumama

4.6.8. Otpadna ulja

Upravljanje otpadnim uljima regulirano je Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i
oznaavanju otpada (Sl. novine FBiH, br. 38/06), kojom se regulira obaveza za generatore rabljenih ulja,
tj. krajnje korisnike mazivih ulja, da prikupe odreeni postotak nastalog rabljenog ulja (45% u sluaju
motornih ulja, 75% za hidraulina ulja, 50% za kompresorska ulja, 75% za ulja za zupanike
prijenosnike, 80% za transformatorska ulja, 70% za ulja za prijenos topline, 50% za tenosti za obradu
metala, 20% za ulja za klizne staze). Ovom Uredbom se odreuju i obaveze proizvoaa u organiziranju
povrata ili reciklae rabljenih ulja u skladu sa postojeim odredbama Federalnog Zakona o upravljanju
otpadom [2]. Naini zbrinjavanja otpadnih ulja su:

Primarni nain zbrinjavanja povrat energije spaljivanjem ili suspaljivanjem

Alternativni nain zbrinjavanja - izvoz
Prilikom upravljanja otpadnim uljima zabranjeno je: (i) isputanje otpadnih ulja u povrinske, podzemne
ili priobalne vode i drenane sustave, te odlaganje i/ili isputanje otpadnih ulja na/u tlo, (ii) svako
nekontrolirano isputanje ostataka od obrade otpadnih ulja, (iii) nepropisno sakupljanje otpadnih ulja i
(iv) reciklaa i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju oneienje zraka iznad razine definirane
posebnim propisima.

36
 Okvir uspostave sustava upravljanja otpadnim uljima u FBiH :
Otpadna ulja koja nisu prikladna za spaljivanje u postojeim industrijskim kapacitetima u BiH
Otpadna ulja koja nisu prikladna za spaljivanje u postojeim industrijskim kapacitetima u BiH
(prije svega dio otpadnih hipoidnih/reduktorskih ulja sa sadrajem halogena veim od 2 g/kg, odnosno
0,2% mas., otpadna ulja ili emulzije za obradu metala, otpadna ulja sa sadrajem PCB/PCT veim od 50
mg/kg, odnosno ppm, ili ulja nepoznatog sastava) ine 5-10%36, odnosno 375-750 t/god. Ova otpadna
ulja e se do eventualne uspostave domaih postrojenja za fiziko-kemijsku ili drugu obradu morati u
cjelini izvoziti radi zbrinjavanja u prikladnim kapacitetima u drugim zemljama, o troku i u aranmanima
pojedinanih proizvoaa (generatora), odnosno vlasnika i privatnih poduzetnika koji preuzimaju i
izvoze ovakva ulja u skladu sa zahtjevima Baselske konvencije.
Otpadna ulja koja su prikladna za suspaljivanje u postojeim industrijskim kapacitetima u BiH
Otpadna motorna, hidraulina, hipoidna (reduktorska/mjenjaka), turbinska, kompresorska i
druga industrijska ulja sintetske ili mineralne osnove, sa ukupnim sadrajem halogena do 2 g/kg (0,2%)
i sadrajem PCB/PCT do 50 mg/kg (ppm), odnosno ulja I i dijela II kategorije prema lanu 15 Uredbe o
selektivnom prikupljanju, oznaavanju i pakovanju otpada (Sl. novine FBiH 38/06), koja su prikladna za
spaljivanje u prilagoenim industrijskim kapacitetima >3MW u BiH, i ine 90-95%, tj. 6.750-7.125 t/god.
Pod posebni otad svrstajavu se jo i sljedee nabrojane kategorije koje se zbog obimnosti izostavljaju, a
detaljno su obraene u literaturi [1] Federalni Plan upravljanja otpadom, gdje se mogu nai detaljniji
planovi za upravljanje i s prehodno nabrojanim vrstama posebnog otpada:

Otpadna vozila
Otpadni mulj iz ureaja za preiavanje
Otpadne baterije i akumulatori
Elektrini i elektronski otpad
Graevinski otpad i otpad od ruenja [2]

Slika 4.14. Mrea sakupljanja i zbrinjavanja otpadnih ulja u FBiH

37
 4.7. Odlagalita otpada

4.7.1 Zahtjevi EU za odlagalita otpada

Krovni propis EU koji se odnosi na odlaganje otpada je Direktiva o odlagalitima otpada
(1999/31/EC). Glavni cilj Direktive je sprjeavanje ili smanjenje, koliko god je to mogue, negativnih
uinaka na okoli koji potjeu od odlaganja otpada, kroz uvoenje stroih tehnikih zahtjeva za
odlagalita. Direktiva specificira standarde za lokacije odlagalita otpada, te zahtijeva odvojene lokacije
za opasni, neopasni i inertni otpad. Direktivom se specificiraju odreene vrste otpada koje ne mogu biti
primljene na odlagalita (vrste otpada koji ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti propisane u Dodatku II
Direktive.)
Direktiva o odlagalitima daje smjernice za promjenu naina odlaganja otpada i postavlja ciljeve za
smanjenje koliine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlae na odlagalita. Ti ciljevi, za zemlje
lanice, su sljedei:

Do 2010. smanjiti koliinu biorazgradivog komunalnog otpada koja ide na odlagalita na 75% od
onog proizvedenog u 1995. godini;
Do 2013. smanjiti koliinu biorazgradivog komunalnog otpada koja ide na odlagalita na 50% od
onog proizvedenog u 1995. godini;
Do 2020. smanjiti koliinu biorazgradivog komunalnog otpada koja ide na odlagalita na 35% od
onog proizvedenog u 1995. godini.

4.7.2 Deponije i dozvola za upravljanje otpadom

U skladu lanom 12 Zakona o upravljanju otpadom[2] (Sl. Novine FBiH, br. 33/03, 72/09), za
obavljanje aktivnosti tretmana otpada i njegovog odlaganja potrebno je pribaviti dozvolu. Dozvola iz
lana 12. stav 1. ovog zakona sadri :

vrstu i koliinu otpada koji se treba tretirati i/ili odloiti;

ope tehnike zahtjeve za rad, monitoring i sisteme praenja;
metode tretmana;
mjere predostronosti koje se trebaju poduzeti,
podatke o porijeklu, odreditu i tretmanu otpada, te vrste i koliine takvog otpada.
Deponije se dijele na deponije za opasni, deponije za bezopasni i deponije za inertni otpad, u
skladu sa lanom 34 Zakona o upravljanju otpadom[2] (Sl. Novine FBiH, br. 33/03, 72/09. Za upravljanje
odlagalitem neophodno je pribaviti dozvolu N osnovu koje e se utvrditi:

klasa deponije;
spisak definiranih vrsta i ukupna koliina otpada koja je dozvoljena da se odloi na deponiji;
zahtjeve za pripremu deponije, aktivnosti deponiranja, monitoring i kontrola, ukljuujui plan za
nepredviene situacije, kao i privremene zahtjeve za zatvaranje deponija i postupci nakon
zatvaranja;
zahtjeve za postupke primanja otpada,
obavezu podnosioca zahtijeva da izvijesti bar jednom godinje nadleni organ o vrstama i
koliinama odloenog otpada i o rezultatima programa monitoringa.
Trokovi odlaganja otpada utvruju se prema koliini i tipu otpada po principu zagaiva plaa. [2]
38
 4.8. Informacijski sistem upravljanja otpadom

Prema stratekim odredbama, na podruju itave FBiH e se uvesti jedinstveni informacijski sustav
koji objedinjuje protok informacija o svim vrstama otpada dajui jednostavan i efikasan pristup
informacijama tehnikog, pravnog, institucionalnog i financijskog karaktera. Informacijski sustav
upravljanja otpadom e biti zasnovan na GIS platformi koja omoguava prostorno definiranje podataka,
dajui kompletnu informaciju o integralnom sustavu upravljanja otpadom Formiranje GIS
informacijskog sustava upravljanja otpadom predvia se u tri faze:
Izrada pravilnika o informacijskom sustavu upravljanja otpadom
Uspostava tijela za upravljanje informacijskim sustavom upravljanja otpadom na razini FBiH. Kod
formalne uspostave ovog tijela potrebno je definirati njene nadlenosti i zaduenje, uspostaviti
kadrovsku strukturu i naine njenog financiranja.
Izrada koncepta Informacijskog sustava i utvrivanje procedura za protok informacija. Ova
studijska aktivnost e sluiti kao temelj za dalji razvoj sustava, a treba obuhvatiti sljedee:
1. Kategorizacija vrsta otpada
2. Definiranje strukture informacijskog sustava
3. Izrada procedura za protok informacija
4. Specifikacija opreme za prikupljanje podataka sa procjenom vrijednosti
5. Specifikacija softverske aplikacije i hardverskih komponenti za umreavanje
6. Dinamiki plan razvoja informacijskog sistema [2]

Slika 4.15. Okvirna organizacijska shema informacijskog sustava

39
 5. FINANCIJSKI ASPEKT PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM

Federalna strategija definirala je okvirni koncept upravljanja otpadom koji se bazira na principu
regionalnosti, a prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH[2]. S obzirom da veina kantona nije
donijela kantonalne planove i budui da lokacije RCUO nisu utvrene, procjena trokova data u okviru
Federalnog plana upravljanja otpadom usmjerena je na financiranje sljedeih projekata:

Sanacije i zatvaranja postojeih opinskih odlagalita

Sanacije crnih toaka
Gradnje RCUO i uspostave sustava. [2]

5.1. Izvori finansiranja

5.1.1 Entitetski/dravni izvori financija

Odreene aktivnosti date u Akcionom planu mogue je financirati iz godinjih sredstava grant
programa Ministarstava okolia i turizma FBiH. Brojne studije i legislativne i institucionalne mjere e
tako biti mogue sprovesti ime e se doprinijeti generalnoj uspostavi sistema. Svi trokovi, odreeni
unaprijed, mogu biti planirani u godinjim budetima kako bi se bilo sigurno da e novac za potrebe
sistema biti osiguran.
Drugi izvor financiranja predstavlja Fond za zatitu okolia. U skladu sa lanom 26. Zakona o
Fondu, sredstva Fonda se koriste za financiranje zatite okolia, a posebno, izmeu ostalog, za saniranje,
poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, te iskoritavanje vrijednih svojstava, i obrade
otpada. Prema lanu 32. Zakona o fondu za zatitu okolia (Sl. novine FBiH, br. 33/03) sredstvima Fonda
prvenstveno se financiraju planovi, programi, projekti i sline aktivnosti, utvreni u skladu sa
Strategijom zatite okolia 2008-2018, te drugim dokumentima iz oblasti zatite okolia. Prema
Pravilniku o uvjetima i nainu dodjele zajmova, ili pozajmica i drugih sredstava fonda (Sl. novine FBiH",
br. 75/10),privredna drutva i druge pravne osobe, djelatnici i fizike osobe mogu ostvariti sredstva
Fonda u visini koja se utvruje odlukom Upravnog odbora, odnosno konkursom za prikupljanje ponuda,
a najvie do etrdeset posto zaokruene financijske konstrukcije ulaganja.

5.1.2 EU fondovi
Od 1. januara 2007. zemlje koje nisu lanice EU se mogu financirati putem instrumenta Evropske
Susjedske Politike (Environmental Neighbouring Policy ENP) i LIFE+ Programa. Ovaj instrument je
namijenjen odrivom razvoju, te pribliavanju politika i standarda jedne zemlje EU politici. On podrava
implementaciju 6. Zajednice ekolokog akcionog programa (Community Environmental Action
Programme EAP) i njegove tematske strategije: borbe protiv klimatskih promjena, zaustavljanje
smanjenja biodiverziteta, minimiziranje negativnih ekolokih posljedica po ljudsko zdravlje, u odnosu
na prirodne resurse i otpada na odrive naine.
Uslove za koritenje LIFE+ sredstava ispunjavaju: lokalne i regionalne vlasti, dravne uprave,
istraivaki centri, univerziteti, agencije, komore, mala i srednja poduzea, udruenja, federacije, unije
i sl. IPA je instrument pristupne pomoi Europskoj Uniji koji sada ujedinjuje sve fondove kao sto su
Phare, ISPA, SEPARD, CARDS i ostale koji su se prije koristili sa ciljem da pomognu zemljama koji su
40
potencijalni kandidati za EU40. Kroz IPA fondove Europska komisija je tokom perioda izmeu 2007. i
2011. alocirala 488 miliona za Bosnu i Hercegovinu kako zemlju u tranziciji, tako i potencijalnog
kandidata za ulazak u EU. IPA fondovi imaju pet razliitih komponenti kako bi efikasno mogli postii
ciljeve za svaku zemlju koja pristupa Evropskoj Uniji:
1. Financijska pomo za tranziciju i jaanje institucija
2. Regionalna i granina suradnja
3. Regionalni razvoj
4. Razvoj ljudskih resursa
5. Ruralni razvoj
Prve dvije komponente su dostupne Bosni i Hercegovini kao zemlji koja je potencijalni kandidat,
a kada postane kandidat bit e joj dostupno svih pet komponenti IPA fondova. Iz sljedee slike moe se
vidjeti da je za 2011. g. raspodijeljeno 108.1 miliona , dok je za 2012. g. raspodijeljeno 112.2 miliona
, i to za prve dvije komponente, gdje veina financija ide za prvu komponentu. Prema IPA izvjetaju za
Bosnu i Hercegovinu uraenom od strane Europske Komisije za 2007. i 2009. godinu, u 2007. godini
odvojeno je 6.5 miliona za tri projekta iz sektora okolia, dok je u 2009. g. odvojeno 16.5 miliona .[2]

5.1.3 UN Programi

Pored navedenih, raspoloivi izvori financiranja su i programi Ujedinjenih nacija usmjereni zatiti
okolia i okolinim pitanjima. UNDP je Globalna razvojna mrea Ujedinjenih nacija. Podrava razvoj
projekata koji su u oblasti Globalnog okolinog fonda GEF (ija je BiH i lanica). GEF donacije su
usmjerene na podrku projekata vezanih za biodiverzitet, klimatske promjene, meunarodne vode,
degradaciju zemljita i ozonskog omotaa, kao i dugotrajne organske zagaujue supstance.

Tabela 5.1. Trenutni projekti UNDP u BiH u klasterima Okoli i energija i Demokratsko upravljanje
Naziv projekta Trajanje Financijer Iznos (USD)
Okoli i energija
Integriranje smjernica za ouvanje krakih 09/12/2008 - 15/11/2012 GEF 950.000,00
tresetita u kljune ekonomske sektore
Projekt zapoljavanja i sigurnog snabdijevanja 21/10/2009 - 31/12/2013 GEF 966.850,00
energijom koritenjem biomase u BiH
Prilagoavanje gradova u BiH klimatskim 01/12/2009 - 31/12/2011 UNDP 342.500,00
promjenama
Integriranje upravljanja okoliem/ivotnom 10/12/2009 - 10/12/2012 MDGIF 5.499.862,00
sredinom: povezivanje lokalnih i nacionalnih
aktivnosti u Bosni i Hercegovini
Demokratsko upravljanje
Demokratska uprava na polju ekonomije 01/12/2009 - 30/11/2012 MDGIF 4.450.000,.00
Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz
institucionalni razvoj i infrastrukturu

Kao to se moe vidjeti iz tablice, trenutno nema projekata koji se financiraju izravno za oblast
upravljanja otpadom. U narednom periodu bit e vie informacija o novim projektima i raspodjeli
sredstava. UNEP (United Nations Environmental Programme) je vodea organizacija UN sistema. UNEP
se fokusira na jaanje ekolokih standarda i prakse, a pomae provoenje ekoloke obaveze u zemljama
na regionalnom i globalnom nivou. Rad UNEP-a je organiziran kroz program est stratekih oblasti. Izbor
est oblasti baziran je na naunim dokazima, UNEP-ovom mandatu i prioritetima koji proizlaze iz
globalnih i regionalnih foruma. Oblasti koje su financirane od strane UNEP-a su: klimatske promjene,
41
upravljanje post-konfliktnim i vanrednim situacijama, upravljanje ekosistemima, upravljanje okoliem,
opasne supstance, i efikasnost/odrivost potronje i proizvodnje. [2]

5.1.4 Razvojne banke i meunarodne razvojne agencije

Svjetska banka (WB) je trenutno najvei osiguravatelj financija u sferi upravljanja otpadom.
Najveim dijelom krediti su dati opinama za rehabilitaciju deponija i poboljanje sistema upravljanja
otpadom. U okviru svog projekta Upravljanje krutim otpadom (SWMP 1) osigurale su se financije
(krediti) za 6 regija. Projekt koji je nastavak ovog projekta (SWMP - 2) ima za cilj financiranje
rehabilitacije deponija u 6 do 8 regija, u okviru kog je za Bosnu i Hercegovinu namijenjeno 40 miliona
dolara i koji e trajati do 2014. godine

Svjetska banka u BiH financira tri projekta zatite okolia koji su financirani grant sredstvima
Globalnog fonda za zatitu okolia (GEF): Projekt zatite kvaliteta voda (GEF grant- 8.9 miliona US$);
Projekt zatienih umskih i planinskih podruja (GEF grant- 3.4 miliona US$); i Projekt upravljanja
Neretvom i Trebinjicom (GEF grant - 6 miliona US$). Program financiranja Svjetske banke za period
2012-2015 jo nije dogovoren. U Bosni i Hercegovini, Evropska razvojna banka (EBRD) se fokusira na
infrastrukturu i sektore financija i poduzea. Prema strategiji EBRD-a za BiH, izmeu ostalog, banka e
strukturirati i implementirati projekte u sektoru komunalne infrastrukture, u poetku pod garancijom
drave, fokusirajui se i na reformu sektora unutar entiteta i na institucionalno jaanje na nivou
komunalnih poduzea. U posljednjih 20 godina, EBRD je u BiH financirala oko 20 projekata u ukupnoj
vrijednosti od 457 miliona eura. Stoga, strategija EBRD-a u BiH otvara viestruke mogunosti za
financiranje.

Kraljevina vedska planira raspodijeliti 170 miliona SEK (18.87 miliona ) za svaku godinu izmeu
2011-2014 za tri prioritetne oblasti u Bosni i Hercegovini: (i) Demokracija, ljudska prava i ravnopravnost
spolova; (ii) Razvoj trita i (iii) Odriva infrastruktura. Cilj u okviru odrive infrastrukture je da se
unaprijedi infrastruktura okolia u opinama, i fokusira se na upravljanje otpadom, te pitkim i otpadnim
vodama. Kraljevina vedska takoer planira financirati izradu strategijskih planova za problematiku koja
se tie okolia na raznim nivoima vlasti u BiH

Pored IPA fondova Europske Unije, SIDA-e i Svjetske banke, vrlo su izvjesni i fondovi od strane
Ujedinjenih nacija, Njemake agencije za razvoj (GTZ), i ostalih drava kao sto su Japan, Norveka,
panjolska itd. [2]

5.2. Procjena potrebnih sredstava za sanaciju i zatvaranje odlagalita i crnih

taaka

5.2.1 Sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita otpada

Prema Zakonu o zatiti okolia[3] (Sl. Novine FBIH br. 33/03, 38/09) neophodno je izraditi
planove aktivnosti (prilagoavanja) kojima se saniraju, ureuju za koritenje (do uspostave RCUO-a) i
zatvaraju neureene opinske deponije. Do sada veina opina, od njih 79 u federaciji, nije donijela
potrebne planove niti sanirala postojee deponije. Okvirni trokovi prema pojedinim aktivnostima
sanacije i zatvaranja deponije, te vrsti upotrjebljenih materijala, dati su u tabeli 5.2. Prema procjenama,
za sanaciju svih neureenih opinskih deponija i njihovo zatvaranje bit e potrebno oko 250.000.000
miliona KM. [2]

42
 5.2.2 Sanacija crnih toaka

U postratnom periodu, a kao posljedica prijeratnih industrijskih aktivnosti, te tijekom perioda

privatizacije nastale su crne toke lokacije na kojima se neadekvatno odloen opasni otpad. Precizna
lista ovih lokacije ne postoji, niti se za one koje su poznate zna opseg utjecaja i nivo kontaminacije.
Sanacija ovakvih lokacija zahtijeva investiranje znaajnih sredstava. Financiranje je mogue sprovesti
kroz subvencioniranje Fonda za zatitu okolia i inozemnih donatorskih sredstava, te u buduem
periodu, kao lanica EU, iz evropskih strukturnih i kohezijskih fondova. [2]

Tabela 5.2. Okvirni trokovi sanacije i zatvaranja deponije

Opis posla Jedinica Jedinina cijena,
mjere (KM)

Procijenjeni trokovi sanacije jedne

Iskopavanje i premjetanje otpada na lokaciji m3 7

prosjene povrine 5 ha (KM)

Zemljani radovi (iskopavanje, prekrivka, kanal za m3 6-10
vodu, strukturno
formiranje jame)
m3

deponije
Glina ili inertni materijal 20 cm za 2 ha 5
Nepropusni sloj, bentonit =310-11 m/s( m2 10
5887-04)
Geotekstil m2 2
ljunak i drenani sloj m3 10
Degasifikacija, visina 10-14m PCS 1000
Biorekultivacija m2 8
Ograda deponije m 20
Projektna dokumentacija - -
1.500.000,00

5.3. Financiranje i procjena trokova uspostave regionalnih centara za

upravljanje otpadom

5.3.1 Sufinanciranje pripremne faze

Iz sredstava Fonda za zatitu okolia FBiH mogue je sufinanciranje izrade projektne i tehnike
dokumentacije, terenskih istranih radova na lokacijama RCUO, te dokumentacije potrebne za prijavu
za sufinanciranje kod FZO i EU fondova.
Dokumentacija potrebna za dobivanje okoline dozvole
o Studija utjecaja na okoli
Dokumentacija potrebna za dobivanje urbanistike suglasnosti
o Idejni projekt
o Istrani radovi
o Elaborat za urbanistiku suglasnost
Dokumentacija potrebna za dobivanje graevinske dozvole
Dokumentacija potrebna za pripremu prijave i prijavu za fondove (FZO i EU)
o Predinvesticijska studija (Prefeasibility study) za pripremu prijave
o Studija izvodljivosti (Feasibility study)
o Analiza trokova i koristi (Cost-benefit)
o Tehnika dokumentacija za prijavu
o Prijavni obrazac sa potrebnim prilozima

43
 5.3.2. Sufinanciranje gradnje i uspostave RCUO

U cilju uspostave cijelog sustava upravljanja komunalnim otpadom potrebno je odrediti

strategiju financiranja pojedinih dijelova sustava. Predlau se dvije varijante financiranja: javno
financiranje i javno-privatno financiranje.

Tabela 5.3. Raspodjela trokova izgradnje RCUO-a i uspostave sustava

Regija Pretovarne Odlagalite i MBO Trokovi
stanice infrastruktura (sortirnica i uspostave
(KM) (KM) kompostana) sustava
u KM (KM)
Regija Unsko-sanski kanton i opina Drvar 2.400.000 10.690.000 6.000.000 19.090.000
(PS - Velika Kladua
PS - B. Petrovac, Klju, Sanski most)
Regija Livno, Glamo, Bosansko Grahovo / 8.210.000 4.000.000 12.210.000
Regija Tomislavgrad, Kupres, Prozor-Rama / 8.810.000 4.000.000 12.810.000
Regija Posuje, iroki Brijeg, Grude, Ljubuki / 8.970.000 4.450.000 13.420.000
Regija Jajce, Bugojno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf / 9.380.000 4.600.000 13.980.000
Regija Bosansko-podrinjski kanton / 7.450.000 3.950.000 11.400.000
Regija Fojnica, Kiseljak, Kreevo / 8.210.000 3.950.000 12.160.000
Regija Olovo, Kladanj, Banovii, ivinice i / 9.790.000 5.600.000 15.390.000
Lukavac
Regija Gradaac, Graanica, Srebrenik (+ 2 / 10.140.000 6.000.000 16.140.000
opine iz RS)
Posavski kanton 1.200.000 / / 1.200.000
Regija Zenica 4.200.000 / / 4.200.000
(PS - N. Travnik, Vitez
PS - Zavidovii
PS - Vare, Breza, Kakanj)
Regija HNK 3.600.000 800.000 7.700.000 12.100.000
(PS - Konjic, Jablanica
PS - apljina, Stolac
PS - Neum, Ravno)
UKUPNO 11.400.000 82.450.000 50.250.000 144.100.00
0
Regije sa izgraenim odlagalitima
Regija Zenica (odlagalite "Moanica" opine / 800.000 7.700.000 8.500.000
Zenica,
Busovaa, Visoko, epe i Travnik)
Kanton Sarajevo / 800.000 6.000.000 6.800.000
Regija Tuzla, Sapna / 800.000 1.800.000 2.600.000
UKUPNO 2.400.000 15.500.000 17.900.000
SVEUKUPNO 11.400.000 84.850.000 65.750.000 162106

44
 5.3.3. Trokovi uspostave RCUO

Kako bi se dobile pribline vrijednosti ukupne investicije potrebne za uspostavu sustava u obzir
su uzete pretpostavke navedene u nastavku dokumenta. Trokovi uspostave RCUO ukljuuju:
trokove procjene podobnosti lokacija (ukljuujui pregled terena i prikupljanje podataka,
preliminarna ispitivanja tla buenja, geoloko i hidrogeoloko ispitivanje, izrada dokumentacije
za dobivanje potrebnih dozvola) ovo takoer ukljuuje i procjene podobnosti postojeih
lokacija odlagalita za pretvaranje u RCUO
trokove projektiranja
trokove izgradnje odlagalita
o reguliranje pravno-imovinskih odnosa
o ienje terena
o izgradnja prihvatnog kanala povrinske vode
o izgradnja izolacijskog sustava
o skupljanje, odvodnja i tretman filtrata
o izgradnja sustava otplinjavanja
o izgradnja ulazno-izlazne zone
o izgradnja ograde
o izgradnja pristupnog puta
o nabavka vage
trokove nabave opreme za upravljanje inertnim otpadom (drobilice za graevinski otpad)
trokove izgradnje jednostavnog MBO sustava (sortirnica i kompostana)
trokove uspostave pretovarnih stanica
trokove godinjeg odravanja (filtrati, otplinjavanje, praenje utjecaja na okoli).

Detaljniju i realniju procjenu trokova uspostave sustava bit e mogue dati nakon to svi
kantoni donesu svoje planove upravljanja otpadom, te budu tono odreene lokacije svih buduih
regionalnih odnosno meuopinskih centara za upravljanje otpadom i nakon to se regije opredijele za
tehnologiju obrade otpada prije odlaganja. [2]

45
 6. AKCIONI PLAN ZA PERIOD 2012-2017

Rok/
Iznos sredstava Izvor Meunarodni
Mjera Vrijeme Odgovornost
(KM) sredstava fondovi/izvori
izvrenja
Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom
Priprema programa poveanja broja 2012-2013 Opine 200.000 Opinski proraun
stanovnika organiziranim prikupljanjem
za svaku opinu FBiH sa procjenom
sredstava
Realizirati programe poveanja broja U skladu sa Opine EU, WB
stanovnika organiziranim prikupljanjem operativnim
ciljevima

Sklopiti meuopinske ugovore o 2012 Opine

zajednikom osnivanju i koritenju
budueg RCUO i/ili CUO

Izraditi plan upoznavanja javnosti s 2012 Kantonalna ministarstva 50.000 Kantonalni

planiranim aktivnostima gradnje proraun
RCUO/CUO ciljano informiranje

Pripremiti studije lokalizacije i izvodivosti 2012-2013 Opine, kantonalna 1.000.000 Opinski i EU, EC, WB
RCUO u ijem sastavu su odlagalita za ministarstva kantonalni
pojedine regije, te studije lokalizacije i proraun
izvodivosti PS/CUO. Upisati lokacije u
prostorno plansku dokumentaciju
Pripremiti Studije procjene utjecaja na 2012-2014 Kantonalna ministarstva 2.900.000 Kantonalni
okoli i projektnu nadlena za okoli proraun
dokumentaciju za sve RCUO i PS/CUO.
Dobiti potrebne dozvole
Izgraditi sanitarna odlagalita u okviru 2013-2016 Kantonalna ministarstva 77.000.000 Udruene EU, WB
RCGO nadlena za okoli (podlono izmjeni u opine i/ili kantoni
skladu sa proj.
dokumentacijom)
Uspostava manjeg MBO sustava u okviru Prema Kantonalna ministarstva 66.000 000 Udruene EU, WB
RCUO po fazama (sortirnica i zona za dinamici nadlena za okoli (podlono izmjeni u opine i/ili
kompostiranje) uspostave skladu sa proj. kantoni; JPP
RCUO dokumentacijom)
Izraditi i usvojiti kantonalne planove 2012-2013 Kantonalna ministarstva 500.000 Opinski proraun
upravljanja otpadom nadlena za okoli

Izraditi opinske planove upravljanja 2013-2014 Opine 800.000 Opinski proraun

otpadom i propise kojima se definiraju
lokalne obveze u odnosu na primjenu
koncepta regionalnog deponiranja
definiranog Kantonalnim planom
Napraviti kratkoroni program uklanjanja 2012 Opine 200.000 Opinski proraun
nelegalnih odlagalita u svim opinama sa
procjenom sredstava

Izraditi Planove aktivnosti za sanaciju 2012 Opine 50.000 po planu Opinski prorauni WB
opinskih deponija
Kreirati i implementirati javnu kampanju 2012-2014 Kantonalna ministarstva, 200.000 Kantonalni i
za podizanje svijesti o posljedicama FMOIT, federalni
neadekvatnog odlaganja otpada na Ministarstvo zdravlja proraun; Fond za
okoli i ljudsko zdravlje F BiH zatitu okolia
Definirati i izraditi listu crnih toaka 2012-2013 FMIOT 200.000 Federalni proraun

Sanirati i zatvoriti opinska odlagalita 2017 Opine 250.000.000 Opinski, EU, WB

otpada kantonalni i
federalni
proraun, Fond za
zatitu okolia

46
 Rok/
Iznos sredstava Izvor Meunarodni
Mjera Vrijeme Odgovornost
(KM) sredstava fondovi/izvori
izvrenja
Izraditi projekte sanacije prioritetnih crnih 2015 FMOIT 1.000.000 Federalni proraun Donatorska
toaka sredstva

Izrada prirunika za sakupljae, 2012 FMOIT i kantonalna 50.000 FMOIT i kantonalna

prijevoznike, kompanije koje upravljaju ministarstva okolia ministarstva okolia
pretovarnim stanicama, RD i R/CUO

Izraditi Krovnu studiju izvodljivosti za 2012 FMOIT 500.000 FMOIT

utvrivanje prihvatljivih alternativa
zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada
(opasni i pojedine vrste neopasnog
proizvodnog otpada)
Podrati tehniko unaprjeenje postojeih kontinuirano FMOIT Vlasnici otpada (uz
kapaciteta za sagorijevanje FMOIT podrku za
povoljno
kreditiranje)
Izraditi Federalni plan upravljanja opasnim 2012 FMOIT i kantonalna 200.000 FMOIT i kantonalna
otpadom ministarstva okolia ministarstva okolia

Uspostaviti kapacitete za prihvat pri U skladu sa FMOIT i kantonalna 1.000.000 (60.000- FMOIT i kantonalna WB
RCUO za opasni otpad dinamikom ministarstva okolia 80.000 po RCUO) ministarstva okolia
uspostave
RCUO
Uspostaviti sabirne punktove za 2013-2015 FMOIT i kantonalna 2.140.000 Vlasnici benzinskih
sakupljanje otpadnih ulja ministarstva okolia postaja i centara za
sakupljanje otpada

Unaprjeenje skladinih kapaciteta 2013-2015 FMOIT i kantonalna 3.000.000 Vlasnici autoservisa

autoservisa i automehaniarskih radionica ministarstva okolia i
automehaniarskih
radionica
Uspostava 5 transfer stanica za 2014-2016 FMOIT i kantonalna 1.150.000 Udruene EU, WB
privremeni prihvat otpadnih ulja (pri ministarstva okolia opine i/ili kantoni
RCUO ili zasebno)
Nabava vozila za crpljenje i transport 2014-2016 FMOIT i kantonalna Ovlateni
otpadnih ulja ministarstva okolia sakupljai, Fond
za zatitu okolia
Nabaviti mobilne drobilice za inertni 2013-2014 FMOIT, Kantonalna 4.600.000 Fond za zatitu
otpad (RCUO 1 drobilica za 2 ili 3 ministarstva okolia okolia
centra)
Uspostaviti odlagalita inertnog otpada 2013-2017 Kantonalna ministarstva 200.000400.000 po Fond za zatitu
(zasebna ili pri RCUO) okolia odlagalitu okolia
Pripremiti entitetski plan upravljanja 2012 FMOIT i Federalno 75.000 Federalni prorauni EC
biorazgradivim otpadom (koji e ministarstvo
predvidjeti nain uspostave sabirnih poljoprivrede,
centara za kompostiranje biorazgradivog vodoprivrede i umarstva
otpada, kao mogunosti koritenja ovog
otpada kao biogoriva)
Provesti program obuke o pravilnom 2013 FMOIT i Federalno 50.000 Federalni prorauni
prikupljanju i odlaganju biorazgradivog ministarstvo
otpada i neorganskog otpada poljoprivrede,
vodoprivrede i
umarstva

Priprema projektne dokumentacije, te 2013 Ministarstvo vanjske 500.000 Dravni i entitetski

izrada studije utjecaja na okoli za trgovine i ekonomskih prorauni
izgradnju objekta za zbrinjavanje otpada odnosa BiH i Ured za
ivotinjskog porijekla; Dobivanje svih veterinarstvo zajedno
potrebnih

47
 Rok/
Iznos sredstava Izvor Meunarodni
Mjera Vrijeme Odgovornost
(KM) sredstava fondovi/izvori
izvrenja
dozvola sa Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, prostornog
ureenja i Federalnim
ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva

Uspostaviti centralni objekt (kafileriju) za 2014- 2017 Ministarstvo vanjske 27.000.000 Dravni i entitetski IPA program,
nekodljivo uklanjanje otpada ivotinjskog trgovine i ekonomskih prorauni WB
porijekla u skladu sa EU zahtjevima odnosa BiH i Ured za
veterinarstvo zajedno sa JPP
entitetskim
ministarstvima
poljoprivrede
Projektirati mreu objekatasabiralita 2013- 2014 Ministarstvo vanjske 350.000 Dravni i entitetski
otpada ivotinjskog porijekla i pratee trgovine i ekonomskih prorauni
infrastrukture na odnosa BiH i Ured za
temelju preporuka studije izvodljivosti veterinarstvo zajedno sa
Federalnim
ministarstvima okolia i
turizma, prostornog
ureenja i Ministarstvom
poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva
Uspostaviti 3 regionalna sabiralita za 2014 - 2015 Ministarstvo vanjske 4.200.000 Dravni i entitetski IPA program
prihvat, hlaenje i skladitenje otpada trgovine i ekonomskih prorauni
ivotinjskog porijekla, te nabavka odnosa BiH i Ured za
transportnih vozila za svako sabiralite veterinarstvo zajedno sa JPP
entitetskim
ministarstvima
poljoprivrede
Izraditi potrebnu dokumentaciju, te 2017 Kantonalna ministarstva Entitetski i
sanirati i zatvoriti postojea odlagalita, nadlena za poljoprivredu kantonalni
jame grobnica i groblja za otpad i opine prorauni
ivotinjskog porijekla
Nabaviti opremu za nekodljivo 2012 - 2014 Federalno ministarstvo 250.000 Kantonalni EC
unitavanje infektivnog opasnog zdravstva u suradnji sa proraun
medicinskog otpada (autoklavi) i otrih Kantonalnim
predmeta na izvoru ministarstvima zdravstva
(sterilizacija i mljevenje) za glavne
medicinske i veterinarske centre u
Kantonima FBiH odreene kantonalnim
planom i programom upravljanja otpadom
Nabaviti opremu i/ili iskoristiti postojee 2012- 2014 Federalno ministarstvo 4.000.000 Kantonalni EC, WB
kapacitete (spalionice) za zbrinjavanje zdravstva u suradnji sa proraun
opasnog otpada na izvoru u velikim Kantonalnim
zdravstvenim centrima u skladu sa ministarstvima zdravstva i
Kantonalnim planom upravljanja otpadom registriranim medicinskim
i veterinarskim
ustanovama

Ukupno 452.615.000

Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje re sursa

Kreiranje i implementacija javne 2012-2017 Ministarstvo vanjske 500.000 Dravni i entitetski

kampanje za podizanje svijesti, te kontinuira trgovine i ekonomskih prorauni, Fond za
obuka i trening razliitih ciljnih no odnosa BiH i Ured za grupa zatitu okolia
veterinarstvo zajedno
sa Federalnim ministarstvima
okolia i

48
 Rok/
Iznos sredstava Izvor
Mjera Vrijeme Odgovornost Meunarodni fondovi/izvori
(KM) sredstava
izvrenja
turizma, Ministarstvom
poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva i uredima za
inspekcije
Kreirati i implementirati javnu kampanju 2012-2014 FMOIT,Ministarstvo zdravlja 150.000 Federalni proraun
za podizanje svijesti o nainima postupanja FBiH
sa otpadom, promocija integralnog
sustava upravljanja otpadom
Edukacija privrednih subjekata koji 2012 FMOIT i kantonalna 100.000 FMOIT i kantonalna
proizvode opasni otpad ministarstva okolia ministarstva okolia

Kampanja javnog informiranja o vanosti 2014-2017 FMOIT 250.000 (100.000 Federalni

prikupljanja otpadnih ulja prve godine, zatim proraun, Fond za
50.000/god) zatitu okolia

Razviti sistem identifikacije i promocije 10 2012 FMOIT 50.000 Fond za zatitu

najboljih firmi u pogledu okolinog okolia
upravljanja
Organizirati programe jaanja kapaciteta 2012-2013 Federalno ministarstvo 150.000 Federalni proraun EC, WHO, UNDP, WB
za zakonodavce, donosioce odluka, okolia i turizma u suradnji
kantonalne/opinske vlasti u sferi sa Federalnim
zbrinjavanja neopasnog, opasnog i ministarstvom zdravstva i
inertnog otpada individualnim
konsultantima
Implementirati sistem upravljanja 2012-2016 Registrirane medicinske i Federalni/
medicinskim otpadom u svim veterinarske ustanove na kantonalni
zdravstvenim i veterinarskim ustanovama teritoriji FBiH proraun
na teritoriji FBiH sa akcentom na odvojeno
prikupljanje opasnog medicinskog od
ostalog otpada

Ukupno 1.200.000

Osiguranje sustavnog praenja p arametara za ocjenu stanja okolia

Potpuno uspostaviti sustav izvjetavanja 2012-2013 FMOIT i kantonalna FMOIT i kantonalna

(registar zagaivaa) ministarstva ministarstva

Izraditi Studiju sa programom razvoja 2012 Federalno ministarstvo 200.000 Federalni/ IPA
informacijskog sustava o otpadu okolia i turizma i nadlena kantonalni
kantonalna ministarstva proraun

Uspostava tijela za upravljanje 2013 Federalno ministarstvo Federalni proraun

informatcijskim sustavom upravljanja okolia i turizma
otpadom na razini FBiH
Ukljuivanje svih privrednih subjekata u 2013 Federalno ministarstvo Federalni/
informacijski sustav upravljanja otpadom okolia i turizma i nadlena kantonalni
kantonalna ministarstva proraun

Nabaviti nedostajuu opremu i izvriti 2013-2014 Kantonalna ministarstva 1.000.000 Federalni/ IPA
edukaciju timova ukljuenih u rad nadlena za okoli i kantonalni
informativnog sustava federalno ministarstvo proraun
Potpuno usklaenje sa zahtjevima EU-a po 2015 Federalno ministarstvo Federalni/ IPA
pitanju podataka (propisi, metodologija) okolia i turizma i nadlena kantonalni
kantonalna ministarstva proraun

Stalno struno usavravanje postojeeg 2012-2017 Federalno ministarstvo 300.000/god Federalni/ IPA
kadra u sektoru okolia okolia i turizma i nadlena kantonalni
kantonalna ministarstva proraun

Ukupno 2.700.000

Rok/
Iznos sredstava Izvor Meunarodni

49
 Mjera Vrijeme Odgovornost
(KM) sredstava fondovi/izvori
izvrenja
Unaprjeenje pravnog okvira kroz pribliavanje standardima okolia EU, u cilju postizanja zatite zdravlja ljudi i okolia i
odrivog upravljanja okoliem
Transpozicija i poetak primjene IPPC 2012-2014 FMOIT FMOIT IPA
direktive (integrirano sprjeavanje i
nadzor oneienja)
Izmjene i dopune Zakona o upravljanju Parlament Vlada FBiH 10.000 Federalni proraun
otpadom sa ciljem sa ciljem stvaranja FMOiT
pravnog osnova za provedbu mjera iz
FPUO
Usvajanje sljedeih provedbenih propisa:

o odlagalitima otpada 2012-2013 FMOiT 10.000 Budet

o informacijskom sustavu 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet

upravljanja otpadom
o upravljanju graevinskim 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet
otpadom
o nainu postupanja sa 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet
otpadom koji sadri azbest

o upravljanju otpadnim 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet

gumama
o upravljanju otpadnim 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet
vozilima
o upravljanju otpadnim uljima 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet

o upravljanju otpadnim 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet

baterijama i akumulatorima

o upravljanju otpadnim 2012-2013 FMOiT 10.000 Budet

elektrinim i
elektronikim ureajima
o upravljanju otpadom od 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet
istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina

o zbrinjavanju opreme sa 2012-2013 FMOiT 10.000 Budet

sadrajem polihloriranih
bifenila i terfenila (PCB/PCT)

o minimalnim uvjetima koje 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet

moraju zadovoljiti odlagalita
za prihvat opasnog otpada

o predaji opasnog otpada 2012-2013 FMOiT 5.000 Budet

ovlatenim operaterima

Ukupno 90.000

Sveukupno 456.615.000

50
Literatura

[1] Web stranica Federalnog ministarstva okolia i turizma:

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/38/opasni-i-neopasni-otpad; (23/3/2017)
[2] Federalni Plan upravljanja otpadom - Federalno ministarstvo okolia i turizma, Sarajevo, 2011.g.
[3] http://efikasnost.com; (23/3/2017)
[4] Zakon o upravljanju otpadom - Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03
[5] Zakon u zatiti okolia - Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03
[6] Izazovi upravljanja ambalaom i ambalanim otpadom Fond za zatitu okolia FBiH
[7] Obnovljivi izvori energije - Doc.dr.sc. Damir ljivac, Doc.dr.sc. Zdenko imi

51