Primijenjena geodezija II

Geometrijski nivelman
 Sadraj

Glavni dijelovi nivelira

Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Izvori greaka
Postupak nivelanja
Generalni nivelman
 Osnovni princip nivelanja

Vizurna linija
dA dB
(lA) lA

A (lB)
lB
DHAB

DHAB=lA-lB=(lA)-dA-(lB)+dB B

Kada je dA=dB (aproksimacija zakrivljenosti, jednake udaljenosti do A i B)

DHAB=(lA)-(lB)
 Nivelir

Nivo nagiba nehorizontalnost nivelira

Cijevna libela

Podnoni vijak
Kruna libela

Elevacijski vijak
Podnoje nivelira

Okretati vijak popraviti nivelir u jednoj vertikalnoj ravni

Elevacioni vijak (sporim pokretima okretati) za fino pomjeranje

durbina du vertikalne osi
 Dijelovi nivelira
Kako da vizurna linija u prostoru bude zaista horizontalna?

Openito: kako postii da sve bude zaista horizontalno?

Cijevna libela
 Cijevna libela - osjetljivost

Radijus odreuje osjetljivost cijevne libele

Osjetljivost: koliko se mjehur libele kree u zavisnosti od

veliine nagiba. Ako se vie kree, libela je osjetljivija!
Osjetljivost libele je ugao za koji treba nagnuti libelu da se
mjehur pomakne jedan pars.
 Cijevna libela

Odreivanje osjetljivosti libele:

R1 R1

l2 l1
radians
L

l1 l2 " radians 206264.8

L L
 Kepler-ov teleskop (durbin)

Objekat

Okular

Objektiv
Imaginarna slika

Imajte na umu da je imaginarna slika uveana i obrnuta!

 Durbin instrumenta

Dijafragma (konanica)
Obezbjeuje horizontalni i vertikalni konac u durbinu instrumenta.

Vizurna linija (pravac)

Korekcionim vijcima konanice moe se dovesti do

poklapanja sa vizurnim pravcem - rektifikacija.
 Durbin instrumenta
Paralaksa
Kada fokusiramo durbin, realna slika formirana pomou lee (soiva)
objektiva napravljena je da se poklapa s dijafragmom (konanicom).

ta je paralaksa?

Prilikom gledanja dva udaljena objekta priblino du prave linije, a oko je

pomjereno u jednu stranu dalji objekat relativno se pomie u istom pravcu

Ovo vodi grekama opaanja (pogreno pisanje, pogreno viziranje).

Ako stvarna slika formirana pomou lee objektiva ne koicidira s

dijafragmom - konanicom (ne nalazi se u istoj ravni) imamo paralaksu
itanje ovisi o poloaju oka!
Paralaksa nitnog kria (dijafragme) nepoklapanje slike predmeta s
ravninom nitnog kria
dijafragma slika
 Durbin instrumenta

Fokusiranje durbina

Vanjsko fokusiranje

Promjenljiva duina

Focusiranje lee

Unutranje fokusiranje

Fiksna duina
 Nivelir

Nehorizontalnost nivelira nagib nivelira

Cijevna libela
Dijafragma

Podnoni vijak
Kruna libela Osa nagiba

Elevacijski vijak
Podnoje (podnona ploa)
(glava nivelira)

Okretati vijak popraviti nivelir u jednoj vertikalnoj ravni

Elevacioni vijak (sporim pokretima okretati) za fino pomjeranje durbina du

vertikalne osi
Instrument optiki nivelir s libelom
 Optiki nivelir

Sz. Rzsa: Surveying I. Lecture 1

 Nivelir - libele

Nagnutost nivelira - nehorizontalnost

Kako moemo vidjeti cijevnu libelu?

koritenjem ogledala (stariji instrumenti)

prizmu koincidira operator (moderni instrumenti)

Prisma

Cijevna libela

Cijevna libela je nagnuta Cijevna libela je horizontalna (leveled)

 Nivelir horizontiranje instrumenta

Postavljane nivelira
1. Fiksiranje nivelira za stativ

2. Vrhunjenje krune libele koritenjem podnonih vijaka.

(priblino horizontiranje instrumenta)
 Nivelir priprema za rad

Priprema instrumenta za mjerenje

3. Viziranje na nivelmanske letve:

prvo:rotiramo durbin u pravcu letve

drugo: koristimo vijak za fino pomjeranje da osiguramo precizno
(biljeka: kod nekih instrumenata vijak za fino pomjeranje radi,
samo u sluaju kada je alhidada zakoena

4. Navrhuniti cijevnu libelu kretanjem elevacionog

 Nivelir - automatski

Automatski nivelir
Mi moramo vrhuniti cijevnu libelu prije svakog itanja u sluaju
koritenja nivelira -> uzima puno vremena, moe izazvati greke
(grube greke u opaanjima)

Automatski niveli sadre optiki ureaj, koji kompenzira

nagnutost nazvan kompenzator.
Automatski nivelir
 Automatski nivelir uloga kompenzatora

Uloga kompenzatora

Prednosti: bre opaanje, eliminira mogue pojave grubih

greaka
Nedostaci:vibracije (vjetar, saobraaj, itd.) imaju lo
uticaj na rad kompenzatora
 Automatski nivelir
Durbin sa ugraenim kompenzatorom

Podnona ploa s tri podnona vijka Slue za horizontiranje instrumenta

Centralnim vijkom za stativ

Nivelmanske letve
 Sadraj

Struktura nivelira
Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Izvori greaka
Procedura nivelanja
Generalni nivelman
 Ispitivanje nivelira
Dvostrani test iz sredine i s kraja

Kolika je kolimaciona greka()?

Kolimaciona greka vizurna os nivelira nije horizontalna

1. Ustanovimo testnu liniju na priblino ravnom terenu

2. Raunamo visinsku razliku (A and B)!

a1 b1

d1 d2

A P B
d1 d2
Kolimaciona greka se ponitava, kada je d1=d2.

Visinska razlika je: DH AB a1 b1

 Ispitivanje nivelira
3. Premjestimo instrument na produetak linije AB
4. Raunamo visinsku razliku iz opaanja (primijetimo da visinska razlika sadri uticaj
kolimacione greke)!

a2 b2
d1 d2 d3
d3

A B
d1+d2 d3 Q
DH AB a2 d1 d2 d3 b2 d3
DH AB a2 b2 d1 d 2
5. Prava visinska razlika izraunata iz prethodne situacije je:

DH AB a1 b1
6. Kolimaciona greka je:

a2 b2 a1 b1
d1 d 2
 Sadraj

Struktura nivelira
Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Izvori greaka
Postupak nivelanja
Generalni nivelman
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu

Uticaj zakrivljenost Zemlje

Vizurna linija
dA dB
(lA) lA

lB (lB)

DHAB

Rjeenje: kako je ekvipotencijalna povr priblino sfera, uticaj zakrivljenosti je u funkciji

duine instrument - letva. Ako su prednja i zadnja udaljenost jednake nivelanje iz sredine,
the effect of uticaj zakrivljenosti se ponitava.
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu
Refrakcija
Zrak bilo gdje ima razliita optika svostva. Pritisak, vlanost i dr. Imaju
uticaj na refrakciju. Tako da linija svjetlosti ne prolazi pravom linijom, nego
krivulinijski :

Za take na istoj visini, uticaj refrakcije moe se zanemariti.

ta uiniti, kada to nije?

 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu
d

dr
r
Radijus zakrivljenosti refrakcije

Rjeenje: instrument mora biti postavljen u sredini izmeu

taakada efekat bude isti na prednjoj i zadnjoj letvi.
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu

Uticaj kolimacione greke

a1 b1

A P B
d1 d2

Rjeenje: instrument mora biti tano na sredini izmeu

taaka i kolimaciona greka mora biti konstantna, da efekat
bude eliminiran.
 Sistematski greke u geometrijskom nivelmanu
Nevertikalnost letve

di

Efekat zavisi od:

ugla nagiba - nevertikalnosti
itanja (vee itanje, greka je vea)

di=li-licos

Rjeenja: letva mora biti opremljena krunom libelom i

mora biti vertikalna
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu
Slijeganje (propadanje - promjena visine) stativa
Mjerenje visinske razlike izmeu A i B! Mjerenje visinske razlike izmeu B i A!

dh dh
a1
b1 a2 b2

A B A
DH AB a1 b1 dh B
DH BA b2 a2 dh
Sraunajmo sredinu iz visinskih razlika DHAB i DHBA:

DH AB DH BA a1 b1 dh b2 a2 dh a1 b1 b2 a2 DH AB DH BA
DH AB
2 2 2 2

Rjeenje: itanje treba uzeti u oba sluaja, i raunati srednju vrijednost

(s predpostavkom da imamo brza opaanja)
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu

Slijeganje letava

Problem:
Letve se slijeu (propadaju) tokom opaanja. Moraju se
koristiti papue kao potpora letvama.

Rjeenje:
- sve linije moraju biti obostrano opaane;
- obavezno koritenje papua za potporu letava.

Greka podjele na letvi

Problem: podjela cm na letvi nije tana. Imaju

razliitu vrijednost.

Rjeenje: letve moraju biti redovito kalibrirane

(podjela mora biti provjerena u odgovarajuoj
laboratoriji).

Sz. Rzsa: Surveying I. Lecture 1

 Sistematski uticaji u geometrijskom nivelmanu
Greka indeksa odakle poinje 0 (nula) podjele

Problem: dno letve nije usklaeno sa 0 (nulom) skale.

Efekat greke indeksa je:

l = (l) + d
01 Gdje je l itanje na letvi, a d
je greka indeksa

d
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu

Uticaj greke indeksa na jednu visinsku razliku:

Pravac
nivelanja

Letva br. 1

Letva br. 2
lz
lp
DH

DH = lz-lp
DH = [(lz)+d1]-[(lz)+d2)]=lz-lp+d1-d2

Ako koristimo samo jednu letvu, tada efekat greke

indeksa moe biti zanemaren (d1=d2)

Sz. Rzsa: Surveying I. Lecture 1

 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu

ta se dogaa kada koristimo dvije letve?

Jedna visinska razlika:

DH = [(lz)+d1]-[(lp)+d2)]=lz-lp+d1-d2
Letva br. 1

Letva br. 2
2

Letva br. 1
Suma dvije visinske razlike:
DH = [(lz)+d1]-[(lp)+d2)]=lz-lp+d1-d2
DH = [(lz)+d2]-[(lp)+d1)]=lz-lp+d2-d1
 Sistematske greke u geometrijskom nivelmanu

DH1 = [(lz)+d1]-[(lp)+d2)]=(lz)-(lp)+d1-d2
DH2 = [(lz)+d2]-[(lp)+d1)]=(lz)-(lp)+d2-d1

DH1 +DH2 = S(lz)-S(lp)

Kada su dvije letve koritene, paran broj stanica mora biti

izveden na liniji nivelanja. U tom sluaju bit e eliminiran
uticaj greke indeksa.
 Sadraj

Struktura nivelira
Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Izvori greaka
Procedura nivelanja
Generalni nivelman
 Postupak nivelanja

1. Istrument postavljen u sredinu, jednaku udaljenost.

2. Libela mora vrhuniti prije svakog itanja (ako nivelir nije
automatski).
3. Morate fokusirati i dioptrirati eliminirati paralaksu
4. Mjehur libele ne smije biti pod uticajem velike vruine koristiti
suncobran.
5. itanja moraju biti 30 50 cm iznad zemlje.
6. Letve moraju biti vertikalne.
7. Morate koristiti papue za postavljenje letava.
8. Nivelanje mora biti izvedeno obostrano oba pravca.

Sz. Rzsa: Surveying I. Lecture 1

 Ppostupak nivelanja

9. Sva mjerenja trebaju biti izvedena konstantnom brzinom.

10. Mjerenja trebaju biti izvedena u odgovarajuim vremenskim
uvjetima: oblano, konstantne temperatura, rano ujutro ili kasno
poslijepodne.
11. Letve moraju biti kalibrirane.
12. Ako postoje tri konca, sve koristiti za itanje.
13. Kada koristimo dvije letve, paran broj stanica koristiti za
nivelanje u jednom nivelmanskom vlaku.

Sz. Rzsa: Surveying I. Lecture 1

 Sadraj

Struktura nivelira
Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Izvori greaka
Procedura nivelanja
Generalni nivelman, detaljni nivelman
Obrada podataka nivelanja
 Generalni nivelma
Princip nivelanja

Vizurna linija
dA dB
(lA) lA

lB (lB)

DHAB

ta se dogaa, kada elimo izmjeriti visinsku razliku izmeu dvije take?

 Generalni nivelman
Prethodni postupak se ponavlja onoliko puta koliko je potrebno da pokrije udaljenost
izmeu toaka.

Pravac nivelanja

Dh1
Dh2
DH
Dh3
Dh4

DH=Dh1+Dh2+Dh3+Dh4

DH=SlzSlp