Izvjetaj o trenutnom stanju i potencijalu u BiH za

izgradnju kogeneracijskih postrojenja i elektrana na

biomasu

februar 2016.godine

Stavovi izraeni u ovom izvjetaju ne odraavaju nuno stavove Amerike agencije za meunarodni
razvoj ili Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.
Sadraj
Izvrni saetak ...................................................................................................................................... 4
1. Postojea i planirana postrojenja na biomasu u Bosni i Hercegovini ........................................... 5
1.1 Postojea postrojenja na biomasu ........................................................................................ 6
1.2 Planirana postrojenja na biomasu......................................................................................... 6
2. Potencijal biomase u BiH .............................................................................................................. 8
2.1 Biomasa iz drvno-preraivake industrije i umska drvna biomasa ................................... 11
2.2 Biomasa iz poljoprivrede ..................................................................................................... 13
3. Zakljuci ...................................................................................................................................... 18
4. Reference .................................................................................................................................... 20

2
Lista akronima
BD Brko Distrikt

FBIH Federacija Bosne i Hercegovine

FERK Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH

DS umski drvni sortiment

kWe kilovat elektrine snage

DTM donja toplotna mo

KO komunalni vrsti otpad

MWe megavat elektrine snage

Nm3 normalni kubni metar

OIE obnovljivi izvori energije

RS Republika Srpska

RERS Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske

PJ petadul

3
 Izvrni saetak

Trenutno u BiH ne postoje elektrane na biomasu koja isporuuju elektrinu energiju u mreu. Jedino
operativno postrojenje na biomasu je pilot postrojenje na biogas zemljoradnike zadruge Liva u
Republici Srpskoj (RS) kapaciteta 37kWe. Postrojenje na biogas koje je u izgradnji, kapaciteta 1
MWe, nalazi se na stonoj farmi u Donjim abarima u RS-u, vlasnitvo firme MG Gold. Oekuje se
da e postrojenje poeti sa radom u toku 2016.godine.
U Livnu se nalazi postrojenje za daljinko grijanje koje koristi sjeku, u vlasnitvu Esco Eco Energija
Company. Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) je 2012. godine izdala prethodnu
dozvolu firmi Esco Eco Energija Company iz Livna, za izgradnju kogeneracijskog postrojenja na
biomasu. Planirani kapacitet postrojenja je 1.250 kWe. Firma planira da nastavi sa izgradnjom
postrojenja na biomasu u blioj budunosti.
Postoji veliki energetski potencijal u ostacima iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije. Primarni
tehniki energetski potencijal je procijenjen na 13,75 PJ ili 3.820 GWh. Ako se ovi ostaci koriste u
elektranama i kogeneracijskim postrojenjima sa neto elektrinom efikasnou od 28%, godinje se
moe proizvesti priblino 1.070 GWh elektrine energije. Ova vrijednost predstavlja skoro 7% od
ukupne godinje proizvodnje elektrine energije u BiH u 2014.godini.

4
 1. Postojea i planirana postrojenja na biomasu u Bosni i Hercegovini

Elektrane na biomasu1 elektrinu energiju proizvode obradom otpada iz raznih industrija (drvne
industrije, poljoprivrede, stonih farmi i drugih). Elektrane na biomasu proizvode samo struju, dok
kogeneracijska postrojenja proizvode i struju i toplotu.
Postupak ishoenja dozvola za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije u BiH je prilino
kompleksan, mnoga odobrenja i dozvole se izdaju na vie nivoa vlasti, uzrokujui zabunu i
preklapanje u nadlenostima, to rezultira pravnom nesigurnou za investitore. Kljune dozvole
koje se moraju ishoditi za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije u BiH, navedene po
redoslijedu izdavanja, su:

- Urbanistika saglasnost
- Energetska dozvola
- Vodna dozvola
- Odobrenje za graenje
- Sticanje statusa potencijalno kvalificiranog proizvoaa
- Poetni ugovor za otkup elektrine energije od Operatora za obnovljive izvore energije i
efikasne kogeneracije
- Dozvola za rad
- Ugovor o kupoprodaji elektrine energije

Analiza postupka ishoenja dozvola u Bosni i Hercegovini (BiH) pokazuje da postrojenje na biomasu
mora da ima najmanje Urbanistiku saglasnost da bi se smatralo da je postrojenje planirano. Nakon
to je ishoeno odobrenje za graenje, a prije nego to graenje pone, od Operatora za obnovljive
izvore i efikasnu kogeneraciju se moe dobiti garancija za otkup elektrine energije prema
odreenim garantovanim otkupnim cijenama (feed-in-tarifama)2. Feed-in-tarife odreuje
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) i Regulatorna komisija za energetiku
Republike Srpske (RERS).

Trenutno u BiH ne postoje postrojenja na biomasu koja isporuuju elektrinu energiju u mreu.
Jedino operativno postrojenje na biomasu je pilot postrojenje na biogas zemljoradnike zadruge
Liva u Republici Srpskoj (RS) kapaciteta 37kWe, koja je u januaru 2015.godine aplicirala za dozvolu
za prodaju proizvedene elektrine energije prema feed-in tarifi (poglavlje 1.1), a ija je aplikacija
odbijena u junu 2015.godine.

Postrojenje na biogas koje je u izgradnji, kapaciteta 1 MWe, nalazi se u Donjim abarima u RS-u, u
vlasnitvu firme MG Gold. Oekuje se da e postrojenje poeti sa radom tokom 2016. godine
(poglavlje 1.2).

1
Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biolokog porijekla iz poljoprivrede, umarstva i srodnih
industrija, ukljuujui ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada (EU direktiva
2009/28/EC o koritenju obnovljivih izvora energije).
2
Garantovana otkupna cijena koja se koristi kao poticaj za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije.

5
Oekuje se da e u 2015/2016.godini samo ova dva postrojenja biti putena u rad. Esco Eco Energija
Company iz Livna (FBiH) je obezbjedila Urbanistiku dozvolu za izgradnju postrojenja na biomasu u
Livnu; meutim, kompanija jo nije poela sa izgradnjom (poglavlje 1.2).

1.1 Postojea postrojenja na biomasu

1. Liva zemljoradnika zadruga Aleksandrovac, Opina Laktai, RS. Zemljoradnika zadruga

Liva je farma za proizvodnju mlijeka i jedino kogeneracijsko postrojenje na biogas u BiH, a
koje radi od 2011.godine, kapaciteta 37kWe. Trokovi izgradnje su bili priblino EUR 220.000
(USD 250.000) rezultirajui u specifinoj cijeni investicije od EUR 5.946 po kW. Visoka
specifina cijena je rezultat injenice da je ovo prvo kogeneracijsko postrojenje na biogas u
BiH, pa je ak i izgradnja okruglog digestora predstavljala problem, budui da kompanije u BiH
ne posjeduju odgovarajuu opremu. Proizvedena toplota i elektrina energija se koriste na
farmi i u tvornici sira koja se nalazi na farmi. Kompanija trenutno ne prodaje elektrinu
energiju; meutim, u 2014.godini zemljoradnika zadruga Liva je pokrenula postupak kako bi
postala neovisni proizvoa elektrine energije i prodala svu proizvedenu elektrinu energiju.
U januaru 2015.godine kompanija je RERS-u predala aplikaciju za dozvolu proizvodnje
elektrine energije. U junu 2015.godine aplikacija je odbijena na osnovu toga da je bila
nekompletna (nije sadravala svu potrebnu dokumentaciju). EIA projekat e razmotriti
mogunost pruanja tehnike asistencije kompaniji u ishoenju potrebne dokumentacije, kako
bi postala prva elektrana na biomasu koja bi dostavljala elektrinu energiju u mreu.

1.2 Planirana postrojenja na biomasu

1. MG Gold BH Donji abar, Opina Donji abar, RS. MG Gold BH je prvo postrojenje na biogas
u BiH koje je dobilo garanciju za otkup elektrine energije po odreenim feed-in-tarifama,
nakon to postrojenje pone sa radom (trenutno je u izgradnji). Postrojenje e biti kapaciteta
989 kWe sa planiranom godinjom proizvodnjom od 8.275 MWh elektrine energije.
Procijenjena cijena izgradnje postrojenja na biogas je 3 miliona EUR (3.4 miliona USD)
rezultirajui tako specifinom cijenom investicije od 3.033 EUR/kW. Ovako niska cijena je
rezultat injenice da investitor nije kupio tehnologiju i ekspertizu od firme iz inostranstva koja
je specijalizirana za biogas, nego je, u saradnji sa lokalnim firmama, razvio sopstveni dizajn.
MG GOLD posjeduje farmu sa kravama, svinjama i kokokama i preko 250 hektara
navodnjavanog zemljita. Sirovine za rad postrojenja na biogas e biti ubrivo sa farme i
kukuruzna silaa. Sistem navodnjavanja e se koristiti kako bi se rasprilo teno ubrivo
(digestat) proizvedeno tokom proizvodnje biogasa, to znaajno smanjuje trokove ubrenja

6
 zemljita. Firma posjeduje dovoljne koliine sirovina za rad postrojenja, inei je time
nezavisnom od snabdijevanja izvana.

2. Livno, Esco Eco Energija d.o.o. U 2012.godini FERK je kompaniji Esco Eco Energija Company
iz Livna izdao prethodnu dozvolu za izgradnju kogeneracijskog postrojenja u firmi Centralno
grijanje Livno. Planirani kapacitet postrojenja je 1.250 kWe i procijenjena godinja
proizvodnja elektrine energije bi bila oko 10.3 GWh. ESCO Eco Energija Company planira da
nastavi sa izgradnjom postrojenja na biomasu u blioj budunosti.

7
 2. Potencijal biomase u BiH

Biomasa je izvor energije iz obnovljivih organskih materijala kao to su drvo, poljoprivredne kulture
ili otpad i biorazgradivi komunalni ili industrijski otpad. Biomasa se moe direktno spaljivati ili
preraditi u bio-goriva.

Potencijal biomase u BiH je, za svrhu ovog izvjetaja, ogranien na biomasu koja se dobiva iz prerade
drveta (ostaci i otpad) i poljoprivrednih sektora (ostaci iz stoarstva i ostaci od usjeva). Razlog je to
to je jedna od aktivnosti EIA projekta pruanje podrke malim i srednjim preduzeima iz ova dva
sektora da koriste biomasu iz svoje proizvodnje za proizvodnju elektrine energije i toplote. Cilj ovih
aktivnosti je da se povea koritenje dostupne biomase, povea udio obnovljivih izvora u proizvodnji
elektrine energije i da se osigura dodatni prihod za firme. Prihodi su osigurani kroz prodaju
proizvedene elektrine energije po feed-in-tarifama koje su odredile entitetske regulatorne agencije
(FERK i RERS).

Primarna proizvodnja elektrine energije u BiH u 2013.godini je bila oko 270 PJ [4], a proizvedeno je
15.029,84 GWh ili 54.1 PJ [9] elektrine energije. Ovaj izvjetaj e procijeniti koliko se od ovih
vrijednosti energije moe obezbjediti iz drvnog i poljoprivrednog sektora.

Postoji nekoliko nivoa energetskog potencijala: resursni, tehniki, ekonomski i trini. Na slijedeoj
slici prikazane su kljune pretpostavke (razmatranja) koritene pri procijenjivanju svakog nivoa
potencijala. Resursni ili teoretski potencijal je jednak ukupnoj dostupnoj koliini resursa. Tehniki
potencijal je manji od resursnog potencijala jer uzima u obzir tehnika ogranienja pri koritenju tog
resursa. Ekonomski potencijal uzima u obzir ekonomsku isplativost koritenja resursa. Trini
potencijal razmatra druga ogranienja, kao to su regulatorna ogranienja i mogunost finansiranja.

Samo dva nivoa potencijala biomase e biti razmatrana u ovom izvjetaju: resursni/teoretski
potencijal i tehniki potencijal. Da bi se odredio ekonomski i trini potencijal potrebno je uraditi
detaljniju studiju nego to je ova, a koja bi ukljuivala i odreivanje geografske distribucije resursa i
potronju energije (postojeu i potencijalnu), podatke od representativnih uzoraka sa stonih farmi,
iz drvno preraivake industrije i firmi koje se bave eksploatacijom ume, kao i analizu zakonskog i
regulatornog okvira i raspoloivih sredstava finansiranja.

8
 Slika 1 Nivoi potencijala [1]

Posljednja studija o potencijalu biomase u BiH je uraena 2008. godine kao dio Synenergy projekta,
finansiranog od strane USAID-a i Hellenic Aid [2]. U ovom izvjetaju e procjena Synenergy biti
aurirana koristei postojee statistike podatke i kroz kritiku analizu metodologije koritene u
Synenergy studiji. Procijenjeni primarni energetski potencijal tehnike biomase iz Synenergy studije
je prikazan u

9
Tabela 1.

10
 Tabela 1 Procijenjeni primarni energetski potencijal tehnike biomase u Bosni i Hercegovini u
2008[2]

Tehniki potencijal Tehniki potencijal

Vrsta biomase
(PJ) (GWh)
Energetski usjevi 15.33 4.258,3
umska drvna biomasa 28.04 7.788,9
Ostaci iz usjeva 6.63 1.841,7
Ostaci iz voarstva 0.84 233,3
Stoni ostaci 1.3 361,1
Komunalni vrsti otpad 4.28 1.188,9
TOTAL 56.41 15.672,2

Energetski usjevi su, u Synenergy studiji, bili ukljueni u procjenu potencijala biomase uzimajui kao
pretpostavku da se dio postojeeg zemljita za ispau i nekultivisanog zemljita moe koristiti za
uzgajanje energetskih usjeva (energetski usjevi su usjevi koji se iskljuivo uzgajaju za koritenje u
vidu goriva i daju visoke prinose po hektaru uz niska ulaganja). Rezultati pokazuju da bi veoma
znaajan izvor energije bio dostupan (27% ukupnog potencijala biomase), ak i ako se samo mali
dijelovi zemljita koriste za uzgajanje energetskih usjeva. Mada je ova pretpostavka razumna,
injenica da se ove vrste usjeva ne uzgajaju u BiH moe voditi prevelikoj projeni potencijala biomase.
Prema tome, energetski usjevi se ne razmatraju u ovom izvjetaju.

Ostaci iz voarstva (voe, vinova loza) se takoer ne razmatraju, jer je njihov potencijal samo oko
jedne osmine potencijala ratarskih usjeva.

Komunalni vrsti otpad ne spada pod oblasti koje se razmatraju i prema tome se takoer ne
razmatra u ovom izvjetaju.

Postoji nedostatak statistikih podataka koji se odnose na snabdijevanje i potronju energije iz

obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini: postoje statistiki podaci o snabdjevanju elektrinom
energijom, grijanju i snabdijevanju fosilnim gorivima, izdatim od Agencije za statistiku BiH i
entitetskih agencija za statistiku ali ne postoje izvjetaji o obnovljivim izvorima energije, ukljuujui
biomasu. Iz tog razloga, podaci iz drugih studija su koriteni za ovaj izvjetaj.

U slijedeim poglavljima je izvrena analiza potencijala biomase, koja se odnosi na biomasu iz drvno
preraivakog i poljoprivrednog sektora u BiH.

11
 2.1 Biomasa iz drvno-preraivake industrije i umska drvna biomasa

BiH je veoma bogata umama i umskim zemljitima, koje pokrivaju vie od 50% teritorije i jedan su
od najznaajnijih prirodnih resursa. Bez obzira na znaajnu resorsnu osnovu, do sada ne postoji
strateki plan za znaajno poveanje koritenja biomase za proizvodnju energije ili za proizvodnju
bio-goriva.

Procjena umske drvne biomase prikazane u Tabela 2 je uzeta iz Studije UNDP-a od oktobra 2014
[3], a zasnovana je na obimu umske proizvodnje iz 2012.godine. Obim proizvodnje umske drvne
biomase se nije mnogo promijenio u zadnje dvije godine tako da nema potrebe da se procjene za
umsku drvnu biomasu auriraju.

Slijedei procenti ukupnih koliina posjeenog drveta su koriteni u studiji UNDP-a kako bi se
procijenile dostupne koliine drvne biomase u BiH:
- Ostaci poslije sjee i izrade umskog drvnog sortimenta 16.3% za etinare i 11.7% za liare
- Procenat sitne granjevine (ostaci od sjee drveta) - 15% za etinare i 18% za liare
- Procenat panjevine 15% od ukupnih koliina drveta
- Procenat ostataka i otpadaka iz proizvodnje rezane grae, furnira i namjetaja 30% za
etinare i 35% za liare

Kako je ova studija napisana u saradnji sa strunjacima iz umarske industrije i nedavno objavljena
(2014. godine), podaci iz studije e se koristiti u procjeni drvne biomase iz proizvodnje rezane grae
i umske biomase.
Tabela 2 Teoretski potencijal drvne biomase u BiH [3]

etinari (m3) Liari (m3) Teoretski

Izvori drvne biomase dostupne
koliine (m3)
Ogrijevno drvo 1.711 1.228.441 1.230.152
umski ostaci 342.181 261.154 603.334
Sitna granjevina 314.848 401.432 716.280
Panjevina 354.857 200.843 649.375
Ostaci iz drvno-preraivake 314.848 334.527
industrije 555.701
UKUPNO 1.328.446 2.426.396 3.754.842

Ogrijevno drvo je najvei izvor umske biomase u BiH, kao to se jasno moe vidjeti u Tabeli 2. U
2012.godini, ukupne koliine ove vrste biomase je iznosila oko 1.23 miliona m3. Ogrijevno drvo se
obino koristi za zagrijavanje domainstava i koristi se u peima niske energetske efikasnosti. Uprkos
niskoj efikasnosti, koritenje ogrijevnog drveta za zagrijavanje domainstava je u porastu u urbanim

12
sredinama jer su cijene drugih izvora energije u porastu. Kako e proi dosta godina prije nego to
se desi znaajan pomak na tritu, sa ogrijevnog drveta na pelete i brikete, u bliskoj budunosti nee
biti neiskoritenog ogrijevnog drveta pogodnog za upotrebu u elektranama i nee se uraunati u
procjenu potencijala biomase.

Panjevina, sitna granjevina i drugi drvni ostaci ostaju u umi poslije sjee i izrade DS, te se ne
prikupljaju. Ovi ostaci su najvei izvor potencijala drvne biomase i kombinovane koliine iznose vie
od 1.9 miliona m3, kako je prikazano u Tabela 2. Odreene koliine sitne granjevine i drvnog ostatka
moraju ostati u umi kako bi se zemljite snadbjelo hranjivim materijama. Panjevina je jako bitna za
stabilnost umskih eko-sistema i ne smije se potpuno odstraniti iz ume. Minimalna koliina
investicija je potrebna za prikupljanje sitne granjevine i ostataka poslije sjee drveta na lokacijama
koje imaju dobru pristupanost. Meutim, za lokacije koje imaju tei pristup za maineriju, trokovi
prikupljanja drvnog ostatka mogu biti vrlo visoki. Procijenjeno je da 1/3 panjevine, sitne granjevine
i drugog drvnog ostatka mora biti ostavljena u umi; a od preostale 2/3, samo je pola dostupno za
prikupljanje. Koritenje ovih ostataka za zagrijavanje, umjesto ogrijevnog drveta, e takoer
obezbjediti dodatne koliine drveta za drvno-preraivaku industriju.

U drvno-preraivakoj industriji postoje znaajne koliine drvnog ostatka od proizvodnje furnira,

rezane grae i namjetaja. Kako je prikazano u Tabela 2 ovi drvni ostaci iznose skoro 0.55 miliona
m3. Meutim, veina drvno-preraivakih firmi u BiH koriste drvne ostatke za zagrijavanje svojih
prostorija i/ili za suenje drveta. Ako ostane imalo drvnih ostataka, ona se prodaje firmama koje
proizvode pelete i brikete. Ali umjesto koritenja ovih ostataka samo za zagrijavanje, ili za pelete i
brikete, ostaci se mogu koristiti u kogenerativnim postrojenjima za proizvodnju potrebne toplote za
proces proizvodnje, a takoer za proizvodnju elektrine energije. Procjenjuje se da se 80%
postojeih ostataka moe iskoristiti u kogenerativnim postrojenjima.

Panjevina, sitna granjevina i ostali drvni ostaci predstavljaju neiskoritenu umsku biomasu. Da bi se
izraunala donja toplotna mo umske biomase3 procjenjuje se da je sadraj vlage 50%. etinari sa
50% vlanosti imaju gustou od oko 810 kg/m3, dok liari sa istim procentom vlanosti imaju
gustou od oko 1140 kg/m3. Obje vrste drvea imaju u prosjeku istu donju toplotnu mo, a za 50%
sadraja vlage toplotna mo je oko 8 GJ/t. Mada drvno-preraivaki ostaci imaju manje od 50%
sadraja vlage, ista vrijednost od 8 GJ/t e se koristiti kao konzervativna procjena.
Uzimajui u obzir argumente i procjene iz prethodnih poglavlja, dostupna drvna biomasa iznosi
7,44PJ kako je prikazano u Tabela 3.

3
Postoje dvije vrste toplotne moi: nia i via. Via toplotna mo (energija) goriva se moe postii samo u posebnim
kotlovima (kondenzacijskim) tako da je prikladno da se koristi nia toplotna mo kada se izraunava ekvivalentna
energija.

13
 Tabela 3 Tehniki potencijal drvne biomase u BiH

Procenat Tehniki
Izvori drvne etinari etinari Liari Liari
dostupnosti potencijal
biomase (m3) (PJ) (m3) (PJ)
(%) (PJ)
Ogrijevno drvo 1.711 0.01 1.228.441 11.20 0% -

umski ostaci 342.181 2.22 261.154 2.38 33% 1.53

Sitna granjevina 314.848 2.04 401.432 3.66 33% 1.22

Panjevina 354.857 2.30 200.843 1.83 33% 0.61

Ostaci iz drvno-
preraivake 314.848 2.04 334.527 3.05 80% 4.07
industrije
UKUPNO 1.328.445 8.61 2.426.397 22.13 7.44

2.2 Biomasa iz poljoprivrede

U poljoprivrednom sektoru, male porodine farme su najei tip farme, proizvodei uglavnom za
sopstvenu potronju. Procijenjeno je da preko 50% poljoprivrednih farmi ima povrinu manju od 2
hektara [6]. Dravne farme su vee; ali radi nezavrene privatizacije imaju veoma limitiran rad.

Potencijal biomase iz poljoprivrede je analizirano u dva poglavlja: Biomasa iz ostataka od usjeva i

biomasa iz stoarstva.

Ostaci od usjeva

Mogu se definisati dvije velike kategorije poljskih poljoprivrednih ostataka: ostaci od usjeva i ostaci
iz voarstva. Ostaci od usjeva su ostaci koji ostaju na polju poslije etve. Sainjeni su od razliitih
dijelova biljaka (stabljike, grane, listovi, pljeva i kotice), razliitog sastava, sadraja vlage i
energetskog potencijala. Ostaci iz voarstva su ostaci koji ostaju na terenu poslije kultivisanja
viegodinjih usjeva (npr. obrezivanja vinograda i drvea). Kako je ranije reeno, energetski
potencijal ostataka iz voarstva je dosta manji od energetskog potencijala ostataka od usjeva i
nee se dalje obraivati.

Podaci u izvjetajima Statistike agencije BiH pokazuju da kukuruz, penica i jeam ine preko 95%
usjeva u BiH [5] (kukuruz proizveden kao hrana za stoku se ne uraunava u ove vrijednosti jer se u
potpunosti koristi i nema znaajnih ostataka). Na osnovu ove analize, procjena potencijala biomase
iz ostataka od usjeva u BiH se rauna na osnovu proizvodnje ova tri glavna usjeva.

14
Kao to se moe vidjeti u

15
Tabela 1, proizvodnja tri glavna usjeva znaajno varira od godine do godine. Radi toga se procjena
potencijala biomase iz ostataka od usjeva u BiH rauna na osnovu prosjene proizvodnje u zadnjih
pet godina.

Tabela 4 Proizvodnja glavnih usjeva u BiH od 2010.-2014.godine [5]

Godinja proizvodnja u tonama

Usjev 2010 2011 2012 2013 2014 Prosjek

Kukuruz 853.376 764.119 539.432 798.500 798.487 750.783

Penica 145.412 210.004 225.137 265.152 170.055 203.152

Jeam 50.183 65.667 65.337 70.844 48.649 60.136

U Synergy studiji [2] koliine ostataka su se raunale koristei fiksne vrijednosti ostataka po hektaru
za svaku vrstu usjeva. U ovom izvjetaju koliine ostataka e biti zasnovane na vrijednostima iz
proizvodnje, to bi trebalo dati taniju procjenu. Procijenjeno je da je odnos usjeva naspram
ostataka iz proizvodnje oko 1:1, za sva tri glavna usjeva, to znai da se za jednu ponjevenu tonu
usjeva proizvede jedna tona ostataka. Moe se zakljuiti da se od etve ova tri usjeva moe proizvesti
95% ostataka od usjeva.

Procijenjeno je da se oko 1/3 ostataka od usjeva moe koristiti za proizvodnju energije (toplotne i
elektrine). Druge 2/3 ostataka od usjeva se koriste na stonim farmama kao prostirka za stoku ili
se ostavlja na zemljitu kao ubrivo. Nia toplotna mo ostataka od ova tri usjeva je priblino ista, i
njena vrijednost je procijenjena na 14 GJ/t (15% sadraj vlage).

U Tabeli 3 prikazan je tehniki potencijal najznaajnijih ostataka od usjeva. Ostaci od kukuruza ine
oko 74% energetskog potencijala ostataka od usjeva, a ostaci od penice su 20% i jema 6%.

Kako je prikazano u Tabeli 3, procjenjuje se da se 1.014.071 t ostataka od usjeva moe godinje

koristiti za proizvodnju energije. Ovo je jednako 4.69 PJ ili 1.7 % ukupnog snabdijevanja energijom
u 2013.godini.

16
 Tabela 5 Proizvodnja i ostaci od glavnih usjeva u BiH

Ostaci dostupni za proizvodnju energije

Proizvodnja Ostatak Procenat
Usjev
(t) (t) dostupnosti (%)
Koliina Nia toplotna Tehniki
(t) mo (GJ/t) potencijal (PJ)

Kukuruz 750.783 750.783 33% 247.758 14 3.47

Penica 203.152 203.152 33% 67.040 14 0.94

Jeam 60.136 60.136 33% 19.845 14 0.28

UKUPNO 1.014.071 1.014.071 334.643 4.69

Ostaci sa stonih farmi

Sektor stoarstva u BiH je proao kroz poslijeratni tranzicijski period, rezultirajui u veem broju
manjih porodinih farmi koje su uglavnom fokusirane na zadovoljavanje svojih potreba, a broj stoke
na biolokom minimumu.

Stoni otpad (ubrivo) je izvanredan izvor energije ako se prikuplja u odgovarajuim bazenima ili
velikim rezervoarima. Meutim, stoni otpad se moe prikupljati i koristiti samo kod intenzivnog
uzgoja stoke (u boksovima), a koje se u BiH koristi za uzgajanje goveda, svinja i peradi. ivotinjski
otpad se anaerobno razgrauje u digesteru, proizvodei pritom biogas koji se moe koristiti za
proizvodnju toplote i elektrine energije.

Potencijal za uzgoj stoke u BiH je odlian, jer postoje velika podruja sa pogodnim zemljitem koji se
ne koristi ili koje je nenaseljeno i blizu gradova; meutim, postoji veliki broj trinih ogranienja.
Jedan od najvanijih ogranienja je da se veliki udio mesnih i mlijenih proizvoda u BiH uvoze iz Srbije
i Hrvatske. Takoer, subvencije za poljoprivredu u BiH su male i ne ba dobro iskoritene jer puno
malih porodinih (nekomercijalnih) farmi prima subvencije.

Mada broj stoke moe biti puno vei, energetski potencijal postojeih stonih ostataka je veoma
znaajan. Broj goveda i svinja se ne mijenja mnogo iz godine u godinu, kao to je to sluaj sa
proizvodnjom usjeva; stoga je najbolje koristiti najnovije dostupne podatke. Vea godinja
odstupanja se vide u broju peradi, ali energetski potencijal od peradi je najmanji i ne utie znaajno
na ukupnu procjenu.

Koliina biogasa koji se moe proizvesti od stonog otpada (ubriva) varira, zavisei najvie od vrste
i teine ivotinje. Teina stoke znaajno varira i to je razlog zato se koristi stona jedinica (SJ) kako

17
bi se olakala agregacija stoke. Stona jedinica (SJ) je ivotinja ili grupa ivotinja koje su teke 500
kg. Koeficijenti stonih jedinica, bazirani na njihovoj prosjenoj teini, su prikazani u Tabela 6.

Tabela 6 Koeficijenti jedinica osnovnog stada (8)

Vrsta Opis Koeficijent SJ

Ispod 1 godine starosti 0.4
Izmeu 1 i 2 godine starosti 0.7
Goveda
Mujaci, stari 2 godine i vie 0.8
Krave muzare 1.00
Prasad teine ispod 20 kg 0.027
Svinje Krmae teine 50 kg i vie 0.5
Ostale svinje 0.3
Brojleri 0.007
Perad
Koke nosilje 0.014

Proizvodnja biogasa po ivotinjskoj SJ takoer varira u zavisnosti od rase ivotinje (npr. za krave,
Holstein ili Guernsey) i po stonoj hrani kojom se ivotinje hrane. Tane vrijednosti se mogu odrediti
samo na osnovu analize ubriva. Za potrebe ovog izvjetaja koristit e se vrijednosti date u Tabela
7.

Tabela 7 Godinja proizvodnja biogasa po ivotinji

Vrsta Koeficijent SJ po Godinja proizvodnja Godinja proizvodnja

ivotinji biogasa po SJ (Nm3/SJ) biogasa po ivotinji
(Nm3/po glavi)
Goveda 0.8 440 352
Svinje 0.15 700 105
Perad 0.01 800 8

Broj ivotinja je uzet iz izvjetaja koje je objavila Agencija za statistiku BiH [7]. Prema zvaninim
statistikama, u 2014.godini je bilo 444.000 goveda, 53.000 svinja i 20.6 miliona peradi. Koliine
biogasa koji se moe teoretski proizvesti je procijenjen na priblino 273 miliona Nm3. Nia toplotna
vrijednost biogasa je procijenjena na 6 kWh/Nm3 ili 21.6 MJ/Nm3 to odgovara sadraju metana od
priblino 60%.

Koritenje stonog otpada za proizvodnju energije kroz anaerobnu razgradnju je mogue samo za
intenzivni uzgoj stoke srednjih ili velikih razmjera. U statistikim dokumentima nisu dati podaci o
veliini stonih farmi, da se moe odrediti koliko njih su dovoljno velike za tehniki izvodljivu
proizvodnju biogasa. Na osnovu injenice da je veina stonih farmi mala, procijenjeno je da je samo
20% farmi dovoljno veliko i prema tome je tehniki potencijal stonih ostataka 20% od svoje

18
teoretske vrijednosti. Dostupni stoni ostaci za proizvodnju energije iznose do 1.18 PJ, ili 0.4% od
ukupno proizvedene energije u dravi, u 2013.godini.

Tabela 8 Energetski potencijal ivotinjskog otpada u BiH

Goveda Svinje Pilad

Broj ivotinja (po glavi) 444.000 533.000 20.664.000
Godinja proizvodnja biogasa po ivotinji (Nm3/po glavi) 352 105 8
3
Potencijal biogasa (milion Nm ) 156.3 55.97 165.3
Teoretski potencijal (PJ) 3.37 1.21 3.56
Stepen dostupnosti (%) 20 20 20
Tehniki potencijal (PJ) 0.67 0.24 0.71
Ukupni tehniki potencijal (PJ) 1.62

19
 3. Zakljuci

Procjena potencijala tehnike biomase koja se moe koristiti za proizvodnju elektrine energije ili
kogeneraciju u drvno-preraivakom i poljoprivrednom sektoru je prikazan u
Tabela 9.

Tabela 9 Procijenjeni primarni energetski potencijal tehnike biomase u drvno-preraivakom i

poljoprivrednom sektoru u BiH u 2014.godini

Tehniki potencijal Tehniki potencijal

Vrsta biomase
(PJ) (GWh)
Drvna biomasa 7.44 2.066,7
Ostaci od usjeva 4.69 1.302,8
Stoni ostaci 1.62 450,0
UKUPNO 13.75 3.819,5

Tehniki potencijal primarne energije od 13.75 PJ je jednak priblino 5.1% ukupne dravne primarne
proizvodnje energije u 2013.godini od 270PJ. Drvna biomasa je dominantni neiskoriteni izvor
biomase i to ini 56% neiskoritenog tehnikog potencijala, zatim ostaci od usjeva (35%) i stoni
ostaci (9%).

Godinja stopa konverzije za elektrinu energiju za postrojenja na biomasu i kogeneracijska

postrojenja varira u zavisnosti od toga koja se tehnologija koristi i koji je instalirani kapacitet; kree
se u rasponu od oko 12% [10] do 36% [11]. Ako pretpostavimo da je prosjena godinja stopa
konverzije primarne energije u elektrinu energiju u elektranama i kogeneracijskim postrojenjima,
koja se mogu izgraditi u BiH, iznosi 28%, onda se od 13.75 PJ ili 3.820 GWh energetskog potencijala
iz dostupne biomase u BiH godinje moe proizvesti 1.070 GWh elektrine energije. Kako je
proizvodnja elektrine energije u 2014.godini bila 15.029,84 GWh, oko 7% elektrine energije se
moe dobiti iz dostupne biomase.

U Akcionom planu za koritenje obnovljivih izvora energije u FBiH planirana godinja proizvodnja
elektrine energije iz biomase do 2020.godine je 30 GWh, a u Akcionom planu Republike Srpske je
44.56 GWh [12, 13]. Procijenjeni tehniki potencijal od 1.070 GWh je 15 puta vei nego godinja
proizvodnja elektrine energije iz biomase, prema entitetskim akcionim planovima. Razlog za tako
veliku razliku moe biti injenica da je pokazani interes investitora za izgradnju elektrana bio jedan
od elemenata koji se koristio za pisanje akcionih planova; u vrijeme kada su pisani akcioni planovi
investitori nisu nadlenim ministarstvima pokazivali interes za izgradnju postrojenja na biomasu.

20
Znaajne koliine drvnog otpada u drvno-preraivakim firmama se koristi za suenje drveta. One
mogu zadovoljavati sve ili dio svojih potreba za toplotnom energijom iz otpadne topline koji se
dobiva proizvodnjom elektrine energije; to ini investiranje u proizvodnju elektrine energije
isplativijom. USAID EIA e se fokusirati na mala i srednja preduzea koja imaju na raspolaganju
najvee koliine biomase i radit e sa njima na razvijanju projekata izgradnje postrojenja na biomasu.

U poljoprivrednom sektoru, analiza stonog otpada i otpada od usjeva pokazuje veliki neiskoriteni
potencijal za proizvodnju energije; meutim, veina farmi je mala i nemaju na raspolaganju dovoljne
koliine biomase da bi se isplatila investicija u postrojenje na biomasu. Teoretski, ovo otvara
mogunost za firmu da prikuplja sirovinu za biomasu sa vie farmi po relativno niskoj cijeni.
Investitor u postrojenje na biomasu treba da osigura dugorono i sigurno snabdijevanje biomasom,
a to zahtijeva dugorone ugovore sa malim farmama (na 10-20 godina). Kako je pravosue u BiH
sporo i parnice mogu trajati godinama, ovo nije realna opcija u BiH. Samo mala i srednja preduzea
koja imaju dovoljne koliine biomase na svojim farmama trebaju razmatrati investiranje u
postrojenja na biomasu. Kao i za mala i srednja preduzea u drvno-preraivakom sektoru, USAID
EIA e se fokusirati na mala i srednja preduzea sa najveim koliinama biomase na raspolaganju i
radit e sa njima na razvijanju projekata izgradnje postrojenja na biomasu.

21
4. Reference

1. U.S. Renewable Energy Technical Potentials: A GIS-Based Analysis, NREL, 2012.

2. Biomass Potential in BIH Study, USAID/HELLENIC AID, SYNENERGY Project, 2008.
3. Possibilities of using biomass in BiH, UNDP, October 2014.
4. Key World Energy Statistics, International Energy Agency, 1992-2015.
5. Ponjevena povrina i proizvodnja po usjevima, Agencija za statistiku, 2010-2014.
6. Gvero P. et al., Biomass as Potential Sustainable Development Driver Case of Bosnia and
Herzegovina in Biomass Now - Sustainable Growth and Use, uredio Miodrag Darko Matovi,
InTech, 2013.
7. Brojno stanje stoke i peradi i stona proizvodnja u 2014, Agencija za statistiku BiH, 2015.
8. Commission Regulation (EC) No 1200/2009 of 30 November 2009 implementing Regulation
(EC) No 1166/2008 of the European Parliament and of the Council on farm structure surveys
and the survey on agricultural production methods, as regards livestock unit coefficients and
definitions of the characteristics, European Commission, 2009.
9. Godinji izvjetaj, Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju, 2014.
10. Turboden ORC turbines, Technical data sheet - Standard 200/300 kW units, 2016.

11. Costs of Low-Carbon Generation Technologies, Committee on Climate Change, Mott

MacDonald, London, 2011.
12. Akcioni plan Federacije BiH za koritenje obnovljivih izvora energije - APOEF, Slubeni list
FBiH, 48/14, 2014.
13. Akcioni plan Republike Srpske za korienje obnovljivih izvora energije, Slubeni glasnik RS
45/14, 2014.

22