Obnovljivi Izvori Energije

Klima Bosne i Hercegovine

 Na prostoru BiH sreću se tri kliatske cjeline idući od sjevra ka jugu:

-sjeverni peripanonski prostor sa umjereno
kontinentalnom klimom
-planinska i planinsko kotlinska klima
-izmjenjena varijanta mediteranske-jadranske klime
Sjeverni Peripanonski Prostor

 Srednja godišnja temperatura: 12-19˚C

 Srednja mesečna temperatura vazduha u najtoplijem mjesecu:
21-19˚C
 Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca -0,2 - -0,9˚C
 Apsolutna maksimalna temperatura 41˚C, a minimalna -30˚C, sa
razlikom od 71˚C
 Prosječna količina padavina je od 750 m3 do 1050 m3
 Prosječna količina u toku godine je 1900 sunčanih časova
Planinski I Planinsko Kotlinski Prostor

 Srednja godišnja temperatura: 5-7˚C

 Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca 2,5 - -3˚C
 Apsolutna maksimalna temperatura 35˚C, a minimalna -30˚C, sa
razlikom od 65˚C
 Količina padavina je preko 1200 l/m2
 Prosječna količina u toku godine je 1850 sunčanih časova
Izmjenjena Varijanta Mediteranske-
jadranske Klime
 Srednja godišnja temperatura: 14-14,7˚C
 Apsolitna maksimalna temperatura 41˚C, a minimalna -8˚C, sa
razlikom od 49˚C
 Prosječna količina padavina je od 1500 m3 do 2000 m3
 Prosječna količina u toku godine je 2400 sunčanih časova
Obnovljivi Izvori

 Obnovljivi izvori energije koji se javljaju u

prirodi su:
Silarna energija
Energija vjetra
Energija bio mase
Geotermalna energija
Energija talasa i plime i oseke
Hidroenergija
Na slici je dato teoriski koliko puta je veća količina
raspoložiive energije u odnosu na energiju koju sada koristimo
Obnovljivi Izvori Energije u BiH

 Od obnovljivih izvora energije Bosni i Hercegovini se najviše koristi

hidroenergija i drvo za proizvodnju toplotne energije

 Namjera resornog ministarstva je da se, kako je rečeno, do 2020.

godine udio obnovljivih izvora u proizvodnji energije sa sadašnjih
34,5% poveća na 40%
Solarna Energija
 Bosna i Hercegovina
u pogledu solarnog
potencijala spada u
povoljnije lokacije u
Evropi
Solarna Energija u BiH
 Intenzitet Sunčevog zračenja
na prostoru BiH kreće se od
1240 kWh/m2 na sjeveru do
1600 kWh/m2 na jugu zemlje
Solarna Energija u BiH
 Optimalni ugao postavljanja solarnih ploča u odnosu na podlogu se
računa na osnovu odnosa difuznog i ukupnog zračenja i zamućenosti
otmosfere
 Za prostore BiH, u zavisnosti od položaja ugao postavljanja solarnih
ploča se kreće oko 33 do 35 stepeni
 Na 1 m2 horizonatalne površine u BiH srednja godišnja vrijednost
Sunčevog zračenja se kreće od 3450 kWh/m2 do 4220 kWh/m2 , a na
optimano postavljenom solarnom panelu 3930 kWh/m2 do 4890
kWh/m2
 BiH ima povoljne uslove za korišćenje Sunčevog zračenja za
konverziju u toplotnu ili električnu energiju
Solarna Energija

 Solarna energija može da se konverzuje na više načina:

Fotonaponska konverzija Toplotna konverzija Solarne eketrane
Toplotna Konverzija

 Toplotna konverzija Sunčevog zračenja se koristi za zagrijavanje vode

najčešće u domaćinstvima i manjim privrednim objektima

 Sunčeva enrgija zračenja se pretvara u toplotnu energiju uz pomoć

toplotnih prijemnika sunčeve energije - solarni kolektori koji mogu
biti:
Ravni solarni kolektor
Solarni kolektori sa vakuumiranim cijevima
Ravni Pločasti Kolektori
 Ravni pločasti kolektori odlikuju se vrlo visokim koeficijentom absorbcije
Sunčevog zračenja što rezultira visokim stepenom iskoristivosti.
 Temperatura u ravnim kolektorima dostiže i do 150 C
 Mogu se ugrađivati na kose ili ravne krovove
 Najčešće se koriste za zagrijavanje u zgradama jer su im cijene prihvatljive.
 Red veličina cijena po kvadratu je oko 300 KM
Cijevni Vakuumski Kolektori
 Cijevni vakumski kolektori imaju znatno niži stepen gubitaka zbog vakuuma
koji je u crijevima
 Evikasnost u odnosu na ravne kolektore je 25-30 %,a kod sistema gdje se traže
visoke temperature vode i do 50 % .
Red veličina cijena po kvadratu je oko 450 KM
Solarne Termalne Elektrane

 Solarno termalne elektrane su izvori električne struje dobijene

pretvaranjem Sunčeve energije u toplotnu
 Imaju srazmjerno dobru efikasnost koja se kreće od 20 do 40 %
 Predstavljaju značajan potencijal za budućnost jer su efekti
ispuštanja CO2 svedeni na minimum
Solarne Termalne Elektrane

 Koriste sistem koncetracije Sunčevog zračenja na jako malu

površinu što dovodi do povećanja temperature na tom mjestu i
zagrijavanje nekog fluida, najčešće vode
 Zagrijani fluid se propušta kroz turbine ili pumpe gdje se vrši
konverzija u električnu energiju
 Teoretski potencijal solarne energije u BiH iznosi oko 74.65 PWh
Primjer Solarne Elektrane

 Teoretski potencijal solarne energije u BiH iznosi oko 74.65 PWh

???
Solarne Termalne Elektrane
 U zavisnosti od načina koncetracije Sunčanog zračenja termalne elektrane se mogu
podijeliti na:
 Parabolične kolektore, solarni tornjevi, solarni tanjiri, Fresnel reflektori, solarne
potisne elektrane
Energija Vjetra u BiH
 Najčešća upotreba vjetra u poslednje vrijeme je za pravljenje struje,
mada nije bilo tako od samog početka njegovog korišćenja
Energija Vjetra u BiH

 Iz Atlasa vjetra koji je izradio Njemačka agencija za održivi razvoj

može se zaključiti da BiH ima dobar potencijal vjetra
 Prema podacima najpogodnije područje za izgradnju vjetrogeneratora
je na jugu zemlje na prostoru 50-ak kilometara od granice sa
Hrvackom
ENERGIJA VJETRA U Bih

 Mjerenja su pokazala da je prosječna brzina vjetra na ruti Trebinje–

Mostar-Bugojno oko 10 m/s što je sasvim dovoljno za ozbiljnije
razmatranje izdrdnje vjetrogeneratora
 Procjenjena vrijednost energije vjetra u BiH je oko 2000 MW, ali je
iskoristivo oko 900 MW
 Trenutno se u BiH realizuje više projekata koji bi trebalo da iskoriste
energiju vjetra u snazi od 45 MW
ENERGIJA VODE U BIH
 Teoretski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroelektričnoj energiji
iznosi 8.000 MW
ENERGIJA VODE U BIH
 Tehnički potencijal iznosti 6.800 MW, a ekonomski 5.800 MW
 Trenutno instalirani kapacitet iznosi 2.052 MW
 Naznačava značaj hidropotencijala za Bosnu i Hercegovinu, iako je u
velikoj mjeri neiskorišten (svega 37% od ekonomskog potencijala).
 53% ukupno proizvedene energije u BiH je dobijena od
hidropotencijala
ENERGIJA VODE U BIH

 Značajan je broj prilika za potencijalne investitore, i većinom se

odnose na infrastrukturne projekte na:
Drini,
Neretvi,
Bosni,
Uni,
Trebišnjici i
Vrbasu,
ali i na razvoj preko 200 malih hidroelektrana na drugim
rijekama.
ENERGIJA VODE U BIH
 Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka,
hidroelektrane se dijele na:
akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako
bi se mogao koristiti kada je potrebnije
protočne, kod kojih se snaga vode iskorištava kako ona dotječe
reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji
nije potreban pomoću viška struje u sustavu crpi na veću visinu, odakle
se pušta kada je potrebnije.
Prema instaliranoj snazi

 Prema instaliranoj snazi (učinku) hidroelektrane mogu biti (klasifikacija

preuzeta iz Uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije):
- mikro postrojenja 150 kW,
- mini postrojenja od 150 kW do uključivo 1 MW,
- mala postrojenja od 1MW do uključivo 10 MW,
- velika postrojenja preko 10MW.
GEOTERMALNA ENERGIJA U BIH
 Procjenjije je da je geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine oko
100 MW
GEOTERMALNA ENERGIJA U BIH
 Temperatura na značajnijim lokacijama po ptencijalu korišćenja
geotermalne energije je:
Bosanskom Šamcu (85˚C),
Kaknju (54˚C) i
Sarajevu (58˚C)
Temperature vode su niske za pokretanje proizvodnje električne
energije što je glavni razlog zašto se ove rezerve uzimaju u razmatranje
samo kada je u pitanju eksploatacija toplotne energije
BIOMASA I BIOGAS U BIH
 Biomasa predstavlja veliki potencijal u ukupnoj potrošnji energije u
BiH prosječna potrošnja procjenjuje na 1,3 miliona m³ godišnje.
BIOMASA I BIOGAS U BIH

 Šume pokrivaju 40% teritorije

 Biomasa se procjenjuje na oko 80 PJ
 Oko 60% otpada na biomasu pogodnu za sagorijevanje, a ostalo je pogodno za
dobijanje biogasa iz komunalnog otpada, stočarstva i namjenskih usjeva za za
energetske potrebe
 Prednost biomase je da se može razdvojiti mjeto korišćenja od mjesta
nastanka
 Biomasa može da se pretvori u različite oblike korisne energije
 Do 2020 je predviđeno da će se 4% ukupnog potencijala upotrijebiti za
proizvodnju biogasa