Bosna i Hercegovina

Sud Bosne i Hercegovine

e e

Predmet br: S1 1 K 009124 12 Kri

Datum: objavljivanja: 14.04.2015. godine

pismenog otpravka: 14.07.2015. godine

Pred sudskim vijeem u sastavu: sudija Enida Hadiomerovi, presjednik vijea

sudija Zoran Boi, lan vijea
sudija Mira Smajlovi, lan vijea

PREDMET TUILATVA BOSNE I HERCEGOVINE

PROTIV
IVANA ZELENIKE
SREKA HERCEGA
EDIBA BULJUBAIA
IVANA MEDIA
MARINE GRUBII- FEJZI

PRESUDA

Tuilac Tuilatva Bosne i Hercegovine: Remzija Smailagi

Branilac optuenog Ivana Zelenike: advokat Abaz Fadil
Branilac optuenog Sreka Hercega: advokat Draen Zubak
Branilac optuenog Ediba Buljubaia: advokat Todor Todorovi, Dema Milaimi
Hasanagi i Senija Poropat
Branilac optuenog Ivana Media: advokat Emina Hasanovi
Branilac optuene Marine Grubii-Fejzi: advokat Zumreta Akagi-Bavi

Sud Bosne i Hercegovine, Sarajevo, ul. Kraljice Jelene br. 88

Telefon: 033 707 100, Fax: 033 707 155
IZREKA PRESUDE...........................................................................................................4
1. Optuenje ............................................................................................................................. 18
2. Izvedeni dokazi ................................................................................................................... 21
1. Zavrne rijei ....................................................................................................................... 21
B. OPTA OCJENA DOKAZA ............................................................................................................ 38
II. PRIMJENA MATERIJALNOG ZAKONA ............................................................................... 42

III. BITNA OBILJEJA KRIVINOG DJELA ZLOINI PROTIV OVJENOSTI .............. 44

A. IROK I/ILI SISTEMATIAN NAPAD ............................................................................................. 45
B. ZAPOVJEDNI KADAR KASARNE BRUNO BUI U DRETELJU ................................................... 76
IV. INDIVIDUALNA KRIVINA ODGOVORNOST OPTUENIH U OKVIRU
UDRUENOG ZLOINAKOG PODUHVATA .................................................................. 84
B. IDEOLOGIJA U OSNOVI CILJA UDRUENOG ZLOINAKOG PODUHVATA .................................... 94
C. DRANJE ZATVORENIKA U NEHUMANIM I NEHIGIJENSKIM USLOVIMA U PROSTORIJAMA VOJNE
AMBULANTE MOSTAR I HANGARIMA KOMPLEKSA KASARNE BRUNO BUI U DRETELJU... 103
D. POJEDINANA DJELA POINJENA OD STRANE OPTUENIH U CILJU PODRAVANJA I DAVANJA
DOPRINOSA SISTEMU ZLOSTAVLJANJA KOJI JE BIO NA SNAZI ................................................ 114
1. Progon ................................................................................................................................ 114
V. OPTUENI IVAN ZELENIKA ................................................................................................. 121
B. POJEDINANE INKRIMINACIJE U OSNOVI ZLOINA ZA KOJE JE IVAN ZELENIKA OGLAEN
KRIVIM .................................................................................................................................... 129
2. Zakljuak u pogledu krivice optuenog Ivana Zelenike za uee u udruenom
zloinakom poduhvatu ................................................................................................. 150
VI. OPTUENI EDIB BULJUBAI .......................................................................................... 152

VII. OPTUENI IVAN MEDI ZV. POSKOK ........................................................................ 163

VIII. OPTUENA MARINA GRUBII- FEJZI ..................................................................... 174

IX. OSLOBAAJUI DIO PRESUDE ....................................................................................... 183

X. OPTUENI SREKO HERCEG ............................................................................................ 189

1. Odgovornost optuenog kao uesnika UZP-a ............................................................. 198
2. Pojedinane inkriminacije u osnovi zloina .................................................................. 199
B. OPTUENI IVAN ZELENIKA ........................................................................................................ 206
C. OPTUENI EDIB BULJUBAI ................................................................................................... 209
D. OPTUENI IVAN MEDI ............................................................................................................. 212
E. OPTUENA MARINA GRUBI- FEJZI .................................................................................... 215
F. ZAKLJUAK .............................................................................................................................. 219
XI. ODLUKA O KAZNI ................................................................................................................. 224

XII. ODLUKA O TROKOVIMA POSTUPKA.......................................................................... 230

XIII. ODLUKA O IMOVINSKO PRAVNIM ZAHTJEVIMA ...................................................... 230

XIV. ANEKS I PROCESNE ODLUKE ....................................................................................... 232

XV. ANEKS II IZVEDENI DOKAZI ............................................................................................. 264

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

A. LISTA SASLUANIH SVJEDOKA ..................................................................................... 264
1. Lista sasluanih svjedoka Tuilatva ............................................................................. 264
2. Lista sasluanih vjetaka Tuilatva .............................................................................. 265
3. Lista sasluanih svjedoka prvooptuenog Zelenika Ivana ......................................... 265
4. Lista sasluanih svjedoka drugooptuenog Herceg Sreka ...................................... 265
5. Lista sasluanih svjedoka treeoptuenog Buljubai Ediba .................................... 266
6. Lista sasluanih svjedoka etvrtooptuenog Medi Ivana ......................................... 266
7. Lista sasluanih svjedoka petooptuene Grubii Fejzi Marine .............................. 266
B. MATERIJALNI DOKAZI OPTUBE ............................................................................................... 267
C. MATERIJALNI DOKAZI ODBRANE .............................................................................................. 280
1. Dokazi odbrane optuenog Ivana Zelenike .................................................................. 280
2. Dokazi odbrane optuenog Sreka Hercega ............................................................... 280
3. Dokazi Odbrane optuenog Ediba Buljubaia ........................................................... 283
4. Dokazi odbrane optuenog Ivana Media .................................................................... 285
5. Dokazi odbrane optuene Marine Grubii- Fejzi ..................................................... 287
D. MATERIJALNI DOKAZI SUDA..................................................................................................... 287

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 U IME BOSNE I HERCEGOVINE

Sud Bosne i Hercegovine, u vijeu sastavljenom od sudije Enide Hadiomerovi, kao

predsjednice vijea, te sudija Zorana Boia i Mire Smajlovi, kao lanova vijea, uz
sudjelovanje pravnog savjetnika, Lejle Kurtanovi, u svojstvu zapisniara, u krivinom
predmetu koji se vodio protiv optuenog Ivana Zelenike i dr, zbog krivinog djela zloini
protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1., taka h) i dr. Krivinog zakona Bosne i
Hercegovine (KZ BiH), u vezi sa lanom 180. stav 1. i 2. KZ BiH, povodom optunice
Tuilatva BiH, broj:T 20 0 KTRZ 000 0113 05 od 29.02.2012. godine, koja je
potvrena 13.03.2012. godine, nakon odranog javnog glavnog pretresa, na kojem je
dijelom bila iskljuena javnost, u prisustvu tuioca Tuilatva Bosne i Hercegovine
Remzije Smailagi, optuenih Ivana Zelenike, Sreka Hercega, Ediba Buljubaia,
Ivana Media i Marine Grubii-Fejzi i branilaca optuenih, advokata Idriza Kamenice
koji je pristupio u zamjenu advokata Fadila Abaza, te advokata Draena Zubaka,
Todora Todorovia, Emine Hasanovi i Zumrete Akagi-Bavi, dana 13.04.2015.
godine donio je, a dana 14.04.21015.godine javno objavio slijedeu:

P RESUDU

Optueni:

1. Ivan Zelenika, zvani Zela, sin Ivana, roen 17.10.1953. godine u mjestu Jare,
opina iroki Brijeg, po nacionalnosti ....., dravljanin ................, JMBG: ................., sa
prebivalitem u ......., penzionisani autoelektriar, razveden, otac jednog djeteta,
nalazio se u pritvoru po rjeenju Suda BiH, broj: S1 1 K 009065 12 krn od 24.02.2012.
godine, do 18.09.2012. godine;

2. Sreko Herceg, sin Vinka, roen 01.01.1968. godine u mjestu Humac, opina
Ljubuki, po nacionalnosti .........., dravljanin ..........., JMBG: ..........., sa prebivalitem
u ..........., penzioner, oenjen, otac jednog malodobnog djeteta, nalazio se u pritvoru po
rjeenju Suda BiH, broj: S1 1 K 009065 12 krn od 24.02.2012. godine, do 18.09.2012.
godine;

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

3. Edib Buljubai, sin Hasiba, roen 07.03.1966. godine u mjestu Varda, opina
Zenica, po nacionalnosti ........., dravljanin .........., JMBG: ........., osuen presudom
Kantonalnog suda u Zenici u predmetu broj: K-28/00 od 09.06.2000. godine, presudu
potvrdio Vrhovni Sud 23.05.2002. godine u predmetu broj KZ-537/00, nalazi se na
odsluenju kazne u KPZ Zenica;

4. Ivan Medi, sin Stanka, roen 31.05.1952. godine u selu Radiii, opina
Ljubuki, po nacionalnosti ......., dravljanin ..........., JMBG: ............., sa prebivalitem u
.........., radnik, oenjen, otac troje djece, nalazio se u pritvoru po rjeenju Suda BiH,
broj: S1 1 K 009065 12 krn od 24.02.2012. godine, do 18.09.2012. godine;

5. Marina Grubii-Fejzi, ki Stipe, roena 24.08.1967. godine u apljini, po

nacionalnosti .........., dravljanka ................, JMBG: .................., sa prebivalitem u
......... domaica, udata, majka jednog djeteta, nalazila se u pritvoru po rjeenju Suda
BiH, broj: S1 1 K 009065 12 krn od 24.02.2012. godine, do 18.09.2012. godine,

KRIVI SU
to su:
I
Ivan Zelenika,
Od poetka maja 1992. do 18. avgusta 1992. godine, u okviru irokog i sistematinog
napada Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), usmjerenog protiv srpskog civilnog
stanovnitva optina Mostar, apljina i Stolac, znajui za taj napad, optueni Ivan
Zelenika, u svojstvu de facto upravnika zatvora koji se nalazio u bivoj Vojnoj ambulanti
JNA u Mostaru (u daljem tekstu: Vojna ambulanta), zajedno sa zapovjednikom HOS-a
za Hercegovinu Blaom Kraljeviem (preminuo), naelnikom HOS-a za Mostar Vinkom
Martinoviem zvtela, Seadom Kapetanoviem zv. Kapa, Sergejem Beloviem
(preminuo), te zatvorskim straarima, kao i drugim lanovima zatvorskog osoblja i
pripadnicima HOS-a,svjesno uestvovao u udruenom zloinkom poduhvatu koji je za
cilj imao zatoenje srpskih civila koji su nezakonito lieni slobode sa podruja grada
Mostara, da bi bili prebaeni u zatvor "Bruno Bui" u Dretelju, odakle su trebali biti
razmijenjeni i trajno raseljeni iz Hercegovine, pa je tako tokom navedenog perioda vie
od stotinu civila srpske nacionalnosti sa podruja Mostara, odabranih samo zbog svoje
nacionalne, vjerske, odnosno politike pripadnosti, lieno slobode od strane pripadnika
HOS-a, meu kojima su izmeu ostalih Mile Bjelobaba, Sava Bojani, Slavko
5

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Bojani, Milivoje Boki, Tihomir voro, Ilija Domazet, Slavojka Frovi, Petar Golijanin,
Borivoje Petrovi,Branislav Simi i drugi, bez da su obavijeteni o razlozima njihovog
lienja slobode, zatvoreni u prostorijama vojne ambulante u Mostaru, gdje su drani u
skuenom prostoru, u nehigijenskim i nehumanim uslovima,bez zadovoljenja osnovnih
ivotnih potreba, gotovo svakodnevno podvrgnuti ispitivanju, premlaivanju,
neovjenom postupanju i odakle su izvoeni na prinudni rad, tokom kojeg su bivali
podvrgnuti razliitim oblicima fizikog i psihikog zlostavljanjaod strane optuenog
idrugih pripadnika udruenog zloinakog poduhvata, prije nego su prebaeni i
zatvoreni u prostorije odnosno zgrade u kompleksu kasarne"Bruno Bui" u Dretelju,a
kasnije u hangare iste kasarne, pa jeznajui kakva je bila priroda tog sistema i sa
namjerom da ga podri,optueni Ivan Zelenika neovjeno postupao sa nezakonito
zatvorenim civilima, vrei psihiko, fiziko zlostavljanje istih, to je za posljedicu imalo
ozbiljne fizike i psihike povrede, te naruenje zdravlja zatvorenih civila, poduzimajui
slijedee radnje:

a. dana 6. avgusta 1992. godine ili oko tog datuma, u Vojnoj ambulanti iz neposredne
blizine uperio osobno vatreno oruje u glavu Borivoja Petrovia i dva puta povukao
okida, a da Borivoje Petrovi nije znao da je oruje ispranjeno, dok su istodobno
nepoznati bojovnici HOS-a razgovarali pred Ivanom Zelenikom i Borivojem Petroviem
o tome to da rade s njim i o koliini vrea za prijevoz posmrtnih ostataka koje su imali
na raspolaganju, nakon ega je optueni naredio prisutnim bojovnicima HOS-a da
odvedu Borivoja Petrovia u podrum Vojne ambulante, da bi za vrijeme dok su ga Ivan
Zelenika i drugi bojovnici HOS-a prebacivali iz Vojne ambulante u Dretelj, Borivoja
Petrovia jedan bojovnik HOS-a u prisustvu optuenog udario, dok setokom prijevoza
borio za zrak,

b. dana 04. avgusta 1992. godine ili oko tog datuma, optueni je tukao Iliju Domazeta
gumenom palicom i udarao ga nogama u predio bubrega i prepona po dolasku u Vojnu
ambulantu, prisilivi ga da prethodno skine svu odjeu, te uperivi vatreno oruje u
elo, istog ispitivao gdje mu se nalazi sin, prijetei da e ga ubiti,

c. priblino izmeu 23. i 25. jula 1992. godine, Ivan Zelenika ispitivao Petra Golijanina,
nakon ega mu je vezao ruke lisicama za vodovodne cijevi, te bio prisutan kad je jedan

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

od bojovnika HOS-a prijetio da e mu odsjei ake,

d. dana 14. jula 1992. godine ili oko tog datuma, s drugim bojovnicima HOS-a, Ivan
Zelenika doao u stan u kojem je ivjela svjedokinja E sa Rajkom Lojpurom, gdje je
bio prisutan kad su bojovnici istoj skinuli odjeu, dok je on u njenom prisustvu ispitivao i
tukao Rajka Lojpura, nakon ega su iste povezli u pravcu Vojne ambulante Mostar,

e. dana 15. jula 1992. godine ili oko tog datuma, Ivan Zelenika bio prisutan u prostoriji
u kojoj je svjedoka "B" ispitivao Vinko Martinovi, od kojeg je dobio naredbu da
svjedoka B odvede u podrumske prostorije, to su on i nekolicina bojovnika HOS-a i
uinili, te su po dolasku u podrumske prostorije istog razodjenuli , bievali i tukli bejzbol
palicama od bambusa, a zatim ga podvrgli elektrookovima,

f. dana 17. Jula 1992. godine ili oko tog datuma, nepoznati bojovnik HOS-a je u
prisustvu optuenog Ivana Zelenike prisilio svjedoka I da proguta veliku koliinu soli,
a zatim ga tukao palicom, te po naredbi Ivana Zelenike odveo svjedoka I u drugu
prostoriju gdje ga je nastavio ispitivati i gdje ga je djelomino razodjenuo i tukao,
II

Edib Buljubai, Ivan Medi i Marina Grubii- Fejzi,

U vremenskom periodu od 02.08.1992. godine do 13.08.1992. godine, optueni Edib

BULJUBAI kao pripadnik HOS-a, obnaajui dunost zamjenika zapovjednika
vojarne HOS-a Dretelj "Bruno Bui",optueni Ivan MEDI, kao pripadnik HOS-aod
sredine maja do sredine jula 1992. godine i optuena Marina GRUBII FEJZI,kao
pripadnica HOS-a, u periodu od poetka jula do sredine avgusta 1992.godine, koji su u
tom svojstvu imali pristup zatvorenim civilima u hangaru kompleksa kasarne "Bruno
Bui" u Dretelju, koji je imao sve karakteristike logora, svjesno uestvovali u
udruenom zloinakom podhvatu jedni s drugima i sa zapovjednikom HOS-a za
Hercegovinu Blaom Kraljeviem,(preminuo)Hektorom osiem, zv Dida Ahmetom
Makitanom zvanim "Maks", Vinkom Primorcem (preminuo), Mirsadom Repkom, i
drugim lanovima zatvorskog osoblja, te pripadnicima HOS-a koji su obnaali dunost
straara zatvora oformljenog u sklopu vojarne Bruno Bui u Dretelju, s kojima su
dijelili zajedniki plan provedbe sistema nezakonitog hapenja civila sprske
nacionalnosti, sa podruja optina Mostar, Stolac i apljina, koji su drani u zatvoru
"Bruno Bui" Dretelj, odakle su trebali biti razmijenjeni i trajno raseljeni iz
7

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Hercegovine, pa je tako tokom navedenog perioda preko 200 civila srpske
nacionalnosti, odabranih samo zbog svoje nacionalne, vjerske, odnosno politike
pripadnosti, lieno slobode i drano u zatvoru (hangarima) kasarne Bruno Bui u
Dretelju, koji je imao sve karakteristike logora, bez da su bili informisani o razlozima
zatvaranja, te bez zadovoljenja temeljnih ivotnih potreba, dranjem u nehigijenskim
uslovima, gdje su svakodnevno bili podvrgavani ispitivanju, premlaivanjima,
uznemiravanju, poniavanju i drugim oblicima tekog fizikog i psihikog zlostavljanja,
odakle su bili izvoeni na prinudni rad unutar i izvan kruga zatvora Dretelj "Bruno
Bui", pa su optueni znajui kakva je bila priroda tog sistema i s namjerom da ga
provedu, neovjeno postupali sa zatvorenicima, vrei psihiko,fiziko i
seksualnozlostavljanje, to je za posljedicu imalo ozbiljne fizike i psihike povrede, te
naruenje zdravlja kod oteenih, i to poduzimanjem slijedeih radnji

2. Optueni Edib Buljubai i drugi pripadnici HOS-a suu noi 2. ili 3. avgusta 1992.
godine, ili oko tog datuma, brutalno pretukli Bou Balabana u blizini mukog hangara u
zatvoru Dretelj "Bruno Bui", kojeg su udarali akama, nogama i palicama, da bi
oteeni uslijed zadobijenih povreda preminuo istu no,

a) neutvrenog dana oko 10. avgusta 1992. godine, Edib Buljubai i drugi pripadnici
HOS-a brutalno su tukli Nenada Markovia u mukom hangaru u zatvoru Dretelj "Bruno
Bui", nakon ega je prevezen automobilom u bolnicu u apljini odakle je kasnije
odveden u nepoznatom pravcu nakon ega vie nikad nije vien iv, niti su njegovi
posmrtni ostaci ikada pronaeni,

b) neidentificirane prilike optueni Edib Buljubai fiziki napadao Slavka

Bogdanovia, dok je bio zatoen u zatvoru Dretelj "Bruno Bui";

3. Tokom navedenog razdoblja, optueni Ivan Medi zv. Poskok i optuena Marina
Grubii- Fejzi, kao pripadnici HOS-a koji su imali pristup zatvoru u hangarima
kasarne Bruno Bui u Dretelju u kojima su drani zatoeni civili srpske nacionalnosti,
sudjelovali u sistemu zlostavljanja u kojem su muki i enski zatoenici bili podvrgnuti
fizikom i seksualnom nasilju, to seodnosi na slijedee:

a) Optueni Ivan Medi, tokom perioda koji je boravio u kompleksu kasarne"Bruno

Bui" u Dretelju, fiziki napadao zatoenike ukljuujui Radoslava Buluta, Radomira
8

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

uu, Slavka Bogdanovia i Peru Brkia, te prisilio svjedokinju "A" na seksualni odnos,

b) Optuena Marina Grubii- Fejzi, tokom perioda koji je boravila u kompleksu

kasarne "Bruno Bui" u Dretelju, fiziki napadala zatvorenike, ukljuujui Branka
Kovaevia, Dragana Rudana i svjedoka "B", te zajedno sa nekolicinom pripadnika
HOS-a, prisilila Mileta Bjelobabu i svjedoka C, na meusobni oralni seks,

Dakle, optueni su u svojstvu pripadnika HOS-a, postupajui u okviru irokog i

sistematinog napada Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) usmjerenog protiv srpskog
civilnog stanovnitva optina Mostar, apljina i Stolac, znajui za napad i da njihove
radnje predstavljaju dio napada, svjesno sudjelovali u udruenom zloinakom
poduhvatu jedni s drugima, i sa ostalim lanovima vojne strukture HOS-a meu kojima
je bio glavni zapovjednik HOS-a za Hercegovinu, zapovjednik logora Dretelj, te
zatvorsko osoblje, iji cilj je bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovnitva sa
teritorija Hercegovine, znajui kakva je bila priroda tog sistema i s namjerom da ga
provedu, poduzimali pojedinane radnje koje su predstavljale znaajan doprinos
odravanju i funkcionisanju sistema nezakonitog hapenja civila srpske nacionalonosti
sa podruja optina Mostar, apljina iStolac, od kojih je jedan broj njih sa podruja
Mostara dran jedno vrijeme u prostorijama Vojne ambulante Mostar, a svi uhapeni u
konanici drani u zatvoru u hangarima u okviru kasarne Bruno Bui u Dretelju, koji
je imao sve karakteristike logora, gdje su zarobljeni civili drani u nehumanim i
nehigijenskim uslovima, svakodnevno podvrgavani razliitim oblicima fizikog,
psihikog i seksualnog zlostavljanja, to je kod oteenih prouzrokovalo ozbiljne fizike
i psihike povrede, te naruenje zdravlja.

ime su poinili:

I - Ivan ZELENIKA, zloin protiv ovjenosti iz lan 172. stav 1. taka h) KZ BiH
(progon), u vezi sa takom k), sve u vezi sa lanom 180. stav1. KZ BiH;

II - Edib BULJUBAI, zloin protiv ovjenosti iz lan 172. stav 1. taka h) KZ BiH
(progon), u vezi sa takom a) i k), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH;

III - Ivan MEDI, zloin protiv ovjenosti iz lan 172. stav 1. taka h) KZ BiH (progon),
u vezi sa takom g) i k), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH;
9

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

IV - Marina GRUBII - FEJZI, zloin protiv ovjenosti iz lan 172. stav 1. taka h)
KZ BiH (progon), u vezi sa takom g) i k), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH;

Pa ihVijee ovog suda na osnovu odredbe lana 285. ZKP BiH, uz primjenu odredbi
lanova 39, 42. i 48. KZ- a BIH u vezi sa lanom 49.b KZBiH

OSUUJE
OPTUENOG IVANA ZELENIKU
na kaznu zatvora u trajanju od 6 (est) godina

OPTUENOG IVANA MEDIA

na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina

OPTUENU MARINU GRUBII- FEJZI

na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina

U skladu sa odredbom lana 56. KZ BiH svim optuenima e se u izreenu kaznu

uraunati vrijeme provedeno u pritvoru poevi od 22.02.2012.godine u odnosu na
optuene Ivana Zeleniku i Ivana Media, a u odnosu na Marinu Grubii- Fejzi poevi
od 21.02.2012.godine, pa do 18.09.2012.godine, kad je ukinuta mjera pritvora u
odnosu na sve optuene.

PREMA OPTUENOM EDIBU BULJUBAIU

se u skladu sa odredbom lana 55. stav 1. i lana 53. stav 1. utvruje kazna zatvora
trajanju od 6 (est) godina, dok se kao ranije utvrena uzima kazna dugotrajnog
zatvora u trajanju od 34 (trideset i etiri ) godine izreena pravosnanom presudom
Kantonalnog suda Zenica broj: K-28/2000 od 09.06.2000.godine

Pa se u skladu sa pravilima iz lana 53. stav 2. taka a) KZ BiH

10

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 izrie jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od
34 (trideset i etiri) godine

Optuenom Edibu Buljubaiu se primjenom odredbe lana 55.stav 1. KZ BiH u

izreenu kaznu zatvora ima uraunati vrijeme koje je proveo na izdravanju kazne po
presudi Kantonalnog suda u Zenicibroj: K-28/2000 od 09.06.2000.godine, poevi od
15.03.2010.godine, kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 07.02.2000.godine do
15.06.2000.godine.
II

Na osnovu odredbe lana 284. stav 1. taka c) Zakona o krivinom postupku Bosne i
Hercegovine Optueni Sreko Herceg se

OSLOBAA OD OPTUBE

Da je:
kao pripadnik HOS-a, obnaajui dunost zapovjednika vojnog zatvora Dretelj "Bruno
Bui" i zamjenik zapovjednika Zapovjednitva ratnog stoera Vojne policije HOS-a
Dretelj, postupao u cilju sistema zlostavljanjau kojem je vie od 200 civila srpske
nacionalnosti iz naprijed navedenih opina sistemski liavano slobode i odvoeno u
Vojni zatvor Dretelj "Bruno Bui", a neki od njih su prethodno bili zatoeni u Vojnoj
ambulanti, gdje su u vojnom zatvoru Dretelj "Bruno Bui" drani nezakonito zatoeni u
nehumanim uvjetima i podvrgavani fizikom i psihikom zlostavljanju zbog svoje
nacionalne, vjerske, odnosno politike pripadnosti, kako bi bili razmijenjeni i protjerani
iz Hercegovine, znajui kakva je bila priroda tog sistema i s namjeromda ga provede,
svjesno sudjelovao u udruenom zloinakom pothvatu sa optuenima Edibom
Bljubaiem, Ivanom Mediem, Marinom Grubii- Fejzi, Zvonimirom Bjeliem zvanim
"Crvenkapa", Hektorom osiem (preminuo), Zerinom uta, Damirom Glogovcem
zvanim "Vampir", Suzanom Moguljak, Ahmetom Makitanom zvanim "Maks", Eminom
Oruevi, Vinkom Primorcem (preminuo), Mirkom Janeom zvanim "ikago", Mirsadom
Repkom, Ivicom eeljem, Lukom eeljem, eljkom eeljem, Gordanom Grubii,
Hasanom Toporanom, Dr. Zoranom Hraniloviem i Blaem Kraljeviem (preminuo), s
kojima je dijelio zajedniki plan provedbe naprijed opisanog sistema zlostavljanja, to je
za posljedicu imalo sljedee:

11

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

1. tokom navedenog razdoblja, vie od 200 civila srpske nacionalnosti, meu kojima
su izmeu ostalih i Mile Bjelobaba, Slavko Bogdanovi, Sava Bojani, Slavko Bojani,
Milivoje Boki, Tihomir voro, Ilija Domazet, Slavojka Frovi, Petar Golijanin, Sreko
Mari, Borivoje Petrovi, Dragan Rudan, Jelka Savi, Branislav Simi, Olga koro,
Goran Vujadinovi, , svjedoci "A", "B", "C", "E", "F", "H" i I drugi, nezakonito su
uhapsiliu njihovim prebivalitima pripadnici HOS-a, a optueni Sreko Herceg, i drugi
pripadnici navedenog udruenog zloinakog podhvata nezakonito su ih zatoili uz
upotrebu sile odnosno pod prijetnjom sile u Vojni zatvor Dretelj "Bruno Bui", ne
informiravi ih za to su okrivljeni, niti im je ijedan nadleni i zakoniti sud sudio,
presudio ili izrekao kaznu (taka 5.optunice)

2. tokom navedenog razdoblja, zatoenici su drani u Vojnom zatvoru Dretelj "Bruno

Bui" bez zadovoljenja temeljnih ivotnih potreba kao to su odgovarajua ishrana,
voda za pie, lijekovi i lijenika skrb, u nehigijenskim uvjetima i skuenom prostoru, te
su bili tjerani na prinudni rad i unutar i izvan kruga Vojnog zatvora Dretelj "Bruno Bui"
tokom kojeg su podvrgavani premlaivanju, izrugivanju i drugim oblicima fizikog i
psihikog zlostavljanja od strane optuenog Sreka Hercega, i drugih pripadnika
naprijed navedenog udruenog zloinakog pothvata ili na temelju njihovi naredbi, zbog
ega su uslovi njihovog zatoenitva bili nehumani i poniavajui (taka 6.optunice)

a. Jovo Pejanovi je dobio gangrenu na nonim prstima nakon to su ga pripadnici

HOS-a nekoliko puta tukli po nonim prstima unato injenici da je bio dijabetiar.
Umjesto da mu bude osigurano lijeenje, Pejanovi je odveden iz Vojnog zatvora
Dretelj "Bruno Bui" u nepoznatom pravcu 15. avgusta 1992. godine ili oko tog
datuma. Njegovi posmrtni ostaci razmijenjeni su 24. avgusta 1993. godine (taka
6a.optunice)

4. Tokom navedenog razdoblja, zatoenici u Vojnom zatvoru Dretelj "Bruno Bui"

bili su svakodnevno podvrgavani ispitivanju, premlaivanjima, muenju,
uznemiravanju, poniavanju i drugim oblicima tekog fizikog i psihikog
zlostavljanja, od i na temelju naredbi optuenog Sreka Hercega i drugih
pripadnika naprijed navedenog udruenog zloinakog poduhvata, to se, meu
ostalim, osobito odnosi na sljedee:

12

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

a) u noi 2. ili 3. avgusta 1992. godine, ili oko tog datuma, Sreko Herceg, zajedno
sa drugim pripadnicima HOS-a,uestvovao u premlaivanju Boe Balabana u blizini
mukog hangara u Vojnom zatvoru Dretelj "Bruno Bui" usljed ega je Boo Balaban
preminuo iste noi (taka 7a.optunice)

b. u brojnim prigodama, Sreko Herceg je fiziki napadao zatoenike u Vojnom

zatvoru Dretelj "Bruno Bui", ukljuujui i Ristu Bubala, svjedoka "B" i Slavka
Bogdanovia (taka 7d.optunice)

5. Optueni se oslobaa da je temeljem poloaja nadreenog odgovoran za djela

koja su poinili drugi optueni i drugi pripadnici HOS-a, kao njegovi podreeni, a koja
se odnose na slijedee:

a) premlaivanje oteenog Nenada Markovia dana 10.avgusta 1992.godine od

strane pripadnika HOS-a, nakon ega je oteeni prevezen u bolnicu u apljini, odakle
je kasnije odveden u nepoznatom pravcu, nakon ega nikad nije vien iv, niti su
njegovi posmrtni ostaci pronaeni (taka 7b optunice)

b) u brojnim prigodama, fiziki napadani zatoenici vojnog zatvora u Dretelju,

ukljuujui Nenada Markovia i Slavka Bogdanovia (taka 7c optunice)

c) u brojnim prigodama fiziki napadani zatoenici u vojnom zatvoru Dretelj,

ukljuujui i svjedoka I, svjedoka B, svjedokinju A, Radoslava Buluta, Radomira uu,
Slavka Bogdanovia i Peru Brkia (taka optunice 7e)

d) u brojnim prigodama fiziki napadanizatoenici u vojnom zatvoru Dretelj,

ukljuujui i Branka Kovaevia, Dragana Rudana, Nenada Markovia, Simu Pejaka,
Slavka Bojania, Slavka Bogdanovia, svjedoka B i Duka Radmilovia (taka
optunice 7f),

6. Tokom navedenog razdoblja, uestvovao zajedno sa ostalim

13

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

pripadnicima udruenog poduhvata u sistemu zatoenju civila Srba u vojnom zatvoru
Dretelj Bruno Bui to je za posljedicu imalo sistem zlostavljanja u kojem su muki i
enski zatoenici bili podvgnuti seksualnom naselju, to se meu ostalim odnosi na
slijedee:

a) prislljavanje svjedokinje A na seksualni odnos i seksualno zlostavljanje Ane

Vojinovi drvenim predmetom(taka 8.a. optunice),

b) prisiljavanje Mileta Bjelobabe i svjedoka C na meusobni oralni seks, te

prisiljavanje Slavka Bojania na lizanje genitalija psa (taka 8.b. optunice),

7. Tokom navedenog razdoblja, uestvovao zajedno sa ostalim pripadnicima

udruenog zloinakog poduhvata u sistemu zatoenja civila srpske nacionalnosti, koji
su nezakonito odvoeni sa podruja Mostara, apljine, Stoca i Ljubukog i nezakonito
zatoeni u HOS-ovom zatvoru u Dretelju Bruno Bui, kako bi bili razmijenjeni i
protjerani iz Hercegovine (taka 9.optunice),

ime bi poinio krivino djeloZloin protiv ovjenosti iz lanka 172. stav 1. taka h)
KZ BiH (progon), u vezi sa takama a), d), e), f), g) i k), sve u vezi sa lanom 180.stav
1. i 2. KZ BiH.
III
Na osnovu odredbe lana 284. stav 1. taka c) Zakona o krivinom postupku Bosne i
Hercegovine, optueni Ivan Zelenika se

OSLOBAA OD OPTUBE
Da je u naprijed opisanom vremenskom periodu, postupajui u svojstvu de facto
upravnika zatvora u vojnoj ambulanti Mostar,

a) Dana 18. jula 1992. godine ili oko tog datuma, u Vojnoj ambulanti fiziki napao
Savu Bojani dok je oduzimao njenu osobnu imovinu, nazivajui je etnikom i govorei
da joj je brat etnik koji je ubio 50 Muslimana i Hrvata;
b) Dana 19. jula 1992. godine ili oko tog datuma, ispitivao i tukao policijskom palicom

14

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Milivoja Bokia, te da je tukao Milivoja Bokia i u razdoblju od 19. do 21. jula 1992.
godine, dok je Milivoje Boki bio zatoen u Vojnoj ambulanti;

ime bi poinio krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lanka 172. stav 1. taka h)
KZ BiH (progon), u vezi sa takom f) sve u vezi sa lanom 180.stav 1. i 2. KZ BiH.

III

Na osnovu odredbe lana 284. stav 1. taka c) Zakona o krivinom postupku Bosne i
Hercegovine, optueni Edib Buljubai, se

OSLOBAA OD OPTUBE

Da je u naprijed opisanom vremenskom periodu, postupajui u svojstvu zamjenika

zapovjednika kasarne Bruno Bui u Dretelju,

1. Uestvovao u lienju slobode vie od 200 civila srpske nacionalnosti, meu kojima
su izmeu ostalih i Mile Bjelobaba, Slavko Bogdanovi, Sava Bojani, Slavko Bojani,
Milivoje Boki, Tihomir voro, Ilija Domazet, Slavojka Frovi, Petar Golijanin, Sreko
Mari, Borivoje Petrovi, Dragan Rudan, Jelka Savi, Branislav Simi, Olga koro,
Goran Vujadinovi, , svjedoci "A", "B", "C", "E", "F", "H" i I drugi, koje su nezakonito
uhapsili u njihovim prebivalitima pripadnici HOS-a, a optueni Edib Buljubai i drugi
pripadnici navedenog udruenog zloinakog podhvata nezakonito ih zatoili uz
upotrebu sile odnosno pod prijetnjom sile u Vojni zatvor Dretelj "Bruno Bui", ne
informiravi ih za to su okrivljeni, niti im je ijedan nadleni i zakoniti sud sudio,
presudio ili izrekao kaznu (taka 5.optunice)

2. Tokom navedenog razdoblja, zatoenici u zatvoru Dretelj "Bruno Bui" bili su

svakodnevno podvrgavani raznim oblicima tekog fizikog i psihikog zlostavljanja od i
na temelju naredbi optuenog Ediba Buljubaia i drugih pripadnika naprijed
navedenog udruenog zloinakog poduhvata, to se odnosi na sljedee:

a) Jovo Pejanovi je dobio gangrenu na nonim prstima nakon to su ga pripadnici

HOS-a nekoliko puta tukli po nonim prstima unato injenici da je bio dijabetiar.
Umjesto da mu bude osigurano lijeenje, Pejanovi je odveden iz Vojnog zatvora
Dretelj "Bruno Bui" u nepoznatom pravcu 15. avgusta 1992. godine ili oko tog
15

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

datuma. Njegovi posmrtni ostaci razmijenjeni su 24. avgusta 1993. godine(taka 6.a
optunice)

b) U brojnim prigodama, fiziki napadao zatoenike u zatvoru Dretelj "Bruno Bui",

ukljuujui i Nenada Markovia (pored onoga to je za njega navedeno u taki II (2a)
izreke presude i Slavka Bogdanovia.

3. Optueni se oslobaa da je temeljem poloaja nadreenog odgovoran za djela

koja su poinili drugi optueni i drugi pripadnici HOS-a, kao njegovi podreeni, a koja
se odnose na slijedee:

a) u brojnim prigodama fiziki napadani zatoenici u zatvoru Dretelj, ukljuujui i

svjedoka I, svjedoka B, svjedokinju A, Radoslava Buluta, Radomira uu, Slavka
Bogdanovia i Peru Brkia (taka optunice 7e)

b) u brojnim prigodama fiziki napadani zatoenici u zatvoru Dretelj, ukljuujui i

Branka Kovaevia, Dragana Rudana, Nenada Markovia, Simu Pejaka, Slavka
Bojania, Slavka Bogdanovia, svjedoka B i Duka Radmilovia (taka optunice 7f),

4. Tokom navedenog razdoblja, uestvovao zajedno sa ostalim pripadnicima

udruenog u sistemu zlostavljanja u kojem su muki i enski zatoenici bili podvgnuti
seksualnom nasilju, to se meu ostalim odnosi na slijedee:

a) prislljavanje svjedokinje A na seksualni odnos i seksualno zlostavljanje Ane

Vojinovi drvenim predmetom(taka 8.a. optunice),

b) prisiljavanje Mileta Bjelobabe i svjedoka C na meusobni oralni seks, te

prisiljavanje Slavka Bojania na lizanje genitalija psa (taka 8.b. optunice),

ime bi poinio krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lanka 172. stav 1. taka h)
KZ BiH (progon), u vezi sa takom a), e), k), f)i g) sve u vezi sa lanom 180.stav 1. i 2.
KZ BiH.

16

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 IV

Na osnovu odredbe lana 284. stav 1. taka c) Zakona o krivinom postupku Bosne i
Hercegovine, optueni Ivan Medi i Marina Grubii- Fejzi se

OSLOBAAJU OD OPTUBE

Da su optueni Ivan Medi, od sredine maja do sredine jula 1992. godine i optuena
Marina Grubii- Fejzi, u periodu od poetka jula do sredine avgusta 1992.godine,
postupajui u svojstvu pripadnika HOS-a koji su imali pristup zatvorenim civilima
zatvorenim u hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju,

1. Uestvovali u lienju slobode vie od 200 civila srpske nacionalnosti, meu kojima
su izmeu ostalih i Mile Bjelobaba, Slavko Bogdanovi, Sava Bojani, Slavko Bojani,
Milivoje Boki, Tihomir voro, Ilija Domazet, Slavojka Frovi, Petar Golijanin, Sreko
Mari, Borivoje Petrovi, Dragan Rudan, Jelka Savi, Branislav Simi, Olga koro,
Goran Vujadinovi, , svjedoci "A", "B", "C", "E", "F", "H" i I drugi, koje su nezakonito
uhapsili u njihovim prebivalitima pripadnici HOS-a, a optueni Ivan Medi, Marina
Grubii- Fejzi i drugi pripadnici navedenog udruenog zloinakog podhvata
nezakonito ih zatoili uz upotrebu sile odnosno pod prijetnjom sile u zatvor Dretelj
"Bruno Bui", ne informiravi ih za to su okrivljeni, niti im je ijedan nadleni i zakoniti
sud sudio, presudio ili izrekao kaznu (taka 5.optunice)

2. Tokom navedenog razdoblja, zatoenici u Vojnom zatvoru Dretelj "Bruno Bui"

bili su svakodnevno podvrgavani raznim oblicima tekog fizikog, psihikog i
seksualnog zlostavljanja od i na temelju naredbi optuenog Ivana Media, Marine
Grubii- Fejzi i drugih pripadnika naprijed navedenog udruenog zloinakog
poduhvata, to se, odnosi na sljedee:

a) Jovo Pejanovi je dobio gangrenu na nonim prstima nakon to su ga pripadnici

HOS-a nekoliko puta tukli po nonim prstima unato injenici da je bio dijabetiar.
Umjesto da mu bude osigurano lijeenje, Pejanovi je odveden iz Vojnog zatvora
Dretelj "Bruno Bui" u nepoznatom pravcu 15. avgusta 1992. godine ili oko tog
datuma. Njegovi posmrtni ostaci razmijenjeni su 24. avgusta 1993. godine (taka
6a.optunice)

17

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

b) U brojnim prigodama, Ivan Medi fiziki napadao svjedokinju "A, svjedoka I,
svjedoka "B" i seksualno zlostavljao Anu Vojinovi drvenim predmetom.

c) u noi 2. ili 3. avgusta 1992. godine, ili oko tog datuma, optuena Marina Grubii-
Fejzi,zajedno sa drugim pripadnicima HOS-a,uestvovala u premlaivanju Boe
Balabana u blizini mukog hangara u Vojnom zatvoru Dretelj "Bruno Bui" usljed ega
je Boo Balaban preminuo iste noi (taka 7a.optunice)

d) u brojnim prigodama, optuena Marina Grubii- Fejzi fiziki napadala Nenada

Markovia, Simu Pejaka, Slavka Bojania, Slavka Bogdanovia i Duka Radmilovia,
te prisilila Slavka Bojania na lizanje genitalija psa.

ime bi poinili krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1. taka h)
KZ BiH (progon), u vezi sa takom a), e), f) i g) sve u vezi sa lanom 180.stav 1. KZ
BiH.
VI
Na osnovu lana 188. stav 4. i 189. stav 1. ZKP- a BiH optueni se oslobaaju od
obaveze naknade trokova krivinog postupka.

VII
Na osnovu odredbe lana 198. stav 2. i 198.stav 3. ZKP BiH, oteeni se sa imovinsko
pravnim zahtjevima upuuju na parnicu.

Obrazloenje
1. Optuenje

1. Optunicom Tuilatva Bosne i Hercegovine, broj: T20 0 KTRZ 000 0113 05 od

29.02.2012. godine, koja je potvrena dana 13.03.2012. godine, optuenima Ivanu
Zelenika, Sreku Hercegu, Edibu Buljubaiu, Ivanu Mediu i Marini Grubii- Fejzi je
na teret stavljeno izvrenje krivinog djela zloini protiv ovjenosti iz lana 172. stav
1., taka h) i dr. KZ BiH, u vezi sa lanom 180. stav 1. i 2. KZ BiH. Konkretno, optueni
Ivan Zelenika se teretio za krivino djelo zloini protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1.
take: e) k) f) i d), dok su optueni: Sreko Herceg, Edib Buljubai, Ivan Medi i
Marina Grubii-Fejzi, optueni za krivino djelo zloini protiv ovjenosti iz lana 172.
stav 1. take: e), k), a), f) g) i d) navedene zakonske odredbe.
18

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

2. Optueni su se dana 18.04.2012. godine, na roitu za izjanjenje o krivnji,
izjasnili da se ne osjeaju krivima ni za jednu taku optunice. Kod istog stava optueni
su ostali do kraja glavnog pretresa.

3. Glavni pretres u ovom predmetu zapoeo je dana 12.06.2012. godine itanjem

optunice, te nakon toga i uvodnim izlaganjem Tuilatva BiH u kojem je postupajui
tuilac istakao da e tokom predmetnog postupka dokazati da su optueni poinili
krivino djelo koje im je potvrenom optunicom stavljeno na teret. Tuilac je tako
istakao da su optueni, za vrijeme ratnog stanja, bili pripadnici HOS-a, koji je svoje
vojne operacije zapoeo na teritorijama Mostara, apljine i Ljubukog. Prve mete u
apljini su bili civili srpske nacionalnosti, kao i u Mostaru, gdje im je bilo ogranieno
kretanje, te su ist bili nezakonito hapeni, voeni u zatvor i sasluavani. Takoer je
istaknuto da e na navedene okolnosti u dokaznom postupku biti ispitan odreeni broj
svjedoka, koji su tokom noi odvoeni, najprije u vojnu ambulantu u Mostaru, gdje su
bili ispitivani, te fiziki i psihiki zlostavljani, a odakle su neki od njih dalje odvoeni u
zatvor Dretelj.

4. U nastavku uvodnog izlaganja tuilac je naveo da se optunica sastoji iz dva

dijela, prvog, koji se odnosi na optuenog Ivana Zeleniku, koji je u svojstvu pripadnika
HOS-a, obnaajui dunost asnika stoera HOS-a, koji se nalazi u vojnoj ambulanti u
Mostaru, u kritino vrijeme uestvovao u protivpravnom zatvaranju vie stotina civila
srpske nacionalnosti, gdje su sistemski zlostavljani i drani u nehumanim uslovima,
podvrgnuti fizikom i psihikom zlostavljanju, a nakon toga prebaeni u logor Dretelj,
iako je znao kakva je bila priroda tog zatvora, te je isti imao namjeru da svjesno
uestvuje u udruenom zloinakom poduhvatu (UZP) sa drugim pripadnicima HOS-a.

5. Drugi dio optunice, po navodima tuioca, se odnosi na logor Dretelj u apljini,

gdje je optueni Sreko Herceg obnaao dunost zapovjednika zatvora Dretelj,
optueni Edib Buljubai obnaao dunost zamjenika zapovjednitva ratnog stoera
vojne policije HOS-a Dretelj, koji je imao pristup kasarni Dretelj, zatim optueni Ivan
Medi i Marina Grubii-Fejzi, koji su obavljali dunost straara u logoru Dretelj, a svi,
kao pripadnici HOS-a, postupali u cilju sistemskog zlostavljanja civila srpske
nacionalnosti, koji su zatvoreni drani u nehumanim uslovima, te podvrgnuti fizikom i

19

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

psihikom zlostavljanju, i to samo zbog svoje vjerske, nacionalne i politike pripadnosti.
Optueni su prema tvrdnjama tuioca, znajui za prirodu tog sistema, imali namjeru da
ga provedu, te su tako svjesno uestvovali u Udruenom zloinakom poduhvatu
(UZP-u).

6. Tuilac je naveo da e tokom postupka dokazati da su optueni, samostalno i u

dogovoru sa drugim uesnicima UZP-a, svjesno i hotimino dijelili namjeru i stanje
svijesti u poinjenju zloina progona, muenja i zatvaranja, okrutnog postupanja,
prisilnog rada, te da su bili svjesni koordiniranih zlostavljanja u vojnoj ambulanti i u
logoru Dretelj, te su doprinosili provoenju tog sistema, svjesni ostvarivanja cilja
UZP-a. Dakle, kao nadreene i odgovorne osobe, propustili su da poduzmu razumne
mjere u sprjeavanju navedenih djela i kanjavanju poinitelja, pa su imajui u vidu
navedeno, prema miljenju tuioca, svjesno djelovali u uskraivanju prava civila srpske
nacionalnosti, koja su zagarantovana brojnim odredbama enevske konvencije, ime
su poinili krivina djela koja im se optunicom stavljaju na teret, a koje inkriminacije
Tuilatvo BiH ima namjeru dokazati tokom predmetnog postupka, kako materijalnim
dokazima, tako i sasluanjem brojnih svjedoka.

7. Odbrana optuenog Sreka Hercega je, na nastavku glavnog pretresa,

odranom dana 26.11.2013. godine, iznijela uvodne rijei. Tako je istaknuto da
ponueni dokazi Tuilatva nisu dostatni za utvrivanje krivice optuenog Sreka
Hercega za inkriminacije koje su mu optunicom stavljene na teret, te e u tom pravcu,
odbrana svojim dokazima dovesti Sud u sumnju u odnosu na sve ono to je Tuilatvo
nastojalo dokazati, prezentujui svoje dokaze, odnosno dokazat e da Sreko Herceg
nije poinio krivina djela za koja se tereti. S tim u vezi, istaknuto je da e odbrana
izvesti jedan broj materijalnih dokaza, odnosno sasluati odreeni broj svjedoka, koji
dokazi e biti usmjereni u nekoliko pravaca. Kao prvo, odbrana je navela da e osporiti
optubu u pogledu pravne kvalifikacije djela, zatim osporit e navode da je optueni bio
zapovjednik vojnog zatvora Dretelj- Bruno Bui. Takoer, za jedan period obuhvaen
optunicom, optueni je imao namjeru braniti se alibijem, odnosno odbrana je tvrdila da
e dokazati da optueni nije poino nijednu pojedinanu radnju, za koju se tereti
takama 7.a) i 7.d) optunice.

20

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

8. Istog dana, braniteljica optuenog Ivana Media, advokat Emina Hasanovi,
iznijela je uvodno izlaganje, istaknuvi da optueni porie navode optube i dodavi da
je u inkriminisanom periodu optueni koristio nadimak Ikan, kao i da je nesporno da je
isti bio pripadnik HOS-a, ali kao obian vojnik, boravei u kasarni Bruno Bui, te se
optueni dobrovoljno javio u HOS, u cilju odbrane BiH i da drugi cilj optuenom nije bio
poznat, osim oslobaanja zauzete i okupirane BiH. U periodu od maja do sredine
avgusta 1992.godine, optueni je uestvovao u mnogim vojnim akcijama. Zapoeo je
sa sluenjem vojnog roka u bivoj JNA, ali je nakon pet mjeseci sluenja vraen kao
lice koje nije sposobno za sluenje vojnog roka. U Dretelju je bio do poetka jula 1992.
godine, kad je preao u Stolac, a nakon odluke generala Kraljevia, zbog
neposlunosti, odnosno samovoljne nabavke lijekova. Isti nije nikoga ispitivao niti liio
ivota, tjerao na prisilni rad, nije izdavao naredbe, nije uestvovao u razmjenama,
odnosno nije poloio vozaki ispit jer ima ozbiljnih zdravstvenih problema. Sve ove
tvrdnje e prema navodima odbrane, biti dokazane putem svjedoka, vjetaka kao i
materijalnih dokaza, ime e se optuba dovesti u sumnju.

2. Izvedeni dokazi

9. U cilju nepotrebnog optereenja integralnog teksta presude, lista dokaza

optube, odbrane i suda, navedena je u dijelu koji ini sastavni dio ove presude pod
nazivom Aneks I.

10. Obzirom na obimnost procesnih odluka donesenih tokom predmetnog postupka

u svrhu rukovoenja glavnim pretresom, Vijee je iste elaboriralo u posebnom dijelu
pod nazivom Aneks II, koji takoer ini sastavni dio ove presude.

1. Zavrne rijei

(a) Zavrne rijei Tuilatva

11. U okviru iznoenja zavrnih rijei Tuilatva BiH na roitu odranom
26.12.2014.godine, postupajua tuiteljica je iznijela rezime toka postupka,
prvenstveno dajui osvrt na provedene dokaze optube u ovom predmetu, kojima je
prema miljenju Tuilatva van svake razumne sumnje utvrena krivica svakog od
optuenih za uee u Udruenom zloinakom poduhvatu koji je formiran u cilju
provoenja politike Hrvatske stranke prava (HSP) i Hrvatskih odbrambenih snaga
(HOS) da se sa teritorije planirane hrvatske drave Herceg-Bosne uklone
21

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

stanovnici srpske nacionalnosti. Dakle, Tuilatvo smatra da je tokom postupka
dokazano da su optueni znali za navedeni plan, da su imali za cilj da isti sprovedu,
potpuno svjesni posljedica tog plana.

12. Prema miljenju tuiteljice, iz materijalnih dokaza koje je uloilo Tuilatvo

proizilazi da je HOS de facto bio partijska vojska, u smislu da je formiran kao vojno krilo
HSP-a, jo prije poetka borbenih dejstava u R Hrvatskoj, u sastavu koje vojske je
uestvovao i znaajan procenat bonjaka.

13. Tuilatvo je dalje istaklo da smatra dokazanim da su optueni odgovorni

neposredno, kao izvrioci odreenih djela kojima je ostvarivana zloinaka namjera,
dok su Ivan Zelenika, Sreko Herceg i Edib Buljubai, pored navedenog, odgovorni i
kao nadreeni izvriocima krivinih djela obuhvaenih optunicom, nad kojima su imali
faktiku kontrolu u vrijeme poinjenja djela.

14. U tom pravcu, Tuilatvo se u daljem izlaganju osvrnulo na dokaze iz kojih

proizilazi status Sreka Hercega u inrkiminisanom periodu, kao pripadnika HOS-a i
upravnika logora Dretelj, nasuprot injenici da je odbrana tokom postupka nastojala
ustvrditi da je isti u relevantno vrijeme obnaao ulogu instruktora u Starom Hardomilju.
Sve i da se prihvati navedena teza odbrane, ista prema miljenju Tuilatva moe biti
odriva samo do maja 1992.godine kada optueni dolazi na poziciju zapovjednika
logora Dretelj i zamjenika zapovjednitva ratnog stoera vojne policije HOS-a Dretelj,
kako se i stavlja na tetet optuenom.

15. Tuiteljica se potom osvrnula i na iskaze svjedoka i materijalne dokaze iz kojih

proizilazi svojstvo Ivana Zelenike u vojnoj ambulanti Mostar, optuenog Ediba
Buljubaia kao jednog od zapovjednika u logoru Dretelj, te svojstvo Ivana Media i
Marine Grubii- Fejzi kao pripadnika HOS-a i straara u logoru Dretelj.

16. U pogledu statusa oteenih lica, Tuilatvo se osvrnulo na dokaze iz kojih

prema njihovom miljenju prozilazi civilno svojstvo oteenih, koji su uhapeni i
dovedeni u prostorije vojne ambulante Mostar, a potom i logor Dretelj, sa podruja
optine apljina, Posuje, Stolac i Bilea. U tom pravcu, Tuilatvo se pozvalo na
materijalni dokaz- spisak uhapenih osoba i informacije o mjestu hapenja (Hrvatski
dravni arhiv Zagreb), kojim se dokazuje da su uhapene osobe srpske nacionalnosti
bile sa podruja optina apljina, Stolac, Bilea i dr. Takoer, iz sprovodnih listova koje
je Tuilatvo uvrstilo u materijalne dokaze, moe se prema stavu optube jasno
22

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

vidjeti status oteenih, mjesto gdje su lieni slobode od strane pripadnika HOS-a, te
njihov put zatoenja kroz objekat vojne ambulante Mostar do logora Dretelj.

17. Tuiteljica je izmeu ostalog interpretirala iskaze pojedinih svjedoka na

okolnost nehumanih uslova u kojima su boravili zatoeni civili, koji nisu imali osnovne
higijenske uslove za ivot, bez pristupa hrani, vodi i toaletu. Oni su u svojim iskazima
detaljno opisuju uslove u kojima su drani, kako u prostorijama vojne ambulante Mostar
tako i u hangarima logora Dretelj, gdje su svakodnevno odvoeni na radove, u krugu
kasarne tako i van nje, a kojom prilikom su bili podrvgavani razliitim oblicima psihikog
i fizikog zlostavljanja.

18. Tuiteljica je u daljem izlaganju rezimirala iskaze svjedoka na kojim se prema

miljenju Tuilatva moe zasnovati zakljuak o dokazanosti svih injeninih navoda
optunice, poevi od svjedoka i materijalnih dokaza koji govore o statusu i funkcijama
koje su optueni uivali u inkriminisanom periodu, zakljuno sa pozivanjem na sadraj
svjedoenja neposrednih oevidaca i posrednih svjedoka o dogaaja opisanim u
potvrenoj optunici, na ijim iskazima je prema miljenju Tuilatva van svake sumnje
dokazana krivica optuenih.

19. Shodno svim iznesenim injenicama, Tuilatvo je na kraju svog zavrnog

izlaganja predloilo da se optueni oglase krivim i kazne po zakonu.

(b) Zavrne rijei odbrane

(i) Zavrne rijei branioca optuenog Ivana Zelnike
20. U zavrnom izlaganju, branilac optuenog Ivana Zelenike se pridravao
injeninog opisa optunice, konkretno navoda koji su se ticali njegovog branjenika.
Tako branilac smatra da se na dokazima Tuiatva izvedenim tokom glavnog pretresa
ne moe van svake razumne sumnje utvrditi krivica optuenog za take optunice koje
mu se stavljaju na teret.

21. Konkretno, odbrana ovog optuenog je stava da Tuilatvo tokom postupka nije
nesporno dokazalo da je politika HSP-a imala za cilj ukloniti srpsko stanovnitvo sa
podruja Hercegovine (apljina, Mostar, Stolac) to je prema stavu odbrane,
potkrepljeno i samim materijalnim dokazima optube, te iskazima nekih od svjedoka

23

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Tuilatva (Beo Halil)1. Prema stavu odbrane, general Bla Kraljevi, se zapravo u
inkriminisanom periodu suprotstavljao idejama srpskih i hrvatskih politiara. U prilog
tome idu i iskazi svjedoka koji opisuju neprijateljski i napet odnos izmeu jedinica HOS
i HVO u Hercegovini.

22. Odbrana ne nalazi dokazanim ni da je optueni Ivan Zelenika obnaao dunost

vieg asnika u vojnoj ambulanti Mostar, te ne nalazi dokazanim da je bio upravnik
zatvora u vojnoj ambulanti Mostar, pa samim tim ne moe biti odgovoran za uslove u
kojima su drani zatvorenici, niti za njihovo hapenje i dovoenje u vojnu ambulantu
Mostar. U tom pravcu, odbrana se pozvala na organizacijski raspored (shemu)
dunosnika HOS-a u Hercegovini, koja je uvrtena u materijalne dokaze optube i na
iskaz svjedoka Petra Majia, koji je radio na ustroju kadrovskih poslova u
inkriminisanom periodu i koji je imao uvid u organizacijski raspored svih rukovodnih
pozicija u HOS-u. Ovaj svjedok je na glavnom pretresu izjavio da je glavni zapovjednik
za HOS bio Bla Kraljevi, koji je dalje imenovao zapovjednika pojedinih bojni (bilo ih je
ukupno IV). Isti svjedok je potvrdio i da je zapovjednik II bojne sa sjeditem u Mostaru
bio Vinko Martinov tela, koji je to potvrdio u svom svjedoenju.

23. Branilac dalje istie da tokom provedenog postupka, Tuilatvo nije dostavilo
niti jedan materijalni dokaz (shemu) organizacije vojnog osoblja u ambulanti Mostar,
dok mnogi sasluani svjedoci, koji su u inkriminisano vrijeme bili na zapovjednikim
pozicijama, saglasno izjavljuju da za ime Ivana Zelenike prvi put uju u vrijeme
suenja. Tako svjedok Vinko Martinovi tvrdi da mu Ivan Zelenika jeste bio poznat, i
da mu je svjedok bio nadreeni u inkriminisanom periodu, ali tvrdi da je optueni u to
vrijeme obavljao poslove uglavnom tehnike i logistike prirode, pri emu izriito odbija
mogunost da je optueni imao in ili bio unaprijeen u vrijeme boravka u vojnoj
ambulanti Mostar.

24. Dakle, odbrana nalazi da Tuilatvo tokom postupka nije dokazalo da je

optueni Zelenika imao de iure ili de facto status nadreenog u vojnoj ambulanti
Mostar, te samim tim nije bio u poziciji da samostalno odluuje o hapenju i zatvaranju
osoba srpske nacionalnosti, ili o njihovom daljem zadravanju u zatvoru, kao to nije
odgovoran ni za uslove u kojima su oni boravili, pri emu odbrana naglaava da

1
Svjedok Halil Beo je svjedoio na glavnom pretresu odranom 03.07.2012.godine dok je kao dokaz
optube T-1- uvrten Zapisnik o sasluanju svjedoka Beo Halila broj: KT-RZ-26/06 od 08.04.2010. godine.

24

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

uopteno smatra nedokazanim navode optunice o nehumanim uslovima koji su
vladali u vojnoj ambulanti Mostar.

25. Tuilatvo prema miljenju odbrane nije injenino opisalo ni koja konkretno
lica su izvoena na prisilne radove, u emu su se sastojali ti radovi, te na koji su to
nain zatvorenici podvrgavani nehumanom i neovjenom postupanju prilikom
obavljanja istih.

26. Takoer, odbrana nalazi neosnovanim i nedokazanim navode optunice da je

optueni Ivan Zelenika kao nadreeni odgovoran za djela koja su poinili njemu
podreeni, jer Tuilatvo prema miljenju odbrane nije van svake razumne sumnje
dokazalo da je optueni imao formacijsko mjesto koje bi mu omoguavalo da poini
djelo na nain kako je to opisano injeninim navodima optunice.

27. Odbrana je u cjelosti osporavala i primjenu instituta udruenog zloinakog

poduhvata (UZP-a) istiui da njegovi elementi nisu injenino obuhvaeni optunicom,
niti je tokom glavnog pretresa dokazivano njegovo postojanje. Dakle, Tuilatvo prema
miljenju odbrane, nije dokazalo vremenske i geografske okvire cilja koji tvrdi da je
postojao u inkriminisano vrijeme, niti druge njegove elemente, kao to su plularitet
osoba i neposredno uee/doprinos u realizaciji odreenog plana. Odbrana primjeuje
i da Tuilatvo osim Ivana Zelenike nije optuilo druga lica za koja navodi da su bili u
UZP-u sa njim (Sead Kapetanovi, Sergej Belovi) niti je injenino opisalo u optunici
zajedniko djelovanje ovih lica.

28. Odbrana ne osporava injenicu da su srpski civili jedno krae vrijeme drani u
prostorijama vojne ambulante Mostar, da su izvoeni na radove, da su bili u
mogunosti povremeno viati Ivana Zeleniku ili ak sa njim razgovarati, ali odbrana
osporava postojanje diskriminatorne namjere na strani optuenog. Nasuprot tome,
odbrana se pozvala na iskaze par svjedoka (Mile Bjelobaba, voro Tihomir) kojima je
Ivan Zelenika pomogao dok su boravili u prostorijama vojne ambulante Mostar, ime se
prema njihovom miljenju iskljuuje postojanje diskriminatorske namjere na strani
optuenog.

29. Odbrana je osporila i sve pojedinane take optunice u kojima je opisano

neposredno uee ovog optuenog u poinjenju odreenih inkriminacija, pozivanjem
na iskaze svjedoka sasluanih na ovu okolnost, ne nalazei da je njihovim

25

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

svjedoenjem nesumnjivo dokazana krivica optuenog.

30. Na kraju, branilac optuenog Ivana Zelenike se pozvao na primjenu principa In

dubio pro reo, te zatraio donoenje oslobaajue presude u odnosu na sve take
optunice.

(ii) Optueni Ivan Zelenika

31. Optueni Ivan Zelenika se pridruio izlaganju svog branioca, dodavi da je
iskaz koji je dao u svojstvu svjedoka dokaz njegove nevinosti, te u cjelosti ostaje pri
njegovom sadraju.

(iii) Zavrne rijei odbrane optuenog Sreka Hercega

32. Branilac optuenog Sreka Hercega je u okviru zavrnog izlaganja istakao da
se odbrana ovog optuenog zasnivala na par teza i to: (1) osporavana je pravna
kvalifikacija djela, (2) svojstvo zapovjednika u vojnom zatvoru Dretelj, (3) za jedan
period obuhvaen optunicom branio se alibijem od 11.05.-01.06.1992.g. nakon
01.08.1992.g. on je preao iz HOS-a u HVO (dokazi TBiH navedeno potvruju), pa su i
dogaaji nakon toga obuhvaeni alibijem, (4) da optueni nije poinio niti jednu radnju
obuhvaenu injeninim opisom optunice.

33. U zavrnom izlaganju, branilac je iznosio detaljnu analizu, usporedbu i ocjenu

razliitih pravnih instituta obuhvaenih optunicom u ovom predmetu. Prije svega,
odbrana smatra da Tuilatvo tokom postupka nije dokazalo postojanje Udruenog
zloinakog poduhvata niti uee optuenog u istom. Osim toga, Tuilatvo prema
miljenju odbrane nije dokazalo injenine navode optunice van svake razumne
sumnje.

34. Tuilatvo je prema shvatanju odbrane neke opte injenine navode postavilo
suprotno opte poznatim injenicama, a navedeno se tie postojanja plana i cilja,
odnosno politike uklanjanja srpskog stanovnitva iz Hercegovine. Takoer, cilj
djelovanja HOS-a u relevantnom periodu nije bilo stvaranje paradravne tvorevine
Herceg- Bosne. Proglas zapovjednitva za Hercegovinu od 1992.godine, koji
Tuilatvo posmatra kao plan zatvaranja i protjerivanja srpskog stanovnitva iz
Hercegovine, ni na koji nain ne proizilazi iz sadraja navedenog dokumenta iz kojeg
razloga je isti i odbrana predloila kao dokaz. Suprotno tvrdnjama Tuilatva BiH, niti
jedan uloeni dokaz optube ne potvruje postojanje opisanog udruenog zloinakog
plana nit je injenino opisan plan i ciljevi istog, lanstvo i tip UZP-a. Osim toga,
26

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ovaj vid uea nije opisan u Krivinom zakonu Socijalistike Federalne Republike (KZ
SFRJ) koji je bio na snazi u vrijeme izvrenja krivinog djela, te je prema miljenju
odbrane neprimjenjiv u predmetima pred Sudom BiH.

35. Branilac se u daljem izlaganju pozvao na iskaze svjedoka odbrane koji su

svjedoili na okolnost formiranja i strukture HOS-a, njihovog odnosa prema Armiji BiH i
HVO-u, te plan i program Hrvatske stranke prava (HSP). Citirao je svjedoke koji su
potvrdili da su jedinice HOS-a sastavni dio oruanih snaga Bosne i Hercegovine, jer je
general Bla Kraljevi postavljen na dunost od strane predsjednika R BiH. Ovi
svjedoci su prema tvrdnjama branioca potvrdili da je antagonizam HOS-a i HVO-a
baziran prvenstveno na drugaijim politikim ciljevima i idealima, rezultirao i
likvidacijom Blaa Kraljevia 09.08.1992.godine. Dakle, branilac smatra da Tuilatvo
nije tokom postupka, van svake razumne sumnje dokazalo da je plan HOS-a i HSP-a
bio uklanjanje srpskog stanovnitva sa teritorija planirane drave Herceg-Bosne, niti je
dokazana diskriminatorska priroda navodnog postupanja optuenog. Svaka politika ima
cilj, a u konkretnom sluaju, takav cilj nije jasno definisan pa samim tim niti dokazan.

36. Dalje, branilac je osporavao postojanje optih elemenata krivinog djela koje se
stavljalo na teret optuenom, prvenstveno postojanje irokog i sistematinog napada,
obzirom da se u inkriminisanom periodu intenzivno odvijalo granatiranje Mostara od
strane jedinica Jugoslavenske narodne armije (JNA).

37. Nuno je znanje optuenog da postoji napad na civilno stanovnitvo i da

njegove radnje predstavljaju dio tog napada. Iznoei statistike podatke o brojanom
stanju stanovnitva srpske nacionalnosti, branilac je nastojao ukazati da nisu ispunjene
sve karakteristike napada, jer se u konkretnom sluaju radilo o zatvaranju 200 lica to
ne predstavlja znaajan dio populacije srpskog stanovnitva optina Stolac, apljina,
Gabela i Mostar.

38. Branilac se ukratko osvnruo na svjedoke koji su svjedoili na okolnost svojstva i

statusa optuenog u relevantnom vremenskom periodu, te ne nalazi dokazanim
funkciju zapovjednika zatvora Dretelj, koja se ne pominje niti u jednom dokumentu, niti
se spominje institucija takvog zatvora. Zarobljenici iz ovog predmeta drani su u okviru
vojarne Bruno Bui u Dretelju, gdje su boravili vojnici i drana materijalno tehnika
sredstva.

27

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

39. Svjedoci su saglasni da su optuenog Sreka Hercega viali povremeno u
Dretelju ali nije bio tamo stacioniran. Niti jedan od njih nije imao priliku vidjeti da je
optueni izdavao nareenja straarima, postrojavao vojsku ili izdavao bilo koju drugu
vrstu zapovjedi. Veina je saglasna da su zapovjednu ulogu u logoru imali ime
Martinovi, Hektor osi zv. Dida i Edib Buljubai. Sreko Herceg je u svojstvu
svjedoka potvrdio da je izvjea iz Dretelja na brifinzima u stoeru HOS-a podnosio
Hektor osi zv. Dida, koji je zajedno sa Blaem Kraljeviem doao iz Australije.

40. Branilac je istakao da je ema funkcija u HOS-u prema iskazima svjedoka

odgovarala stvarnom stanju, te je nejasno zbog ega su za Tuilatvo neprihvatljivi
navodi iste eme, iz koje jasno proizilazi da je Sreko Herceg obnaao dunost
obunog centra starog Hardomilja. Pored navedenog, odbrana je u dokaze uloila i
medicinsku dokumentaciju o ranjavanju i hospitalizaciji optuenog sve do
01.06.1992.godine, te dokumentaciju kojom potkrepljuje tvrdnje da optueni postaje
pripadnik brigade HVO-a ve 01.08.1992.godine.

41. Na kraju izlaganja, branilac se osvrnuo na dokaze optube izvedene na

okolnost pojedinih taaka optunice koje se stavljaju na teret njegovom branjeniku, te
istie da ne nalazi dokazanim njegovog uee u bilo kojoj inkriminaciji za koju se tereti
po potvrenoj optunici. Branilac nalazi i da je tokom postupka dolo do zamjene
identiteta optuenog i drugog lica koje su zatvorenici znali po imenu Sreku, a koje
opisuju u svojim iskazima. Naime, specifino je prema miljenju branioca da niti jedan
od sasluanih svjedoka ne spominje detalj da je isti nadprosjene visine i niti jedan nije
bio u mogunosti prepoznati ga u sudnici.

42. Shodno iznesenom, branilac je predloio donoenje oslobaajue presude u

odnosu na njegovog branjenika.

(iv) Optueni Sreko Herceg

43. Optueni Sreko Herceg se pridruio izlaganju branioca, dodavi da mu je
podizanjem predmetne optunice nanesena velika teta, te se ne osjea krivim po
opisanim takama optunice.

44. Optueni smatra da mu je teta nanesena i prilikom lienja slobode jer mu nije
doputeno da kontaktira konzulat R Hrvatske iji je dravljanin, niti su ga upoznali sa

28

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

pravom na branioca. Takoer, nije siguran iz kojih razloga su mu istraitelj prilikom
lienja slobode uzimali uzorke za vrenje DNK analize, koje nisu uzimali od ostalih
optuenih u ovom predmetu.

45. Takoer, prigovorio je nainu lienja slobode od strane djelatnika SIPA-e, od

kada njegov mldb sin ima zdravstvene posljedice. Ne spori da je uestvovao u razmjeni
lica iz Dretelja 18.08.1992.godine, dodavi da se pukim sluajem tog dana zatekao na
licu mjesta.

46. Optueni se u daljem izlaganju osvrnuo na iskaze svjedoka koji tvrde da su ga

viali u relevantno vrijeme u kasarni Dretelj, ali ga nisu mogli prepoznati u sudnici, niti
dati slian ili makar priblian opis njegovog fizikog izgleda u periodu obuhvaenom
optunicom. Takoer, osporavao je tvrdnje optunice, da je u inkriminisano vrijeme
imao status zapovjednika zatvora u kasarni Bruno Bui u Dretelju, te istie da su
mnogi vii asnici od njega trebali biti pozvani na odgovornost, umjesto njihovog
pozivanja u svojstvu svjedoka optube u ovom predmetu.

47. Na kraju, optueni je istakao da Tuilatvo u ovom predmetu nije optuilo prave
vinovnike inkriminacija iz optunice, te predlae da se oslobodi svih optubi.

(c) Zavrno izlaganje optuenog Ediba Buljubaia

48. Optueni Edib Buljubai je u svom obraanju istakao da u skladu sa lanom 7.
Evropske konvencije o ljudskim pravima, ne eli da u ime odbrane zavrnu rije iznosi
njegov branilac u ovom predmetu, advokat Todor Todorovi, te se neposredno obratio
Sudu u formi zavrnog izlaganja, u kojem je prvenstveno istakao injenicu da
meunarodni tuilac Jude Romano nije bio ovlaten za postupanje u ovom predmetu,
obzirom da se 29.02.2012.godine, kada je podignuta optunica, protiv tada
postupajueg tuioca vodio disciplinski postupak. Optunicu je Sud BiH zaprimio na
potvrivanje dana 02.03.2012.godine, u vrijeme kad je ve istekao mandat
meunarodnog tuioca Jude Romana u Tuilatvu BiH.

49. Optueni je u daljem izlaganju osporavao injenine navode optunice koje ne

nalazi dokazanim od strane Tuilatva BiH. Osporavao je postojanje cilja UZP-a,
odnosno plana protjerivanja srpskog stanovnitva iz Hercegovine. Takoer, osporio je
uee u hapenju i zatoenju preko 200 srpskih civila, zatvorenih u zatvoru Dretelj,
koji je prvenstveno bio zamiljen kao nastavno regrutni centar za nove vojnike.

29

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

50. Dalje je istakao injenicu da je Armija i HOS koordinirala i saraivala jer je VRS
bila vojno nadmonija. Meutim, i pored saradnje svjedok Fazli je posvjedoio da su
zapovjednici HOS-a zapovijedali svojim podreenima, a zapovjednici Armije svojima.
Svjedok Fazli je tako izjavio da pored injenice da je Armija BiH bila stacionirana u
Dretelju, HOS-om je zapovijedao Ivan Petrui. Optueni je dalje ustvrdio je da srpsko
stanovnitvo optina u Hercegovini jeste tamo zatvarano radi razmjene, kako bi u
konanici bili protjerani iz Hercegovine, ali naglaava da sa tim planom mogu imati
veze samo glavni dunosnici u Dretelju, odnosno lica koja su formirala i odravala taj
sistem.

51. Mo odluivanja su prema tvrdnjama optuenog imala lica koja su obnaala

oficirske dunosti i ako je postojao UZP u njemu su bili gen.. Bla Kraljevi, Mirsad
Zahirovi, Vinko Martinovi tela, porunici ime Martinovi, Dervi Kurti i Dobroslav
Paraga, vrhovni zapovjednik i predsjednik HS-a. Stoer HOS-a je bio u Zagrebu, a
Istureno komandno mjesto (IKM) u Splitu, R Hrvatska.

52. U daljem izlaganju, optueni je istakao da Tuilatvo nije uspjelo dokazati

pretean dio injeninih navoda iz optunice, te da je u tom pravcu on dao znatan
doprinos kroz priznanje izneseno u okviru svjedoenja. Tako je izjavio da se osjea
krivim za taku 6., i 6.a. optunice, te taku 7. optunice, i moli da se njegovo iskreno
priznanje cijeni kao olakavajua okolnost obzirom da je sve vrijeme saraivao sa
Sudom i Tuilatvom, kako na glavnom pretresu tako i prilikom obilaska lica mjesta
(kasarne Bruno Bui u Dretelju). Ustvrdio je da pozvane svjedoke optube prilikom
sasluanja nije vrijeao i susosjeao je sa njima, te izraava iskreno kajanje za ono to
je uinio. Iskreno ali zbog smrti oteenog Boe Balabana, te to je nanosio duevne i
fizike boli mnogim zatoenim srbima kojima ne zna ni identitet.

53. Optueni je odustao od namjere da u odnosu na svaku taku optunice za koju

priznaje krivnju, iznese razloge kojima se rukovodio u poinjenju djela, smatrajui da je
o tome iznio dovoljno podataka prilikom svjedoenja, dodajui kako smatra da ne
postoji dovoljno srazmjerna kazna koja bi mu mogla biti izreena, a koja bi restaurirala
zdravlje i ivot oteenih logoraa. Ipak, nalazi da e presuda u ovom predmetu
dokazati da je pravda spora, ali dostina, i predstavljae odreenu satisfakciju rtvama.

54. Istakao je da su ga svjedoci u pojedinanim sluajevima zamijenili sa nekim od

drugih vojnika, prvenstveno jer nije ulazio u hangar, u kojem su uslovi biili krajnje

30

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nehigijenski i nehumani, niti je uestvovao u bilo kojim oblicima seksualnog
zlostavljanja. Priznao je izvoenje iz hangara 5 ena, koje je odredio da rade u kuhinji
Dretelja, da iste kuhinju, dok su kuhari (pripadnici HOS-a) pripremali hranu jer HVO
nije redovno dostavljao istu. Priznaje da je upravo on odredio da e ove ene boraviti u
spavaoni upravne zgrade, te je odredio straara Iliju Rajia da se stara za njihovu
sigurnost. Zbog ovog postupka je prema vlastitim tvrdnjama bio estoko kritikovan od
Petrovia, Hranilovia i Martinovia. U razmjeni ili putanju zarobljenika u Dretelju nije
uestvovao jer je 16.08. otputovao sa HOS-ovcima iz Stoca za Kakanj, Visoko i Zenicu
i ovaj dokument je uloen kao O-13. Kad se vratio u Dretelj logoraa vie nije bilo osim
5 ena koje su radile u kuhinji.

55. U decembru 1992.godine postaje zapovjednik vojarne Eugen Kvaternik po

naredni Holman Mladena, vodi ih na gradaako ratite, 05.04.1993.godine prelazi u
izviako diverzantski odred pri Glavnom tabu Armije BiH, dobija zahvalnicu od
generala Armije BiH, Sakiba Mahmuljina i generala Rasima Delia. Zahvalnica se
odnosila na uspjeno rukovoenje jedinicama u odbrani jedinstvene BiH.

56. Optueni je u izlaganju izjavio da je uvijek ivio po vojnikim pravilima. Uvijek je

bio protiv nasilja i kriminala, a u dokaze je dostavio i potvrdu da je pomogao da se
pronau ubice uvara u Zavodu Zenica. Svjedoio je u predmetu Arlova i Mirsada
Repka, koji se vodio povodom dogaaja u Dretelju u istom periodu koji je obuhvatala i
optunica u ovom predmetu. Po navedenom pitanju je u vie navrata saraivao sa svim
tuilatvima, meu kojima i sa istraiteljima hakog Tribunala.

57. U narednom izlaganju je iznio neke sporne situacije u odnosu na uslove u KPZ-
u Zenica, koji su se reflektirali na njegovo pripremanje odbrane u ovom predmetu, te
situacije u kojima je pretres odran bez njegovog prisustva. Smatra da Vijee nije imalo
u vidu da je on u zavodu boravio pod drugim okolnostima nego to su to uslovi pritvora.
Naime, istakao je da su tretman i uslovi boravka za osuena lica uveliko drugaiji od
prava koji imaju pritvorenici, te smatra da se navedeno reflektiralo na njegov narueni
odnos sa braniocima tokom predmetnog postupka. Smatra da je Zavod opstruirao
voenje predmetnog postupka na njegovu tetu, pogreno obavjetavajui Sud da je u
par navrata neopravdano odbijao da pristupi. Intenzitet uznemiravanja u Zavodu od
strane Nermina upine, koji je prijeratni prijatelj Vinka Martinovia tele i ime
Martinovia, koje je poelo u januaru 2014.godine se preklapao sa poetkom iznoenja
dokaza odbrane, koje maltretiranje se prema rijeima optuenog intenziviralo u vrijeme
31

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

iznoenja dokaza odbrane ovog optuenog.

58. Takoer, iznio je odreene detalje zbog kojih je dolo do nesuglasica sa

braniocima izabranim po slubenoj dunosti, te je istakao da je jedino advokata Todora
Todorovia izabrao u dva navrata. U jednom trenutku je naruen odnos povjerenja jer
se nisu mogli dogovoriti o konceptu zajednike odbrane. Smatra da sudska praksa ne
poznaje sluaj u kojem se optueni i branilac meusobno vrijeaju i konfrontiraju, to je
u konanici ilo na tetu njegove odbrane. Tako je tek na pretresu saznao da je
branilac bez njegovog znanja i konsultacija sainio zavrne rijei. Proitao ih je
naknadno i vidio da je pisao suprotno strategiji i ciljevima odbrane koju mu je optueni
predoio na samom poetku. Na kraju izlaganja je ipak istakao da se nee protiviti da
ga i u daljem toku postupka zastupa advokat Todor Todorovi, ukoliko se isti povinuje
konceptu njegove odbrane.

59. U svrhu olakavajuih okolnosti optueni je istakao da je tokom 12 godina bio

klasificiran u primjernu grupu A, bio je radno angaovan i ostvaren na umjetnikim
poljima, te smatra da je postignuta resocijalizacija u njegovom sluaju. Napisao je dvije
knjige i zavrio muziku kolu. Nikada nije napao ovlateno slubeno lice, ima kerku
koju je dobio u ratu 1993.godine.

60. Na kraju moli da se prilikom odmjeravanja kazne imaju u vidu ranije izreene
kazne zatvora, te da se odmjeri jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora, dodajui da se
kaje za radnje ije izvrenje ne spori.

(d) Odbrana optuenog Ivana Media

61. Braniteljica optuenog Ivana Media je u zavrnom izlaganju prvenstveno
istakla da nee ponavljati argumentaciju ve iznijetu od strane drugih odbrana u ovom
predmetu, te se fokusirala iskljuivo na radnje optuenog Ivana Media. Prije svega,
braniteljica je ustvrdila da optueni u inkriminisano vrijeme nije koristio nadimak
Poskok, odnosno da je prilikom optuenja dolo do zamjene identiteta u linosti
optuenog.

62. Braniteljica smatra da u tom pravcu, jedino dokument VOB-3 moe odreenu
osobu povezati sa odreenom jedinicom, podrujem ili opisom dunosti koje je
obavljao, a optueni se po imenu i prezimenu pominje samo na spiskovima
zatovorenika Dretelja srpske nacionalnosti. Isti je nezakonito sainjen, te ne odgovara
stvarnom stanju, obzirom da se optueni na istom naznauje kao zamjenik
32

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 zapovjednika, to ak ni Tuilatvo ne prihvata kao istinito.

63. Braniteljica smatra da Tuilatvo tokom postupka nije uspjelo dokazati

postojanje irokog i sistematinog napada, kao ni postojanje dravne politike
protjerivanja srpskog stanovnitva optina Stolac, apljina, Mostar i Ljubuki.
Tuilatvo prema miljenju odbrane nije dokazalo da je optueni imao bilo kakvu ulogu
u formiranju, ustrojstvu, funkcionisanju ili snabdijevanju logora Dretelj. Optueni je u
relevantno vrijeme samo pripadao HOS-u, a navedena okolnost ne moe sama po sebi
biti inkriminirajua, jer je mobilizacija u vojne jedinice bila legitimna obaveza svakog
graanina BiH.

64. Nadalje, ukazala je da Tuilatvo u optunici nije naznailo o kojem UZP-u se u

konkretnom sluaju radi, pa se pretpostavlja da se optueni injeninim navodima
terete za uestvovanje u sistemu zlostavljanja, za to je prema miljenju odbrane bilo
potrebno dokazati da su optueni uestvovali u radnjama koje im se stavljaju na teret,
te da njihove radnje predstavljaju znaajan doprinos ostvarenju ciljeva UZP-a.
Meutim, Tuilatvo nije dokazalo niti da je optueni znao za te ciljeve niti je dokazalo
zajedniko djelovanje optuenih u ovom predmetu. Naprotiv, u postupku je postalo
evidentno da se optueni meusobno nisu ni poznavali, dok neki od njih nisu ni bili
prisutni u pojedinim vremenskim periodima obuhvaeni optunicom.

65. Braniteljica se u daljem izlaganju osvrnula na provedene dokaze optube,

nalazei da istima nije van svake razumne sumnje nije dokazano uee optuenog u
radnjama koje mu se stavljaju na teret. Optueni u relevantnom periodu nije bio
pripadnik niti vojne niti tajne policije, pa su neprihvatljivi svi iskazi svjedoka koji ga
povezuju sa navedenim strukturama i Mirsadom Repkom, koji je bio na elu tajne
policije. Svjedok Beo Halil tvrdi da je sredinom jula 1992.g. Ivan Medi
prekomandovan u jedinicu izviaa u Stocu, kojem se u potpunosti moe pokloniti
vjera. Osim toga, optueni je prema izvedenim dokazima bio nesposoban za vojsku, a
naroito za pripadnost vojnoj policij, te u to vrijeme a ni danas nije imao vozaku
dozvolu, o emu je odbrana dostavila i dokaze2 u spis.

66. Prema daljem izlaganju braniteljice, sasluani svjedoci optube su saglasno

izjavili da straari nisu imali mogunost i ovlasti da uine neto za zatvorenike, osim to

2
O4 - 23 Potvrda Ministarstva unutarnjih poslova Ljubuki broj: 02-3/5-2-4/14 od 26.03.2014. godine

33

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

su svjedoci pominjali Iliju Rajia i nekog Ivana sa zeijom usnom da su pomagali
zatvorenicima u skladu sa svojim mogunostima.

67. U odnosu na pojedinane take optunice koje se stavljaju na teret optuenom

Ivanu Mediu, odbrana ne nalazi dokazanim niti njegovo prisustvo, niti bilo koji vid
uea u tim inkriminacijama. Citirani su iskazi svjedoka optube koji su posvjedoili da
straar po imenu Ivan Medi nije prema njima poduzimao bilo kakve protivpravne
radnje ili da je nekoga od zatvorenika maltretirao. Mnogi od svjedoka, poput svjedoka
G su samo uli za ovo ime u Dretelju, pri emu im nije poznat i lik straara kojeg su
identificirali kao Ivana Media, niti im je poznato da je on koristio nadimak Poskok.

68. U konkretnom sluaju, braniteljica smatra da Tuilatvo nije ni dokazalo da je

optueni u navodnom poinjenju radnji postupao sa diskriminatorskom namjerom, to
je kontradiktorno injenici da je optueni ak i nabavljao lijekove za zatvorenike u
Dretelju, upravo time izraavjui protivljenje cjelokupnom sistemu u kojem su ti
zarobljenici boravili. Zbog ove neposlunosti i naruenja vojne discipline, optueni je
sredinom jula prekomandovan u sastav HOS-a u Stocu.

69. Dakle, optueni prema tvrdnjama braniteljice nije podravao sistem zatoenja
civila srpske nacionalnosti u logoru Dretelj, ve je samo povremeno boravio u kasarni
Bruno Bui Dretelj, pa je evidentno da on nije mogao oformiti logor, uestvovati u
odreivanju uslova boravka zatvorenika, izvoditi lica na prinudni rad, niti je mogao
uestvovati u razmjeni zarobljenika krajem avgusta 1992.godine.

70. Prema miljenju braniteljice, nije nesporno dokazano uee optuenog u

poinjenju krivino pravnih radnji iz taki optunice, niti da je uestvovao u ostvarenju
zajednikog cilja udruenog zloinakog poduhvata, te se predlae da se u konkretnom
sluaju, primjenom principa In dubio pro reo, optueni oslobodi od optube. Braniteljica
je na kraju izlaganja citrala odluku albenog vijea u predmetu Naser Ori voen pred
krivinim tribunalom u Hagu u kojem je odluka donesena upravo primjenom citiranog
naela ZKP-a BiH.

(i) Optueni Ivan Medi

71. Optueni Ivan Medi je tokom postupka poricao sve navode optube, te se
branio alibijem. Nije davao iskaz u svojstvu svjedoka kao ostali optueni, pa Vijee eli
napomenuti da iz ove okolnosti nisu izvedeni nikakvi tetni zakljuci.

34

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

72. U zavrnom izlaganju je istakao da suosjea sa oteenima u ovom predmetu,
dodajui da nikada nije koristio nadimak Poskok, dok je fiziki opis koji u svojim
iskazima iznose svjedoci optube, prema njegovom mijlenju potpuno suprotan
njegovom fizikom izgledu u to vrijeme.

73. Dodaje da nikada nije osuivan, niti je pravio razliku meu ljudima, naroito ne
po nacionalnoj pripadnosti. Nikada nije uestvovao u hapenju ili pritvaranju lica srpske
nacionalnosti, a pripadnik HOS-a je postao kako bi odbranio cjelovitost Bosne i
Hercegovine, kao domovine svih naroda koji su u njoj ivjeli.

74. Na kraju istie da je u konkretnom sluaju dolo do zamjene u identitetu osobe

koja je poinila inkriminiacije za koje se on tereti, te se u svemu pridruuje izlaganju
braniteljice, dodajui da optuene u ovom predmetu nije poznavao u vrijeme dok je
boravio u Dretelju, izuzev Sreka Hercega sa kojim je radio u istom preduzeu, a
optueni Buljubai je prema njegovom kazivanju doao u Dretelj nakon to je on
prekomandovan u Stolac.

75. Na kraju izlaganja je izrazio zahvalnost pretresnom vijeu na korektnom

voenju predmetnog postupka, te je dodao da se ne osjea krivim za djela koja mu se
stavljaju na teret potvrenom optunicom.

(e) Odbrana optuene Marine Grubii- Fejzi

76. Braniteljica je na poetku izlaganja istakla da nee iznositi zavrne rijei u
cjelosti, odnosno nee ponavljati argumentaciju koju su prethodno iznijele njene
kolege, te se fokusirala na uee same optuene i inkriminacijama za koje se tereti.
Odbrana tako nije osporavala da su se neki dogaaji opisani u optunici desili, ali ne na
nain kako je to Tuilatvo nastojalo staviti na teret optuenima u ovom predmetu, te
smatra da pravi krivci za zlodjela u Dretelju nisu pronaeni.

77. Braniteljica tako smatra neodreenim injenini opis optunice, nalazei

nemoguim da su sve radnje poinili svi optueni, dakle, iste nisu injenino, sadrajno
ili pravno precizirane u odnosu na svakog optuenog ponaosob. Njihove radnje nisu
odvojene u pojedinane take optunice, pa je nejasno i za koje krivino djelo se
optuena teretila u konanici. Ovakvim postupanjem, povrijeeno je osnovno naelo
krivinog postupka, pravo na pravino suenje, na nain da se od ovako postavljenih
optubi, optuena nije mogla adekvatno braniti. Dakle, odbrana je ostavljanjem na

35

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

snazi ovako ureene optunice, dovedena u neravnopravan poloaj u odnosu na
Tuilatvo.

78. U daljem izlaganju, braniteljica je u kratkim crtama istakla injenice kojima

osporava postojanje optih elemenata krivinog djela Zloini protiv ovjenosti iz lana
182.KZ BiH, dodajui da je navedeno pitanje detaljnije elaborirano u pismenom
otpravku zavrnog izlaganja koje je dostavila Sudu.

79. Odbrana je istakla injenicu da u toku postupka nije sasluan niti jedan svjedok
srpske nacionalnosti porijeklom iz Stoca, apljine ili Ljubukog, ve su svi bili u
Mostaru u kojem u to vrijeme nije bilo irokog i sistematinog napada. Lica koja su u
konkretnom sluaju uhapena su predstavljala opasnost po bezbjednost, a to je
evidentirano i u sprovodnim listovima uloenim u dokaze Tuilatva. injenica je i da
nisu svi stanovnici srpske nacionalnosti lieni slobode, dok su neki od njih ostali da ive
u Mostaru i po okonanju sukoba. Svjedok Ivan Grbavac je tako posvjedoio da sa
prostora Ljubukog niti jedna osoba srpske nacionalnosti nije dovedena u Dretelj.

80. Optuena nije uestvovala u hapenju ili sprovoenju zatvorenika u vojnu

ambulantu Mostar ili zatvor u Dretelju niti je doekivala zatvorenike po njihovom
dovoenju. Tuilatvo prema miljenju braniteljice nije ni specificiralo uee optuene
u nekom od tri oblika udruenog zloinakog poduhvata, ali odbrana je pretpostavila da
se u konkretnom sluaju radi o sistemskom obliku odnosno tipu II UZP-a u kojem
kontekstu je osporavano postojanje njegovih elemenata i uee optuene u istom.

81. Odbrana ne nalazi da su svjedoci u svojim iskazima sa apsolutnom sigurnou

identificirali upravo optuenu Marinu Grubii- Fejzi kao poinioca inkriminacija iz
optunice. Saznanja o ueu optuene su uglavnom posredna i neprovjerena, pa se
na takvim iskazima svjedoka ne moe zasnovati uvjerenje o krivici optuene. U
konkretnom sluaju, navedeni dokazi ne pruaju standard utvrenosti van svake
razumne sumnje, pa je Sud u obavezi da se u takvoj situaciji rukovodi naelom In
Dubio pro Reo.

82. U odnosu na pojedinane take optunice, braniteljica je ukratko elaborirala

relevantne dijelove svjedoenja, istiui da svjedoci optuenu uopte ne spominju, ili su
u pravcu njene identifikacije neodreeni i neprecizni, te posjeduju uglavnom posredna
saznanja o njenom djelovanju u Dretelju. Svi sasluani svjedoci su meutim potvrdili da

36

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ista nije uestvovala u njihovom hapenju, dovoenju u Dretelj ili izvoenju na prinudni
rad.

83. Braniteljica se u kratkim navodima pozvala i na iskaze svjedoka odbrane

Marinka Spajia, Ivana Petruia i Stanka Primorca koji prema njenom miljenju
ukazuju da optuena u okviru zatvora nije obnaala bilo kakvu oficirsku ili viu funkciju,
dok su istovremeno i redovni vojnici nieg ranga u zatvoru boravili, jer je isti sluio i
kao kasarna, odnosno vojni stacionar i centar za obuku, odakle se dalje odlazilo na
borbena dejstva. Ovi svjedoci su potvrdili da je HOS proglaen legalnim vojnim
snagama, koji se borio za cjelovitu i jedinstvenu BiH, i za ravnopravnost svih naroda
ove drave.

84. Jedini taan fiziki opis izgleda optuene je prema tvrdnjama branioca onaj da
se radi o osobi nieg rasta, kratka crna kosa, bijele puti, to je nuno imati u vidu
obzirom na iskaze svjedoka koji tvrde da je u logoru Dretelj bilo vie osoba po imenu
Marina, tanije, najmanje tri osobe su nosile ovo ime. Stoga, odbrana smatra da je u
situacijama u kojima svjedoci indetificiraju optuenu Marinu Grubii- Fejzi kao
poinica odreenih inkriminacija, dolo do zamjene identiteta. Dokaz fotografije
njemake televizije FDWS na kojima je jasno vidljivo da je postojala velika slinost
meu pripadnicima HOS-a stancioniranim u Dretelju, pa je jasno zbog ega je kod
svjedoka mogla nastupiti nesigurnost u identificiranju upravo Marine Grubii- Fejzi.

85. Svjedok Branko Bubalo, koji je veoma dugo bio u Dretelju je izjavio da je
upravnik bio Hektor osi Dida, dok je meu enskim straarima bila Suzana. Osobu
po imenu Marina ovaj svjedok uopte ne spominje u svom iskazu. Svjedok Dejan Danc
je takoer potvrdio da vojnici nisu imali nadlenosti u pogledu zatvorenika u Dretelju,
jer je njih uvala vojna policija, pa odbrana u tom kontekstu naglaava da je Marina
upravo bila obian vojnik, dakle nije bila straar u logoru Dretelj, niti je na bilo koji nain
bila zaduena kako za zarobljenike, tako ni za uslove u kojima su isti boravili.

86. Na kraju izlaganja, braniteljica se osvrnula na karakter i kredibilitet linosti

optuene, te predloila da se ista oslobodi svih optubi za koje se teretila potvrenom
optunicom.

i. Optuena Marina Grubii- Fejzi

87. Optuena je u svom izlaganju dala osvrt na svjedoenja pojedinih svjedoka
optube, koji su na glavnom pretresu izjavili da su je poznavali za vrijeme
37

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

boravka u Dretelju, iznosei pojedinane razlike u njihovim svjedoenjima u istrazi i na
glavnom pretresu, a koje se odnose na njeno identificiranje u inkriminisanom periodu.
Optuena je ukazala i na specifinost naina na koji su svjedoci optube doli do
podataka o imenima straara u Dretelju.

88. Prema navodima optuene, izjava Sae Stolia koju je ova odbrana uloila u
dokaze ne ukazuje da su ene uestvovale u premlaivanju mukaraca, osim toga,
optuena smatra da njen tadanji izgled na nain kako to opisuju svjedoci optube ne
odgovara stvarnosti. Smatra da nije taan opis da je u inkriminisano vrijeme imala crnu
kosu i da je nieg rasta, tvrdei da ime smeu boju kose i da je visoka 1,70m to se ne
smatra niom osobom.

89. U konanici, optuena osporava iskaze svjedoka optube u dijelu u kojem nju
identificiraju kao poinioca inkriminacija iz optunice, ostavljajui mogunost da
svjedoci jesu preivjeli strahote koje opisuju u svojim iskazima, ali ne nalazi da je
dokazano njeno uee u tim dogaajima.

90. Smatra da njen privatni ivot, i to injenica da je suprug bonjake

nacionalnosti i da je 1992.godine bila pripadnik Armije BiH dovoljan dokaz da nije
nikada posjedovala diskriminatorsku namjeru, te moli Sud da prilikom konane ocjene
dokaza ima u vidu da ima i malodobnu kerku, koju je vaspitala na najbolji mogui
nain.

91. Ustvrdivi jo jednom da nije poduzela niti jednu radnju koja joj se stavlja na
teret optunicom, optuena je predloila donoenje oslobaajue presude.

92. Glavni pretres u ovom predmetu okonan je 10.03.2015.godine iznoenjem

zavrnih rijei ove optuene.

93. Isti dan, Sud je zaprimio podnesak optuenog Ivana Zelenike u kojem dostavlja
obimnu medicinsku dokumentaciju, sa molbom da Sud uzme istu u obzir prilikom
donoenja konane odluke, to je Vijee i uinilo, imajuu u vidu da se radi o dokazima
koji idu u korist optuenog.

B. OPTA OCJENA DOKAZA

94. Nakon to je vijee u smislu lana 281. ZKPBiH savjesno i sadrajno ocijenilo
svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima, koji su izvedeni na
38

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 glavnom pretresu, te prethodno analizirajui navode optube i odbrane, utvreno je
injenino stanje kao u izreci iz slijedeih razloga.

95. lan 3. stav 1. ZKP BiH propisuje da se optueni smatra nevinim za krivino
3
djelo dok se ne dokae njegova krivnja. Tuilac stoga nosi teret utvrivanja krivice
optuenog, i u skladu sa lanom 3. stav 2. ZKP BiH optuba to mora uraditi izvan
razumne sumnje.4

96. Teret dokazivanja ostaje na tuiocu za svaku optubu tokom cijelog suenja.
Shodno tome, u utvrivanju da li je tuilac dokazao predmet izvan svake razumne
sumnje, Vijee je paljivo razmotrilo da li postoji bilo kakva druga razlona
interpretacija uvrtenih dokaza, osim one koju je prihvatilo, kada je odluilo da su
ispunjena obiljeja krivinog djela za koje su pojedini optueni oglaeni krivim.

97. U skladu sa lanom 15. ZKP BiH, vijee ima pravo da slobodno ocjenjuje
dokaze.5 Prema tome, optube protiv optuenog su paljivo razmotrene, ukljuujui i
sve uloene dokaze. Prilikom ocjene dokaza izvedenih tokom glavnog pretresa, Vijee
je poklonilo dunu panju, izmeu ostalog, pojedinanim okolnostima svjedoka, kao i
njihovog mogueg uea u dogaajima i rizika da sebe inkriminiraju, te njihovom
odnosu sa optuenima. Vijee je takoer razmotrilo internu konzistentnost svjedoenja
svakog svjedoka tokom direktnog ili unakrsnog ispitivanja i uporedilo ih sa izjavama
koje su dali tokom istrage.

98. Ponekad se usmeno svjedoenje svjedoka razlikovalo od izjave koju su isti dali
u istranoj fazi. Meutim, treba imati u vidu da je prolo vie od dvadeset godina od
dogaaja navedenih u optunici, te je opravdano oekivati da je protok vremena uticao
na tanost i vjerodostojnost sjeanja svjedoka.

3
lan 3. stav 1. ZKP BiH navodi da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom
presudom ne utvrdi njegova krivnja. Ova odredba je u skladu sa svim glavnim institutima o ljudskim
pravima. Vidjeti, Evropska konvencija o ljudskim pravima, lan 6. stav 2; meunarodna konvencija o civilnim
i politikim pravima, lan 14. stav 2.
4
lan 3. stav 2. ZKP BiH navodi da sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeja krivicnog djela
ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva, Sud rjeava presudom na nacin koji je
povoljniji za optuenog.
5
lan 15. ZKP BiH navodi da ... postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim
formalnim dokaznim pravilima.
39

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

99. Takoer, injenica je da se zbog prirode krivinog postupka, svjedoku na
glavnom pretresu mogu postaviti drugaija pitanja od onih koja su postavljena u
prethodnim razgovorima, pa je nakon konkretizacije pojedinih pitanja opravdano
oekivati da se sjeti dodatnih detalja. Naravno, ovakve situacije je vijee paljivo
razmatralo prilikom utvrivanja teine koja se treba dati takvim dokazima.

100. Vijee je meutim svoju konanu odluku temeljilo prvenstveno na usmenim i

neposrednim svjedoenjima na glavnom pretresu, pri emu izvjesne nedosljednosti
izmeu iskaza razliitih svjedoka predstavljaju relevantan faktor u procjeni njegove
dokazne teine. Istovremeno, znaajno je naglasiti da ove nedoslijednosti nisu nuno
diskreditovale cijelo svjedoenje svjedoka, odnosno, ako je svjedok podrobno ispriao
sutinu dogaaja o kojima se radi, periferne devijacije nisu nuno dovodile u pitanje
istinitost takvog dokaza.

101. Vijee je imalo u vidu da se radi o predmetu koji je tretirao zloine poinjene u
okviru logorskog sistema koji podrazumijeva vei broj poinilaca i vei broj oteenih,
pa je opravdano da svjedoci povremeno prilikom izlaganja ili tokom unakrsnog
ispitivanja, nisu napravili jasnu distinkciju izmeu injenica o kojima imaju posredna i
onih o kojima imaju neposredna saznanja.

102. Razumijevajui nastojanja svjedoka, rtava zloina, da ono to su preivjeli i

doivjeli za vrijeme boravka u logoru Dretelj dokumentuju, te usmeno ili pismeno
prenesu i drugim zatvorenicima, razmijenjujui iskustva i saznanja, ipak se upravo zbog
ove injenice sa osobitom panjom pristupalo ocjeni njihovog iskaza, kako u pogledu
prepoznavanja i identifikacije poinilaca u odnosu na svaku taku optunice
pojedinano, tako i u pogledu potkrepljivanja injeninih navoda u odnosu na pojedine
oteene.

103. U svakom sluaju, razlozi prihvatljivosti pojedinih iskaza, te ocjena njihovog

kredibiliteta i osnovanosti, te vjerodostojnosti i dokazne snage provedenih materijalnih
dokaza, Vijee e iznijeti u narednom dijelu presude, u kojem se obrazlae postojanje
optih i posebnih elemenata krivinog djela, krivice optuenih, te razloga za donoenje
oslobaajue presude za jedan dio inkriminacija.

40

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 104. Vijee pri tom napominje da nije bila obaveza suda da daje detaljnu ocjenu
svakog pojedinog dokaza izvedenog u toku glavnog pretresa, odnosno pretresno
vijee nije bilo duno baviti se svakim dokazom6, ve je ono u smislu odredbe iz lana
15. i 281. ZKP BiH izvrilo slobodnu ocjenu dokaza bavei se u prvom redu onim
dokazima koji su nuni za ostvarenje svrhe ove presude, smatrajui da nije nuno
raspravljati o ba svakom dokazu provedenom na glavnom pretresu7.

105. Dakle, Vijee nalazi da Iscrpna i detaljna ocjena svakog provedenog dokaza ne bi
u konkretnom sluaju posluila svrsi i optereivala bi presudu, te je stoga ovo Vijee u
obrazloenju presude stavilo fokus na ocjenu relevantnih dokaza, na kojima temelji
svoju odluku, pri emu nije nalo nunim obrazlagati i dokaze koji nisu bili od kljunog
znaaja.

106. U odnosu na dokazne prijedloge odbrane ije izvoenje je odbijeno, Vijee se

rukovodilo diskrecionim ovlatenjima koje ima shodno ZKP-u BiH, nalazei da su takvi
dokazi irelevantni za predmetni postupak ili bi predstavljali nepotrebno ponavljanje
injenica i okolnosti na koje je ve sasluan dovoljan broj svjedoka.

107. U tom pravcu, Vijee se pridravalo prakse Evropskog suda za ljudska prava
(ESLJP) u kojem je zauzet stav da Domai sudovi treba da ocijene prijedloge koji su
im izneseni, kao i znaaj dokaza na koje se optueni eli pozvati. 8Prema stavu
Ustavnog suda BiH iznesenom u predmetu Ap-2951/12 od 15.04.2015.godine, iz
navedenog prozilazi jasan stav da domai sudovi uivaju diskreciono ovlatenje da
sami odlue da sasluaju svjedoke za koje smatraju da e im pomoi u utvrivanju
istine, odnosno da ocijene da li je nuno da se pozovu predloeni svjedoci ili provedu
drugi predloeni dokazi, pazei da se ne narue smisao i cilj prava na pravino suenje
koji obavezuju da se suenje odvija pod jednakim uslovima ili uz jednakost oruja.

6
ESLJP je tako zauzeo stanovite da: [S]udovi nisu duni da daju detaljne odgovore na svako pitanje. Vidi
Van de Hurk vs the Netherlands, 19.april 1994. godine, str. 61.
7
V. presudu Pretresnog vijea I MKSJ u predmetu Tuilac protiv Darija Kordia i Marija erkeza, predmet
br.IT-95-14/2-T od 26.2.2001., para. 20., te presudu albenog vijea u istom predmetu broj: IT-95-14/2-A od
17-12-2004., para.382.
8
Evropski sud, Barbera, Messeque i Jabardo protiv panije, presuda od 06.1988,godine, serija A, broj 146,
taka 68.
41

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 108. Odredba lana 6.stav 3.Evropske konvencije zahtijeva samo da Sud navedene
razloge zbog kojih je odluio da ne provede dokaze koje je odbrana predlagala9, to je
u konkretnom sluaju uinjeno i elaborirano u okviru Aneksa A ove presude u dijelu
pod naslovom Procesne odluke.

109. Najzad, u ovom krivinom postupku optueni su se dobrovoljno odrekli svog

prava na utnju, koje uivaju saglasno odredbi lana 6 stav 3. ZKP BiH10 i lana 6.
Evropske konvencije o ljudskim pravima.11 Tako su svi optueni, osim Ivana Media,
svjedoili u korist vlastite odbrane.

II. PRIMJENA MATERIJALNOG ZAKONA

110. Obzirom da je odbrana optuenog Sreka Hercega, u zavrnim rijeima

obrazlagala opravdanost primjene Krivinog zakona Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), smatrajui ga blaim za poinioce, Vijee e u dijelu
koji slijedi obrazloiti razloge opravdanosti primjene Krivinog zakona Bosne i
Hercegovine na konkretan sluaj.

111. Naime, princip zakonitosti je imperativno propisan lanom 4. ZKP BiH i lanom 7.
stav (1) EKLJP koja ima prioritet nad svim ostalim zakonima Bosne i Hercegovine (lan
2. stav (2) Ustava BiH), dok je lanom 7. (1) EKLJP propisan opti princip koji
zabranjuje izricanje tee kazne od one koja je bila na snazi u vrijeme poinjenja
krivinog djela.12 Meutim, stav (2) lana 7. EKLJP sadri znaajan izuzetak u odnosu
na stav (1) istog lana, gdje kae da ovaj lan ne utjee na suenje ili kanjavanje bilo
koje osobe koja je kriva za injenje ili neinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvrenja
predstavljalo krivino djelo prema opim pravnim naelima priznatim kod civiliziranih
naroda.

9
Evropski sud, Vidal protiv Belgije, presuda od 22.04.1992.godine, serija A, broj 235, taka 34.
10
lan 6. stav 3. ZKP BiH navodi da optueni optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na
postavljena pitanja.
11
Iako nije posebno navedeno u lanu 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima, Evropski sud za ljudska
prava smatra da je pravo na utnju i pravo da se ne inkriminira su ope priznati meunarodni standardi koji
su klju principa pravinog postupka po lanu 6. stav 1. Konvencije. Ova prava su usko povezana sa
naelom utemeljenim u lanu 6. stav 2, da osoba optuena za zloin jeste nevina dok se ne dokae da je
kriva po zakonu. Vidjeti, Saunders protiv Ujedinjenog Kraljevstva (alba 19187/91), presuda od 17.
decembra 1996. godine (1997. godine); R. protiv Direktora ureda za teke prevare, ex parte Smith, 3 WLR
66 (1992. godine).
12
(1) Niko se ne moe smatrati krivim za krivino djelo nastalo injenjem ili neinjenjem koje nije predstavljalo krivino
djelo u vrijeme izvrenja, prema nacionalnom ili meunaro-dnom pravu. Isto tako, izreena kazna nee biti tea od one
koja se primjenjivala u vrijeme izvrenja krivinog djela.

42

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 112. lanom 15. stav (1) i (2) Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima
UN-a osiguravaju se sline meunarodne odredbe koje se trebaju smatrati lex
superioris u vezi sa optim pravnim naelima koje priznaje meunarodna
zajednica.13

113. Primjena KZ-a BiH na konkretno krivino djelo temelji se na odredbi lana 4a. KZ
BiH: lanovi 3. i 4. ovog zakona ne spreavaju suenje ili kanjavanje bilo kojeg lica za
bilo koje injenje ili neinjenje koje je u vrijeme kada je poinjeno predstavljalo krivino
djelo u skladu s opim naelima meunarodnog prava. Ovom odredbom je, zapravo
uinjen izuzetak od optih naela navedenih u lanovima 3. i 4. KZ-a BiH u smislu da
ovi lanovi ne dovode u pitanje suenje i kanjavanje neke osobe za svako injenje ili
neinjenje koje predstavlja krivino djelo zloini protiv ovjenosti, a koje kao takvo nije
bilo propisano krivinim zakonom koji je bio na snazi u vrijeme izvrenja krivinog djela.

114. Obiajni status odgovornosti i kanjavanja zloina protiv ovjenosti i individualne

krivine odgovornosti za njegovo izvrenje tokom 1992. godine je 3. maja 1993. godine
potvrdio je generalni sekretar UN-a u svom izvjetaju Vijeu sigurnosti o rezoluciji 808,
Meunarodna pravna komisija (1996. godine), te praksa MKSJ i Meunarodnog
krivinog suda za Ruandu (MKSR).

115. Zloini protiv ovjenosti u vrijeme izvrenja inkriminisanih radnji nisu bili propisani
kao krivino djelo u KZ-u SFRJ, ali ine imperativni princip meunarodnog prava i
nesporno je da su 1992. godine bili sastavni dio meunarodnog obiajnog prava 14.
Zloini protiv ovjenosti su zloini po meunarodnom pravu u univerzalnom smislu
nadlenosti za procesuiranje tako da i osuda za takva djela, prema zakonu koji je
naknadno propisao i utvrdio ovo djelo kao krivino djelo i propisao posebnu krivinu
sankciju nije suprotno lanu 7. stav (1) EKLJP.

116. Ovakav stav je zauzet i u predmetu broj 51 891/99, Naletili protiv Hrvatske, u
kojem predmetu je aplikant isticao iste prigovore kao i odbrana u ovom predmetu, ali u
odnosu na Statut MKSJ.

13
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Usvojen Rezolucijom 2200A (XXI) Generalne skuptine 16.
decembra 1966. godine, Stupio na snagu 23. marta 1976. godine, u saglasnosti sa lanom 49., lan 15: 1. Niko se nee
smatrati krivim za djela ili proputanja koja nisu predstavljala krivino djelo prema domaem ili meunarodnom pravu u
vrijeme kada su bila poinjena. Isto tako, nee se izrei tea kazna od one koja se mogla primjeniti u trenutku kada je
krivino djelo bilo izvreno. Ako kasnije, poslije izvrenja djela, zakonskom odredbom bude predviena primjena lake
kazne, prijestupnik e se time koristiti. 2. Nita se u ovom lanu ne protivi suenju i osudi lica zbog radnji ili roputanja
koja su se u vrijeme kada su poinjena, smatrala za krivina djela prema opim pravnim naelima koja priznaje
meunarodna zajednica.
14
Odluka Evropskog suda za ljudska prava, imi protiv Bosne i Hercegovine, broj 51552/10 od 26.08.2010. godine

43

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

117. Pored toga, Vijee nalazi neosnovanim prigovore odbrane, da je Preuzeti Krivini
zakon SFRJ bio blai za poinioce sa aspekta zaprijeene kazne, odnosno nalazi
navedeni prigovor irelevantnim, obzirom da predmetno krivino djelo nije ni bilo
propisano u KZ SFRJ.

118. Odbrana se u svrhu zastupanja stava o primjeni blaeg zakona pozivala na druge
predmete Suda BiH u kojima je primjenjen KZ-a SFRJ, pa Vijee u tom pravcu nalazi
korisnim naglasiti da predmeti na koje ukazuje odbrane nemaju bitnih slinosti sa ovim
predmetom, kako sa injeninog tako ni sa pravnog aspekta. Naime, predmeti na koje
se odbrana pogreno referira odnose se na krivina djela Ratni zloin protiv civlinog
stanovnitva i Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika, koji su identino propisani po oba
zakona, dok je krivino djelo za koje su optueni oglaeni krivima, pravilno
kvalifikovano kao Zloini protiv ovjenosti progonom iz lana 172. stav (1) taka h) u
vezi sa drugim takama istog stava istog lana KZ BiH, koje je propisano samo
Krivinim zakonom Bosne i Hercegovine.

III. BITNA OBILJEJA KRIVINOG DJELA ZLOINI PROTIV OVJENOSTI

119. Optunicom Tuilatva BiH optueni su se teretili za izvrenje krivinog djela

Zloini protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1. taka h) KZ BiH, koja odredba u
relevantnom dijelu koji se stavljao na teret optuenima glasi:

(1) Ko, kao dio irokog ili sistematinog napada usmjerenog bilo protiv kojeg civilnog
stanovnitva, znajui za takav napad, uini koje od ovih djela:

a) lienje druge osobe ivota (ubistvo);

d ) deportacija ili prisilno preseljenje stanovnitva;

e) zatvaranje ili drugo teko oduzimanje fizike slobode suprotno osnovnim pravilima

meunarodnog prava;

f) muenje;

g) prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin ivot ili
tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe, na seksualni odnos ili s njim izjednaenu seksualnu
radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnou, prisilnu sterilizaciju
ili bilo koji drugi oblik tekog seksualnog nasilja;

44

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

h) progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj,
vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihvaena kao nedopustiva po
meunarodnom pravu, u vezi s bilo kojim krivinim djelom iz ovog stava ovog lana, bilo kojim
krivinim djelom propisanim u ovom zakonom ili bilo kojim krivinim djelom u nadlenosti Suda
Bosne i Hercegovine;

k) druga neovjena djela sline prirode, uinjena u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne
fizike ili psihike povrede ili naruenja zdravlja,

kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

127. Iz navedenog jasno proizilazi da su opti elementi krivinog djela zloini protiv
ovjenosti: 1) postojanje irokog ili sistematinog napada; 2) usmjerenost napada na
bilo koje civilno stanovnitvo i 3) da su optueni znali za napad i da su njihove radnje
bile dijelom tog napada (nexus).

A. IROK I/ILI SISTEMATIAN NAPAD

128. Na temelju provedenih dokaza, pretresno vijee je utvrdilo da je u periodu za koji

su optueni oglaeni krivim, dakle u periodu obuhvaenom izrekom presude, na
podruju Mostara, apljine i Stoca, postojao irok i sistematian napad, usmjeren
protiv civilnog stanovnitva te optine, srpske nacionalnosti. Izvedeni dokazi su
pokazali da su rtve napada pored ovih lica bili i drugi civili koji su bili u branim ili
rodbinskim vezama sa osobama srpske nacionalnosti.

129. Za postojanje krivinog djela zloini protiv ovjenosti, dovoljno je bilo dokazati
da je napad bio irok ili sistematian, jer zakon navedene elemente postavlja
alternativno, meutim, nerijetka situacija u praksi, a kakvu imamo po ocjeni ovog Vijea
i u konkretnom sluaju, je da je napad ispunjavao obje karakteristike, dakle provedeni
napad su karakterisale i irina i sistematinost.

130. Radi boljeg razumjevanja daljeg obrazloenja, Vijee e na prvom mjestu

objasniti ta oba navedena pojma karakterie, ali i ta se podrazumjeva pod samim
pojmom napada.

45

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 131. Napad, u smislu lana 5. Statuta MKSJ-a, definisan je kao slijed ponaanja koje
ukljuuje izvrenje djela nasilja. U kontekstu krivinog djela zloini protiv ovjenosti,
napad nije ogranien samo na upotrebu oruane sile, nego obuhvata i svako
zlostavljanje civilnog stanovnitva...Napad moe prethoditi oruanom sukobu, moe
trajati due od tog sukoba ili se odvijati tokom sukoba, no ne mora nuno biti njegov
dio...15 Pojam irine (ili rasprostranjenosti) napada, odnosi na opsenost napada,
njegove velike razmjere i broj rtava koje su mu predmet16. Pretresno vijee ovog suda
u predmetu Mejaki i dr.17 zakljuilo je da su faktori, koji se moraju uzeti u obzir prilikom
procjene irine napada, posljedice napada po ciljano stanovnitvo, broj rtava, priroda
djela i kumulativni efekti niza neovjenih djela ili jedinstveni efekat jednog djela velikih
razmjera.

133. Sistematinost napada se odnosi na organizovanu prirodu djela nasilja i na malu

vjerovatnou da je do tih djela dolo nasumice. Dakle, kako je to zakljueno u presudi
MKSJ u predmetu Kordi/erkez18, obrasci zloina- to jest redovito ponavljanje, koje
nije sluajno, slinog kriminalnog ponaanja uobiajen su izraz takvog sistematinog
dogaanja.

134. Meunarodna pravna praksa je utvrdila kriterije koje treba uzeti u obzir prilikom
utvrivanja da li neki napad ispunjava uslov rasprostranjenosti ili uslov sistematinosti
ili oba uslova, a ti kriteriji su: (i) posljedica napada po ciljano stanovnitvo, (ii) broj
rtava, (iii) priroda djela i (iv) eventualno uee funkcionera ili predstavnika vlasti ili
neki raspoznatljivi obrazac zloina19.

(a) irina napada

135. Brojni svjedoci, sasluani na glavnom pretresu, opisali su kroz svoje iskaze
brojne situacije lienja slobode civila srpske nacionalnosti, koji su bez razloga izvedeni

15
Tuilac protiv Branina, predmet IT-99-36-T, presuda pretresnog vijea broj IT-99-36-T, para 131-
pozivanje na presudu Kunarac
16
Tuilac protiv Kordia i erkeza, IT-95-14/2-A, presuda albenog vijea od 17.12.2004. godine, paragraf
94
17
Presuda prvostepenog vijea u predmetu Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv eljka Mejakia,
(X-KR-06/2009 od 30.05.2008 godine), paragraf 206
18
Tuilac protiv Kordia i erkeza, IT-95-14/2-A, presuda albenog vijea od 17.12.2004. godine, paragraf
94
19
Drugostepena presuda u predmetu Kunarac, para.95;

46

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

iz svojih domova, a ivjeli su na irem podruju Mostara i njegove okoline (Dubrave), te
grada apljina i Stolac, u periodu obuhvaenom izrekom presude.

(i) apljina
136. Svjedokinja A koja je ivjela u apljini u svom iskazu detaljno opisuje situaciju
koja je prethodila njenom lienju slobode, navodei da je situacija u gradu naelno bila
napeta te je stanovnitvu bila ograniena sloboda kretanja. Svjedokinja tako opisuje
Nisam mogla ni sa kim da priam, nisam mogla ni sa kim da razgovaram, svi su me
izbjegavali U isto to vrijeme na podruju BiH odvijao se oruani sukob i ona na posao
odlazi pod granatama koju obavezu je kako tvrdi imala ak i ako po rasporedu nije u
smjeni. U to vrijeme i dalje je bila zaposlenik doma zdravlja. Dalje opisuje da je u to
vrijeme njoj kao i nekolicini sugraana srpske nacionalnosti bio iskljuen telefon.

137. Nekad oko 7.ili 8.aprila 1992.godine, ograniava se kretanje Srbima, tako se
sjea da recimo nisu mogli prelaziti u mjesto Tasovie pored apljine jer je bila
postavljena barikada na kojoj su se nalazili vojnici u arenim uniformama. Sjea se da
u to isto vrijeme, komijama muslimanima i hrvatima nije bilo ogranieno kretanje.

138. U prilog tvrdnji o zabrani kretanja stanovnitvu od strane pripadnika HOS-a

govori materijalni dokaz koji je uvela odbrana optuenog Ivana Media i to Izvijee 20
sigurnosne slube HVO-a apljina od 07.05.1992.godine u kojem stoji Problem
prelaska graana i itelja Dubrava u rejonu urmanaca otean je uspostavom punkta
HOS-a koji nedozvoljava normalno prelaenje ljudi mimo potvrda koje je izdala HVO
apljina. Tako je svjedok Branislav Simi potvrdio da mu kretanje ograniavano od
strane pripadnika HOS-a, iako je kako tvrdi potpisao lojalnost HVO-u i ostao u gradu
Mostaru.

139. Dana 20.04.1992.godine, po svjedokinju A u stan dolaze tri uniformisana

vojnika, meu kojima je prepoznala komije Fikreta Bokailo i Almira Kudra, koji su
kako tvrdi bili u arenim maskirnim uniformama, ali ne moe precizirati koja obiljeja su
nosili te prilike, odnosno kojim to vojnim jedinicama su pripadali izjavivi imali su neke
oznake, kao policije, vojske, ne znam vieta je ko imao stavljao je na sebe.

47

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 140. Prema njenom kazivanju u apljini je bilo vie naoruanih i uniformisanih grupa
sa oznakama ahovnice, slova U u policijskim uniformama, sa crvenim i zelenim
beretkama, sa eirima, crnim uniformama, ali nije primjetila vojnike sa oznakama
ljiljana na amblemu, njih se sjea tek iz kasnijeg perioda kad je ve bila zatvorena u
Dretelju.

141. Dovedena je u zgradu optine gdje je ispitivana tri sata od strane osobe u
arenoj uniformi, za koju je kasnije saznala da se zove Enes Zili. Za to vrijeme neki
od vojnika su vrili pretres njenog stana, tamo su nali neku knjiicu Stvaranje
hrvatske drave i to su oduzeli. Pustili su je da se vrati kui, ali su rekli da se svaki dan
oko 12,00 sati mora javljati u optinu. U to vrijeme sjea se da su u optinu dovoeni i
neki drugi srbi sa podruja apljine, koji su kasnije imali obavezu povremenog
javljanja.

142. Nakon opisanog dogaaja, svjedokinja A nastavlja raditi u domu zdravlja, i

dana 05.05.1992.godine, dok je sa kolegama stajala ispred ulaza u ambulantu,
zaustavilo se plavo policijsko auto iz kojeg su izali njene nekadanje komije, Jozo i
Zlatko Vegar, a za njima je pristigao i crni kombi iz kojeg je izala grupa vojnika u crnim
uniformama. Prili su grupi u kojoj je stajala svjedokinja i pitali za suprunike Duanku i
Nikolu Kuzman, oboje stomatolozi, kad su se oni javili, ubacili su ih u kombi, pa je
svjedokinja u strahu ula u zgradu doma zdravlja rekavi kolegama Sad e doi po
mene! na upit kolega zato bi bila odvedena odgovorila je Pa zato to sam srpkinja,
to su i njih odveli.

143. Ve u tom trenutku isti vojnici u crnim maskrinim uniformama dolaze do mjesta
gdje se nalazi svjedokinja A. Repetirali su puku na mene, uzeli za rame, izgurali me
napolje i odveli u neka mala kola. Svjedokinja je dalje opisala da je u kolima bila
enska osoba po imenu Suzana koja je od nje oduzela torbu i prevrtala po stvarima
uzevi sve vrijedno to je nala. Prema rijeima svjedokinje u torbi je bilo zlata,
nakita....imala sam uza se djeije satove, uspomene u zlatu...novac..platu smo dobili
dan prije toga...sve je to pokupila.

20
T-62 i O4 6- Izvjee sigurnosne slube za dan 7.5.1992.godine broj 02-1/92.

48

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

144. Kasnije je svjedokinja A saznala ko su lica koja su ih uhapsila kritinog dana i
kojim vojnim formacijama su pripadali. Tako se jedan od njih predstavio rijeima Ja
sam ustaki asnik Miro Hrsti, zna li ti ko su ustae? dok je drugi rekao da se zove
Damir Luburi i da su obojica pripadnici HOS-a, a primjetila je te oznake i na rukavima.
Odvezena je u kasarnu Bruno Bui u Dretelju i po dolasku tamo primjetila je da su
Duanka i Nikola Kuzman dovedeni prije nje. Zatekla je tamo i komiju iz apljine,
Momila Ekmeia, bio je u kunim papuama. Sve ih je jako dobro poznavala,
suprunici su bili doktori stomatologije, radili su zajedno, a Momilo Ekmei je bio njen
profesor istorije u Gimnaziji i direktor kole.

145. Odmah po dolasku, svjedokinja A opisuje da su je Miro Hrsti i Luburi odveli u

jednu prostoriju, njoj se inilo da je to neka spavaona, nakon ega je Miro Hrsti bacio
na krevet Nakon ega me uzeo za mantil, pokid'i mantil, poeo da me trese, udario mi
je amar jednom rukom pa drugom i rekao Zna li ti ta mi radimo etnicima?! ta si ti
radila?! to si ostala?! Gdje ti je radio stanica...to si muila nae vojnike...koliko si ih
onesposobila?! Sjea se da je prostorija u kojoj se to deavalo bila veliine 2x4m i da
je na prozorima imala reetke. U prostoriji su se nalazila dva eljezna vojnika kreveta.
U poetku je sa svjedokinjom tu boravila samo Duanka Kuzman, koju su kasnije sa
suprugom odveli u nepoznatom pravcu, a kasnije su dovedene Jelena Mrki, Radojka
ua, Vera Brstina.

146. U toj prostoriji je svjedokinja boravila sve do sredine juna, kada dovode vei broj
ena i onda nju i nekolicinu drugih prebacuju u malo veu prostoriju, a ovu u kojoj je do
tada boravila smijetaju ene koje su dovedene iz Mostara. Jelena je te prilike rekla
svjedokinji A kako su joj vojnici prenjeli da se srbi skupljaju i zatvaraju u svrhu
razmjene, to je svjedokinji A po dolasku rekao i Damir Luburi, meutim, kako sama
tvrdi Nita od toga nije bilo.

147. Na upit tuioca kako bi opisala razlog lienja slobode svih ena sa kojima je bila
zatvorena u Dretelju svjedokinja je izjavila zatvorene su bile, to je bilo ienje srba, to
je krenuo lov na srbe u apljini. Odmah su ispitivali dovedene za druge srbe iz
apljine, tako su ispitivali nju konkretno za Sreka Maria, stomatologa iz doma
zdravlja. U isto vrijeme u logor su doveli i nekoliko mukaraca meu kojima je bio
49

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nekadanji zapovjednik kasarne, tada penzionisan, i neki milicioner iz Bilee, koji je u
to vrijeme bio nastanjen u apljini.

(ii) Stolac
148. Na iste okolnosti na prostoru optine Stolac sasluan je svjedok Dragan Rudan.
On je u svom iskazu posvjedoio da je poetkom 1992.godine bio pripadnik
Teritorijalne odbrane na lokalitetu Oania kod Stoca. Dobio je tri dana dopusta i vratio
se u grad gdje je inae drao kafie. U to vrijeme na prostoru Stoca jo nije bilo ratnih
deavanja.

149. Obzirom da je bio pripadnik TO i da je bio rasporeen na uvanje poloaja, duio

je naoruanje, ali mu je jedan komija muslimanske nacionalnosti savjetovao da isto
ostavi ida se ne kree okolo u uniformi, da ga ne bi uhapsili pripadnici HOS-a. Nekoliko
dana je bio sakriven u zgradi u kojoj je stanovao taj komija i tada je uo artiljerijsku
paljbu usmjerenu na poloaje na kojima je i sam nedavno boravio kao pripadnik
Teritorijalne odbrane. uo je i da je sa tih poloaja uzvraana vatra.

150. U to vrijeme, vojnici HOS-a su po Stocu ulazili iskljuivo u stanove u kojima su

stanovali civili srpske nacionalnosti, ali u par navrata nisu pronali svjedoka jer se krio
u stanu svog prijatelja muslimanske nacionalnosti. Meutim, uskoro se pronio glas da
JNA ulazi u grad i vojnici HOS-a kreu ulaziti i u muslimanske stanove i tako su jedne
prilike uli u stan u kojem se krio i svjedok. Vojnici HOS-a, meu kojima je bilo lice po
nadimku Dugi ga te prilike zarobljavaju i odvode u prostorije nekadanjeg Komiteta,
tamo su mu oduzeli sat, neto nakita, a tu je dobio i prve udarce koje opisuje rijeima.

Uao je neki Do Amerikanac su ga zvali, htio je nogom da me udari ali kako

sam se sageo promaio je i izgubio ravnoteu i pao. Ustao se ljutito, uzeo no
koji mu je ispao i rekao mi Zaklau te ako se vrne! i onda sam ja samo
zaklopio oi i kad je pljusnulo to...kad mi je ovo naprijed...sve mi je puklo i nos i
ovaj jedan skoi kae Nemoj ubie ga! od tada je poela ova golgota itava.

151. Nakon toga, u Komitet su doveli Ristu Radoa, komiju, inae mirnog povuenog
ovjeka kojeg su prema daljem kazivanju svjedoka Rudana pretukli tako da je pao u
nesvijest. U jednom trenutku je iz jedne od prostorija izaao Bla Kraljevi koji je
naredio Mirsadu Repku i jo nekolicini prisutnih da ih vode u duhansku stanicu. Tamo
50

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

su tokom noi ispitivani od strane Halila Bee i Mirsada Repka, koji im je kasnije dao
papir na kojem je pisalo da se putaju iz stanice i da se mogu slobodno kretati,
odnosno da su pod svojevrsnom zatitom HOS-a.
152. Boravio je naredni period kod prijatelja u stanu gdje su dolazili pripadnici HOS-a,
izmeu ostalih sam Mirsad Repak je svraao u tri ili etiri navrata koliko je svjedok
tamo boravio.

153. Meutim, jedan dan u stan dolazi Mirsad Repak sa jo jednim pripadnikom HOS-
a i saoptavaju svjedoku da treba krenuti sa njima kako bi dao izjavu. U to vrijeme
obojica su nosili naoruanje i svjedok se sjea da su prvo svratili u kuu Milenka Stolice
u Poplaie, traili su njegovog sina Tihomira. Kako ga nisu nali, kretali su se dalje do
centra grada i dolaze do zgrade pote gdje je radila jedna ena srpske nacionalnost sa
Berkovia koju je svjedok poznavao od ranije. Ona je sjela u isto vozilo kojim su
Mirsad Repak i vojnik HOS-a vozili svjedoka Dragana Rudana i on je vidio kad su uzeli
njenu torbu i preturali po linim stvarima, bilo je tu i zlatnog nakita i novca. Vojnik je
naao i zdravstvenu knjiicu u torbu i bacio je rekavi Nee ti vie trebati!

154. Odveli su ih u Dretelj i odmah na ulazu ih razdvojili i odveli u razliite hangare

koji su bili jedan preko puta drugog. Niti u jednom trenutku svjedoku nisu saopteni
razlozi hapenja i zatvaranja, kako u prostorijama Komiteta i duhanske stanice tako ni
zatvaranja u logoru Dretelj, osim to je zakljuio iz komunikacije sa HOS vojnicima i
naina njihovog postupanja da je to uinjeno jer je bio srpske nacionalnosti.

155. Kako trenutak dolaska u logor Dretelj svjedok Rudan vezuje za dane nakon
ubistva Boe Balabana, to se prema izvedenim dokazima u ovom predmetu desilo u
nonim satima 02.08.1992..godine, Vijee smatra da se kao datum lienja slobode
ovog svjedoka moe uzeti poetak mjeseca avgusta obzirom da se on u tom pravcu
nije mogao decidnije opredijeliti.

(iii) Mostar
156. Na prostoru Mostara jo krajem maja poinju masovna hapenja civila srpske
nacionalnosti o emu svjedoe gotovo svi svjedoci optube. Ova lica su sistematski
odvoena i zatvarana u prostorije vojne ambulante Mostar, nakon ega su prebacivani
u logor Dretelj. Najvei broj sasluanih svjedoka optube, meu kojima su Tihomir

51

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

voro, Borivoje Petrovi, Slavojka Frovi, Sava Bojani, svjedok B, Mile Bjelobaba,
svjedokinja E, Milivoje Boki, Branilsav Simi, Petar Golijanin, Sreko Mari i svjedok
G, zatekli su se u vrijeme lienja slobode upravo u gradu Mostaru.

157. O sistematinosti u postupanju prema civilima srpske nacionalnosti u gradu

Mostaru i blioj okolini, svjedoi i injenica do koje se dolazi uporeivanjem datuma
lienja slobode sasluanih svjedoka, jer se jasno mogu uoiti obrasci prema kojima su
lica u poveanom broju i organizovano liavana slobode i dovoena u ambulantu
Mostar.

158. Prema izvedenim dokazima, prvi val hapenja srba u Mostaru kree intenzivno
jo u mjesecima april/maj 1992.godine o emu svjedoe Slavko Bogdanovi, Sreko
Mari i Radojka ua.

159. Iste aktivnosti nastavljaju se i tokom mjeseca jula 1992.godine. Tako je svjedok
Mile Bjelobaba lien slobode poetkom jula, kao i svjedok Milivoje Kruevi, koji je u
porodinoj kui u Mostaru ivio do 09.07.1992..godine kada je lien slobode, isti dan
kad i zatieni svjedok F, koja je u to vrijeme boravila u kui prijatelja.

160. Dana 13.07.1992.godine uhapeni su svjedok Branislav Simi i svjedok H, a

dana 14. i 15.07.1992.godine lieni su slobode zatieni svjedok B i svjedok E.
Nedugo potom, dana 17.07.1992.godine uhapen je zatieni svjedok I, a dva dana
kasnije 19.07.1992.godine i svjedok Milivoje Boki. Dana 22.07.1992.godine, u stanu
gdje je ivjela sa suprugom, uhapena je i svjedokinja Sava Bojani, te su i ova lica
odvedena od strane pripadnika HOS-a.

161. Treu grupu ine civili koji su uhapeni od strane pripadnika HOS-a tokom
avgusta 1992.godine. Tako je svjedokinja Slavojka Frovi liena slobode
02.08.1992.godine u privatnoj kui na ikovima u Mostaru, istog dana kada i svjedok
G, naredni dan 03.08.1992.godine su uhapeni zatieni svjedok D i Olga koro,
dok je svjedok Ilija Domazet uhapen 04.08.1992.godine, a dva dana kasnije,
06.08.1992.godine svjedoci Tihomir voro, Borivoje Petrovi i svjedok C.

52

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 162. Da je lienje slobode vreno po istom obrascu i da su sva lica u vrijeme21
lienja slobode uivala status civila, odnosno zatiene kategorije stanovnitva, jasno
proizilazi iz njihovih iskaza i provedenih dokaza.

163. Poetno stanje nemira u Mostaru opisao je svjedok Branislav Simi koji je radio
u vazduhoplovnom zavodu Soko. On opisuje kako su prije maja 1992.godine
postavljene barikade i stanovnitvu je ogranieno kretanje tako da vie nije mogao
odlaziti na posao nakon ega je trajalo stanje koje opisuje rijeima ni tamo ni
ovamo...vladala je neka napetost meu stanovnitvom nakon ega se srpsko
stanovnitvo u odreenom broju prebacuje na obalu Neretve koja je bila pod kontrolom
JNA, dok su neki stanovnici poput njega ostali u gradu potpisavi lojalnost jedinicama
HVO-a. Dalje opisuje da se nakon odlaska JNA iz Mostara slavilo u aveniji u kojoj je
ivio, govorilo se da se na Humu vije naa zastava, koliko je mogao primjetiti radilo se
o ahovnici. On je kao i mnogi potpisao lojalnost, ali kako tvrdi to ga nije spasilo od
odlaska u logor Dretelj, kao ni svjedoka Petra Golijanina koji u to vrijeme nije htio otii
iz svog grada jer kako tvrdi nikome nije bio nita kriv.

164. Tako svjedok D opisuje da su u stan u kojem je stanovao sa dvojicom brae

doli pripadnici HOS-a meu kojima je prepoznao izvijesnog Semira Bonjia, rekavi
im da ih vode u vojnu ambulantu Mostar na informativni razgovor. Te prilike je u stan
dolo ukupno 5 vojnika HOS-a obuenih u crne uniforme. Po dolasku u vojnu
ambulantu, natjerali su ih da obuku JNA uniforme, kako bi ih predstavili kao ratne
zarobljenike, odnosno lica zarobljena u borbi. Svjedok Mile Bjelobaba je potvrdio da su
odmah po dolasku u vojnu ambulantu uhapenim civilima oblaili uniforme JNA kako bi
ih predstavili kao vojnike.

165. Svjedokinja Olga koro je uhapena u stanu u kojem je stanovala sa majkom,

a svjedokinja H u stanu svog mladia kod kojeg je stanovala u to vrijeme. Ponaanje
vojnika u oba sluaja je bilo identino, oni bi se predstavili kao pripadnici HOS-a, a
esto bi rekli i ime i prezime, pa je tako svjedokinja koro saznala da su u njen stan
dolazili Sead Kapetanovi zv. Kapa i Sergej Belovi, dok je svjedokinja Sava Bojani
meu vojnicima prepoznala Gorana Jurkovia, koji je za razliku od ostalh vojnika u
crnim uniformama bio u maskirnoj uniformi. Sergej Belovi je bio jedan od vojnika

21
Tano vrijeme lienja slobode civila srpske nacionalnosti, dokumentovano je materijalnim dokazom
Tuiltva T-72, a navedeno je potkrepljeno iskazima svjedoka optube,
53

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

HOS-a koji je uestvovao u hapenju svjedoka B u njegovom stanu, kada je zajedno
sa izvjesnim Saom Miliem odveo ovog svjedoka i njegovu suprugu na informativni
razgovor u prostorije vojne ambulante Mostar.

166. Kao to je to oigledno iz prethodno navedenog, Vojnici HOS-a su u svakom

pojedinom sluaju postupali po ve ustaljenom obrascu, tako to bi dolaskom na
adresu na kojoj su stanovala lica srpske nacionalnosti ulazili u stan, vrili pretres stana,
kojom prilikom su u pojedinim situacijama oduzimali kljueve od kola, kao to je sluaj
sa svjedokinjom Savom Bojani, kojoj su oduzeli kljueve od kola i stana i sa
svjedokom G kojem su oduzeli kljueve od kola i garae, a pored toga, vojnici su od
uhapenih oduzimali novac ili druge dragocijenosti za koje oteenima nisu izdavali bilo
kakvu potvrdu niti su prema provedenim dokazima isti svoje predmete ikada dobili
nazad.

167. Svjedok Petar Golijanin, je kasnije saznao identitet dvojice od trojice pripadnika
HOS-a koji su doli u njegov stan, radilo se o Semiru Dugaliu i Sergeju Beloviu. On u
svom iskazu opisuje da je nekolicina vojnika uvala stanare koje bi zatekli u stanu dok
su ostali vrili pretres stana Pljakali su i govorili donesite para sve to imate! Sve to
su nali odnijeli su. Svjedok Petar Golijan je postupanje HOS-ovaca prema
stanovnitvu srpske nacionalnosti ocijenio planskim rekavi na pitanje branioca da je
stekao dojam kako je njihovo protjerivanje iz Hercegovine bilo sistemski provoeno
Planski je to provoeno, da ostavimo stanove, da nas isele iz Mostara...to je bio plan i
cilj.

168. Nakon hapenja, vojnici bi ovim licima saoptili da idu na informativni razgovor i
odveli ih u prostorije vojne ambulante Mostar, gdje su ih ispitivali optueni Ivan
Zelenika i drugi pripadnici HOS-a koji bi se zatekli u vrijeme njihovog dolaska. Vijee se
na temelju dokaza uvjerilo da je oduzimanje novca i dragocjenosti od oteenih
nastavljano u vojnoj ambulanti Mostar i to najee jo prilikom prvog ispitivanja, to je
kako e kasnije biti vidljivo inio i sam optueni Ivan Zelenika. Optueni Edib Buljubai
je u okviru svog svjedoenja upravo istakao ovu okolnost kao specifinu rekavi da u
vrijeme dolaska u Dretelj civili kod sebe gotovo da i nisu imali bilo kakvu dragocjenost
ili novac koji bi se mogao oduzeti jer su to ve opljakali ovi u Mostaru.

169. Svjedokinja H je opisala da su u dovoenju u ambulantu uestvovali Sergej

Belovi i Sead Kapetanovi zv. Kapa koje je svjedokinja dobro zapamtila jer su kako

54

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 tvrdi esto se vrtili tu po ambulanti, takoer, opisuje da su po dolasku od nje odmah
oduzeli neke dragocjenosti koje je imala kod sebe (sat, lani i tri prstena) za to
nikada nije dobila bilo kakvu potvrdu, niti su joj ove stvari ikada vraene.

170. Sve navedeno jasno ukazuje da je obrazac nasilnog i protivpravnog postupanja

prema srbima u Mostaru bio dio sistema koji je bio na snazi i koji je bio sve osim
pojedinanog izolovanog sluaja nekolicine vojnika, ili lica koja su se lano
predstavljala kao pripadnici HOS-a, kako je to odbrana tokom postupka neuspjeno
nastojala ustvrditi. Pored Mostara, obrazac ponaanja vojnika HOS-a ponovio se i u
apljini, kako to proizilazi iz iskaza svjedoka i uloenih materijalnih dokaza 22.

171. Svjedoci su sistematski liavani slobode u enormnom broju, iako u to vrijeme

nisu poduzimali bilo kakvo uee u borbama, niti su na bilo koji nain predstavljali
opasnost za optu sigurnost. Svjedokinja E tako tvrdi da su slobode liavane ene
srpske nacionalnosti koje su bile vaspitaice, radnice i sl.dok je ona u to vrijeme bila
domaica, pri emu naglaava da tada niti bilo kada kasnije nije bila ni lan politike
stranke.

172. Svjedokinja Slavojka Frizovic navedeno ponaanje vojnika prema stanovnicima

Mostara srpske nacionalnosti opisuje rijeima cilj je bio da se grad oisti od srba,
pljakala se njihova imovina...odmah kad ispitivanje krene prvo je pitanje je- ta se ima
od imovine? Svjedok Branislav Simi takoer tvrdi da je jedini razlog njegovog
hapenja i zatvaranja bio to to je Srbin i zbog pljake njegove imovine.

173. Da je navedeno postupanje prema civilima sa podruja Mostara bilo

instrumentalizirano i dio veeg plana, jasno ukazuje injenica da su svi od navedenih
svjedoka, po lienju slobode odvoeni i zatvarani u prostorije vojne ambulante Mostar,
gdje su bili podvrgnuti ispitivanju i razliitim oblicima psihike i fizike torture od strane
optuenog Ivana Zelenike i drugih pripadnika HOS-a, koje svjedoci poimenino navode
u svojim iskazima.

22
T 61 Tjedno izvjee od 23.05. do 30.05.1992. godine, HVO, Vojna policija apljina od
30.05.1992.godine u kojem se navodi da je jedan od problema sa kojim se vojna policija HVO-a najvie
susree Pljakanje stanova od strane pripadnika HOS-a i odvoenje tehnikih aparata i ureaja u
nepoznatom pravcu.

55

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

174. Niti jedan svjedok sa prostora Mostara nije odveden u hangare logora Dretelj
prije nego je jedno vrijeme dran u prostorijama vojne ambulante Mostar, gdje se vrila
svojevrsna trijaa zarobljenika u smislu da je samo nekolicina pojedinaca zahvaljujui
porodinim ili prijateljskim vezama sa optuenim Ivanom Zelenikom ili Vinkom
Maritnoviem telom uspjela izbjei torturu unutar vojne ambulante i prebacivanje u
logor Dretelj, u to vrijeme stacioniran u sklopu kasarne Bruno Bui u Dretelju.

175. Svi ostali uhapeni civili sa prostora Mostara, zatvoreni su i drani jedno vrijeme
u prostorijama vojne ambulante Mostar, a da im nisu nikada saopteni razlozi
pritvaranja, odakle su kamionima ili na drugi nain, organizovano prebacivali u logor
smjeten u kompleksu kasarne Bruno Bui u Dretelju. Dakle, lienje civila na
prostoru Mostara je bilo krajnje sistematino i odvijalo se po ustaljenom obrascu, kako
je to jasno vidljivo iz iskaza gore navedenih svjedoka.

176. Dakle, Vijee je na osnovu svega navedenog nesporno zakljuilo da su

stanovnici apljine, Stoca i Mostara, nasilno i bez navoenja razloga lieni slobode u
vrijeme dok su boravili u svojim domovima, ili su se zatekli u ugostiteljskim objektima ili
na radnom mjestu, te su protivzakonito odvoeni i zatvarani u prostorijama vojne
ambulante Mostar i zgradama kompleksa Bruno Bui u Dretelju, koji je kako e to
kasnije biti obrazloeno imao sva obiljeja logora.

177. Vijee cijeni da je Tuilatvo tokom predmetnog postupka nesporno dokazalo da

je na podruju optina Mostar, Stolac i apljina, u vrijeme obuhvaeno optunicom,
odvijao irok i sistematian napad koji je iskljuivo bio usmjeren protiv civila srpske
nacionalnosti. Svjedok B se tako decidno odredio da je meu zatvorenicima u Dretelju
bilo civila iz Mostara, Stoca i apljine, te sela oko Dubrave jer je veinu njih poznavao
od ranije.

178. Meutim, Vijee ne nalazi da je tokom postupka dokazano da je irok i

sistematian napad obuhvatao i podruje optine Ljubuki, odnosno Tuilatvo u tom
pravcu nije ponudilo dovoljno dokaza. Naime, Tuilatvo na ovu okolnost nije saslualo
niti jednog svjedoka koji je kao civil srpske nacionalnosti lien slobode na podruju

56

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Ljubukog, doveden i zatvoren u hangarima kasarne u Dretelju.

179. Tako svjedok Dragan Rudan koji je u Dretelj doveden iz Stoca tvrdi da se ne
moe sjetiti da li je meu zatvorenim civilima u logoru bilo osoba sa prostora
Ljubukog, ali je siguran da su bili sa prostora apljine i Stoca, dok se svjedok G i
svjedokinja Olga koro u unakrsnom ispitivanju decidno odreuju da u Dretelju nije
bilo zarobljenih Srba iz Ljubukog.

180. U nedostatku dokaza na ovu okolnost, Vijee nije moglo izvesti nesporan
zakljuak da je i prostor optine Ljubuki bio obuhvaen irokim i sistematinim
napadom.

(iv) Sistematinost napada

181. Kada je rije o sistematinosti napada, iz izvedenih dokaza, a naroito

analiziranih iskaza sasluanih svjedoka, proizilazi da je napad slijedio jedan obrazac,
koji je bio karakteristian na svim podrujima na kojima se napad odvijao, pa je tako
Vijee zakljuilo da je napad koji su preduzeli pripadnici HOS-a u sadejstvu sa
policijom i drugim vojnim formacijama, manifestovan kroz razliite aktivnosti privoenja
uglednih graana, razoruavanje stanovnitva srpske nacionalnosti, pretrese stanova i
kua u potrazi za naoruanjem, oduzimanja dragocjenosti i linih dokumenata,
ograniavanje kretanja, nezakonita zatvaranja, zabranu rada na njihovim radnim
mjestima, a potom i teka premlaivanja, ubistva i druge oblike zlostavljanja.

182. Naime, na pretresu su sasluani svjedoci koji su u proljee 1992. godine, bili
nastanjeni kako u gradu Mostaru, tako i njegovoj okolini, zatim svjedoci koji su u
kritino vrijeme ivjeli u apljini i Stocu i svi oni svjedoe o napetosti koja se jo u aprilu
poinje javljati meu stanovnitvom koje je do tada bilo jednako i jedinstveno, o
meunacionalnim tenzijama, a potom i razliitim oblika zabrana i prijetnji kojima su bili
izloeni stanovnici srpske nacionalnosti.

192. Provoenje javne kampanje terora i straha, usmjerene iskljuivo protiv

nesrpskog civilnog stanovnitva, samo dodatno ukazuje na postojanje vieg stepena
organiziranosti, odnosno sistematinosti u realizaciji samog napada, ime se oigledno

57

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 nastojalo stvoriti neprijateljsko i nepodnoljivo okruenje, potpuno neuslovno za
ostanak srpskog stanovnitva na tom prostoru.

193. Tako se iz svega naprijed opisanog jasno moe zakljuiti da je postupanje

jedinica HOS-a prema pripadnicima srpskog naroda sa podruja Mostara, Stoca i
apljine slijedilo obrazac nezakonitog lienja slobode, zatvaranja i dranja u
nehumanim uslovima, prvo u prostorijama vojne ambulante Mostar (za lica uhapena u
Mostaru) a naknadno i u hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju, odakle su trebali
biti razmijenjeni i trajno uklonjeni sa teritorija Hercegovine, pa sve navedeno, po ocjeni
ovog Vijea, upuuje da je napad, pored toga to je bio irok, podrazumjevao
organizovanu prirodu djela nasilja, vrenih po odreenom obrascu, prema srpskom
stanovnitvu Mostara, apljine i Stoca, te je stoga pored irokog imao karakter i
sistematinog.

194. Ova karakteristika napada, osim iz naprijed navedenih okolnosti, proizilazi i iz

same injenice brojnosti uhapenih civila, iji se broj prema provedenim dokazima
optube23, na podruju Hercegovine kretao i preko 681 (est stotina osamdeset i jedna
osoba). Vijee je ovaj podatak koristilo kao potkrepljujui gore navedenim zakljuicima
do kojih je dolo na temelju provedenih dokaza, obzirom da je navedena injenica
dokumentovana u aktima ovjerenim od strane MKSJ-a, ali bez oznake autora koji je
iste sainjavao.

(v) Postojanje oruanog sukoba na prostoru Hercegovine u vrijeme

obuhvaeno optunicom
195. Obzirom da je odbrana tokom postupka zastupala tezu da je na navedenom
podruju postojao oruani sukob pripadnika Armije BiH, HOS-a i HVO-a sa jedne i
Vojske Republike Srpske sa druge strane, te da Vijee navedenu injenicu ne nalazi
spornom, to e u daljem dijelu izlaganja elaborirati zbog ega navedena okolnost ne
mijenja ve izneseni zakljuak Vijea o postojanju irokog i sistematinog napada.

196. Dakle, postojanje oruanog sukoba na teritoriji BiH u inkriminisano vrijeme nije
sporno. Navedeno proizilazi iz materijalnih dokaza optube i odbrane 24, te brojnih iskaza

23
T56 Spisak uhapenih sa mjestom hapenja i datumom te informacijom o mjestu i datumu roenja za
681 lice.
T57 Spisak uhapenih osoba i informacije o mjestu hapenja, bez naznake mjesta i datuma.
24
T 90 Odluka o proglaenju ratnog stanja PR.broj 1201/92 od 20.06.1992.godine, Sarajevo.
58

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 svjedoka. Tako svjedokinja A u svom iskazu potvruje da je grad apljina u aprilu
1992.godine granatiran od strane Jugoslavenske narodne armije, pa je i tako i sama u
nekoliko navrata bjeala u sklonite. Optueni Sreko Herceg je upravo u apljini
ranjen uslijed eksplozije granate pred Zapovjednitvom stoera HVO-a, to se prema
materijalnim dokazima odbrane25 i kazivanju optuenog desilo 11.05.1992.godine.

197. Svjedok Tihomir voro, koji je u aprilu 1992.godine bio angaovan u rezervnom
sastavu policije, potvruje da su oruana dejstva na podruju Mostara poela jo
06.04.1992.godine, emu je prethodilo zauzimanje jedne obale Neretve od strane JNA.
Svjedok Borivoje Petrovi je pojasnio da je lijevu obalu Neretve kontrolisala vojska
JNA, dok su jedinice HOS-a bile stacionirane na desnoj strani. Granatiranje se
nastavilo i tokom jula 1992.godine, ali prema kazivanju svjedoka B granatiralo se sa
sve tri strane. Kao primjer granatiranih mjesta navodi selo ehovina u kojem je zivjelo
oko 4.000 srba.

198. Svjedok Zoran Brvnik, koji je sa odsluenja vojnog roka iz Hrvatske krenuo kui
u Mostar, tvrdi da se nije mogao nesmetano kretati, jer je JNA granatirala Mostar.
Svjedok Ilija Raji je ustvrdio da je morao napustiti porodinu kuu u selu Rodo
upravo zbog granatiranja od strane JNA, dok je svjedok MIlivoje Boki ranjen u
Mostaru u razmjeni unakrsne vatre koju su razmijenjivali pripadnici JNA i naoruane
snage koje su bile u Mostaru u to vrijeme, koje on oznaava kao pripadnike Armije BiH.
Svjedok G je takoer potvrdio da su se ispred njegovog ulaza nalazile vree sa
pijeskom, jer su granate upuivane prema Veleu i Zijevnima, gdje su bili poloaji JNA,
na to bi oni odgovarali takoer artiljerijom.

O4 11- Odluka o proglaenju ratnog stanja PR broj 1201/92.

O412- Uredba o ukidanju republikog staba teritorijalne odbrane i obrazovanju taba teritorijalne
odbrane od 9.4.1992.godine.
O4 - 13- Odluka o proglaenju neposredne ratne opasnosti od 9.4.1992.godine.
25
O2 14 Potvrda o okolnostima stradavanja Bosna i Hercegovina Hrvatska republika Herceg
Bosna broj 022/97-01 od 17.01.1991.godine.
O2 15 Potvrda o okolnostima stradavanja Bosna i Hercegovina Hrvatska republika Herceg Bosna
broj 1710-01-97 od 29.01.1997.godine.
O2 16 Potvrda Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo odbrane broj 29-26-4/41-
1/30-50/03 od 30.01.2003.godine.
O2 17 Potvrda Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo odbrane broj 29-26-4/41-
1/12-298/04 od 09.02.2004.godine.
O2 18 Potvrda Doma zdravlja Ljubuki broj 132 2012 od 06.03.2012.godine sa izvodom iz Knjige
protokola ratne bolnice Ljubuki broj 145 od 11.05.1992.godine.

59

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 199. Vijee nalazi korisnim da navedena okolnost nije sporna i da u relevantno
vrijeme jeste postojao navedeni sukob, ali navedeno prema miljenju Vijea ne
iskljuuje istovremeno postojanje irokog i sistematinog napada prema srpskom
civilnom dijelu stanovnitva Mostara, apljine i Stoca, prema kojima je organizovano i
sistematski provoena politika lienja slobode, nezakonitog zatvaranja i dranja u
nehumanim uslovima u zatvoru Vojne ambulante u Mostaru i vojarni Bruno Bui u
Dretelju, gdje su zatvorenici takoer podvrgavani razliitim oblicima zlostavljanja.

200. Uporite za navedeni stav Vijee nalazi u praksi MKSJ u kojoj se navodi da
Napad moe prethoditi oruanom sukobu, moe trajati due od tog sukoba ili se
nastavljati tokom sukoba, ali ne mora nuno biti njegov dio.26

201. Drugi relevantan stav po ovom pitanju takoer se nalazi u praksi MKSJ i glasi:

...prilikom utvrivanja da li je dolo do napada na neko konkretno civilno

stanovnitvo, irelevantno je da je druga strana takoer poinila zvjerstva protiv
civilnog stanovnitva neprijatelja. To to je jedna strana izvrila napad na civilno
stanovnitvo druge strane, ne opravdava napad te druge strane na civilno
stanovnitvo one prve, a niti ne iskljuuje zakljuak da su snage te druge strane
zapravo svoj napad usmjerile upravo na civilno stanovnitvo kao takvo. Svaki
napad na civilno stanovnitvo neprijatelja je protivpravan i zloini poinjeni u
okviru jednog takvog napada mogu se, ako su ispunjeni i svi drugi uslovi,
okvaliifikovati kao zloin protiv ovjenosti. 27

202. Kako je ve reeno, sam napad nije ogranien na upotrebu oruane sile, nego
obuhvata i svako zlostavljanje civilnog stanovnitva28 dok se koncept ''sistematskog''
moe definisati kao temeljno organizovan i redovan obrazac zasnovan na zajednikoj
politici sa znatnim javnim ili privatnim sredstvima.29

203. irok odnosno rasprostranjen napad se definie u smislu da zloin moe biti
rasprostranjen ili poinjen u irokim razmjerima zbog kumulativnog efekta niza
neovjenih djela ili zbog jedinstvenog efekta jednog jedinog djela izuzetno velikih

26
Kunarac,Predmet IT-96-23-A, Presuda albenog vijea, 12.06.2002.godine, para.86.
27
Kunarac, Kova i Vukovi, albeno vijee, presuda od 12. juna.2002. godine, para. 87-88.
28
Vasiljevi, Pretresno vijee, presuda od 29.novembra 2002. godine paragraf 29-30.
29
MKTJ, presuda Pretresnog vijea, Akajesuu, para. 580
60

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

razmjera.30 Sistematian napad se definie u smislu da se radi o obrascu zloina,
odnosno njihovom redovnom ponavljanju koje nije sluajno slinog kriminalnog
ponaanja.31

204. Dakle, Vijee je imajui u vidu navedene stavove iz sudske prakse na temelju
provedenih dokaza nesumnjivo utvrdilo da je napad koji se odvijao na prostoru
Mostara, apljine i Stoca ima karakteristike i irokog i sistematinog, ime je ispunjen
prvi opti uslov koji zahtijeva inkriminacija krivinog djela Zloina protiv ovjenosti.

205. Drugi opti element ovog djela podrazumijeva da je napad bio usmjeren protiv
civilnog stanovnitva, pa e Vijee u daljem dijelu teksta iznijeti svoje zakljuke o
ispunjenosti i ovog elementa djela.

(b) Napad je bio usmjeren protiv civilnog stanovnitva

206. Sva lica prema kojima je napad bio usmjeren bila su civili. Naime, kako proizilazi
iz iskaza sasluanih svjedoka, niko od njih u trenutku lienja slobode nije bio
uniformisan ili naoruan niti je bio ukljuen aktivno u bilo kakav vid oruanog sukoba.
Odvedeni graani su uglavnom izvedeni iz svojih kua, u civilnoj odjei, koji nisu pri tom
pruali bilo kakav vid otpora.

207. injenica da su pojedinci posjedovali oruje, odnosno da je prilikom pretresa

pojedinih stanova naeno oruje sa dozvolom, ne dovodi u pitanje civilni status
stanovnitva koje je bilo primarna meta napada, iz razloga to isti, nisu bili ukljueni u
bilo kakve vojne aktivnosti niti su bili organizovani u vojne ili borbene formacije. Dakle,
primarni cilj napada bilo je civilno, srpsko stanovnitvo optina Mostar, apljina i
Stolac.

30
Tuilac protiv Kordia i erkeza, br. IT-95-14/2-T, presuda od 26.2.2001. godine, (Prvostepena
presuda u predmetu Kordi i erkez) paragraf 179.
31
Tuilac protiv Kunarca i dr.,,br. IT-96-23/1-A, Presuda od 12.6.2002. godine, paragraf (Presuda
albenog vijea u predmetu Kunarac i dr.) 94.

61

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 208. U prilog navedenom ide i injenica da su neki od sasluanih svjedoka, kako je to
prethodno opisano, po dovoenju u prostorije vojne ambulante i logora Dretelj oblaeni
u vojne uniforme JNA, upravo da bi se lano predstavili kao lica zarobljena u borbi.

209. Vijee i u tom pravcu napominje da ak i injenica da je neko lice bilo pripadnik
neke od oruanih jedinica formiranih u poetno vrijeme oruanog sukoba (kao to je
sluaj sa svjedokom Draganom Rudanom) koji je duio uniformu i naoruanje, ne
liava po automatizmu takvu osobu prava na zatitu koju uiva u skladu sa zajednikim
lanom 3. enevskih konvencija.

210. Drugim rijeima, formalna pripadnost jedne osobe nekoj od oruanih formacija,
nee automatski iskljuiti pravo na zatitu koje ta osoba uiva, za vrijeme dok ne
poduzima aktivno uee u neprijateljstvima.

211. Dakle, Vijee je u konkretnom sluaju cijenilo civilni status rtava u vrijeme
izvrenja krivinog djela, odnosno u vrijeme lienja slobode istih, njihovog odvoenja i
zatvaranja u zatoenikim objektima, te u odnosu na mjesto i vrijeme kada su bili
podvrgnuti nehumanom postupanju od strane optuenih i drugih pripadnika udruenog
zloinakog poduhvata, koji su u to vrijeme pripadali oruanim strukturama HOS-a.

212. Navedeni zakljuak je opravdan i sa stanovita sudske prakse MKSJ, gdje se

smatra da za utvrivanje poloaja rtve kao civila, valja uzeti u obzir prije njenu
32
konkretnu situaciju u trenutku poinjenja zloina, nego njen status to je i cijenjeno u
konkretnom sluaju, pa je tako nesporno utvreno da u vrijeme poinjenja zloina niti
jedna oteena osoba nije bila uniformisana, naoruana, niti je na bilo koji nain
poduzela aktivno uee u borbi.

213. Vijee u konanici nalazi korisnim naglasiti da tokom predmetnog postupka

odbrana nije ni osporavala navedeni status, odnosno nije izvodila bilo kakve dokaze u
tom pravcu, pa je Vijee kod utvrivanja statusa rtava, polo od odredbe zajednikog
lana 3. enevskih konvencija, koji je na osnovu aneksa 6. Dejtonskog mirovnog
sporazuma primjenljiv u domaem zakonodavstvu, a koji se prema praksi MKSJ smatra
i dijelom obiajnog prava.

32
MKSJ, predmet Blaki, presuda pretresnog vijea od 03.03.2000. godine, para. 214.
62

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

214. Naime, navedeni lan definira uslove pod kojima lica uivaju zatitu Konvencija,
precizirajui da se civilima imaju smatrati:

osobe koje ne uzimaju uea u neprijateljstvima, ukljuujui pripadnike

oruanih snaga koji su poloili oruje, ili su onesposobljeni za borbu Ovim
lanom je propisano da e se prema ovoj kategoriji stanovnitva postupati, u
svakoj prilici, ovjeno, bez ikakve nepovoljne diskriminacije zasnovane na rasi,
boji koe, vjeri ili ubjeenju, polu, roenju ili imovnom stanju ili kojem drugom
slinom mjerilu.

215. Naime, svi svjedoci optube su naveli da su oni i drugi oteeni, lieni slobode u
civilu na nain da su izvedeni iz svojih domova, ili drugih lokacija na kojima su zateeni,
poput ugostiteljskih objekata, odnosno evidentno je da oteeni u tom trenutku nisu na
bilo koji nain uestovali u borbama, neprijateljstvima, bili naoruani ili djelovali u okviru
borbenog konteksta.

216. Dakle, na temelju izvedenih dokaza, Vijee je na nesumnjiv nain utvrdilo da su

sva lica, u momentu hapenja i pritvaranja, uivala zatitu u skladu sa odredbama
zajednikog lana 3. Konvencija.

217. Kod donoenja ovakvog zakljuka, Vijee je imalo u vidu da su ova lica liena
slobode i bez davanja razloga prisilno odvoeni sa svojih radnih mjesta ili domova,
esto pod izgovorom odlaska na informativni razgovor, da bi u konanici bili odvedeni
i zatvoreni u prostorijama vojne ambulante Mostar i hangarima kasarne Bruno Bui u
Dretelju.

218. Kako zajedniki lan 3. Konvencija daje apsolutnu zatitu civilima, koji ni pod
kojim uslovima ne mogu biti meta napada, to je nesumnjivo da sve radnje usmjerene
na njihovo nezakonito lienje slobode i zatvaranje, premlaivanje, ubistva i druga
neovjena postupanja kojima su bili podvrgnuti za vrijeme zatoenja, odnosno sve
radnje preduzete u okviru napada na stanovnitvo, nisu imale karakter legitimnog
vojnog cilja.

219. Shodno svemu naprijed iznesenom, Vijee je dolo do nespornog zakjluka da su

sve rtve zloina opisanih u izreci presude u vrijeme poinjenja djela imale status civila,
te su u skladu sa odredbom zajednikog lana 3. Konvencija uivale pravo na zatitu
63

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ivota i tjelesnog integriteta.

220. U dijelu presude u kojem e biti obrazloena krivica optuenih, posmatrana u

kontekstu svih deavanja na lokalitetu na kojem su poinjeni zloini, kao i svih ostalih
okolnosti, dodatno e biti potkrepljen zakljuak Suda o civilnom statusu rtava, ime je
ispunjen i drugi opti element krivinog djela Zloini protiv ovjenosti iz lana 172. KZ
BiH.

221. Slijedei opti element ovog krivinog djela podrazumijeva postojanje veze
(nexus) izmeu radnji optuenih i irokog i sistematinog napada.

(c) Optueni su znali za napad i njihove radnje su bile dijelom tog napada
222. Vijee je na temelju provedenih dokaza nesumnjivo zakljuilo da su optueni, kao
pripadnici vojnih struktura Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), u vrijeme obuhvaeno
optunicom bili u potpunosti svjesni irokog i sistematinog napada koji se odvijao na
podruju Mostara, apljine, Stoca i okoline Dubrava, te su postupajui u navedenom
svojstvu znali da su njihove radnje dio tog napada.

223. U analizi psihikog odnosa (mens rea) optuenih prema uinjenom djelu, u
vrijeme poinjenja predmetnih krivinih djela, kako je to utvreno u predmetu MKSJ
Kupreki i dr.33, potrebno je ograniiti se na utvrivanje (1) namjere da se izvri dato
krivino djelo, u kombinaciji sa (2) svijesti o irem kontekstu unutar kojeg se krivino
djelo dogaa.

224. Dakle, da bi ovaj bitan element krivinog djela zloini protiv ovjenosti bio
ispunjen, potrebno je dokazati da je poinilac, ne samo imao namjeru da poini krivino
djelo ili djela u osnovi zloina, nego mora i znati da njegova djela ulaze u okvir niza
rasprostranjenih ili sistematskih zloina usmjerenih protiv civilnog stanovnitva, te da
se njegova djela uklapaju u taj obrazac34. Poinilac ne mora biti upoznat sa
pojedinostima napada, niti mora odobravati kontest u kojem se ine njegova djela 35.
Dovoljno je da optueni razumiju opti kontekst u kome su djelovali36.

33
Vidjeti odluku pretresnog vijea u predmetu Kupreki i dr., 14. januar 2000. goidne, paragraf 556
34
Drugostepena presuda u predmetu Tadi, par. 248
35
Prvostepena presuda u predmetu Limaj, par.190
36
Ibid.pozivanje na presudu pret.vijea u predmetu Kordi,par.185
64

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 225. Da su optueni znali za napad, kao i da njihove radnje predstavljaju dio napada,
Vijee je zakljuilo posmatrajui taj aspekt svijesti, kako sa stajalita pozicija koje su u
inkriminisanom periodu optueni obavljali, tako i sa stajalita njihovih radnji,
neposredno preduzimanih na terenu.

226. Tako tokom postupka nije bilo sporno da su svi optueni obnaali odreene
funkcije u okviru vojnih struktura HOS-a, dakle, vojnih struktura koje su vrile irok i
sistematian napad, pa su u tom svojstvu i poinili predmetne inkriminacije za koje su
oglaeni krivim.

227. Prema provedenim dokazima i vlastitom kazivanju optueni Ivan Zelenika se

dobrovoljno prijavio u redove HOS-a, nakon to je putem radia Mostar upuen poziv da
se svi vojno sposobni mukarci mobliliziraju. Izjavio je da je postrojba HOS-a tada bila
najblia stanu u kojem je ivio pa je otiao do vojne ambulante gdje je zatekao Vinka
Martinovia telu, koji je bio zapovjednik HOS-a za Mostar i Seada Kapetanovia zv.
Kapu.

228. Pripadnost optuenog HOS-u nije bila sporna tokom postupka, a ista je osim
svjedoenjem optuenog potkrepljena iskazima drugih svjedoka i materijalnim
dokazima37. Dakle, tokom postupka je nesporno utvreno da je optueni Ivan Zelenika
u inkriminisanom periodu bio pripadnik HOS-a, te da je bio stacioniran u prostorijama
vojne ambulante u Mostaru, gdje je prema izvedenim dokazima, ovlaten od strane
Vinka Martinovia da se stara o uslovima u kojima su drani zatvoreni civili, odnosno
da koordinira aktivnostima vezano zatvorene civile srpske nacionalnosti koji su izvoeni
na ispitivanje i zadravani jedno vrijeme u prostorijama vojne ambulante.

229. Optueni Zelenika, umanjujui znaaj svoj boravka u vojnoj ambulanti u svom
iskazu u svojstvu svjedoka pojanjava kako je zbog udesa poteen odlaska na

37
T176 Matini karton na ime Zelenika Ivan
T177 Jedinini karton na ime Zelenika Ivan
T178 Uvjerenje Federalnog Ministarstva odbrane broj 22-01-41-I-159505-01 od 27.09.2005.godine
T179 Registra matinih kartona Mostar za Zelenika Ivana

65

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 borbenu liniju, pa je odreen da ostane u vojnoj ambulanti da se stara o popravkama
vozila, nabavci hrane i drugim poslovima administrativne i tehnike prirode.

230. Meutim, razloge na kojima je Vijee zasnovalo svoje uvjerenje o veim

ovlastima optuenog Ivana Zelenike u odnosu na ulogu kakvom je on nastoji
prezentirati u svom svjedoenju, Vijee e iznijeti u dijelu u kojem se bude obrazlagala
krivica optuenog za radnje za koje je oglaen krivim izrekom ove presude, dok je u
kontekstu ovog opteg elementa krivinog djela, za Vijee dovoljno da je optueni u
inkriminisanom periodu bio sastavni dio struktura koje su vrile napad, odnosno da je
bio upuen u sve okolnosti pod kojima se isti odvijao kako na podruju grada Mostara
tako i ire.

231. Pripadnost jedinicama HOS-a u vrijeme obuvaeno optunicom nisu sporile ni

odbrane ostalih optuenih.

232. Tako je optueni Edib Buljubai prilikom sasluanja u svojstvu svjedoka

pojasnio da u redove HOS-a dolazi iz stoera HOS-a u Zagrebu, jer je u vrijeme
izbijanja sukoba bio regrutovan u Hrvatsku vojsku. U HOS BiH dolazi sredinom Jula
1992.godine, a 02.08.1992.godine u Dretelj na poziciju zamjenika zapovjednika
kasarne Bruno Bui. Iz dokumenata koje je ovaj optueni uloio u dokaze proizilazi
da je na navedenu poziciju zvanino imenovan38 od strane zapovjednika Ratnog
stoera HOS-a za Hercegovinu, generala Blaa Kraljevia, a da je pri tom ostao u
okviru vojne policije, gdje mu je neposredno nadreeni bio zapovjednik vojne policije
HOS-a za Hercegovinu kapetan Ivan Petrui39.

233. Optueni Edib Buljubai tokom postupka nije sporio svoj status niti ulogu koju
je imao u okviru kasarne u Dretelju, te tvrdi da je iz Hrvatske vojske doao sa inom
porunika40, da bi veoma brzo bio rasporeen na poziciju zamjenika zapovjednika

38
T-42 i O317 Imenovanje Zapovjednitva Ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Mostar od 02.08.1992.
godine.
39
0315 Putni nalog Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Ljubuki broj: 123/92 od
16.08.1992. godine.
O316 Zapovijest Vojne policije HOS-a od 09.08.1992.godine.
40
T73 Uvjerenje Federalnog ministarstva odbrane, Uprava za odbranu Zenica broj 19-08-02-03-24-1-
463/2004 od 25.02.2004.godine. Optueni Buljubai je u svjedoenju pojasnio da je u momentu dolaska u
66

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 kasarne Bruno Bui u Dretelju, gdje ostaje do premjetaja na mjesto zapovjednika
vojne policije HOS-a Stolac41 12.08.1992.godine, koju tvrdnju Vijee nalazi
potkrepljenom iskazima svjedoka i uvrtenim materijalnim dokazima42.

234. Optueni Ivan Medi takoer nije sporio svoju pripadnost HOS-u tokom
inikriminisanog perioda, to proizilazi iz materijalnog dokaza odbrane, odnosno Potvrde
Zapovjednitva ratnog stoera Ljubuki43 od 08.10.1992.godine, kojom se potvruje da
je optueni Ivan Medi bio pripadnik postrojbi HOS-a Ljubuki od 15.03.1992.godine od
20.08.1992.godine. Prema dokazu odbrane44 optueni je pripadao vojnoj policiji HOS-a
1710 dp. Ljubuki od 03.04.1992.godine.

235. Odbrana tokom postupka nije sporila da je optueni povremeno boravio u

kasarni Bruno Bui u Dretelju, gdje je kao i ostali vojnici HOS-a imao nesmetan
pristup zarobljenim civilima srpske nacionalnosti, s tim da je odbrana ovog optuenog
naglaavala da je u poinjenju inkriminacija koje su se stavljale na teret ovom
optuenom dolo do greke u identifikaciji poinioca od strane oteenih. U prilog
navedenim tvrdnjama, odbrana je isticala injenicu da je prema materijalnim dokazima
uloenim u spis45, optueni bio nesposoban za sluenje vojnog roka, te prema iskazima
svjedoka odbrane nije imao poloen ni vozaki ispit, to po njihovom miljenju
predstavlja relevantne okolnosti u ispitivanju eventualne rukovodne uloge optuenog i
uopte u procjeni linosti koju svjedoci oznaavaju nadimkom Poskok.

Hrvatsku vojsku imao in potporunika, koji je dobio u JNA, da bi kasnije u Hrvatskoj vojsci bio promovisan u
porunika.
41
T 170 Putni nalog za Buljubai Ediba izdat od strane Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a broj
123/92, 16.09.1992.godine u kojem se navodi njegovo svojstvo zapovjednika vojne policije Stolac.
42
T74 Potvrda uprave za odbranu Zagreb broj 512M2-62-06-146 od 09.02.2006.godine.
T75 Dozvola na uvid u stanje u postrojbama HOS-a u Stocu za porunika Buljubai Ediba od
13.08.1992.godine.
T 76 Dozvola za noenje osobnog naoruanja ozapovjedniku Vojne policije poruniku Buljubai Edibu.
T 77 Uvjerenje Federalnog ministarstva odbrane broj 19-08-02-03-24-2-464/2004 od 25.02.2004.godine,
Zenica.
T168 Potvrda Uprave za odbranu Zagreb, Ured za odbranu centar-Medveak-Tnje broj 512M2-62-06-
146 od 09.02.2006.godine.
43
O4 4- Potvrda Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 8.10.1992.potpisana od strane lica Mire Hrstia.
44
O4 2 Uvjerenje Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida domovinskog rata od
27.2.2012.godine, broj 07/44-03-14/12.
45
T175 VOB za Medi Ivana.
O41- Uvjerenje Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida domovinskog rata od 27.2.2012.godine,
broj 07/44-03-03/12.
O43 - Obrazac o podacima o sluenju vojnog roka.
67

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 236. Nasuprot ovim navodima odbrane. Vijee se temeljnom ocjenom dokaza ipak
van svake razumne sumnje uvjerilo da je upravo optueni Ivan Medi u inkriminisano
vrijeme pripadao vojnoj policiji HOS-a i da je koristio nadimak Poskok, te da je u
navedenom svojstvu poinio sve radnje za koje je oglaen krivim ovom presudom, to
e biti detaljnije obrazloeno u dijelu presude, koji se bude ticao odluke o krivnji
optuenih.

237. Optuena Marina Grubii- Fejzi tokom postupka takoer nije sporila pripadnost
jedinicama HOS-a, s tim da je odbrana ove optuene isticala da optuena u svojstvu
vojnika HOS-a nije imala bilo kakve rukovodne nadlenosti, odnosno nije mogla
odluivati o hapenju i zatvaranju civila niti o uslovima u kojima su isti drani.

238. Odbrana je ak sporila da optuena u vrijeme boravka u kasarni u Dretelju nije

imala pristup zatvorenim civilima srpske nacionalnosti, dok je odreeni vremenski
period provela na borbenim poloajima.

239. Pripadnost optuene HOS-u i to bojni HOS-a Kremir Pavii- Pavo tokom
mjeseca avgusta 1992.godine proizilazi iz materijalnog dokaza odbrane46, dok u
odnosu na prethodne mjesece iste godine, sama optuena u svom svjedoenju istie
da je u redove HOS-a dola doborovoljno i to ve oko 01.07.1992.godine, kada dolazi u
kasarnu/vojarnu Dretelj i javlja se poruniku Derviu Kurtiu47, koji je prema njenom
stanovitu bio zapovjednik kasarne, koja je koritena kao obuni centar za mlade
regrute i odakle su jedinice odlazile na borbene poloaje. Optuena je tvrdila da za
vrijeme boravka u kasarni nije imala doticaja sa zatvorenim civilma srpske
nacionalnosti, u kojem dijelu joj Vijee nije poklonilo vjeru, a iz razloga koje e detaljnije
iznijeti u dijelu presude u kojem se obrazlae zakljuak o krivici optuene. Prema
vlastitim tvrdnjama, za koje Vijee nalazi uporite i u provedenim dokazima, optuena
Marina Grubii- Fejzi iz kasarne odlazi tek nekada 16.ili 17.08.1992.godine sa
dijelom vojske koja biva angaovana na ratitu u Posavini.

46
O5 -6- Odgovor ministarstva odbrane BiH broj: 10-50-101-531/12 od 25.06.2012.godine.
47
Svjedok Kurti Dervi je svjedoio na glavnom pretresu odranom 05.02.2013.godine a u dokaze je pod
oznakom T19 uvrten Zapisnik o sasluanju svjedoka Kurti Dervia broj KT-RZ-26/06 od
14.04.2010.godine, zajedno sa Aneksom I od 27 fotografija.

68

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 240. U ovom dijelu, Vijee je samo trebalo utvrditi da su optueni u inkriminisanom
periodu, odnosno u vrijeme poinjenja inkriminacija za koje su oglaeni krvima,
pripadali jednoj od strana u sukobu, odnosno da su kao pripadnici jedne vojne
formacije bili svjesni irine i sistematinosti napada koji se odvijao u to vrijeme, a koji je
bio usmjeren iskljuivo protiv civilnog stanovnitva.

241. Svjedok Henrik Hovland, holandski novinar koji je u inkriminisanom periodu

boravio na prostoru obuhvaenom irokim i sistematinim napadom situaciju opisuje
rijeima inilo se iz onoga to sam imao priliku vidjeti na mjestima koja sam ja posjetio
da je HOS imao kontrolu nad tim podrujem. Bla Kraljevi je bio njihov zapovjednik,
on je imao potpunu kontrolu na tom podruju.

242. Kako tokom postupka optueni nisu ni sporili pripadnost vojnim strukturama HOS-
a, te se navedena injenica ima sagledavati u konktekstu masovnosti samog napada,
te sveobuhvatnosti djelovanja jedinica HOS-a na teritoriji pod njihovom kontrolom, iz
ega proizilazi nesporan zakljuak da su optueni, kao sastavni dio formacija koje su
vrile napad, u potpunosti bili upueni u svakodnevna deavanja.

243. Prema stavu iznesenom u predmetu MKSJ-a Kordi i erkez, Pretresno vijee je
nalo da ono to pretvara djelo pojedinca u Zloin protiv ovjenosti jeste ukljuenje
tog djela u viu dimenziju kriminalnog ponaanja, pa stoga, da bi optueni mogao
snositi krivicu za isto, on mora biti svjestan te vie dimenzije bilo da ima stvarno ili
izvedeno znanje o irem kontekstu napada48. Alternatvino, poinilac mora biti svjestan
napada i prihvatanja rizika da njegovo djelo postane dio takvog napada 49, s tim da se
ne zahtijeva upoznatost sa pojedinostima napada50. Takoer, nije neophodno da se
poinilac slae sa kontekstom djela51.

244. Dakle, sve navedeno, po ocjeni ovog Vijea, ne ostavlja ni najmanji stepen
sumnje da je ispunjen i trei bitan element za postojanje krivinog djela zloini protiv

48
Vidi: Kodri i erkez, (pretresno vijee), 26.02.2001.godine, para.410.
49
Vasiljevi, (pretresno vijee), 29.11.2002.godine, para.37.
50
Kunarac, Kova i Vukovi, (albeno vijee), 12.06.2002.godine, para.59.
51
Kordi i erkez, (pretresno vijee),26.02.2001.godine, para.185.
69

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ovjenosti, jer su optueni znali za napad i njihove radnje su bile dijelom napada,
tanije postojao je nexus izmeu njihovih radnji i napada.

245. Kako bi se bolje shvatio poloaj i uloga optuenih u ovim oruanim strukturama,
Vijee e u daljem dijelu teksta iznijeti kratak istorijat formiranja oruanih jedinica HOS-
a na podruju koje je bilo obuhvaeno irokim i sistematinim napadom.

(i) Formiranje, struktura i organizacija HOS-a na podruju Hercegovine

246. Prema provedenim dokazima u ovom postupku, Hrvatske obrambene snage
formirane su jo u R Hrvatskoj u periodu 1991.godine, a njihov ogranak je formiran na
prostoru Hercegovine, gdje je komandnu ulogu dobio Bla Kraljevi.

247. Vijee je imalo u vidu da je na ovu okolnost Tuilatvo uvelo dokaz pod
naslovom Organizacija HOS-a u BiH meutim, kako navedeni dokument sadri samo
ovjeru Tribunala u Hagu, bez autorizacije od strane osobe koja je isti sainjavala, to je
Vijee isti cijenilo relevantnim samo u dijelu u kojem je saglasan sa ostalim provedenim
dokazima.

248. Prema kazivanju svjedoka Petra Majia, ratni stoer HOS-a za Hercegovinu se
osniva 18.12.1991.godine u Ljubukom i za zapovjednika HOS-a za Hercegovinu se
imenuje Bla Kraljevi. Prema daljem kazivanju ovog svjedoka, ustrojstvo HOS-a
obuhvatalo je etiri bojne i to (1) prva bojna u Ljubukom, (2) druga bojna u Mostaru na
elu sa Vinkom Martinoviem zv. tela, (3) trea bojna Tomislavgrad, Livno za koje
su bili zadueni Ivan Mari i Mate ukan, (4) bojna je bila u apljini, tu se sjea Nikole
Jurkovia i Samira Horozovia, koji je na spisku52 pripadnika HOS-a oznaen kao
zapovjednik satnije.

249. Tako je svjedok Stanko Primorac izjavio da je i sam doao u redove HOS-a iz
Hrvatske vojske, zajedno sa dvadesetak kolega koji su u to vrijeme bili u redovima te
vojske, ali su inae porijeklom iz BiH. U vrijeme dolaska svjedoka u redove HOS-a
glavni zapovjednik je ve bio Bla Kraljevi. Koliko se sjea, broj pripadnika HOS-a se
poveavao kako se zahuktavao sukob na prostoru apljine i Stoca, tako da je ve u
estom mjesecu on postao zapovovjednikom Prve bojne HOS-a Ljubuki koja je
brojala oko 200 (dvije stotine) vojnika.

52
T167 Mjseni stav bojna HOS-a Kreimir Pavi Pavo za 10 mjesec 1992.godine.
70

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

250. Prema kazivanju svjedoka Stanka Primorca, koji je bio na elu Prve bojne u
Ljubukom, radilo se o vojnicima koji su kako on tvrdi izvravali zapovijedi urednije,
moralnije i bolje vojniki nego ijedna postrojba u ratnoj zoni u Hercegovini. Za svoje
vojnike dalje tvrdi da su to bili izuzetno hrabri, visokomoralni momci, koji su provodili i
do 30 sati u neposrednoj ratnoj zoni, gdje su svakodnevno ginuli ljudi.

251. Iako je odbrana optuenog Ivana Zelenike, kao i brojni svjedoci odbrane,
nastojali ustvrditi da je HOS bio vojska, koja se samoorganizovala i djelovala stihijski,
obzirom da su njihovu strukturu u poetku uglavnom inili dobrovoljci bez prethodnog
vojnog staa, te ak i odreeni broj osoba koje su bile nepodobne za sluenje vojnog
roka jo u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, provedeni dokazi ukazuju na bitno drugaije
stanje.

252. Odbrana optuenog Zelenike je u tu svrhu nastojala od svjedoka odbrane dobiti

potvrdu da je u inkriminisanom periodu ak postojao odreeni broj lica koja su se
oblaila u uniforme HOS-a i uznemiravali graane, a da istovremeno nisu zvanino
pripadali redovima HOS-a, meutim, osim pojedinanih izjava svjedoka odbrane u tom
pravcu, datih poprilino neodreeno i uopteno, Vijee za ove navode odbrane nije
nalo konkretnije uporite u provedenim dokazima.

253. Dakle, Vijee se na temelju provedenih dokaza uvjerilo da se ipak radilo o

dobro organiziranoj i hijerarhijski ureenoj vojnoj strukturi, o emu svjedoe brojni
provedeni dokazi.

254. Prema daljem svjedoenju svjedoka Primorca, Odjel vojne policije je vodio Miro
Hrsti, Ivan Petrui i njegov zamjenik Ivica Primorac, pomonik za logistiku je bio
svjedok Marinko Spaji, pomonik za operativne poslove Niko Dragievi, zapovjednik
oklopne bojne Duan Kozina, zapovjednik injinjerijske bojne Ivica Primorac. U stoeru
Ljubuki se sjea da su bili stacionirani pomonik promidbe Mladen Bonjak i Zdravko
Kordi, naelnik odjela veze Ivan Juri, naelnik prometnog odjela uljak, naelnik
saniteta u Dretelju dr.Zoran Hranilovi.

255. Optueni Edib Buljubai je u svom iskazu detaljno opisao dolazak u formirane
strukture HOS-a sredinom mjeseca jula 1992.godine. On je pojasnio da je glavni
zapovjednik HOS-a za Hercegovinu, iji stoer je bio u Ljubukom, bio Bla
71

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Kraljevi, a njegov zamjenik je bio Ivica Primorac, dok je glavnom komandom HOS-a u
Zenici komandovao brigadir Mladen Holman, iji zamjenik je bio Jordan Ostoji. Jedan
dio HOS-a bio je oformljen na podruju Jajca pod kontrolom Enesa Petovia, ali oni
nisu djelovali po nalozima Blaa Kraljevia ve po instrukcijama HVO-a, pod ijom
ingerencijom su bili u to vrijeme. Jedinice HOS-a u Tuzli predvodio je Josip Bilo a
jedinice u Busovai i Vitezu, Darko Kraljevi. Optueni je pojasnio da u to vrijeme nisu
svi segmenti HOS.a bili pod komandom Armije BiH ili HVO-a, ve se njihovo djelovanje
razlikovalo ovisno o mjestu gdje su oformljeni.

256. Odbrana je tokom postupka tvrdila da je vojska HOS-a bila legitimna

komponenta Armije BiH, odnosno oruanih snaga R BiH u inkriminisanom periodu.
Meutim, u Zapisnicima sa sjednice Predsjednitva R BiH53 od 04.07.1992.godine koje
je uloila odbrana optuenog Ediba Buljubaia, nema spomena jedinica HOS-a u
kontesktu formiranja oruanih snaga BiH. Prvi trag zajednikog djelovanja Armije BiH i
jedinica HOS-a na terenu Hercegovine deava se tek u julu 1992.godine.

257. Prema izvedenim dokazima, prvi dokument takve prirode jeste Naredba54
naelnika taba Vrhovne komande oruanih snaga R BiH, Sefera Halilovia, kojom se
nareuje formiranje Prve mostarske brigade, ije sjedite e biti u Mostaru. Istom
naredbom upuuje se na nastojanja smirivanja tenzija sa HVO-om na tom prostoru.
Konkretizacija i dalja razrada naina formiranja ove brigade navedena je u naredbi55 od
07.08.1992.godine, koja je upuena Regionalnom tabu odbrane Mostar i Komandi I
Mostarske brigade.

258. Termin prihvatno nastavni centar u kontekstu kasarne Bruno Bui u Dretelju,
koriten je u dokumentima56 koje je izdavao pukovnik Salko Dedi, koji je prema
iskazima svjedoka jedno vrijeme bio stacioniran u Dretelju, ali prema provedenim
dokazima oigledno je to bio sluaj tek od poetka avgusta, dok je do tog perioda
kasarnu iskljuivo koristio HOS. Prema izvedenim dokazima, Armija BiH se zadrala u

53
O35 Zapisnik sa 137. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine od 04.07.1992.godine.
54
O36 Naredba taba Vrhove komande Oruanih snaga Sarajevo broj: 02/768-1 od
30.07.1992.godine.
55
O3 8 Naredba taba Vrhovne komande oruanih snaga broj: 02/905-1 od 07.08.1992. godine.
56
O39 Zamolba za uvoenje telefona Ratnog nastavnog centra Dretelj broj: 20/92-1 od
10.08.1992.godine.
72

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 kasarni i nakon razmjene zatvorenika 18.08.1992.godine, to proizilazi iz dokumenta57
koji je izdao tab vrhovne komande oruanih snaga Sarajevo, i to naelnik taba
vrhovne komande Sefer Halilovi, kojim obavijetava komandu Mostarske brigade da
su u toku pregovori sa HVO-om u pogledu osiguravanja nesmetanih uslova nastavnog
centra u kasarni u Dretelju.

259. Preuzimanje kasarne od strane HVO-a proizilazi iz Izvanrednog izvjea Vojne

policije apljina od 22.08.1992.godine, koji je u dokaze uloila odbrana
drugooptuenog58, a iz kojeg je vidljivo da je u vojarni Dretelj nakon odlaska
zatvorenika ostalo oko 22 pripadnika Armije BiH, koji su do tada bili pod komandom
pukovnika Salke Dedia.

260. Da pripadnici HOS-a nisu formalno pravno bili inkorporirani u sastav Armije BiH
u inkriminisanom periodu, proizilazi prije svega iz dokaza optube koji govori o
organizaciij HOS-a u BiH, u kojem se meu zakljucima navodi da HOS nikada nije
preao pod jedinstven zapovjedni lanac Armije BiH, iako je to zvaninim odlukama bilo
definisano. Iz provedenih dokaza odbrane treeoptuenog59 proizilazi da takvo stanje
traje sve do sredine avgusta 1992.godine, gdje je jasno vidljivo da se vostvo HOS-a
nakon pogibije Blaa Kraljevia 09.08.1992.godine60 obraa Vrhovnoj komandi
oruanih snaga BiH, kako bi se rijeio njihov status. U odgovoru od 04.09.1992.godine
se HOS obavijetava da se svi oruani sastavi koji priznaju Predsjednitvo R BiH,
imaju smatrati dijelom oruanih snaga R BiH. Dokaze na ovu okolnost uvrstila je i
odbrana drugooptuenog61, ali isti takoer datiraju iz perioda septembar 1992.godine,
dakle nakon perioda u kojem su djelovali optueni.

57
O310 Akt taba Vrhovne komande Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine broj: 02/340-907
od 22.08.1992. godine.
58
O2 5 Izvanredno izvjesce Vojne policije apljina od 22.08.1992.godine.
59
O311 Akt taba Vrhovne komande Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine broj. 02/340-
1272 od 04.09.1992.godine.
O312 Akt taba odbrane Okruga Zenica broj: 05/958-3 od 05.09.1992. godine.
60
T - 68 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Bla Kraljevi broj 200-9/2005 od 12.12.2005.godine.
61
O26 Dopsi taba Vrhovne komande oruanih snaga Rebublike BiH broj 02/340-1272 od
04.09.1992.godine.
O2 7 Dopis taba odbrane Okruga Zenica broj 05/958-3 od 05.09.1992.godine.
73

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

261. Jedan od dokumenata koji pokazuje vezu HOS-a sa Armijom BiH jeste i Dopis
koji je komandant taba teritorijalne odbrane optine Hadii, Mirsad ati, uputio
generalu Blau Kraljeviu, kako bi izrazio zahvalnost za uee jedinica HOS-a
odnosno za pruanje ispomoi jedinicama Armije BiH, na podruju optina Ilida,
Hrasnica i Hadii. Obzirom da dokument nije datiran, Vijee iz navedenog samo moe
zakljuiti da se radi o periodu prije pogibije Blaa Kraljevia, dakle prije
09.08.1992.godine, ali istovremeno ne nalazi da navedeni dokument na odluujui
nain mijenja ranije izneseni zakljuak Vijea po ovom pitanju, odnosno ne nalazi da
ovaj dokument ima dokaznu snagu koju potencira odbrana.

262. Sam optueni Edib Buljubai je u pojanjavanju statusa jedinica HOS-a bio
izriit u tvrdnji da jeste postojao jedan vid koordinacije aktivnosti sa pripadnicima Armije
BiH i to u vrijeme dok je pukovnik Salko Dedi bio stacioniran u kasarni u Dretelju,
meutim, HOS je de facto formacijski i logistiki bio naslonjen na HOS u Zagrebu, dok
je Istureno komandno mjesto (IKM) bilo u Splitu. Tako optueni u svom svjedoenju
jasno razgraniava liniju komandovanja jedinica stacioniranih u Dretelju navodei
Nareenja pripadnicima Armije BiH u Dretelju je izdavao Salko Dedi, pukovnik, nisam
mogao ja narediti njima niti on meni. HOS je u Hercegovini bio pod komandom Blaa
Kraljevia, a u Bosni pod kontrolom Holmana. Formacijski i logistiki smo bili naslonjeni
na Zagreb a sa Armijom smo bili u saradnji, sadejstvu i nekoj koordinaciji.

263. Iz dokumenta uloenog u dokaze62, takoer proizilazi da je Glavni stoer HOS-a

bio u Zagrebu, kojem je glavni stoer u BiH bio direktno potinjen. Takoer, dokument
navodi da su HOS kao oruane snage, u logistikom smislu, bili naslonjeni na Hrvatsku
vojsku, odnosno o svim promjenama su putem IKM-a u Splitu izvjetavali HOS Zagreb.
Za Glavni stoer HOS-a u Ljubukom bili su vezani mjesni stoeri Mostara, apljine i
Stoca, gdje ve od februara-marta 1992.godine postoje jedinice HOS-a ekvivalenta
bataljona. Dakle, sve vanije aktivnosti HOS-a morale su biti referisane u pomenute
baze. Takoer, na terenu svaki od zapovjednika je efektivno zapovijedao svojim
jedinicama samostalno, a general Bla Kraljevi svim jedinicama HOS-a.

264. Jedna od interesnih komponenti koja je zbliavala HOS i Armiju BiH u

zajednikom djelovanju je bila i zajednika suprotstavljenost interesima HVO-a, s tim

74

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 da je ideja jedinstvene BiH koju su propagirale obje vojne komponente imala u osnovi
razliit konani cilj, za HOS to je bilo stvaranje konfederacije sa R Hrvatskom, dok je za
Armiju BiH to bila jedinstvena nezavisna i suverena BiH, ouvana u meunarodno
priznatim granicama. Navedeni zakljuak je naveden u dokumentu Tuilatva
Organizacija HOS-a u BiH u kojem jasno stoji da se politiki i vojni ciljevi HOS-a i
HVO-s nisu podudarali u glavnim segmentima.

265. Dakle, na temelju iznesenog, Vijee ostaje pri zakljuku da u jednom periodu
postoji znaajna saradnja ove dvije oruane komponente, ali istovremeno nije
dokazana zvanina pripadnost HOS-a regularnim oruanim snagama R BiH u
inkriminisanom periodu, to je u konanici Vijeu i bilo relevantno, jer je predmet ovog
krivinog postupka djelovanje jedinica HOS-a na prostoru Mostara, apljine i Stoca, i
njihov odnos prema civilnom stanovnitvu tih optina, dok njihov borbeni angaman u
drugim dijelovima BiH ili naknadni vojni angaman i pridruivanje komponenti Armije
BiH od septembra 1992.godine, nije bio predmetom analize u ovom postupku.

266. Podjeljenost HOS-a o kojoj je u svom svjedoenju govorio optueni Edib

Buljubai evidnentna je naroito nakon pogibije zapovjednika Blaa Kraljevia, kada
strukture HOS-a iz Zenice prelaze u redove HVO-a. Odluka o prelasku jednog dijela
HOS-a u postrojbe HVO-a donesena je od strane zapovjednika brigade HVO-a Jure
Franceti Zenica i zapovjednika Ratnog stoera HOS-a Mladena Holmana, koji je na
tom mjestu naslijedio Blaa Kraljevia nakon njegove pogibije. Potpisnik dokumenta 63
je i zapovjednik operativne zone Srednja Bosna, pukovnik Tihomir Blaki. Veina
pripadnika hrvatske nacionalnosti iz HOS-a Hercegovine takoer prelazi u redove
HVO-a nakon pogibije Blaa Kraljevia i razmjene zarobljenih civila iz logora Dretelj,
tj.njihovog prebacivanja u logor Grabovina koji je bio pod kontrolom HVO-a u drugoj
polovini avgusta i septembra 1992.godine.

267. Nakon pogibije Blaa Kraljevia, po nalogu HOS-a iz Zagreba u BiH dolazi Mile
Dedakovi zv. Jastreb koji je trebao ustrojiti djelovanje HOS-a odnosno sprijeiti
nastanak eventualnih nemira izmeu pripadnika HOS-a i HVO-a, jer se u to vrijeme

62
T-81 Organizacija HOS-a u BiH
63
T-181 i O318 Odluka Hrvatskog vijea odbrane o prelasku HOS-a u postojbe HVO-a broj: 703/93 od
05.04.1993.godine.
75

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 vjerovalo da je HVO odgovoran za ubistvo Blaa Kraljevia64. Dana 13.08.1992.godine,
Mile Dedakovi kao novi zapovjednik HOS-a za Hercegovinu daje dozvolu65 optuenom
Edibu Buljubaiu da izvri uvid u postrojbe HOS-a u Stocu, jer su postojale odreene
dojave da je meu vojnicima dolo do podjele na muslimansku i hrvatsku komponentu.

268. U to vrijeme, optueni je sve manje aktivan u logoru Dretelj, s tim da ne spori da
je istog dana pogibije Kraljevia rasporeen na punkt Krivodol gdje se desio atentat 66
na Kraljevia, dok dan prije sahrane zapovjednika Kraljevia koja se desila
14.08.1992.godine prelazi na mjesto zapovjednika vojne policije u Stocu.

269. Prema njegovom kazivanju dana 16.08.1992.godine u Hercergovinu dolazi Ante

Prkain iz Zagreba, kako ne bi dolo do sukoba izmeu hrvatske komponente HOS-a i
pripadnika HVO-a. Upravo na sahrani Blaa Kraljevia, Ante Prkain je pozivao sve
prisutne na odravanje dobrih odnosa i izbjegavanje svih napetih situacija koje bi
mogle eskalirati u sukob. Jedan od naina smirivanja tenzija je prema kazivanju
optuenog, bilo izmijetanje jednog djela vojnika na ratita koji su pokrivale druge
udarne jedinice HOS-a u Tuzli, Zenici i Vitezu. Ante Prkain je u to vrijeme izdao
Zapovijed67 poruniku Edibu Buljubaiu i zastavniku Murvetu uheriu da stupe u
kontakt sa stoerom HOS-a u Tuzli i usmeno im prenesu njegove naredbe.

270. Elaboriravi ukratko ustrojstvo i nain djelovanja jedinica HOS-a u vrijeme i

mjesto obuhvaeno optunicom u ovom predmetu, Vijee e se dalje osvrnuti na
komandnu strukuturu koja je u inkriminisanom periodu bila prisutna na podruju
Dretelja.

B. ZAPOVJEDNI KADAR KASARNE BRUNO BUI U DRETELJU

271. Jedna od spornih okolnosti tokom predmetnog postupka bilo je upravo pitanje
ko je u inkriminisanom periodu inio rukovodni kadar kasarne Bruno Bui u Dretelju,

64
T 83 Zapisnik o oevidu broj Kri 103/92, sainjen od strane Osnovnog suda u Ljubukom.
65
03 - 13 Dozvola Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu od 13.08.1992. godine kojom se
omoguava uvid u stanje u postrojbama HOS-a u Stocu za porunika Ediba Buljubaia. Dozvolu je potpisao
glavni inspektor HOS-a Mile Dedakovi Jastreb.
66
T78 Zapovjest Vojne policije HOS-a od 09.08.1992.godine.
67
T169 Zapovjed zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Ljubuki.

76

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

koja je ukljuivala veliki broj objekata, poevi od upravne zgrade, preko hangara u
kojima je drana municija i materijalno tehnika sredstva, te sredstva logistike (lijekovi,
oprema i sl.) i najzad hangari u kojima su drani zatvoreni civili srpske nacionalnosti
dovedeni sa podruja Mostara, apljine i Stoca.

272. Svjedoci optube koji su u inkriminisanom periodu i sami bili pripadnici HOS-a
nisu Sudu ponudili relevantne podatke u pravcu utvrivanja komandne strukture
kasarne i logora u Dretelju, te Vijee primjeuje da je veina ovih svjedoka iskazivala
neodreeno, uoopteno i nastojei izbjei bilo kakav vid odgovornosti i dovoenja u
kontekst sa deavanjima u kasarni Bruno Bui u Dretelju. Tako ni svjedok optube
Maji Petar koji je obnaao dunost naelnika ustroja kadrovskih poslova HOS-a za
Hercegovinu nije mogao dati decidno izjanjenje ko je u inkriminisanom periodu
obnaao dunost zapovjednika kasarne Bruno Bui u Dretelju, i ko je samim tim
imao ingerenciju nad zatvorenim civilima srpske nacionalnosti.

273. HOS je imao i tri obuna centra koji su se nalazili na podruju Ljubukog.
Naelnik obuke u centru Gornja Vitina kao i Ante Dugandi naelnik obuke (obuni
centarf Lipno) i optueni Sreko Herceg, kao naelnik obuke u obunom centru Staro
Hardomilje su dolazili redovno ujutru na brifing kojem je prisustvovao rukovodni kadar
HOS-a i zapovjednik Bla Kraljevi. Ovo su bili obuni centri

274. Za podruje apljine, kao obuni centar je sluila kasarna Bruno Bui u
Dretelju, ona je sluila za obuku novih dobrovoljaca u redove HOS-a. Koliko se svjedok
Maji sjea, prvobitni zapovjednik, te kasarne je bio Hektor osi zv. Dida, nakon
njega Mirsad Zahirovi zv. Dugi, a onda je nekada u avgustu 1992.godine doao Edib
Buljubai.

275. Istog mjeseca, tanije 01.08.1992.godine donesena je Odluka68 o organizaciji i

formiranju ustanove oruanih snaga R BiH kojom je predvieno da e se prihvatno-
nastavni centar u apljini (kasarna Dretelj) koristiti za obuku regruta oruanih snaga
BiH. Navedeno jasno ukazuje da su prije ovog perioda iskljuivo jedinice HOS-a
koristile kapacitete kasarne Bruno Bui u Dretelju.

77

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 276. Svjedok Stanko Primorac se sjea da je kasarna u Dretelju preuzeta od JNA
nekada oko 22.04.1992.godine nakon oslobaanja grada apljine. Na redovnim
brifinzima na koje je odlazio u svojstvu zapovjednika Prve bojne u Ljubukom sjea se
da je u svojstvu zapovjednika ove vojarne istupao Hektor osi zv. Dida, a
povremeno bi u svojstvu zapovjednika brifinzima prisustvovali Mirsad Zahirovi i Sajo
Horozi69. Svjedok Sead Kurti, u to vrijeme pripadnik HOS-a, takoer vjeruje da je
zapovjednik kasarne tj. logora Dretelj bio Hektor osi zv. Dida za kojeg je uo da je
inae doao iz Zagreba. Svjedok je pojasnio da je on bio zapovjednik i dijela kasarne u
kojem su bili smjeteni vojnici na obuci i itavog kompleksa, koji je ukljuivao hangare u
kojima su drani zarobljeni civili. Pojanjavajui navedeno svjedok je rekao Ma
kasarna ili logor Dretelj, to je jedno te isto za mene.

277. Da ova kasarna nije iskljuivo koritena kao obuni centar ve i kao logor u
kojem su drani zatvorenici srpske nacionalnosti, proizlazi ne samo iz iskaza ovog
svjedoka, ve i brojnih dokaza provedenih tokom postupka.

278. Svjedokinja A koja je u logor dovedena ve poetkom maja, dakle nedugo po

njegovom formiranju, i koja je ostala tu sve do razmjene 18.08.1992.godine, stekla je
tokom boravka utisak da su rukovodni kadar kasarne i samim tim i logora koji je bio
oformljen unutar kompleksa kasarne inili Bla Kraljevi, Ivan Petrui, Miro Hrsti,
Sejo Horozovi i Mirsad Zahirovi zv. Dugi, koje u svom iskazu navodi i optueni Edib
Buljubai, meutim, kako niti jedna od ovih osoba nije obuhvaena optunicom u
predmetnom postupku, to se Vijee nije detaljnije bavilo pitanjem njihove eventualne
komandne pozicije u sklopu logora Dretelj.

279. Svjedok Stanko Primorac je pojasnio da su brifinzi odnosno sastanci rukovodnog

kadra HOS-a odravani redovno u stoeru u Ljubukom, ak se sjea da je jedan dan u

68
O3 7 Odluka o organizaciji i formiranju ustanove oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine broj:
02/819-1 od 01.08.1992.godine.
69
U prilog rukovodnom statusu Saje Horozia u okviru vojne policije HOS-a ide i dokaz odbrane
etvrtooptuenog Ivana Media, O4-7 te dokazu Tuilatva T-71 a radi se o Potvrdi vojne policije HOS-a
Vojarna Grabovina apljina od 21.09.1992.godine kojom je Sajo Horozi odobrio Dostinji Kovaevi da
napusti vojarnu Dretelj i da se javi u Mostar na radnu obavezu. Dostinja Kovaevi je jedna od zatvorenica
Dretelja koja je nakon razmjene 18.08.1992.godine ipak odluila ostati u Dretelju dok su ostali zatvorenici
prebaeni u vojni zatvor HVO-a.
78

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 sedmici bio striktno odreen za ovu vrstu sastanaka. U kasarni je koliko je njemu bilo
poznato bio stacioniran Mirsad Repak koji je bio na elu Odjela tajne policije. Koliko je
svjedoku poznato njemu je bio direktno i neposredno nadreeni Bla Kraljevi, te
vjeruje da osim Blaa u to vrijeme niko drugi nije mogao izdavati nareenja Mirsadu
Repku.

280. O irini ovlasti Blaa Kraljevia koji je odluivao o svim vanijim pitanjima, meu
kojima su zasigurno bili i formiranje logora u okviru kasarne Bruno Bui u Dretelju, te
dranje civila u nehumanim i nehigijenskim uslovima u kojima su boravili, govori i
injenica da je prema materijalnim dokazima samo general Bla mogao pustiti osobe iz
logora.70

281. Koliko se svjedok Primorac sjea, u kasarnu Dretelj je kasnije dola grupa
jedinica Armije BiH kojom je zapovijedao pukovnik Armin Pohara, a nakon njega
pukovnik Salko Dedi, ali mu nije poznato da je u okviru kasarne optueni Sreko
Herceg obnaao bilo kakvu zapovjednu dunost.

282. Optueni Edib Buljubai koji je u svom iskazu datom u svojstvu svjedoka,
detaljno opisao ulogu svakog od optuenih, dok za Sreka Hercega samo tvrdi da je
uo da povremeno dolazi u Dretelj, ali to je sve to je njemu poznato o ulozi optuenog
u logoru, to pojanjava rijeima. da se bilo ime on isticao ili da je neto loe radio
sigurno bih ga zapamtio. Optueni Buljubai se u daljem toku svjedoenja ogradio od
bilo kakvih konstatacija u odnosu na ovog optuenog za period prije njegovog dolaska
u Dretelj, dakle prije 02.08.1992.godine, a koliko je njemu poznato, optueni Sreko
Herceg je u tom periodu bio zapovjednik obunog centra Staro Hardomilje.

283. Sasluani svjedok Petar Maji se opredijelio da su obuni centri i kasarna Dretelj
zapravo imali isti princip rada, s tim da je kasarna imala bolje uslove za rad, ali

70
T44 Nalog za otpust po nareenju generala Blaa Kraljevia, vojarna Bruno Bui Dretelj od
05.08.1992.godine.
T54 Nalog za otpust lica Momila Govedarice iz vojnog zatvora, HOS Vojarna Bruno Bui Dretelj od
08.08.1992.godine.
T55 Zapovjed da se pusti na slobodu Govedarica Momilo, potpisana od strane Blaa Kraljevia,
Zapovjednitvo ratnog stoera Ljubuki 08.08.1992.godine.

79

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

organizaciono, djelovali su na istom principu i posmatrano u formacijskom smislu na
elu im je bio zapovjednik. Prema njegovoj procjeni, ukoliko je u to vrijeme bilo
zatvorenika u hangarima u sklopu kasarne Dretelj, onda su oni prema njegovom
miljenju bili u iskljuivoj ingerenciji zapovjednika Blaa Kraljevia, koji je neposredno
bio nadreen zapovjednicima obunih centara i kasarne u Dretelju.

284. General Bla Kraljevi je prema iskazima svjedoka uivao najvii autoritet te je
vrio stvarnu i efektivnu kontrolu nad pripadnicima HOS-a u Hercegovini, pa samim tim
i nad vojnicima koji su bili stacionirani u logoru Dretelj. Njegovo ponaanje u svom
iskazu slikovito opisuje svjedok Henrik Hovland, ratni izvjetava iz Norveke koji je
imao priliku provesti izvjesno vrijeme sa Blaom Kraljeviem i uvjeriti se u efektivnu
kontrolu koju je vrio nad potinjenim vojnicima. Ovaj svjedok je tako izjavio kako je
stekao dojam da je Kraljevi sam sebi dodijelio in i bilo je vidljivo da je volio osjeaj
moi koji mu je pruala pozicija generala. Svjedoku se nekad inilo da je do logora gdje
su drali zatoene srbe general odlazio samo kako bi im neposredno manifestirao
nadmo koju posjeduje. Svjedok je u tom pravcu izjavio: Bla je tu sve kontrolisao, on
je bio glavni, ak je rijeavao i manje nesporazume i vrlo rijetko je delegirao ovlasti na
druge...inilo se da sve sam radi. Bla je nareivao zatvaranje civila, njihovo
premjetanje, on ih je obilazio i postrojavao po njihovom dolasku. Mogao je vidjeti
povrede na njima i ak je i nareivao da se kriju u gornjim hangarima ako bi u logor
dole neke novinarske ekipe.

285. Na isti nain svjedoci optube koji su u to vrijeme bili zatvoreni u hangarima
kasarne Bruno Bui u Dretelju, opisuju ponaanje zapovjednika Blaa Kraljevia
kojem su esto i neposredno mogli posvjedoiti jo od trenutka dolaska u logor, gdje bi
odmah na ulasku bili postrojeni upravo od strane Blaa Kraljevia.

286. Kako je Bla Kraljevi kao zapovijednik HOS-a za Hercegovinu imao angaman
na znantno veem prostoru, te kako svoju efektivnu kontrolu nije mogao samostalno
vriti, to je u odnosu na zatvorene srbe u Dretelju tu kontrolu vrio posredstvom
upravnika logora tj. zapovjednika kasarne Bruno Bui u Dretelju.

80

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 287. Vijee se u pravcu utvrivanja identiteta osobe koja je imala rukovodne ovlasti u
logoru Dretelj prvenstveno rukovodilo iskazima osoba koje su zatvorene u logoru
nedugo po njegovom formiranju, negdje ve poetkom maja 1992. godine, meu
kojima je i svjedokinja A koja veoma detaljno opisuje rukovodei kadar u poetno
vrijeme.

288. Veina sasluanih svjedoka je saglasna da su rukovodeu ulogu u logoru

tj.kasarni Bruno Bui u Dretelju imali Hektor osi Dida, ime Martinovi, Sajo
Horozi i Edib Buljubai. Optueni Edbi Buljubai, u svom svjedoenju opisuje da ga
je na mjesto zamjenika zapovjednika kasarne u Dretelju postavio lino Bla Kraljevi.
Po dolasku u Dretelj, optueni tvrdi da je u tom trenutku u hangarima kompleksa
kasarne Bruno Bui bilo zatvoreno oko 200 (dvije stotine) civila 71 srpske
nacionalnosti na nain da su muki zatvorenici drani odvojeno od zarobljenih ena.

289. Po dolasku u logor Dretelj, satnik Ivan Petrui ga je upoznao sa obavezama i

dunostima i tada je saznao da rukovodnu ulogu u kasarni imaju jo ime Martinovi,
Dervi Kurti, a upoznao je i druge oficire meu kojima su bili dr.Zoran Hranilovi,
Mirsad Repak te pukovnika Armije BiH Salku Dedia, ija jedinica je u to vrijeme bila
stacionirana u Dretelju. Optueni tvrdi da su pobrojani oficiri HOS-a bili elni ljudi koji
su odluivali o hapenjima i zatvaranjima srba u Mostaru, Stocu i apljini, naroito
pomonik zapovjednika za bezbjednost Miro Hrsti, koji je prema tvrdnjama optuenog
u tom pravcu imao najvee ovlasti.

290. Optueni Buljubai je bio kategodian u tvrdnji da on kao zamjenik

zapovjednika, i ostali optueni nisu imali ingerencije da izdaju naloge za hapenje i
zatvaranje civila srpske nacionalnosti, niti su mogli odluiti koliko vremena e ko od njih
biti zatoen, kao ni o uslovima u kojima su boravili, ali je potvrdio da su srbi u vie
navrata dovoeni i zatvarani u hangare logora Dretelj. Tako opisuje da je nakon
njegovog dolaska 02.08.1992.godine, u dva ili tri navrata dovezen kamion u kojem su

71
T59 Spisak pritvorenika centralnog vojnog zatvora HVO Mostar koji su osloboeni pritvora od
05.11.1992.godine. Svi zarobljenici koji su se zatekli u Dretelju na dan 18.08.1992.godine prebaeni su u
vojni zatvor pod kontrolom HVO-a. Iz dokumenta uloenog kao dokaz optube u kojem se navodi ukupan
broj otputenih zatvorenika jasno proizlazi da je broj od 200 zatvorenih civila najpriblinija procjena ukupnog
broja zatvorenih civila u hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju.

81

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

bili civili iz Mostara i Stoca, isti su po dolasku postrojeni i pretueni, a potom odvedeni i
zatvoreni u hangar ove kasarne.

291. Optueni navedeno opisuje rijeima oni dou, degenek, silaze sa kamiona,
izudarani, izgnijeeni, prebijeni, uniteni, nikakvi i sad ih vode u hangare. Onda sam ja
po naredbi Petruia njih upisivao u svesku, tako to bi pitao svakog kako se zove , pa
kad bi rekao pitali bi ga to je u etnicima, ako bi rekao da nije dobio bi amarinu i
slino. Bilo je onda skidaj prsten, skidaj kai, pertle i sve para to imaju...al nema, kae
uzeli im u Mostaru i tako smo mi ispatali ovi dole pokupe lovu, a mi gore dobijemo
malo. Eto tako je bilo.

292. Optueni je tvrdio da je zapovednik vojne policije za Hercegovinu, Ivan Petrui,

ujedno bio i zapovjednik kasarne Bruno Bui u Dretelju, te da je zajedno sa ostalim
rukovodnim kadrom HOS-a na elu sa zapovjednikom Blaom Kraljeviem odluivao o
pitanjima formiranja, ustrojstva i funkcionisanja logora Dretelj.

293. Dalje je pojasnio da su o hapenju srba po Stocu odluivali Ivan Petrui,

Mirsad Repak i Esad Eminovi zv. Kvale72 te je lino imao priliku vidjeti kada bi Repak
oznaio kue pojedinih srba koje su potom opljakane, a vlasnici odvedeni u logor u
Dretelju. O ovome tvrdi da je svjedoio na suenju Mirsadu Repku u Norvekoj, koji je
u konanici osuen. Optueni pojanjava da su u to vrijeme optueni Repak i Petrui
na izvjestan nain trgovali ljudima, tako da su koristei ovlasti pojedince putali iz
pritvora za novac. Kako Ivan Petrui nije optuen73 zajedno sa ostalim u ovom
predmetu, ve je sasluan u svojstvu svjedoka odbrane, to se Vijee u ovoj presudi
nee detaljnije baviti njegovom ulogom u okviru logora Dretelj.

294. Slian odnos prema zarobljenicima imao je i general Bla Kraljevi, to je

najbolje vidiljivo iz njegovog odnosa prema zatvoreniku Sai Stoliu, koji je uhvaen i

72
U dokumentu oznaenom kao T-81 koji govori o organizaciji HOS-a u BiH, u njemu se navodi da je
HOS Stoca bio smjeten u fabrici Inkos. Zapovjednik jedinice ekvivalenta bataljona bio je Esad
Eminovi zv. Kvale.
73
Vijee takoer primjeuje da je prema dopisu uloenom u spis dana 14.05.2014.godine, Ministarstvo
unutranjih poslova dopisom obavijestilo Sud da je CJB Trebinje dana 03.04.2014.godine Tuilatvu BiH
proslijedilo Izvjetaj o poinjenom krivinom djelu Ratni zloin na podruju optine apljina- logor Dretelj
tokom 1992.godnine, protiv Ivana Petruia.

82

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

lien slobode kada se kao regrut vojske JNA vraao kui. Njega su u logoru prozvali
imenom Tenkista i predstavljali su ga kao nekoga ko je uestvovao u sukobima na
strani JNA, zbog ega je mladi naroito bio maltretiran i podvrgavan svakodnevnim
oblicima zlostavljanja, od kojih su neke metode bile veoma okrutne. Najtipiniji primjer
neovjenog postupanja prema ovom licu je podvrgavanje operaciji slijepog crijeva bez
anestezije, koju je izvrio dr. Hranilovi, koji je inae boravio u stacionaru u sklopu
kasarne. Svjedok Sreko Mari, opisuje da je nakon operacije imao priliku razgovarati
sa Saom Stoliem i isti mu je rekao da je Bla zapovijedio da se hirurki zahvat obavi
unutar kasarne, kako bi zatvorenik bio pod kontrolom HOS-a. Pojanjava da je
generalu Saa Stoli bio interesantan jer je pregovarao sa njegovim ocem u
Njemakoj o izvjesnoj sumi novca koja bi bila plaena za putanje Sae iz zatvora.
Meutim, suma koju je general zatraio je bila enormna, tako da je otac nije mogao
obezbijediti i Saa Stoli u logoru ostaje do njegovog rasputanja.

295. Osim to iz navedenog proizilazi da je Bla Kraljevi, kako to pokazuju i ostali

provedeni dokazi, bio glavni zapovjednik HOS-a, osniva logora Dretelj i najodgovorniji
za sve uslove u kojima su drani zatvorenici, opisano postupanje samo dodatno
uvjerava Vijee u injenicu da su zatvoreni civili srpske nacionalnosti bili lieni svakog
minimuma ljudskog dostojanstva, tretirani od strane pripadnika HOS-a ne kao ljudi, ve
kao predmeti kojima se ak moglo i trgovati.

296. Vijee u ovom dijelu nee dalje elaborirati navedeni zakljuak, obzirom da e
diskriminatorski odnos pripadnika HOS-a i samih optuenih, ispoljavan prema
zatvorenicima, biti detaljnije elaboriran u dijelu presude koji se bavi kvalifikacijom
progona u osnovi Zloina protiv ovjenosti, za koju su optueni oglaeni krivima.

297. Dakle, Tuilatvo tokom predmetnog postupka nije dokazalo van svake razumne
sumnje da su optueni imali rukovodee uloge na nain da su mogli odluivati o
hapenju i zatvaranju srba sa podruja Mostara, Stoca i apljine ili da su odluivali o
njihovom dranju u nehumanim uslovima i njihovoj daljoj sudbini, ali jeste dokazano da
su u inkriminisanom periodu bili svjesni ovog sistema koji je bio na snazi, a koji su
oformili elni ljudi HOS-a i provodili u djelo, te su postupajui u svojstvu pripadnika
HOS-a imali neometan pristup zatvorenicima smjetenim u prostorijama vojne
ambulante Mostar (op.Ivan Zelenika) i hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju (op.
83

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Buljubai, Medi i Grubii-Fejzi) u kojima su drani zatoeni mukarci i ene civili
srpske nacionalnosti, prema kojima su umiljajno i iz diskriminatorske namjere poduzeli
pojedinane radnje inkriminacije za koje su oglaeni krivim izrekom ove presude, a
kojim pojedinanim radnjama su dali znaajan doprinos odravanju na snazi ovako
uspostavljenog sistema.

298. Svjedoci u svojim iskazima u svojstvu zapovjednika logora pominju povremeno

optuenog Sreka Hercega, te ga na spisku74 koji su pravili bivi zatvorenici logora,
oznaavaju kao zapovjednika, meutim, iz razloga koje e Vijee elaborirati u dijelu koji
se odnosi na oslobaajui dio presude, bit e izneseni razlozi zbog kojih se ova tvrdnja
optunice nije tokom postupka mogla ustanoviti van svake razumne sumnje.

IV. INDIVIDUALNA KRIVINA ODGOVORNOST OPTUENIH U OKVIRU

UDRUENOG ZLOINAKOG PODUHVATA

299. Optunica je teretila optuene za uestvovanje u Udruenom zloinakom

poduhvatu koji je oformljen od strane najviih vojnih struktura HOS-a, kao vojnog
ogranka Hrvatske stranke prava (HSP), na nain da su svojim radnjama unaprijeivali i
podravali sistem nezakonitog hapenja i zlostavljanja civila srpske nacionalnosti sa
podruja Mostara, apljine i Stoca, koji su drani u nehumanim uslovima u
prostorijama vojne ambulante Mostar i hangarima kompleksa kasarne Bruno Bui u
Dretelju, gdje su zatvoreni civili svakodnevno bili podvrgnuti raznim oblicima
maltretiranja od strane optuenih i drugih vojnika, odakle su u konanici trebali biti
trajno premjeteni sa teritorija Hercegovine.

300. Vijee ovde nalazi korisnim naglasiti da je optunica pored uestvovanja u

UZP-u, teretila optuene Ivana Zeleniku, Sreka Hercega i Ediba Buljubaia i po
osnovu komandne odgovornosti, ali Vijee primjeuje da optunica ovaj oblik
odgovornosti nije obuhvatila u injeninom opisu, ve samo u okviru pravnog opisa
djela, koji u konanici ne obavezuje Sud, pa navedeni vid odgovornosti nije ni mogao
biti ispitan u odnosu na ove optuene.

74
T-67 i O4 15 - Spisak HOS personal vojnog osoblja logora Dretelj koji su sainili bivi zatvorenici
logora u Dretelju.

84

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 301. Vijee je nakon provedenog postupka optuene oglasilo krivima kao uesnike u
udruenom zloinakom poduhvatu tipa II, odnosno Vijee je tokom provedenog
postupka dolo do nesumnjivog zakljuka da su optueni svojim radnjama uestvovali
u sistemskom udruenom zloinakom poduhvatu koji su oformile i odravale na
snazi elne strukture HOS-a.

302. Prigovori odbrane u pogledu zakonske mogunosti primjene UZP-a nisu prema
miljenju Vijea osnovani. Naime, Udrueni zloinaki poduhvat je ugraen u KZ BiH i
to u lan 180. stav 1. koji propisuje naine na koje lice postaje lino odgovorno za
odreena krivina djela iz Glave XVII KZ BiH, ukljuujui zloine protiv ovjenosti
(lan 172.) za koji su se optueni teretili potvrenom optunicom.

303. Naime, lan 180. stav 1. izveden je iz lana 7.1 Statuta MKSJ i gotovo mu je
identian, a postao je dio KZ BiH nakon stupanja na snagu lana 7.1 i nakon
tumaenja MKSJ-a da on obuhvata, konkretno, udrueni zloinaki poduhvat kao nain
saizvrenja kojim se stie individualna krivina odgovornost75

304. lan 180. stav 1. glasi: "Osoba koja planira, naredi, uini ili podstrekava ili
pomae u planiranju, pripremanju ili uinjenju krivinih djela iz lana ... 172. i 175.
(zloini protiv ovjenosti ; ratni zloin protiv ratnih zarobljenika)... ovog zakona, kriva je
za to krivino djelo.

305. Udrueni zloinaki poduhvat sam po sebi ne predstavlja krivino djelo, ve oblik
uea u izvrenju krivinog djela76 Odredba lana 180. stav 1. KZ BiH u koju je
ugraen udrueni zloinaki poduhvat sadri nekoliko oblika radnji saizvrilatva
odnosno uea koje su odreene s obzirom na specifinu prirodu i teinu krivinih
dijela na koje se moe primjeniti i na injenicu da se radi o odgovornosti za krivina
djela koja po pravilu sadre veliki broj radnji poinjenja, o krivinim djelima koja se
najee ine od strane veeg broja osoba, o djelima koja imaju planski, sistemski
karakter77

75
Komentari krivinih zakona u BiH, Knjiga 1 (Zajednicki projekat Vijeca Evrope i Evropske kornisije,
Sarajevo 2005. godine), str. 593,594
76
Prvostepena presudaTrbi Milorad, broj X-KR 07/386 od 16.10.2009. godine paragraf 210; drugostepena
presuda Bundalo Ratko broj -KR-07/419 od 28.01.2011 paragraf 240., prvostepena presuda Raevi i
Todovi broj X-KR 06/275 od 28.02.2008. godine pargraf 111.
77
Komentari krivinih zakona u BiH; strana 593
85

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 306. Kada se posmatra navedeni lan i oblici radnje koji su tu nabrojani onda je
oigledno da je zakonodavac slijedio osnovna pravila krivine odgovornosti koja
proizilaze iz meunarodnog krivinog prava i iz odredaba Statuta MKSJ-a, kao i iz
odredaba iz lana 25. stav 3. tacke a)-e) Rimskog statuta, poto je znaajno proirio
mogue radnje izvenja i sauesnitva u izvrenju krivinih djela.

307. Meunarodna sudska praksa u tumaenju pojma poinjenje iz lana 7. stav 1.,
koji je ugraen u domai zakon kao lan 180. stav 1.KZ BiH , konkretno propisuje: (1)
da je udrueni zloinaki poduhvat oblik saizvrilatva koji utvruje linu krivinu
odgovornost; (2) da poinjenje u smislu lana 7. stav 1. Statuta MKSJ (a samim tim u
smislu lana 180. stav 1. KZ BiH) ukljuuje svjesno uee u zajednikom udruenom
poduhvatu; i (3) da su elementi udruenog zloinakog poduhvata utvreni u
meunarodnom obiajnom pravu i da su prepoznatljivi. U primjeni termina poinjenje
iz lana 180. stav 1., ovo Vijee mora uzeti u obzir definiciju tog termina u znaenju
koje je imao kada je preuzet iz meunarodnog prava u KZ BiH78.

308. albeno vijee u predmetu Tadi bilo je prvo vijee MKSJ-a koje je identifkovalo i
definisalo tri tipa UZP-a koje su postojale u meunarodnom pravu u odgovarajuem
periodu.79 MKSJ je naknadno identifikovao tri tipa UZP-a: prvi tip - opti ili osnovni,
drugi tip: sistemski i trei tip: proireni.80 U predmetima MKSJ je u vie predmeta
razmatran i prihvaen sistemski UZP81, kao i u predmetima Suda BiH 82.

309. Bez obzira o kojem se tipu UZP-a radi, da bi se utvrdilo da je optueni

uestvovao u udruenom zloinakom poduhvatu moraju biti ispunjena tri uslova: (1)
pluralitet osoba; (2) postojanje zajednikog cilja (ili plana) koji mora odgovarati nekom
od zloina predvienih Statutom odnosno u ovom sluaju Krivinim zakonom BiH ili

78
Ustavni sud BiH zakljuio je da Statut MKSJ-a ini sastavni dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine,
kao jedan od dokumenata kojima se regulie primjena meunarodnog prava u BiH kako je to propisano
lanom III(3)(b) Ustava BiH, Abduladhim Maktouf, predmet br: Ap-1785/06, Odluka o dopustivosti i meritumu
po albi na Presudu Suda Bosne i Hercegovine, 30.03.2007, paragraf 70; Prvostepena presudaTrbi
Milorad, broj X-KR 07/386 od 16.10.2009. godine paragraf 206.
79
albena presuda u predmetu Duko Tadi broj IT 94-1 A od 26.01.2000. , paragraf 220.
80
MKSJ navodi opti ili osnovni UZP kao UZP I, sistemski UZP kao UZP II i proireni UZP kao UZP III. U
ovoj presudi koriste se termini osnovni UZP, sistemski UZP i proireni UZP.
81
Prvostepena presuda Milorad Krnojelac broj IT 97-25 od 15.03.2002; Prvostepena presuda Miroslav
Kvoka i dr IT 98-30/1 od 02.11.2001; Prvostepena presuda Staki Milomir IT-97-24 od 22.03.2006;
Prvostepena presuda Radoslav Branin IT 99-36 od 03.04.2007.
82
Prvostepena presuda Suda BiH Raevi Mitar i Todovi Vaso X-KR/06/275;
86

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ukljuivati poinjenje takvog zloina i (3) mora biti potvreno uee optuenog u tom
zajednikom cilju83.

310. Kada se ovo konkretno primijeni na injenice u sistemskom udruenom

zloinakom poduhvatu, zajedniki cilj je da se poini jedno ili vie odreenih krivinih
djela to se ostvaruje "organizovanim sistemom koji je na snazi.84

311. U predmetu protiv Milorada Trbia prvostepeno vijee je prihvatilo uslove

potrebne za actus reus optuenog85 koji su postavljeni u albenoj presudi u predmetu
Branin86, i primjenjivi na sve tipove UZP-a.

312. Tu je reeno da je za utvrivanje radnji (actus reus) optuenog u okviru UZP-a

potrebno utvrditi sljedee:

(i) Vei broj osoba, pri emu je korisno naglasiti da te osobe ne moraju biti
organizovane u nekoj vojnoj, politikoj ili upravnoj strukturi.
(ii) 2. Postojanje zajednike nakane koja predstavlja ili ukljuuje poinjenje
krivinog djela predvienog Statutom. Nema potrebe da taj plan, zamisao ili nakana
budu prethodno dogovoreni ili formulisani. Zajedniki plan ili nakana moe biti
improvizovan na licu mjesta, a izvodi se iz injenice da vie osoba djeluje zajedno kako
bi sproveli u djelo zajedniki zloinaki poduhvat.
(iii) 3. Uestvovanje optuenog u zajednikom planu koji ukljuuje poinjenje
jednog od krivinih djela predvienih Statutom ili u konkretnom sluaju Krivinim
zakonom. To uee ne mora ukljuivati izvrenje nekog konkretnog krivinog djela iz
jedne od tih odredbi (na primjer, ubistvo, istrebljenje, muenje, silovanje, itd.), nego se
moe sastojati u pomoi ili doprinosu izvrenju zajednikog plana ili nakane. Taj
doprinos ne mora da bude neophodan odnosno znatan, ali mora biti u najmanju ruku
znaajan doprinos zloinima za koje se odgovornost pripisuje optuenom87.

83
Ibid strana 126; albena presuda Radoslav Branin IT 99-36 A , paragraf364.
84
Drugostepena presuda Duko Tadi broj IT 94-1 A od 26.01.200 paragraf 202 (citati isputeni ).
85
Prvostepena presuda Suda BiH Trbi Milorad X-KR 07/386, od 16.10.2009. paragraf 215,
86
Drugostepena presuda Radoslav Branin, broj IT 99-36 A od 03.04.2007. paragraf 414
87
Isti uslovi pominju se i u prvostepenoj presudi Momilo Krajinik, IT-00-39 od 27.09.2006. paragraf 883
87

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 313. Pod uslovom da su ispunjeni svi ostali uslovi, osoba koja uestvuje u udruenom
zloinakom poduhvatu na bilo koji od sljedeih naina moe biti oglaena krivom za
poinjeno krivino djelo,:88

(i) neposrednim sudjelovanjem u poinjenju dogovorenog zloina (kao glavni

poinilac);
(ii) prisustvovanjem u vrijeme poinjenja zloina (sa znanjem da e se zloin
poiniti ili se ini) namjernim pomaganjem ili ohrabrivanjem drugog uesnika u
udruenom zloinakom poduhvatu da poini taj zloin; ili
(iii) djelovanjem u potporu nekom konkretnom sistemu u kojem se zloin ini
putem poloaja vlasti ili funkcije optuenog, sa znanjem o karakteru tog sistema i
namjerom da se on realizuje.

314. to se tie uloge uesnika UZP- a, u predmetu Vasiljevi albeno vijee je

objasnilo da je obino dovoljno da uesnik udruenog zloinakog poduhvata izvri
djela koja su na ovaj ili onaj nain usmjerena ka ostvarenju zajednikog plana89.

315. Kada je u pitanju mens rea, za sistemski UZP potrebno je da je osoba lino
znala da postoji organizovani sistem, za njegov zajedniki kriminalni cilj i namjeru da
odrava takav sistem.90 Ukoliko zajedniki zloinaki cilj ukljuuje poinjenje krivinog
djela koje zahtijeva posebnu namjeru, na primjer, progon, tada uesnik mora imati tu
istu namjeru91. Meutim, zajednika namjera, ak i posebna namjera, moe biti
izvedena u zakljuku92.

316. Tako iz izreke provstepene presude jasno proizilazi uee vie osoba u
udruenom zloinakom poduhvatu, meusobno povezanih linijom komandovanja i
rukovoenja, pri emu Vijee ne nalazi nunim navesti u izreci presude poimenino sve
aktere UZP-a93 iako ini u sasvim odredivoj mjeri.

88
Prvostepena presuda Milorad Krnojelca, IT-97-25-T od 15.03.2002. paragraf 81.
89
albene presude protiv Vasiljevia, para 102. (i), takoer vidi prvostepena presuda Milorad Trbi X-KR
07/386 od 16.10.2009 paragraf 219;
90
Prvostepena presuda Suda BiH Raevi i Todovi X-KR 06/275 strana 112, citat iz elbene presude protiv
Tadia, paragrafi i 203, 220 (citat iz koncentracioni logori Belsen i Dahau)
91
Drugostepena presuda Suda BiH Ratko Bundalo X-KR-07/419 od 28.01.2011paragraf 252, citat iz
predmeta prvostepena presuda Milorad Trbi broj X-KR 07/386 od 16.10.2009.paragraf 221, citat iz
predmeta Milorad Kvoke i drugih, IT-98-30/1-T, od 02.11.2001, paragraf 288.
92
Ibid
93
Prvostepena presuda Milorad Trbi broj X-KR 07/386 od 16.10.2009 paragraf 216, citat iz albene presude
u predmetu Radoslav Branin broj IT 99-36 A od 03.04.2007. paragraf 430.
88

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

317. Postojanje zajednikog cilja, ili plana jasno proizilazi iz izreke prvostepene
presude, a to je progon na diskriminatorskoj osnovi kako je to detaljno opisano u
prethodnom dijelu presude, dok se odgovornost pojedinih optuenih ogleda kroz
njihove pojedinane i zajednike radnje izvrenja (actus reus) kako kroz direktno
uee u odreenim radnjama tako i kroz uee u uspostavljanju i podravanju
sistema zlostavljanja zatoenika. Odgovornost optuenih Ivana Zelenike i Ediba
Buljubaia se tako izmeu ostalog ogleda i kroz dozvoljavanje pristupa u vojnoj
ambulanti Mostar (Zelenika) i logoru Dretelj (Buljubai), straarima i drugim licima
(vojnicima) koji su na razliite naine zlostavljali zatvorenike, zatim injenice da su po
nalogu nadreenog prihvatali i drali zatvorenike, a u pojedinim radnjama izreke
presude i lino poduzeli uee u inkriminisanim opisanim dogaajima. Optueni Ivan
Medi i Marina Grubi- Fejzi, odgovorni su da su svojim radnjama lino doprinijeli
odravanju sistema zlostavljanja koji je bio na snazi, poduzimanjem neposrednog
uea u poinjenju inkriminacija za koje su oglaeni krivim.

318. Na osnovu dostavljenih dokaza Vijee je utvrdilo da su optueni u ovom

predmetu posjedovali svijest (mens rea) potrebnu za sistemski UZP, koja se ogleda
kroz injenicu da su optueni ne samo znali da postoji organizovani sistem zatoenja i
zlostavljanja civila srpske nacionalnosti, ve su optueni svojim radnjama isti
podravali, potpuno svjesni zajednikog cilja, svjesno dijelei usaglaenu zloinaku
namjeru.

(b) Tip II / sistemski UZP

319. Vijee je u konkretnom sluaju zakljuilo da postoje svi elementi
sistemskog udruenog zloinakog poduhvata u odnosu na sve optuene koji su
oglaeni krivim.

320. Prilikom ocjene postojanja svih okolnosti na strani optuenih Ivana Zelenike,
Ediba Buljubaia, Ivana Media i Marine Grubii- Fejzi, Vijee je imalo u vidu da
actus reus podrazumijeva postojanje zajednikog cilja da se poini jedno ili vie
odreenih krivinih djela, to se ostvaruje organizovanim sistemom koji je na snazi, dok
uee koje je potrebno za doprinos zajednikom cilju sistema, ak i ne mora biti u vidu
stvarnog poinjenja temeljnog krivinog djela, pod uslovom da je uee optuenih
aktivno doprinijelo provoenju sistema. Za mens rea je potrebno lino znanje o
organizovanom sistemu na snazi i njegovom zajednikom zloinakom cilju i namjera

89

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

da se doprinese tom sistemu.

321. Po ocjeni ovog Vijea, Tuilatvo je tokom postupka izvelo dovoljno

dokaza o postojanju namjere svakog od optuenih da ostvari zajedniku svrhu UZP-a i
da daju vlastiti doprinos sistemskom UZP-u.

322. Vijee istie da je kao dokazne faktore, koji su vani za utvrivanje da li su

optueni doprinijeli zajednikom zloinakom cilju, cijenilo: de facto ili de iure poloaj
optuenih u sistemu94, obim zloinakog poduhvata, duinu vremena tokom kojeg su
bili prisutni na mjestu sistema, nastojanja da sprijee zloinaku aktivnost ili da ometu
efikasno funkcionisanje sistema, intenzitet zloinake aktivnosti, vrstu aktivnosti koju su
zaista provodili i nain na koji su vrili svoje funkcije u sistemu.

323. Uee i doprinos svakog optuenog u sistemskom udruenom

zloinakom poduhvatu, koji je postojao u vojnoj ambulanti Mostar i logoru Dretelj, bio
je po miljenju vijea znaajan.

324. Naime, svi optueni su na svojevrstan nain, o emu e biti vie rijei u daljem
dijelu presude kojim je utvrena krivica po takama izreke presude, na znaajan nain
doprinosili nesmetanom i efikasnom funkcionisanju uspostavljenog sistema, iji cilj je
bio progon civila srpske nacionalnosti na nain opisan u izreci presude.

325. Kao osoba koja je uivala autoritet meu vojnicima koji su se nalazili u
prostorijama vojne ambulante Mostar (Zelenika) i logoru Dretelj (Buljubai), optueni
su svojim direktnim uestvovanjem u nekim od zlostavljanja zarobljenika, praktino
podsticali i ostale vojnike da nastave ostvarenje cilja sistemskog udruenog zloinakog
poduhvata, dok su optueni Ivan Medi i Marina Grubii- Fejzi svojim ponaanjem
jasno pokazivali namjeru da uspostavljeni sistem odre na snazi, dajui mu znaajan
doprinos radnjama za koje su oglaeni krivima.

326. Optueni Ivan Zelenika je radnjama opisanim u izreci presude, podravao

sistem nezakonitog zatvaranja i zatoenja srba sa podruja Mostara, na nain da su isti
nakon hapenja od strane pripadnika HOS-a najee u svojim domovima, dovoeni u
prostorije vojne ambulante Mostar, gdje bi im bile oduzete sve line stvari i
dragocjenosti, nakon ega bi bili zatvoreni bez da su im saopteni razlozi takvog
postupanja. Navedena lica su organizovano i planski od strane najviih asnika HOS-a,

90

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 a uz podrku zapovjednika Vinka Martinovia tele i samog optuenog Ivana Zelenike,
Sergeja Belovia, Zvonimira Bjelia i dr. organizovano prebacivani u logor Dretelj gdje
su istovremeno drani zatvoreni i srbi sa podruja optina Stolac, Gabela i apljina,
takoer nezakonito lieni slobode u svojim domovima. Tako je u nekoliko navrata, sam
optueni Zelenika uestvovao neposredno u transportu civila do Dretelja.

327. Navedeno je detaljno opisao svjedok Borivoje Petrovi, koji tvrdi da je optueni
Ivan Zelenika u dvoritu vojne ambulante Mostar prozvao njega i jo 15 civila i naredio
im da se ukrcaju u kamion koji je on lino vozio. U pratnji su tada prema kazivanju
svjedoka Petrovia bila dva luksuzna automobila. Po dolasku u Dretelj postrojeni su u
liniju, doao je zapovjednik za kojeg kasnije saznaje da se zove Bla Kraljevi, kome je
Ivan Zelenika raportirao zvanino mu predajui doveene zarobljenike. Nakon ega su
sprovedeni u hangare, gdje je odmah poelo premlaivanje novopridolih zarobljenika
od strane vojnika HOS-a meu kojima se najvie isticao jedan Albanac zvali su ga
iptar koji se hvalio svojom tehnikom udaraca koju je nauio za vrijeme boravka u
legiji stranaca, od zadobijenih udaraca svjedok je pao u nesvijest. Ja sam bio na
desnom krilu tog reda, da li od gladi, ili od ei ili od straha ili vruine...ne znam...sve
skupa, pao sam u nesvijest. Ovog vojnika je svjedok dobro zapamtio za vrijeme
boravka u logoru, pa se sjea i da je dan prije pogibije Blaa Kraljevia zatraio od
svjedoka da mu oisti cipele jer e biti u pratnji generala tako mu je poznato da je i on
nastradao za vrijeme atentata na Blaa Kraljevia.

328. Pri tome, vijee prihvata da nije sporno da je optueni Ivan Zelenika u nekoliko
navrata pomogao pojedinim osobama lienim slobode da napuste vojnu ambulantu
Mostaru, kao to je i optueni Ediib Buljubai u par navrata zabranio maltretiranje i
zlostavljanje zatvorenika, te je jedne prilike prema vlastitoj tvrdnji naredio i da im se
podijeli higijenski pribor, meutim, ta pomo je pruana pojedinano i izolovano te
nikada nije bila zamiljena da ugrozi voenje i funkcionisanje sistema koji je bio na
snazi, ve je to predstavljalo pojedinane, sporadine i izolovane sluajeve i situacije
koje nisu nikada prerasle u pokuaj promjene uspostavljenog sistema zatoenja i
zlostavljanja civila srpske nacionalnosti.

94
Drugostepena presuda u predmetu Kvoka, paragraf 101.
91

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 329. Pojedinani sluajevi dobroinstva koje su ispoljili optueni dodatno dokazuju da
su isti tokom inkriminisanog perioda uivali autoritet u sredinama u kojima su djelovali,
bilo da se radi o zatvoru u vojnoj ambulanti Mostar ili o logoru Dretelj.

330. Vijee e, naravno, razmotriti eventualne pojedinane inove dobrote prilikom

odmjeravanja kazne, ali oni ne dovode u sumnju zakljuak Vijea o znaajnom
doprinosu optuenih cilju udruenog zloinakog poduhvata koji je postojao na prostoru
Hercegovine a koji se manifestirao na nain opisan u izreci presude.

331. U pogledu optuenih Ivana Media i Marine Grubii- Fejzi, Vijee je

zakljuilo da su kao vojnici HOS-a, koji su imali nesmetan pristup zatvorenicima u
hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju, koji je imao sve karakteristike logora,
aktivno i neposredno uestvovali u sistemu fizikog, psihikog i seksualnog zlostavljanja
zatvorenika u logoru, ime je zadovoljen actus reus kao element odgovornosti po
osnovu sistemskog UZP-a.95

332. Specifinost odgovornosti optuenih u ovom predmetu ogleda se u injenici da

sistemski oblik UZP-a podrazumijeva postojanje organizovanog sistema zlostavljanja,
kao to su logori, a sve sa zajednikim ciljem odnosno svrhom, da se vre zloini nad
zatoenim licima.

333. Da bi bio odgovoran za zloine poinjene kroz sistemski udrueni zloinaki

poduhvat optueni mora znati lino za postojanje takvog organizovanog sistema i
njegov zajedniki zloinaki cilj.

334. Navedena zajednika svrha uglavnom obuhvata:

(i) Dugotrajno rutinsko zatvaranje i zatoenje pripadnika druge nacije

(ii) Ponovljeno muenje i batinjanje zatoenih lica
(iii) Ubistva zatoenih
(iv) est i dugotrajan prisilni rad zatoenih, te
(v) Odravanje nehumanih uslova u zatoenikom objektu96

95
Vidi uopteno, Tuilac protiv Miroslava Kvoke i drugih, IT-98-30/1-A, presuda, 28.2.2005. godine, paragraf 599.
96
Presuda albenog vijea u predmetu Krnojelac, (septembar 2003.godine), para.93.
92

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 335. Vijee je utvrdilo da su optueni svojim radnjama, iako nisu formirali zatoenike
objekte i odredili osobe koje e u njima biti zatvorene, ipak svojim radnjama podravali
uspostavljeni sistem nezakonitog lienja slobode civila srpske nacioonalnosti, njihovog
zatvaranja i dranja u nehumanim uslovima u vojnoj ambulanti Mostar i logoru Dretelj,
gdje su svakodnevno bili izvoeni na prisilni rad, te podvrgavani razliitim oblicima
muenja i neoovjenog postupanja, pa su svjesni toga, svojim radnjama dali znaajan
doprinos njegovom provoenju na terenu, ne nastojei se na bilo koji nain potpuno
iskljuili iz njega, to bi svakako bilo teko, ali ne i neizvodivo.

336. Znaajno uee ili doprinos u poduhvatu jeste takvo uee koje djelo ili
propust ine efikasnim i djelotvornim97, npr. uee koje omoguava da sistem
funkcionie lake ili bez ometanja. Znaaj doprinosa, odnosno uea svih suoptuenih
u sistemu, takoer moe biti dokaz o njihovoj zajednikoj namjeri. Poloaj optuenih u
sistemu, preuzimanje odgovornosti nakon to je njegov zloinaki cilj postao oit,
duina vremena tokom kojeg je optueni dio sistema, efikasnost kojom je izvravao
svoje zadatke, verbalne izjave o sistemu, kao i bilo koje direktno uee u actus reus
temeljnih krivinih djela, su sve faktori znaajni za utvrivanje znanja o sistemu.98

337. Optueni su svojevoljno odluili podrati sistem, iako su imali mogunost izbora,
naroito ako se ima u vidu da su bili pripadnici vojnih snaga koje su po svojoj prirodi bile
dobrovoljake, dok zatvorenici nisu mogli po svojoj volji otii iz prostorija u kojima su
drani.

338. Vijee e u dijelu presude koji se bavi krivicom svih optuenih detaljno
obrazlagati dokaze, injenice i okolnosti na kojima je zasnovan zakljuak da su ovi
optueni bili upoznati sa sistemskim UZP-om, te da su svojim neposrednim ueem u
inkriminacijama za koje su oglaeni krivim dali znaajan doprinos odravanju
sistemskog UZP-a.99

339. U konkretnom sluaju, ovo Vijee je posebno cijenilo broj radnji izvrenja,
injenicu da su optueni koristili svoja svojstva i osjeaj nadmoi da bi sami ili sa drugim
licima maltretirali zatvorenike, i to Ivan Zelenika u prostorijama vojne ambulante u
Mostaru, a ostali optueni u logoru Dretelj, znajui da su zarobljenici nemoni i

97
Presuda pretresnog vijea u predmetu Kvoka, (oktobar 2009.godine), para.309.
98
Presuda Suda BiH X-KR-05/139 od 09.03.2011.godine u predmetu Marko Radi i dr. para.902.str.198.
99
Presuda, str. 280-281.
93

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

prestraeni, da su drani u nehumanim i nehigijenskim uslovima i da su uslijed raznih
oblika zlostavljanja kojima su svakodnevno bili izloeni, jedva preivljavali.

340. Poto je nesporno utvreno da su optueni posjedovali mens rea i actus

reus, koji su neophodni za odgovornost po osnovu sistemskog UZP-a, jedino pitanje
koje je jo trebalo razmotriti jeste da li su krivina djela za koja su optueni oglaeni
krivim takoer spadala u zajedniku svrhu sistemskog UZP-a i da li su zapravo izvrena
u skladu sa tom zajednikom svrhom i u cilju njenog provoenja. U dijelu presude u
kojem je obrazloen zakljuak Vijea o krivici optuenih za pojedinane inkriminacije,
jasno je vidljivo da su sva djela u osnovi zloina protiv ovjenosti za koja su optueni
oglaeni krivim, izvrena u skladu sa zajednikom svrhom odravanja na snazi
uspostavljenog sistema zlostavljanja.

B. IDEOLOGIJA U OSNOVI CILJA UDRUENOG ZLOINAKOG PODUHVATA

341. Kada je u pitanju postojanje zajednikog cilja, Vijee nije nalo dokazanim da je
HOS bio vojni ogranak Hrvatske stranke prava, niti je nalo dokazanim da je idejni
politiki koncept djelovanja HOS-a bio stvaranje dravne tvorevine Herceg- Bosne, kako
je to tvrdila optunica, ali je postojanje odreene ideologije i plana zlostavljanja civila
srpske nacionalnosti sa namjerom njihovog protjerivanja iz Hercegovine nesporno
dokazano na nain kako je to opisano u izreci presude.

342. Naime, veina sasluanih svjedoka optube, koja je u inkriminisanom periodu

obnaala neku od funkcija u okviru vojnih struktura HOS-a posvjedoila je da su bili
istovremeno lanovi Hrvatske stranke prava (HSP).

343. Svjedok Petar Maji je tako potvrdio da je lanom stranke postao jo

19.09.1991.godine, meutim on kao i ostali lanovi ove stranke, negira da je bilo kada
postojao Proglas ili Koncept tzv. Planirane drave Herceg Bosne sa koje je bilo
zamiljeno da se protjeraju svi stanovnici srpske nacionalnosti. Ovaj svjedok je pojasnio
da je koncepcija stvaranja dravne tvorevine Herceg- Bosne bila ideologija koju e tek
kasnije, tokom 1993.godine propagirati HVO, sa kojim HOS od poetka nije bio u
dobrim odnosima, te navedeno nikada nije bio cilj djelovanja HOS-a.

94

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 344. Neslaganje sa redovima HVO-a bilo je prisutno od poetka100 djelovanja
HOS-a, a isti se naroito intenzivirao u mjesecu avgustu 1992.godine 101. Navedeno je
jasno vidljivo iz Priopenja za javnost102 kojeg je 06.08.1992.godine izdao zapovjednik
HOS-a Bla Kraljevi i iz kojeg jasno proizlazi da je situacija izmeu vojnika HOS-a i
HVO-a znatno pogorana, pa tako zapovjednik u jednom dijelu priopenja navodi
Davno smo rekli, ko dirne hosovca to e krvavo platiti, nosio on ovaj ili onaj znak.
Nedugo potom Bla Kraljevi je ubijen, u kojem su prema iskazima svjedoka
uestvovali pripadnici HVO-a.

345. Svjedok odbrane Miljenko Milo, koji je u inkriminisanom periodu bio predsjednik
odnosno povjerenik Hrvatske stranke prava za podruje Mostara, tvrdi da je sjedite
njegove stranke bilo u istoj zgradi u kojoj je bila smjetena i vojna ambulanta Mostar, te
potvruje da je optueni Ivan Zelenika, koji je inae boravio u tim prostorijama kao
pripadnik HOS-a, lan ove stranke postao jo tokom 1991.godine. Sam optueni u
unakrsnom ispitivanju svjedoka B tvrdi da u vrijeme boravka u vojnoj ambulanti nikoga
od dovedenih nije pitao za pripadnost SDS-u pojanjavajui to rijeima To za mene nije
bilo zlo, i ja sam bio lan neke stranke, a Vi neke druge.

346. Meutim, suprotno stanovitu Tuilatva, da je HOS bio vojni ogranak ove
politike stranke i da je pripadnost HOS-u nuno podrazumijevala i lanstvo u HSP-u,
ovaj svjedok tvrdi da jeste postojao odreeni broj pripadnika HOS-a, koji nisu bili lanovi
stranke i istovremeno dodao da je stranka djelovala na principu dobrovoljnosti, pri emu
negira da je u bilo kojem trenutku vostvo ove stranke propagiralo bilo koju drugu ideju
osim cjelovite Bosne i Hercegovine. Pojanjavajui navedeno, svjedok je izjavio da su
se na referendumu za nezavisnost BiH odranom u martu 1992.godine i hrvati koji su
ivjeli u BiH izjasnili za njenu samostalnost, pa je u skladu sa tim i koncipirana
ideologija HOS-a u BiH.

347. Svjedok Stanko Primorac, koji iz Hrvatske vojske sa nekolicinom dobrovoljaca

dolazi u redove HOS-a, takoer tvrdi da je retorika generala Blaa Kraljevia upravo
bila upravljena na potrebu oslobaanja Bosne i Hercegovine koju su okupirali pripadnici
JNA. Dakle, po njegovom miljenju, temeljno stanovite HOS-a, te HSP-a iji je bio

100
O22 Zapovjed Glavnog stozera HVO-a HZ Herceg Bosne broj Z-01-11 od 10.04.1992.godine.
O2-3 Zapovjed Glavnog stozera HVO-a HZ Herceg Bosne pov broj 01- 331/92 od 08.05.1992.godine.
101
O24 Dopis zapvjednistva ratnog stozera HOS-a za Hercegovinu iz avgusta 1992.godine.
102
T79 Priopenje za javnost Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 06.08.1992.godine.

95

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 lan, jeste upravo odbrana BIH od agresora, a potom njeno demokratsko ureenje u
meunarodno priznatim granicama. Te ciljeve je prema njegovom kazivanju podralo i
Predsjednitvo RBiH Uredbom sa zakonskom snagom, koja je ak objavljenja u
slubenom glasniku, a kojom je po njegovom miljenju HOS prerastao u regularnu
vojsku R BiH, odnosno postao sastavni dio oruanih snaga R BiH.

348. Vijee konstatuje da navedeni dokument o kojem svjedoi ovaj svjedok odbrana
nije uvrstila u materijalne dokaze, te konstatuje da se u konkretnom sluaju moe raditi
jedino o Uredbi sa zakonskom snagom o oruanim snagama R BiH103, u kojoj se samo
konstatuje da se kao dan formiranja Armije utvruje 15.04.1992. godine104, dakle, kao
dan kada su se sve naoruane formacije u Republici objedinile u Teritorijalnu odbranu
Republike, meutim nema uporita da se navedeno interpretira u kontekstu u kojem to
ini svjedok Primorac.

349. Svjedok Milo ne negira injenicu da je sjedite stranke bilo u Zagrebu, gdje je
bio i glavni stoer HOS-a, ali naglaava da je stranka funkcionirala na dobrovoljnoj
osnovi u lanstvu i donacijama, te nije bila finansirana od strane matice u R Hrvatskoj.
Svjedok je dalje izjavio da mu je jo u decembru 1992.godine Bla Kraljevi doao,
zamolivi ga da mu poalje na regrutaciju osobe koje zatrae lanstvo u HSP-u, to je
svjedok u par navrata i uinio, ali negira da je ova stranka imala bilo kakve konkretne ili
formalne ingerencije i nadlenosti u pogledu moblizacije ljudstva u redove HOS-a, niti je
imala uticaja na njihovu dalju organizaciju, ustrojstvo i djelovanje na terenu.

350. Vijee je imalo u vidu brojne iskaze svjedoka koji iskazuju u pravcu postojanja
loih odnosa izmeu HOS-a i HVO-a, te injenicu da se u pravosnanoj presudi MKSJ
u predmetu Prli i dr. koncept stvaranja ove paradravne tvorevine vezuje za period
1993.godine, dakle nakon inkriminisanog perioda u ovom konkretnom predmetu. Prema
argumentaciji presude MKSJ-a u predmetu Tihomir Blaki koncepcija postojanja ove
tvorevine105 takoer nije ukljuivala pripadnike HOS-a ili Hrvatske stranke prava, a to

103
Uredba sa zakonskom snagom objavljena je u Slubenom glasniku R BiH broj 4/92 od
20.05.1992.godine.
104
Iz dokaza odbrane optuenog Ivana Media O4-14, odnosno Odluke o objedinjavanju svih naoruanih
snaga na teritoriji Republike BiH proizilazi da su sve naoruane grupe i pojedinci duni da se prijave i stave
na raspolaganje Okrunim tabovima teritorijalne odbrane. Rok prijavljivanja i evidentiranja oznaen je
15.04.1992.godine.
105
Iz saetka presude: Oito je da su mnogi pripadnici HVO-a i Hrvatske zajednice Herceg Bosna dijelili
ciljeve hrvatskih nacionalista iz Hrvatske: svakako Mate Boban, predsjednik te zajednice; isto tako Anto
Valenta (predsjednik HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) Viteza, a zatim predsjednik HDZ-a HZHB-a)
96

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 proizilazi iz samog dokaza Tuilatva106 u kojem stoji Politiki i vojni ciljevi HOS-a nisu
se uklapali u strategiju vojnih i poltikih ciljeva HDZ-a.

351. Kako u pravcu svojih tvrdnji iz optunice o ideji stvaranja Herceg- Bosne kao ideji
kojom se vodio HOS na terenu, Tuilatvo nije ponudilo bilo kakve konkretne dokaze, to
ove navode Vijee ne nalazi dokazanim.

352. Meutim, Vijee se tokom postupka jeste uvjerilo u postojanje odreene

nacionalistike ideologije kojom su se vojnici HOS-a rukovodili na terenu, a koja je
naroito bila manifestirana kroz sistematino hapenje i zatvaranje srba sa podruja
Mostara, Stoca i apljine, sa krajnjim ciljem njihovog preseljenja iz Hercegovine.

353. Vijee primjeuje da iako dokaz odbrane, odnosno Proglas Hrvatske stranke
prava koji je u spis uloila odbrana optuenog Ivana Media107, promovie principe
poput nezavisne, suverene, demokratske i nedjeljive drave BiH, isti proglas u jednom
dijelu teksta kada govori o idejama koje zastupa HSP navodi Nezavisnost i cjelovitost
Hrvatske u savezu sa cjelovitom BiH.

354. Proglas koji je u dokaze odbrane uvrstila odbrana optuenog Ediba

Buljubaia108 naelno ne priznaje bilo kakve samozvane nacionalne drave na tlu
BiH, zalaui se naelno za nezavisnu i nedjeljivu BiH, da bi u jednom dijelu teksta istog
Proglasa koji propagira naprijed opisane vrijednosti uslijedili slijedei navodi: Hrvatska
stranka prava se ne odrie svoji programskih naela, koja trae zasnivanje
demokratske (civilne) graanske drave, utemeljene na ljudskim i graanskim pravima
po meunarodnim mjerilima, HSP e sukladno svojim stavovima, traiti u buduem
saboru, da se drava BiH tjenje povee sa R Hrvatskom (konfederacija, federacija ili
neto drugo), jer na to upuuje ne samo povijest, nego i gospodarski i geopolitiki
poloaj.

355. Dakle, tumaenjem navedenog evidentno je da je ideologija HOS-a i HSP-a u

osnovi podrazumijevala mogunost stvaranja odreenog saveznitva sa susjednom R

ije nacionalistiko pisanje je indikativno; Ignac Kotroman, glavni tajnik HZHB-a; Dario Kordi,
dopredsjednik HZHB-a, iji su govori raspirivali strasti Hrvata u Bosni.
106
T81 Organizacija HOS-a u Bosni i Hercegovini document koji ima ovjeru Meunarodnog krivinog suda
za bivu Jugoslaviju.
107
09.05.-
O410- Proglas HSP 1861.
97

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Hrvatskom. Iako su te metode podrazumijevale kako tvrdi Proglas legitiman nain
rijeavanja politikih pitanja u slobodno izabranom saboru ili postavljanjem pitanja na
referendumu, injenica je da je meu vana pitanja ove stranke spadalo i pitanje
mogunosti stupanja u dravno-pravne odnose BiH sa susjednom R Hrvatskom, to je
po miljenju Vijea ipak suprotno principima nezavisnosti, cjelovitosti i nedjeljivosti BIH
koje vrijednosti je stranka primarno propagirala. Optueni Edib Buljubai u svom
svjedoenju potvruje da je cilj zajednike borbe protiv JNA bilo stvaranje konfederacije
ove dvije drave, i da je sve vrijeme postojao jak centralizam, odnosno kontrola
djelovanja HOS-a od strane centrale u Zagrebu. Koliko se on sjea, u kancelariji koju su
koristili oficiri u Dretelju, Ivan Petrui je stalno izvjetavao glavni stoer HOS-a u
Zagrebu o provedenim aktivnostima na terenu.

356. Naelno, HOS je propagirao ideju jedinstvene BiH zbog injenice da su u njenim
redovima bili i pripadnici muslimanske nacionalnosti, iako su u sutini ideje vodilje HOS-
a i HSP-a u inkriminisano vrijeme bile stvaranje budue drave BiH u nekoj vrsti
saveznitva sa susjednom R Hrvatskom.

357. Naklonost prema Hrvatskoj dravi i hrvtaskoj komponenti stranke, a samim tim i
redova HOS-a koji su slijedili ovu ideologiju, vidljiva je i iz Proglasa Zapovjednitva
Ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu109 koji je potpisao Bla Kraljevi u kojem se u
potpisu dokumenta koristi reenini sklop Bog i Hrvati, to po miljenju Vijea naelno
iskljuuje stanovnitvo BiH druge nacionalnosti. Takoer, poleina iskaznice HOS-a110
imala je oznaku ahovnice i geografski prikaz karte R Hrvatske na kojoj je pisalo
Jedino nezavisna drava Hrvatska a Vijee primjeuje i da je prema iskazu svjedoka,
grb odnosno oznaka koju su vojnici HOS-a nosili na amblemu predstavljala ahovnicu
sa prvim bijelim poljem, to je zapravo istorijski srednjevjekovni hrvatski grb. Najzad, na
amblemu HOS-a se nalazio i natpis Za dom spremni koji slogan je u istoriji poznat po
tome to je njegova inaica Za poglavnika i dom spremni tokom Drugog svjetskog rata
koritena u ustakom pokretu.

108
O3 - 3 Proglas Hrvatske stanke prava u potpisu stoernik ratnog stoera HOS-a za Bosnu, bojnik
Mladen Holman i koordinator HOS-a za Bosnu Matija Brajinovi.
109
O4 8 - Priopcenje za javnost HOS-a potpisan od Blaa Kraljevica dana 1.8.1992.godine.
110
O2- 40 - Ovjerena fotokopija iskaznice HOS-a, Vojna Knjiica na ime Sreko Bonjak.
98

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 358. Takoer, pukovnik Kraljevi u drugom Proglasu od 09.05.1992.godine111 poziva
HVO da se stavi pod komandu HOS-a, te poziva stanovnitvo da iz svojih redova
izbaci ljude sumnjive prolosti i sumnjive sadanjosti, pozivajui da se isti poalju
kuama i dre na oku. Ovakvo tumaenje stvorilo je meu stanovnicima stigmu
proganjanja odreene skupine ljudi, koji su u konkretnom sluaju bili srpske
nacionalnosti, dakle to su lica koja su prema miljenju i retorici Blaa Kraljevia bili
sumnjive prolosti i sadanjosti koje je trebalo progoniti, zatvarati i drati u nehumanim
uslovima, a potom trajno udaljiti sa teritorija Hercegovine.

359. Neki od vojnika HOS-a su u provoenju ovog cilja priklonili se ideologiji ustakog
pokreta iz II svjetskog rata, dok su drugi pripadnici HOS-a muslimanske nacionalnosti,
podravali konani cilj udaljenja srba iz Hercegovine, prihvatajui nacionalistiki modus
djelovanja hrvatske komponente HOS-a u to vrijeme.

360. Ideologiju HOS-a koja je manifestirana na terenu od strane brojnih pojedinaca

opisao je u svom iskazu Henrik Hovland, objektvni posmatra i ratni izvjetava. Njemu
se inilo da je Bla imao faistiku retoriku, te je u tim obraanjima tretirao zatvorene
Srbe kao neku vrstu devize kojom se moglo trgovati. Nosili su crne uniforme i kako je
shvatao neka ustaka obiljeja iz II svjetskog rata, koja su s ponosom pokazivali. U
autima na prednjem staklu primijetio je da su neki od vojnika drali sliku Ante Pavelia,
koji je prema opte poznatim istorijskim okolnostima bio na elu Nezavisne drave
hrvatske112 odnosno koji se smatra osnivaem Hrvatske stranke prava (HSP). Tako je
prema iskazu svjedoka odbrane Dejana Danuca, na vratima kancelarije zapovjednika
logora Dretelj, koja se nalazila na spratu Upravne zgrade, stajala slika Ante Pavelia.

361. Osim navedene ideologije, koju su slijedili pojedinci u okviru strukture HOS-a,
Vijee se uvjerilo da je i Hrvatska stranka prava u ovom konkretnom sluaju bila u uskoj
sprezi sa vojnom strukturom, iako ne nalazi da je Tuilatvo tokom postupka nesporno
dokazalo da je HOS bio vojni ogranak HSP-a.

111
T-89 i O2-1 i O34- Proglas Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 9. svibnja 1992.godine u potpisu je
pukovnik Bla Kraljevi.
112
Prema istorijskim podacima Nezavisna Drava Hrvatska (NDH) je bila marionetska drava Sila Osovine
za vrijeme Drugog svjetskog rata. Osnovana je 10. aprila 1941., uslijed Aprilskog i raspada Kraljevine
Jugoslavije na inicijativu nacionalsocijalistike Njemake i faistike Italije, o kojima je potpuno ovisila. NDH
je takoer bila teritorijalni kondominij Njemake i Italije. Rimskim ugovorima predvien je poloaj NDH kao
talijanskog protektorata. Dravom je upravljao voa ustakog pokreta, poglavnik Ante Paveli, dok je
naslovni kralj Tomislav II. imao samo simbolinu ulogu koja je i kao takva ukinuta nakon talijanske
kapitulacije 1943. Sjeverna i srednja Dalmacije, dio Hrvatskog primorja i Gorskog kotara pripojeni su Italiji,
99

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 362. Dakle, Vijee ne nalazi dokazanim da je ideologija ove stranke bila stvaranje
paradravne tvorevine Herceg Bosne113, obzirom da se realizacija ove ideologije
nepravosnanom presudom MKSJ-a u predmetu Jadranko Prli i dr. stavlja u vremenski
kontekst tek od oktobra 1993.godine, dakle nakon inkriminisanog perioda iz ovog
predmeta.

363. Meutim, iako HOS nije slijedio ideologiju HVO-a, odnosno nije eksplicitno
propagirao stvaranje nove nezavisne hrvatske drave (neovisnog entiteta u okviru BiH),
ipak jeste dokazano da je general Bla Kraljevi u pojedinim obraanjima propagirao
ideju drave u kojoj bi srbi bili protjerani preko Drine, to je reenica koju su esto
izgovarali i neki od pripadnika HOS-a, slijedei navedenu retoriku svog zapovjednika, a
o emu svjedoe svjedoci optube zatvoreni u prostorijama vojne ambulante u Mostaru
poput svjedokinje H kojoj je pripadnik HOS-a Hamo Boi, koji je boravio u
prostorijama ambulante esto govorio da e Sve srbe protjerati preko Drine!

364. Svjedoku I su tako prilikom polaska iz vojne ambualnte za logor Dretelj rekli da
ide Na put bez povratka pri emu nije siguran da li mu je navedeno rekao Ivan
Zelenika ili neki drugi vojnik, ali je optueni tu bio prisutan u vrijeme ukrcavanja civila u
kamion, te je siguran jer mu je upravo optueni Ivan Zelenika stavio apku vojske JNA
na glavu rekavi svjedoku da e istu nositi i po dolasku u Dretelj i da je ne smije skidati.
Istu retoriku kojom se poniavalo i degradiralo civilno stanovnitvo srpske nacionalnosti
zatvoreno u hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju, koristili su i vojnici HOS-a koji
su boravili u krugu kasarne, meu kojima su bili i optueni Ivan Medi i Marina Grubii-
Fejzi. Optueni Edib Buljubai u svom svjedoenju nije sporio da je i sam u vie
navrata ispoljavao ovu retoriku kako bi kako tvrdi stekao naklonost nadreenih, meu
kojima prvenstveno misli na zapovjednika vojne policije Ivana Petruia, ali i ostali
rukovodni kadar HOS-a.

365. Dodatni problem u dokazivanju konane ideologije kojom se rukovodio HOS u

inkriminisanom periodu se tokom postupka ogledao u injenici da su svjedoci optube o

pod ijom su kontrolom bila sve do pada Mussolinija, dok su Baranja i Meimurje prikljueni
Maarskoj.(Podaci preuzeti sa Wikipedia.com).
113
Vijee MKSJ-a je u predmetu Jadranko Prli i dr. veinom glasova odluili da je postojao udrueni
zloinaki poduhvat koji je za krajnji cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta, djelimino u granicama
Hrvatske banovine iz 1939., kako bi se omoguilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Ovaj hrvatski
entitet u BiH trebalo je ili da se pripoji Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH, ili da postane nezavisna
drava unutar BiH, tijesno povezana sa Hrvatskom.

100

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ovom pitanju svjedoili razliito i neodreeno. Tako svjedok Henrik Hovland koji je i sam
svjedoio o hukakoj i faistikoj retorici generala Blaa Kraljevia u jednom trenutku
napominje da je isti u kontaktima sa rukovodstvom Armije BiH u Sarajevu propagirao
ideju jedinstvene i cjelovite BiH u meunarodno priznatim granicama, nastojei prema
miljenju svjedoka na ovaj nain pridobiti muslimansko rukovodstvo na stranu HOS-a,
u emu je i uspio.

366. Drugu spornu okolnost u dokazivanju teze o ideji stvaranja Herceg- Bosne u
formi kako to navodi Tuilatvo u optunici, Vijee vidi u injenici da je na ovu okolnost
Tuilatvo izvelo samo dva materijalna dokaza i to Proglas Hrvatske stranke prava
1861. iz 1992.godine114, koji ne govori o idejama stvaranja Herceg-Bosne, odnosno ne
potvruje navedenu tezu optube, pa je to i bio jedan od razloga zato je i odbrana
optuenih u ovom predmetu koristila navedene dokumente kao dokaze odbrane.

367. U svakom sluaju, bez obzira da li je u pozadini cilja protjerivanja Srba iz

Hercegovine postojala odreena nacionalistika ili politika ideologija, Vijee se tokom
postupka nesumnjivo utvrdilo da je cilj glavnih elnika HOS-a bio sistematsko lienje
slobode stanovnika srpske nacionalnosti, njihovo protivzakonito zatoenje u objektima
koji su prethodno prilagoeni za tu namjenu, te dranje istih u nehumanim i
nehigijenskim uslovima u kojima su svakodnevno bili podvrgavani razliitim vidovima
zlostavljanja, da bi u konanici bili razmijenjeni i trajno udaljeni sa podruja
Hercegovine.

368. Vijee ne nalazi dokazanim da su optueni Ivan Zelenika, Edib Buljubai, Ivan
Medi i Marina Grubii- Fejzi, mogli odluivati o lienju slobode odreenih pojedinaca,
njihovom zatvaranju u zatoenike objekte, ili odreivanju i uspostavljanju uslova u
kojima su isti boravili, pa su po tom osnovu osloboeni od optube za odreene
inkriminacije. Tako sam optueni Edib Buljubai u svom svjedoenju pojanjava da je
kasarna Bruno Bui u Dretelju prvobitno zaista bila zamiljena kao nastavno-obuni
centar za regrute, te je i njemu samom ostalo nejasno u kojem trenutku je ista
transofmirana u logor za civile srpske nacionoalnosti.

369. Meutim, Vijee se tokom postupka nesumnjivo uvjerilo da su optueni u

potpunosti bili svjesni sistema hapenja, zatvaranja i zlostavljanja civila srpske

114
T88 Proglas HSP-a 1861 od 1999.godine.

101

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nacionalnosti optina Mostar, apljina i Stolac koji je bio na snazi, a koji su oni svojim
radnjama svjesno podravali, tako to su postupajui sa direktnim umiljajem poduzeli
sve radnje za koje su u konanici oglaeni krivim, potpuno svjesni da iste predstavljaju
znaajan doprinos odravanju sistema zlostavljanja koji je bio na snazi.

370. Iz naina na koji su poduzimali inkriminisane radnje, te naina na koji su birali

svoje rtve kojima su se obraali tako to su ih vrijeali i poniavali na razliite naine,
iskljuivo zbog njihove pripadnosti srpskom narodu, optueni su jasno pokazali da i
sami imaju diskriminatorski odnos prema oteenima i da se podravaju u potpunosti
sistem zlostavljanja te grupe stanovnitva.

371. Razlika izmeu optueenog Ivana Zelenike i ostalih optuenih u ovom predmetu
se ogleda u injenici da je prema izvedenim dokazima optueni Zelenika u jednom
navratu i neposredno uestvovao u lienju civila slobode i njihovom zatvaranju u
prostorije vojne ambulante Mostar, te je prema izvedenim dokazima imao odreene
ingerencije u omoguavanju putanja pojedinih zatvorenih lica.

372. Meutim, kako e to biti kasnije obrazloeno, Ivan Zelenika je de facto bio
upravnik vojne ambulante u Mostaru, na nain da je imao svoju kancelariju i spektar
poslova koje je obavljao, a koji djelokrug poslova je prema miljenju Vijea ipak crpio iz
ovlatenja koje mu je samo mogao delegirati samo glavni zapovjednik HOS-a za Mostar
Vinko Martinovi tela.

373. Koliko je optueni Ivan Zelenika zapravo ostavljao dojam osobe koja rukovodi
tretmanom koji e biti proveden prema zarobljenicima u vojnoj ambulanti Mostar
najbolje je vidljivo iz injenice da svjedok Borivoje Petrovi istog opisuje kao
nadreenog svim prisutnim vojnicima u prostoriji u kojoj je on uveden na ispitivanje,
dok za ime Vinka Martinovia nije ni uo u to vrijeme.

374. Vijee ipak na osnovu provedenih dokaza nije zakljuilo van svake razumne
sumnje da je upravo ovaj optueni imao slubeni poloaj unutar vojnih struktura HOS-a
koje bi mu omoguile da neovisno odluuje o izboru lica koja se imaju liiti slobode i
zatvoriti u prostorije vojne ambulante Mostar. Iz provedenih dokaza je jasno vidljivo da
je o svim pitanjima koja se tiu zatvorenika morao se prethodno konsultovati sa
neposredno nadreenim, Vinkom Martinoviem telom zapovjednikom HOS-a za
Mostar, koji je veoma esto i bio prisutan u prostorijama vojne ambulante. Sam Vinko
Martinovi je u svom svjedoenju jasno naglasio da je optueni Ivan Zelenika
102

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

obavljao poslove u okviru vojne ambulante po njegovom nalogu.

375. Stoga, Vijee je i u odnosu na ovog optuenog zakljuilo da je de facto djelovao

kao upravnik zatvora u vojnoj ambulanti Mostar, te je po znaaju bio drugi ovjek,
nakon Vinka Martinovia tele to znai da je bio u potpunosti svjestan sistema
hapenja civila srpske nacionalnosti sa podruja Mostara, njihovog zatvaranja i dranja
u nehumanim uslovima, gdje su svakodnevno bili podvrgnuti raznim oblicima
neovjenog postupanja u kojima je i sam uestvovao, potpuno svjestan da na taj nain
daje znaajan dopirnos odravanju na snazi uspostavljenog sistema zlostavljanja, koji
je podrazumijevao da civili zatvoreni u vojnoj ambulanti Mostar, nakon to prou
proceduru isljeivanja od strane optuenog i drugih njemu poznatih pripadnika HOS-a,
budu prebaeni u kasarnu Bruno Bui Dretelju, gdje je se prema njima nastavljao
nehumanim i neovjean tretman. Da je postojei sistem optueni podravao u cjelosti,
jasno proizilazi iz injenice da je i on sam u tri navrata uestvovao u transportu
zarobljenih civila iz vojne ambulante u kasarnu u Dretelju, gdje ih je predavao deurnim
oficirima.

376. Optuenom Ivanu Zelenika nije nikako mogao ostati nepoznat cilj formiranja
logora u Dretelju niti nehumani i neovjeni uslovi kojima e lica tamo biti podvrgnuta,
jer je isti taj tretman nad njima provoen u prostorijama vojne ambulante Mostar uz
znanje i nekad ak i inicijativu, te lino uee optuenog.

377. Stoga, Vijee je u konkretnom sluaju ustvrdilo da su optueni postupali kao

lanovi udruenog zloinakog poduhvata, te su svjesni konanog cilja i sistema
zlostavljanja civila srpske nacionalnosti, umiljajno poduzimali radnje kojima su ostvarili
bia pojedinanih inkriminacija u osnovi zloina, a za koje su ovom presudom oglaeni
krivima.

378. Dranje zatvorenika u nehumanim i nehigijenskim uslovima u prostorijama Vojne

ambulante Mostar i hangarima kompleksa kasarne Bruno Bui u Dretelju

379. Vijee se na temelju dokaza izvedenih tokom glavnog pretresa uvjerilo da su svi
zatovoreni civili drali u krajnje nehumanim uslovima u kojima su bili uskraeni u
ostvarivanju osnovnih ivotnih i higijenskih potreba, na nain da su boravili u skuenim
prostorijama, koje su bile prebukirane, bez redovne i dovoljne ishrane, onemogueni u
vrenju fiziolokih potreba, odakle su izvoeni samo na ispitivanje ili na prinudni rad
tokom kojeg su podvrgavani razliitim oblicima fizikog ili seksualnog
103

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zlostavljanja, o emu e biti vie rijei u dijelu presude koji se bavi individualnim
inkriminacijama u osnovi zloina, za koje su optueni oglaeni krivim.

(a) Vojna ambulanta Mostar

380. Na okolnost uslova boravka u prostorijama vojne ambulante u Mostaru svjedoio
je vei broj svjedoka optube, koji su potvrdili da su uslovi u kojima su ljudi boravili bili
krajnje neuslovni, nehumani i poniavajui. Detaljan opis rasporeda prostorija u okviru
vojne ambulante dokumentiran je na video zapisu sainjenom nakon obilaska lica
mjesta i uvrtenom u dokaze u ovom predmetu.

381. Zatvorenici su boravili u podrumskim prostorijama koje su bile male povrine i

potpuno neuslovne. Svjedokinja H je tako opisala da u podrumu ambulante nisu imali
na emu da lee, nisu mogli izai ni do wc-a bez odobrenja straara. Pojanjava da su
se inae ustruavali da izau jer bi esto bili pretueni ili zlostavljani od strane straara.
Svjedok Milivoje Boki leali smo na betonu, ebe imali i kante za nudu koje su bile u
istoj prostoriji u kojoj su boravili.

382. Boravak u vojnoj ambulanti svjedokinja H opisuje rijeima Praksa neka je bila
da koga god bi doveli tu on ne bi jeo tri dana, od straha, iako su se naelno sluila tri
obroka dnevno ostali svjedoci su pojasnili da je ta hrana bila nekvalitetna i nedovoljna
za prosjene potrebe odrasle osobe. Svjedokinja Sava Bojani tvrdi Hranu smo imali
ali nikakvu...bilo je loe..i ibilo je malo. Bili smo stalno gladni.

383. Svjedokinju H je jedna od kuharica u vojnoj ambulanti izvodila u bilo koje doba i
tjerala je da isti kuhinju, pri emu je verbalno vrijeala, govorivi joj da joj je brat etnik
i da granatira Mostar. Potom bi svjedokinju vratila u prostoriju i odmah potom je ponovo
pozvala da oisti sve ponovo, to je svjedokinja H doivljavala kao nepotrebno
maltretiranje i poniavanje. Za vrijeme boravka u vojnoj ambulanti svjedokinja H je
izvedena i silovana u svom stanu iz kojeg je prethodno dovedena, nakon ega je lice
koje oznaava kao Hamo Boi vratio u prostoriju ambulante u kojoj su bile drane
zatvorene ene.

384. Da su i ostale bile podvrgavane razliitim oblicima zlostavljanja od strane

straara, pa ak i silovane potvrdila je osim svjedokinje H i svjedokinja Olga koro.
Naime, njima je poznato da je u prostorijama vojne ambulante silovana svjedokinja F.
Zatiena svjedokinja E je u svom iskazu takoer potvrdila da su ene izvoene iz
prostorije u kojoj su boravile, i onda su u jako loem stanju vraane, nakon ega
104

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

bi neke priznale da su silovane od strane vojnika HOS-a dok bi neke na to pitanje samo
kimnule glavom u znak potvrde.

385. Svjedokinja Sava Bojani je za tri dana, koliko je boravila u vojnoj ambulanti bila
izvoena na pranje i ienje prostorija i klozeta koje su koristili pripadnici HOS-a
stacionirani u zgradi ambulante. Ona je vidjela razliite oblike maltretiranja i poniavanja
mukaraca koje su takoer izvodili vani u krug ambulante i tjerali ih da upaju travu, a
sjea se da su Jovu Pejanovia koji je bio zatvoren u vojnoj ambulanti izveli jedne
prilike, obukli mu uniformu JNA i stavili ga da jae konja naopako, to je potvrdio i
svjedok Milivoje Boki, pojanjavajui da mu se to inilo krajnje poniavajuim prema
Pejanoviu. Istovremeno sa Jovom Pejanoviem to su inili i zatienom svjedoku I
koji pojanjava da je to bilo ismijavanje ljudi.

386. Svjedok Milivoje Boki postupanje HOS-ovaca prema Jovi Pejanoviu, za

vrijeme boravka u vojnoj ambulanti opisuje rijeima:

387. Vojnici su nagonili ljude da jedan drugog jau, doveli su nekog konja da ljudi na
njemu jau. Oblaili ih u vojnike uniforme i tjerali da jau tog konja okrenuti prema
repu, tako da je to bilo smijeno, ljudi su gledali sa ulice taj cirkus. To su radili i Jovi
Pejanoviu to sam lino gledao, sve je to poniavanje bilo, uas, ja to ne mogu da
shvatim, jer ko ima pameti to ne bi ni radio.

388. Maltretiranje Jove Pejanovia zapoelo je u vojnoj ambulanti Mostar. Vijee je na

osnovu provedenih dokaza steklo utisak da je ovo lice naroito bio zlostavljano od
strane pripadnika HOS-a, jer se radilo o licu koje je prije izbijanja sukoba bilo naelnik
SUP-a. Jedan od svjedoka je pojasnio da je ovo lice naroito mrzio Vinko Martivnovi
tela koji je u to vrijeme bio tienik Kazneno popravnog doma i kako prijestupnik
esto bio u sukobu sa zakonom.

389. Vijee primjeuje da su u prostorijama vojne ambulante i logoru Dretelj najvie

bila zlostavljana lica koja su penzionisani oficiri JNA, ili su prije izbijanja sukoba
obnaali neke funkcije u organima unutranjih poslova, kao to je sluaj sa Jovom
Pejanoviem i Duanom Radmiloviem zv. Pop koji je prije izbijanja sukoba bio
policajac. On je naroito bio zlostavljan, naroito kasnije za vrijeme boravka u logoru
Dretelj, kada su mu obukli sveeniku odoru, palili bradu i podvrgavali ga razliitim
oblicima maltretiranja i zlostavljanja o emu su svjedoili brojni svjedoci optube.

105

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

390. Svjedok Mile Bjelobaba, koji je takoer bio izvoen na rad za vrijeme boravka u
vojnoj ambulanti Mostar opisuje navedeno rijeima: upali smo travu, veinom to, istili
ikove...oni su to namjerno bacali onda nas kasnije tjerali da to kupimo. Svaki novi koji
je doao teko je to podnosio...to upanje trave. Za vrijeme upanja oni su nas tjerali da
mi tu grizemo travu, pa su nas udarali...prilazili su nam ti i ne zna da e te udariti a on
u slabine udari. To je bilo divlje. To ponaanje to samo moe da se doivi...ko to nije
doivio ne moe razumijeti. Svjedoka Petar Golijanin opisuje da su mu obukli odijelo
majora JNA nakon ega su ga natjerali da izae van mesti cestu. Svjedok opisuje da je
narod koji je prolazio upuivao psovke i uvrede, a imali su i slobodu da udare
zatvorenike koji su bili izvedeni na rad.

391. Razliite oblike zlostavljanja opisuju u svojim iskazima i ostali svjedoci optube
koji su prije prelaska u logor Dretelj bili zatvoreni i jedno vrijeme drani u prostorijama
vojne ambulante Mostar.

392. Odbrana je osporavala navedene tvrdnje optunice, navodei da su svjedoci

optube izjavili da su imali tri obroka dnevno, da su imali mogunost koritenja pitke
vode kao i odlaska u wc u pratnji straara. Odbrana je istakla da niti jedan od
sasluanih svjedoka nije izjavio da mu je u vrijeme boravka u ambulanti bila potrebna
ljekarska pomo i da je ista bila uskraena, to Vijee nalazi apsurdnim tvrdnjama
ukoliko se ima u vidu da svjedoci nisu imali priliku bilo kome da se poale na uslove u
kojima borave, a koje su veoma detaljno opisali u svojim iskazima na glavnom pretresu.
Svjedoci su tako kategoriki izjavili da niti u vojnoj ambulanti niti u Dretelju nisu smjeli
rei da su udarani ili zlostavljani, strahujui od revolta straara ili vojnika HOS-a.

393. Odbrana pri tom zanemaruje injenicu da su svi svjedoci drani u opisanim
uslovima bez pravnog osnova, odnosno isti su nezakonito dovedeni iz svojih domova, i
zatvoreni u prostorijama vojne ambulante, bez da su im ikada saopteni razlozi njihovog
zatvaranja, pa je u tom kontekstu potpuno izlino raspravljati da li su uslovi njihovog
zatoenja bili humaniji od onih koje oni opisuju u svojim iskazima.

(b) Hangari kasarne Bruno Bui u Dretelju

394. Vijee se na temelju provedenih dokaza nesporno uvjerilo da je kasarna Bruno
Bui u Dretelju imala sve karakteristike logora, u kojem su nezakonito drani zatvoreni
civili srpske nacionalnosti, koji su svakodnevno bili podvrgavani razliitim oblicima
psihikog i fizikog zlostavljanja, drani u krajnje nehumanim i nehigijenskim uslovima,

106

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 odakle su izvoeni na prinudni rad kako u okviru kruga kasarne tako i van nje.

395. Obilaskom lica mjesta Vijee se uvjerilo da je kompleks kasarne obuhvatao niz
objekata meu kojima su upravna zgrada, koja se nalazi na samom ulazu, te betonski
hangari u kojima su drani zarobljeni civili (mukarci i ene odvojeno), kao i magacine
koji su sluili za smjetaj materijalno tehnikih sredstava (MTS) za vojsku, lijekova ili
hrane. Unutar kompleksa je i stacionar u kojem je deurni ljekar bio major dr. Hranilovi.

396. Svjedok B je opisao da je logor bio ograen bodljikavom icom, nakon ega se
nalazio miniran prostor, kako bi se osiguralo da niko od zarobljenika ne pobjegne.

397. Detaljan opis unutranjosti hangara u kojima su boravili zatvoreni civili, kako u
prostorijama vojne ambulante u Mostaru tako i u logoru Dretelj, zadokumentovan je
video zapisom sainjenim prilikom obilaska lica mjesta, koji je uvrten u spis kao dokaz
Suda115.

398. Ukupan broj zatvorenih civila u tzv. mukom hangaru kretao se i do 200
(dvijestotine), kako to proizilazi iz iskaza svjedoka optube i materijalnih dokaza u
spisu116, te svjedoenja optuenog Ediba Buljubaia, dok je u enskom hangaru u
jednom momentu bilo zatvoreno i do 80 (osamdeset) ena 117. Ove brojke u svojim
iskazima navode svjedoci Milivoj Kruevi, Petar Golijanin, svjedokinja H, svjedokinja
F, te bivi pripadnici HOS-a koji su imali prilike vidjeti zatvorenike u logoru i to svjedok
Dervi Kurti, Toni Raji i Ilija Raji, koji su potvrdili da se u jednom trenutku broj
zatvorenih civila kretao oko 200 (dvije stotine).

399. Prema spisku zatvorenika logora Dretelj na dan 17.08.1992.godine 118, dakle dan
prije razmjene, u logoru se nalazilo 88 zatvorenika sa podruja Mostara, apljine i
Stoca.

400. Uee jedinica HVO-a u razmjeni potvrdili su gotovo svi sasluani svjedoci, a
navedena okolnost je potkrepljena i provedenim materijalnim dokazima 119, te je odbrana

115
S1 - Zapisnik o obilasku lica mjesta sainjen dana 08.10.2014.godine u prilogu 1x CD Sirovina i 1x CD
montirani video uviaja.
116
T-164 Spisak koji su prema sjeanju sainili zatvorenici navodi 116 imena mukaraca koji su u
inkriminisanom periodu bili zatvoreni u logoru Dretelj.
117
T80 Popis zatvorenica Vojarne Bruno Bui Dretelj apljina izdat od strane Vojne policije HOS-a
dana 07.08.1992.godine na kojem se nalazi ime 58 ena srpske nacionalnosti zatvorenih u logoru Dretelj na
navedeni datum.
118
T- 189 Spisak zatvorenika na dan 17.kolovoza 1992.godine, ovjeren od strane ICTY.
119
T180- Tjedno izvjee HVO-a od 19.08.1992.godine.
107

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

tokom postupka nije ni sporila, sporei samo da optueni nisu mogli odluivati o
navedenom niti su u istoj uestvovali. Vijee tokom provedenog postupka takoer nije
steklo uvjerenje da su optueni u tom smislu imali rukovodnu ili komandnu ulogu, ali se
uvjerilo van svake razumne sumnje da su kao pripadnici HOS-a, koji su svakodnevno
imali pristup zatvorenim civilima u hangarima logora Dretelj, potpuno bili svjesni sistema
zlostavljanja koji je bio na snazi, pa su svojim pojedinanim radnjama dali znaajan
doprinos odravanju istog na snazi.

401. Koliko je zapravo sistem zlostavljanja zatvorenika, koji je bio na snazi u logoru
Dretelj bio oigledan svima koji bi doli u krug kompleksa kasarne Bruno Bui,
vidljivo je iz iskaza svjedoka optube, koji u svojim iskazima saglasno opisuju da su po
dovoenju u logor Dretelj postrojeni i da im se tek prilike obratio Bla Kraljevi, nakon
ega bi bili odvedeni i zatvoreni u hangare kompleksa kasarne. Iz provedenih dokaza
proizilazi da je jedna grupa civila koja je dovedena nedugo po formiranju logora, bila
drana u prosotorijama upravne zgrade, a kasnije sredinom jula, kako je rastao broj
dovedenih civila iz Mostara, apljine i Stoca, pojavila se potreba za njihovim
smijetanjem u vee prostorije, za to su iskoriteni hangari kompleksa kasarne Bruno
Bui u Dretelju.

402. Svjedok Milivoj Kruevi opisuje da je muki hangar bio krajnje neuslovan, radilo
se zapravo o prostoriji za odlaganje maziva bive JNA koja je prethodno koristila tu
kasarnu. Na podu je bio beton i nisu ak u poetku imali ni ebad za pokrivanje, tek
kasnije su donijeli neke podmetae i ebad na kojima su leali zatvorenici, ali ni to nisu
svi imali. Hangar u kojem su boravili mukarci je bio otprilike veliine tri prostorije
povrine 4x4 metra, imao je male prozore otprilike 70x70cm, na kojima su bile reetke i
metalna klizna vrata. Na isti nain unutranjost hangara u kojem su boravili mukarci,
opisao je u svom iskazu i svjedok B.

403. Svjedokinja Sava Bojani je u svom iskazu opisala uslove u enskom hangaru
rekavi da je bio manji od mukog, na prozoru su isto bile reetke, i klizna eljezna
vrata, spavalo se uglavnom na betonu jer su dueke koristile ene koje su meu prvima
dovedene, tako da su ostale spavale na nosilima na kojima su bile deke. U hangaru je
bio sto sa dvije klupe za kojim su ruale, a u oku se nalazio lavor veliki u koji se
tokom noi vrila nuda, jer nisu dozvoljavali izlazak. eljezna vrata su se zakljuavala
oko 20,00 sati pa sve ujutru do 06,00 sati. Vrata su tokom noi samo mogli otvoriti
vojnici i to se deavalo jako esto, ali samo kako bi izveli neku od ena i odveli je iza
108

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

hangara gdje bi bile silovane. Ovo je u svom iskazu potvrdio i optueni Edib Buljubai
koji je sam izjavio da je u vie navrata imao priliku uvee obilaziti hangare i po dolasku
bi zatekao otvorena vrata, uo bi tada zvukove iza hangara i kako tvrdi znao je da su
ene bile silovane.

404. Svjedok Mile Bjelobaba u svom iskazu opisuje da su uslovi boravka u Dretelju bili
krajnje nehumani i poniavajui. Bla Kraljevi je naredio se se mukarci obuku u
uniforme JNA ak su nekima i kaili inove, kako bi ih lano predstavili kao zarobljene
oficire i pripadnike JNA, odnosno Vojske Republike Srpske zarobljene na borbenim
linijama. Za vrijeme boravka svjedok pojanjava da nisu imali bilo kakve higijenske
uslove, odnosno nije im dozovljeno da se okupaju, presvuku, obriju ili da zadovolje
minimum higijenskih potreba. Loe higijenske uslove su saglasno opisali u svojim
iskazima svi sasluani svjedoci optube. Tako svjedok G tvrdi da vode nije bilo ni za
pie, a ne za umivanje. Opisuje da su jedne prilike izvedeni na rad i cijeli dan nisu
dobili da jedu i piju. U povratku im je dozvoljeno da odu nasuti vodu u krugu kompleksa
kasarne, a onda bi ih do tamo straari pretukli.

405. Svjedok Sreko Mari opisuje da im je Bla Kraljevi tek 20 dan po dolasku u
Dretelj dozvolio da se okupaju, inae su higijenski uslovi bili ispod svakog ivotnog
standarda. Hrane je bilo nedovoljno i kvalitetom jako oskudno, pri emu svjedok
pojanjava da se koliina hrane koju su dobijali vremenom smanjivala, pa su sa tri
obroka dnevno sveli na jedan. Svjedok Borivoje Petrovi je pojasnio da je hrane bilo u
minimalnim i nedovoljnim koliinama, tako bi konzervu teine 50gr dijelili na dva nekada
i tri zatvorenika. Ako je bilo kuhane hrane, dobijao si koliinu jedne ae jogurta, unutra
nije bilo nita, ni rie ni graha ni krompira, ve samo neka bistra supa..tako smo ivjeli.
to se tie wc-a kante smo imali u hangaru za urin a vani je bio poljski wc koji nam
takorei nije ni trebao jer su ljudi ili tamo u prosjeku sedmi dan, jer takorei nita nismo
ni jeli.

406. Higijenski uslovi u logoru su bili ispod svakog ivitnog minimuma, pa su prema
kazivanju svjedokinje Olge koro higijenski uslovi bili takvi da su svi jeli iz istog posua
koje se nije pralo.

407. Svjedok Petar Golijanin opisuje bio je jedan zalogaj hljeba, malo neke supe,
nismo imali dovoljno tanjira, jedna tura jede, pa onda sa tim tanjirima jede druga grupa,
nisu se prali nikako. To je jadno i bijedno bilo. Spavali smo na betonu imali smo jedno

109

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ebe, jastuke nismo imali, cipele sam stavlj'o pod glavu, jedno ebe pokrije se, jedno
ispod sebe...to nam je bio smjetaj. Wc je bio unutra, svi su vrili nudu u jednom oku
smrad bio...udo...jadi.

408. Razliite oblike zlostavljanja kojima su zatvorenici u Dretelju bili podvrgavani

opisuju svjedoci u svojim iskazima. Tako svjedokinja H tvrdi da su ljude primoravali na
razliite vidove seksualnog nasilja i poniavajuih postupaka pa se sjea da se meu
zatvorenicima prialo da je jedan od zatvorenika natjera da lie genitalije psa. Neki od
zatvorenika su tjerani da piju fekalije vojnika, ili da piju urin iz posude koja se nalazila u
hangaru u kojoj su svi zatvorenici vrili nudu tokom noi.

409. Mnogi od svjedoka opisuju i situaciju i uslove pod kojim su izvoeni na rad kako
u krugu logora, ali i van kruga. Najee su voeni na upanje trave, koja je bila suha i
otra, pa tako svjedokinja H opisuje izgled ruku kod zatvorenika sa kojim je to vrijeme
bila u vezi rijeima Mom momku su ruke bile krvave, svaki ovdje pregib na zglobu je
bio rana do kosti, jer ona trava kad se u avgustu u Mostaru osui to je strano, gore
nego ica. To je sve bilo krvavo. On je bio sav u modricama, to sam vidjela, ba sam to
vidjela.

410. Zatvorenicima je tokom boravka u logoru Dretelj de facto bila uskraena

lijenika pomo, obzirom da je u logoru bio stacionar u kojem je radio major dr. Zoran
Hranilovi, kojeg su zatvorenici prozvali Dr. Mengele zbog izraene brutalnosti i
zlostavljanja koje je ispoljavao prema bilo kojem zatvoreniku koji bi mu se obratio za
pomo. Stoga, niko od zatvorenika ko je imao zdravstvenih problema ili je trpio
posljedice premlaivanja od strane vojnika HOS-a nije se smio javiti ovom doktoru.
Veliki broj sasluanih svjedoka optube je potvrdio da su pojedinci znali da se po
dolasku u logor obrate za pomo dr. Hraniloviu, jer nisu imali iskustva i tek su
dovedeni, ali bi ve po prvom odlasku u stacionar, bili pretueni od strane pripadnika
HOS-a uz uee ili po naredbi dr. Hranilovia, od kada vie ne bi traili pomo.

411. O zloglasnom dr.Hraniloviu koji je takoer zlostavljao civile u logoru posvjedoili

su brojni svjedoci meu kojima je i svjedok G koji je nakon jednog odlaska doktoru
shvatio zato se niko ne javlja njemu za pomo jer bi u tom sluaju bio dodatno
pretuen, i to esto ozbiljnije nego je to bilo prvi put. Svjedoku B je tako nakon to je
jedne prilike pretuen i nakon to mu se obratio za pomo dao tablete koje stimuliraju
poroaj, od ega je svjedok umirao od bolova. Sam optueni Edib Buljubai,
110

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

izmeu ostalog potencira ime dr. Hranilovia kao primjer neovjenog postupanja
prema zatvorenicima. U tom pravcu veina svjedoka istie primjer Sae Stolia,
zatvorenika poznatog pod nadimkom Tenkista kojem je pomenuti doktor operisao
slijepo crijevo bez koritenje anestezije.

412. Vijee je tokom pretresa ulo i brojne druge situacije u kojima je navedeni doktor
uestvovao neposredno ili na nain da je omoguavao ili podstrekavao vojnike da
zlostavljaju zatvorenike Dretelja, ali navedeno istie samo u prilog opisa optih
nehumanih i neovjenih uslova koji su vladali u Dretelju, na osnovu ega je Vijee i
steklo opti utisak da je Dretelj imao sve karakteristike logora. Kako ovo lice nije bilo
obuhvaeno optunicom u ovom predmetu, to se Vijee nije dalje detaljnije bavilo
njegovom ulogom u zlostavljanju zarobljenika.

413. Svjedok Dragan Rudan je u svom iskazu takoer opisao brojne i razliite
sluajeve zlostavljanja zatvorenika od kojih su samo neki bili obuhvaeni izrekom
presude u ovom predmetu, dok je ostale Vijee imalo u vidu prilikom ocjene optih
uslova u kojima su boravili zatvorenici. Svjedok Rudan u kratkim crtama ponaanje
vojnika prema zatvorenicima opisuje rijeima Bilo je iivljavanja raznih, bilo je ba onih
sadista da ti doe radije da umre da prestane taj strah, patnja i bol. Svjedok Milivoje
Kruevi tvrdi da mu je Rade Bulut, koga su prema iskazima svjedoka naroito tukli
tokom boravka u logoru, jedne prilike povjerio da je elio da sebi oduzme ivot, kako
vie ne bi prolazio kroz svakodnevne torture kojima je bio izloen.

414. Na isti nain uslove boravka u logoru opisala je svjedokinja H rijeima

Strah, strah je udo, svaku no sam se molila Bogu da ne osvanem, a no je

trajala dugo. ovjek u onoj situaciji...ma samo da mi je nekoga staviti pola
sata...ja mislim da bi mu bilo dovoljno da shvati koja je situacija u tom logoru. To
je strahstrah 24 sata. To su samo jauci. Mukarce biju non-stop. Glad. Vode te
da radi. Nisi jednostavnokad te vode ne zna gdje te vode I ta te
ekauvijek je neka neizvjesnost. To se jednostavno ne moe opisati. Ja vam
ne mogu opisatine mogu. Ja sam i sad poslije 20 godina osoba koja voli da se
smije i sad kad se nasmijem...pa kad se sjetim...razmiljam otkud mi snaga da se
nasmijem.

415. Svjedok B je po dolasku u hangar rekao da su ljudi izgledali strano i

pretueno...vie su bili aveti nego ljudi. Njega lino su esto premlaivali, tvrdi da

111

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nekada ne bi ni smio pogledati ko ga od vojnika udara, jer je inae vailo pravilo da se u
prisustvu vojnika gleda u pod odnosno da se ne die pogled prema njima. Gledati
vojnika u oi ili stajati metar od njega je bilo neprihvatljivo, to je bilo strogo zabranjeno.

416. Svjedokinja F koju su zajedno sa ostalim enama esto vodili na ienje

prostorija i van kruga logora opisuje da su one morale raditi u neuslovnim prostorijama,
pa su tako istili crvljive krinje a sve to su radili na temperaturi koja je u tom ljetnom
periodu dosezala i do 40 stepeni celzijusa. Takoer, ona je imala prilike vidjeti u
povratku sa rada da su mukarce tjerali da upaju travu u krugu kasarne, da su ih tjerali
da pasu i tom prilikom ih udarali, gasili pikavce po njima, tjerali ih da proguraju upaljene
cigarete ili jednostavno da samo stoje na suncu dok se ne onesvijeste. Jednom je
vidjela i kolonu mukaraca koja se vraala sa rada, svi su trali i meu njima je
prepoznala i svog oca, koji joj je kasnije ispriao da su ih tog dana tukli do besvijesti.
Zlostavljanja koja su preivjeli najblii srodnici svjedokinje H ista je opisala na slijedei
nain: Udarali su oca ime su stigli, krv je ila na sve otvore, a brata je pretukao straar
kojeg su zvali iptar i jedan kojeg su zvali Zoka. Probili su mu uho bajonetom i stavljali
glavu u vrelu vodu.

417. Zatvorenici koji su trpili razne oblike zlostavljanja nisu imali bilo kakav vid zatite,
iako je Bla Kraljevi prilikom obilaska hangara znao se obratiti zatvorenicima pitajui ih
kakvi su uslovi u kojima borave i da li su maltretirani, meutim, navedena briga
zapovednika HOS-a je bila provizorna, te onaj zatvorenik koji bi ispriao zapovjedniku o
zlostavljanjima ili premlaivanjima koje je zadobio, nakon toga bi bio jo tee pretuen.
Tako su vremenom zatvorenici prilikom obilaska zapovjednika, koji bi ih upitao odakle
im modrice i ozljede na tijelu odgovarali da su pali. Optueni Edib Buljubai je po
dolasku na mjesto zamjenika zapovjednika kasarne 02.08.1992.godine u nekoliko
navrata obilazio zatvorenike, to je potvrdila svjedokinja H koja je na upit optuenog
da li je nekada pitao o uslovima u logoru odgovorila Da li mislite da smo mi smjeli da to
kaemo? Da se poalimo? Mi se nismo smjeli aliti...mi kad bi to rekli to bi bilo udo.

418. Svi svjedoci sasluani na ovu okolnost opisuju brojna zlostavljanja koja su
preivjeli od vojnika HOS-a koji su svakodnevno bili u logoru Dretelj, meu kojima su se
najvie isticali pripadnici HOS-a: Toni Raji, Zvonimir Bjeli zv. Crvenkapa, Zerina
uta, Damir Glogovac zv. Vampir, Ahmet Makitan zv. Maks, Vinko Primorac, Mirko
Jane zv. ikago, te braa Ivica i Luka eelj. Ovo su lica koja svjedoci u svojim
iskazima identificiraju kao uesnike brojnih premlaivanja i razliitih oblika zlostavljanja
112

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zatvorenih civila, ukljuujui i brojne akte seksualnog nasilja.

419. Neke od njih e Vijee ukratko navesti u ovom dijelu presude iskljuivo radi
prikaza opteg stanja straha i terora koji je vladao u logoru Dretelj, bez zakljuaka u
pogledu odgovornosti ili krivice ovih lica za opisana ponaanja, obzirom da isti nisu bili
obuhvaeni optunicom u ovom predmetu.

420. Tako se meu zatvorenim civilima prialo da su braa Luka i Ivica eelj silovali
babu Anu, staricu od 70 godina koja je zajedno sa svjedokinjom A bila zatvorena u
hangaru logora Dretelj, to u svom svjedoenju spominje i optueni Buljubai.

421. Ahmed Makitan i Toni Raji su naroito tukli svjedoka Dragana Rudana, a
pominju se u brojnim drugim iskazima svjedoka sasluanih tokom ovog postupka, kao i
straar po nadimku Crvenkapica koji je jedne prilike sa straarom kojeg su zvali
Krasnii pretukao svjedoka C tako snano da su mu polomili dva rebra, a svjedoka
B je straar kojeg su zvali Zoka i koji je najee dolazio sa Krasniijem pretukao
do mjere da je dva sata bio u nesvijesti. Svjedok Ilija Domazet u svojoj izjavi tvrdi da ga
je pripadnica HOS-a Zerina uta, tjerala da guta zapaljene cigare, ili mu je iste gasila
po zglobovima i licu.

422. Dakle, imena ovih lica se veoma esto spominju u svjedoenjima svjedoka
optube koji su u inkriminisanom periodu bili zatvoreni u logoru Dretelj. Oni u svojim
iskazima detaljno opisuju sve vidove nasilja i zlostavljanja koje su vidjeli ili sami doivjeli
od strane gore pobrojanih straara. Prema njihovom kazivanju psihika i fizika tortura
je u logoru vrena svakodnevno i to upravo najintenzivnije od strane ovih straara, koji
za takva postupanja nisu nikada procesuirani, ve naprotiv, neki od njih bivaju pozvani
kao svjedoci optube u ovom predmetu, poput ozloglaenog Tonija Rajia, kakvim ga
opisuju gotovo svi sasluani svjedoci optube.

423. Da su svjedoci jasno mogli razlilovati napadae od drugih straara koji nisu bili
nasilni, jasno je iz injenice da svi u svojim iskazima kao straara koji nikada nije tukao
zatvorenike navode upravo brata Tonija Rajia, svjedoka Iliju Rajia, koji je ak u
nekoliko navrata pomagao zarobljenim civilima, te izvjesnog straara Ivana sa zeijom
usnom to kod Vijea samo dodatno potkrepljuje zakljuak da su svjedoci o svim
dogaajima o kojima su svjedoili na glavnom pretresu iskazivali po svom najboljem
sjeanju, objektivno i nepristrasno, bez namjere da njihovo svjedoenje predstavlja

113

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 odmazdu za preivljeno nasilje i bez namjere da neopravdano i neosnovano terete
optuene u ovom predmetu.

C. POJEDINANA DJELA POINJENA OD STRANE OPTUENIH U CILJU PODRAVANJA I

DAVANJA DOPRINOSA SISTEMU ZLOSTAVLJANJA KOJI JE BIO NA SNAZI

424. Vijee je tokom postupka nesporno utvrdilo da su optueni u svojstvu

pripadnika HOS-a, postupajui u okviru irokog i sistematinog napada Hrvatskih
obrambenih snaga (HOS) usmjerenog protiv srpskog civilnog stanovnitva optina
Mostar, apljina i Stolac, znajui za napad i da njihove radnje predstavljaju dio napada,
svjesno sudjelovali u sistemskom udruenom zloinakom poduhvatu jedni s drugima, i
sa ostalim lanovima vojne strukture HOS-a, iji cilj je bio trajno uklanjanje srpskog
civilnog stanovnitva sa teritorija Hercegovine, pa su znajui kakva je bila priroda tog
sistema i s namjerom da ga provedu, poduzimali pojedinane radnje koje su
predstavljale znaajan doprinos odravanju i funkcionisanju sistema nezakonitog
hapenja civila srpske nacionalonosti sa podruja optina Mostar, apljina i Stolac,
njihovog zatvaranja i dranja u nehumanim uslovima u prostorijama vojne ambulante
Mostar i hangarima logora Dretelj, odakle su izvoeni na prinudni rad te podvrgavani
razliitim vidovima neovjenog postupanja.

425. Postupajui na opisani nain, i dijelei diskriminatorsku namjeru sa ostalim

lanovima udruenog zloinakog poduhvata, optueni su izvrili progon srpskog
civilnog stanovnitva, ubistvom, neovjenim postupanjem, te silovanjem i seksualnim
nasiljem, dajui time znaaj doprinos odravanju na snazi uspostavljenog sistema
zlostavljanja.

426. Dakle, optueni su postupajui sa diskriminatorskom namjerom, ostvarili

obiljeja pojedinanih djela u osnovi Zloina protiv ovjenosti, na nain opisan u
pojedinanim takama izreke presude, za koje su u konanici i oglaeni krivima, dok su
u konanici svi oglaeni krivim za progon iz take h) stav 1.lan 172. KZ BiH, pa e
svoje zakljuke u tom pravcu Vijee elaborirati u dijelu presude koji slijedi.

1. Progon
427. Po ocjeni ovog Vijea, u toku postupka je na sasvim pouzdan i nesumnjiv nain
utvreno da su svi optueni poinili krivinopravne radnje na nain, u vrijeme i na
mjestima kako je to precizno navedeno u izreci presude.

114

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 428. Djela koja su optueni poinili, imala su za cilj teko lienje zatoenika osnovnih
prava, kao to su pravo na ivot, slobodu i sigurnost, to je u suprotnosti, kako sa
domaim zakonodavstvom, tako i sa meunarodnim pravom.

429. Na osnovu iskaza svjedoka, koje je prvostepeno vijee ocijenilo kredibilnim i

konzistentnim, jasno je da su rtve ubistava, premlaivanja, vrijeanja i
omalovaavanja, a koje su poinili optueni s diskriminatornom namjerom, bili zatoeni
srpski civili u prostorijama vojne ambulante u Mostaru i hangarima logora Dretelj, sve u
cilju prikupljanja informacija, zastraivanja rtava i kanjavanja istih. Osim toga,
optueni su neke od oteenih poznavali od ranije, a neke od rtava su bile veoma
ugledni ljudi na tom podruju, zbog ega su najee bili podvrgnuti jo nehumanijem
postupanju.

430. U lanu 172. stav 2. taka g) KZ BiH, dato je znaenje pojma progon i to:
Progon jeste namjerno i teko, meunarodnom pravu suprotno uskraivanje osnovnih
prava zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici.

431. Progon, kako je definisan odredbom lana 172. stav 1. taka h) KZ BiH,
podrazumjeva namjerno i teko, meunarodnom pravu suprotno uskraivanje osnovnih
prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici protiv bilo koje grupe ljudi ili kolektiva
na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi
koja je univerzalno prihvaena kao nedopustiva po meunarodnom pravu; u vezi s bilo
kojim krivinim djelom iz ovog stava ovog lana zakona, bilo kojim krivinim djelom
propisanim u ovom zakonu ili bilo kojim krivinim djelom u nadlenosti Suda Bosne i
Hercegovine.

432. Na navedeni nain definisan progon, moe biti poinjen sa svim radnjama koje, u
cjelini ili djelimino, predstavljaju namjerno i teko, meunarodnom pravu suprotno,
uskraivanje osnovnih prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici.

433. U praksi MKSJ-a120 progon kao zloin protiv ovjenosti definisan je kao :

120
Tuilac protiv Kvoke i drigih, IT-98-30/1-A, presuda od 28.02.2005. godine, paragraph 320.
115

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 de facto diskriminacija i kojim se uskrauje ili naruava neko temeljno pravo
definisano meunarodnim obiajnim ili ugovornim pravom; i
izvreni su hotimino, sa namjerom diskriminacije po jednoj od navedenih
osnova, tanije, na osnovu rasne, vjerske ili politike pripadnosti

434. Iz navedenog se moe zakljuiti da progon predstavlja oblik diskriminacije na

osnovu rase, religije ili politikog miljenja sa namjerom i rezultatom krenja temeljnih
prava pojedinca, tanije meunarodno pravo navedene osnove, rasnu, vjersku i
politiku, priznaje kao iskljuive osnove poinjenja progona kao zloina protiv
ovjenosti.

435. Progon je, dakle, krivino djelo u osnovi zloina protiv ovjenosti. Zloini protiv
ovjenosti predstavljaju gruba i flagrantna krenja osnovnih ljudskih prava, dok je za
krivino djelo progona, u kontekstu navedenog krivinog djela, nuno dokazati i
postojanje diskriminatorne namjere.

436. Kako je to zakljueno u presudi Apelacionog vijea ovog suda u predmetu

Bundalo i drugi,

Samo gruba i flagrantna uskraivanja temeljnih ljudskih prava mogu predstavljati

zloine protiv ovjenosti, a progonom dodatno i da su izvrena sa
diskriminatornom namjerom. Pojedinane krivine radnje moda ne moraju
zadovoljiti ovaj standard ukoliko se krivino djelo posmatra izolovano. U pogledu
krivinog djela progona, krivine radnje se moraju posmatrati u cjelini i zajedno
moraju zadovoljiti ovaj standard.121

437. Zloini za koje su optueni oglaeni krivim, nesumnjivo predstavljaju najgrublja

krenja temeljnih ljudskih prava i osnovnih sloboda, u suprotnosti sa meunarodnim
pravom, i po ocjeni ovog Vijea poinjeni su sa diskriminatornom namjerom.

438. Na takvu prirodu poinjenih zloina upuuje niz pojedinosti. Naime, kako je to
ve opisano u dijelu presude gdje je obrazlagano pitanje ispunjenosti irine i
sistematinosti napada kao bitnih elemenata krivinog djela zloina protiv ovjenosti,
iskljuivi razlog zbog kojeg su odreene nezakonite i meunarodnom pravu suprotne

121
Drugostepena presuda Suda BiH u predmetu X-KR-07/419 Bundalo i dr, paragraf 302
116

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 radnje, preduzimane prema grupama graana, jeste njihova nacionalna pripadnost,
tanije injenica da su bili pripadnici srpskog naroda ili su odabrani iskljuivo zbog
postojanja branih ili rodbinskih veza sa ovim narodom.

439. Dakle, u preduzimanju svih tih nezakonitih radnji, nije bilo propusta u kategoriji
stanovnitva prema kojoj su iste preduzimane, a razlog za preduzimanje takvih radnji je
iskljuivo nacionalna, odnosno vjerska pripadnost jednom narodu Sve to upuuje, po
ocjeni ovog Vijea, na diskriminatorni karakter napada preduzetog protiv srpskog
stanovnitva Mostara, apljine i Stoca.

440. Sasluani svjedoci u svojim iskazima jasno se odreuju da im razlozi lienja

slobode i zatvaranja u zatoenike objekte nikada nisu saopteni, ali su na osnovu
ponaanja vojnika i cjelokupnog obrasca nasilja koji je provoen zakljuili da je to samo
zbog njihove pripadnosti srpskom dijelu stanovnitva.

441. Svjedok optube Sead Kurti, koji je u inkriminisano vrijeme i sam bio pripadnik
HOS-a stacioniran u Dretelju, na upit tuiteljice da li su mu bili poznati razlozi hapenja
i zatvaranja Srba izjavljuje: Pa zatvoreni su iz tog razloga...nisam ba bio upuen, ali
mislim da je zbog nacionalnosti.

442. Meutim, da bi optueni bili oglaeni krivim za krivino djelo progona kao zloina
protiv ovjenosti, bilo je nuno dokazati da su i oni sami dijelili tu diskriminatornu
namjeru, Naime, kako je to zakljuilo vijee MKSJ-a u predmetu Tuilac protiv
Radislava Branina

postojanje diskriminacione namjere ne moe se dokazati posredno, izvedeno iz

opteg diskriminacionog karaktera nekog napada na civilno stanovnitvo.
Meutim, ono se moe posredno dokazati na osnovu konteksta djela, ako
razmatrajui injenice predmeta, okolnosti u kojima su poinjena ta djela
potvruju postojanje takve namjere.122

122
Presuda MKSJ-a Tuilac protiv Radislava Branina broj IT-99-36-T od 01.09.2004. godine, para.997, i
drugostepena presuda u predmetu Krnojelac, par.184
117

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

443. U konkretnom predmetu, po ocjeni ovog Vijea, upravo injenice predmeta i
okolnosti u kojima su poinjena predmetna krivina djela, potvruju postojanje takve,
diskriminatorne namjere na strani svih optuenih koji su oglaeni krivima.

444. Zakljuak o diskriminatornoj namjeri optuenih, proizilazi, po ocjeni ovog Vijea,

iz njihovog revnosnog sprovoenja zadataka, a kojima su, prema funkcijama koje su
obavljali, bili zadueni u cilju provoenja politike zajednikog plana. Takoer, optueni
su i svojim ponaanjem gotovo svakodnevno ispoljavali netrpeljivost prema civilma
srpske nacionalnosti, vrijeajui ih verbalno i poniavajui ih na razliite naine.

445. Sasluani svjedoci optube, meu kojima su Olga koro i koji su bili zatvoreni u
prostorijiama vojne ambulante Mostar su izjavili da ih je optueni Ivan Zelenika esto
tjerao da pjevaju ustake pjesme i ako bi pogrijeili rijei udario bi im amar.
Svjedokinja H nije vidjela da je optueni fiziki nekoga maltretirao, ali jeste svaki dan
tjerao zatvorenike da pjevaju ustake pjesme. Svjedok Mile Bjelobaba tvrdi da je po
dolasku u ambulantu od ostalih zatvorenika uo da je Ivan Zelenika upravnik i sjea se
da mu se obratio jedne prilike kad ga je svjedok molio da mu pomogne Zastavnie
dobar si ovjek, ali ne mogu ti pomoi jer si srbin.

446. Svjedokinja Olga koro takoer opisuje da su prilikom transporta kamionom iz

vojne ambulante Mostar do logora Dretelj, vojnici HOS-a stavili kasetu na kojoj su bile
snimljene ustake pjesme, pojaali ton i otvorili prozore kako bi se muzika ula. Rekli
su tada svjedokinji koro, svjedoku C i drugima koje su prevozili da posljednji put
pogledaju Mostar, jer ga vie nikada nee vidjeti. Onda je neko od vojnika udarao i
tjerao i njih da pjevaju iste pjesme, nakon ega su ih zaustavili u Ljubukom gdje su ih
izveli iz kamiona i nastavili da ih vrijeaju govorili su dajte kese da ih koljemo pa su
izvodili neke zatvorenike sa kamiona i udarali ih, to svjedokinja opisuje rijeima Oni
su se tu bukvalno iivljavali nad nama, to je bila fizika tortura i prepad.

447. Svjedok Dragan Rudan opisuje da su ih vojnici esto prilikom izvoenja na

prinudni rad iz logora Dretelj u apljinu tjerali da pjevaju tekst Drinu emo pregaziti,
Srbiju zapaliti i druge pjesme uvredljivog sadraja za pripadnike srpskog naroda, a ko
ne bi pjevao dobio bi udarac. Svjedok B je opisao da su u Dretelju vojnici esto ulazili
nou, tada bi svi morali ustati i pjevati njihove pjesme. Navedeno je u svom
svjedoenju opisala i Sava Bojani koja navodi da su mukarci tjerani da pjevaju
118

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 pjesme koje su veliale ustaki pokret iz II svjetskog rata meu kojima su Evo zore
evo dana evo Jure i Bobana, zatim U Madridu grobnica od zlata u njoj lei voa od
Hrvata ili neke koje su oni izmislili u kojima su poniavani pripadnici srpske
nacionalnosti Paveliu puko stara gdje su srbi iz Mostara, eno plove niz Neretvu nose
potu kralju Petru.

448. Nacionalistiki tekst pjesama koje su zatvorenici morali pjevati opisao je u svom
iskazu i svjedok Slavko Bogdanovi rijeima: Koliko, kakvog je maltretiranja sve bilo,
zlostavljanja seksualnog dobro pjevaj pjesme, najlake je bilo pjevat pjesme. Eto
vjerujte, ono malo pjeva i ne bije te, pjevaj ta?- Pjevat ustake pjesme- Evo zore evo
dana, evo Jure i Bobana, Sarajevo ispod Trebevia bie opet Ante Pavelia, mi smo
Srbe vjeali na vrbe, kai vrbo je li teak srbo, nije, nije nek se samo vije, ja sam mor'o
pjevat, ja sam bio zaduen, a ovaj jadni uro123 je bio za to, kad idemo s posla i mi
pjevamo u stroju.

449. Optueni Edib Buljubai je u svom svjedoenju sam izjavio da je naredio

maltretiranje zatvorenice Munire Petrovi, samo zbog toga to je bila u braku sa
osobom srpske nacionalnosti, naglasivi da je upravo to bio razlog zbog ega su je
naroito zlostavljali gotovo svi pripadnici HOS-a. U tom pravcu optueni Buljubai je
izjavio:

Silovali su i Anu i tu Muniru Petrovi silovali je...svaki dan po deset po osam po

sedam ujutru kad doem krvave joj oi...silovali je samo zato to je udata za
Srbina. I meni kae...ja je pitam, ona je muslimanka, to je bolan ne pusti. Mogu
li je ja pustiti. Kae pusti je gospodine porunie samo nek' ti kae da ne voli
etnike. Svog mua Srbina, oficira etnika. Ja se osramotio, oti'o gore pred
svim enama pit'o ko je Munira Petrovi odnosno znam ko je ona tu bila trea ili
etvrta od vrata stajala 'vako lijevo, krvave oi, non stop su je silovali. I ja da se

123
Vijee pretpostavlja da svjedok pod imenom uro misli na jednog od zatvorenika logora Dretelj po
imenu uro koro, u odnosu na koje lice je Tuilatvo izvelo vei broj dokaza kako bi dokazalo da je isti
bio meu zatoenim civilima i to: T40 Kartica nestalog lica na ime koro uro; Zahtjev za informacije o
nestalim u BiH na ime koro uro; DNA report od 25.03.2010.godine; Zapisnik o utvrivanju identiteta i
primopredaji posmrtnih ostataka na ime koro uro od 30.06.2010.godine; List of DNA dr Hamza ujo na
ime koro uro od 15.04.2010.godine; List of DNA na ime koro uro od 15.04.2010.godine i T183
Izvod iz matine knjige umrlih na ime koro uro broj 04/1-IV-15-3-1929/2011 od 04.05.2011.godine.

119

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 evo fol pokaem kako sam ja sposoban jak tu sve da sam znao, zamalo nisam
naredio da se i ona ubije jer me osramotila.

450. Optueni je nakon toga ljutito rekao vojnicima da mogu raditi ta hoe sa
Munirom Petrovi, odnosno da je mogu silovati ili ubiti, nakon ega je istoj opsovao
majku izdajniku i otiao.

451. Optuena Marina Grubii- Fejzi je zatvorenike oslovljavala pogrdnim nazivima

Srbine-etnie te ih je poniavala razliitim postupcima iskljuivo motivisanim
diskriminatorskim odnosom prema njima. Optueni Ivan Medi je takoer svoje rtve
birao iskljuivo po njihovoj pripadnosti srpskom narodu.

452. Iako neki od opisanih postupaka vojnika HOS-a prema zarobljenim civilima nisu
bili obuhvaeni optunicom u ovom predmetu, Vijee je ipak na ovom mjestu
koncentiralo sva postupanja prema civilima srpske nacionalnosti o kojima su oni
svjedoili, kako bi se dao cjelovit prikaz opte atmosfere mrnje i netrpeljivosti koja je
vladala u to vrijeme. Tako svjedok I jo i prije lienja slobode osjea strah za vlastitu
sigurnost samo iz razloga to pripada narodu srpske nacionalnosti, a to je izrazio
rijeima Poto mi je stan bio u prizemlju, ja ne znam gdje mi je bilo gore boraviti, u
stanu ili u podrumu koji je bio veinom muslimanski i hrvatski. Ja sam vidio da sam iz
dana u dan tu viak. I oekiv'o sam svaki dan, to se kae, da e me pojesti no.

Opisani diskriminatorski odnos kao obrazac postupanja prema civilima srpske

nacionalnosti na prostoru Mostara, apljine i Stoca, nisu optuenima nikako mogle
ostati nepoznate, naroito jer su ovakav odnos i sami otvoreno ispoljavali u brojnim
situacijama koje e Vijee dodatno opisati u okviru pojedinanih inkriminacija za koje
su oglaeni krivim.

453. Dakle, ako se analizira cjelokupna kontekstualna osnova zloina, koji e kroz
pojedinane inkriminacije biti detaljno opisani, a u ijoj je pripremi i sprovoenju
nesumnjiva uloga optuenih, po ocjeni ovog Vijea, na nedvojben nain se zakljuuje
ne samo da je napad imao diskriminatorni karakter, nego da su i sami optueni
posjedovali i dijelili diskriminatorsku namjeru.

120

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 454. Odbrana je tokom postupka negirala da je ovo bio iskljuivi motiv zatvaranja
civila, pozivajui se u tom pravcu na Sprovodne listove 124 uloene kao dokaze optube,
a koji se odnose na neke od svjedoka koji su iz Centralnog vojnog zatvora u Mostaru,
posredstvom Crvenog krsta puteni 30.10.1992.godine125 U tim sprovodnim listovima
se navodi da su se pritvoreni civili sumnjiili za krivino djelo Saradnja sa neprijateljem
iz KZ-a SFRJ, te su okvalifikovani kao opasni, meutim, navedeni dokumenti datiraju iz
perioda kad su civili drani u zatvorima HVO-a, dok takva vrsta dokumenta ne postoji u
odnosu na inkriminisa period, niti su prema kazivanjima svjeodoka istima bilo kada
saopteni razlozi lienja slobode i zatvaranja, te dranja u nehumanim uslovima, osim
to su vojnici HOS-a koristili svaku priliku da svojim postupcima jasno pokau kako su
svi vidovi sistemskog zlostavljanja civilnog stanovnitva Mostara, apljine i Stoca, imali
iskljuivo diskriminatorski motiv.

455. Krivino djelo zloina protiv ovjenosti progonom, izvreno je, po ocjeni ovog
Vijea, nizom protivpravnih radnji, kakve su opisane kroz injenini supstrat izreke
presude, te e ih vijee u dijelu presude elaborirati u odnosu na svakog optuenog
ponaosob.

V. OPTUENI IVAN ZELENIKA

456. Vijee se tokom postupka nesporno uvjerilo da je optueni Ivan Zelenika, kao
lan sistemskog UZP-a poduzeo sve pojedinane radnje za koje je oglaen krivim
izrekom ove presude, ime je dao odluujui doprinos odravanju na snazi
suprostavljenog sistema zlostavljanja civilnog stanovnitva srpske nacionalnosti, koji je

124
T93 do T-163 su uloeni Sprovodni listovi za Savi (Jovo) Jelku, koro (Tadija) Olgu, Duka (Mia)
Draginju, Petrovi (Uro) Borivoja, Vujinovi (Nikola) Boe, Medan (Ilija) Boru, zatienog svjedoka C,
Janji (Blagoje) Dragutina, Bubalo (ore) Rista, Simi (Joksim) Mirka, Simi (Mirko) Branislava,
zatienog svjedoka B, Muratovi (Duan) Radojku, Pejii (Duan) Momila, Buha (Anelko)
Branislava, Stoli (Milan) Sau, Brki (Milan) Peru, Milini (Mirko) Vladimira, Kruevi (Milan) Milivoja,
Samardi (Boko) Miloa, Budali (Duan) Mitra, zatienog svjedoka I, Savi (Luka) Nedeljka,
Bojani (Voislav) Slavka, Boki (Petar) Milivoja, Milovi (edo) Draga, Uljarevi (Todor) Milenu, Pudar
(Ranko) Miroslava, Kovaevi (Ratko) Milenu, Kovaevi (Blagoja) Vladimira, Dragi (Tomo) Lazara,
Domazet (Jonlija) Iliju, urica (Milan) Milenka, Janji (Risto) Jeremiju, Joki (Krstan) Stevana, Rudan
(Mihajlo) Dragana, Dragi (Lazar) Radoslava, Trnini-Medan (Nikica) Biljanu, Stanilsavi (Milonja)
Milana, Brki (Maksim) Zdravka, zatienog svjedoka H, Golubovi (Vukman) Velja, Pejdo (Pero) Petra,
Kandi (Nikola) Slavka, Mrki (Lazar) Jelenu, otri (Milan) Aleksandra, Savi (Teodor) Gospavu, Savi
(Svetozar) Mladena, Bjelobaba (Pavao) Mileta, Ekmedi (Ilija) Momila, Mandrapa (Pero) Krstu, Perii
(Stevan) Peru, Miloevi (Petar) Vladimira, Bubalo (ore) Branka, ua (Gojko) Radomira, ua
(epo) Gojka, Samardi (Branko) Marka, Brstina (oka) Veru, Bulut (Savo) Radoslavu, ua
(Spasoje) Radojku, Baji (Stevan) Miu, Mrki (Ljuban) Ljubiu, uak (Mihajlo) Tatjanu, Radmilovi
(Pave) Duana, uk (Risto) Milivoja, Mari (Manojlo) Sreka, Vojinovi (Mihajla) Anu, Vujadinovi
(Milovan) Dragana,zatienog svjedoka D, Vujadinovi (Milovan) Mirana.
121

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 u jednom svom segmentu ukljuivao hapenje i zatvaranje civila sa podruja Mostara,
te njihovo dranje u prostorijama vojne ambulante Mostar gdje su bili podvrgnuti
razliitim vidovima zlostavljanja, i odakle su transportovani u logor Dretelj, sa ciljem da
se trajno uklone sa prostora Hercegovine.

457. Tokom postupka je nesporno utvreno i da je ovaj optueni u okviru vojne

ambulante Mostar, gdje su zatvarani civili, te drani u nehumanim uslovima i
podrvgavani neovjenom postupanju od strane optuenog i drugih pripadnika HOS-a
postupao kao de facto upravnik navedenog objekta.

458. Ovu okolnost potvrdio je vei broj svjedoka optube, dok optueni Edib
Buljubai u svom svjedoenju takoer identificira Ivana Zeleniku kao jednog od
glavnih ljudi u Mostaru, uz zapovjednika Vinka Martinovia telu i Seada
Kapetanovia zv. Kapa.

459. Svjedoci u svojim iskazima opisuju jednoobrazan nain lienja slobode i

odvoenja u prostorije vojne ambulante u Mostaru gdje su u gotovo svim sluajevima
odvoeni u kancelariju u kojoj bi ih primio optueni Ivan Zelenika koji bi od njih uzimao
line stvari i podatke, gdje bi esto u njegovom prisustvu bili verbalno vrijeani ili
udarani, nakon ega bi on naredio da ih odvedu i zatvore u prostorije koje su koritene
za zatvorenike.

(a) Status optuenog Ivana Zelenike u okviru vojne ambulante Mostar

460. Gotovo svi sasluani svjedoci opisuju optuenog Ivana Zeleniku kao upravnika
zatvora u vojnoj ambulanti u to se Vijee i uvjerilo tokom predmetnog postupka.
Svjedoci u tom pravcu imaju uglavnom posredna saznanja, na nain da su o statusu
optuenog uli od zatvorenika koji su tu dovedeni prije njih, dok su se neki odredili da
su na osnovu ponaanja optuenog, kancelarije u kojoj ih je primao, te odnosa prema
ostalim vojnicima HOS-a, stekli dojam da se on nalazi u nekoj de facto ulozi upravnika
tog zatvora.

461. Svjedokinja H je na direktan upit optuenog na temelju kojih okolnosti je

zakljuila da je on imao svojstvo upravnika u vojnoj ambulanti u Mostaru, odgovorila da
se on lino predstavio tako pri njihovom prvom susretu. Sjedio je te prilike za jednim
stolom u crnoj uniformi kad su dovedeni pred njega i rekao da je glavni za HOS.

125
T92 Izvjee o putanju pritvorenika iz Centralnog vojnog zatvora HVO Mostar Rodo od
122

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Sigurna je da nije dolo do zamjene identiteta, te istog identificira u sudnici i nakon
proteka od 21 godine od dogaaja. Dodala je i da su tokom boravka u vojnoj ambulanti
optuenog morali oslovljavati sa gospodine.

462. Optueni Edib Buljubai je u svom svjedoenju izjavio da je po dolasku u Dretelj

02.08.1992.godine od vojnika i oficira HOS-a uo da su U Mostaru glavni tela,
Kapetanovi i Zelenika to je saznao nakon to je pitao ko je nadlean za dovoenje
grupa zarobljenika iz Mostara u Dretelj.

463. Svjedokinja H dalje opisuje da je liena slobode po istom obrascu kao i ostali
dovedeni u ambulanti, jer su vojnici HOS-a rekli da se spreme i da ih vode na
informativni razgovor. Po dolasku uvedeni su u prostoriju u kojoj je bilo nekoliko lica
iji identitet saznaje kasnije. Radilo se o optuenom Ivanu Zelenika, Seadu
Kapetanoviu, djevojci koju su oslovljavali sa Nensi i izvjesnom Hami Bonjiu. Tu su
od nje oduzeli novac i dokumente i Zelenika je rekao da je vode u podrum, da bi ena
koju su oslovljavali sa Nensi dok je vodila svjedokinju, od iste oduzela lani i prstenje
rekavi o vidi nisu ti pokidali zlato nakon ega je udarila nogom tako da je svjedokinja
pala niz stepenice. Svjedokinja je dodala da je skoro svaku no voena na ispitivanje
kod optuenog Ivana Zelenike, koji je nije fiziki maltrteirao, ali joj je stalno postavljao
ista pitanja ta su radili srbi u Malom polju, Kada je i kome dolazilo naoruanje, onda
je pitao svjedokinju poznaje li Branka Papia i da li je on glavni i sl.

464. Upravo na temelju svih opisanih injenica, svjedokinja tvrdi da je i sama mogla
ocijeniti da je u okviru vojne ambulante Ivan Zelenika bio glavni, dok joj je sam Hamo
Bonji jedne prilike rekao da su Zelenika i Kapetanovi osnovali taj zatvor u Mostaru,
meutim, Vijee samo na osnovu ove tvrdnje svjedokinje nije moglo donijeti takav
zakljuak.

465. Svjedokinja H se u obim ovlatenja optuenog uvjerila na vlastitom primjeru u

jo jednoj situaciji koju je opisala. Naime, optueni je jednu vee za vrijeme njenog
boravka u ambulanti doao i rekao svjedokinji da ga moe gledati kao oca i da joj moe
ispuniti neku elju ako je ima, na to ga je ona zamolila da je stavi na spisak za odlazak
u Dretelj, obzirom da je saznala da e i njen momak biti tamo prebaen, to je Zelenika
obeao uiniti i naredni dan je prozvana sa ostalima na spisku. Te prilike sjea se da joj
se obratio Vinko Martinovi tela rekavi ta si ti uinila pa si prva na spisku?

30.10.1992.godine vak konteksta nae optunice.

123

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

466. Svjedok I je takoer na identian nain opisao ulogu optuenog u okviru vojne
ambulante, izjavivi da je i on po dolasku doao pred Ivana Zeleniku koji je od njega
uzimao podatke i kucao neto na pisaoj maini. On pojanjava da je Zelenika prema
informacijama kojima je on raspolagao u to vrijeme bio glavni do tele dakle, neko ko
je bio prisutan u ambulanti, koji je primao i rasporeivao zatvorenike po elijama,
uzimao od njih podatke po dolasku i na neki nain bio kako svjedok tvrdi glavni
zapovjednik toga svega.

467. Svjedok I je dalje pojasnio na temelju kojih injenica je stekao navedeni dojam
rekavi Sve se preko njega odvijalo uglavnom. Kod njega su dolazili. Svaki novi koji je
uhapen kod njega je prvo dolazio u kancelariju.

468. Svjedokinja Slavojka Frovi koja je liena slobode na isti nain kao i ostali civili
Mostara, kojom prilikom su vojnici HOS-a koji su doli u njen stan odmah od nje oduzeli
sve dragocjenosti koje su mogli nai takoer tvrdi da je Zelenika bio glavni odnosno
Kod njega se prvo ide da se uzmu podaci i sve je moralo kod njega da proe, a nakon
toga su ona i nekolicina odvedeni na sprat u kancelariju kod Kapetanovia koji ih je
detaljnije ispitivao.

469. Da je svoj status upravnika optueni Ivan Zelenika obnaao uz znanje i

vjerovatno po ovlatenju zapovjednika HOS-a za Mostar, Vinka Martinovia tele koji
ga je tako oslovljavao vidljivo je iz iskaza svedokinje E koja je u unakrsnom ispitivanju
pojanjavajui kako je saznala za status optuenog u vojnoj ambulanti izjavila da je po
sasluanju kod tele on lino rekao da je vode do upravnika Zelenike, pokazujui pri
tom na optuenog Ivana Zeleniku, koji je bio prisutan jo prilikom njenog hapenja.

470. Svjedoci Milivoje Kruevi i svjedokinja F tvrde da su im odmah po dovoenju u

vojnu ambulantu oduzimani dokumenti, line stvari i dragocjenosti koje im nikada nisu
vraene niti im je za to izdata bilo kakva potvrda.

471. Autoritativno ponaanje optuenog Ivana Zelenike, koje odgovara gore opisanom
obrascu koji se primijenjivao na svakog novog zatvorenika, opisao je u svom
svjedoenju veoma detaljno svjedok G lien slobode nekad 01.ili02.08.1992.godine.

472. On tvrdi da je optueni Zelenika po njegovom dovoenju rukovodio razdvajanjem

dovedenih lica, na nain da su mukarci odvajani u druge prostorije od ena. Onda je
nedugo potom iz prostorije u kojoj je bio i svjedok, optueni meu prvima prozvao i

124

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

svjedoka i odveo ga u prostoriju u kojoj je Zelenika sjedio za stolom, na koji je svjedok
morao izvaditi i staviti sve dragocjenosti i novac koji je imao kod sebe. Zelenika je tad iz
novanika uzeo novac i zakjluao u ladicu svog stola, a novanik bacio u kantu,
zajedno sa linim dokumentima svjedoka. Pred svjedokom je poderao njegovu linu
kartu i vozaku dozvolu i pitao svjedoka gdje su mu kljuevi od kola, da bi nakon to je
svjedok odgovorio da su mu ih oduzeli vojnici HOS-a rekao da lae, nakon ega je
naredio svjedoku da skine sat, kai i pertle i sve je bacio u isti sanduk, te natjerao
svjedoka da skine sako, kako bi provjerio da u njemu ne dri sakriven novac. Svjedok
G je polako skidao sako to je prema njegovom kazivanju vidno iznerviralo optuenog
koji mu je opalio amar, da bi tad jedan od prisutnih pripadnika HOS-a rekao Nemojte
ga tui gospodine bojnie, on je dobar ovjek, bio je moj profesor u srednjoj koli. Da
su optuenog Zeleniku vojnici oslovljavali sa gospodine potvrdila je i svjedokinja H
pojasnivi da je optueni zahtijevao da mu se tako obraaju.

473. Odbrana je upravo osporavala da je optueni u okviru HOS-a imao status

bojnika, to bi podrazumijevalo da je imao dunost vieg asnika i da je mogao biti
upravnik zatvora, jer prema svjedoenju Petra Majia, takvo formacijsko mjesto nije ni
postojalo, niti je optueni u to vrijeme imao neki in.

474. Odbrana je isticala da Tuilatvo svoje tvrdnje u tom pravcu nije potkrijepilo
materijalnim dokazima.

475. Meutim, Vijee istie da svojstvo upravnika nije ni utvrdilo na osnovu

materijalnih dokaza ili sistematizacije vojnog rasporeda HOS-a, ve na temelju iskaza
sasluanih svjedoka koji su saglasni u pogledu inejnice da se optueni Ivan Zelenika
ponaao autoritativno u okviru zatvora, da je imao svoju kancelariju, da su sva
ispitivanja i postupci prema zatvorenicima u gotovo svim sluajevima bili pod njegovim
pokroviteljstvom.

476. Vijee na temelju iskaza sasluanih svjedoka primjeuje da se optueni ponaao

i odnosio prema vojnicima kao njima nadreeni, te je traio od njih da ga oslovljavaju sa
gospodine ili bojnie odnosno Vijee je na temelju provedenih dokaza zakljuilo da je
optueni Ivan Zelenika de facto obnaao ulogu upravnika vojne ambulante Mostar u
smislu da je mogao uticati na poziciju pojedinih osoba u pritvoru da ih zatiti od
maltretiranja od strane vojnika HOS-a ili da razgovara sa zapovjednikom HOS-a za
Mostar Vinkom Martinoviem telom o eventualnom putanju na slobodu nekih

125

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zatvorenika. Dakle, Vijee je nesporno zakljuilo da je optueni koristei status koji je
imao u ovkviru vojne ambulante Mostar poduzimao radnje kojima je podravao i
provodio u djelo usopstavljeni sistem zlostavljanja koji je vladao u vojnoj ambulanti, za
to je u konanici i oglaen krivim.

477. Vijee je na osnovu navedenih iskaza steklo dojam da je optueni na poziciju de

facto upravnika zatvora u vojnoj ambulanti Mostar rasporeen od strane Vinka
Martinovia, kojem je trebala osoba koja bi se godinama i iskustvom nametnula kao
autoritet vojnicima, a istovremeno to je morala biti osoba lojalna u potpunosti idejama
HOS-a to je pronaao u optuenom Ivanu Zeleniki.

478. Svjedok Vinko Martinovi je prilikom svjedoenja na glavnom pretresu nastojei

minorizirati ulogu optuenog izjavio da je optueni bio osoba koja je vrila neke sitne
poslove oko popravke auta i pomagao je oko hrane. Vijee nalazi da je iskaz svjedoka
Vinka Martinovia svjesno usmjeren na umanjenje krivine odgovornosti optuenog, jer
mu je on u inkriminisanom periodu bio neposredno nadreeni, pa je umanjenje
odgovornosti optuenog indirektan nain da i sam svjedok izbjegne povezivanje sa
sistemom zlostavljanja koji je evidentno bio na snazi.

479. Na osnovu naprijed navedenih izjava svjedoka, Vijee se uvjerilo da su ovlasti

optuenog Zelenike ipak bile vee od onih koje nastoji prezentirati u sklopu svoje
odbrane, i kroz svjedoenje Vinka Martinovia tele. jer je na temelju saglasnih izjava
svjedoka, te obrasca ponaanja optuenog u svim sluajevima dovedenih civila lienih
slobode na prostoru Mostara, jasno da je optueni bio potpuno svjestan sistema koji je
bio na snazi, i da je postupajui sa umiljajem u poinjenju pojedinanih inkriminacija za
koje je oglaen krivim, dao znaajan doprinos njegovom odravanju. Vijee razumije da
optueni ima pravo na zatitu od samoinkriminacije, zbog ega njegove tvrdnje o
poloaju i statusu u okviru zatvora Vijee ne nalazi kredibilnim, jer su iste upravljene na
iskljuenje bilo kakvog vida odgovornosti i nesaglasne drugim provedenim dokazima.

480. Na osnovu par primjera dobroinstva koje je optueni ispoljio prema nekim od
zatvorenih lica, kao to je to sluaj sa svjedokom Miletom Bjelobaba, kojeg je optueni
zatitio od maltretiranja tako to je stavio bravu na vrata prostorije u kojoj je svjedok bio
zatvoren, kako bi sprijeio vojnike da ulaze i maltretiraju zatvorenike, ili postupak prema
svjedoku Tihomiru voro, kojeg je optueni titio tako to je naredio straarima da ga
ne smiju dirati, samo dodatno potkrepljuje zakljuak Vijea o znaajnijoj ulozi koju je

126

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

optueni imao u vojnoj ambulanti Mostar od one kakvom je odbrana nastoji predstaviti.

481. Iako optueni nije imao ovlasti odluivati o tome ko e biti lien slobode i
zatvoren u prostorije vojne ambulante, o emu je prema uvjerenju Vijea mogao
odluivao samo komandni vrh HOS-a Hercegovine, ipak je optueni koristei se
ovlastima i funkciji koju mu je dodijelio sam Vinko Martinovi, a koja pozicija je bila
ekvivalent poziciji upravnika zatvora, mogao svojim autoritetom sprijeiti poinjenje
zloina nad civilima. Umjesto toga, optueni je upravo koristei se navedenim
ovlastima, prema civilima i sam postupao krajnje neovjeno i poniavajui, vrijeajui
ih na nacionalnoj osnovi verbalno i fiziki ih napadajui na nain kako je to opisano u
osuujuem dijelu izreke presude, ime je dao znaajan doprinos odravanju na snazi
ve uspostavljenog sistema zatvaranja i zlostavljanja civila srpske nacionalnosti sa
ciljem njihovog trajnog uklanjanja sa prostora Hercegovine.

482. Odbrana je u zavrnom izlaganju tvrdila da je zakljuavanjem prostorija i

sprijeavanjem zlostavljanja civila optueni nastojao poboljati uslove u logoru, to
Vijee ne nalazi tanim, jer su ovi njegovi potezi bili rukovoeni iskljuivo interesima
privatne prirode, i nisu bili sutinski usmjereni na zatitu svih ve pojedinih zatvorenika.

483. Optueni Ivan Zelenika je sam prilikom ispitivanja svjedoka Mileta Bjelobabe
potvrdio da je promijenio bravu na vratima prostorije u kojoj je isti bio zatvoren, dodavi
da je ak odlazio do zapovednika HOS-a Vinka Martinovia molivi ga da pusti
svjedoka jer mu tu "nije mjesto, to Vijee nalazi simptomatinim, protumaivi iz
navedenog postupanja da je optueni Ivan Zelenika oigledno pravio selekciju meu
zatvorenim civilima, smatrajui oigledno da su ostali dovedeni i zatvoreni civili iz
Mostara, opravdano zatvoreni u vojnoj ambulanti, iako je Vijee utvrdilo da su i oni, kao
i svjedok Mile Bjelobaba, lieni slobode bez zakonskih osnova i drani u nehumanim
uslovima, samo iz razloga to su pripadali dijelu stanovnitva srpske nacionalnosti.

484. Da je optueni Ivan Zelenika vrio svojevrsnu linu selekciju, te da se mogao

zaloiti za putanje pojedinih zatvorenika istakao je sam prilikom unakrsnog ispitivanja
svjedoka G kojeg je pitao da li mu je poznato da je u dva navrata odlazio do Dretelja
kako bi razgovarao sa upravnikom Hektorom osiem Didom o putanju Duana
Vidaia i njegove supruge iz vojne ambulante u Mostaru. Optueni je pojasnio da se
radilo o datumu 02.08.1992.godine i da je u Dretelj doao traivi Blaa Kraljevia, ali je
zatekao lice pod nadimkom Dida sa kojim je razgovarao.

127

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 485. Jo jedna od situacija u kojoj je optueni ispoljio ovu svoju ovlast vidljiva je na
primjeru pokuaja premlaivanja svjedoka Branislava Simia, koji tvrdi da je jedne
prilike vojnik HOS-a stajao ispred njega sa pendrekom u ruci, gledajui u Ivana Zeleniku
i traei od njega pogledom dozvolu da udari svjedoka, to ovaj nije dozvolio.

486. Takoer, primjer obima ovlasti Ivanu Zelenike vidi se i kroz postupke optuenog
prema zatienoj svjedokinji H koja je optuenom izrazila elju da ide za Dretelj, gdje
je trebao biti odvezen njen mladi, kojem traenju je optueni udovoljio stavivi istu na
spisak zatvorenika koji su tamo trebali biti prebaeni, te kroz primjer svjedoka Janka
obot, za kojeg je optueni bio vidno iznenaen to ga vidi u vojnoj ambulanti pa je
svjedoku rekao da kratko saeka, nakon ega se vratio i rekao mu da moe ii kui.

487. Sve navedeno su mnogobrojne situacije u kojima Vijee nalazi da optueni

zapravo manifestira svoj rukovodni status u okviru zatvora, jer se upravo u tom svojstvu
osjetio pozvanim otii do glavnog zapovjednika HOS-a za Hercegovinu Blaa
Kraljevia, to nije bila mogunost koju je imao svaki redovni vojnik nieg ranga.

488. Vijee ne nalazi optuenog odgovornim za nehigijenske i nehumane uslove u

kojima su drani zatvoreni civili, jer optueni nije ni oformio zatvor niti je u tom pravcu
mogao odrediti uslove u kojima e lica boraviti, ali istovremeno nije nalo dokazanim ni
da je poduzeo bilo kakvu radnju kojom bi se poboljali uslovi u kojima civili borave.
Nasuprot tome, optueni je kako svjedoci tvrde ak iste postrojavao svaku veer prije
izvoenja na veeru, tjerajui ih da pjevaju ustake pjesme, te bi znao udariti onoga ko
je odbijao da pjeva ili nije znao tekst, ime je prema miljenju Vijea dodatno oteavao
ionako teke i poniavajue uslove u kojima su svakodnevno boravili.

489. Odbrana je tokom postupka osporavala postojanje navedenog cilja udruenog

zloinakog poduhvata te navode da je optueni Ivan Zelenika svojim radnjama isti
podravao, pa se u tu svrhu pozivala na spisak osoba126 koje su po oslobaanju iz
zatvora ostale u Mostaru.

490. Prije svega, Vijee primjeuje da su osobe sa spiska osloboene iz zatvora koji
je bio pod kontrolom HVO-a, to nije bilo obuhvaeno optunicom u ovom predmetu.
Takoer, Vijee primjeuje da je pogibija Blaa Kraljevia i raspad HOS-a osujetio

126
T 58 Spisak osoba koje su osloboene 30.10.1992.godine i ostale su u Mostaru zakljuno sa brojem
72 u potpisu Mile Pui.

128

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ostvarenje ideje koju je od poetka formiranja HOS-a u Hercegovini propagirao i sam
zapovjednik Kraljevi, te da je dokazima provedenim u ovom postupku nesporno
dokazan progon srpskog civilnog stanovnitva sa prostora Mostara, apljine i Stoca,
nastao kao posljedica realizacjie plana njihovog trajnog uklanjanja sa prostora
Hercegovine. Nesporno je dokazano i da su optueni u ovom predmetu bili u potpunosti
svjesni svih segmenata plana udruenog zloinakog poduhvata kojem su doprinosili
pojedinano poduzetim inkriminacijama u osnovi Zloina protiv ovjenosti.

491. injenica da se nakon otputanja iz zatvora jedan broj stanovnika Mostara

srpske nacionalnosti vraa svojim domovima moe biti gest motiviran razliitim
razlozima privatne prirode, koje Vijee nije ispitivalo u ovom predmetu, te odreenim
specifinim ivotnim okolnostima, ali u svakom sluaju ostanak srba u Mostaru nakon
putanja iz Centralnog zatvora ni na koji nain nije zasluga optuenog Zelenike, niti
navedeno samo po sebi mijenja ranije izneseni zakljuak Vijea o postojanju irokog i
sistematinog napada i progona usmjerenog protiv civilnog srpskog stanovnitva ili
injenicu stravinih zloina koji su nad njima poinjeni u inkriminisanom periodu, u
prostorijama vojne ambulante Mostar i logora Dretelj.

492. Stoga, Vijee nalazi da je tokom postupka van svake razumne sumnje dokazana
krivica optuenog na nain kako je to opisano u izreci osuujueg dijela presude.

B. POJEDINANE INKRIMINACIJE U OSNOVI ZLOINA ZA KOJE JE IVAN ZELENIKA

OGLAEN KRIVIM

493. Kako je to ve opisano, optueni Ivan Zelenika je svojim radnjama svjesno

doprinjeo sistemu zlostavljanja koji je bio na snazi, i to neovjenim postupanjem prema
zatvorenim civilima u vojnoj ambulanti Mostar.

494. Kako se optueni u odnosu na sve pojedinane inkriminacije teretio za

neovjeno postupanje iz take k) stav 1.lan 172. KZ BiH, te kako je Vijee u
prethodnom dijelu presude ve obrazloilo uee optuenog u udruenom
zloinakom poduhvatu tj. njegovu odgovornost u svijetlu lana 180.stav 1. KZ BiH, i
kako je obrazloilo odgovornost za progon srpskog civilnog stanovnitva optina
Mostar, apljina i Stolac u odnosu na sve optuene koji su presudom oglaeni krivim, to
e u narednom dijelu Vijee iznijeti kriterije kojima se rukovodilo u ocjeni ispunjenosti
standarda neovjenog postupanja u pojedinanim radnjama optuenog koje u
konanici predstavljaju znaajan doprinos odravanju na snazi uspostavljenog sistema

129

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 zlostavljanja. Navedeni standardi bit e primjenjivi u svim sluajevima u kojima je
utvrena krivica optuenih za ovu pojedinanu inkriminaciju u osnovi zloina protiv
ovjenosti.

(i) Druga neovjena djela sline prirode iz take k) stav 1.lan 172.KZ BiH

495. Druga neovjena djela sline prirode jesu krivina djela koja su uinjena u
namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne fizike ili psihike povrede ili naruenja
zdravlja.

496. Iako je formulacija druga neovjena djela sline prirode, prilino neprecizna,
odabrana je upravo zato da nijedan poinilac ne izbjegne kanjavanje za sve vrste
neovjenih djela, ukljuujui i ona koja ne bi bila taksativno nabrojana u zakonu.

497. Kako je vijee MKSJ-a utvrdilo u predmetu Kupreki, iscrpno nabrajanje ta se

to ima smatrati neovjenim djelima, odnosno iscrpna kategorizacija bi naprosto
stvorila mogunost za izbjegavanje slova zabrane. U sutini, to su djela za koja je
potrebno dokazati postojanje radnje ili propusta sline teine, kao i za druga djela koja
su propisana u lanu 172. KZ BiH.

498. Nema sumnje da postoji gotovo sveopta osuda djela neovjenog postupanja.
ZKP BiH, enevske konvencije, i instrumenti Ujedinjenih naroda zabranjuju neovjeno
postupanje.127 Meutim, nijedan od gore navedenih instrumenata nije pokuao dati
definiciju neovjenog postupanja, ali se moe zakluiti da se radi o djelima koja kre
osnovni princip ovjenog postupanja i potovanje ljudskog dostojanstva predstavljaju
neovjeno postupanje.

499. lan 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) utvruje da Niko ne

smije biti podvrgnut muenju, ili neovjenom ili poniavajuem postupanju ili
kanjavanju. U predmetu Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva da bi zlostavljanje
potpadalo pod ovaj lan ono mora dosegnuti minimalan nivo teine. Ocjena ovog
minimuma je po prirodi stvari relativna i zavisi od svih okolnosti predmeta, kao to su

127
lan 5. Opte deklaracije o pravima ovjeka; lan 7. MPGPP; lan 3. Evropske konvencije; lan 5. Afrike
povelje o ljudskim pravima i pravima naroda; lan 5. stav 2. Amerike konvencije o ljudskim pravima; lan 6.
Interamerike konvencije; lan 16. Konvencije protiv muenja; i lan 3. Deklaracije o muenju.
130

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 trajanje takvog postupanja, njegove fizike i duevne posljedice i, u nekim sluajevima,
pol, godine starosti i zdravstveno stanje rtve.128

500. Evropski sud i Evropska komisija za ljudska prava razvili su opsenu sudsku
praksu koja se tie raznih oblika zlostavljanja, kao to su muenje, neovjeno i
poniavajue postupanje, zabranjenih lanom 3. EKLJP.129 Na primjer, u predmetu
Tomasi protiv Francuske, Evropski sud je smatrao da je postupanje neovjeno ako je
unaprijed planirano, ako se primjenjuje satima bez prekida i ako prouzrokuje stvarne
tjelesne povrede ili intenzivnu fiziku i duevnu patnju.130

501. Takoer, kada je osoba tokom zatoenja podvrgnuta zlostavljanju kao to su

udarci pendrekom u koljena, prijetnje noevima, udaranje nogama dok lei na zemlji,
uzastopno udaranje palicama, eljeznim cijevima i pendrecima, a zatim ostavljena bez
ikakve ljekarske pomoi bez obzira na povrede glave i tijela, to predstavlja okrutno i
neovjeno postupanje.131

502. Jasno je da su razna meunarodna sudska tijela koja su razmatrala primjenu

krivinog djela neovjenog postupanja isto definisala na relativan nain uzimajui u
obzir sve injenine okolnosti, ukljuujui prirodu radnje ili propust, kontekst u kojem je
djelo poinjeno, njegovo trajanje odnosno ponavljanje, fizike, duevne i moralne
posljedice djela na rtvu i line okolnosti rtve, ukljuujui godine, pol i zdravlje. U
skladu s ovim, ovo vijee razmatra sve okolnosti navodnih situacija, ukljuujui line
okolnosti rtve.

503. Razmotrivi znaenje neovjenog postupanja u kontekstu meunarodne

prakse, vijee nalazi da je neovjeno postupanje namjerna radnja ili propust, to jest,
radnja koja je, objektivno sudei, namjerna a ne sluajna, koja uzrokuje teku duevnu
ili fiziku patnju ili predstavlja ozbiljan nasrtaj na ljudsko dostojanstvo ili povrede
tjelesnog integriteta.

504. Navedene kriterije je Vijee primjenjivalo u svakom konkretnom sluaju u kojem

je utvrdilo krivicu optuenog Ivana Zelenike na nain opisan u daljem dijelu presude.

128
Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Presuda, alba br. 5310/71, 18.01.1978. godine, paragraf 162.
129
A protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Presuda 23.09.1998. godine, ESLJP, paragraf 20 (citira se Costello-
Roberts protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Presuda od 25.03.1993. godine, 247-C ESLJP (Ser.A) 1993).
130
Lorse i drugi protiv Holandije, Presuda, alba br. 52750/99, 04.05.2003. godine, paragraf 60.
131
Leslie protiv Jamajke, br. 564/1993, paragraf 9.2.; Bailey protiv Jamajke, br. 759/1997, paragraf 9.3.
131

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 a) Neovjeno postupanje prema Borivoju Petroviu
505. Vijee se na temelju izvedenih dokaza nesumnjivo uvjerilo u krivicu optuenog
za neovjeno postupanje prema oteenom Borivoju Petroviu132 na nain opisan u
taki a.) osuujueg dijela izreke presude.

506. Ovog svjedoka su kao i ostale graane Mostara, u njegovom stanu uhapsili
pripadnici HOS-a i to dana 06.08.1992.godine i odveli u vojnu ambulantu, koja se nalazi
udaljena od njegove zgrade nekih 100m. Po dolasku zatvoren je u jednu prostoriju
povrine 5x5m u kojoj je bilo prisutno nekoliko vojnika HOS-a, a za jednim stolom koji
se nalazio u prostoriji je sjedilo lice, za koje e kasnije saznati da se zove Ivan Zelenika.

507. Vojnici su tada u njegovom prisustvu od svjedoka oduzeli sat, kai i pertle, nakon
ega je optueni Ivan Zelenika zapoeo proceduru koju svjedok opisuje rijeima:
Izvadio je pitolj iz stola, Kolt, znai sa onim...uperio je u mene, povukao obara i onda
rekao -Vidi ovaj nema metka! okrenuo je Kolt, ponovio istu proceduru i ponovo rekao
-Vidi i ovaj nema metka!

508. Nakon ega je neko od prisutnih HOS-ovaca upitao Ivana ta e raditi dalje sa
njim, na to je neko od drugih vojnika u prostoriji rekao da imaju dovoljno vrea i tada
je svjedok primijetio odreeni broj najlon vrea koje su stajale na podu prostorije.
Optueni Ivan Zelenika se onda obratio svjedoku traivi da kae svoje line podatke,
nakon ega je donio krampu i stavio je na sto pitavi svjedoka gdje je radio prije
izbijanja sukoba, na to je on odgovorio da je bio tehniar u fabrici aviona Soko u
Mostaru.

509. Optueni mu je na to rekao Nee ti to vie biti, nee ti trebati ni olovka, evo ti
ova krampa ona e ti dalje biti drug. Napisao je tada na krampi ime svjedoka i naredio
mu da je ponese sa sobom u podrumsku prostoriju u kojoj je potom bio zatvoren, a gdje
je po dolasku zatekao zatvorenih oko 30 (trideset) mukaraca, svi su bili civili srpske
nacionalnosti uhapeni u svojim stanovima u Mostaru.

510. Odbrana je tokom postupka osporavala identitet osobe koja je na opisani nain
postupala prema svjedoku Petroviu, tvrdei da svjedok ne moe sa sigurnou tvrditi
da se radilo o optuenom Ivanu Zelenika, na to je on pojasnio da je optuenog
poznavao iz grada, pa se tako sjea situacije kada je optueni imao namjeru da otvori

132
Svjedok Borivoje Petrovi je svjedoio na glavnom pretresu dana 29.10.2013.godine.
132

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

poslovni prostor kod kafane Jagnje, te ga je vidio jedne prilike kada je neto kopao u
podrumu zgrade, vjerovatno gdje je trebao biti taj prostor. Kasnije su mu neki sugraani
potvrdili o kome se radi, odnosno da je to Ivan Zelenika. Izjanjava se da je to ista
osoba koju on vidi po uvoenju u prostoriju vojne ambulante Mostar.

511. O svojstvu optuenog je saznao od drugih zatovrenika koji su boravili due u

vojnoj ambulanti, odnosno koji su dovedeni tu prije njega. Opisujui fiziki izgled
optuenog u to vrijeme, svjedok Petrovi je u jednom trenutku na konstataciju
optuenog da mu je ao zbog svega to su preivjeli odgovorio Ono to sam rekao to
si uinio!

512. Nakon ega je optueni Zelenika izjavio da poznaje svjedoka i da isti ima 3
kerke, te je u inkriminisano vrijeme imao 64 godine i nije bio vojno sposoban. Na upit
branioca da li je siguran u identifikaciju optuenog, svjedok je rekao Pa ja sam znao,
jer sam vidio osobu koja je imala pitolj i vidio osobu koja je vozila u Dretelj, to je ista
osoba.

513. Kancelarija u kojoj je Zelenika sjedio se prema iskazu ovog svjedoka nalazila u
prizemlju zgrade, to su potvrdili i ostali sasluani svjedoci. Svjedok je u vrijeme dok je
ulazio u tu prostoriju primijetio da su vojnici tukli nekog zatvorenika u hodniku koji vodi
do kancelarije, ali ne zna o kome se radilo.

514. Naredni dan su pitali sve prisutne u prostoriji da li e izai u krug ambulante u
dvoritu trebalo je neto prenjeti i svjedok se dobrovoljno javio. Po izlasku je vidio
jednog HOS-ovca koji mu se obratio rijeima Zar si i ti Petroviu ovde? na to je
svjedok kako sam tvrdi naivno vjerovao da vojnik time eli da se pozdravi te je priao i
pruio ruku, da bi vojnik odgovorio Sebi tu ruku, sad u ti je slomiti!

515. Nakon toga je bilo vrijeme doruka, i tu je svjedok prisustvovao situaciji u kojoj je
opet vidio optuenog Ivana Zeleniku. Naime, optueni je priao svjedoku C koji je
sjedio obuen u zimski injel JNA iako je bio avgust, i sasuo mu au jogurta u lice,
nakon ega je uslijedilo postrojavanje po zapovijedi optuenog Zelenike, prozvao je
ukupno 16 zatvorenika. Ukrcani su u kamion koji je on vozio i odvezeni u Dretelj.

516. U jednom trenutku kamion se pokvario, pa je naiao autobus koji je bio manji i u
koji su svi morali stati. Svjedok opisuje autobus je bio tako mali da smo stajali na
prstima Svjedok je stao kraj kabine koja nije imala stakla, tako da je veoma teko

133

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 dolazio do zraka, a za to vrijeme pored njega je stajao vojnik HOS-a koji ga je vie puta
udario pesnicom u sljeponicu.

517. Imajui u vidu dogaaje koje svjedok na gotovo identian nain opisuje i u
zapisnicima iz istrage133, Vijee je podvodei radnje optuenog pod navedene kriterije
propisane takom k) stav 1.lan 172.KZ BiH ispitalo da li su njegovim radnjama
ispunjeni svi elementi navedene inkriminacije u osnovi zloina.

518. Tako je Vijee imalo u vidu da je svjedok Borivoje Petrovi na slijedei nain
opisao kako se osjeao u trenutku kad je optueni Ivan Zelenika u njega uperio pitolj i
povukao okida rijeima: Pa kako bi se osjeao svaki ovjek, sa strahom sa zebnjom,
sa onim ta e se desiti, da li je to stvarno namjera...da li je stvarno metak unutra ili nije.
Znai veliki strah, velika strepnja, veliko uzbuenje, velika dekocentracija i sve
najnegativnije.

519. Odbrana je u zavrnom izlaganju isticala da iz navedenog proizilazi da je svjedok

Petrovi znao da pitolj koji je u njega uperio optueni prazan, meutim, Vijee iskaz
svjedoka tumai na potpuno drugaiji nain, nalazei da je komentar optuenog da je
pitolj prazan dat tek nakon to je povukao obara i nakon to je pitolj kljocnuo u
prazno. Oteeni je ve u tom trenutku osjetio strah za vlastiti ivot, naroito kad je vidio
da je i sam optueni iznenaen to je pitolj prazan, nakon ega je ponovio isti
postupak prema oteenom. Dakle, u vrijeme kada mu prislanja pitolj uz elo, oteeni
nikako nije mogao znati da je isti prazan, te je bio uvjeren kako optueni namjerava da
ga ubije.

520. Imajui u vidu navedeno, Vijee je van svake razumne sumnje zakljuilo da je
optueni Ivan Zelenika sa umiljajem poduzeo opisanu radnju prema svjedoku Borivoju
Petroviu, koja je kod istog objektivno prouzrokovala intenzivnu duevnu patnju kako je
on to detaljno opisao u svom iskazu, jer isti u tom trenutku nikako nije mogao znati da li
je oruje koje dri optueni prazno ili puno, pa Vijee optuenog Ivana Zeleniku nalazi
krivim za poinjenje ove inkriminacije u osnovi zloina protiv ovjenosti, koja u
konanici predstavlja doprinos odravanju na snazi uspostavljenog sistema
zlostavljanja zatvorenih civila srpske nacionalnosti u vojnoj ambulanti Mostar.

133
T37 Zapisnik o sasluanju svjedoka Petrovi Borivoja broj KT-RZ-113/05 od 17.03.2011.godine;
Zapisnik o sasluanju svjedoka Petrovi Borivoja broj 12-02/1-15/10 od 12.03.2010.godine.

134

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 521. Optueni je znao da postupa kao dio sistema zatvaranja, zlostavljanja i
protjerivanja srba sa prostora Hercegovine, odnosno optueni je i sam u vie navrata
odvozio zatvorenike u Dretelj, ime je samo dodatno potkrijepio zakljuak Vijea da je i
sam bio aktivan lan sistemskog zloinakog poduhvata koji je bio na snazi i da je
svojim radnjama svjesno i aktivno doprinosio provoenju istog u djelo. Kako je prilikom
prevoza oteenog Petrovia i sam bio prisutan u vozilu kojim je oteeni prevezen u
Dretelj, te kako je kao nadreeni svojim postupcima ohrabrivao vojnike da tuku
zatvorenike ili se sa tim preutno saglaavao, to ga Vijee nalazi odgovornim za
neovjeno postupanje prema oteenom Borivoju Petroviu na nain opisan u taki
a.izreke presude.

(b) Neovjeno postupanje prema Iliji Domazetu

522. Vijee je na osnovu provedenih dokaza utvrdilo da je optueni neovjeno
postupao prema oteenom Iliji Domazetu, koji je dana 04.08.1992.godine lien
slobode u svom stanu u Mostaru, od strane pripadnika HOS-a i doveden u prostorije
vojne ambulante Mostar.

523. Vijee je temeljem odredbe lana 273.stav 2.ZKP BiH na glavnom pretresu
odredilo da se ima proitati iskaz Ilije Domazeta dat u istrazi134, obzirom da je navedeno
lice preminulo u meuvremenu.

524. Svjedok je tako u izjavi koju je dao u Tuilatvu BiH opisao da je lien slobode u
svom stanu u Mostaru od strane nekolicine pripadnika HOS-a, dana 04.08.1992.godine
oko 22,00 sata. Uli su sa automatskim pukama na gotovs, jedan je ostao na vratima a
drugi je rekao svjedoku da ima minutu vremena da se spremi jer ide sa njima. Jedan od
njih kojeg je poznavao po nadimku Hara mu je skinuo sat sa ruke, dok je drugi uzeo
lani od sina, kljueve od auta i stana i rekao svjedoku da krene ispred njega. Pred
ulazom je stajao kombi u koji su uvodili i druge pripadnike srpske nacionalnost, graane
Mostara. Te prilike svjedok se izjanjava da mu nisu saoptili razloge hapenja, samo
su rekli Vidite ta nam vi etnici radite, ovo je Mostar, ne moete nam ovo raditi!

525. Kombi je sve uhapene dovezao pred vojnu ambulantu u Mostaru gdje im je
reeno da izau vani, tu su postrojeni, a onda je lice koje svjedok oznaava kao Sergej

134
T39 Zapisnik o sasluanju svjedoka Ilije Domazeta dat pred Tuilatvom BiH broj KTRZ 26/05 od
13.03.2007. godine ; Zapisnik o sasluanju svjedoka Ilije Domazeta pred CJB Trebinje broj 14-4/01-217/05
od 31.05.2005.godine + aneksi B, C, D, E, F, G.

135

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Belovi priao i udario svjedoku dva amara. Nakon postrojavanja su smjeteni u
podrumske prostorije ambulante, gdje su ostali zatvoreni naredna 2 sata, a potom je
Ivan Zelenika, koji se sam po dolasku zatvorenika predstavio kao upravnik zatvora u
vojnoj ambulanti, poeo prozivati novopridole zatvorenike na ispitivanje.

526. Kada je doao red na svjedoka Domazeta, izveden je u prostoriju u kojoj je

boravio Ivan Zelenika, koji ga je kako tvrdi skinuo do gole koe, pitao me za enu i sina
i poeo me udarati gumenim pendrekom. Udario je svjedoka 3-4 puta gumenom
palicom i nogama u predio slabina i bubrega. Nakon ega je optueni, prema kazivanju
svjedoka, uzeo pitolj duine cijevi 35-45cm, koji je prislonio svjedoku na elo rekavi
mu Treba ovog etnika ubiti!, da bi nakon to mu je svjedok rekao da je kukavica i da
slobodno moe pucati, optueni Zelenika odgovorio ovog etnika treba drugaije
likvidirati! te je pozvao nekolicnu vojnika HOS-a koji su bili u blizini rekavi im da
svjedoka isprate u podrumske prostorije onako kako njima dolikuje, nakon ega su
isti poeli voditi udarati svjedoka to opisuje rijeima Udarali su me sa svih strana tako
da sam jedva iv uspio uletiti dole u grupu ljudi.

527. Naredni dan, svjedok je prebaen u Dretelj, gdje je nad njim nastavljena
svakodnevna tortura i premlaivajne, od ega je zadobio teke tjelesne povrede i trajno
oteenje zdravlja.

528. Vijee nalazi da je zlostavljanje svjedoka Domazeta bilo dio opteg plana
zatoenja i zlostavljanja civila srpske nacionalnosti iz Mostara, dovedenih i zatvorenih u
prostorijama vojne ambulante Mostar, gdje su bili podvrgnuti fizikom nasilju i ispitivanju
kojim je u pretenom broju sluajeva rukovodio upravo optueni Ivan Zelenika, pa su
tako odmah po dolasku od zatvorenika oduzimane dragocjenosti, kao to je sluaj i sa
svjedokom Domazetom kojeg je lino optueni Ivan Zelenika pretresao i naao
1.500,00 njemakih maraka koje je oduzeo, dok su kljuevi od stana i vozila, kao i
vozaka dozvola oduzeti od svjedoka jo prilikom lienja slobode.

529. Vijee je podvodei radnje optuenog pod ranije opisane kriterije propisane
takom k) stav 1.lan 172.KZ BiH ispitalo da li su radnjama optuenog Ivana Zelenike
ispunjeni svi elementi navedene inkriminacije u osnovi zloina, odnosno da li su njegovi
postupci dosegli standard neovjenog postupanja prema oteenom Iliji Domazetu.

530. Vijee jeste imalo u vidu injenicu da je svjedok u opisu zdravstvenih posljedica
koje je zadobio za vrijeme zatoenitva, uglavnom bio fokusiran na premlaivanja
136

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

koja je preivio u logoru Dretelj, ne naglaavajui posljedice koje je zadobio uslijed
postupaka optuenog Ivana Zelenike, meutim, imajui u vidu ranije izneseni opis,
nesumnjivo se moe zakljuiti da je zadavanje udaraca gumenom palicom i nogom u
predio slabina i bubrega, te prijetnja uperenim pitoljem prislonjenim uz elo svjedoka
kod istog rezultirala tekom duevnom patnjom, obzirom da se svjedok u tom trenutku
naao u stvarnoj opasnosti po vlastiti ivot. U svakom sluaju, opisani udarci
predstavljaju povredu tjelesnog integriteta, to se moe podvesti pod inkriminaciju
drugih neovjenih djela.

531. Obzirom da je odbrana osporavala odgovornost optuenog za premlaivanja u

kojima nije neposredno uestvovao, te da nije bio prisutan prilikom premlaivanja ovog
oteenog od strane vojnika HOS-a, Vijee nalazi korisnim pojasniti da se odluujui
doprinos optuenog u nanoenju teke fizike patnje svjedoku Domazetu, ogleda u
injenici da su vojnici istog brutalno pretukli upravo po nalogu optuenog Ivana
Zelenike, tako da i sam svjedok na kraju izlaganja dodaje bili su me tako da sam jedva
iv ostao! Izvedeni dokazi jasno pokazuju da je termin izvoenja na ispitivanje ili
naredba da se neko isprati iz prostorije na nain kako to dolikuje vojnicima HOS-a
koju je izdao optueni, zapravo predstavljala znak vojnicima da imaju ovlasti da
izvedenu osobu zlostavljaju na nain koji ele, to je naje e ukljuivalo
premlaivanje. Ovakav zakljuak Vijea je potvren kroz brojne primjere sasluanja
oteenih u prostorijama vojne ambulante Mostar.

532. Ukoliko se postupanje vojnika HOS-a prema oteenom dovede u vezu sa

teinom i ozbiljnou udaraca koje je optueni prethodno neposredno zadao
oteenom, to Vijee nalazi dokazanim da je navedeno kod oteenog rezultiralo
tekom povredom tjelesnog integriteta.

533. Dakle, Vijee nalazi krivim optuenog Ivana Zeleniku i za poinjenje ove
inkriminacije u osnovi zloina protiv ovjenosti, koja u konanici predstavlja doprinos
odravanju na snazi uspostavljenog sistema zlostavljanja zatvorenih civila srpske
nacionalnosti u vojnoj ambulanti Mostar. Imajui u vidu da je ovaj svjedok naredni dan
prebaen u logor Dretelj, gdje je nastavljeno njegovo psihiko i fiziko zlostavljanje,
Vijee se samo dodatno uvjerilo u zakljuku da je optueni svojim radnjama svjesno
davao znaajan doprinos optem sistemu zatvaranja, zlostavljanja i protjerivanja srba
sa prostora Hercegovine, odnosno optueni je opisanom radnjom dodatno potkrijepio
zakljuak Vijea da je i sam bio aktivan lan sistemskog zloinakog poduhvata koji je
137

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 bio na snazi.

(c) Neovjeno postupanje prema Petru Golijaninu

534. Vijee se na temelju svjedoenja Petra Golijanina, uvjerilo da je optueni
poduzimanjem radnji na nain kako je to opisano u taki c.) izreke presude, ostvario sva
obiljeja kvalifikacije neovjeno postupanje u odnosu na ovo lice.

535. Detalje zarobljavanja od strane pripadnika HOS-a i odvoenje u prostorije vojne

ambulante Mostar svjedok Golijanin je opisao detaljno u iskazu na glavnom pretresu, a
saglasno sa iznoenjem opisa ovih dogaaja na zapisniku datom u istrazi. 135

536. Tako svjedok pojanjava da je dana 23.07.1992.godine lien slobode u stanu u

Mostaru gdje je ivio sa suprugom. Oko 18,00 sati su na vrata stana dola tri vojnika u
crnim uniformama, te su stojei na ulaznim vratima sa orujem, uperenim na gotovs i
jedan od njih naredio svjedoku i supruzi da sjednu drei u njih upereno oruje, dok su
dvojica pretresala stan i oduzimala dragocjenosti. Traili su od svjedoka i supruge
novac i on im je dao to su imali, da bi potom u pretresu nali municiju nakon ega su
nastavili svjedoka ispitivati za oruje. Vojnici su se predstavili kao Semir Dugali i
Sergej Belovi, koji je kako tvrdi bio kolski drug sina svjedoka, pa vjeruje da ih zbog
toga nisu dugo maltretirali.

537. Rekli su im da se spreme, i da ih vode na informativni razgovor i odveli su ih u

vojnu ambulantu u Mostaru. Svjedok i supruga su prvo dovedeni pred osobu koju on
identificira kao Ivan Zelenika, koji mu je odmah skinuo sat i vjenani prsten, dok je od
supruge svjedoka oduzeo nakit koji je nosila na sebi, nakon ega im je dao papir i
naredio da napiu sa kim su saraivali i kuda se kree jugoslavenska vojska.

538. U kasnijem izlaganju je pojasnio da mu optueni nije neposredno zadavao

udarce, ali jeste bio prisutan dok je ispitivao i dok su drugi vojnici mahali bajonetom
ispred oiju prilikom ispitivanja.

539. Svjedok dalje postupanje prema njemu opisuje rijeima:

Dao nam je papir i olovku da piemo, ja nisam imao ta da piem, ja ne znam

nita....nikakve veze ni sa kim nemam. Odveli su suprugu u drugu prostoriju a
onda je ovaj Zelenika rekao Pisat e ti kae on meni, prijeti i mah'o sabljom

135
T32 Zapisnik o sasluanju svjedoka Golijanin Petra broj 14-02/2/05 od 15.06.2005.godine.
138

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ispred oiju da vadi oi, zabad'o ispred oi. Onda me objesio sa lisicama za neku
vodovodnu cijev. I onda kako sam bio teak, kako sam stezao ruka me boljela
poeo sam pomagati, ruka je pomodrila i onda dolaze ti neki vojnici da
otkuljuaju lisice, ali nisu mogli pa je jedan rekao Evo sablja da mu sijeemo
ruku ako se ne moe otkljuati!

540. To je tako trajalo i svjedok je kako tvrdi bio prestraen da e vojnici ostvariti te
prijetnje, meutim, u tom trenutku je uao trei vojnik koji je donio neka klijeta kojima je
prekinuo lisice i odveden je u sobu u kojoj je zatekao jo 7-8 mukaraca srpske
nacionalnosti.

541. Svjedok je u kasnijem kazivanju pojasnio da u vrijeme dolaska u vojnu

ambulantu nije poznavao Ivana Zeleniku, ve je njegovo ime saznao od drugih
zatvorenika. Kako su u vojnoj ambulanti bili zatvoreni samo mostarci to su se oni
meusobno dobro poznavali od ranije, pa su ga neki mogli jasno identifikovati i rei
drugima njegovo ime i prezime, obzirom da se i sam isticao ili esto i predstavljao kao
upravnik zatvora, koji je bio prisutan prilikom postrojavanja i transporta civila u Dretelj.

542. Odbrana optuenog Ivana Zelenike je tokom postupka osporavala iskaz ovog
svjedoka tvrdei da je nelogino da bi optueni koji je znantno nii od svjedoka, istog
mogao zavezati za vodovodnu cijev, koja je iznad njegove visine, meutim, svjedok je u
identifikaciji osobe koju oznaava kao Ivan Zelenika kategorian da je to uradio upravo
on lino, i da je on lice koje ga je prethodno sasluavalo. Na upit lana vijea da
detaljnije pojasni kako je bilo mogue da za zapea ruke svjedoka objesi osoba koja je
10-15cm nia od njega isti se izjasnio pa znate, kad zakai gore onu lisicu za vodovod,
ja pruim ruku on samo sastavi jer moja ruka je nie od cijevi, samo ih sklopi svjedok
dodaje da je to bilo veoma jednostavno i dovoljno je bilo da se optueni popne na prste,
te ostaje pri tvrdnji da je optueni mogao uiniti navedeno, iako je nieg rasta od
svjedoka. Imajui u vidu pojanjenja koja je dao svjedok, Vijee njegov opis nalazi
moguim i objektivnim.

543. Ispitujui da li je postupanje optuenog prema svjedoku Petru Golijaninu doseglo

standard neovjenog postupanja, Vijee je imalo u vidu da se svjedok izjasnio kako je
nain na koji je bio objeen za vodovodne cijevi, kod njega prouzrokovao snanu fiziku
bol, pa tako u jednom dijelu opisuje poeo sam zapomagati i vritati od bolova nakon
ega su vojnici doli u namjeri da iste uklone.

139

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

544. Dakle, nesumnjivo je da je optueni Ivan Zelenika nakon to od svjedoka nije
dobio informacije koje je traio, istog namjerno postavio u opisani poloaj znajui da e
stajanjem na taj nain kod oteenog prouzroiti fiziku bol, pa je Vijee zakljuilo da su
ispunjeni elementi neovjenog postupanja prema svjedoku Petru Golijaninu, to u
konanici predstavlja samo jo jednu radnju kojom je optueni svjesno doprinosio
provoenju uspostavljenog sistema zlostavljanja koji je bio na snazi, a to je vidljivo i iz
kasnijeg postupanja optuenog ne samo prema ovom svjedoku ve i drugim zatvorenim
civilima u vojnoj ambulanti Mostar.

(d) Neovjeno postupanje prema Rajku Lojpuri i svjedokinji E

545. Vijee se na osnovu provedenih dokaza nesumnjivo uvjerilo da je optueni na
nain opisan taki d.) izreke presude neovjeno postupao prema Rajku Lojpuri i
svjedokinji E tako to je dana 14.07.1992.godine zajedno sa nekolicinom vojnika
HOS-a oko 18,00 sati uao u stan u kojem je svjedokinja vijela sa Rajkom Lojpurom
kojeg je optueni udarao za vrijeme boravka u stanu.

546. Svjedokinju su drugi vojnici koji su bili sa optuenim, odmah po ulasku ugurali u
drugu prostoriju, gdje su joj potrgali odjeu. U daljem kazivanju opisuje da je meu
vojnicima koji su uli u stan identificirala osim optuenog Ivana Zelenike, jo Ibrahima
onku, Sergeja Belovia i izvjesnog Maria. Svi su bili u crnim uniformama sa oznakom
HOS-a na rukavu, dok je neko od njih nosio i ustako znakovlje, ali ne moe precizirati
ko je to od navedenih lica konkretno nosio.

547. Ona detaljno opisuje da se tada obraala Sergeju Beloviu kojem je govorila da
je Rajko profesor, a ne pilot, kako su oni tvrdili po ulasku, molei da ga vie ne udaraju.
Meutim, vidjela je da su ga uveli u kupatilo i da ga je tamo Ivan Zelenika udarao
palicom po glavi i nogama, tako da je Rajko bio sav krvav. Na insistiranje branioca
optuenog Zelenike, da svjedokinja nije mogla kritine prilike vidjeti premlaivanje
oteenog ista je odgovorila Vidjela sam, pa ja sam sa njim u stanu. To sam gledala
kao to gledam sad vas.

548. Nakon premlaivanja, Rajku su obukli pilotski mantil i stavili apku na glavu, dok
su od svjedokinje oduzeli nakit i Sergej Belovi je odvozi autom do vojne ambulante
Mostar odvojeno od Rajka Lojpura, kojeg su odvezli malo ranije. Dok je on bio zatvoren
u prostoriji ona je ekala ispred ulaza u ambulantu i tada je Sergej Belovi pitao da li je
Srpkinja, na to je svjedokinja odgovorila potvrdno i da se ne stidi svog identiteta, da bi

140

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

je potom udario nekoliko puta, a neki mlai pripadnik HOS-a koji je bio u blizini prislonio
joj sablju uz vrat. Vijee je iz izreke presude ispustilo dio injeninog opisa koji se
odnosio na ove postupke vojnika HOS-a prema svjedokinji, obzirom da tokom
postuopka nije moglo utvrditi postojanje uzorno posljedine veze izmeu opisanih
postupaka Sergeja Belovia i neidentificiranog vojnika i optuenog Ivana Zelenike.

549. Nije vidjela da li su i po dovoenju u ambulantu nastavili tui Rajka, ali je kasnije,
po ulasku u prostoriju gdje je bio uveden i Rajko, zatekla tragove krvi.

550. Ona je prvo uvedena na sprat kod Vinka Martinovia tele koji je naredio da je
vode kod upravnika Ivana Zelenike, i potom je svedena u podrumske prostorije u kojima
je bio optueni.

551. U prostoriji u koju svjedokinja ulazi nakon Rajka Lojpura, zatekla je Ivana
Zeleniku, kojeg nije ranije poznavala ali je zapamtila njegov lik, te ga nesumnjivo
identificira u sudnici prilikom unakrsnog ispitivanja od strane njegovog branioca rijeima
Kolko se meni ini, bio je sto posto ovaj gospodin pored Vas govorei kako za
dogaaje koji se deavaju u stanu tako i za lice koje je kasnije ispitivalo u prostorijama
vojne ambulante.

552. Na upit optuenog da li zaista moe sa tim stepenom sigurnosti potvrditi da je on

kritine prilike doao u stan, dodajui da to ne bi uinio jer je poznavao profesora Rajka
Lojpura, ona odgovara sigurna sam milijardu posto i to prvi ste uli gospodine Ivane.
Naredni dan ste doveli svjedoka B u ambulantu, to znam jer sam vidjela njega naredni
dan kad ste ga Vi doveli i dali mi krvavo ebe da bacim. Vijee primjeuje da je u ovom
dijelu iskaz svjedokinje potkrepljen iskazom svjedoka B koji je potvrdio da je u vojnu
ambulantu Mostar doveden 15.07.1992.godine, dakle, dan nakon svjedokinje E.

553. Koliko je svjedokinja objektivna i nepristrasna u iznoenju opisa dogaaja kojih je

oevidac jasno proizilazi iz injenice da izjavljuje kako je za vrijeme ispitivanja u
prostoriji optueni Ivan Zelenika nije udarao, vjerovatno jer je kako sama tvrdi ve bila
krvava od udaraca koje je zadobila u stanu od strane vojnika HOS-a, tako da je samo
kratko postavio nekoliko pitanja o tome gdje joj se nalazi suprug i da li ima djece, te da li
je lan srpske stranke. Ne sjea se svih detalja, ali se sjea da joj je dao maramicu
kako bi zaustavila krvarenje iznad oka i odveo je u prostoriju u kojoj su bile zatvorene
samo ene srpske nacionalnosti.

141

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 554. Objektivnost u svjedoenju ove svjedokinje vidi se upravo kroz njeno kasnije
svjedoenje u nastojanju da ne inkriminie neosnovano optuenog, pa tako u pogledu
izvoenja ena iz prostorije u kojoj je boravila dodaje Dodue Ivane, nisam vidjela vas
da ste izvodili od Nade kerku koju su vojnici izvodili skoro svaku no.

555. Vijee nalazi da svjedokinja dosljedno i objektivno opisuje dogaaje koje je

doivjela, te se nesporno uvjerilo da ista samostalno identifcira optuenog u sudnici
odnosno ukazuje na optuenog Ivana Zeleniku kao osobu koja je kritine prilike
uestvovala u njihovom lienju slobode i premlaivanju Rajka Lojpura.

556. injenica da ista ne pominje optuenog u ovom kontekstu u izjavi koju je dala
istranim organima u Bilei 2007.godine Vijee ne nalazi presudnom, obzirom da ista u
svom svjedoenju sama pojanjava da je bila izrevolitirana pozivom za svjedoenje jer
kako tvrdi Umro je Rajko, umro je Duan, umro ovi ...oni..ta sad hoete od mene, ja
sama ostala, dakle svjedokinja je tada uskratila odreena saznanja smatrajui
bespredmetnim priati o proivljenim dogaajima, kada neposredno oteeni
izvrenjem krivinog djela nisu vie meu ivima136, kako bi potkrijepili njeno
svjedoenje.

557. Vijee ne nalazi da navedena injenica sama po sebi derogira ili dovodi u sumnju
kredibilitet svjedokinje i kvalitet njenog svjedoenja na glavnom pretresu, koje je Vijee
posmatralo i u kontekstu izjave koju je svjedokinja dala u istrazi.137

558. U zapisniku iz istrage ova svjedokinja takoer tvrdi da je Ivan Zelenika ista osoba
koja je i dovela Rajka u ambulantu i on je svjedokinju ispitivao da li je lan Srpske
demokratske stranke, ak je dao i neki papir na kojem je trebalo da pie odgovore na
njegova pitanja.

559. Vijee nije moglo sasluati neposredno oteenog na navedene okolnosti, ali
nalazi da je opisano postupanje optuenog i vojnika HOS-a sa kojima je kritine prilike
bio u pratnji kod oteenog zasigurno proizvelo ozbiljnu i teku fiziku bol, dok
svjedokinja E tvrdi da je dogaaj o kojem svjedoi njoj uzorokovao posljedice koje i

136
T 65 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Lojpur Rajko broj 03-202-45/07 od 15.02.2007.godine.
137
T24 Zapisnik o saluanju zatienog svjedoka E dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05 od
01.02.2007.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka E pret Ministrastvom unutranjih poslova broj 14-7/02-
246/05 od 03.06.2005.godine; Potvrda Crvenog krsta na ime svjedoka E od 20.09.1994.godine Zagreb;
Spisak jednog broja zatvorenika iz Dretelja po svjedoenju vieg broja zarobljenika

142

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

danas osjea te navodi Voljela bih da izae pravda na vidjelo, ja se i danas guim
tokom noi, dodajui da od zadobijenih udaraca od vojnika HOS-a te prilike, nekoliko
dana nije vidjela na jedno oko.

560. Iako Vijee ne dri da je optueni Ivan Zelenika poduzeo bilo kakvo neposredno
uee u premlaivanju svjedokinje E, on je ipak kritine prilike zajedno sa
nekolicinom vojnika i jednim aktivnim policajcem doao u stan svjedokinje, pred kojom
je brutalno pretukao oteenog Rajka Lojpura, koji je kako svjedokinja opisuje bio sav
krvav od zadobijenih udaraca, pa imajui u vidu opis posljedice koji iznosi svjedokinja,
razumno je zakljuiti da su udarci bili takvog intenziteta da su kod oteenog zasigurno
prozrokovali teku fiziku bol i patnju, odnosno da su doveli do povrede tjelesnog
integriteta oteenog, ime su ispunjeni standardi neovjenog postupanja koje je
Vijee elaboriralo u uvodnom dijelu presude.

561. injenica da je optueni lino doao u stan svjedoka, da je poduzeo uee u

zlostavljanju Rajka Lojpura, kojeg je kasnije, kao i svjedokinju E sasluavao u
prostorijama vojne ambulante Mostar, ne samo da potkrepljuje zakljuak vijea o
njegovim ovlastima koje je imao unutar zatvora, ve dodatno potkrepljuje zakljuak da
je svjesno, poduzimajui radnje u osnovi zloina, postupajui sa diskriminatorskom
namjerom, davao znaajan doprinos uspostavljenom sistemu zlostavljanja civila srpske
nacionalnosti sa podruja Mostara.

(e) Neovjeno postupanje prema svjedoku B

562. Vijee je na temelju provedenih dokaza nesporno utvrdilo krivicu optuenog
Ivana Zelenike i za neovjeno postupanje prema oteenom svjedoku B za vrijeme
njegovog boravka u vojnoj ambulanti Mostar, a na nain opisan u taki e.) izreke
presude.

563. Naime, Vijee je svoje uvjerenje o dokazanosti ove take prvenstveno temeljilo
na svjedoenju svjedoka B, iji iskaz Vijee nalazi jasnim, nedvosmislenim i
konciznim, te je kao takav, pouzdan za donoenje naprijed navedenog zakljuka.

564. Svjedok B je opisao da je od strane pripadnika HOS-a zarobljen

15.07.1992.godine negdje iza 23,00 sati u stanu u Mostaru. Pokucali su na vrata i
supruga svjedoka je otvorila, zatekli su etiri uniformisana pripadnika HOS-a, meu
kojima je svjedok prepoznao Sergeja Belovia i Sau Milia. Rekli su svjedoku da treba
poi sa njima na informativni razgovor, to je svjedoku bilo udno, jer je ve
143

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ranije voen na razgovor u prostorijama Sekretarijata pravnog fakulteta u Mostaru, gdje
je bilo sjedite HVO-a, o emu je sainjen i zapisnik koji je on pokazao vojnicima, ali oni
su isti samo bacili i naredili svjedoku da poe s njima.

565. Po dolasku u vojnu ambulantu u Mostaru, vojnici su ga odveli u neku prostoriju

koja se nalazila na spratu, gdje se nalazio jedan kau na kojem je sjedio Sead
Kapetanovi zv. Kapo, Vinko Martinovi tela je takoer bio u prostoriji i Ivan
Zelenika, te jo jedan vojnik HOS-a. Tu su od svjedoka oduzeli sat, nakit i dragocjenosti
koje je imao na sebi, novac koji je nosio i zajedno sa linom kartom stavili u jednu
kovertu, koja mu nikada vie nije vraena. Navedene predmete je upravo tela stavio
u plavu kovertu na kojoj je napisao ime i prezime svjedoka, nakon ega je poelo
uzimanje linih podataka. Kako svjedok nije iznosio podatke koje su traili od njega, to
je Vinko Martinovi ustao iza stola za kojim je sjedio i udario svjedoka akom u predjelu
lica, uslijed ega je svjedoku izbio nekoliko zuba.

566. Od siline udarca svjedok je posrnuo prema kauu gdje je sjedio Kapetanovi koji
ga je kako tvrdi doekao amarinom i nogom, nakon ega se tela ljutitim glasom
obratio Ivanu Zeleniki i vojnicima rekavi Vodi govna dole i ispitaj, to ne prizna radi to
treba da radi i zna ta treba da radi!

567. Nakon toga, optueni Ivan Zelenika odvodi svjedoka u podrumsku prostoriju, a
sa njim je uao jo jedan vojnik HOS-a, koji je sve vrijeme prisustvovao opisanim
dogaajima. Tu je Ivan Zelenika pitao svjedoka ko su mu saradnici u Mostaru, odnosno
sa kim surauje, na to svjedok nije imao konkretan odgovor niti mu je kako tvrdi pitanje
bilo jasno, pa kako nije imao ta odgovoriti, to ga je optueni Ivan Zelenika udario
nekom kandijom dok je vojnik koji je bio prisutan u prostoriji imao gumenu palicu
nalik na onu koja se koristi u bejzbolu.

568. Zatim su svjedoka skinuli, odnosno ostao je u koulji kratkih rukava te su poeli
da ga udaraju, inilo mu se da je palica sainjena od bambusa jer je izgledala lagana ali
udarci su bili jako bolni, to svjedok opisuje rijeima Kad udara rebra pucaju.

569. Za vrijeme dok su ga premlaivali, optueni Ivan Zelenika je uao u prostoriju u

ruci je nosio neke ice koje je natjerao svjedoka da dri, dok je drugi kraj neki vojnik
utakao u utinicu i tada je svjedok osjetio blagi udar pojanjavajui da mu se inilo da
se radilo o nekoj niskonaponskoj struji poput one koja se koristi za telefone.

144

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

570. Premlaivanje koje je doivio svjedok B opisuje rijeima:

Dobio sam nekolike te kandije fino, onako smotane oko sebe, a ovaj me
palicama ispretukao i onda poto nisam imao nita da kaem, okrenuli su me
naopake na stolicu u oak te prostorije gdje sam opet dobio par udaraca.
Odatle me povukao u prostoriju koja se nalazila u sredini prema vratima, dao mi
u ruku papir i olovku i rekao mi da napiem imena pet ljudi sa kojima suraujem.
Mislei ta da napiem ja sam stavio imena 5 porodica za koje sam se sjetio da
su odselile iz Mostara i tu sam prenoio u toj prostoriji.

571. Ujutru je u prostoriju u kojoj je bio zatvoren svjedok, doao Ivan Zelenika sa jo
jednim vojnikom. Svjedok je optuenom dao papir koji je on samo uzeo, kratko
pogledao i onako ljutito pobucao, zavintao me odmah prema drugoj prostoriji koja je
preko puta.

572. Po ulasku u ovu prostoriju, svjedok je primijetio da stoje postrojeni mukarci njih
10-15 koje kratko izvode na ienje kruga ambulante, ali ih ubrzo vraaju u tu
prostoriju i dolazi Ivan Zelenika zajedno sa jo jednim pripadnikom HOS-a, nosei u ruci
teku na kojoj se nalazio spisak zatvorenika meu kojima je svjedok uspio primijetiti i
svoje ime na samom kraju spiska.

573. Nakon to je prozvao 5 osoba, optueni se obratio svjedoku rekavi mu da i on

polazi, na to je vojnik HOS-a povikao pa gospodine Ivane...! ali ga je optueni odmah
prekinuo gestom ruke rekavi valjda se ja ovde pitam a ne ti! ispred je ekao kombi
kojim je svjedoka i sve prozvane Sergej Belovi prevezao u logor Dretelj.

574. Odbrana optuenog Ivana Zelenike je u unakrsnom ispitivanju pitala svjedoka da

li gest Ivana Zelenike da zajedno sa drugima bude prebaen u Dretelj smatra aktom
dobroinstva odgovorio Boe mi pomozi da sam ost'o tamo jo sedmicu ili neto vie
nikada je ne bih doao dovde ni do Dretelja, ali da li mi je pomogao to sam otiao u
Dretelj...to je teko odgovoriti, zla su bila i ovdje i ondje...ne znam.

575. Imajui u vidu tretman koji su zatvorenici imali u logoru Dretelj, a sa kojim je
optueni bio itetakako upoznat, apsurdno je prema miljenju Vijea oekivati od
svjedoka da opisani postupak smatra aktom dobroinstva. Isti je prema miljenju Vijea
prije pokazatelj da je optueni Ivan Zelenika imao izvjesni stepen autoriteta u okviru
vojne ambulante Mostar, koji je manifestirao kroz vrenje ovlatenja de facto upravnika

145

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 zatvora.

576. Takoer, optueni je u izvrenju djela koristio svoja ovlatenja upravnika,

naredivi svjedoku da na papir stavi sve informacije koje je od njega traio, ime samo
potkrepljuje ranije izneseni zakljuak Vijea o njegovom poloaju i statusu u okviru
vojne ambulante u Mostaru.

Analizirajui opisane radnje optuenog u kontekstu standarda neovjenog postupanja,

Vijee je zakljuilo da su ispunjeni svi elementi ove inkriminacije u osnovi zloina, jer je
optueni svjesno i sa umiljajem podzeo opisane radnje prema oteenom svjedoku
B, zadajui mu udarce velikim intenzitetom, to je kod istog zasigurno prouzroilo
teku fiziku bol. Primoravanjem da dri krajeve ica koje je donio optueni i
ukljuivanjem istih u struju, optueni je kod oteenog proizveo ozbiljan strah, odnosno
teku psihiku bol, obzirom da oteeni u trenutku kad ga optueni primorava da
rukama dri ice, nikako nije mogao znati da se radi o niskonaponskoj struji, odnosno
onoj koja nije opasna po ivot, pa Vijee ne nalazi relevantnom okolnost da struja koju
je kasnije osjetio oteeni nije bila takvog intenziteta da bi nanijela ozbiljnu fiziku bol.
Opisanim radnjama optueni je dosegao standard neovjenog postupanja prema
svjedoku B.

Poduzimanjem naprijed opisanih radnji, optueni je jasno manifestirao namjeru da

upravo u svojstvu upravnika zatvora, svjesno i namjerno da doprinos uspostavljenom
sistemu zlostavljanja civila srpske nacionalnosti sa podruja Mostara koji je bio na
snazi.

(f) Neovjeno postupanje prema svjedoku I

577. Najzad, Vijee je na temelju provedenih dokaza zakljuilo i da je optueni
poduzimanjem radnji na nain kako je to opisano u taki f.) izreke presude, neovjeno
postupao i prema svjedoku I.

578. Na ovu okolnost detaljno je svjedoio neposredno oteeni svjedok I koji je

izjavio da je do 17.07.1992.godine ivio u svom stanu u Mostaru, te da tog dana do
njegovog stana dolaze tri uniformisana lica u crnim odorama, pozivajui svjedoka da
krene sa njima na informativni razgovor.

579. Jo u vozilu kojim su prevezli svjedoka do vojne ambulante Mostar poelo je

maltretiranje od strane vojnika, na nain da su ga udarali nogama i pesnicama.

146

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

580. Po dolasku u vojnu ambulantu, svjedoka odvode do prostorije u kojoj zatie
Ivana Zeleniku, kojeg je kako tvrdi poznavao od ranije iz civilstva koji je od svjedoka
uzeo line podatke. Svjedok je dalje opisao da je u vrijeme davanja linih podataka iste
saoptavao Ivanu Zelenika, koji je to kucao na pisaoj maini, a pored njega je stajao
vojnik u crnoj uniformi sa bradom, koji ga je udarao pendrekom po vratu i gurao mu
aku soli u usta, govorivi da su mu roditelji ubijeni.

581. Svjedok je pojasnio da je sve vrijeme njegovog premlaivanja od strane vojnika

HOS-a u prostoriji bio prisutan optueni Ivan Zelenika, kojeg sa sigurnou identificira u
sudnici, ustvrdivi da istog poznaje preko 20 godina. Opisujui svoje shvatanje uloge
koju je optueni imao u okviru vojne ambulante svjedok je izjavio Mislim da je bio
glavni zapovjednik toga svega, odmah do tele ovoga Martinovia.

582. Sjea se i da je kancelarija koju je koristio Ivan Zelenika bila u prizemlju, to je

dobro zapamtio, jer je i sam boravio, odnosno bio zatvoren u podrumskim prostorijama

583. Nakon ispitivanja, u prostoriju su pored vojnika koji je ve bio prisutan dola tri
mukarca i dvije ene koji su po nalogu optuenog Ivana Zelenike svjedoka I odveli
na sprati i dali mu papir i olovku zatraivi da popie sve srbe etnike iz sela u kojem
je svjedok roen. Pojanjavajui da nije znao koga bi poimenino naveo, svjedok je
popisivao imena roaka, meutim, prisutnim vojnicima se to nije svidjelo, pa su papir
uzeli od svjedoka i pocijepali, nakon ega su istog skinuli do pasa i poeli udarati
nogama dok ne bi pao na pod, da bi ga potom nastavili udarati u predjelu stomaka, dok
je neko od pristunih vojnika ak svjedoku prislanjao i no uz grlo.

584. U tom trenutku je u prostoriju u kojoj se sve odvija uao Vinko Martinovi
tela koji je od ranije poznavao svjedoka, pa je naredio da se prestane udarati i da se
odvede u podrumsku prostoriju gdje su boravila ostala zatvorena lica.

585. Jo jedan susret sa optuenim svjedok je imao prilikom postrojavanja,

pojanjavajui da je optueni inae uvee postrojavao zatvorenike koje je tjerao da
pjevaju ustake pjesme koje on nije znao, pa mu je optueni stavio malo pendreka u
usta to po svjedoka nije proizvelo nikakvu fiziku bol, jednostavno je taj gest
zapamtio, kao jedan neugodan gest optuenog prema njemu.

586. Svjedok je za vrijeme obavljanja radova u krugu ambulante imao priliku vidjeti
optuenog Ivana Zeleniku koji ga je oslovio imenom i rekao ne boj se nikog' svak' te tu

147

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 zna, to je svjedok shvatio kao obeanje da mu se nita loe nee desiti, meutim, bio
je tu neki straar iz Rodoa, koji je ranije radio u Sokolu on je iz nekog razloga
svjedoka povremeno znao udariti ili mu staviti pitolj u usta, i niko ga u tome nije
sprijeavao.

587. Posljednja sitiuacija u kojoj je svjedok vidio optuenog je bila

21.07.1992.godine, kada su postrojeni ispred ambulante i kada im je saopteno da e
biti prevezeni u Dretelj. Optueni Ivan Zelenika je tada donio apku i stavio je svjedoku
na glavu rekavi Ovo e nositi i tamo kad doe, ne smije je skinuti! Svi postrojeni
su onda sjeli u kombi koji je vozio Sergej Belovi i odvezeni su u logor Dretelj, gdje ih je
po dolasku postrojio general Bla Kraljevi. Na isti nain ove dogaaje svjedok iznosi i
u izjavama koje je dao u istrazi138, pa kako nema znaajnijih odstupanja u njegovom
kazivanju, to ove izjave Vijee nee detaljnije elaborirati.

588. Tokom unakrsnog ispitivanja odbrana optuenog Ivana Zelenike nije negirala
injenicu da je svjedok bio zatvoren u vojnoj ambulanti Mostar ili da poznaje
optuenog, ali se isticalo da optueni nije neposredno poduzimao bilo kakvo nasilje
prema oteenom, to Vijee primjeuje da svjedok nije ni tvrdio, pojasnivi okolnosti
pod kojima je pretuen u prisustvu optuenog Ivana Zelenike, koji je rukovodio
njegovim ispitivanjem i koji je prema miljenju Vijea dao odluujui doprinos
nasilnikom tretmanu koji je svjedok doivio od strane vojnika koji su ga tukli, jer je
meu njima optueni uivao svojevrsni autoritet, to znai da je veoma jednostavno
mogao odluiti da svjedoka ne maltretiraju, kao to je to uradio Vinko Martinovi
tela.

589. Autoritativno ponaanje optuenog Ivana Zelenike u okviru zatvora u vojnoj

ambulanti Mostar, te spektar ovlasti i mogunosti koje je imao u sprijeavanju ili
nareivajnu premlaivanja zatvorenika, o emu je ranije bilo rijei, a to je potvrdio i
sam svjedok I koji kae da se gotovo sve u zatvoru odvijalo na nain kako je to
optueni dirigovao, Vijee nalazi dostatnim za zakljuak da je optueni
omoguavanjem jednom od vojnika da svjedoka udara, dok traje uzimanje linih
podataka, odnosno saglasivi se sa navedenim postupanjem koje je objektivno mogao

138
T34 Zapisnik o sasluanju svjedoka I dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/06 od
04.03.2010.godine; Zapisnik dat pred Vojnim sudom u Bilei broj KR 77/95 od 18.11.1995.godine.

148

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

sprijeiti, dao odluujui doprinos neovjenom postupanju prema oteenom svjedoku
I.

590. U pogledu premlaivanja koje je svjedok zadobio od grupe koju su inila tri
mukarca i dvije ene, pripadnici HOS-a u prostoriji u kojoj je odveden po nalogu
optuenog, Vijee istog nalazi odgovornim i za ovu pojedinanu inkriminaciju u osnovi
zloina, jer je optueni izdavanjem naloga za izvoenje svjedoka I i uzimanje
podataka od istog, zapravo dao saglasnost da se svjedok pretue u svrhu iznuivanja
informacija, obzirom da je to bila ustaljena retorika koju su vojnici HOS-a slijedili.

591. Da je naredba optuenog da se svjedok izvede na ispitivanje u sebi sadravala

i naredbu za njegovo premlaivanje, Vijee se uvjerilo na osnovu ustaljenog obrasca
po kojem su optueni i drugi vojnici HOS-a postupali prema zatvorenicima u drugim
sluajevima, a to je najbolje vidljivo na primjeru oteenog svjedoka B kojeg je Ivan
Zelenika zajedno sa drugim vojnicima maltretirao na razliite naine nakon to je Vinko
Martinovi naredio da ga izvedu iz prostorije i ispitaju.

592. Dakle, kako je to ranije pojanjeno, termin izvoenje na ispitivanje nuno je

podrazumijevao i premlaivanje osoba u cilju iznuivanja informacija i obino se ova
naredba izdavala nakon to svjedok ne bi dobrovoljno suraivao sa isljednicima. Isti
princip je primijenjen i na svjedoka I samo ovaj put po nalogu optuenog Ivana
Zelenike, te ga Vijee nalazi krivim i za ovu pojedinanu inkriminaciju u osnovi zloina.

593. Kako je isti vojnik udarao oteenog vie puta prilikom uzimanja linih podataka
u prisustvu optuenog, te kako je uestvovao u premlaivanju istog zajedno sa drugim
neidentificiranim vojnicima, koji su oteenog po nalogu Zelenike izveli iz kancelarije, to
je Vijee u izreci presude ostavilo samo ovog vojnika, obzirom da se u pogledu ostalih
lica koja su ga pretukla kritine prilike, svjedok nije mogao decidno odrediti, niti je
iznosio bilo kakve podatke kojima bi se isti poblie odredili (poput opisa fizikog izgleda
i sl.). Navedenu okolnost Vijee svakako ne nalazi odluujuom u kontesktu krivice
optuenog za opisane dogaaje, jer bez obzira kod je od vojnika zadavao neposredne
udarce oteenom, to je svakako injeno po nalogu optuenog Ivana Zelenike, pa u tom
pravcu, identitet izvrilaca nije Vijeu bio od presudnog znaaja.

594. Prvobitno je optunica teretila optuenog u okviru ove take i za udarac koji je
svjedok I zadobio za vrijeme transporta do logora Dretelj od strane njemu nepoznatog
vojnika HOS-a, to svjedok jeste potvrdio u svom iskazu, meutim, kako Vijee
149

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nije pronalo uzrono posljedinu vezu izmeu radnji optuenog i vojnika koji je u
kombiju koji je prevozio zatvorenike za Dretelj udario svjedoka I to je Vijee ove
navode ispustilo iz injeninog opisa take izreke presude koja se odnosi na
neovjeno postupanje prema ovom oteenom.

2. Zakljuak u pogledu krivice optuenog Ivana Zelenike za uee u udruenom

zloinakom poduhvatu
595. Dakle, Vijee je na temelju svega iznesenog zakljuilo da je optueni Ivan
Zelenika, poduzimanjem pojedinanih radnji za koje je presudom oglaen krivim, dao
znaajan doprinos odravanju na snazi sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti
koji je podrazumijevao protivpravno lienje slobode civila srpske nacionalnosti sa
prostora Mostara, njihovo zatoenje u prostorijama vojne ambulante Mostar, gdje su
drani u nehumanim uslovima, lieni osnovnih higijenskih potreba, te gdje su
svakodnevno podrgavani razliitim oblicima fizikog i psihikog zlostavljanja i
poniavajuih postupaka, kako u prostorijama ambulante tako i za vrijeme obavljanja
radova u krugu vojne ambulante, sve do njihovog transporta u logor Dretelj gdje je
nastavljen reim zlostavljanja i torture.

596. Optueni je u vie navrata kroz obraanje zatvorenicima jasno pokazao da je

upoznat sa svim segmentima plana UZP-a koji je bio na snazi, kako onog koji je
obuhvatao civile sa prostora Mostara tako i ireg aspekta UZP-a na nivou Hercegovine,
koji je podrazumijevao lienje slobode i zatvaranje u logor u Dretelju srba sa prostora
Mostara, apljine i Stoca u cilju njihovog konanog protjerivanja sa prostora
Hercegovine.

597. Da je optueni bio svjestan uslova u kojima su boravili zatvorenici u logoru

Dretelj i kakva je njihova konana sudbina, pored svih ranije opisanih situacija, vidljivo
je i iz iskaza svjedoka koji kae da je optueni Ivan Zelenika bio prisutan prilikom
postrojavanja zatvorenika za odlazak u Dretelj, kada im je neko od bojovnika rekao
Idete tamo odakle se vie neete ivi vratiti.

598. Da je optueni Ivan Zelenika u potpunosti imao uvid u uslove u logoru Dretelj,
potvrdili su svjedoci koji su u kritino vrijeme bili zatvoreni, a koji su viali da je dolazio
u logor i to ne samo u situacijama kada je dovozio zatvorenike iz vojne ambulante
Mostar. Tako svjedok Branislav Simi tvrdi da je jedne prilike vidio optuenog u logoru
Doao je u uniformi, glumei Antu Pavelia kao onoapka i u injelu, molim Vas, na

150

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

40 stepeni u injelu.

599. Shodno svim naprijed iznesenim razlozima, Vijee nalazi nesporno dokazanom
krivicu optuenog za djela poinjenja na nain opisan u izreci presude, odnosno da je
optueni znao za sistem koji je bio na snazi i pristao uz njega, pa je opravdano bilo
zakljuiti da je poduzetim radnjama iskazao namjeru da istom doprinese, te se ima
smatrati saizvriocem u udruenom zloinakom poduhvatu koji su oformili vii elnici
HOS-a Hercegovine na elu sa generalom Blaem Kraljeviem.

600. Dakle, Vijee nalazi ispravnim zakljuiti da je optueni znaajno doprinjeo

odravanju na snazi sistema zloina u prostorijama vojne ambulante Mostar, te je u
tom smislu postupao sa direktnim umiljajem.

601. Nivo uea i kvalifikacija njegovog znaaja ovisila je o vie faktora koje je
Vijee imalo u vidu prilikom ocjene dokaza u ovom pravcu. Neka od tih pitanja su obim
Udruenog zloinakog poduhvata koji je bio na snazi, funkcija de facto upravnika koju
je optueni obnaao u okviru vojne ambulante, vrijeme koje je proveo uestvujui u
uspostavljenom sistemu zlostavljanja, ijenicu da nije poduzeo aktivnosti koje bi omele
ili sprijeile funkcionisanje sistema, kao i teina i obim poinjenih zloina, te revnost
koju je optueni ispoljavao u obavljanju svojih zadataka, jasno dovode do zakljuka da
se radnje optuenog opisane u izreci presude nesporno uklapaju u obrazac zloina
poinjenih u vojnoj ambulanti Mostar, to je optueni htio i ega je cijelo vrijeme bio
svjestan, kao i injenice da je djelovanje HOS-a u Mostaru po opisanom obrascu dio
jednog puno veeg sistema podravanog i kroz logor u Dretelju, gdje je i sam u par
navrata odvozio zarobljenike iz Mostara.

602. Pri navedenom je bitno naglasiti da povremeni sluajevi pomaganja odreenim

licima od strane optuenog nikada nisu bile usmjereni na ugroavanje voenja i
funkcionisanja logora, ve su to bile pojedinane radnje koje nikada nisu prerasle u
stvarni pokuaj promjene uspostavljenog sistema zlostavljanja.

603. Diskriminatorski odnos optuenog prema svim oteenima proizilazi iz svih

njegovih postupaka, kako onih koji su bili usmjereni prema oteenima neposredno
tako i iz ponaanja optuenog koje je ispoljavao u naelnom postupanju prema svim
zatvorenim civilima koje je poniavao prilikom izvoenja na rad, prilikom postrojavanja i
u drugim situacijama, a na nain opisan u dijelu presude koji se bavi krivicom

151

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

optuenog za progon.

604. U pogledu zakljuka o krivici optuenog Vijee je imalo u vidu da je isti oglaen
krivim za uee u udruenom zloinakom poduhvatu u svojstvu saizvrioca, kako za
djela u kojima je poduzeo neposredno uee tako i za djela u kojima je dao odluujui
doprinos, pri emu Vijee naglaava da lino prisustvo i uee optuenog u svakom
konkretnom aktu nije ni bilo potrebno, koliko je bilo potrebno utvrditi postojanje
zajednike zloinake namjere koju su dijelili svi uesnici udruenog zloinakog
poduhvata, jer odgovornost uesnika UZP-a postoji ne samo ako je uesnik poinio
krivino djelo, ve ako je na bilo koji drugi nain pomogao ili doprinjeo izvrenju
zajednikog cilja ili zloinake namjere.

605. Iz navedenog proizilazi da e svaki optueni biti oglaen krivim ako je kao
uesnik u UZP-u doprinjeo realizaciji zajednikog cilja, postupajui u namjeri da isti
realizuje, bilo da je lino kao glavni izvrilac poinio dogovoreno krivino djelo, ili kao
saizvrilac pomagao glavnom izvriocu da poini dogovoreno krivino djelo, ili je svojim
radnjama pomogao sistem u kojem je djelo poinjeno zahvaljujui rukovodeem
poloaju i funkciji, uz postojanje svijesti o karakteru tog sistema i namjere da se on
pomae. Navedene stavove podralo je albeno vijee MKSJ-a u predmetu Krnojelac.

606. Vijee u ovom predmetu zakljuuje da je veliki broj inkriminisanih radnji koje je
poduzeo optueni Ivan Zelenika bilo kao direktni izvrilac, ili su ih poduzeli vojnici
HOS-a ije radnje je optueni svojim ponaanjem naredio, odobrio ili omoguio,
predstavljaju dio zajednikog zloinakog plana i zbog toga ga Vijee dri odgovornim i
za te radnje.

607. Na kraju treba istai da je injenica da je optueni uivao status de facto

upravnika zatvora, uzeta kao relevantna okolnost prilikom odmjeravanja kazne,
obzirom da oblik komandne odgovornosti nije bio obuhvaen injeninim opisom
optunice.

VI. OPTUENI EDIB BULJUBAI

608. Vijee se na temelju provedenih dokaza van svake razumne sumnje uvjerilo da
je optueni Edib Buljubai, kao lan sistemskog udruenog zloinakog poduhvata
poino krivino djelo Zloini protiv ovjenosti iz lana 172.stav 1.taka h) u vezi sa
takama a) i k) KZ BIH, sve u vezi sa lanom 180.stav 1. KZ BiH, poduzimanjem

152

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

pojedinanih radnji navedenih u injeninom opisu izreke osuujueg dijela presude.

609. Optueni je u svojstvu zamjenika zapovjednika kasarne Bruno Bui u Dretelju,

u vrijeme od 02.08. do 13.08.1992.godine, kao aktivni pripadnik HOS-a, odnosno snaga
koje su vrile irok i sistematian napad na prostoru Mostara, apljine i Stoca, bio
potpuno svjestan sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti, koji su imali biti trajno
protjerani iz Hercegovine, a koji sistem su zapravo ve poetkom maja oformili i
odravali elni ljudi HOS-a, kojem se optueni dolaskom na prostor Hercegovine
priklonio, te svojim radnjama dao znaajan, neposredni i lini doprinos provoenju tako
uspostavljenog sistema zlostavljanja.

610. Optueni je prema vlastitoj izjavi u redove HOS-a doao kao vii asnik iz
Hrvatske vojske, i to nekada sredinom jula 1992.godine. Sjea se da je stoer bio
stacioniran u nekoj kui u blizini stadiona u Ljubukom, gdje je po dolasku sreo Ivicu
Primorca koji ga je primio, rekavi da je Bla Kraljevi odsutan. Prvih petnaestak dana
optueni je prema vlastitoj tvrdji boravio uz Kraljevia. Za to vrijeme odlazio je i do
Dretelja tj. komleksa kasarne Bruno Bui u ijim hangarima ja imao saznanja da je
bilo zatvorenih 200 civila srpske nacionalnosti. Sjea se da su odgovorna lica za Dretelj
bili oficiri meu kojima istie Ivana Petruia. imu Martinovia, Mirsada Repka,
Dervia Kurtia i Miru Hrstia. U razgovoru sa generalom Blaem Kraljeviem optueni
je saznao i da je logor formiran nekad u maju 1992.godine odnosno tada se poinju
zatvarati lica srpske nacionalnosti, za koja optueni kasnije saznaju da su civili, jer mu
je u poetku pogreno predoavano da se radi o osobama koje su neposredno
uestvovale u borbama.

611. Optueni je u svom svjedoenju jasno izjavio da su u formiranju zatvora u

kompleksu kasarne Bruno Bui u Dretelju uestvovali najvii vojni dunosnici HOS-a
za Hercegovinu, meu kojima su gore pobrojana lica, dok je izriit da sa navedenim
nikakvu vezu nisu imali optueni u ovom predmetu, kao ni on sam, u to se Vijee
uvjerilo na osnovu provedenih dokaza, a naroito na osnovu same injenice da
optueni u logor dolazi tek 02.08.1992.godine, dakle znantno nakon to je sistem
zatvaranja i zlostavljanja civila uspostavljen u Dretelju.

612. Vijee e u dijelu presude pod nazivom Oslobaajui dio presude obrazloiti
razloge i injenice na kojima je zasnovalo uvjerenje da optueni nisu imali ovlasti za
odluivanje o protivzakonitom zatvaranju civila, niti su mogli odreivati uslove u kojima

153

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

su isti boravili, meutim, kako e to u ovom dijelu presude biti obrazloeno jesu bili
svjesni uspostavljenog sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti kojem su se
priklonili na nain da su svojim radnjama, koje su poduzimali sa umiljajem i
diskriminatroskom namjerom, dali znaajan doprinos provoenju istog u djelu.

613. U konkretnom sluaju, optueni Edib Buljubai je dao znaajan doprinos

sistemu zlostavljanja poduzimanjem svih pojedinanih radnji u osnovi zloina za koje je
utvrena njegova krivica.

614. Pored injenice priznanja krivnje za poinjenje pojedinih djela iz optunice od

strane optuenog Ediba Buljubaia, Vijee ipak cijenilo da li u odnosu na svaku taku
za koju je dao priznanje, postoji dovoljno dokaza o krivnji ovog optuenog. Za take
koje je optueni priznao krivnju, a za koje na osnovu provedenih dokaza Vijee nije
moglo utvrditi njegovu krivicu van svake razumne sumnje, optueni je osloboen od
optube.

(a) Ubistvo Boe Balabana

615. Vijee se na osnovu provedenih dokaza te priznanja optuenog uvjerilo van
svake razumne sumnje da je dana 02.08.1992.godine, zajedno sa drugim njemu
poznatim pripadnicima HOS-a uestvovao u brutalnom premlaivanju zatvorenika Boe
Balabana, koji je kao rtva izabran iskljuivo zbog svoje pripadnosti srpskom narodu,
koji je od posljedica premlaivanja preminuo u logoru Dretelj.

616. Optueni Edib Buljubai je u logor Dretelj na poziciju zamjenika zapovjednika,

doao 02.08.1992.godine, to potkrepljuju i materijani dokazi u spisu, dok je prema
svjedoenju optuenog, na mjestu zapovjednika bio Ivan Petrui, za koju tvrdnju Vijee
nije nalo uporita u materijalnim dokazima u spisu niti je utvrivanje ove injenice van
svake razumne sumnje bilo predmetom ovog krivinog postupka.

617. Optueni je tako u svom svjedoenju opisao da je prvog dana njegovog dolaska
dovedena jedna grupa zarobljenika i da je bio prisutan u grupi sa Ivanom Petruiem.
Derviom Kurtiem, ime Martinoviem i Zoranom Hraniloviem kad je u veernjim
satima doao jedan vojnik alei se Petruiu da mu je jedan od zatvorenika opsovao
ustaku majku, na to mu je Petrui rekao da se vrati i rijei problem, a onda se
obratio i optuenom rijeima Gospodine porunie idi rijei ovaj problem! to je
optueni shvatio kao da zatvorenika treba uutkati. Znao je u tom trenutku da se radilo
o nekom ovjeku koji je sa suprugom doveden kamionom u Dretelj tog istog
154

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

dana i da je prije sukoba obavljao neke poslove u vazduhoplovstvu.

618. Optueni je po nalogu Ivana Petruia otiao do hangara i ispred mukog

hangara je vidio straara Ahmeta Makitana i oteenog Bou Balabana koji je ve bio
pretuen i zavezan za reetke prozora hangara. U svom svjedoenju, optueni
pojanjava da je tada pitao ta se deava na to je jedan od vojnika rekao da mu je
zatvorenik psovao ustaku majku, pa se potom optueni obratio zatvoreniku pitavi ga
zato je to uradio na to je on odgovorio neto nerazumljivo po emu je optueni
zakljuio da su ga vojnici ve teko pretukli i prije njegovog dolaska.

619. Htijui iskazati svoju lojalnost redovima HOS-a i znajui da ga svi posmatraju,
optueni je kako sam tvrdi naredio da ga udaraju dok ne prizna zato je psovao. Tukli
su ga vojnici svime to su imali pri ruci, rukama, nogama i palicama, smjenjivali su se i
to je trajalo due vrijeme. Opisuje da je oteeni do predveer bio jako pretuen jer je
neke udarce zadobio jo u Mostaru, a premlaivanje koje je optueni naredio samo je
dodatno pogoralo to stanje.

620. Na kraju kada je vidio da se oteeni nalazi u jako tekom stanju, naredio je da
ga uvedu u hangar u kojem su drali zatvorene mukarce kojima je naredio da sa
palicama nastave tui zatvorenika Bou Balabana, za to vrijeme on i ostali vojnici su
stajali ispred hangara i svijetlili baterijom.

621. Optueni dalje opisuje tok dogaaja rijeima: Onda smo ga gruhali...gruhali i ja
sam udar'o kundakom u glavu i u prste...lomili i sve to...i onda sam ja rek'o Udrite dok
ne umre! Znai udrite ga dok ne prizna da je psov'o ustaku mater, ako je psovao ubijte
ga, ako ne prizna ubijte ga! Ubijen je do ujutru, eto ti.

622. Optueni je dalje pojasnio da je potom otiao na prozor enskog hangara i pitao
ko je supruga oteenog, koju je on dozivao imenom Sofija u vrijeme dok su ga vojnici
premlaivali, i ista se javila da bi joj optueni saoptio da su joj prethodnu no ubili
supruga.

623. Na upit branioca optuenog da li je neko od pretpostavljenih sankcionisao

ubistvo Boe Balabana optueni je odgovorio Ja sam se pohvalio Petruiu da ovaj
vie nikom nee psovat ustaku mater, da sam ga uutk'o i da sam izvrio njegovu
zapovijed, kad je pitao ta sam uradio ja sam rekao naredio sam da se ubije. Nita, kafu
smo popili sve super...o'li gore da vidimo, estitali mi isp'o ja sad glavni!

155

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

624. Vijee primjeuje da optueni u daljem kazivanju tvrdi kako mu je optueni Bla
Kraljevi naredno jutro spoitavao zato je organizovao ubistvo Boe Balabana, pa je
stekao dojam da se isti nije slagao sa zlostavljanjem zatvorenika, odnosno imao je
osjeaj da general za mnoge sline situacije nije ni znao.

625. Meutim, Vijee primjeuje da general Bla Kraljevi nije poduzeo bilo kakve
mjere protiv izvrilaca ubistva, predlaui da neko od njemu podreenih organizuje
ukop tijela na nepristupanoj lokaciji, kako bi se sakrili tragovi ubistva, pa Vijee na
osnovu opisanog stie utisak da je Bla Kraljevi ne samo bio svjestan uslova u kojima
su zatvoreni civili boravili, ve je pristajao na sva zlostavljanja kojima su bili podvgrnuti,
jer iako je za ista znao, nije poduzeo niti jednu radnju usmjerenu ka prestanku injenja
zloina nad civilima ili sankcionisanja poinilaca istih, ime je zapravo davao preutnu
saglasnost i odobravavao zlostavljanja kojima su zatvoreni civili bili podvrgnuti. Obzirom
da u dokazima ne postoji niti jedan trag da je bilo kada ili bilo koga od logorskog osoblja
kaznio za poinjeni zloin ili da je neki sprijeio, ime bi otvoreno ispoljio svoje
neslaganje sa uspostavljenim sistemom zlostavljanja, Vijee je zakljuilo da je upravo
Bla Kraljevi bio jedan od elnih tvoraca ranije opisanog UZP-a zatvaranja i
zlostavljanja civila sa planom njihove razmjene i protjerivanja sa prostora Hercegovine.

626. Da je Bla Kraljevi svjesno zanemarivao tragove zlostavljanja na zatvorenicima

potvrdio je i svjedok Mile Bjelobaba, koji se sjea da je jedne prilike Bla Kraljevi prije
dolaska ekipe novinara naredio da se snime samo zarobljenici koji nisu imali vidne
povrede, a inae je prilikom dolaska neke delegacije ili Meunarodnog komiteta
crvenog kria (MKCK) nareivao da se zarobljenici na kojima su bili vidljivi tragovi
premlaivanja tzv. ljivari zatvore u gornje hangare, kako ih ne bi vidjele humanitarne
ili novinarske ekipe.

627. Tome u prilog ide i dalje svjedoenje optuenog koji je izjavio da je Bla
Kraljevi, nakon to je vidio tijelo ubijenog Boe Balabana bio ljut, rekavi da se to vie
ne ini jer mu zatvoreni srbi trebaju za razmjenu. Nakon toga je naredio da se tijelo
ukloni to je uinio Ivan Petrui, jer je dobro poznavao taj teren, pa se javio
dobrovoljno za taj zadatak.

628. Dakle, general jeste bio izrevolitran inom ubistva oteenog, ali ne iz humanih
ve iz praktinih razloga, to dodatno potkrijeljuje ranije iznesenu tvrdnju da je iste
tretirao kao valutu ili puko sredstvo razmjene, iji boravak na prostoru Hercegovine je

156

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

smatrao potpuno nepotrebnim. Sam optueni Edib Buljubai je u jednom dijelu
svjedoenja izjavio Mi smo trgovali sa ljudima kao to se trgovalo sa cigarama i
orujem.

629. Za stradanje Boe Balabana znali su svi zatvorenici Dretelja, neki od njih to
veoma slikovito opisuju u svojim iskazima.

630. Svjedok Slavko Bojani se tako sjea da su vojnici HOS-a zvali Bou Balabana
da izae na reetke, to je inae bila uobiajena procedura za one koji su zatvoreni i
koji bi dolaskom do reetaka bili udarani od strane vojnika. Sjea se da je Balaban
izaao i dobio udarac nakon ega vie nije elio prilaziti reetkama to je razljutilo
prisutne vojnike. Nedugo potom, svjedok je vidio da dolazi optueni Edib Buljubai i
otkljuava hangar, te napolje izvodi Bou Balabana kojeg su pred hangarom tukli dok
nije prestao davati znakove ivota, nakon ega su ga vratili unutra i zavezali za reetke,
meutim, preminuo je do slijedeeg jutra.

631. Svjedok Zoran Brevnik se sjea da je prije izvoenja Balabana uo galamu

ispred hangara i prepoznao je glas Vinka Primorca koji je bio ljut jer mu je Balaban
navodno opsovao ustaku majku tako je barem on govorio. Nedugo potom dolaze
Buljubai i Martinovi i zatvorenik je izveden napolje i brutalno pretuen.

632. Po povratku u hangar, oteeni je bio zavezan lisicama za reetku i prema

svjedoenju Milivoja Kruevia bilo je nareeno zatvorenicima da istog nastave udarati,
a ukoliko bi se onesvijestio da ga poliju vodom. Jedan od zatvorenika koji je bio
odreen da ga udara je Simi Branislav, koji je prvo blago udario oteenog pa su mu
vojnici naredili da udara jae ili e i on biti pretuen, to je svjedok Simi potvrdio u
svom svjdoenju. Prema daljem kazivanju svjedoka Milivoja Kruevia, u premlaivanju
oteenog ispred hangara prethodno su uestvovali Buljubai, Primorac i Makitan, a
bilo je prisutno vie vojnika. Iste vojnike u svom kazivanju spominje i svjedok Slavko
Bogdanovi.

633. Zatvorenice logora Dretelj svjedokinje A i F potvrdile su u svojim iskazima da

je po ubistvu Boe Balabana u jutarnjim satima u njihov hangar uao Edib Buljubai.
Svjedokinja A se sjea da je odmah po ulasku traio da se javi Sofija, supruga
oteenog. Nakon to se javila, priao joj je i pitao kakav ovjek je bio Boo i kakav su

157

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ivot imali pa je ona slagala da je bio lo jer se plaila da bi i njoj mogao neto uiniti,
na to je Buljubai samo odgovorio Eto ja sam te rijeio njega.

634. Oteenog su zatvorenici umotali u deku i odnijeli njegovo tijelo na lokaciju

unutar kompleksa kasarne koju u svom svjedoenju opisuje Milivoj Kruevi, a koju
lokaciju je pokazao sam optueni Edib Buljubai prilikom obilaska lica mjesta,
pojanjavajui da je to lokacija na kojoj je Bla Kraljevi vidio tijelo ubijenog i naredio
Petruiu njegovo uklanjanje.

635. Vijee je opisane radnje optuenog cijenilo imajuu u vidu standarde koje
zahtijeva kvalifikacija ubistva, kao pojedinana inkriminacija u osnovi zloina protiv
ovjenosti, odnosno da su bitni elementi krivinog djela ubistva: a) smrt rtve; b) da je
smrt posljedica injenja ili neinjenja optuenog; c) pri emu je optueni imao namjeru
da rtvu lii ivota ili da nanese teku povredu njenom fizikom integritetu, za koju je
razumno mogao pretpostaviti da e izazvati smrt.

636. Dakle, Vijee je na osnovu navedenog zakljuilo da je smrt Boe Balabana

neposredno uzrokovana teinom zadobijenih povreda. Sasluani Vjetak eljko Karan,
koji je vrio obdukciju i ekshumaciju tijela Boe Balabana, tvrdi da nije mogao sa
sigurnou utvrditi uzrok smrti jer nedostaju meka tkiva i jer je prolo vie godina od
izvrenja djela. Meutim, Vijee primjeuje da vjetak naglaava kako se prilikom
ekshumacije139 nisu pronale sve kosti glave, tj,iste su naene samo fragmentarno, dok
je sama lubanja ukazivala da su za vrijeme ivota istom zadavane povrede tupim
mehanikim predmetom.

637. Uvaavajui miljenje vjetaka da se ne moe sa sigurnou izjasniti da li je do

smrti dolo uslijed povreda glave, krvarenja unutar lobanje ili nekog drugog unutranjeg
krvarenja, Vijee ipak nalazi da opis koji daje vjetak iz kojeg je vidljivo da se samo na
kostima lica mogu ustanoviti viestruke povrede glave, te uvaavajui injenicu da je
vjetak prilikom analize imao na raspolaganju samo kotane strukture oteenog, to je
sam opis povreda glave, posmatran u kontekstu brutalnog premlaivanja koje opisuju
svjedoci i optueni, bio dostatan da se stekne utisak o brojnosti i inenzitetu ostalih
povreda koje su bile prisutne kod oteenog. Sama injenica da su iste rezultirale

139
T-17 Fotodokumentacija obrade mrtvog tijela,broj KH-GT-1/2004-OT od 18.12.2004.; Kartica nestalog lica
Balaban Boidar; DNA Report broj 8193/06 Balaban Boidar ICMP ID 22214; Zapisnik o identifikaciji
posmrtnih ostataka,broj ID-29-07-10-01 od 29.07.2010.godine.
T-18 Zapisnik o sudskomedicinskoj i kriminalistiko tehnikoj obradi mrtvog tijela broj KN-GT-1/2004-OT.
158

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

smrtnom posljedicom, ukazuje na dovoljan stepen brutalnosti ispoljen prema
oteenom Boi Balabanu.

638. Dakle, Vijee nalazi dokazanim da se dogaaj koji optueni Edib Buljubai
priznaje u svom svjedoenju jeste desio na opisani nain, te da je on naredio i sam
uestvovao u premlaivanju Boe Balabana koje je rezultiralo smrtnom posljedicom. Da
je smrtna posljedica bila obuhvaena umiljajem optuenog jo u vrijeme kad izdaje
naredbu evidentno je iz njegove reenice Udrite ga dok ne umre ili dok ne prizna pa je
jasno da smrtna posljedica u odnosu na Bou Balabana nije bila neplanirani ishod
premlaivanja i da je bila obuhvaena svijeu i namjerom optuenog Buljubaia, te ga
Vijee nalazi krivim za ovu taku pojedinane inkriminacije u osnovi zloina, kojom
nalazi da je optueni dao znaajan doprinos odravanju na snazi sistema zlostavljanja
civila srpske nacionalnosti. Sam optueni dodaje da je nakon toga porastao njegov
ugled u krugovima HOS-a i da je ovim inom nastojao dokazati lojalnost tim
strukturama.

(b) Premlaivanje Nenada Markovia

639. Optueni je u svom svjedoenju priznao i uestvovanje u premlaivanju Nenada
Markovia opisano u taki 2.a.) izreke presude, te je u tom pravcu izjavio da mu je
poznato da se radilo o zatvoreniku kojeg su esto tukli vojnici HOS-a, a u emu je i sam
uestvovao. Izjavio je i da mu je poznato da je isti bio iv za vrijeme njegovog
mandata tj. boravka u logoru Dretelj, te mu je takoer poznato da je po nalogu Ivana
Petruia ili nekoga njemu nadreenog kasnije odvezen iz logora navodno na lijeenje,
odakle se nikada vie nije vratio.

640. Svjedoci optube Ilija Domazet i Milivoj Kruevi se sjeaju da je Nenad

Markovi za vrijeme zatoenitva u vie navrata bio teko premlaivan. Tako svjedok
Milivoje Kruevi opisuje da mu je od siline udaraca pukla pluna maramica pa je bio
prebaen u dispanzer dr. Hranilovia gdje mu je navodno trebala bit pruena ljekarska
pomo, ali svjedok vjeruje da je oteeni tamo dodatno pretuen. Poznato mu je da su
ga jedne prilike vojnici HOS-a odveli iz hangara i od tada nije vie vien iv, dok je
svjedoku Miletu Bjelobabi poznato iz pria da je preminuo na rukama Dragana Rudana.

641. Dragan Rudan je na ovu okolnost sasluan u svojstvu svjedoka optube i isti je
izjavio da jeste poznavao Dragana Markovia i da je on nekako bio najvie tuen od

159

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

strane HOS vojnika, jer se nalazio na poetku hangara u blizini ulaznih vrata, tako da je
vojnicima bilo jednostavnije po ulasku udarati odmah njega. Ovaj detalj je u svom
svjedoenju potvrdio sam optueni Edib Buljubai opisavi da su Markovi i Jovo
Pejanovi bili smjeteni u blizini ulaznih vrata hangara, pa ih je i sam esto udarao.

642. Kako je prema kazivanju nekoliko svjedoka optube, oteeni Markovi tuen u
vie navrata od strane raznih vojnika HOS-a, Vijee se fokusiralo na iskaze svjedoka
koji potvruju uee optuenog Buljubaia u tim premlaivanjima oteenog Nenada
Markovia.

643. U tom pravcu Vijee nalazi kredibilnim iskaz svjedoka B, osim u dijelu u kojem
kao uesnika premlaivanja navodi Sreka Hercega, a iz razloga koje je Vijee iznijelo
u dijelu presude koja se odnosi na ovog optuenog. U preostalom dijelu svjedoenja,
Vijee nalazi da ovaj svjedok veoma detaljno i uvjerljivo iznosi dogaaje koji su se desili
neposredno po pogibiji generala Blaa Kraljevia. Tako se sjea da je u Dretelju nakon
te vijesti zavladalo stanje haosa i panike, te je vjerovatno postojala opasnost od daljih
sukoba sa jedinicama HVO-a, pa su zbog toga on i nekolicina zatvorenika izvedeni da
kopaju rovove u krugu kasarne. Sa njim su te prilike u jednom rovu bili Nenad Markovi,
Mitar Komneni i jo neki zatvorenik kojem se ne sjea imena, i odjednom je dola
neka uzbuna nakon ega do njih dolazi Edib Buljubai sa ime Martinoviem i
nareuje im da napuste rov i da se treim korakom vrate u baraku.

644. Svjedok B dalje opisuje Upali su u hangar, nastala je takva tua, takvo
udaranje, ko je koga stigao. Bili su tu Primorac i Buljubai, bio je tu i Makitan i Zoka iz
Konjica. U jednom trenutku Markovia su uhvatila dvojica za noge i bacali su ga tu po
betonu, inilo se da je ovjek bez svijesti. Zato je Markovi bio meta nama je ostalo
nejasno do dan danas...moda jer mu je brat bio u HVO-u...moda zbog toga. Ovaj
svjedok je na kraju svjedoenja u sudnici prepoznao optuenog Ediba Buljubaia.

645. Dakle, Vijee se na temelju priznanja optuenog za uee u navedenim

dogaajima, te injenice da je njegovo uee potvreno u iskazima navedenih
svjedoka, zakljuilo da je isti kriv za premlaivanje oteenog Nenada Markovia u mjeri
koja je istom prouzrokovala teku fiziku i psihiku bol do nivoa da je isti od posljedica
premlaivanja gubio svijest, te mu je nuno ukazana i ljekarska pomo.

646. Svjedok Dragan Rudan koji se neposredno prije razmjene 18.08.1992.godine

nalazio u stacionaru se sjea da su jednog dana u njegovu sobu doveli
160

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Nenada Markovia koji je bio jako loe stalno je hroptao i jaukao. Tu su mu prikljuili
infuziju i sjea se da su nakon dva dana neki vojnici HOS-a obojicu povezli na rendgen
u apljinu, sjea se i da su ih vozili bijelom Ladom s tim da je on sjedio unutra, dok su
oteenog Markovia stavili u gepek vozila.

647. Po dolasku u apljinu obavili su preglede i tu su proveli neka dva do tri sata, a
onda je dolo vrijeme da se krene natrag. Svjedok Rudan opisuje da se osjeao jako
loe da nije mogao ni stajati samostalno ve se naslonio na haubu vozila, a onda su
doveli Markovia koji je bio u jo teem stanju, pa je jedan od etiri prisutna HOS-ovca
rekao ovaj je gotov na to je drugi rekao da nije i da moe stajati-. Za to vrijeme
Markovi je samo hroptao i onda je ovaj prvi rekao Ma gotov je! Nosi govna gore pospi
i zatrpaj, to je kod svjedoka Rudana izazvalo veliki strah za vlastiti ivot jer se prisjetio
stradanja Boe Balabana kojeg su prema priama koje je uo zakopali na nepoznatom
mjestu i navodno posuli kiselinom kako bi se tijelo raspalo do nivoa neprepoznatljivosti,
a sjetio se i sluaja odvoenja Jove Pejanovia navodno na lijeenje, od kada ga vie
nisu vidjeli ivog, pa je bio svjestan da e istu sudbinu doivjeti i oteeni Markovi.

648. Vojnik je posluao nareenje i odveo je Markovia i to je bio posljednji put da ga

je svjedok Rudan vidio ivog, odnosno od tada se oteeni vodio kao nestalo lice.
Nakon ovog dogaaja svjedok Rudan je odveden u zatvor HVO-a u Grabovini gdje je
kako tvrdi tretman bio puno drugaiji i humaniji nego u Dretelju, gdje su imali
zadovoljavajue higijenske uslove, tri obroka dnevno i pravu ljekarsku pomo. On je u
svom svjedoenju pojasnio da upravo iz straha za vlastiti ivot nije ispriao ostalim
prebaenim zatvorenicima iz Dretelja za sudbinu koja je zadesila oteenog Markovia,
jer je strahovao da bi ga vojnici HOS-a koji su to izvrili mogli pronai u Grabovini,
mada je kasnije ipak odluio svoja saznanja o ovom dogaaju podijeliti sa nekim od
zatvorenika, meu kojima je i svjedok C koji je potvrdio da je o ovome razgovarao sa
svjedokom Rudanom.

649. Vijee ne dri optuenog odgovornim za prisilni nestanak oteenog, obzirom da

nema dokaza da su mu poznate okolnosti pod kojima je isti nestao. Osim toga, prema
navodima ovog svjedoka, Nenad Markovi je odveden u nepoznatom pravcu od strane
neidentificiranih vojnika HOS-a kratko prije razmjene koja se desila 18.08.1992.godine,

161

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 dakle u vrijeme140 kada Edib Buljubai vie nije na mjestu zamjenika upravnika logora
Dretelj.

650. U konanici, Vijee nije moglo nai bilo kakvu uzrono posljedinu vezu koja bi
nesporno povezivala optuenog Buljubaia sa nestankom Nenada Markovia, te je
istog oglasila krivim samo za neovjeno postupanje prema oteenom, nalazei da
teina posljedica koje je oteeni zadobio uslijed premlaivanja u kojem je nesporno
uestvovao optueni Buljubai dosegla standarde potrebne za kvalifikaciju iz take k)
stav 1.lana 172. KZ BiH, te ga je Vijee oglasilo krivim za ovu pojedinanu
inkriminaciju u osnovi zloina protiv ovjenosti, poinjenu sa umiljajem i
diskriminatorskom namjerom, ime je optueni svjesno dao znaajan doprinos
odravanju na snazi uspostavljenog sistema zlostavljanja zatvorenika.

(c) Premlaivanje oteenog Slavke Bogdanovia

651. Vijee je na temelju provedenih dokaza zakljuilo i da je optueni Edib Buljubai
kriv za premlaivanje Slavke Bogdanovia opisano u taki 2.b.) izreke osuujueg dijela
presude.

652. O navedenom je detaljno svjedoio sam oteeni, koji je za vrijeme boravka u

logoru Dretelj u vie navrata maltretiran od strane vojnika HOS-a, te identificira jednu od
situacija, nedugo poslije pogibije Blaa Kraljevia kada je grupa razjarenih HOS-ovaca
ula u hangar u kojem su bili zatvoreni mukarci, te prilike je sa njima bio prisutan i Edib
Buljubai, koji je istovremeno nareivao da se zatvorenici udaraju, a i sam je tukao
zatvorenike. Svjedok opisuje da je i on te prilike zadobio par udaraca i da je to bilo
stanje opteg metea, bio je on, Zoka, Maks oni su u hodu udarali sve ljude.

653. Optueni je u svom svjedoenju priznao da je tukao ovog zatvorenika, pa Vijee

imajui u vidu iskaz neposredno oteenog nije nalo nunim dalje ispitivati
potkrepljenost opisanih navoda u iskazima ostalih sasluanih svjedoka, nalazei da je
navedeno sasvim dostatno za utvrivanje krivice optuenog Buljubaia za neovjeno
postupanje prema Slavki Bogdanoviu. Vijee nalazi da radnje optuenog i ostalih
vojnika poduzete prema oteenom doseu standarde iz ove inkriminacije, jer iako
svjedok ne potencira posljedicu koju je zadobio kritine prilike, razumno je zakljuiti da
je nasilje koje su vojnici i optueni ispoljili te prilike bilo jednako nasilju koje su

140
T41 Kartica nestalog lica na ime Markovi Nenad iz koje je vidljivo da je smrt ovog lica proglaena sa
datumom 16.08.1992.godine.
162

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 zatvorenici svakodnevno doivljavali, a koje su kod njih proizvele teku fiziku i psihiku
bol.

654. Vijee nalazi da je ova radnja samo jo jedna u nizu radnji optuenog kojima je
svjesno i sa dikriminatorskom namjerom, poduzimajui gore opisane postupke prema
oteenima, jasno demonstrirao da podrava sistem zlostavljanja koji je bio na snazi.

655. Dakle, optueni Edib Buljubai je poduzimanjem svih radnji za koje je ovom
presudom oglaen krivim, dao znaajan doprinos ne samo odravanju na snazi
uspostavljenog sistema, ve i njegovom daljem provoenju, jer je poduzimao aktivno i
neposredno uestvovanje u ubistvu i neovjenom postupanju prema zatvorenicima. .

VII. OPTUENI IVAN MEDI ZV. POSKOK

656. Optueni Ivan Medi takoer nije sporio svoju pripadnost HOS-u tokom
inikriminisanog perioda, to proizilazi iz materijalnog dokaza odbrane, odnosno Potvrde
Zapovjednitva ratnog stoera Ljubuki141 od 08.10.1992.godine, kojom se potvruje da
je optueni Ivan Medi bio pripadnik postrojbi HOS-a Ljubuki od 15.03.1992.godine od
20.08.1992.godine. Prema dokazu odbrane, optueni je pripadao vojnoj policiji HOS-a
1710 dp. Ljubuki od 03.04.1992.godine.

657. Vijee se na temelju provedenih dokaza uvjerilo da je optueni Ivan Medi zv.
Poskok" kao bio pripadnik HOS-a, od sredine maja do sredine jula 1992.godine, imao
nesmetan pristup zatvorenicima u komplesku kasarne Bruno Bui u Dretelju, kada je
i poinio krivina djela za koje ga je Vijee oglasilo krivim.

(a) Fiziko nasilje nad zatoenicima

658. Vijee je na temelju provedenih dokaza, van svake razumne sumnje utvrdilo da je
optueni za vrijeme boravka u logoru Dretelj, fiziki napadao zatoenike Radoslava
Buluta, Radomira uu, Slavka Bogdanovia i Peru Brkia.

141
O4 4- Potvrda Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 8.10.1992.potpisana od strane lica Mire Hrstia.
163

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 i. Rade Bulut
659. Svjedokinja A koja je pouzdan svjedok u kontekstu identifikacije optuenog
Ivana Media, je svjedoila na okolnost premlaivanja Radoslava Buluta koji je
preminuo142, a koji nije nikada sasluavan na ove okolnosti.

660. Ona tako u svom iskazu navodi da je jedne prilike za vrijeme ienja upravne
zgrade, u prizemlju primijetila da optueni Ivan Medi i Zvonimir Bjeli, hvataju Radeta
Buluta jedan za ruke, jedan za noge i bacaju na beton, od ega je isti bio vidno modar.
Sigurna je da se radi o straarima koje je imenovala jer su i nju maltretirali i iste je
mogla prepoznati u bilo kojem trenutku.

661. Braniteljica optuenog je prilikom obilska lica mjesta tvrdila da sa mjesta gdje se
nalazila svjedokinja A nije bilo mogue vidjeti ono o emu ona svjedoi. Meutim,
Vijee primjeuje da je svjedokinja u svom iskazu pojasnila da se radi o prizemlju
upravne zgrade i da je ona istila na spratu, ne potencirajui nuno poziciju koju je
pokazivala braniteljica optuenog, niti Sud takvu tvrdnju odbrane nalazi mjerodavnom
za ocjenu kredibiliteta svjedokinje A jer ista nije prisustvovala obilasku lica mjesta i
nije bila u prilici potvrditi tanu lokaciju na kojoj se nalazila kad je posmatrala dogaaj o
kojem svjedoi.

662. Svjedokinja A od ukupno etiri vojnika koja tvrdi da su te prilike prisustvovali

premlaivanju Buluta moe prepoznati samo optuenog i Bjelia, jer kako tvrdi to su
isti koji su mene maltretirali. Vijee uopteno nalazi iskaz ove svjedokinje veoma
detaljnim, doslijednim u svim segmentima osim u dijelu zlostavljanja Ane Vojinovi, a
iz razloga koji e biti obrazloeni u dijelu presude koji se bavi takama optunice za
koje su optueni osloboeni.

663. Naime, radi se o svjedokinji koja je veoma dobro poznavala optuenog i druge
straare, jer je meu prvima dovedena u logor Dretelj. Tako je na insistiranje
braniteljice da pojasni kako je za kratko vrijeme mogla ustanoviti ko od vojnika je
uestvovao u dogaaju koji opisuje, odgovorila Ja sam tu ve bila mjesec dana. Te
ljude koji su tu bili, ve smo sve upoznali i znali smo ih. Znali smo ih. Tako da nam nije
trebalo mnogo da znamo tko su, ta su, da ih prepoznamo. Tokom unakrsnog

142
T46 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Bulut Radoslav broj 03-202-1474/07 od 13.02.2007.godine.

164

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 ispitivanja ostala je dosljedna tome da je lino vidjela ono to je opisala u svom
svjedoenju vezano za Radeta Buluta.

664. Da je ovo lice bilo predmetom stalnog fizikog nasilja od strane vojnika HOS-a
potvrdio je svjedok Dragan Rudan, kojem je lino Rade Bulut ispriao da je teko
pretuen od strane vojnika meu kojima je bio Ivan Medi, dodavi i da je optueni
porijeklom iz Ljubukog. Prema linim podacima u spisu, Ivan Medi je roen u selu
Radiii optina Ljubuki. Dokaz o zatoenitvu Radomira Buluta uvrten je u
materijalne dokaze u ovom predmetu.143

665. Vijee je na temelju iskaza ovih svjedoka zakljuilo da je optueni uestvovao u

premlaivanju Radeta Buluta. Kako oteeni nije iv, to nije mogao biti sasluan na
okolnost zadobijenih povreda kao posljedica pomenutog premlaivanja. Postoje iskazi
drugih svjedoka koji govore o jako tekom stanju oteenog, pa tako svjedok Sreko
Mari tvrdi da je Rade Bulut bio tako teko pretuen da je mokrio krv, meutim, kako
Vijee nije moglo utvrditi da je to posljedica premlaivanja u kojem je uestvovao
optueni, to se u ispitivanju standarda neovjenog postupanja kretalo u ranije
postavljenim kriterijima, i granicama opisa koji daje svjedokinja A u svom iskazu a
koja tvrdi da je oteeni od zadobijenih udaraca bio sav modar.

666. Vijee zakljuuje da fiziki opis oteenog, koji daje svjedokinja, odgovara osobi
koja je podvrgnuta teem fizikom nasilju i udarcima, od strane vie vojnika koje ona
navodi u svom iskazu. Sami akt bacanja oteenog od pod je pored ranije primljenih
udaraca od kojih je imao krvave podlive, kod istog zasigurno prouzroio teku fiziku
bol, pa je Vijee nalo dokazanim da su u radnjama optuenog ispunjeni svi standardi
koji se zahtijevaju za kvalifikaciju neovjenog postupanja u osnovi zloina protiv
ovjenosti.

(ii) Skalpiranje Radomira ue

667. Optueni je prema izvedenim dokazima, u odnosu na oteene Radomira uu,
Peru Brkia i Slavku Bogdanovia poduzeo naroito brutalne radnje koje su ukljuivale
skalpiranje (skidanje dijelova koe i kose sa tjemena) te prosijecanje jezika noem.

T85 Potvrda Meunarodnog crvenog krsta broj 01-9 od 31.10.1992.godine za Radu Buluta.
143

T86 Potvrda optinske organizacije crvenog krsta, Nevesinje broj 25/92 od novebra 1992.godine za Radu
Buluta.

165

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 668. Na ovu okolnost sasluan je vei broj svjedoka, meu kojima su Dragan Rudan,
Olga koro, Svjedok B, Slavko Bogdanovi, Sava Bojani, svjedokinja H, Mile
Bjelobaba i Radojka ua.

669. Detalje nasilja nad Radomirom uom potvrdili su neki od gore navedenih
svjedoka koji su o tome uli od ostalih zatvorenika i od njegove majke, Radojke ua,
koja je sasluana kao dodatni dokaz optube.

670. Ona je 16.06.1992.godine uhapena sa svojim suprugom i sinom i odvedena u

Dretelj gdje im se po dolasku obratio optueni Ivan Medi koji je rekao Uhvatili smo
zvjerke!. Svjedokinja identificira da se radilo o osobi koji su zvali nadimkom Poskok
opisuje da je te prilike nosio crnu uniformu i imao je no za pasom, sa druge strane
pitolj. Isticao se.. Svjedokinja dalje opisuje da je pripadnica HOS-a po imenu Marina144
rekla da sin mora ostati da se oia, dok je svjedokinja razdvojena od supruga i mua i
odvedena u hangar u kojem su bile zatvorene ene. Nedugo potom Marina je dola do
prozora hangara u kojem je bila zatvorena svjedokinja i rekla joj da je Ivan Medi
posjekao njenog sina bajonetom dok ga je iala.

671. Svjedokinja ua tvrdi da se kasnije sastala sa sinom, glava mu je bila u

zavojima i potvrdio je da mu je to uinio Ivan Medi, dodavi da mu je gasio cigarete po
leima i urezivao krieve noem. Teinu njegovih povreda potvrdila joj je svjedokinja A
koja je desetak dana nakon toga imala priliku vidjeti povrijeene zatvorenike.

672. Svjedokinja A je u svom iskazu opisala povrede koje je u to vrijeme vidjela na

zatvorenicima rijeima vidjela sam sve ta je bilo, odveo me je jedan vojnik da
pomognem, kad nije vie mogao da gleda te ljude kakvi su, i ja sam pitala -A kako ja
smijem otii dole, vi imate svoga ljekara., on je rekao: -Nita se ti ne boj, samo haj' ti. I
ja sam otila i kad sam to vidila onda sam stala. To su bili jezici probodeni, no, upaljeni,
upaljeni, ugnojen jezik, po skalpovi skidani, po koi lea rezano kamama krstovi, etri
es, urezivano, od, uboji, uboji od tupih predmeta, od puke, od opuaka, opu, rane po
rukama od opuaka od cigareta, rezovi od, od noa.

144
Vijee nalazi korisnim naglasiti da se navedeno ne odnosi na optuenu niti se ista optunicom teretila za
uee u ovom dogaaju. Prema fizikom opisu koji daje svjedokinja Radojka ua, Marina koju ona
spominje je bila visoka, mrava i plava, to ne odgovara opisu optuene u vrijeme boravka u logoru Dretelj.
Na kraju, Vijee napominje da je oteena sa porodicom dovedena u logor sredinom juna, dok je optuena
prema provedenim dokazima u kasarni Dretelj boravila od sredine jula 1992.godine.
166

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

673. Njen opis u cjelosti odgovara onome koji su dali i drugi sasluani svjedoci na ovu
okolnost.

674. Tako svjedok Dragan Rudan, koji u logor dolazi znantno nakon ovog dogaaja
tvrdi da je od zatvorenika uo za ova naroito brutalna zlostavljanja zatvorenika, rezanja
skalpova i probijanja jezika bajonetom, pa je tako uo i da je to uinjeno Radomiru
ua, i da mu je to uinio Ivan Medi, to je potvrdio i Mile Bjelobaba koji je to isto uo
dodavi da je Medi te prilike noem skinuo komad koe sa glave oteenog. Svjedok
B koji tvrdi da ga optueni nije lino tukao, jeste uo da je prema drugima vrio torture,
dok svjedok Milivoje Boki za optuenog tvrdi uo sam od lica koja su preivjela
zlostavljanje da je Medi bio grub, da je skidao ljudima skalp, da ih je tjerao da svata
piju, rezao im krstove na leima. Vidio sam ga jednom, nosio je U na prsima, a zvali su
ga Medi Poskok.

(iii) Slavko Bogdanovi i Pero Brki

675. Vijee je nalo dokazanim da je optueni Ivan Medi neovjeno postupao i
prema oteenom Slavki Bogdanoviu i Peri Brkiu, kojima je bajonetom prosjekao
jezik.

676. Svjedok Slavko Bogdanovi je u svom iskazu detaljno opisao situaciju u kojoj je
uestvovao optueni Ivan Medi, kojeg je svjedok dobro upoznao za vrijeme boravka u
logoru. On je u tom pravcu izjavio: Poznajem. Poznajem, poznao sam, imao je brkove,
mrav je bio ovjek, Medi Ivan. Brkove je imo. On je mene vodio dosta puta, dosta je
on mene puta vodio na, on je radio recimo do tri, etiri, pet ondje u krugu da upam. Jes
on galamio ono 'na, mene zvali snajperista, bre to zna i ono zna etniko, ma nek
on pria i...samo ti me ne diraj.

677. Svjedok u daljem kazivanju opisuje situaciju kad su doli HOS-ovci iz Mostara.
On je sa ostalim zatvorenicima bio u krugu kasarne izveden na upanje trave, kad je
neko od vojnika povikao da ih dovedu.

I doli smo mi tu onaj u, doli HOS-ovci, bilo je enskih, ena nekih kau da su
radile u HIT-u u Mostaru, desetak ih je bilo tu su nas oni udarali, tukli, tukli,
udarali i doe neto ja ne znam taj Ivan je i tamo tamo udaro njih i mi doe, ja
sam bio na kraju ovamo i on doe uze no i u jezik. ta on radi, vidim tamo je bio
ovaj ua mlai kako ono mu bilo Radomir meini, ua mlai, Pero Brki a jo
je jedan bio i ja. Ja sam zadnji bio i uze meni i uze jezik kae vidi majku mu

167

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 jebem etniku kako mu je mali jezik. Kako mu je mali jezik kae. A da izvuu ja
njemu. I uze mali no stvarno onaj I probi mi jezik.

678. Prije toga, svjedok je pojasnio da je udaren od strane drugog vojnika bajonetom
u vilicu od ega su mu ispala dva zuba, a potom mu je optueni Ivan Medi prorezao
jezik. Sa njim je te prilike bio i Pero Brki kojem je to isto uinio, nakon ega je natjerao
svjedoka Bogdanovia da pije krv koja je ila iz rane Pere Brkia. U tom pravcu svjedok
je izjavio Pero Brkiu i dobro se sjeam krv je udarila. I kad je on ovako mene ufatio pij
ovo majku ti etniku jebem, pij, stisno me da ja, ja sam stvarno moro pit krv. To krv
odavde udara iz jezika. Ja sam moro pit krv, pio, kad u to naie Dida.

679. Opisano postupanje optuenog i grupe vojnika sa kojima je bio je prekinuo

dolazak Hektora osia Dide koji je kako tvrdi svjedok galamio i pitao ta to rade
ljudima i da ih treba biti sramota takvih postupaka, pa su odmah prestali sa daljim
maltretiranjem.

680. Svjedok B tvrdi da mu je poznato da su Slavki Bogdanoviu prosjekli jezik iako

u to vrijeme nije znao ko od vojnika je to uinio, ali Vijee je navedenu tvrdnju cijenilo
samo kao potvrdu povreda koje je u opisanoj prilici zadobio oteeni Slavko
Bogdanovi, poklanjajui njemu vjeru u pogledu identifikacije optuenog, jer je ipak on
neposredno oteen krivinim djelom.

681. Uporeujui iskaze svih svjedoka sasluanih na ovu okolnost, Vijeu je jasno
uoljiv prepoznatljivi obrazac djelovanja optuenog Ivana Media koji je oigledno bio
sklon jednom brutalnijem vidu postupanja prema zatvorenicima, koji je ukljuivao
njihovo ozbiljno fiziko povrijeivanje rezanjem skalpa i prosijecanja jezika bajonetom.
Ovo ponaanje je bilo veoma specifino i prema iskazima svjedoka ustaljeno za Ivana
Media zv. Poskok, to je kod Vijea samo dodatno potvrdilo uvjerenje da je kriv za
sve pojedinane inkriminacije u odnosu na oteenog Radomira uu, Slavku
Bogdanovia i Peru Brkia. Vijee dodaje i da vrijeme boravka ovih oteenih u logoru
Dretelj korsepondira sa vremenom kad je u istom boravio i optueni Ivan Medi.

682. Nesporno je da je naprijed opisano postupanje optuenog kod oteenih

prouzrokovalo snanu fiziku ali i psihiku bol, zbog specifinosti samog naina
izvrenja, pa Vijee nalazi da je svojim radnjama, koje je poduzeo sa direktnim
umiljajem i iz diskriminatorske namjere, optueni ostvario sva obiljeja inkriminacije
neovjenog postupanja u osnovi zloina protiv ovjenosti, te je naprijed opisanim
168

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 radnjama potpuno svjesno dao znaajan doprinos odravanju na snazi uspostavljenog
sistema zlostavljanja zatvorenih civila srpske nacionalnosti u logoru Dretelj.

683. Pored fizikog nasilja, optueni Ivan Medi je vrio i seksualno nasilje, konkretno
silovanje svjedokinje A a razloge na kojima je zasnovalo uvjerenje o njegovoj krivici
za ovu radnju u osnovi zloina Vijee e elaborirati u daljem dijelu teksta.

(b) Silovanje svjedokinje A

684. Na ovu okolnost sasluana je neposredno oteena, svjedokinja A, te je izveden
niz potrekpljujuih dokaza kroz svjedoenje bivih zatvorenika logora Dretelj, kojima je
poznato da je ova svjedokinja za vrijeme boravka u logoru preivjela torturu i viestruka
silovanja.

685. Svjedokinja A je u svom iskazu opisala uslove pod kojima je liena slobode od
strane pripadnika HOS-a 20.04.1992.godine od kada joj se ograniava kretanje na
nain da se svaki dan morala javljati u prostorije optine. Radila je sve do
05.05.1992.godine kada je ponovo uhapena i odvedena u Dretelj. Tamo je po dolasku
zatekla Nikolu i Duanku Kuzman i Momila Ekmeia. Kasnije su u logor dovodili sve
vei broj ljudi.

686. U poetku su boravili u jednoj manjoj prostoriji, nekad do sredine juna kada su
prebaeni u veu prostoriju, a sredinom jula u hangare jer se znaajno poveao broj
zarobljenih civila. Meu enama koje su kasnije dovedene sjea se Radojke ua,
Vere Brstine i Ane Vojinovi.

687. Pored opisa viestrukih silovanja od strane vojnika u logoru Dretelj, koje
svjedokinja detaljno opisuje u svom iskazu, ista navodi i da je dobro poznavala
optuenog Ivana Media u to vrijeme, te dodaje da je istog viala u logoru svaki dan.
Precizira da se radilo o kraju maja i poetku juna kada je on svakodnevno izvodio u
jednu prostoriju na donjem spratu gdje su bili neki stari razbacani kreveti i tu bi ona
sluala njegove prie, tj.pojanjava da je optueni samo priao gdje je bio i ta je radio.

688. Pojasnivi o emu su razgovarali svjedokinja je izjavila On mene nije dirao, tad
mi je govorio da je eto razgovarao sa fratrom, kao ako ja ostanem trudna imam ansu
da izaem odatle. Jednom mi je ak predloio da idem sa njim njegovoj kui i ivim
tamo sa njim i njegovom enom u kui.

169

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

689. Meutim, nakon toga, optueni je iskoristivi svoj poloaj pripadnika HOS-a koji
mu je omoguavao nesmetan pristup zatvorenicima u Dretelju, jedne noi poetkom
juna, doao do prostorije gdje je boravila svjedokinja A sa ostalim zatvorenim enama
i izveo je na donji stranji balkon, gdje kako ona tvrdi nije bilo dozvoljeno kretanje
zatvorenicima. Tad joj se obratio rijeima E vidi li ta mi radimo etnicima. ta emo
mi njima uraditi. Koja smo mi sila! Svjedokinja dalje opisuje da je u to vrijeme trajalo
granatiranje lijeve obale Neretve i ove rijei optuenog su se odnosile upravo na
granatiranje koje je bilo u toku.

690. Potom je odveo u prostoriju koja se nalazila odmah pored komandne (prostorije u
kojoj su boravili oficiri) i tu je silovao. Navedeno opisuje rijeima Ja sam se branila,
nisam...nisam htjela da...iznenadila sam se ta je...jer nikada do tada...nikada nije
pokuao, nikad me nije dirao on ali tad me silovao. Potom je rekao E sad neu vie,
treba da se uvam za Jelenu i nju u da sredim! i prema kazivanju svjedokinje A nju
je vratio u prostoriju, a izveo je Jelenu koja joj je kasnije rekla da je i nju silovao.

691. Nakon toga prema kazivanju svjedokinje vie nije pokuavao da je napastvuje
iako ga jeste ponovo viala svaki dan u logoru Dretelj. Sjea se da su on i Bjeli
Zvonimir inae bili dovoeni u vezu sa maltretiranjima zatvorenika.

692. U pogledu identifikacije optuenog Ivana Media kao poinioca ove inkriminacije,
Vijee primijeuje da svjedokinja A tvrdi kako se njoj optueni lino predstavio
imenom i prezimenom, a od ostalih zatvorenica je ula da su ga oslovljavali nadimkom
Poskok. Svjedokinja se sjea da je u to vrijeme on mogao imati oko 40 godina, due
brkove i mraviji je bio. Vijee primijeuje da fiziki opis optuenog koji ova svjedokinja
iznosi odgovara onom koji su dali drugi svjedoci prilikom opisa Ivana Media, te
fotografiji koju je odbrana uvrstila u dokaze, a za kojeg tvrde se vezao nadimak
Poskok. Takoer, imajui u vidu line podatke iz optunice, odnosno injenicu da je
optueni 1952.godine, ispostavlja se da je isti u vrijeme poinjenja djela upravo imao
40 godina starosti, kako to precizno navodi svjedokinja u svom iskazu, pa Vijee
izvrenu identifikaciju optuenog ne nalazi spornom.

693. Braniteljica optuenog je u zavrnom izlaganju osporavala prepoznavanje

optuenog od strane svjedokinje tvrdivi da je nemogue da ista nije primijetila govorne
mane, odnosno sporost u izraavanju to je jedna od specifinih karakteristika
optuenog i koja po miljenju braniteljice ne moe proi nezapaeno. Meutim, Vijee

170

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

tokom predmetnog postupka nije imalo priliku da se neposredno uvjeri u navode
braniteljice, obzirom da optueni prilikom izlaganja zavrnih rijei nije iskazivao bilo
kakve smetnje ili potekoe u izraavanju koje bi sadraj izgovorenog inile
nerazumljivim. Braniteljica u zavrnom izlaganju istie da je oteena provela vei dio
vremena u razgovoru sa optuenim pa je ovu okolnost morala uoiti. Meutim, Vijee
primjeuje da je svjedokinja A jeste u jednom trenutku izjavila da su joj se prie
optuenog inile ispraznim i besmislenim, to bi u jednom segmentu i moglo odgovarati
tvrdnjama braniteljice o posebnom i nerazumljivom govoru optuenog.

694. Osim toga, paualne tvrdnje braniteljice o tome ta je oteena morala uoiti u
ponaanju optuenog nisu ovom Vijeu relevantne za ocjenu kredibiliteta oteene,
koja svoje svjedoenje o dogaaju iznosi na nain kako ga je ona neposredno
doivjela, sa detaljima koji su njoj bili upeatljivi u tom trenutku, a koji u svemu
odgovaraju opisu optuenog Ivana Media.

695. Tvrdnje braniteljice o tome kako se nedostaci u govoru i ponaanju pamte ak i

kod osoba koje ne poznajemo, predstavlja njen subjektivni stav po tom pitanju, a
nikako neoborivu ili opte prihvaenu injenicu, pa su njeni prigovori u tom pravcu
potpuno neosnovani.

696. Braniteljica je na okolnost prepoznavanja optuenog pitala svjedokinju A da li joj

je optueni prilikom razgovora pokazivao neke specifine znakove na rukama na to je
oteena odgovorila On jeste tada pokazivao neke karakteristine oznake na dlanu,
rekao je da to imaju samo 3 ovjeka na svijetu, kao ima jo neki Izraelac i ne znam ko
jo te oznake...to su kao oznake za posebne ljude. Na upit lana vijea da li je zaista
optueni imao neke specifinosti na dlanovima, svjedokinja pojanjava da je ona to
vie potvrdila jer nije bila u poziciji niti je imala namjeru raspravljati se sa optuenim.
Kako je to ve opisano, ona je uglavnom sluala njegove prie koje su po njenom
miljenju bile besmislene.

697. Vijee dakle ne nalazi da je braniteljica ovim prigovorima osporila kredibilitet

svjedokinje A iji iskaz Vijee nalazi doslijednim, objektivnim, vremenski i injenino
odreenim, te istoj u ovom dijelu u potpunosti poklanja vjeru.

698. Nakon ovako utvrenog injeninog stanja, vijee je ispitalo da li su radnjama

optuenog Ivana Media, ostvarena obiljeja bia djela silovanje iz take g) stav 1. lan

171

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 172. KZ BiH, te je u tom cilju analizirano postojanje slijedeih elemenata:

prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin

ivot ili tijelo (...)

na seksualni odnos ili s njim izjednaenu seksualnu radnju.

699. U cilju dodatne razrade postavljenih elemenata, vijee je imalo u vidu i praksu
MKSJ u predmetu Furundija u kojem je pretresno vijee MKSJ iznijelo miljenje da e
seksualna penetracija predstavljati silovanje ukoliko do nje nije dolo uz istinsku volju ili
pristanak rtve, dok je relevantnost ne samo sile, prijetnje silom i prinude, nego i
odsustva pristanka ili voljnog sudjelovanja. U predmetu Kunarac, razraena je
navedena definicija na nain da upotreba sile ima iroko tumaenje i obuhvata
dovoenje rtve u bespomono stanje145.

700. U istom predmetu su ustanovljeni sljedei faktori koji moraju (alternativno, a ne

kumulativno) biti ispunjeni da bi postojalo krivino djelo silovanja:

seksualna aktivnost praena je silom ili prijetnjom silom, koja je upuena rtvi ili
nekoj treoj osobi;

seksualna aktivnost praena je silom ili razliitim drugim specificiranim

okolnostima koje su rtvu uinile osobito ranjivom ili su je uinile nesposobnom da
izrazi informirano odbijanje; ili

do seksualne aktivnosti dolazi bez pristanka rtve.

701. Kao i muenje, silovanje se koristi za ciljeve kao to su zastraivanje, degradacija,

poniavanje, diskriminacija, kanjavanje, kontrola ili unitenje osobe146.

702. Vijee je u tom kontekstu cijenilo relevantne objektivne okolnosti koje su van
svake sumnje ukazivale da je do seksualnih odnosa izmeu optuenog i oteene
svjedokinje A dolo bez njenog pristanka, te da oteena prilikom izvrenja silovanja
nije bila u mogunosti pruiti bilo kakav oblik otpora, kojim bi uspjeno osujetila
optuenog u njegovoj namjeri.

145
Vidjeti predmet Kunarac i dr., presuda Pretresnog vijea MKSJ, paragraf 440.
146
Vidjeti predmet Furundija, presuda Pretresnog vijea MKSJ, paragraf 176.
172

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

703. Svjedokinja A se prije svega nalazila u stanju potpune zavisnosti jer je izvedena
iz prostorije u kojoj je zakljuana boravila sa vie drugih ena. Dakle, vojnici HOS-a koji
su bili stacionirani u logoru Dretelj imali su potpunu kontrolu nad kretanjem i sudbinom
zatvorenih ena. Nadalje, optuena je kako se to vidi iz njenog iskaza bila krajnje
iznenaena i uznemirena postupcima optuenog koji se do tog trenutka nije loe
ophodio prema njoj, te joj je ak i donosio lijekove nakon to bi bila silovana od strane
drugih vojnika HOS-a.

704. Dakle, okruenje u kojem se silovanje odvija, stanje kontinuiranog straha,

neizvjesnosti i nesigurnosti u kojem je svakodnedvno boravila svjedokinja, posmatrana
u odnosu na injenicu da se optueni Ivan Medi sprema poiniti in silovanja,
zasigurno je kod svjedokinje dovelo do stanja oka i nevjerice, koji je kao i kod
prethodnih situacija u kojima je silovana, potpuno onemoguio u pruanju aktivnog
otpora. Na kraju, optuena je bila svjesna da je pruanje bilo kakvog fizikog otpora u
tom trenutku nesvrsishodno, jer optuenog ne bi sprijeilo u ostvarivanju nakane, kao
to ni u svim prethodnim situacijama u kojima je svjedokinja silovana, njen otpor nije
sprijeio vojnike da ovo djelo poine.

705. Cijenei sve navedeno, Vijee je zakljuilo da su sve naprijed opisane okolnosti
rtvu uinile osobito ranjivom i nesposobnom da izrazi informirano odbijanje, pri emu
Vijee naglaava da je in silovanja nasilni akt usmjeren naroito na degradaciju i
ponienje rtve, gdje je svaki oblik doborovljnosti iskljuen.

706. Imajui u vidu sve navedeno, te injenicu da svjedokinja kao izvrioca djela
imenuje optuenog Ivana Media, kojeg identificira u sudnici, te cijenei sve provedene
dokaze na ovu okolnost, Vijee je van svake razumne sumnje utvrdilo da je optueni
Ivan Medi u inkriminsano vrijeme oslovljavan nadimkom Poskok te su u tom pravcu
suvisle tvrdnje svjedoka odbrane Vinka Primorca i Rudolfa Toluia, sasluanih na ovu
okolnost, koji su tvrdili da je nadimak optuenog Ikan i Hatula.

707. Dakle, na temelju provedenih dokaza Vijee se van svake razumne sumnje
uvjerilo da je optueni ostvario sva obiljeja inkriminacije silovanja koja stoji u osnovi
zloina protiv ovjenosti. Vijee je sigurno i da je optueni navedeni in poduzeo sa
umiljajem i iz diskriminatorske namjere, to se dokazuje injenicom da je nakon
svjedokinje izveo drugu zatvorenicu srpske nacionalnosti koju je prema tvrdnjama

173

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

svjedokinje A takoer silovao. Dakle, Vijee zakljuuje da je opisanim radnjama
optueni svjesno dao znaajan doprinos odravanju na snazi uspostavljenog sistema
zlostavljanja u logoru Dretelj.

VIII. OPTUENA MARINA GRUBII- FEJZI

708. Vijee je na osnovu izvedenih dokaza van svake razumne sumnje utvrdilo da je
optuena Marina Grubii- Fejzi, kao pripadnica HOS-a koja je u inrkiminisanom
periodu imala nesmetan pristup zatvorenicima u hangaru logora Dretelj, poinila sve
pojedinane inkriminacije u osnovi zloina protiv ovjenosti za koje je oglaena krivom
izrekom ove presude.

709. Optuena Marina Grubii- Fejzi tokom postupka nije sporila pripdanost
jedinicama HOS-a, sporivi da u tom svojstvu nije imala pristup zatvorenicima u logoru
Dretelj i nudei alibi za odreene radnje koje su joj se optunicom stavljale na teret.

710. Takoer, odbrana je tokom postupka tvrdila da je u svim sluajevima dolo do

zamjene identiteta, obzirom da su u isto vrijeme u logoru Dretelj boravile tri osobe po
imenu Marina. Meutim, Vijee se tokom postupka nesporno uvjerilo u ispravnu
identifikaciju optuene kao poinioca inkriminacija za koje je oglaena krivom, dok je u
svim drugim sluajevima gdje je bilo u sumnji u pogledu identiteta optuene istu
primjenom principa In dubio pro reo oslobodilo od optube.

711. U dijelu presude koji slijedi, Vijee e iznijeti zakjuke o krivici optuene za
pojedine radnje u osnovi zloina.

(a) Fiziki napad na zatvorenike u logoru Dretelj

712. Vijee je na temelju provedenih dokaza nesporno zakljuilo da je optuena
Marina Grubii- Fejzi u vrijeme boravka u logoru Dretelj, postupajui u svojstvu
vojnika HOS-a kojoj je bio omoguen nesmetan pristup zatvorenim civilima, uestvovala
u fizikom napadu na zatvorenike Branka Kovaevia, Dragana Rudana i svjedoka B.

713. Na okolnost fizikog nasilja nad zatvorenicima sasluan je vei broj svjedoka te
neposredno oteeni.

(i) Fiziki napad na zatvorenika Branka Kovaevia

714. O premlaivanju zatvorenika Branka Kovaevia na glavnom pretresu je
posvjedoio svjedok D koji je u logor Dretelj doveden 05.08.1992.godine. Ovaj svjedok
174

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 je u svom iskazu pojasnio da su ene pripadnice HOS-a esto udarale mukarce i u
tome su znale biti jako brutalne. Navedeno je opisao rijeima: Stvarno sam bio frapiran
kako su dobro udarale one sa rukama, nekako, nekakvim onim karate onim potezima i
ovo. Bio sam ba iznenaen da su bile tome vine toliko. Meu njima su se najvie
isticala Vesna, Zerina i Marina.

715. Svjedok Dragan Rudan takoer tvrdi da je ista bila poznata po premlaivanjima
zatvorenika te je u tom pravcu izjavio Pa uo sam od ovih ostalih pritvorenika da je
isto, da je tukla, da je zlostav..., da je pravila ovo je to je meni napravila to, to sam ja
vidio, a ovo sam uo od ovih ostalih, znai dok sam bio u Dretelju jer oni su me i
upozorili na to da, da u proi kroz taj proces, kroz, kroz tu torturu. Kroz to iivljavanje.
To su mi rekli ovi ostali. Znai kako bi ja znao. Kako bi znao ta e mi se desiti.

716. Svjedok D je izjavio da je svakodnevno imao priliku posmatrati premlaivanje

Branka Kovaevia za kojeg tvrdi On je to sve nekako ono stoiki, gleda ga, gleda
ono, stiska nekakve zube, ali prima takve udarce da je to ba bilo ono. E sad iz kog
razloga je on ni to ne bi mogao rei decidno. Udarale su ga ene HOS-ovke raznim
karate potezima, rukama, nogama, udaran je u vie prilika i na vie naina koje svjedok
ne moe pojedinano opisati, jer je kako tvrdi uvijek ostajao okiran prizorom.

717. Tvrdi da je jedne prilike lino posmatrao premlaivanje Branka Kovaevia od

strane Vesne i Marine i siguran je da se radilo o optuenoj Marini Grubii- Fejzi, koja
je koliko se sjea imala kratku kosu i bila je krupnija od Vesne, koja je po njegovoj
procjeni bila najmravija ena meu pripadnicama HOS-a u kasarni u Dretelju. U to
vrijeme svjedok je ve znao o kome se radi, tj.ve je dobro upoznao Marinu o kojoj
svjedoi. Na isti nain svjedok je uee Marine u opisanom dogaaju naveo u
zapisniku iz istrage.

718. Odbrana je u zavrnom izlaganju osporavala uee optuene u premlaivanju

oteenog, odnosno osporavala je da se opisano odnosi na optuenu Marinu Grubii-
Fejzi, te da je dolo do zamjene identiteta jer je u logoru bio vei broj pripadnica HOS-
a sa tim imenom. Braniteljica je u tom pravcu ukazivala na injenicu da ovaj svjedok na
zapisniku iz istrage147 oznaava potpuno drugo lice kao Marinu o kojoj svjedoi.
Meutim, Vijee primjeuje da je svjedok opisao fiziki izgled optuene koji odgovara

T35 Zapisnik o sasluanju svjedoka D dat Tuilatvu BiH brok KT-RZ-26/05 od 21.08.2013.godine sa
147

Aneksom.
175

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

opisu koji iznose sasluani svjedoci optube ali i svjedok odbrane Dejan Danuc koji je
bio dobar prijatelj optuene u to vrijeme. U pogledu prepoznavanja na fotodokuemntaciji
u istrazi Vijee primjeuje da je svjedok dodao kako ima probleme sa vidom, tj. ima
povremena zamuenja te ne vidi ba najjasnije, a u vrijeme davanja izjave nije se
povodom tih problema javljao ljekaru.

719. O objektivnosti svjedoenja svjedokaD govori i injenica da sam izjavljuje kako

njega optuena nikada nije udarala, ak tvrdi da je jedne prilike bio veoma korektna
njemu i to ba u vrijeme kad je poginuo Bla Kraljevi, nekako je imao utisak da ga je
tjeila to mu je bilo udno. Dakle, ovaj svjedok nema bilo kakav interes da
neosnovano tereti optuenu, ve je Vijee steklo utisak da svoja saznanja o Branku
Kovaeviu i premlaivanjima koja je doivio u logoru Dretelj iznosi vjerodostojno kao
neposredni oevidac, pri emu Vijee nalazi da isti nesumnjivo identificira upravo
optuenu Marinu Grubii- Fejzi kao osobu koja je zajedno sa pripadnicom HOS-a po
imenu Vesna uestvovala u premlaivanju Branka Kovaevia, kod kojeg je proizvela
fiziku bol takvog intenziteta da su drugi zatvorenici sa nevjericom posmatrali brutalnost
koja je ispoljavana prema oteenom.

(ii) Dragan Rudan

720. Svjedok Dragan Rudan koji je u logor Dretelj doveden poetkom avgusta
1992.godine, opisao je u svom iskazu jednu situaciju u kojoj je zadobio udarac od
strane optuene Marine Grubii- Fejzi.

721. On je u svom svjedoenju opisao da je po dolasku odmah upozoren od strane

zatvorenika na ponaanje pojedinih straara. Tako se sjea da su mu rekli da Marina
ima odreeni obrazac po kojem postupa, a koji je podrazumijevao postavljanje
odreenih pitanja, gdje bi ona nakon to joj zatvorenik odgovori istog udarila. Pojasnio
je tokom svjedoenja da je identitet optuene saznao od drugih zatvorenika iz hangara
koji su doli u logor prije njega.

722. Navedeno je svjedok Rudan opisao rijeima:

Ona je, ona je imala obraivala je svakoga u principu ko dolazi, meni su ovi rekli
doe i ti na red kao ovi pritvorenici. ta je kae, pa pitae te ta god da
odgovori kae dobie, dobie po nosu u smislu tome. I tamo je bilo na kartonu
ono njih su etvero, pet, ja sam sjedio na kartonu ono i prvi put sam se izvuko na
ono kae bi li ti meni lizo. Ja se izmako, nije, ono nisam ja nikad ovo-ono i proo.

176

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Meutim, posle da li je ko reko da sam ja imo i kafie da sam ovo-ono, da sam
imo iks prijateljica, djevojaka i taj drugi put sam moro odgovoriti. Dobio sam
kundakom ovako na kartonu bilo. Kundakom i ostalo mi je malo ovde, ali
funkcionie, uti, uti iv sam osto.

723. Vijee konstatuje da je svjedok prilikom svjedoenja u sudnici pokazao na ruci

mjesto gdje je dobio udarac od ega i danas ima oiljak148, ali nije naroito isticao bol
koju je takvo postupanje proizvelo koristei formulaciju uti iv sam ostao! pa Vijee
nalazi razumljivim da oteeni minorizira ovaj in usporedivi ga sa ostalim torturama
koje je doivio, zbog ega mu se opisano ponaanje Marine moglo initi zanemarljivim
u tom momentu straha i bojazni za vlastiti ivot, meutim, Vijee cijeni da teina drugih
tortura kojima je svjedok bio podvrgnut za vrijeme boravka u logoru ne minorizira niti
umanjuje postupke optuene Marine Grubii- Fejzi kojima je ne samo zadala fiziku
bol svjedoku, ve su tome prethodili snishodljivi i uvredljivi komentari, koji su se
svjedoku inili neprimjerenim i usmjerenim na njegovo poniavanje i degradaciju.

724. Dakle, Vijee u svakom sluaju nalazi da je optuena opisanim radnjama kod
oteenog proizvela teku fiziku i duevnu bol, ime je dosegla standard kvalifikacije
neovjenog postupanja za koju je oglaena krivom.

(iii) Svjedok B
725. Svjedok B je civil sprske nacionalnosti koji je prilikom prvog lienja slobode
odveden i zlostavljan u prostorijama Vojne ambulante Mostar, za koje postupanje je
ovom presudom oglaen krivim optueni Ivan Zelenika, odakle je prebaen u logor
Dretelj, gdje je ponovo bio podvrgnut razliitim vidovima zlostavljanja od strane vojnika
HOS-a meu kojima i od strane optuene Marine Grubii- Fejzi.

726. On je u svom iskazu opisao da je po dolasku u Dretelj prve udarce dobio od

vojnika po imenu Ahmet Makitan zv. Maks, nakon ega su ga nastavili udarati Zoka iz
Konjica i straar po imenu Krasnii.

To je bilo nekada 18.07. ili 19.07. jer prva tri dana dolaska nas nisu dirali a onda
je poeo prolom. Podigli su mene, Branu Simia, oca mu Mirka i Peru Sudara i
nastala je tortura. Koliko su nas oni tukli to sami vrag zna, ja ne znam, samo
znam da je bilo dugo. Prestali su tui Branu Simia i u jednom momentu od

148
Navedenu injenicu je svjedok konstatovao na zapisnik o sasluanju u istrazi uvrten kao dokaz optube
T38 Zapisnik o sasluanju svjedoka Rudan Dragana broj KT-RZ-26/05 od 06.08.2010.godine.
177

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 udaraca koje mi je zadao Zoka ja sam pao u komu u kojoj sam bio vjerovatno
dva ili tri sata. Kad sam se probudio iznad mene se nala Marina Grubii i ovaj
Zoka ako se ne varam, polijevali su me vodom i ja sam onda doao sebi, Marina
me tu jedno dva tri puta oamarila da doem sebi. Potom je naiao Buljubai i
oni su se razbjeali.

727. Vijee primjeuje da tokom unakrsnog ispitivanja svjedok naglaava da se

zapravo radilo o pripadnici HOS-a koju je poznavao kao Suzana Varadinka ali je
Vijee ipak ukratko elaboriralo ovu situaciju u kontekstu nasilja koje je vreno prema
svjedoku B od strane drugih vojnika.

728. Vijee optuenu Marinu Grubii- Fejzi nalazi odgovornom za kasnije nasilno
postupanje prema ovom svjedoku, koje je on takoer veoma detaljno opisao u svom
iskazu.

Ula je u hangar Marina Grubii, Zerina uta i Vesna iz Imotskog. Marina je

bila naprijed i stala je kod mene i Gavre Bogdanovia pitala neto ne sjeam se
sad ta. Poto je on jadnik bio puno isprebijan, pa su malo i bili u posljednje
vrijeme nekako ko njega zaobilazili. Onda je ona dola do mene i stala preda me
i gledala u mene i onako me uporno gleda i smije se kae- Da te neto Srbine ili
etnie pitam. Ja onako...ta u...izvolite. Bi li ti mene s oprotenjem jeb'o? Ja
sam ost'o onako zbunjen, znam to god da kaem, pa nije mi dobro, da kaem
da bi bie -E kud e ti etnie na mene katolkinju, a da kaem ne bi, onda e
rei -Je li se to ja tebi etnie gadim? Tako da sam ja malo utio...utio i onda
sam joj rekao, pa dobro draga gospoice kako vi moete takvo neto da me
pitate, kad vi znate da ja vama otac mogu biti, na to je ona poela da mi psuje
srpsko-etniku majku, fis tamo e nije trebalo u polni organ, tako da i dan danas
te posljedice nosi m, to ne male, nego dobre. Tako da od tih udaraca i jo jednog
udarca koji sam dobio od Zerine ute kasnije, ja jednostavno postao mukarac
koji je u familiji sa enom.

729. Svjedok je kasnije pojasnio da ga je Marina Grubii udarila te prilike nogom

obuvenom u izmu u predio polnog organa, dok ga je Zerina uta udarila nogom u
predjelu lijevog bubrega od ega i danas ima posljedice.

730. U pogledu identifikacije optuene svjedok je pojasnio da je siguran da se radi o

Marini Grubii koja je imala sestru Gordanu. Na upit braniteljice zato je u jednoj od

178

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

izjava rekao da je ime sestre Vesna, pojasnio je da nikako nije mogao zamijeniti
injenicu da su Marina i Gordana Grubii sestre.

731. Kokrektnost svjedoka B je Vijeu vidljiva iz injenice da se prilikom svjedoenja

sam korigirao u pogledu navoenja imena izvrilaca prvog premlaivanja, te je sam
izjavio da je pogreno oznaio ime Marina Grubii umjesto Vesne Varadinke,
naglaavajui istovremeno da ime optuene iskljuivo vee za drugo opisano
premlaivanje, u kojem je uestvovala zajedno sa Zerinom uta. Vijee dakle stie
dojam da je svjedoenje ovog svjedoka objektivno i nepristrasno, te ni u kom sluaju
nije usmjereno na neosnovano inkriminisanje optuene.

732. Svjedok je izjavio da je mogao razlikovati Zerinu uta od optuene Marine tako
to je bila malo krupnija. Vijee primjeuje da navedeni opis odgovara opisu koji su
naveli u svojim iskazima tadanje kolege optuene meu kojima su svjedok odbrane
Dejan Danuc i Muris Elezovi.

733. Kako odbrana niim konkretno nije dovela u pitanje kredibilitet i objektivnost
iskaza ovog svjedoka u dijelu koji se odnosi na uee optuene Marine Grubii-
Fejzi u napadu na svjedoka B, to Vijee njegov iskaz nalazi kredibilnim.

734. Ispitujui standard kvalifikacije neovjenog postupanja u konktesktu radnji koje

je poduzela optuena, Vijee primjeuje da je njeno obraanje svjedoku primarno bilo
proeto nepotivanjem i poniavanjem njega kao pripadnika jednog naroda, te je osim
uvredljivosti bilo popraeno i izuzetno bolnim udarcem noge u predio polnog organa od
ega svjedok tvrdi da je kasnije imao teke posljedice, te je zasigurno u tom trenutku
osjetio snanu fiziku bol, pa je Vijee i za ovu taku izreke presude osudilo optuenu
za neovjeno postupanje u osnovi zloina protiv ovjenosti.

735. Vijee zakljuuje da je sve opisane radnje fizikog napada na zatvorenike

optuena poduzimala sa umiljajem i iz diskriminatorske namjere, ime je potpuno
svjesna sistema zlostavljanja koji je vladao u logoru Dretelj, znaajno doprinjela
njegovom odravanju na snazi.

(b) Seksualno nasilje nad zatvorenim civilima

736. Vijee je van svake razumne sumnje utvrdilo da je optuena Marina Grubii-
Fejzi kriva za poinjenje inkriminacije iz take g) stav 1.lan 172. KZ BiH odnosno za
primoravanje oteenih svjedoka Mileta Bjelobabe i svjedoka C na oralni seks, pod

179

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

okolnostima koje su taj in inile osobito poniavajuim.

737. Na ovu okolnost sasluan je vei broj svjedoka, te oteeni Mile Bjelobaba koji je
izjavio da je jedne prilike optuena dola do prozora mukog hangara u pratnji straara
po nadimku apa, te su naredili njemu i svjedoku C da upranjavaju meusobno
oralni seks, za koje vrijeme su oni stajali ispred i posmatrali navedeno kroz prozor, te ih
ismijavali. Navedeno su posmatrali i svi prisutni mukarci u hangaru, meu kojima su
Milivoj Kruevi i Dragan Rudan, koji su injenine navode svjedoka Mileta Bjelobabe
potvrdili u svojim iskazima.

738. Svjedok Milivoje Kruevi je navedeni dogaaj detaljno opisao u svom iskazu
odgovorivi na upit tuiteljice da mu je poznata Marina Grubii koja je bila pripadnica
HOS-a i koju je gotovo svaki dan viao u logoru, a koja je bila poznata po maltretranju
zatvorenika.

Ona je bila inicijator za maltretiranje. Po noi, po noi je dola jednom prilikom

sa baterijskom lampom i ostalim ovim HOS-ovcima, drugim, to su tu bili i uperila
baterijsku lampu i prozvala Milu Bjelobabu i ne znam ko ji je jo bio zatvorenik.
Naredila im da skine, da skinu donji dio vea i da pue polni organ jedan drugom.
to su to morali uraditi. I onda se, ona je to sve osvjetljavala baterijskom lampom
i smijala se i govorila vidi koliki mu je kako mu se dig'o.

739. U unakrsnom ispitivanju, suoen sa pitanjima braniteljice zato navedeni dogaaj

nije pominjao u ranijim izjavama, kao ni injenicu da je Marina zlostavljala zatvorenike,
svjedok je pojasnio da nije pitan na tu okolnost i da nikada nije maltretirala njega, pa je
u tom pravcu i davao izjave. Meutim, ostaje pri tvrdnji da je vidio ono o emu svjedoi,
da je bila no i da je Marina dola do prozora hangara sa jo nekolicinom straara, te je
vidio da je baterija bila uprerena u Mileta Bjelobabu i svjedoka C koji su natjerani na
oralni seks. Siguran je u njeno prisustvo ispred prozora i da smijala tom inu zajedno sa
drugim vojnicima, te odgovara odrino na upit braniteljice da li ostavlja mogunost da
optuena nije bila prisutna i da nije uestvovala u opisanom dogaaju.

740. Da svjedok nema namjeru neosnovano teretiti optuenu vidljivo je iz daljeg toka
njegovog unakrsnog ispitivanja u kojem potvruje da optuena prema njemu nikada nije
poduzela bilo kakvu protivpravnu radnju, pa Vijee zakljuuje da on svoje spoznaje o
navedenom seksualnom zlostavljanju iji je bio oevidac, iznosi objektivno i uvjerljivo te
saglasno sa iskazom oteenog i svjedoka Dragana Rudana, koji takoer potvruje

180

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

uee optuene u ovom inu pri emu izjavljuje kao i svjedok Kruevi da je jasno
mogao uti njen glas kojim je dozivala oteene, ismijavajui zajedno sa ostalima taj
in.

741. Svjedok Dragan Rudan ne identificira optuenu lino kao osobu koja je naredila
oteenima da ine opisano, odnosno ne moe identificirati u masi glasova ko je prvi to
uinio, ali je siguran da je ona stajala ispred sa ostalim vojnicima, da je dobacivala
oteenima podrugljive komentare i smijala se tome zajedno sa ostalim vojnicima.
Vijee cijeni iskaz svjedoka Rudana potkrepljivim, te ga posmatra u kontesktu iskaza
oteenog koji je siguran da je naredbu za ovaj in izdala upravo optuena.

742. Oteeni svjedok C je u svom iskazu negirao da je doivio sam pomenuti in

seksulanog uznemiravanja, meutim, Vijee primjeuje da on u svim pojedinanim
sluajevima seksualnog uznemiravanja koje opisuje uvijek tvrdi da se na kraju izvukao
tj, da je izbjegao sam in seksualnog zlostavljanja, tvrdivi da je uo da se to jeste
deavalo drugima.

743. Vijee je steklo uvjerenje da ovaj svjedok ne eli da svjedoi o tim dogaajima
koje je preivio u logoru Dretelj, osjeajui se neugodno u iznoenju detalja te vrste.
Imajui u vidu navedeno, te da prema ocjeni Vijea svjedok u svrhu zatite linog
integriteta nije elio potvrditi ove navode iz optunice, to se od svjedoka nije dodatno
trailo da potvrdi gore opisane navode drugih svjedoka, obzirom da je na ovu okolnost
izvedeno dovoljno dokaza koji nesporno ukazuju da je u opisanom seksaulnom
zlostavljanju, do kojeg je dolo bez pristanka oteenih i na osobito poniavajui nain,
gdje su oni prozvani da jedan drugog oralno zadovljavaju u prisustvu ostalih
zatvorenika, ime je dostignut standard radnje izjednaene sa seksualnim odnosom, te
je Vijee nalo opravdanim oglasiti optuenu krivom i za ovu pojedinanu inkriminaciju
u osnovi zloina protiv ovjenosti kojom je svjesno i umiljajno dala znaajan doprinos
uspostavljenom sistemu zlostavljanja civila srpske nacionalnosti u logoru Dretelj, koji je
pored fizikog nasilja podrazumijevao i brojne akte i razliite oblike seksualnog nasilja.

(i) Identifikacija optuene Marine Grubii-Fejzi

744. Okolnost koja je tokom postupka najvie isticana od strane odbrane jeste
injenica da su u logoru Dretelj u isto vrijeme bile prisutne tri pripadnice HOS-a imena
Marina.

181

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

745. Mnogo svjedoka je potvrdilo da su ene vojnici bile veoma brutalne i nasilne,
naroito prema mukim zatvorenicima, a optuena Marina Grubii- Fejzi je
identifikovana kao esti uesnik zlostavljanja zatvorenika, koji je u svojim iskazima
oznaavaju kao sestru Gordane Grubii, to odgovara linim podacima optuene. Na
upit lana vijea, optuena je prilikom svjedoenja potvrdila da je u logoru ona bila
jedina Marina ija se sestra zove Gordana, pa Vijee ovu okolnost nalazi veoma
relevantnom u utvrivanju identiteta optuene, ukoliko su je svjedoci koristili u svom
opisu kao opredijeljujuu okolnost.

746. Vijee primjeuje i da svjedoci sasluani na ovu okolnost vremenski i injenino

korespondiraju u svojim iskazima sa dogaajima u Dretelju u tom periodu, pa tako
djelovanje Marine dovode u kontekst sa zlostavljanjima zatvorenika upravo u periodu
nakon 15.07.1992.godine, to kao vrijeme boravka optuene u logoru navode u svojim
iskazima i svjedoci odbrane Ivan Grbavac i Dejan Danuc koji dolazak optuene u Dretelj
veu za period oko 20.07.1992.godine. Sama optuena Marina Grubii- Fejzi ne spori
svoje prisustvo u logoru Dretelj nakon sredine jula te godine, s tim istie da je za
vrijeme boravka u kasarni u par navrata odlazila na borbene poloaje, za koji period se
branila alibijem. Meutim, navedeno se uglavnom odnosi na odlazak na ratite nakon
pogibije Blaa Kraljevia odnosno period od 10.08.1992.godine, dok svi svjedoci
sasluani na okolnost inkriminacija za koje je optuena oglaena krivom, svjedoe o
dogaajima prije tog perioda.

747. Specifinost u fizikom izgledu optuene je bila takva da se radilo o mravijoj

osobi krae crne kose, s tim da su zatvorenici razlikovali nju od Marine krnjavih zuba
koju u svojim iskazima pominju svjedoci optube i svjedok odbrane Dejan Danuc, koji je
pojasnio da je Marina iz Osijeka bila niska, crna i imala je krnjave zube. Svi svjedoci i
ovu Marinu opisuju kao osobu koja je bila jako brutalna prema zatvorenicima.

748. Prema daljem kazivanju svjedoka Danuc, trea pripadnica HOS-a po imenu
Marina je uglavnom viana u drutvu zapovjednika HOS-a i o njoj nije uo nita loe,
dok je optuena u to vrijeme bila prosjene visine, kratke crne kose, mrava. Svjedok je
dalje izjavio da optuena nije sliila niti jednoj od druge dvije Marine to znai da su
se meusobno razlikovale po svom fizikom izgledu, odnosno da nije moglo doi do
zamjene identiteta u opisivanju karakteristinih odrednica svake od njih.

182

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

749. Osim toga, Vijee primjeuje da svjedok Danuc tvrdi da optuena jeste imala
pristup hangarima u kojima su drani zatvoreni civili, to opisuje rijeima sjeam se da
je pustila neke ene, vodila ih na wc da obavljaju nudu i da se mogu oprati. Dodavi
da je prema svima bila korektna. Meutim, Vijee nalazi da je ovim svjedok samo
dodatno uvjerio Vijee u zakljuku da je ista kao pripadnica HOS-a u bilo kojem
trenutku imala nesmetan pristup zatvorenim civilima, dok istovremeno uvaavjui
nastojanje svjedoka Danuca da zatiti optuenu kao bivu kolegicu i prijateljicu, ne
nalazi uvjerljivim njegove tvrdnje o njenom krajnje humanom odnosu prema
zarobljenicima, jer su takve tvrdnje suprotne ostalim provedenim dokazima, i
neutemeljene, pri emu Vijee nalazi nezanemarljivim tvrdnju svjedoka da nije
svakodnevno i cjelodnevno bio u drutvu optuene, pa samim tim ne moe sa tako
velikim stepenom sigurnosti ustvrditi da ista nikada nije poduzela bilo kakvu nasilnu ili
nedoputenu radnju prema zatvorenim civilima srpske nacionalnosti.

750. U svim sluajevima u kojima je Vijee bilo u sumnji u pogledu identifikacije i

uea optuene u nekim od inkriminacija za koje se teretila optunicom, Vijee je istu
oslobodilo od optube.

751. Drugim rijeima, Vijee je prilikom ispitivanja krivice optuene za svaku taku
optunice za koju je oglaena krivom detaljno i sveobuhvatno analiziralo iskaze
svjedoka, nastojei iskljuiti i najmanji stepen sumnje u pogrenu identifikaciju, pa je u
svim sluajevima u kojima se van svake razumne sumnje nije uvjerilo da svjedoci
prilikom opisivanja Marine podrazumijevaju upravo optuenu Marinu Grubii- Fejzi,
istu je primjenom principa In dubio pro reo oslobodilo od optube za radnje za koje nije
utvreno njeno uee van svake razumne sumnje.

IX. OSLOBAAJUI DIO PRESUDE

752. Vijee e u ovom dijelu presude prvo iznijeti zakljuke u odnosu na oslobaajui
dio presude koji je zajedniki za sve optuene, nakon ega e prei na obrazlaganje
razloga na kojima zasniva zakljuak u odnosu na svakog optuenog ponaosob, za
pojedinane inkriminacije za koje su osloboeni od optube.

753. Vijee nije nalo dokazanim da su optueni svojim ponaanjem ostvarili bitna
obiljeja inkriminacija deportacije, zatvaranja i tekog oduzimanja fizike slobode,
protivpravnog odvoenja u logore, te oduzimanja prava na pravino i nepristrasno
suenje za koje su se teretili optunicom. Naime, Vijee je tokom postupka utvrdilo
183

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 da jeste postojao udrueni zloinaki poduhvat najviih asnika HOS-a koji je za cilj
imao uspostavljanje i odravanje sistema hapenja i nezakonitog zatvaranja civila
srpske nacionalnosti sa podruja na kojima se odvijao irok i sistematian napad, te
nalazi da je zapovjednik HOS-a za Hercegovinu Bla Kraljevi, i rukovodstvo HOS-a
oformio sistem koji je podrazumijevao poinjenje gore navedenih inkriminacija.

754. Tako se Vijee uvjerilo da su elni ljudi HOS-a imali za cilj deportaciju odnosno
prisilno preseljenje stanovnitva tj. prisilno iseljenje osoba s teritorije na kojoj su bili
zakonito prisutni protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova doputenih po
meunarodnom pravu, kao to se uvjerilo da je sistem koji je bio na snazi
podrazumijevao i nezakonito lienje slobode ovih civila i njihovo zatvaranje i dranje u
prostorijama koje su sluile u tu namjenu. Meutim, Vijee tokom postupka ne nalazi
dokazanim da su upravo optueni naredili samovoljno lienje slobode, niti su bili u
kapacitetu da o tome odluuju, ve su samo svojim pojedinanim radnjama doprinosili
ve uspostavljenom sistemu zatoenja koji je bio na snazi. Meu elnim ljudima koji su
u tom pravcu mogli donositi znaajne odluke, svjedoci navode naelnika bezbjednosti
Miru Hrstia, koji je bio u samom vrhu zapovjednog kada HOS-a uz Blaa Kraljevia, pri
emu niti jedan od svjedoka ne inkriminie optuene kao neposredne uesnike u
njihovom lienju slobode i zatvaranju. Jedini izuzetak je sluaj neposrednog uea
Ivana Zelenike u lienju slobode Rajka Lojpura i njegove supruge, ali je navedenu
okolnost Vijee cijenilo kao njegov doprinos sistemu, kako je to objanjeno u dijelu
presude koji se tie krivice optuenog Ivana Zelenike.

755. Optueni su se tokom postupka teretili i za inkriminaciju protivpravno odvoenje

u logore. Obzirom da KZ BiH, ne daje definiciju ta bi se to smatralo protivpravnim
odvoenjem u logore, u definisanju te kategorije, Vijee se rukovodilo ustanovljenom
praksom MKSJ-a.

756. Naime, albeno vijee MKSJ-a u predmetu elebii149 zauzelo je stav po

navedenom pitanju zakljuivi: da bi neko mogao biti oglaen krivim za protivpravno
zatoenje, potrebno je da postoji neto vie od svjesnog uea u opem sistemu ili
operaciji na osnovu koje su lica zatoena. npr., potrebno je da je izvrilac odgovoran za
smjetanje lica u logor iako nema osnova za sumnju da zatoeno lice predstavlja
bezbjedonosni rizik; ili, da izvrilac koji ima ovlaenja u objektu zatoenja, prihvati lice

149
Presuda albenog vijea MKSJ-a u predmetu elebii, paragraf 342.
184

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 bez bilo kakvog osnova za sumnju da lice predstavlja bezbjedonosni rizik; ili, da
izvrilac, koji ima mo da oslobodi lice, to ne uini iako zna da nema osnova za dalje
zatoenje lica.

757. Dakle, u konkretnom sluaju, optueni su upravo oglaeni krivim za uee u

optem sistemu na osnovu kojeg su lica zatoena, pa Vijee ne nalazi da su ispunjeni i
uslovi iz ove inkriminacije, odnosno nije ih pojedinano oglasilo krivim za protivpravno
odvoenje civila u logore.

758. Jo jedna od inkriminacija koja se stavljala na teret optuenima je oduzimanje

prava na pravino i nepristrasno suenje, to u konkretnom jeste bio sluaj, jer su
sasluani svjedoci optube saglasno izjavili da im nikada nije saopten razlog lienja
slobode i dranja u prostorijama vojne ambulante ili logora Dretelj, pa ak ni nakon
razmjene nisu dobili bilo kakvu potvrdu ili pismeni akt koji bi sadravao razloge
opisanog postupanja prema njiima. Meutim, Vijee ne nalazi da je tokom predmetnog
postupka dokazano da su optueni Ivan Zelenika, Edib Buljubai, Ivan Medi i Marina
Grubii- Fejzi imali ingerencije u tom pravcu, odnosno da su odluivali kada i pod
kojim uslovima i okolnostima e lica biti liena slobode, niti su odreivali uslove pod
kojima e biti zadrana, kao ni koliko e njihovo zatoenje trajati, te samim tim nisu bili
u mogunosti osigurati tim osobama pravo na saoptavanje razloga takvog postupanja.

759. Postoji odreeni broj lica koja su takoer odvedena iz logora Dretelj i koja su te
prilike pogubljena, odnosno o istima nema informacija od dana odvoenja, meutim,
navedeno se nije stavljalo optuenima na teret.

760. Takav je sluaj sa jednom grupom zatovorenika koja je iz logora odvedena prije
razmjene 18.08.1992.godine, oni su pogubljeni negdje kod itomislia. Iskrcali su ih i
rekli da idu dalje prema Buni gdje ih je trebala doekati patrola HVO-a, dok su 6
zatvorenika iz te grupe izdvojili i pogibili, te bacili u Neretvu, tako da su njihova tijela
pronaena nizvodno u Opuzenu. Meu ubijenima je bilo lice koje su zatvorenici zvali
Francuz jer je jedne prilike razgovarao sa novinarima koji su doli u obilazak uslova u
kojima borave zatvorenici u logoru Dretelj, pa je ispriao stvarne uslove u kojima se
nalaze. Prije izbijanja sukoba ovo lice je bilo turistiki vodi i znao je govoriti Francuski
jezik, pa kako niko drugi od HOS-ovaca to nije razumio, iskoristio je priliku da
novinarima objelodani neke detalje, koji su kasnije objavljeni u nekim dnevnim

185

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 novinama. Kad se za to saznalo, ovo lice je pogubljeno pod sumnjivim okolnostima, pa
svjedok Borivoje Petrovi vjeruje da je navedeno bila osveta HOS-ovaca tom ovjeku.

761. U grupi koju su te prilike izdvojili i pogubili je prema njegovim saznanjima bio i
Evgenije Samardi150, dok je u grupi koja je otila prema Buni bila svjedokinja Sava
Bojani.

762. Meutim, Tuilatvo svojom optunicom nije obuhvatilo navedeni dogaaj na

nain da je teretilo optuene za neposredno uee u istom, ili po osnovu komandne
odgovornosti, pa kako se navedeno desilo u vrijeme kada niti jedan od optuenih nije
vie stacioniran u logoru Dretelj, to se Vijee nije detaljnije uputalo u utvrivanje
identiteta krivaca za ubistvo ovih lica.

(a) Smrt Jove Pejanovia

763. Tuilatvo BiH je tokom postupka svim optuenima, osim Ivanu Zelenika,
stavljalo na teret smrt Jove Pejanovia, koji je oko 15.08.1992.godine odveden iz
kasarne Bruno Bui u Dretelju u nepoznatom pravcu, dok su njegovi posmrtni ostaci
pronaeni i razmijenjeni 24.08.1993.godine.

764. Vijee je tokom postupka nesporno utvrdilo da je navedeno lice smrtno stradalo
od posljedica zadobijenih povreda. Nehumani tretman ovog lica je zapoeo u vojnoj
ambulanti Mostar i nastavljen je u logoru Dretelj, ali Vijee na temelju provedenih
dokaza nije moglo ustanoviti postojanje uzrono-posljedine veze radnji optuenih i
smrti navedenog lica. Vijee napominje da tokom predmetnog postupka nije dokazano
da su optueni odluivali o lienju slobode i zatvaranju ovog lica, niti su doprinjeli
njegovoj smrti, ve ih je oglasilo krivim da su kao lanovi udruenog zloinakog

150
T - 45 DNK izvjetaj za lice Samardi Evgenije, ICMP, 25.10.2005.godine.
T50 Fotodokumentacija obrade mrtvog tijela za lice Samardi Evgenije,broj BL-56/2006-OT od
09.09.2006.godine.
T51 Zapisnik o sudsko-medicinskoj i kriminalistiko-tehnikoj obradi mrtvog tijela, Kancelarija za traenje
nestalih i zarobljenih lica RS, broj BL-56/2006-OT od 09.09.2006.godine.
T52 Foto dokumentacija lica mjesta ekshumacije jednog tijela nakon dobijenog pozitivnog DNK-a nalaza
na ime Samardi Evgenije, Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih lica RS, broj BL-15/2006-LM od
08.09.2006.godine.

186

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

poduhvata, svojim radnjama za koje su oglaeni krivim, podravali sistem zlostavljanja
civila koji je bio na snazi.

765. Vijee e u daljem dijelu iznijeti nesporne injenice koje se tiu kretanja
oteenog Jove Pejanovia i postupanja vojnika HOS-a prema istom, iz ega e biti
jasno vidljivo da optueni ni na koji nain nisu doprinjeli nastupanju smrtne posljedice u
odnosu na ovo lice.

766. Oteeni Jovo Pejanovi je prema iskazima svjedoka prije sukoba bio naelnik
SUP-a u Mostaru, lien je slobode pod slinim okolnostima kao i ostali civili, te je
doveden i zatvoren u prostorije vojne ambulante u Mostaru, gdje je bio podvrgnut
razliitim oblicima zlostavljanja i poniavanja, to je Vijee ranije obrazloilo.
Svjedokinja H se sjea da su u vrijeme postrojavanja u dvoritu vojne ambulante pred
polazak za Dretelj, svi zatvorenici stajali postrojeni i te prilike mu je jedan od vojnika
HOS-a stao na nogu i jako pritiskao, nanijevi mu time ranu koja se kasnije
zakomplicirala i inficirala, obzirom da je Pejanovi bio dijabetiar.

767. Svjedoci koji su bili zatvoreni u hangaru meu kojima su svjedoci Petar Golijanin
i svjedok B opisuju da je oteeni leao u hangaru sa njima i da se njegovo stanje
svakog dana pogoravalo, dok gangrena nije zahvatila nogu. Oteeni se esto alio
na bolove meutim nikada mu nisu pomogli da se povreda sanira. Svjedokinja Sava
Bojani se sjea da je nekad dva dana prije odvoenja u nepoznatom pravcu priala sa
Jovom Pejanoviem, koji joj je rekao da je iao kod dr. Hranilovia na previjanje rane,
gdje ga je jedan od vojnika maltretirao tako to ga je tjerao da se vrti u krug i pjeva
Evo zore evo dana evo Jure i Bobana. Rekao joj je te prilike da se osjea jako loe i
da misli da nee doekati razmjenu. Dva dana poslije razgovora je odveden i kasnije je
saznala da je umro nasilnom smru van logora.

768. Svjedoci Slavko Bojani i Milivoje Boki se sjeaju da su jednu no oko 23,00
sata Vinko Primorac i Jedan krupni iz Hercegovine doli u hangar i rekli Jovi
Pejanoviu da krene sa njima, jer ga vode u Split na lijeenje, meutim, Jovu
Pejanovia nikada vie nisu vidjeli, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani

187

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 1993.godine151. Svjedok Milivoje Boki se sjea da je Vinko Primorac jo dok je Jovo
Pejanovi tamo bio zatvoren, istom rekao da nee iv izai, a kako se sjea njih
dvojica su imali nesuglasice od ranije, jer kako je uo Jovo Pejanovi je kao naelnik
SUP-a nekada pritvarao Vinka Primorca.

769. Prema nalazu i miljenju vjetaka eljka Karana, koji je vrio pregled posmrtnih
ostataka oteenog Jove Pejanovia, utvreno je da je smrt ovog lica nastupila nasilno,
odnosno na skeletu su se nalazile jasne povrede kotanog sistema, pri emu su samo
kosti glave bile viestruko polomljene. Utvren je i lom na desnoj nadlaktinoj kosti i
lom rebara. Iako su neke od povreda tahonomske, vjetak je decidan u tvrdnji da je
pretean dio njih zadat dok je Jovo Pejanovi bio iv i da su iste u svojoj sveukupnosti
doprinjele nastupanju smrtne posljedice.

770. Meutim, kako je ve opisano, navedeno se deava u vrijeme kada niti jedan od
optuenih koji su se teretili za navedeni dogaaj nije prisutan u logoru Dretelj, niti je
dokazano da su sa navedenim imali bilo kakve veze. Kako je jasno opisano, u
odvoenju Jove Pejanovia je uestvovao Vinko Primorac, koji je po hijerarhiji HOS-a
bio nadreeni optuenima u ovom predmetu, te bez dokaza o njihovom neposrednom
ueu u odovenju ili zlostavljanju oteenog Pejanovia, Vijee ne nalazi dokazanim
krivicu optuenih u ovom predmetu, za konanu smrtnu posljedicu koja je nastupila u
odnosu na oteenog.

771. Vijee nalazi korisnim napomenuti da se pod imenom Vinka Primorca misli na
pripadnika HOS-a koji je preminuo prilikom atentata izvrenog na gen.Blaa Kraljevia,
jer se isti nalazio u njegovoj pratnji, te da se navedeni opis ne odnosi na lice koje se
pod istim imenom i prezimenom pojavilo kao svjedok odbrane u ovom predmetu.

772. Vijee je navedenu taku obuhvatilo u optem dijelu oslobaajueg dijela

presude jer se ista stavljala na teret svim optuenima, osim Ivana Zelenike, dok e u
narednom dijelu obrazloiti pojedinane razloge kojima se rukovodilo u donoenju

151
T-16 Zapisnik o primopredaji mrtvog tijela, Pejanovi Jovo,tjelo oznaeno br.44,Zapisnik o identifikaciji
posmrtnih ostataka broj 79/2004 od 13.04.2004.;DNK Izvjetaj No.44,Tuzla od 29.03.2004.godine.

188

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 odluke u odnosu na pojedinane radnje svakog optuenog za koje su osloboeni od
optube.

X. OPTUENI SREKO HERCEG

773. Vijee se tokom predmetnog postupka nije moglo van svake razumne sumnje
uvjeriti da je optueni Sreko Herceg poinio inkriminacije za koje se teretio potvrenom
optunicom, odnosno Vijee je temeljem principa in dubio pro reo odluilo osloboditi
optuenog svi optubi iz razloga koje e detaljno iznijeti u daljem dijelu presude.

774. Prije svega, Vijee nalazi nesporno dokazanim da je u periodu koji obuhvata
optunica na podruju Mostara, apljine i Stoca postoja irok i sistematian napad
usmjeren protiv civila srpske nacionalnosti, meutim, Vijee ne nalazi dokazanim da je
optueni Sreko Herceg u inkriminisanom periodu, osim to je pripadao HOS-u kao
vojnoj strukuturi koja je vrila napad, obnaao ulogu zapovjednika kasarne Bruno
Bui u Dretelju u kojoj su se desile predmetne inkriminacije.

775. Vijee ne nalazi dokazanim da je optueni djelovao kao lan sistemskog UZP-a
koji je bio na snazi na nain kako je to opisano u ranijem dijelu presude, niti nalazi
dokazanim da je optueni obzirom na ulogu i svojstvo u redovima HOS-a bio u
mogunosti da odluuje o hapenju i pritvaranju civila u hangarima kasarne Dretelj, kao
ni o uslovima njihovog boravka.

776. Dalje, Vijee ne nalazi dokazanim da je optueni Sreko Herceg imao bilo kakvu
ulogu u organiziranju i formiranju zatvora u okviru kasarne u Dretelju, koji je formiran
ve poetkom maja, kada se poinju zatvarati prva lica obzirom da je odreeni
vremenski period bio na lijeenju zbog ranjavanja u apljini i to u periodu
11.05.1992.godine152 do 01.06.1992.godine, kako to proizilazi iz medicnske
dokumentacije uloene u dokaze.

777. Takoer, Vijee se tokom postupka uvjerilo da je u periodu nakon

02.08.1992.godine glavnu ulogu u rukovoenju unutar kasarne imao zapovjednik vojne
policije Ivan Petrui, odnosno njegov zamjenik optueni Edib Buljubai, kako to sam
tvrdi u svom svjedoenju i kako to ukazuju provedeni dokazi, te istovremeno ne nalazi
dokazanim prisustvo optuenog Sreka Hercega u kasarni u periodu nakon

152
T174 Uvjerenje Federalnog ministarstva odbrane broj 24-4-01-41-1-93/05-1 od 22.04.2005.godine,
Ljubuki.
189

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 01.08.1992.godine, niti nalazi da je isti hijerarhijski obnaao poziciju unutar logora na
nain kako to navodi optunica. U to vrijeme optueni ve prelazi u redove HVO-a, to
jasno proizilazi iz materijalnih dokaza optube.153

778. Naime, teza odbrane ovog optuenog je bila da je u inkriminisanom peridou

optueni obnaao funkciju zapovjednika obunog centra Staro Hardomilje, to su
potvrdili i neki od svjedoka optube poput svjedoka Petra Majia, te neki od materijalnih
dokaza optube154

779. Analizirajui temeljno iskaze svjeodoka optube, Vijee je steklo utisak da je

prilikom identifikacije osobe koju svjedoci oznaavaju kao upravnik Sreko zasigurno
dolo do zamjene identiteta, obzirom da svjedoci u unakrsnom ispitivanju iznose opis
fizikog izgleda ove osobe, koji prema miljenu Vijea ne odgovara opisu optuenog,
niti su u mogunosti istog identificirati u sudnici. Takoer, Vijee primjeuje da neki od
svjedoka dovode u vezu ime Sreka sa dogaajima koji se deavaju nakon
02.08.1992.godine, dakle nakon dolaska optuenog Ediba Buljubaia u logor, to ne
odgovara ostalim provedenim dokazima. Ovaj zakljuak Vijea bit e detaljnije
obrazloen u odnosu na pojedinane inkriminacije za koj se teretio optueni, ali je
injenica nedokazanosti njegove pozicije unutar logora bila od primarnog znaaja za
donoenje zakljuka o nepostojanju indivudualne i komandne odgovornosti za
pojedinane zloine opisane u optunici.

780. Svjedoci optube, meu kojima je i svjedokinja A, koja je najdue boravila u

zatvoru u Dretelju, tvrde da su se kao zapovjednici logora predstavljali Hektor osi
Dida, Sajo Horozovi i kasnije Edib Buljubai, dok je strau unutar logora
rasporeivao ime Martinovi, to je potvrdio i svjedok odbrane Ivan Grbavac, koji je
izjavio da su se svi sluajevi napada na zatvorenike u kasarni morali prijaviti upravo
Martinoviu. Svjedok Savo Babi tvrdi da je zadnji upravnik potpisan na papiru dakle,
lice koje je u tom svojstvu izdavalo dokumente bio Sajo Horozovi.

781. Za to vrijeme, optueni Sreko Herceg je prema provedenim dokazima, obnaao

funkciju zapovjednika obunog centra Staro Hardomilje, to potvruje ema

153
T171 Jedinini karton na ime Herceg Sreko broj 651/68.
T172 Matini karton na ime Herceg Sreko broj 651/68.
T173 VOB za Herceg Sreka.
154
T-21- ema Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu.

190

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, uloena u materijalne dokaze
optube, a koja odgovara statusu i poziciji pojednih osoba unutar ove strukture i prema
ostalim provedenim dokazima.

782. Vijee ne nalazi spornim da je optueni u to vrijeme mogao istovremeno obnaati

dvije pozicije, odnosno da je de iure mogao biti rasporeen u obuni centar a de facto
poduzimati i odreene aktivnosti u svojstu upravnika logora, meutim, u tom pravcu
Tuilatvo tokom postupka nije ponudilo nesporne dokaze.

783. Pretean broj svjedoka koji u svoijm iskazima spominju optuenog Sreka
Hercega, za istog tvrde da je povremeno dolazio i u pratnji sekretarice Emine
Oruevi i popisivao podatke o imovini od zatvorenika. Neki od svjedoka tvrde i da je
imao kancelariju u kojoj je boravio, a koja je bila odmah do kancelarije Emine Oruevi,
meutim, veina tih svjedoka je veoma nesigurna u identifikaciji osobe koju oznaavaju
imenom Sreko Herceg, pa Vijee primjeuje da fiziki opis koji iznose u svojim
iskazima ne odgovara fizikom opisu optuenog, ili su o imenu i prezimenu osobe koja
je to radila uli od drugh zatvorenika pa su na taj nain formirali svoje miljenje o
ueu optuenog u opisanim aktivnostima.

784. Vijee pri tome nalazi nezanemarljivom injenicu da je sve vrijeme trajanja logora
u krugu istog boravilo lice imena Sreko, koje je prema fizikom izgledu veoma sliio
optuenom Sreku Hercegu, s tim da je manje visine, pa se stie dojam da fiziki opis
koji svjedoci iznose u svojim iskazima moe odgovarati i ovoj osobi, koja je sasluana
kao svjedok odbrane, to je u nedostatku drugih konkretnih dokaza dovelo Vijee u
sumnju kada je u pitanju identifikacija Sreka Hercega, kao upravnika logora.

785. Svjedoci optube, koji su u inkriminisanom periodu bili pripadnici HOS-a i koji su
dobro poznavali optuenog meu kojima su svjedok Sead Kurti, tvrde da nikada nisu
vidjeli optuenog Sreka Hercega da izdaje naredbe straarima, da postrojava vojnike,
da mu se obraaju ili ga oslovljavaju sa upravnie niti su imali priliku vidjeti bilo kakav
pisani dokument koji je on potpisao u tom svojstvu.

786. Vijee nalazi simptomatinim da je Sreko Herceg pored prisustva Dervia

Kurtia i Seada Kurtia u logoru mogao imati vee ingerencije. Svjedok optube Toni
Raji tvrdi da je prilikom postrojavanja vojske Sreko stajao sa oficirima, ali se sjea da
su vee inove od njega imala braa Kurti, oni su kako svjedok tvrdi imali dva irta a
Sreko i ime Martinovi po jedan. Dakle, Vijeu ostaje nejasno na koji
191

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nain je Tuilatvo gradilo tezu o komandnoj odgovornosti Sreka Hercega u okviru
kasarne Dretelj, dok svjedoke Dervia i Seada Kurtia istovremeno poziva u svojstvu
svjedoka optube.

787. Status optuenog Sreka Hercega kao upravnika logora bi zasigurno uoili ako
ne zatvorenici, onda svakako svjedoci optube koji su bili pripadnici HOS-a i imali priliku
boraviti jedno vrijeme u sklopu kasarne u Dretelju. Za razliku od optuenog Ivana
Zelenike, iju ulogu de facto upravnika svi svjedoci opisuju saglasno u svojim iskazima,
iznosei uvjerljive i konkretne razloge na kojima su zasnovali svoje uvjerenje u tom
pravcu, kod optuenog Sreka Hercega to nije sluaj. Svjedoci ga veoma teko ili
nikako identificiraju, ne mogu se precizno izjasniti na koji nain su stekli uvjerenje o
njegovom statusu u okviru logora, dok veinu saznanja u tom pravcu posjeduju
posredno, preko detalja koje su saznali po izlasku iz logora u ili u razgovoru sa ostalim
zatvorenicima.

788. Takoer, optuenog Ivana Zeleniku odreeni svjedoci nesporno identificiraju u

sudnici, dok u pogledu optuenog Sreka Hercega se niti jedan sasluani svjedok
optube nije mogao nesporno izjasniti da li je on lice koje svjedoci u svojim iskazima
oznaavaju kao Sreko Herceg. Sve navedeno predstavlja jasan problem u
autentinosti i kredibilnosti u iskazima svjedoka kada je bilo u pitanju utvrivanje
njegovog identiteta i statusa u okviru logora Dretelj.

789. Svjedoci uglavnom opisuju Sreka Hercega kao osobu visine 1,80m, tako
svjedok G tvrdi da je bio srednjeg rasta, vie crn, fiziki dosta elegantan i lijep mladi,
dok svjedok Milivoje Kruevi osobu pod imenom Sreko opisuje kao osobu od 35
godina, srednje visine. Svjedok Mile Bjelobaba je prilikom identifikacije optuenog u
sudnici pokazao na branioca Todora Todorovia, dok je svjedokB na upit optuenog je
li on lice koje svjedok oznaava imenom Sreko Herceg odgovorio Toliko si se
promijenio da ja vie ne znam jesam li ja ja, ni jesi li ti Sreko Herceg, niti si takav bio
ako si sad Sreko Herceg. Takav u to vrijeme nisi bio. Vijee nalazi jasnim da se fiziki
opis osobe mijenja godinama, naroito ako se ima u vidu da je od inkriminisanih
dogaaja prolo vie od 20 godina, meutim neke odrednice poput injenice da je
osoba natprosjeno visoka ili da ima druge specifinosti u svom fizikom izgledu, ne
mijenjaju se protekom vremena.

790. Svjedok D opisuje Sreka kao osobu koja je imala kancelariju u upravnoj

192

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zgradi, koji je imao asistenticu po imenu Emina Oruevi sa kojom je kako tvrdi bio u
dobrim odnosima, jer je ista iz mjesta Carine odakle je i njegova supruga. Njemu je ime
Sreka Hercega ostalo kako tvrdi urezano u sjeanje isto kao ime Ivana Zelenike, ali se
ne sjea da li se on sam predstavio ili mu je njegovo ime rekla Emina Oruevi. Dodaje
da je uvijek bio korektan, te nema saznanja da je nekoga od zatvorenika maltretirao niti
ga je ikada vidio da ulazi u hangare. Tvrdi da ga jeste vidio prilikom razmjene i da ga je
optueni pitao hoe li sa njima u borbu, to je svjedok shvatio kao alu i ponovo ga je
vidio u zatvoru u Grabovini po povratku sa ratita u Posavini kada je rekao svjedoku
Nezgodni ste vi gore mislei vjerovatno na pripadnike VRS-a sa kojima su se borili.
Svjedok pojanjava da su mu u istrazi prezentirali fotografije ali na njima nije mogao
prepoznati optuenog Sreka Hercega, dodajui da ima probleme sa vidom od udaraca
zadobijenih za vrijeme boravka u logoru. Ovaj svjedok nije ovakvim navodima mogao
Vijeu pruiti neku konkretniju ili pouzdaniju osnovu za utvrivanje stvarnog statusa ili
ovlasti optuenog u logoru, obzirom da je u tom pravcu prilino neodreen, te dodaje da
nema podatke da je optueni straarima nareivao da izvode zatvorenike na rad ili da ih
maltretiraju.

791. Svjedokinja H takoer opisuje Sreka Hercega kao osobu koja je stajala sa
strane i posmatrala nije imala priliku vidjeti da je tukao nekoga od zatvorenika, ak je
jedne prilike stajao sa straarem Ilijom Rajiem i ponudili su i njoj da popije kafu sa
njima. Vjeruje da je straar Ilija bio kao neki zamjenik Hercega, ne sjea se da li se on
lino predstavio ili je ime saznala od drugih zatvorenika u sutini ga opisuje kao nekoga
ko nije imao znaajne ovlasti u logoru ili ih barem nije demonstirao na takav nain te
dodaje ne sjeam se da je neto loe uradio, bio je jako prijatan ovjek. Na isti nain
Sreka Hercega opisuje i svjedokinja A koja tvrdi da se u svojim izjavama u istrazi pa
tako i na glavnom pretresu, uglavnom fokusirala na osobe koje su inile zlodjela u
logoru, a ne sjea se da je to inio i Sreko Herceg, inae bi ga zasigurno navela.

792. Svjedok Branislav Simi tvrdi da je traio dobrovoljce za rad i da je jedne prilike
pogodio zatvorenika bidonom jer se iznervirao to ovaj nije shvatio njegovu naredbu
ali osim ovog sluaja nije vidio da je inae maltretirao zatvorenike, meutim, u kasnijem
izlaganju kod opisa fizikog izgleda osobe o kojoj govori tvrdi da je Sreko bio visok
najvie 1,75m i da je imao oko 35 godina. Na upit optuenog Hercega da li ga moe
prepoznati, svjedok se izjasnio da nije u mogunosti potvrditi da je on osoba koju on
poznaje pod imenom Sreko. Svjedok je izjavio i da je na fotografijama prezentiranim u
istrazi prepoznao Ivana Zeleniku i Sreka Hercega, meutim, navedene
193

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

fotografije nisu prezentirane sudskom vijeu tokom pretresa, niti su bile sastavni dio
zapisnika iz istrage, pa se Vijee u tom pravcu nije moglo odrediti na ove navode
svjedoka.

793. Svjedokinja F koja je u logor dola jo poetkom jula, takoer tvrdi da je

postrojavanje strae i zarobljenika uglavnom vrio ime Martinovi i stekla je dojam da
je on bio nadreeni straarima. Za osobu po imenu Sreko samo je ula da je
maltretirao pojedine zarobljenike ali ne moe se konkretnije izjasniti o tome, dok
svjedok Sreko Mari tvrdi da je Sreka Hercega sreo dva puta, jednom odmah po
dolasku u logor (uhapen je 10.06.1992.godine) i jedne prilike za vrijeme obavljanja
radova na koje ih je vodio straar po prezimenu Makitan. Tada je verbalno vrijeao
svjedoka nazvavi ga etnikom, a drugi put poetkom avgusta kada je Sreko postrojio
zatvorenike, svjedok nije mogao stajati pa mu je rekao Ti imenjae sjedi! tako je
zakljuio da se zove Sreko, dok je prezime Herceg saznao od drugih zarobljenika po
putanju iz logora. Vijee meutim primjeuje da ovaj svjedok optuenog Hercega
nikako nije spominjao u prijanjim izjavama u istrazi jer kako kae nije to nalazio
relevantnim dok istovremeno optuenog stavlja u vremenski konteskt u kojem Vijee
prihvata njegov alibi.

794. Takav je sluaj i sa opisom koji daje svjedokinja Slavojka Frovi, koja tvrdi da je
upravo Sreko Herceg rasporedio nju i nekoliko ena na rad u restoranu odnosno
kuhinji za ishranu HOS vojnika. Meutim, Vijee primjeuje da ova svjedokinja u logor
dolazi 03.08.1992.godine, dakle nakon prelaska optuenog u redove HVO-a, dok
svjedok Ilija Raji koji je bio zaduen za zatvorenice tvrdi da je iste na rad u restoranu
rasporedio Edib Buljubai, Dervi Kurti, ime Martinovi i Hektor osi Dida, to je
bilo dovoljno da dovede u sumnju naprijed opisane tvrdnje svjedokinje Frovi.

795. Jo neki od svjedoka, koji u svojim iskazima pominju optuenog Sreka Hercega,
stavljaju istog u vremenski konteskt optunice u kojem je prema izvedenim dokazima
optueni ve preao u redove HOS-a, a rukovodnu ulogu u logoru preuzeo Edib
Buljubai.

796. Takav je sluaj sa svjedokom Borivojem Petroviem koji je uhapen 06.08. i

doveden u Dretelj oko 07.08. On se sjea da je Sreko dolazio skoro svako vee u
obilazak zatvorenika, oni bi morali ustati i stati uza zid. Jednom prilikom su doveli nekog
starijeg ovjeka iz Gabele i priao mu je Sreko i rekao da je pucao u HOS vojnike sa

194

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

namjerom da nekoga ubije na to je taj ovjek odgovarao da nije i onda je Sreko rekao
Jesi, jesi, lino sam te vidio nakon ega ga je udario, zatvorenik je pao na lea i ustao
a Sreko ga je opet udario i tako bi obino maltretirali svakog novog ko bi doao u logor
to bi znalo potrajati i do tri dana. U biti, pravilo je bilo da tuku osobu dok ne prizna ono
za ta ga oni terete, i to je bio uslov da bi ga ostavili na miru, odnosno da ga ne bi
maltretirali.

797. Vijee meutim primjeuje da ovaj svjedok kao osobu pod imenom Sreko, za
koju su zatvorenici tvrdili da je upravnik zatvora, pominje u vremenskom kontesktu
nakon 07.08.1992.godine, kada optueni Sreko Herceg nije vie pripadnik HOS-a, dok
se u unakrsnom ispitivanju odreuje da se radi o mlaoj osobi, vitke linije, uskog lica,
visine najvie 1,80m, dodajui da osoba po imenu Sreko nije nosila bilo kakve oznake
ina, samo je on iz njegovog ponaanja zakljuio da ima zapovijednu ulogu u logoru.
Takoer, Vijee primjeuje da se radi o vremenu kada je zamjenik zapovjednika u
logoru optueni Edib Buljubi, koji je zajedno sa Ivanom Petruiem imao nespornu
kontrolu i autoritet nad zatvorenicima i straarima u tom periodu, pa iz svega
navedenog Vijee na temelju ovakvog iskaza nije moglo zakljuiti da se radilo upravo o
optuenom Sreku Hercegu.

798. Ovaj svjedok, kao i Dragan Rudan, opisuju u svojim iskazima epizodu u kojoj je
uestvovao zapovjednik Sreko, kako ga oni oslovljavaju, koji je jedne prilike uao u
hangar nakon to su se zarobljenici vratili sa rada i rekao da su pronali zaostali srp,
koji je neko ostavio u polju, a Sreko je tada govorio da je to uinjeno namjerno kako bi
napali nekog od vojnika HOS-a za vrijeme obavljanja rada. Traio je da se dobrovoljno
javi onaj ko je to uinio ili e on prozivati lica po broju od 1 do 100 i onaj koji bude na
redu izvest e ga na strijeljanje i tako e ponavljati sve dok ne prizna onaj ko je ostavio
srp.

799. Kako se niko nije javljao, Sreko je rekao jedan broj i po opisanoj proceduri iz
hangara je izveden prvi zarobljenik, nakon ega se uo pucanj, i Sreko bi se vratio u
hangar samo sa vojnikom HOS-a pa su svjedok i ostali pretpostavili da je izvedeni
zarobljenik likvidiran ispred hangara, procedura se ponovila sa jo dva zarobljenika ali
niko se nije javio za srp, pa su prestali. Svjedok je kasnije saznao da lica nisu
pogubljena ve prebaena u hangar kod ena, kojima je zabranjeno da o tome priaju,
jer su htjeli samo da ih prepadnu kako bi priznali da li su sakrili srp.

195

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

800. Svjedok Dragan Rudan, koji je kritine prilike izveden sa dvojicom zarobljenika
tvrdi da se jeste radilo o lanom strijeljanju na nain da su vojnici pucali u zrak, a
potom ih zatvorili u enski hangar. U pogledu ovog opisanog dogaaja, Vijee istie da
se na temelju iskaza ovih svjedoka nije uvjerilo van svake razumne sumnje da se radi o
optuenom Sreku Hercegu, a navedeni dogaaj i nije bio injenino opisan u optunici,
odnosno isti se nije stavljao na teret ovom optuenom. Kako se radi o vremenskom
periodu nakon 07.08.1992.godine, kada optueni nije bio pripadnik HOS-a, a kada je
zapovjednika ovlatenja unutar kasarne sprovodio optueni Edib Buljubai, to Vijee
ne vidi na koji nain bi se ovaj dogaaj i mogao staviti na teret optuenom Sreku
Hercegu.

801. Svjedok Petar Golijanin tvrdi da je Sreko Herceg bio najgori po njega jer je
jednom prilikom kad ga je izveo na rad van kruga logora brutalno pretuen od jednog
straara, meutim, na upit optuenog Sreka Hercega da li je on lice o kojem svjedok
govori nije se mogao potvrdno izjasniti. Svjedok C je na glavnom pretresu izjavio da je
upravnik logora bio Sreko Hrsti i da je tu informaciju uo od drugih zatvorenika, dok je
na zapisnik iz istrage rekao da je upravnik Sreko Hrsti, te dodaje da za vrijeme
njegovog boravka u logoru ovo lice nije zlostavljalo zatvorenike koliko je njemu poznato.

802. Vijee ne spori da pojedini svjedoci u logoru jesu povremeno viali optuenog
Sreka Hercega i da je isti imao in, ali nisu potkrijepili tvrdnje Tuilatva da je formalno
ili faktiki obnaao ulogu upravnika logora. Svjedoci Toni Raji i Ilija Raji, koji su imali
zaduenja straara u okviru kasarne tvrde da optueni jeste dolazio, ali su oni kao
neposredno pretpostavljenog doivljavali imu Martinovia, koji je prema iskazu
svjedoka Ilije Rajia drao kljueve od hangara, dok je svjedok odbrane Ivan Grbavac
izjavio da je upravo ime Martinovi bio osoba kojoj su se mogli prijaviti zloini poinjeni
nad zatvorenicima, te ga je i on doivljavao kao neposredno nadreenog.

803. Vijee jeste imalo u vidu da svjedoci Toni i Ilija Raji u svojim iskazima iz istrage
daju potpuno oprene iskaze onima datim na glavnom pretresu, u kojima daju vee
ovlasti optuenom Sreku nego to to ine u iskazu na glavnom pretresu. Vijee ne
poklanja vjeru ovim svjedocima u dijelu u kojem tvrde da je u istrazi od njih iznuivan
iskaz, jer iz audio zapisa njihovog ispitivanja ne prozilazi da su bili pod bilo kakvim
vidom pritiska, meutim, Vijee nije moglo ni zanemariti znaajna odstupanja koja
iznose na glavnom pretresu, a koja se tiu statusa i uloge optuenog u logoru, pa je
navedeno posmatrano u sklopu ostalih provedenih dokaza, kako bi se stekla realna
196

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

slika o stvarnom poloaju i ovlastima optuenog Sreka Hercega, naroito u periodu
jula do poetka avgusta 1992.godine kada prelazi u redove HVO-a i kada u kasarnu
dolazi optueni Edib Buljubai, na mjesto zamjenika zapovjednika kasarne.

804. Svjedok optube Zoran Brevnik takoer oznaava imu Martinovia kao osobu
nadreenu straarima, te tvrdi da ga je on lino rasporedio na kapiju kasarne.
Optuenog Sreka Hercega se sjea da je u logor dolazio samo u pratnji Blaa
Kraljevia, te mu nije poznato da je bio stacioniran u kasarni ili da je imao svojstvo
upravnika ili zamjenika zapovjednika kasarne.

805. Svjedok optube Dervi Kurti potvruje da jeste viao optuenog Sreka
Hercega u logoru, dolazio bi povremeno i popisivao imovinu zatvorenih lica, ali nikada
se nije raspitivao u kojem svojstvu i u koju svrhu je to inio, jer koliko mu je poznato
optueni nije bio formalno stacioniran u kasarni u Dretelju. U vrhu hijerarhijske strukture
komandovanja u kasarni se nalazio ime Martinovi, koji je bio zaduen za straare i
zarobljenike, te koliko je njemu poznato optueni u tom pravcu nije imao bilo kakve
formalne ingerencije. Prema njegovom shvatanju, odgovorna lica u logoru su bili Ivan
Petrui, Miro Hrsti, Mirsad Repak, Mirsad Zahirovi zv. Dugi i Hektor osi Dida.
Navedeno je potvrdio tadanji pripadnik HOS-a Sead Kurti, koji takoer nije
doivljavao Sreka Hercega kao de iure ili de facto zapovjednika kasarne, niti je tokom
boravka u Dretelju o njemu imao takvu informaciju. On jeste potvrdio da je Sreko
povremeno dolazio i popisivao imovinu, te tvrdi uvijek je sa sobom nosao neke teke
meutim nije nikada vidio da je izdavao bilo kakva nareenja straarima ili obavljao
neku rukovodnu funkciju unutar logora.

806. Svjedok optube Mile Bjelobaba takoer tvrdi da su straari jedne prilike
maltretirali zatvorenike dok nije doao ime Martinovi koji se izgalamio na njih rekavi
Ja ovde komandujem, ja u odrediti koga treba tui a koga ne! Sjea se i da Dervi
Kurti nije dozvoljavao maltreiranje zatvorenika, on je bio kao neki zamjenik ime
Martinovia i vjeruje da su ga esto mijeali sa Srekom. Dodaje i da je koliko je njemu
poznato, ime Martinovi imao kancelariju u upravnoj zgradi u kojoj je inae boravio.

807. Dakle, niti jedan svjedok nije decidno izjavio da je u njegovom hapenju ili
zatvaranju uestvovao optueni Herceg, da je izdavao nareenja strai ili ih
rasporeivao, da je drao kljueve od hangara ili bio odgovorno lice za zatvorenike, u
smislu da je odreivao njihovo izvoenje na prinudne radove, to je prema kazivanju

197

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

svjedoka Branislava imia odreivao ime Martinovi. Pojedini svjedoci koji tvrde da
je optueni traio dobrovoljce za rad, nisu bili u mogunosti potvrditi da se radi upravo o
optuenom Sreku Hercegu. Tako svjedok Dragan Rudan tvrdi da se optueni Herceg
jeste ponaao naredbodavno prema straarima i od drugih je uo da je on zamjenik
upravnika, ali nije lino vidio da je postrojavao strau ili izdavao nareenja, jednostavno
straari su ga sluali i izvravali njegove upute, zato ga je doivljavao kao njima
nadreenog.

808. Meutim, Vijee ne nalazi dokazanim van svake razumne sumnje kojim je to
radnjama optueni iskazivao svojstvo zapovjednika logora, a na kojima bi Vijee steklo
nesporan zakljuak da je de facto obnaao ulogu upravnika logora, pa je jasno da ova
uloga optuenog tokom predmetnog postupka nije dokazana van svake razumne
sumnje.

809. Sve i da su svjedoci idenficirali optuenog Sreka Hercega, kao lice koje je
de facto obnaalo dunost zapovjednika vojarne, odnosno upravnika logora, Vijee
primjeuje da optunica u okviru injeninog opisa nije obuhvatila ovaj vid odgovornosti,
odnosno nije opisan nain na koji je optueni navodno vrio svoje zapovjednike
ovlasti, odnosno ta su znaile navodne ovlasti koje je imao u okviru logora, niti su iste
injeninim opisom povezane sa odreenim injenjem ili neinjenjem koje je rezultirao
poinjenim zloinima nad zatvorenim civilima, dakle nisu bili opisani svi elementi
komandne odgovornosti, koja se optuenom stavljala na teret. Puko navoenje
komandne odgovornosti u okviru pravnog opisa djela, samo po sebi ne obavezuje Sud
u davanju konane pravne kvalifikacije.

1. Odgovornost optuenog kao uesnika UZP-a

810. Utvrivanje odgovornosti optuenog za pojedinane zloine kao uesnika
udruenog zloinakog poduhvata, Tuilatvo takoer nije dokazalo tokom predmetnog
postupka. Naime, da bi lice odgovaralo po ovom osnovu, bilo je nuno dokazati ne
samo da je optueni bio lan UZP-a ve i da se moe uzrono posljedino povezati sa
nekim od krivinih djela koja je poinio, a koja po svojoj prirodi predstavljaju znaajan
doprinos provoenju plana UZP-a.

811. Ukoliko se za koje od krivinih djela tvrdi da potpadaju pod cilj poduhvata, a
pojedinano su opisani u optunici, Tuilatvo je tokom postupka bilo duno nesporno
dokazati da je stanje svijesti optuenog ispunjavalo elemente datog djela, te dokazati

198

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

da je optueni kao lan bio potpuno svjestan cilja tog poduhvata i svjestan da svojim
pojedinanim radnjama istom daje znaajan doprinos.

812. U tom pravcu Sud istie stav albenog vijea MKSJ-a u predmetu Branin u
kojem se jasno navodi Da bi se stekli uslovi za pripisivanje odgovornosti po UZP-u,
mora se dokazati da je optueni posjedovao namjeru da poini zloin, udruio se sa
mnogima da bi ostvario takav cilj, i dao znaajan dopirnos poinjenju zloina.

813. Takoer, ista presuda u par.431. propisuje: Da bi se van svake razumne sumnje
utvrdilo da su ispunjeni svi uslovi za pripisivanje odgovornosti na osnovu UZP-a,
optueni mora skriviti mnogo vie od pukog udruivanja sa kriminalcima.

814. Dakle, Tuilatvo je tokom postupka bilo duno nesporno dokazati pojedinane
radnje koje je poduzeo optueni, koje po svojoj prirodi imaju elemente krivinog djela, a
kojima je on svjesno doprinjeo provoenju cilja UZP-a. Kako e to biti dalje
obrazloeno, Tuilatvo nije nesporno dokazalo uee optuenog ni u pojedinanim
inkriminacijama za koje se teretio.

2. Pojedinane inkriminacije u osnovi zloina

(a) Ubistvo Boe Balabana
815. Optunicom se u taki 7.a. optueni Sreko Herceg teretio da je u noi
02./03.08.1992.godine uestvovao u premlaivanju zatvorenika Boe Balabana, koji je
od zadobijenih posljedica preminuo.

816. Osim injenice da se radi o datumu kada prema provedenim dokazima optueni
ve pripadnik postrojbi HVO-a, te da se radi o danu kada je na dunost zamjenika
upravnika logora stupio optueni Edib Buljubai, koji svoju odgovornost za smrt Boe
Balabana nije sporio, negirajui uee optuenog Sreka Hercega u istom, Vijee je
ipak pomno analiziralo i iskaze svjedoka koji dovode optuenog u kontekst navedenog
dogaaja.

817. Jedini svjedoci koji to ine u svojim iskazima su svjedok B i Mile Bjelobaba.

818. Svjedok B je tako izjavio da je u toku premlaivanja Boe Balabana meu

vojnicima koji su ga tukli uo glas optuenog Sreka Hercega, meutim, kako je to
Vijee ranije navelo, radi se o osobi koja prilikom iznoenja fizikog opisa optuenog
nije bila odreena niti je optuenog identificirao u sudnici. Kako je to ve opisano, u
dijelu koji govori o krivici optuenog Ediba Buljubaia, oteenog je iz
199

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

hangara izveo Vinko Primorac, dok je svjedokinja A, koja je premlaivanje posmatrala
iz enskog hangara decidno izjavila da te prilike meu prisutnima nije primijetila
optuenog Sreka Hercega. Isto je izjavio i svjedok optube Branislav Simi, koji je
kategorian da optuenog nije vidio ni prilikom izvoenja oteenog iz hangara niti
naredni kada su iznijeli beivotno tijelo Boe Balabana iz hangara,

819. Jedini svjedok koji optuenog dovodi u konktekst opisanog dogaaja je svjedok
Mile Bjelobaba, koji tvrdi da je optueni Sreko Herceg naredno jutro naredio njemu,
Slavki Bogdanoviu, Duanu Radmiloviu i Branislavu Simiu da iznesu tijelo iz
hangara, pri emu je nezanemraljivo da svjedok Bogdanovi i Simi to ne potvruju u
svom iskazu, te se ak i ne sjeaju da je i svjedok Mile Bjelobaba bio zaduen sa njima
za ovaj zadatak. Vijee jo jednom primjeuje u pogledu identifikacije optuenog Sreka
Hercega, da je svjedok Mile Bjelobaba istog u sudnici prepoznao u liku advokata
Todora Todorovi, to sve zajedno dovodi u sumnju kredibilnost njegovog iskaza u
ovom dijelu.

820. Svjedokinje A i H koje su bile zatvorene u enskom hangaru, ne dovode

optuenog Sreka Hercega u vezu sa ubistvom Boe Balabana, te naglaavaju kako
nisu ule da je Sreko Herceg bilo koga tukao ili zlostavljao od zatvorenika, pa na
ovako utvrenom injeninom stanju Vijee nije moglo van svake razumne sumnje
utvrditi krivicu optuenog za ubistvo Boe Balabana.

(b) Premlaivanje Riste Bubala, svjedoka B i Slavka Bogdanovia od strane

optuenog Sreka Hercega
821. Prema provedenim dokazima, jedini svjedok koji je imenovao Sreka Hercega
kao osobu koja je tukla Ristu Bubalu je svjedok Borivoje Petrovi, koji prilikom iznoenja
fizikog opisa optuenog tvrdi da je imao 40 godina, crne kose visine 1,80m, to prema
provedenim dokazima i injenicama utvrenim tokom postupka ne odgovara fizikom
opisu optuenog. U nedostatku drugih relevantnih i nespornih dokaza na ovu okolnosti,
Vijee je primjenm principa In dubio pro reo, oslobodilo optuenog krivice za ovu
inkriminaciju.

822. U pogledu premlaivanja svjedoka B, Vijee je imalo u vidu da ovaj svjedok

tvrdi kako je jednom prilikom dok je istio spavaonicu nogom udario vojnik kojeg on
oznaava imenom Sreko Herceg, pri emu kako je ve opisano, istog nije u
mogunosti identificirati u sudnici, te je iz daljeg toka svjedoenja evidentno da tu osobu

200

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

esto zamijeni sa Vinkom Primorcem, to se jasno vidi iz njegovog kazivanja o
dogaajima vezanim za smrt Boe Balabana.

823. Opisujui dogaaje u logoru, svjedok B u vie navrata spominje da je imao

priliku vidjeti osobu koju oznaava imenom Sreko. Tako opisuje situaciju u kojoj je
straar Toni Raji postrojio za strijeljanje njega i nekolicinu zarobljenika, ali je u tom
trenutku na balkonu upravne zgrade vidio Ediba Buljubaia, Sreka Hecrega i imu
Martinovia koji je povikao na Tonija da to ne ini, to je ovaj odmah posluao. Dalje
se sjea da su straari Makitan i Zoka zv. iptar Sreka oslovljavali sa upravnie i
sjea se jedne prilike kada ga je Makitan pretukao da je odveden u kancelariju kod
ime Martinovia gdje je zatekao i Sreka koji mu je rekao Reci ta se desilo sve smo
vidjeli. Njemu je u to vrijeme Martinovi djelovalo kao nadreeni straarima, jer su
sluali i izvravali njegova nareenja.

824. Meutim, u kasnijem kazivanju na upit da se izjasni o fizikom izgledu osobe

koju oznaava imenom Sreko, svjedok je rekao da mu se ini kako je to potpuno druga
osoba od one koja se u sudnici predstavlja imenom Sreko Herceg, te dodaje da je bio
puno mraviji i vii, to Vijee upravo nalazi odrednicom koja je specifina u izgledu
optuenog, a koja se nije mijenjala protekom vremena. Takoer, svjedok tvrdi da je od
zatvorenika saznao da je Sreko roen u selu Lipno, to prema linim podacima
optuenog Sreka Hercega nije tano.

825. Jo jedna okolnost je kod Vijea stvorila sumnju da se radi o optuenom Sreku
Hercegu. Naime, svjedok odbrane Sreko Mari, koji je u inkriminisanom periodu bio
fiziki slian optuenom je tokom inkriminisanog perioda boravio u logoru Dretelj, gdje
je i spavao, i mogao je veoma vjerovatno biti lice koje je za vrijeme ienja spavaonica
udarilo svjedoka B. Sve navedene okolnosti rezultirale su nekredibilnou svjedoenja
svjedoka B, kao jedinog dokaza na ovu okolnost, pa je Vijee u nedostatku drugih
dokaza optuenog oslobodilo od optube i za ovu pojedinanu inkriminaciju.

826. Najzad, optueni se teretio i da je u vie navrata tukao svjedoka Slavka

Bogdanovia, koji opisujui u svom iskazu Sreka Hercega, dodaje da je bio miran
ovjek, nije ga tukao ni ispitivao. Njegovo ime i prezime je saznao sa spiska koji je po
izlasku sainjavala Duanka Brstina zajedno sa ostalim logoraima. Dalje pojanjava da
se jedno lice u okviru logora jeste predstavljalo kao Sreko i da su za njega priali da je
zamjenik zapovjednika, ne moe se sa sigurnou izjasniti da li je to osoba sa

201

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 prezimenom Herceg niti potvrditi da se radi o optuenom.

827. Vijee je imalo u vidu da ovaj svjedok ne moe nesporno potvrditi identitet
optuenog, niti tvrdi da ga je on na bilo koji nain zlostavljao u logoru, pa je Vijee
optuenog oslobodilo od optubi i za ovu taku pojedinanih inkriminacija iz optunice.

828. Vijee dakle ne nalazi dokazanom niti jednu pojedinanu inkriminaciju za koju se
teretio optueni Sreko Herceg, a kojom bi on prema tvrdnjama Tuilatva davao
znaajan doprinos sistemskom UZP-u koji je bio na snazi. Uestvovanje optuenog u
drugim dogaajima koji nisu bili predmetom optunice u ovom predmetu, nisu Vijeu bili
relevatni priikom donoenja konanog zakljuka.

829. Vijee na kraju napominje da je optueni osloboen od optube primjenom

principa In dubio pro reo, koji podrazumijeva da Sud mora donijeti oslobaajuu
presudu ne samo kada je uvjeren u nevinost optuenog, nego i u situaciji kada nije
uvjeren ni u njegovu krivnju niti u njegovu nevinost, jer ne postoje dokazi koji ga terete,
odnosno njegova krivnja nije dokazana van svake razumne sumnje, to je u
konkretnom i bio sluaj.

(i) Alibi optuenog

830. Optueni se tokom postupka branio alibijem za jedan dio inkriminacija
obuhvaenih optunicom.

831. Tako je odbrana izvela dokaze da se u periodu od 11.05.1992.godine, kada je

optueni ranjen uslijed granatiranja apljine, pa sve do 01.06.1992.godine nalazio na
lijeenju u Ratnom stacionaru u Ljubukom. Na ovu okolnost odbrana je u spis uvrstila
vei broj materijanih dokaza, a navedeno su potvrdili u svojim svjedoenjima Marinko
Spai i Ivan Grbavac.

832. Takoer, u pogledu prelaska optuenog Sreka Hercega u postrojbe HVO-a jo

poetkom avgusta, Vijee primjeuje i da neki od materijalnih dokaza optube 155 idu u
prilog ovim tvrdnjama odbrane, koja je takoer u spis uvrstila dokaze 156 da sa ovim

155
T-171 do T-173
156
O2 9 Potvrda brigade HVO-a Knez Domagoj broj 1100-06-12-93 3489 od 20.05.1994.godine.
O2 - 10 Potvrda Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu od 20.05.1994.godine.
O2 11 -Potvrda Ministarstva odbrane Hrvatske Republike Herceg Bosne broj 02-11-06-94-298 od
19.05.1994.godine.
O2 12 Potvrda Odjela za odbranu Ljubuki broj 25-4-07-03-22-25/03-01 od 17.01.2003.godine.
202

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 datumom optueni prelazi u postrojbu HVO-a Knez Domagoj. Prelazak optuenog u
postrojbe HVO-a u svojim iskazima potvrdili su svjedoci odbrane Marinko Spai, Dragan
uljak i Niko Dragievi. Svjedok Marinko Spai se tako sjea da optueni na
insistiranje brata, koji je ve bio pripadnik HVO-a, ve krajem jula prelazi u redove te
vojske, to je izjavio i svjedok odbrane Dragan uljak, koji je siguran da se to desilo
prije pogibije generala Blaa Kraljevia, te se sjea da optueni nije bio prisutan na
njegovoj sahrani na kojoj su bili svi vii dunosnici HOS-a. Slino je posvjedoio i
svjedok odbrane Niko Dragievi, koji je izjavio da u redove HVO-a prelazi poetkom
osmog mjeseca, dok je optueni to uinio prije njega.

833. Dakle, pripadnost optuenog Sreka Hercega postrojbama HOS-a tokom

postupka nije bila sporna, i to poevi od 06.12.1991.godine, ali do 01.08.1992.godine,
kada prelazi u Prvu brigadu HVO-a Knez Domagoj, a ne do sredine avgusta
1992.godine kako mu je to stavljano na teret potvrenom optunicom. Na ovu okolnost
optueni je u spis uvrstio vei broj materijalnih dokaza koje Sud cijeni vjerodostojnim
pokazateljem injenice da formalno pravno optueni prestaje biti pripadnik HOS-a sa
danom 01.08.1992.godine.

834. Jedina sporna situacija u kojoj je nakon prelaska u redove HVO-a uestvovao
optueni, a koja proizilazi iz provedenih dokaza, jeste uestvovanje u razmjeni
zarobljenika iz logora Dretelj, tj. njihova primopredaja HVO-u dana 18.08.1992.godine.

835. Prema iskazima svjedoka Stanka Primorca, kojem su poznate sve okolnosti
predmetne razmjene, ista je voena pod ingerencijom vojne policije uz prisustvo
djelatnika Meunarodnog komiteta Crvenog kria (MKCK). Ovaj svjedok je nakon
pogibije Blaa Kraljevia preuzeo zapovjednitvo HOS-a Hercegovine i tvrdi da po
njegovom dolasku nije u redovima HOS-a zatekao optuenog Sreka Hercega.

836. Svjedokinja A koja je najdue boravila u Dretelju tvrdi da je prije razmjene Miro
Hrsti popisivao zatvorenike za razmjenu. Prema provedenim dokazima on je pripadao
strukturi vojne policije HOS-a, to odgovara tvrdnjama svjedoka Stanka Primorca o
organima koji su rukovodili razmjenom. Prema svjedoenju svjedoka odbrane Dragana
Bokovia i Ivana Grbavca, popisivanje je vrio Miro Hrsti, a sve je raeno pod
kontrolom ime Martinovia. Svjedok optube Dervi Kurti je takoer potvrdio da je

O2 13Iskaznica pripadnika Prve brigade HVO-a Knez Domagoj na ime Sreko Herceg izdana
15.08.1992.godine.
203

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 papire za razmjenu potpisao Stanko Primorac, a sve je vreno posredstvom Mire
Hrstia, bezbjednjaka u redovima HOS-a dok svjedok optube Branislav Simi takoer
oznaava Miru Hrstia kao osobu koja je rukovodila razmjenom, tvrdei da je on lino
odredio ko od zarobljenika ima da se vozi na Bunu, a ko u zatvor HVO-a u Grabovini.
Prisustvo optuenog Sreka Hercega prilikom odreivanja zarobljenika za razmjenu
potvrdili su svjedok G i Petar Golijanin, opisujui nain na koji je vrena selekcija onih
koji su voeni na Bunu, meutim, isti takoer nisu bili u mogunosti potvrditi da je osoba
koju oni oznaavaju kao Sreko Herceg upravo optueni.

837. Svjedok Miro Hrsti je u svom iskazu potvrdio da je u pratnji optuenog Sreka
Hercega tog dana iao u Grabovinu do kancelarije Dane Ivankovia, koji je bio
zapovjednik vojne policije HVO-a i koji je ispred njih rukovodio razmjenom. On je
pojasnio da u to vrijeme nije imao poloen vozaki ispit, te je to razlog zato ga je
optueni Sreko Herceg povezao, to je optueni potvrdio u svom svjedoenju
pojanjavajui da ga je Hrsti sreo 14.08.1992.godine, nakon sprovoda generala
Kraljevia i zamolio ga da ga preveze u Grabovinu.

838. Optueni je sa Hrstiem otiao u logor Dretelj gdje je vidio zatvorenike koji su
ukrcavani u autobuse, nakon ega su prevezeni u Grabovinu. Pred zgradom u kojoj je
bio stacioniran Dane Ivankovi optueni je prema vlastitom kazivanju sreo Dervia
Kurtia, i njima je Miro Hrsti naloio da uu i preuzmu papire za njega, to su oni i
uinili. Te prilike je optueni Sreko Herceg potpisao papire157 iji sadraj mu kako tvrdi
tada nije bio poznat, te je isto preuzeo u ime Mire Hrstia. Navedeno je potvrdio u svom
svjedoenju i Dervi Kurti koji je bio uesnik opisanog dogaaja, naglasivi da je
razmjenom rukovodio Miro Hrsti, a papire za razmjenu su kasnije predali Hektoru
osiu, dakle, optueni se u opisanoj situaciji naao samo jer je ponudio Hrstiu da ga
preveze do Grabovine, obzirom da ovaj nije imao poloen vozaki ispit.

839. Svjedok Branislav Simi takoer tvrdi da je Hektor osi lino odreivao ko od
zarobljenika ide u Grabovinu ko na Bunu, to je potvrdio i tadanji straar u logoru,
svjedok optube Ilija Raji.

T43 Primopredaja uhienika izvrena u krugu vojarne u Grabovima, potpisana od strane Sreka
157

Hercega i Daria Ivankovia,HVO, broj 02-277/92 od 17.08.1992.godine.

204

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 840. Svjedok optube Petar Maji, koji je bio zaduen za kadrovsko formacijske
poslove u HOS-u potvruje da optueni Sreko Herceg nikada nije imao svojstvo koje bi
mu omoguavalo da rukovodi razmjenom.

841. Ne sporei da se dogaaj desio na opisani nain, Vijee ne nalazi dokazanim

uzrono posljedinu vezu radnji optuenog i dogovorene razmjene, te nalazi jasnim da
su istom rukovodili organi vojne bezbjednosti HOS-a i HVO-a, dok je uloga optuenog u
ovim radnjama bila iskljuivo formalna. Da bi odgovarao za navedeno, Tuilatvo je
moralo nesporno dokazati koje je radnje poduzeo optueni, a koje se bile od
odluujueg znaaja u operaciji razmjene, ili da je istom rukovodio. Meutim, provedeni
dokazi samo pokazuju da je razmjena ve dogovorena od strane viih vojnih struktura
prije nego je Miro Hrsti stupio u kontakt sa optuenim zamolivi ga za uslugu, te je
optueni shvatao da svojim potpisom samo potvruje da je preuzeo dokumentaciju u
ime Mire Hrstia. Dakle, nesporno je optueni dobrovoljno prihvatio izvriti ovu uslugu,
ali u konktesktu odgovornosti za uee u UZP-u poduzimanjem ove radnje, Vijee ne
nalazi ispunjenim sve objektivne i subjektivne uslove.

842. Dakle, Vijee tokom postupka nije nalo da je Tuilatvo van svake razumne
sumnje dokazalo status optuenog Sreka Hercega kao zapovjednika kasarne Bruno
Bui u Dretelju ili uesnika u sistemskom UZP-u koji je bio na snazi u inkriminisanom
periodu a koji je podrazumijevao sistemsko lienje slobode civila srpske nacionalnosti
sa prostora Mostara, apljine i Stoca, njihovom zatvaranju i dranju u nehumanim
uslovima u hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju, gdje su svakodnevno bili
podvgnuti neovjenom postupanju, niti nalazi dokazanim van svake razumne sumnje
da je optueni uestvovao u poinjenju pojedinanih inkriminacija koje su mu se
stavljale na teret potvrenom Optueni Sreko Herceg je na okolnost tekog
zdravstvenog stanja koje je posljedica ranjavanja uslijed eksplozije granate dana
11.05.1992.godine, u sudski spis uvrstio vei broj materijalnih dokaza 158, predlaui da

O2 19 Psiholoki nalaz 12/99 od 26.05.1999.godine.

158

O2 20 Psiholoki nalaz broj 18/01 od 12.04.2001.godine.

O2 21 Psiholoki Nalaz Dom zdravlja Ljubuki broj 73/02 od 16.12.2002.godine
O2 22 Psiholoki nalaz Dom zdravlja Ljubuki broj 20/05 od 04.04.2005.godine
O2 -23 Zakljuak otpusnio pismo Klinike bolnice Mostar od 23.05.1997.godine
O2 24 Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 23.06.1997.godine.
O2 25 - Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 16.04.1998.godine.
O2 26 - Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 17.12.2002.godine.
O2 27 - Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 13.02.2003.godine.
O2 28 - Nalaz i miljenje specijaliste Dom zdravlja Ljubuki od 27.10.2004.godine
O2 29 - Nalaz i miljenje specijaliste Dom zdravlja Ljubuki od 06.04.2005.godine.
O2 30 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo od 17.12.1996.godine.
205

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Sud iste ima u vidu prilikom ocjene postojanja olakavajuih okolnosti, koje Sud ne
nalazi potrebnim detaljnije elaborirati obzirom da je ovaj optueni osloboen svih
optubi.

B. OPTUENI IVAN ZELENIKA

843. Kako je to ve opisano u dijelu presude koja se odnosi na postojanje udruenog
zloinakog poduhvata Vijee nije nalo dokazanim da su optueni Ivan Zelenika, Edib
Buljubai, Ivan Medi i Marina Grubii-Fejzi, imali ovlasti i ingerencije da odluuju o
formiranju zatvora u pojedinim objektima koji su bili predmetom ove optunice. Takoer,
nije dokazano da su oni bili odgovorni za lienje slobode i selekciju lica koja se imaju
pritvoriti (optueni Ivan Zelenika je u samo jednom opisanom sluaju uestvovao u
hapenju, ali nema dokaza da je on bio osoba koja je vrila izbor lica koja je trebalo
uhapsiti).

844. Ovde se misli na postojanje jednog dobro organizovanog sistema

osposobljavanja pojedinih objekata za namjenu zatvora, odabir/selekciju stanovnika
Mostara, apljine i Stoca srpske nacionalnosti, koji su se imali liiti slobode i zatvoriti u
prostorijama koje su bile krajnje nehumane i neuslovne za njihov boravak, a gdje su
svakodnevno bili izloeni raznim vidovima torture.

845. Meutim, niti status niti vremenski okvir djelovanja ovih optuenih nije istima
omoguavao da donose vanije odluke u okviru vojnih struktura HOS-a, odnosno, oni
su svojim radnjama, opisanim u osuujuem dijelu presude, dali znaajan doprinos
provoenju ve uspostavljenog sistema, oformljenog od strane viih asnika, elnih ljudi
HOS-a, meu kojima su zasigurno bili Vinko Martinovi tela, Sead Kapetanovi
Kapa, Vinko Primorac, general Bla Kraljevi i drugi vii asnici koji su imali mo
donoenja ove vrste odluka.

O2 31 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo Klinika bolnica Mostar broj 505/00 od 11.02.200.godine.
O2 32 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo od 03.04.2001.godine.
O2 33 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo Dom zdravlja Ljubuki od 17.12.2002.godine.
O2 34 Nalaz i miljenje Vojno invalidske komisije Hrvatske Republike Herceg Bosne broj 02-18-
05/97-324 od 08.05.1997.godine.
O2 35 Rjeenje Ureda za odbranu Ljubuki broj 02-40-05/97-23 od 29.05.1997.godine.
O2 36 Rjeenje upanije Zapadnohercegovake Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
broj 09-04-1-41-1-51/03 od 10.03.2003.godine.
O2 37 Nalaz i miljenje Vojno invalidske komisije upanije Zapadnohercegovake Ministarstvo
hrvatskih branitelja i Domovinskog rata broj 09-06-216/04 od 18.02.2004.godine.
O238 Rjeenje opine Ljubuki Sluba za branitelja iz Domovinskog rata broj 09/1-41-172/05 od
16.06.2005.godine.
O239 Lijeniko uvjerenje Doma zdravlja Ljubuki broj 1209/03 od 15.01.2003.godine.

206

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

846. Tako je u nedostatku dokaza Vijee optuene oslobodilo za take optunice
kojima im se stavljalo na teret nezakonito zatvaranje civila i odreivanje uslova u kojima
su drani, a koji su bili krajnje nehuman i nehigijenski, pa se ovaj stav Vijea nee
obrazlagati pojedinano za svakog optuenog.

847. Vijee e u daljem izlaganju iznijeti razloge zbog kojih je donesena oslobaajua
presuda u odnosu na pojedine inkriminacije za koje se optunicom teretio optueni Ivan
Zelenika, naavi da tokom postupka Tuilatvo nije dokazalo da je iste poinio na
nain kako je to injenino opisano optunicom ili je ustanovljeno da poduzetim
radnjama nije dosegao standard neovjenog postupanja iz lana k)stav 1.lana 172.
KZ BiH.

(a) Neovjeno postupanje prema Savi Bojani

848. Vijee je optuenog Ivana Zeleniku oslobodilo od optube za radnje za koje se
teretio takom 3.a. optunice, odnosno da je neovjeno postupao prema zarobljenoj
Savi Bojani, koju je po dovoenju u vojnu ambulantu fiziki napao, dok je oduzimao
njenu osobnu imovinu, nazivajui je etnikom i govorei da joj je brat etnik koji je ubio
50 muslimana i hrvata.

849. Svjedokinja Sava Bojani je na glavnom pretresu izjavila da je uhapena

18.07.1992.godine u svom stanu zajedno sa suprugom. Po dolasku u vojnu ambulantu,
tvrdi da su je vojnici HOS-a uveli u prostoriju u kojoj se nalazilo lice za koje je kasnije
saznala da se zove Ivan Zelenika. Udario je dva puta po leima nekom palicom, a mua
je zatvorio u samicu. Oduzeli su joj tanu koju je nosila sa sobom, u kojoj su bila
dokumenta i pet stotina njemakih maraka, prsten, naunice, lani i sat. Zelenika je te
prilike pitao Bojanii jesmo li mi ustae? kad bi suprug svjedokinje rekao da nisu, onda
bi on odgovorio jesmo jesmo i to estoke ustae! U iskazu iz istrage svjedokinja
opisuje susret sa optuenim na identian nain, dodajui da je prema njenom miljenju
imao neko svojstvo istraitelja jer su svi odlazili kod njega na ispitivanje odmah po
dovoenju u ambulantu. U pogledu uvreda koje joj je uputio u istrazi se odredila
drugaije, rekavi da je optueni nazivao etnikom, to u konanici nije relevantno jer
bi Vijee prilagodilo injenini opis optunice u tom pravcu, da je u konanici moglo
utvrditi krivicu optuenog za gore opisane radnje.

850. Suprug svjedokinje, svjedok Slavko Bojani, u svom svjedoenju potvruje da su

on i supruga lieni slobode na navedeni datum, te da su odvedeni u vojnu ambulantu

207

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Mostar i da su ispitani od strane Ivana Zelenike, kojeg je poznavao od ranije jer je bio
vercer na pijaci. Meutim, kako je razdvojen od supruge, ovaj svjedok nije
posvjedoio na okolnost udaraca palicom koje je svjedokinji uputio optueni Ivan
Zelenika, s tim da jeste potvrdio da su te prilike vojnici od supruge oduzeli tanu sa
novcem i dokumentima, kao i da ih je Ivan Zelenika odmah po dolasku verbalno
vrijeao, govorei da je svjedokinjin brat zajedno sa tri sina otiao na teritorij koji je u to
vrijeme bio pod kontrolom srpskih snaga. Dodao je da se i njemu inilo da je optueni
Ivan Zelenika u to vrijeme Bio neka vana osoba meu tim HOS-ovcima, to je
zakljuio na osnovu opisanog ponaanja. Na slian nain svjedok ovaj dogaaj opisuje
u iskazu iz istrage, ne navodei da je suprugu kritine prilike optueni Ivan Zelenika
udarao palicom.159

851. Vijee ostavlja mogunost da je optueni svjedokinji zadao udarce nakon to je

suprug odveden u samicu, to bi moglo objasniti zato isti nije oevidac takvog
postupanja, meutim, navedeno samo po sebi nije relevantno zbog propusta u
injeninom opisu optunice kojim se navedeno postupanje stavljalo na teret
optuenom Ivanu Zelenika.

852. Dakle, Vijee prije svega nalazi korisnim ukazati na nedostake injeninog opisa
optunice u ovom dijelu, na nain da isti ne konkretizuje koje konkretno radnje je
optueni poduzeo u odnosu na oteenu, podvodei njegovo postupanje pod termin
fiziki napao to je neodredivo kako u smislu preciziranja njegove radnje izvrenja
djela, tako i u pogledu nastupjelih posljedica, koje u injeninom opisu ove take nisu
navedene. Samim tim, Vijee je bilo onemogueno preispitati da li su u radnjama
optuenog prema ovoj svjedokinji ispunjena obiljeja djela neovjeno postupanje za
koje se teretio optunicom.

853. Svjedokinja Sava Bojani jeste saglasno sa ostalim svjedocima opisivala

neugodnosti i zlostavljanja koja su trpili drugi zatvorenici vojne ambulante Mostar, u
kojem dijelu joj Vijee takoer poklanja vjeru, naroito u pogledu navoda o maltretiranju
Jove Pejanovia, te zatvorenih ena koje su tjerali da iste klozete i ostale prostorije
ambulante, meutim, svjedokinja Bojani se tokom svjedoenja na glavnom pretresu,
pa ni u istrazi, nije opredijelila u pogledu posljedica koje je trpila uslijed navedenog

159
T 186 Zapisnik o sasluanju svjedoka Bojani Slavka broj KT RZ-26/05 od 02.08.2010.godine;
Zapisnik o sasluanju svjedoka Bojani Slavka od 01.07.1994.godine u dva primjerka.

208

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

postupanja optuenog Zelenike, niti je pitana na navedenu okolnost, pa Vijee u
nedostatku injeninog opisa optunice u tom pravcu, te injenice da ni svjedokinja o
navedenom ne nudi dovoljno podataka, nije moglo utvrditi da su udarci koje je zadao
optueni Ivan Zelenika ispunili kriterije koje propisuje odredba lana 172.stav 1.taka k)
KZ BiH, te samim tim radnje optuenog iz ove take nije moglo pravno kvalificirati
uslijed ega je istog oslobodilo od optube.

(b) Neovjeno postupanje prema Milivoju Bokiu

854. Milivoje Boki je u svom iskazu opisao nain dolaska u vojnu ambulnatu u
Mostaru na nain da je dana 06.08.1992.godine uhapen u svom stanu u Mostaru od
strane nekolicine pripadnika HOS-a. Te prilike vojnici HOS-a nisu svjedoku predoili bilo
kakvu potvrdu ili nalog za pretres, a iz stana su odnijeli i oduzeli oko 300 (tristotine)
njemakih maraka, par komada zlatnog nakita i neke zlatnike odnosno znake o Titu
koje su nekada izdavali, a koje je svjedok skupljao.

855. Po dolasku u vojnu ambulantu Mostar, odveden je u kancelariju Ivana Zelenike

za kojeg je kasnije od zatvorenika saznao da je bio upravnik zatvora, i u kancelariji je
bio prisutan u trenutku kad je vojnik HOS-a kojeg su oslovljavali imenom Boro izvukao
kai iz pantalona svjedoka, i istim ga udario nekoliko puta u predjelu debelog mesa, oko
desetak puta.

856. Vijee stoga ne nalazi dokazanim injenine navode iz optunice koja je taki
3.c. teretila optuenog za neovjeno postupanje prema oteenom Milivoju Bokiu, na
nain da ga je za vrijeme boravka u vojnoj ambulanti optueni Ivan Zelenika vie puta
sasluavao i tukao policijskom palicom, obzirom da je opisani dogaaj jedina
neugodnost koju je oteeni doivio od optuenog. Imajui u vidu da opisano
postupanje nije ispunilo kriterije koje je Vijee prethodno navedeno, a kojima je
uspostavljen standard teine nastupjelih posljedica da bi se radilo o neovjenom
postupanju, to Vijee nalazi da nije bilo mjesta ni eventualnoj izmjeni injeninih navoda
optunice, jer postupanje optuenog prema oteenom nije doseglo standard
neovjenog postupanja, pa je stoga optuenog Ivana Zeleniku Vijee oslobodilo od
optube za ovu taku optunice.

C. OPTUENI EDIB BULJUBAI

857. Iz razloga koji su ranije izneseni, Vijee nee ponovo elaborirati zakjluak o
injenici da optueni Edib Buljubai nije mogao odluivati o formiranju logora u Dretelju

209

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

niti o uslovima u kojima su civili drani, odnosno ranije izneseni zakljuak da isti nije
odluivao o njihovom lienju slobode ni zatoenju u hangarima kasarne Bruno Bui u
Dretelju.

858. Optueni Edib Buljubai je prije svega na podruje Hercegovine doao u

vrijeme kada je sistem hapenja i zlostavljanja civila srpske nacionalnosti ve bio
uspostavljen, pa samim tim ne stoje tvrdnje da je on na bilo koji nain uestvovao u
kreiranju ideologije sistemskog UZP-a koji su inili elni ljudi HOS-a za Hercegovinu.
Imajui u vidu da dolazi u Dretelj 02.08.1992.godine, jasno je da isti nije mogao ni
odrediti uslove u kojima su drani zatoeni civili, koji su u logor dovoeni jo od poetka
maja iste te godine.

859. Shodno tome, Vijee e u daljem dijelu samo iznijeti razloge kojima se rukovodilo
u donoenju oslobaajue presude za pojedinane radnje iz injeninog opisa
optunice, a koje se tiu pojedinanih inkriminacija u osnovi Zloina protiv ovjenosti.

(a) Fiziki napad na zatoenike ukljuujui Nenada Markovia i Slavka Bogdanovia

860. Vijee prije svega nalazi korisnim primijetiti da je taka 7.c.) optunice veoma
neodreeno, te vremenski i injenino krajnje neprecizno teretila optuenog Ediba
Buljubaia za fiziki napad na zatoenika Nenada Markovia, koristei sintagmu
pored onoga to je naprijed za njega navedeno

861. Tumaenjem navedenog u kontekstu take 7.b) optunice, postaje jasno da

optuba tereti optuenog Ediba Buljubaia i za sva druga premlaivanja ovog
oteenog, pored onog za koje ga je Vijee oglasilo krivim.

862. Meutim, Vijee tokom postupka nije nalo niti jedan dokaz koji bi konkretizirao
takvu radnju optuenog usmjerenu prema oteenom, a da je ista u dovoljnoj mjeri
odrediva na nain da bi potkrepljivala nesumnjivo uee optuenog u tim radnjama,
osim dokaza koji potkrepljuju uee optuenog u dogaaju opisanom u taki 7.b.)
optunice za koju ga je Vijee oglasilo krivim i za koju je i sam priznao krivnju.

863. Stoga, u nedostatku bilo kakvih dokaza na ovu okolnost iz optunice, Vijee je
nalo potrebnim optuenog osloboditi od optube za radnje opisane u taki 7.c) a koje
se odnose na oteenog Nenada Markovia.

210

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

864. U odnosu na oteenog Slavka Bogdanovia Vijee nije prihvatilo da se radilo o
brojnim prigodama u kojima je ovo lice pretueno od strane optuenog Ediba
Buljubaia, ve se radilo o jednokratnom aktu, koji je opisan u dijelu presude koji se
bavi osuujuim dijelom. Kako tokom postupka nisu izvedeni dokazi o drugim brojnim
situacijama u kojima je optueni uestvovao u fizikom napadu na zatvorenika Slavku
Bogdanovia, za taj dio injeninog opisa optunice isti je osloboen od optube.

865. Vijee je oslobodilo optuenog i za radnje koje su mu se po osnovu komandne

odgovoronosti tj.poloaja nadreenog optuenima Ivanu Mediu i Marini Grubii-
Fejzi stavljale na teret, prije svega jer navedeni vid odgovornosti nije bio obuhvaen
injeninim opisom optunice, a njegovo pominjanje u pravnom opisu djela nije bilo
obavezujue za Sud.

866. Takoer, tokom postupka Tuilatvo nije izvodilo dokaze kojima je potkrepljivalo
ove svoje navode, potpuno zanemarujui da optueni Edib Buljubai u Dretelj dolazi
nakon Ivana Media, pa ostaje nejasno na koji nain bi ak i po poloaju nadreenog
mogao biti odgovoran za njegove postupke.

867. Kada je u pitanju optuena Marina Grubi- Fejzi, ista jeste boravila u logoru u
vrijeme kada je optueni bio zamjenik zapovjednika, meutim, Tuilatvo tokom
postupka nije dokazivalo niti jedan od elemenata komandne odgovornosti optuenog
Ediba Buljubaia za zloine koje je poinila optuena, poevi od odnosa
podreenosti/nadreenosti, preko vremenskog i injeninog konteksta u kojem su
zloini poinjeni, niti je izvodilo dokaze na okolnost svijesti optuenog tj. da li je znao ili
mogao znati da se njegovi podreeni spremaju na izvrenje krivinog djela ili su isto ve
poinili, pa je imajui u vidu sve nedostatke optunice, Vijee nalo potrebnim
optuenog osloboditi kako za radnje koje su poinili drugi optueni u ovom predmetu,
tako i za radnje za koje su se teretili optunicom.

868. Presudom su optueni Ivan Medi i Marina Grubii- Fejzi osloboeni od

optube da su uestvovali u lienju slobode vie od 200 civila srpske nacionalnosti jer
prema provedenim dokazima nisu imali ingerencije u tom pravcu, tj. Vijee nije steklo
uvjerenje da su mogli odluivati o tome koja lica e biti pritvorena i drana u hangarima
logora Dretelj, niti su oni odreivali uslove u kojima su isti svakodnevno boravili, a koji
su bili krajnje nehumani.

211

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

869. Takoer, Vijee je oslobodilo optuene od optube za pojedine radnje iz
optunice, nalazei da Tuilatvo tokom postupka iste nije dokazalo van svake razumne
sumnje.

870. Vijee e u daljem izlaganju dati osvrt i na razloge kojima se rukovodilo u

donoenju oslobaajue presude za pojedinane inkriminacije u osnovi zloina, u
odnosu na opuenog Ivana Media, a potom i u odnosu na optuenu Marinu Grubii-
Fejzi.

D. OPTUENI IVAN MEDI

871. Na temelju provedenih dokaza, Vijee ne nalazi da je van svake razumne

sumnje dokazana krivica optuenog za udaranje svjedokinje A, svjedoka I i B, te
seksualno zlostavljanje Ane Vojinovi.

a. Fiziki napad na svjedokinju A

872. Vijee je detaljno elaboriralo iskaz oteene svjedokinje A u osuujuem dijelu

presude, u odnosu na in silovanja za koji je optueni Ivan Medi oglaen krivim, kao
kvalifikaciju u osnovi zloina protiv ovjenosti.

873. Kako je to jasno vidljivo u detaljnom i autentinom opisu koji oteena iznosi na
glavnom pretresu, optueni Ivan Medi je nikada nije udarao ili fiziki nasrnuo na nju, pa
osim ina silovanja Vijee ne nalazi dokazanim niti jednu drugu inkriminaciju za koju se
optueni teretio prema oteenoj.

(b) Fiziki napad na svjedoka I

874. Vijee ne nalazi van svake razumne sumnje dokazanim uee optuenog Ivana
Media u premlaivanju zatienog svjedoka I iz razloga to je dogaaj koji svjedok
opisuje u svom kazivanju prije svega vremenski nekompatibilan sa vremenom u kojem
je optueni uopte boravio u logoru Dretelj, a u konanici i nekompatibilan sa opisom
koji svjedok iznosi za osobu pod imenom Ivan Medi.

212

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

875. Tako Vijee primjeuje da je svjedok I prema vlastitim tvrdnjama lien slobode
17.07.1992.godine i doveden u logor Dretelj, to je vrijeme kada je prema provedenim
dokazima optueni Medi ve napustio kasarnu.

876. Nadalje, opis premlaivanja od strane vojnika HOS-a i uee optuenog u tome
svjedok opisuje rijeima:

Meutim jedan dan Bijedi je upao, ovi Medi je upao u hangar. Ja sam bio na
dnu hangara. On je upao u hangar i odozg'o, krila, ko je taj, i ja sam rek'o ja sam
taj, ali nisam ja to rek'o. On je zakrilo na mene i udario me je, ne znam kol'ko,
dva, tri puta da, da mi je krv pola i na ui i na nos. I zid je bio crven, krvav, i
poslije su trebali nai ili, ili straari su naredili da se opere zid. Bez ispitanoga, to
se kae, jesam sigurno to rek'o, ali je to, htio je da odradi to. Iako je on negdje
izjavio da je on boravio u Ljubukom. Svaki je dan on bio dole i, i krilo po, po dole
zatvoru.

877. Na upit tuioca kako je saznao identitet osobe koju oslovljava imenom Medi,
svjedok je rekao da je saznao kasnije njegovo ime, ali da se radi o osobi koja je svaki
dan vozila Zeleni Mercedes po krugu kasarne u Dretelju.

878. Imajui u vidu da prema dostavljenim dokazima optueni nije imao poloen
vozaki ispit, te da je prema iskazima svjedoka, osoba koja je u to vrijeme vozila Zeleni
Mercedes zapravo Vinko Primorac, koji je gotovo svakodnevno bio u logoru Dretelj, to
se Vijee iskljuivo na iskazu ovog svjedoka nije moglo van svake razumne sumnje
uvjeriti u krivicu optuenog, te ga je oslobodilo od optube.

(c) Fiziki napad na svjedoka B

879. Vijee se na osnovu izvedenih dokaza nije moglo van svake razumne sumnje
uvjeriti ni u krivicu optuenog za fiziki napad na svjedoka B.

880. Na ovu okolnost sasluan je samo neposredno oteeni svjedok B koji opisuje
u svom iskazu situaciju nakon hapenja i pritvaranja u kojoj je teko pretuen:

U prostoriji u kojoj sam se ja nao uo je Vinko Primorac, ulazi Ivan Medi, ulazio
je Makitan, ulazio je Zoka, ulazio je Hasan Toporan, Marina Grubii je bila na
hodniku i jo je neko bio, da li u se sjetit ko bi jo, ko je jo bio sa njima. Bio je
ovaj Luka. E sad kad su mene pritisli uz, uz onaj zid, i uza me stavili podmeta,
213

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 to je jedna spuva vojnika, na kojoj se spava, bacili su je na mene, e onda su
nogama, palicama, dralicama, rukama, ime je ko stizo udaro dok ja nisam pao.
Kad sam pao ta je vie bilo ja veze nemam, pojma nemam ta se dogaalo.

881. Iz navedenog jasno proizilazi da je premlaivanje svjedoka bilo teko i sa

ozbiljnim posljedicama, pa je Vijee sa naroitom panjom ispitivalo dokazanost
ovakvih optubi. Ne nalazei spornim identifikaciju optuenog od strane svjedoka B
Vijee primjeuje da je u unakrsnom ispitivanju na pitanja braniteljice svjedok decidno
odgovorio da ga optueni Ivan Medi nije tukao, ve je samo u jednom trenutku dok je
trajala tua nakratko primijetio da stoji ispred vrata.

882. Vijee primjeuje i da svjedok prilikom davanja izjave u istrazi, nije u kontekst
navedenog dovodio optuenog Ivana Media, te da je na glavnom pretresu naglasio Ja
sam samo rekao proli put da sam ga vidio u momentu pred vratima. Nisam ni tada
rek'o da me tuk'o. Ovaj svjedok je poprilino nesiguran u iznoenju pojedinih detalja, tj.
opisa dogaaja u kojima je navodno uestvovao optueni. Tako je u direktnom
ispitivanju izjavio da je prilikom jednog odvoenja na prinudni rad u Ljubuki bio
prisutan Ivan Medi, da bi u unakrsnom ispitivanju izjavio da je moda pogreno naveo
optuenog da je bio prisutan te prilike, jer su ih na radove izvodili vojni policajci, a ne
straari iz Dretelja.

883. Imajui u vidu da sam oteeni ne precizira da je u njegovom premlaivanju

uestvovao optueni Ivan Medi, te da Tuilatvo tokom postupka nije dokazalo da je
isti na drugaiji nain doprinjeo nastupanju posljedice u odnosu na svjedoka B, to je
Vijee u nedostatku drugih, konkretnih i pouzdanih dokaza na ovu okolnost, primjenom
principa In dubio pro reo oslobodilo optuenog i za ovu pojedinanu inkriminaciju.

(d) Seksualno zlostavljanje Ane Vojinovi

884. Izvedeni dokazi tokom postupka su pokazali da je oteena Ana Vojinovi bila
rtva seksualnog nasilja za vrijeme boravka u logoru Dretelj. Radilo o starici od preko
70. godina koja je prema svjedoenjima bila i srani bolesnik. Tako je veini sasluanih
svjedoka poznato da su istu silovala braa eelj, eljko i Luka, koji tada nisu bili ni
punoljetni, a to je potvrdio i sam optueni Edib Buljubai u svom svjedoenju.

214

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

885. Meutim, na okolnost navoda optunice za koje se teretio optueni Ivan Medi,
svjedoila je samo svjedokinja A, kojoj Vijee u cjelosti poklanja vjeru u dijelu u kojem
opisuje in silovanja od strane optuenog Ivana Media, meutim, Vijee nije moglo
iskljuivo na temelju njenog iskaza, nepotkrepljenog drugim dokazima, utvrditi i krivicu
optuenog za seksualno zlostavljanje Ane Vojinovi.

886. Naime, svjedokinja A je izjavila da je jedne prilike, vraajui se iz kupatila

primijetila da je u istoj prostoriji gdje je ona silovana bila starica Ana Vojinovi. Kako su
vrata bila malo otvorena, mogla je vidjeti da je baba Ana stajala gola, sa drvenim
penisom izmeu nogu, a za to vrijeme je optueni slikao fotoaparatom. Kasnije je imala
priliku pitati Anu da li joj se ovo desilo, to ona nije eljela potvrditi niti uopte o tome
bilo kada razgovarati.

887. Vijee primijeuje da osim navoda svjedokinje A o ovom inu, Tuilatvo BH na

ovu okolnost nije izvelo niti jedan drugi potrkepljujui dokaz.

888. Svjedokinja Radojka ua, sasluana u svojstvu dodatnih svjedoka optube, je

izjavila da joj je poznato da je nad Anom Vojinovi slino seksualno nasilje vrio
Mirsad Repak, a ne optueni Ivan Medi, pa je u nedostatku drugih, konkretnih i
pouzdanih dokaza na ovu okolnosti, Vijee primjenom principa In dubio pro reo
oslobodilo optuenog i za ovu pojedinanu inkriminaciju.

889. Vijee e u daljem izlaganju dati osvrt i na razloge kojima se rukovodilo u

donoenju oslobaajue presude za pojedinane inkriminacije u osnovi zloina, u
odnosu na opuenu Marinu Grubii- Fejzi.

E. OPTUENA MARINA GRUBI- FEJZI

890. Na temelju izvedenih dokaza, Vijee nije moglo utvrditi krivicu za uestvovanje
optuene u ubistvu Boe Balabana, te fiziki napad na svjedoke Nenada Markovia,
Simu Pejaka, Slavka Bojania, Slavka Bogdanovia i Duana Radmilovia, te
prisiljavanje svjedoka Slavka Bojania na lizanje genitalija psa.

891. Vijee nalazi da su izvedeni dokazi na ove okolnosti bili nedovoljni, neodreeni te
meusobno nesaglasni, te Vijee na takvim dokazima nije moglo stei uvjerenje o krivici
optuene prema standardu van svake razumne sumnje.

215

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

(a) Uee u ubistvu Boe Balabana
892. Vijee je u ranijem dijelu presude injenino opisalo nain pogubljenja oteenog
Boe Balabana 02.08.1992.godine, koje se desilo prvi dan po stupanju optuenog
Buljubaia na mjesto zamjenika zapovjednika kasarne u Dretelju.

893. Pored uea optuenog Ediba Buljubaia u premlaivanju Boe Balabana,

jedini svjedok koji dovodi u vezu optuenu Marinu Grubii- Fejzi sa navedenim
dogaajem je svjedokinja A, kojoj Vijee poklanja vjeru u pretenom dijelu
svjedoenja, meutim, kada su u pitanju teke i ozbiljne inkriminacije poput nastupanja
smrtne posljedice, Vijee je s naroitom panjom ispitalo sve dokaze izvedene na ovu
okolnost i utvrdilo da Tuilatvo tokom postupka nije izvelo bilo kakav potkrepljujui
dokaz o ueu optuene ili makar o prisustvu iste u mjestu i vrijeme premlaivanja
oteenog.

894. Optueni Edib Buljubai koji je priznao svoje uee u navedenom dogaaju,
tvrdi da Marina Grubii nije prisustvovala premlaivanju oteenog, jer je tog dana
dobila dozvolu za izlazak u grad, odnosno naputanje kasarne, pa se vratila tek naredni
dan.

895. Na upit lana Vijea po emu se sjea navedenog detalja, optueni je pojasnio
da je to bio prvi dan njegovog stupanja na dunost, pa je potvrda koju je izdao
optuenoj bio prvi akt koji je potpisao u svojstvu zapovjednika kasarne, zbog ega mu
se navedeni dogaaj urezao u sjeanje.

896. Kako Tuilatvo BiH osim iskaza svjedokinje A na ovu okolnost nije izvelo
druge potkrepljujue dokaze, i kako je optueni koji svoje uee u navedenom ne spori
izriit u tvrdnji da optuena nije bila ni prisutna u kasarni u vrijeme stradanja Boe
Balabana, to je Vijee primjenom principa In dubio pro reo optuenu oslobodilo od
optube za ovu inkriminaciju. Naime, kako se radilo o ozbiljnim i tekim inkriminacijama
to je pored iskaza svjedokinje A bilo potrebno izvesti barem jedan potkrepljujui
dokaz, to Tuilatvo tokom postupka nije uinilo.

(b) Fiziki napad na svjedoke Nenada Markovia, Simu Pejaka, Slavka Bojania,
Slavka Bogdanovia i Duana Radmilovia
897. Tuilatvo tokom postupka nije ovom Vijeu ponudilo dovoljno dokaza na kojima
bi se steklo uvjerenje o krivici optuene Marine Grubii- Fejzi za napad na imenovane

216

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zatvorene civile srpske nacionalnosti u logoru Dretelj.

(i) Slavko Bojani i Simo Pejak

898. U pogledu premlaivanja Sime Pejaka, Vijee primjeuje da je jedini dokaz
izveden na ovu okolnost, proitani iskaz svjedoka Save Bojania, koji je izjavio da se
sjea osobe po imenu Pejak i da je bio iz Mostara. Takoer se sjea da ga je tukla
nogama Marina koja je imala sestru Gordanu i koja je inae esto dolazila i tukla
zatvorenike.

899. Imajui u vidu da je iskaz ovog svjedoka, koji nije usmeno i neposredno sasluan
pred Vijeem, jedini izvedeni dokaz na ovu okolnost, to je kao takav bio nedovoljan za
zasnivanje zakljuka o krivici optuene za neovjeno postupanje prema Simi Pejaku.

900. U daljem toku izjave, oteeni Slavko Bojani niti jednom nije ustvrdio da ga je
optuena neposredno udaraila ili maltretirala na drugi nain, rekavi da je njega za
vrijeme boravka u logoru Dretelj naroito tukao straar po imenu Zoran i to
svakodnevno, a straar kojeg su zvali Krasnii je po njegovom miljenju bio neki dobro
uvjebani karatista i oni bi ih tukli dok sami ne bi pali od umora, a to je znalo trajati
satima. Veoma esto su znali udarati zarobljenike tako to bi se rukama drali za
eljeznu konstrukciju u visini plafona hangara i onda bi zamahnuli i iz sve snage udarili
zatvorenika u stomak, grudi ili glavu, te bi ovaj od siline udarca odmah pao na zemlju.

901. U daljem opisivanju svjedok jasno opredijeljuje da su u njegovom premlaivanju

uestvovali Zoran, Krasnii i Maks, te niti u jednom trenutku ne identificira optuenu
Marinu Grubii- Fejzi kao uesnika u tim premlaivanjima, pa je u nedostatku drugih
dokaza, za ove navode iz optunice Vijee istu oslobodilo od optube.

(ii) Slavko Bogdanovi i Duan Radmilovi

902. Na okolnost premlaivanja oteenog Slavka Bogdanovia svjedoio je
neposredno oteeni, te svjedoci B i Sreko Mari, koji identificiraju optuenu Marinu
Grubii- Fejzi kao osobu koja je maltretirala oteenog Slavka Bogdanovia i Duana
Radmilovia zv. Pop, pa tako svjedok B tvrdi da je jedne prilike bio prisutan u krugu
kasarne kad je Marina udarila par puta nogom Slavka Bogdanovia kod upravne
zgrade, dok svjedok Sreko Mari takoer tvrdi da je upravo ona tukla Bogdanovia,
pojanjavajui da misli na Marinu koja je zatvorenika Momu Ekmeia oslovljavala sa
Momo profesore i koji je nju identificirao po imenu i prezimenu kao bivu uenicu.

217

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 903. Meutim, Vijee nalazi da svjedok Slavko Bogdanovi, koji je jako dugo vremena
proveo u logoru i koji veoma dobro poznaje gotovo sve vojnike HOS-a koji su
uestvovali u maltretiranjima zatvorenika, ne moe sa sigurnou opredijeliti da ga je
upravo tukla optuena Marina Grubii- Fejzi.

904. Kako Tuilatvo tokom postupka nije precizno vremenski i injenino odredilo
situaciju u kojoj je optuena navodno udarala Slavka Bogdanovia, te kako je oigledno
da je situacija u kojima je oteeni bio tuen bilo vie, to se Vijee u pogledu utvrivanja
krivice optuene moralo osloniti prije svega na iskaz neposredno oteenog, koji nju ne
identificira kao poinioca inkriminacija maltretiranja, to je istu primjenom principa In
dubio pro reo za ovu taku optunice valjalo osloboditi od optube.

905. Vijee je iz istih razloga nalo opravdanim optuenu osloboditi i za maltretiranje

Duana Radmilovia zv. Pop koji se esto dovodio u isti kontekst maltretiranja koje je
proivljavao svjedok Slavko Bogdanovi, ali koji u ovom postupku nije neposredno
sasluan.160

906. Svjedok Slavko Bogdanovi jeste izjavio da su neidentificirane pripadnice HOS-a

palile bradu i zlostavljale njega i Duana Radmilovia na razliite naine. Paljenje brade
oteenima od strane ena pripadnica HOS-a potvrdili su i drugi sasluani svjedoci
optube meu kojima je svjedok G, koji je taj in lino posmatrao i koji se sjea da su
oteeni vritali od boli dok su im palili bradu, meutim, kao ni svjedok Bogdanovi on
ne moe nesumnjivo ustvrditi da je poinilac tih inkriminacija optuena Marina Grubii-
Fejzi, kao ni svjedokinja Slavojka Frovi koja je izjavila da ovo jeste bio jedan tipian
vid maltretiranja koje su vrile enske pripadnice HOS-a, ali da ne moe sa sigurnou
opredijeliti da je to inila Marina Grubii- Fejzi, pa je u nedostatku drugih dokaza na
ove okolnosti, za ove navode iz optunice istu valjalo oslobodiiti od optube.

(iii) Nenad Markovi

907. Najzad, na okolnost premlaivanja Nenada Markovia Tuilatvo nije izvelo niti
jedan dokaz, niti je vremenski i injenino konkretizovalo optunicom situaciju u kojoj se
dogaaj desio, pa je Sud istu oslobodio od optube i za ove radnje.

160
T63 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Radmilovi Duan broj 03-202-44/07 od 15.02.2007.godine.

218

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 (c) Seksualno nasilje nad svjedokom Slavkom Bojaniem

908. Svjedok Slavko Bojani je u svom svjedoenju potvrdio da jedne prilike jeste
primoran da lie genitalije psa, meutim kao poinioca navedenih inkriminacija
oznaava Marinu krnjavih zuba, to ukazuje na potpuno drugu pripadnicu HOS-a koja
je istovremeno sa optuenom Marinom Grubii- Fejzi boravila u kasarni Bruno Bui
u Dretelju. U nedostatku drugih dokaza na ovu okolnost, Vijee je za ovu taku
optunice istu oslobodilo od optube.

909. Vijee na kraju napominje da su optueni Ivan Zelenika, Edib Bulujubai, Ivan
Medi i Marina Grubii- Fejzi osloboeni pojedinih taaka optunice primjenom
principa In dubio pro reo, koji podrazumijeva da Sud mora donijeti oslobaajuu
presudu ne samo kada je uvjeren u nevinost optuenog, nego i u situaciji kada nije
uvjeren ni u njegovu krivnju niti u njegovu nevinost, jer ne postoje dokazi koji ga terete,
odnosno njegova krivnja nije dokazana van svake razumne sumnje, to je u
konkretnom i bio sluaj.

F. ZAKLJUAK
910. Kako je Vijee utvrdilo krivicu u odnosu na optuene Ivana Zeleniku, Ediba
Buljubaia, Ivana Media i Marinu Grubii- Fejzi, za take izreke osuujueg dijela
presude to e u narednom dijelu ukratko iznijeti osvrt na zakljuke do kojih je ovo
Vijee dolo u tom pravcu, a nakon temeljne ocjene svih provedenih dokaza, a potom
e iznijeti injenice i kratke razloge kojima se rukovodilo za donoenje oslobaajue
presude u odnosu na optuenog Sreka Hercega.

911. Obzirom na pravnu kvalifikaciju Zloina protiv ovjenosti iz lana 172. KZ BiH,
Vijee e ukratko rezimirati zakljuak o postojanju optih elemenata krivinog djela za
koje je oglasilo optuene krivim.

912. Tako Vijee cijeni da je Tuilatvo tokom predmetnog postupka nesporno

dokazalo da je na podruju optina Mostar, Stolac i apljina, u vrijeme obuhvaeno
optunicom, odvijao irok i sistematian napad koji je iskljuivo bio usmjeren protiv
civila srpske nacionalnosti.

913. Nadalje, slijedei element postojanja predmetnog krivinog djela zahtijevao je

postojanje veze izmeu radnji optuenih i irokog i sistematinog napada koji se

219

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

odvijao na pomenutom podruju, to podrazumijeva da su optueni u inkriminisano
vrijeme bili sastavni dio vojnih struktura koje su vrile napad. Kako je tokom postupka
nesporno utvreno da su optueni pripadali strukturama HOS-a, te ako se njihovo
ponaanje sagleda u konktekstu masovnosti samog napada, i sveobuhvatnosti
djelovanja snaga HOS-a na teritoriji pod njihovom kontrolom, namee se jedini
opravdan zakljuak, a to je da su optueni, kao sastavni dio formacija koje su vrile
napad, u potpunosti bili upueni u svakodnevna deavanja i da su bili potpuno svjesni
da su njihove radnje upravo dio tog napada.Vijee napominje da je u kontekstu
postojanja ovog opteg elementa krivinog djela, znaajno bilo samo utvrditi da su
optueni bili dio oruanih formacija koje su vrile napad, to je tokom postupka
nesporno utvreno.

914. Nadalje, opti element ovog djela podrazumijeva i civilni status oteenih
odnosno rtava protiv kojih je bio usmjeren napad, ali i pojedinane radnje optuenih. U
konkretnom sluaju, nesporno je utvreno da su svi zatvoreni civili srpske nacinalnosti,
kako u prostorijama Vojne ambulante Mostar tako i hangarima kasarne Bruno Bui u
Dretelju, u vrijeme poinjenja djela iz optunice uivali zatitu u skladu sa zajednikim
lanom 3. enevskih konvencija, odnosno uivali su status zatiene civilne
kategorije lica.

915. Posljednji uslov da bi optueni bili oglaeni krivim za krivino djelo Zloini protiv
ovjenosti je bio postoji li dovoljno dokaza da su poinili i pojedinane inkriminacije
navedene u izreci presude, odnosno da su svojim radnjama ostvarili elemente
progona,te drugih pojedinanih djela iz lana 172. KZ BiH, za koje su se teretili
potvrenom optunicom.

916. Progon jeste namjerno i teko, meunarodnom pravu suprotno uskraivanje

osnovnih prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici. Dakle, kod ovog djela
poinitelj na grub nain i suprotno meunarodnom pravu jednoj ili vie osoba oduzima
temeljna ljudska prava pri emu je odabir takvih osoba ili osobe izvren na osnovu
identiteta skupine ili kolektiviteta ili je ba ciljano na tu skupinu ili kolektivitet.

917. U konkretnom sluaju, rtve zloina su u svim pojedinanim sluajevima

odabrane iskljuivo na temelju svoje pripadnosti jednom narodu ili na temelju puke
porodine veze sa tim narodom (u konkretnom sluaju diskriminacija se odnosila i na
jednu od zatvorenica koja je bila udata za osobu srpske nacionalnosti). Dakle, svi oblici

220

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zlostavljanja zatvorenih civila, kako u prostorijama vojne ambulante Mostar tako i u
hangarima kasarne Dretelj, bili su motivirani isljuivo mrnjom i netrpeljivosti zbog
njihove pripadnosti srpskom narodu. Navedeni diskriminatorski odnos optuenih jasno
je vidljiv iz naina na koji su poduzimali radnje za koje su oglaeni krivima, a to je
detaljno elaborirano u prethodnom dijelu presude.

918. Vijee nalazi korisnim jo jednom istai da je u konkretnom sluaju prihvatilo

odgovornost optuenih za uestvovanje u udruenom zloinakom poduhvatu, jer je
nalo dokazanim sve elemente tipa II UZP-a (logorski ili sistemski tip UZP-a) i to: (1)
pluralitet osoba, Vijee je u izreci presude jasno oznailo o kojim osobama se radi
pored optuenih, (2) zajedniki plan ili projekat koji je takoer jasno definisan izrekom
presude, a koji je detaljno obrazloen u ranijem dijelu presude. Vijee nalazi korisnim
naglasiti da kada je u pitanju postojanje zajednikog cilja, nije nalo dokazanim da je
HOS bio vojni ogranak Hrvatske stranke prava, niti je nalo dokazanim da je idejni
politiki koncept djelovanja HOS-a bio stvaranje dravne tvorevine Herceg- Bosne,
kako je to tvrdila optunica, ali je postojanje odreene ideologije i plana zlostavljanja
civila srpske nacionalnost sa namjerom njihovog protjerivanja iz Hercegovine nesporno
dokazan na nain kako je to opisano u obrazloenju ove presude.

919. Slijedei uslov odrivosti UZP-a predviao je da su optueni uestovali u

ostvarenju cilja injenjem ili su na drugi nain dali svoj doprinos uspostavljenom
sistemu zatvaranja i zlostavljanja civila, i posljednji uslov je bio znanje optuenih o
organizovanom sistemu zlostavljanja i njihova namjera da istom doprinesu. Vijee se
tokom postupka uvjerilo da su optueni svojim statusom u okviru jedinica HOS-a,
boravkom u vojnoj ambulanti Mostar (Ivan Zelenika) i kasarni Dretelj (ostali optueni),
kao uesnici irokog i sistematinog napada u potpunosti bili svjesni sistema
zlostavljanja civila srpske nacionalnosti, koji su imali biti trajno protjerani iz
Hercegovine, a koji sistem su zapravo ve sredinom maja oformili i odravali elni ljudi
HOS-a, kojem su se optueni priklonili, te svojim radnjama dali neposredni i lini
doprinos provoenju tako uspostavljenog sistema zlostavljanja, time to su umiljajno i
postupajui sa diskriminatorskom namjerom, poduzimali neposredno uee u svim
pojedinanim inkriminacijama za koje su oglaeni krivim.

920. U konkretnom sluaju, Vijee se na temelju provedenih dokaza, iju je detaljnu

ocjenu dalo u obrazloenju presude uvjerilo, da je optueni Ivan Zelenika de facto
postupao kao upravnik zatvora u vojnoj ambulanti Mostar, odnosno da je zajedno sa
221

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

zapovjednikom Vinkom Martinoviem zv. tela i dr. oznaenim licima, uestvovao u
udruenom zloinakom poduhvatu, koji je za cilj imao trajno uklanjanje srpskog
stanovnitva sa teritorije Hercegovine,a koji cilj je provoen nezakonitim lienjem
slobode, zatvaranjem i dranjem civila u prostorijama vojne ambulante Mostar, gdje su
civili boravili u nehumanim uslovima, odakle su izvoeni samo na ispitivanje i prinudni
rad tokom kojeg su bili podvrgnuti raznim oblicima zlostavljanja, koji sistem je
podravao optueni Ivan Zelenika, time to je neovjeno postupao sa nezakonito
zatvorenim civilima, vrei psihiko i fiziko zlostavljanje istih, to je za posljedicu imalo
ozbiljne fizike i psihike povrede i naruenje njihovog zdravlja. Vijee se uvjerilo u
krivicu optuenog za svaku pojedinanu inkriminaciju za koju ga je oglasilo krivim, a
ocjenu dokaza na kojima je zasnovalo svoje uvjerenje u tom pravcu, Vijee je iznijelo u
obrazloenju ove presude.

921. U odnosu na ostale optuene, Vijee se na temelju provedenih dokaza takoer

uvjerilo da su poinili inkriminacije za koje su oglaeni krivima, te da su u konkretnom
sluaju svojim radnjama dali znaajan doprinos sistemu zlostavljanja koji je vladao u
kompleksu kasarne Bruno Bui u Dretelju, koji je imao sve karakteristike logora i to
optueni Edib Buljubai u svojstvu dozapovjednika kasarne Dretelj u periodu od
02.08.1992.godine pa do 13.08.1992.godine, optueni Ivan Medi u svojstvu pripadnika
HOS-a od sredine maja do sredine jula 1992.godine i optuena Marina Grubii- Fejzi
kao pripadnica HOS-a od poetka jula do sredine avgusta 1992.godine. Razloge i
injenice na kojima je zasnovano uvjerenje Vijea o svakoj pojedinanoj inkriminaciji za
koju su optueni oglaeni krivim, Vijee je iznijelo u obrazloenju ove presude.

922. Detaljno je obrazloeno i pitanje primjenjivosti koncepta udruenog zloinakog

poduhvata u okviru primjene materijalnog prava, obzirom da su optueni oglaeni
krivim upravo po ovom osnovu odgovornosti, pri emu Vijee nalazi korisnim naglasiti
da nije moglo van svake razumne sumnje utvrditi da su optueni kao pripadnici UZP-a
mogli samostalno odluivati o zatvaranju i zadravanju osoba u prostorijama vojne
ambulante ili hangarima kasarne Dretelj, te samim ti ni o njihovom putanju na slobodu,
kao to nisu mogli uticati na uslove u kojima su te zatvorene osobe boravile, obzirom
da je sistem zlostavljanja, zatvaranja i dranja osoba u nehumanim uslovima
uspostavljen jo sredinom maja od strane viih vojnih struktura HOS-a koje su bile
neposredno nadreene optuenima, ali Vijee jeste istovremeno steklo utisak da su
optueni bili potpuno svjesni ovog sistema koji je bio na snazi, i da su poduzimajui
pojedinane radnje za koje su oglaeni krivim, dali znaajan doprinos
222

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

odravanju na snazi uspostavljenog sistema zlostavljanja.

923. Vijee je primjenom principa In dubio pro reo oslobodilo od optube Sreka
Hercega, koji se teretio da je u inkriminisanom periodu postupao u svojstvu
zapovjednika vojnog zatvora Dretelj "Bruno Bui" i zamjenika zapovjednika
Zapovjednitva ratnog stoera Vojne policije HOS-a Dretelj, jer Tuilatvo u tom pravcu
nije ponudilo dokaze koji bi zadovoljavali standard dokazivanja van svake razumne
sumnje.

924. Naime, Tuilatvo tokom postupka nije dokazalo da je optueni bio zapovjednik
logora, formiranog i ustrojenog u okviru kasarne Dretelj, to je bio preduslov za
ispitivanje njegove dalje odgovornosti. Vijee tako primjeuje da su svjedoci o poloaju
optuenog i njegovom navodnom ueu u inkriminacijama za koje se teretio,
posjedovali uglavnom posredna i neprovjerena saznanja, te je tako veina svjedoka
samo ula da je upravnik zatvora osoba po imenu Sreko, za kojeg tek po izlasku iz
logora saznaju da se prezivao Herceg. Dodatnu sumnju u identifikaciju optuenog od
strane zatvorenih lica Vijee je steklo nakon sasluanja svjedoka odbrane Sreka
Bonjaka, koji je potvrdio da je tokom inkriminisanog perioda cijelo vrijeme boravio u
Dretelju, gdje je ak i spavao, a koji je prema vlastitoj tvrdnji fiziki veoma sliio
optuenom Sreku Hercegu.

925. Vijee nalazi da je Tuilatvo bilo duno tokom predmetnog postupka, za svaku
tvrdnju iz optunice ponuditi nesporne i nedvojbene dokaze o statusu optuenog
Sreka Hercega u okviru kasarne Bruno Bui u Dretelju, tanom vremenu njegovog
djelovanja, konkretnim de iure ili de facto ovlastima i nadlenostima, te ponuditi
nesporne dokaze o njegovom ueu u pojedinanim inkriminacijama, ili komandnoj
odgovornosti, to prema miljenju Vijea Tuilatvo tokom postupka nije uinilo, te je
Vijee u nedostatku dokaza optuenog oslobodilo po svim takama optunice.

926. Vijee je primjenom istog principa oslobodilo optuene Ediba Buljubaia,

Ivana Media i Marinu Grubii- Fejzi za pojedine inkriminacije iz potvrene optunice,
smatrajui da Tuilatvo nije van svake razumne sumnje dokazalo njihovo uee u tim
dogaajima. Detaljne razloge kojima se u tom pravcu rukovodilo, Vijee je iznijelo u
obrazloenju presude.

927. Korisnim se ukazuje naglasiti da je i pored injenice priznanja krivnje za

poinjenje pojedinih djela iz optunice od strane optuenog Ediba Buljubaia,
223

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

Vijee ipak cijenilo da li u odnosu na svaku taku za koju se daje priznanje postoji
dovoljno dokaza o krivnji ovog optuenog. Za take koje je optueni priznao, a za koje
na osnovu provedenih dokaza Vijee nije moglo utvrditi njegovu krivicu van svake
razumne sumnje, optueni je osloboen od optube.

928. U pogledu optuenog Ivana Media i Marine Grubii- Fejzi, Vijee je imalo u
vidu provedene dokaze odbrane kojima se nastojalo ukazati da je kod identifikacije
poinilaca od strane svjedoka tokom predmetnog postupka, dolo do zamjene
identiteta. Tako je odbrana optuenog Media tvrdila da isti nikada nije koristio nadimak
Poskok dok je odbrana optuene Marine Grubii- Fejzi tvrdila da je takoer dolo
do zamjene u identitetu poinioca, jer su u isto vrijeme u logoru Dretelj boravile tri
osobe po imenu Marina.

929. Vijee je sve ove injenice cijenilo sa naroitom panjom, ali napominje da
odluku o krivici ovih optuenih za pojedine take optunice nije zasnovalo samo na
njihovom identificiranju od strane oteenih, ve na drugim dokazima koji su
posmatrani u meusobnoj vezi i koji su nesumnjivo upuivali na jedini ispravan
zakljuak, a to je da su upravo oni poinioci inkriminacija za koje su presudom oglaeni
krivim. U svim sluajevima u kojima Vijee nije steklo utisak da se dogaaj desio na
nain kako to opisuju svjedoci u svojim iskazima ili da svjedoci nisu u mogunosti sa
sigurnou identificirati poinioce, Vijee je optuene oslobodilo od optube.

930. U narednom dijelu presude, Vijee e iznijeti razloge kojima se rukovodilo

prilikom odmjeravanja kazne za krivino djelo za koje su optueni ovom presudom
oglaeni krivima.

XI. ODLUKA O KAZNI

931. lan 2. KZ BiH u stavu 2. odreuje da se propisivanje krivinih djela, i vrste i

raspona krivinopravnih sankcija zasniva na neophodnosti primjene krivinopravne
prinude i njenoj srazmjernosti, jaini opasnosti za line slobode i prava ovjeka, te
druge osnovne vrijednosti.

932. Odredbom lana 39. KZ BiH propisana je opa i posebna svrha kanjavanja, koja
se osim preodgoja uinioca sastoji i u drutvenoj osudi uinjenog krivinog djela, na
nain da se utjee na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela, ali i o
224

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

pravednosti kanjavanja uinioca. Adekvatno kanjavanje poinioca za uinjeno
krivino djelo ima za cilj i prevenciju protivpravnih ponaanja kojima se povrijeuju ili
ugroavaju temeljne ope ili individualne vrijednosti.

933. Pri odmjeravanju kazne Vijee se rukovodilo pravilima iz lana 48. KZBiH, to
znai da je imalo u vidu sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea, a
naroito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede
zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinilaca, njihove
line prilike i njihovo dranje nakon uinjenog djela, kao i druge okolnosti koje su od
uticaja za odmjeravanje kazne.

934. U pogledu visine krivino pravne sankcije koja je izreena optuenima, Vijee
se rukovodilo optim pravilima za odmjeravanje kazne, cijenei postojanje
olakavajuih i oteavajuih okolnosti, te postojanje osobito olakavajuih okolnosti na
strani svakog optuenog ponaosob.

935. Od oteavajuih okolnosti Vijee je cijenilo da su optueni u poinjenju svih

inkriminacija za koje su oglaeni krivim postupali sa direktnim umiljajem, ne
pokazujui u to vrijeme niti najmanji vid empatije sa zatvorenim civilima prema kojima
su poduzete radnje izvrenja. Takoer, Vijee je imalo u vidu da su optueni koristili i
demonstrirali, na nehuman, neovjean i poniavajui nain svoj status nadmoi nad
zatvorenim civilima, to su zasnivali na injenici da su uniformisani i naoruani, dok su
civili bili u zavisnom poloaju. Nain na koji su dali doprinos odravanju sistema
zlostavljanja koji je bio na snazi Vijee je detaljno elaboriralo u dijelu presude koji se
odnosio na krivicu optuenih za pojedinane inkriminacije, te nalazi korisnim
napomenuti da je diskriminatorski odnos optuenih prema oteenima cijenilo u okviru
pojedinane inkriminacije progona, pa ga nije ponovo cijenilo u kontekstu oteavajuih
okolnosti prilikom odmjeravanja kazne.

936. Tako je Vijee prilikom odmjeravanja kazne optuenom Ivanu Zelenika od

olakavajuih okolnosti cijenilo da je u inkriminisanom periodu poduzimao pojedinane
radnje pomaganja zatvorenim civilima u vojnoj ambulanti Mostar. To znai, da je bio u
stanju poduzeti pozitivno djelo jednom kad je odvagnuo opcije pred sobom.Tako je
pomogao svjedoku H, zatitio Simi Branislava, Mileta Bjelobabu i svjedoka Tihomora
voru. Vijee je cijenilo i injenicu da se optueni nalazi u poznim ivotnim godinama i
da je loeg zdravstvenog stanja.

225

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 937. Optuenom Ivanu Mediu Vijee je kao olakavajuu injenicu cijenilo da je
oteenoj, rtvi silovanja, nakon tog ina pomagao u snabdijevanju lijekovima,
ponudivi joj utoite u svojoj kui. Prema izvjetaju zavodskog ljekara o zdravstvenom
stanju optuenog Ivana Media koji je uvrten u dokaze u ovom predmetu161, evidentno
je da je kod optuenog dijagnosticiran ...................kao posljedica rata, takoer,
optuenom je dijagnosticirano .................., u kojem pravcu je odbrana dostavila obimnu
medicinsku dokumentaciju koju je Vijee imalo u vidu te cijenilo loe zdravstveno stanje
optuenog u okviru olakavajuih okolnosti, to se sve ima posmatrati u okviru
injenice da se optueni nalazi u poznim ivotnim godinama, da je oenjen i otac troje
djece.

938. Imajui u vidu da je ovim optuenima kao olakavajua okolnost uzeta injenica
da su u navedenim situacijama pomogli zatvorencima, Vijee je ipak imalo u vidu da su
to pojedinani i izolovani sluajevi, zasnovani na selektivnom pristupu optuenih
svakom pojedinanom zatvoreniku, koji su odabrani na linoj/prijateljskoj osnovi ili na
temelju nekog drugog odnosa, pri emu su optueni ostali svjesni obimnosti i
intenziteta sistema protivpravnog postupanja prema civilima u prostorijama vojne
ambulante Mostar i hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju, te osim ovih
izolovanih sluajeva niim nisu pokazali namjeru da se otvoreno suprotstave
uspostavljenom sistemu zlostavljanja, uporno podravajui isti svim radnjama za koje
su oglaeni krivim.

939. Optuenoj Marini Grubii- Fejzi Vijee je kao olakavajuu okolnost cijenilo
injenicu da je u vrijeme poinjenja krivinog djela bila mlada i emocionalno nezrela.
Stav je Vijea da je ista bila rtva vihora rata i svojih vlastitih djela, te da se na
pristupanje vojsci HOS-a odluila zbog teke materijalne situacije u kojoj se nalazila
njena porodica, ija je egzistencija bila ugroena. Vijee je steklo uvjerenje da je u
osnovi odgoj optuene bio proet vrijednostima tolerancije prema drugima, to se vidi iz
injenice da petooptuena ima supruga druge nacionalnosti162 i sa njim dijete koje su

161
O4 17 - Izvjetaj zavodskog ljekara o zdravstvenom stanju optuenog Ivana Media od
22.5.2012.godine potpisan od strane lica prim.dr. Devada Paia.
O4 18 - Akt klinike bolnice Mostar od dana 18.3.2012.godine broj 1487/12.
O4 19 - Nalaz i miljenje neuropsihijatra od 9.3.2012.godine.
O4 20 - Ljekarsko uvjerenje od 19.2.1986.godine broj 69/86.
O4 21 - Zdravsteveni list iz KPZ Sarajevo od 9.5.2012.godine.
O4 22 - Zdravstevni karton KPZ Mostar broj 180/12 broj kartona 13.
162
O504 Izvod iz matine knjige vjenanih od 02.12.2013.godine i ovjerena kopija line karte od
24.03.2014. godine.
226

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 odgojili sa pozitivnim vrijednostima163. Optuena se tokom predmetnog postupka svakoj
od rtava obraala sa dunim potovanjem i iskrenom panjom.

940. Svi optueni su u zavrnom izlaganju izrazili kajanje zbog zloina koji su
poinjeni nad civilima srpske nacionalnosti zatvorenim u prostorijama vojne ambulante
Mostar i hangarima kasarne Bruno Bui u Dretelju.

941. U odnosu na optuene Ivana Zeleniku, Ivana Media i Marinu Grubii- Fejzi
Vijee je imalo u vidu da njihove radnje nisu bile usmjerene na lienje ivota oteenih,
te da teina njihovih radnji i nastupjelih posljedica ne dosee rang izricanja kazne u
zakonom propisanom okviru za krivino djelo Zloini protiv ovjenosti iz lana 172. KZ
BiH.

942. Naime, Vijee smatra da bi izricanje kazne vee od one koju je odmjerilo ovo
Vijee predstavljalo neopravdanu i neproporcionalnu odmazdu drutva prema
poiniocima, odnosno kaznom veom od izreene ne bi se postigla svrha kanjavanja,
jer Vijee pored navedenog cijeni da sve gore navedene olakavajue okolnosti, u
meusobnom sadejstvu i u svojoj sveukupnosti mogu biti posmatrane kao osobito
olakavajue okolnosti, koje kao takve opravdavaju izricanje kazne ispod zakonom
propisanog minimuma.

943. Optuenom Edibu Buljubuiu Vijee je uzelo kao utvrenu kaznu dugotrajnog
zatvora u trajanju od 34 godine164, dok je za djelo za koje je ovom presudom utvrena
njegova krivica utvrdilo kaznu u trajanju od 6 godina. Vijee je u odnosu na optuenog
Ediba Buljubaia utvrdilo kaznu ispod zakonom propisanog minimuma, cijenei da je
izrazio iskreno aljenje za onim to je uinjeno, da je uputio lino izvinjenje svim
sasluanim svjedocima koji su ujedno i neposredno oteeni krivinim djelom, a koje
izvinjenje je uputio odmah po njihovom svjedoenju na glavnom pretresu.

944. Sud je u kontekstu ocjene olakavajuih okolnosti na strani optuenog imao u

vidu i obimnu materijalnu dokumentaciju koju je uvrstio u dokaze, a iz koje prozilazi da
je tokom oruanog sukoba u BiH bio angairan u redovima Armije BiH tokom

163
Na ovu okolnost odbrana je uloila vei broj dokaza i to: O5 02 Pohvala Fejzi Dijani od 12.03.2010.
godine, Diploma od 29.03.2314.god; Diploma od 24.05.2014.god.; Pohvala od 21.maja.2011.god.; Certifikat
projekat graanin od 2011.godine; Diploma od 15.-18.04.2007.godine; Svjedodba od 09.06.2014.godine.;
Svjedodba od 14.06.2008.godine; Diploma od 12.06.2008. god.; Posebna diploma od 12.06.2014.godine.
164
O3 -1 Presuda Vieg Suda u Zenici broj: K-67/91 od 14.10.1991.godine.
O3- 2 Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: K-573/00 od 23.05.2001.godine.
227

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 1993.godine u okviru Diverzantsko izviake ete165, u kojem svojstvu je pomagao u
otkrivanju i procesuiranju poinilaca jednog tekog krivinog djela166, zatim je uvrstio niz
dokumenata o ponaanju i aktivnostima koje ima u okviru Kazneno popravnog zavoda
u Zenici (lanska karta estradnih izvoaa Ze-Do kantona, Diploma sa turnira boksa
KPZ Zenica Boks 2007, Diploma sa osvojenog prvog mjesta na ahovskom turniru u
KPZ-u Zenica, Karate paso)167 kojima optueni prema vlastitoj tvrdnji ukazuje na
rehabilitaciju koja je postignuta duinom do sada izdrane kazne zatvora. Optueni je u
spis uloio i dokaze o porodinom statusu168 te dokaze o statusu u pogledu izdrane
kazne169 i ostvarenih socijalnih primanja170.

945. Optueni je u spis uvrstio u dokaze i popratni akt171 Psihijatrijske bolnice

Sokolac od 05.05.1992.godine iz koje je vidljivo da je 03.04.1991.godine primljen u ovu
bolnicu na izdravanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja i uvanja, koja mu je
izreena presudom Vieg suda u Zenici broj: K-67/91 od 14.10.1991.godine.
Izdravanje navedene mjere optueni je sam napustio tvrdei da je izbijanjem sukoba u
R Hrvatskoj otiao kao dobrovoljac na ratite. Prema stanju spisa 172, vrijeme koje je
proveo u vojsci, a za koje mu je bilo prekinuto izdravanje kazne zatvora, uraunato je
na nain da mu je odlukom predsjednika Federacije BiH ublaena kazna koju je imao
izdravati, odnosno ista je smanjena sa 20 (dvadeset) na 17 (sedamnaest) godina
zatvora.

946. Sve navedene okolnosti Vijee jeste cijenilo kao olakavajue okolnosti, ali je
ipak najrelevantnijom ocijenjena injenica da je ovaj optueni u konanici priznao

165
O319 Naredba o postavljenju Diverzantsko-izviake brigade,Zenica broj: 414-12793 od 31.05.1993.g. .
O320 Kopija Vojne knjiice za Buljubai Ediba broj: 3301723.
166
Radilo se o sluaju ubistva policajca CSB Zenica, Husetovi Besima. Saradnja optuenog sa istranim
organima dokumentovana je u Obavijetenju Sektora Krim. policije Zenica broj: 21-02/1-2-230-218/96 od
27.02.1996. godine uloenom u dokaze kao O3-27.
167
03 23 Kopija lanske karte Udruenja estradnih izvoaa ZE-Do Kantona broj: 018/10.
0324 Kopija Diplome Sudake komisije turnira KPZ Zenica Boks-2007 za uee u boks meu bokseru
Buljubai Edibu iz juna 2007. godine.
O325 Kopija Diplome KPZ Zenica za Buljubai Ediba za uee na ahovskom turniru.
O326 Kopija Karate pasoa ma ime Buljubai Edib od 01.02.2002. godine.
168
O321 Kopija Izvoda iz matine knjie vjenanih broj: 03-13-2-2824/13 od 30.07.2013. godine.
O322 Kopija Garancije Mensure Sivac-Buljubai od 27.01.2014.godine.
169
O328 Uvjerenje Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa Zenica broj: 04-472/00 od 18.10.2004.g.
170
O329 Uvjerenje JU Centar za socijalni rad, broj 03/3-35-43-743 od 30.09.2014. godine.
171
O3 30 - Popratni akt JZU Psihijatrijska bolnica Sokalac, istorija bolesti lica Buljubai Edib u potpisu Dr.
Z. Lazarevi I Otpusna lista od dana 05.05.1992.godine, matini broj: 15954.godine.
172
Sud je od KPZ-a Zenica zatraio izvjetaj o izdranim kaznama optuenog po pravosnanim presudama i
isto je dostavljeno Sudu pod brojem: 04.12-7716/12 od 02.04.1992.godine. Navedeni podnesak se nalazi u
spisu ovog predmeta.
228

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

izvrenje inkriminacija za koje se teretio i u svom svjedoenju iznio mnotvo podataka
koji su do tada bili nedostupni Sudu i Tuilatvu, razjasnivi ulogu i organizaciju HOS-a
na prostoru Hercegovine, ciljeve i politiku kojima se rukovodila vojska predvoena
ideologijom HOS-a, koja proizilazi iz ponaanja optuenih, te retorike zapovjednika
HOS-a za Hercegovinu gen.Blaa Kraljevia.

947. Optueni je pojasnio strukturu i ovlasti te nain funkcionisanja logora u Dretelju,

dajui imena drugih uesnika u inkriminacijama koje i sam priznaje. Optueni svoje
priznanje pojedinih inkrimnacija nije uslovio, odnosno nije traio od Tuilatva bilo
kakve ustupke za informacije koje je ponudio u svom svjedoenju, pa je time obim i
vrijednost njegove saradnje vei.

948. Cijenei navedeni doprinos utvrivanju istine o dogaajima koji su predmet

optunice, te da je optueni pruio detalje, identifikovao pretpostavljene i saizvrioce,
Vijee je steklo utisak da je njegovo priznanje izneseno u okviru svjedoenja na
glavnom pretresu bilo iskreno, moralno i predstavlja molbu za razumijevanje, pa je
ocijenjeno da sve navedeno ima karakter osobito olakavajue okolnosti, zbog ega se
i u odnosu na ovog optuenog Vijee opredijelilo na utvrivanje kazne ispod zakonom
predvienog minimuma.

949. U pogledu izricanja jedinstvene kazne zatvora, Sud je izrekao jedinstvenu

kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 34 godine, rukovodei se u tom pravcu
odredbom lana 53.stav 2.taka a) Krivinog zakona BiH, koji je bio na snazi prije
izmjena objavljenih u Slubenom glasniku BiH br.8/10. Odredba koju je Sud primjenio
predvia da e se u sluajevima kada su optuenom utvrene kazna dugotrajnog i
kazna zatvora, kao jedinstvena kazna izrei samo kazna dugotrajnog zatovora, za
razliku od sadraja iste odredbe prema trenutno vaeem KZ-u BiH, pa je Sud zakljuio
da u ovom sluaju ima mjesta primjeni blaeg zakona po uinioca, kako to propisuje
odreda lana 4.stav 2. KZ BiH, te istovremeno nalazi da e se izreenom jedinstvenom
kaznom u potpunosti ostvariti svrha kanjavanja.

950. Najzad, Vijee je u konkretnom sluaju imalo u vidu da je optueni

inkriminisane radnje poduzeo za vrijeme izdravanja kazne zatvora i mogunost
primjene odredbe lana 55.stav 1. KZ BiH i na kaznu zatvora na koju je optueni
osuen presudom Vieg suda u Zenici broj: K-67/91 od 14.10.1991.godine u trajanju
od 17 (sedamnaest) godina zatvora. Meutim, optueni je navedenu kaznu ve

229

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

izdrao, a njenim objedinjavanjem u ovom postupku, dolo bi se u situaciju da se
optuenom izdrani dio kazne ima uraunati u izreenu jedinstvenu kaznu zatvora u
trajanju od 34 (trideset i etiri) godine, ime se prema miljenju Vijea ne bi ostvarila
svrha kanjavanja.

951. Vijee napominje jo jednom da je u ovom postupku utvrdilo, odmjerilo i u

konanici izreklo jedinstvenu kaznu upravo u visini koju smatra adekvatnom teini
poinjenih zloina, dok istovremeno primjeuje da su raniji zloini optuenog takoer
teki i ozbiljni, zbog ega je i bilo odreeno da e izreene kazne izdravati
konsekutivno, na nain kako je to opisano u presudi Vrhovnog suda Federacije BiH
broj: K-573/00 od 23.05.2001.godine.

952. Shodno navedenom, Vijee nije nalo mjesta primjeni lana 55.stav 1. KZ BiH i
u odnosu na ve izdranu kaznu zatvora, jer nalazi da se u tom sluaju ne bi postigla
svrha kanjavanja, koja e se u potpunosti postii izreenom jedinstvenom kaznom
dugotrajnog zatvora u trajanju od 34 (trideset i etiri) godine.

XII. ODLUKA O TROKOVIMA POSTUPKA

953. Vijee je nalo opravdanim osloboditi optuene obaveze naknade trokova

postupka, u dijelu u kojem su oglaeni krivim, obzirom da su prema linim podacima u
spisu loeg materijalnog stanja, pa ako se ima na umu da su i trokovi odbrane
optuenih plaani iz budetskih sredstava suda, to Sud cijeni da bi dosuivanjem
obaveze naknade trokova bila dovedena u pitanje egzistencija optuenih i lanova
njihove porodice.

954. U odnosu na oslobaajui dio presude u odnosu na optuenog Sreka

Hercega, Sud je primjenom odredbe lana 189. stav 1. ZKP- a BiH ovog optuenog
oslobodio obaveze naknade trokova postupka. Na isti nain Sud je odluio u odnosu
na oslobaajui dio presude u odnosu na ostale optuene.

XIII. ODLUKA O IMOVINSKO PRAVNIM ZAHTJEVIMA

955. Primjenom odredbi lana 198. stav 2 ZKP-a BiH, Sud je radi ostvarivanja
imovinskopravnog zahtjeva oteene uputio na parnicu, obzirom da podaci prikupljeni u
toku ovog postupka nisu Vijeu pruili pouzdan osnov za potpuno ili djelimino
dosuenje, pa bi utvrivanje visine imovinsko pravnih zahtjeva predstavljalo

230

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

nepotrebno odugovlaenje predmetnog postupka.

956. U odnosu na oslobaajui dio izreke presude, Sud je po ovom pitanju postupio
u skladu sa odredbom lana 198.stav 3. ZKP BiH.

ZAPISNIAR PREDSJEDNIK VIJEA

Pravni savjetnik SUDIJA
Lejla Kurtanovi Enida Hadiomerovi

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke i branioci mogu izjaviti
albu vijeu Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema
pismenog otpravka presude.

U skladu sa odredbom lana 293. stav 4. ZKP BiH oteeni presudu mogu pobijati
albom, samo u dijelu koji se odnosi na odluku Suda o trokovima krivinog postupka i
odluku o imovinsko pravnom zahtjevu.

231

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 XIV. ANEKS I PROCESNE ODLUKE

(a) Odbijanje zahtjeva odbrane za postavljanjem dodatnih branioca

957. Dana 25.07.2012. godine, Sud je donio odluku173 kojim je odbijen zahtjev
odbrane optuenih Sreka Hercega, Ivana Media i Marine Grubii- Fejzi za
postavljanjem dodatnih branilaca, nalazei da se u konkretnom sluaju ne radi o
sloenom i obimnom predmetu, kako su to branioci detaljno naveli u svojim
prijedlozima, a koji su detaljno elaborirani u naznaenom rjeenju (protiv navedenog
rjeenja je odbrana podnijela albe, o kojima je odluivalo Vijee Apelacionog
odjeljenja Suda174. Naime, Sud je ovakvu odluku donio, cijenei, prije svega, da dokazni
materijal koji je predloen da se izvede, nije toliko obiman da bi iziskivalo dugotrajno
vrijeme potrebno za njegovo izvoenje, a to bi za posljedicu imalo eventualno
odsustvo branilaca u postupku, na koji nain bi bilo dovedeno u pitanje pravo optuenih
na odbranu, niti se u konkretnom sluaju radi o predmetu u kojem je potrebno razrijeiti
neka sloena injenina i pravna pitanja.

(b) Odluka o naknadi podvoznih trokova optuenog Ivana Zelenike

958. Sud je, na glavnom pretresu, odranom dana 15.01.2013. godine, donio odluku
po prijedlogu optuenog Ivana Zelenike da se, zbog njegovog slabog imovnog stanja,
unaprijed, iz sredstava Suda, isplauju njegovi podvozni trokovi pristupa na Sud. Sud
je ovu odluku donio, imajui u vidu njegovo slabo imovno stanje, kao i odredbu lana
185. stava 4. ZKP BiH, kojom je propisano da e se, izmeu ostalih trokova krivinog
postupka, i podvozni trokovi optuenog isplatiti unaprijed iz sredstava Suda, a
naplauju se kasnije od osoba koje su dune da ih naknade u skladu sa odredbama
procesnog zakona. Stoga je Sud, od dana donoenja odluke, optuenom isplaivao
podvozne trokove svakog njegovog dolaska na suenje, koji trokovi su uredno
evidentirani u sudskom spisu.

(c) Mjere zatite za svjedoke

959. Vijee je, na nastavku glavnog pretresa, odranog dana 03.09.2013. godine, na
kojem je dijelom bila iskljuena javnost, na prijedlog Tuilatva BiH i nakon sasluanja
optuenih i njihovih branilaca, neposredno prije sasluanja svjedoka, donijelo odluku o
njegovoj zatiti, dodjeljujui mu pseudonim I, iz razloga njegove sigurnosti. Naime,

173
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Krl od 25.07.2012. godine
232

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Tuilatvo je podnijelo prijedlog za zatitu navedenog svjedoka, u kojem je navedeno
da je svjedok izrazio spremnost da svjedoi, ali pod uslovom da mu se osiguraju mjere
zatite, na nain da mu se odredi pseudonim I, iz razloga to isti osjea strah, te da je
povratnik u Grad Mostar, gdje sam ivi. Iste navode i razloge je svjedok ponovio na
nastavku gore navedenog glavnog pretresa, a prije njegovog svjedoenja.

960. Imajui u vidu navedeno, Vijee je donijelo ovakvu odluku, rukovodei se

odredbom lana 3. stava 1. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka. Navedenom zakonskom odredbom je propisano da je svjedok pod prijetnjom
onaj svjedok ija je lina sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost
zbog njegovog uea u postupku, kao rezultat prijetnji, zastraivanja ili slinih radnji
koje su vezane za njegovo svjedoenje, ili svjedok koji smatra da postoji razumna
osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog
svjedoenja. Dakle, u konkretnom sluaju, a suprotno prigovorima odbrana optuenih
Ivana Zelenike i Sreka Hercega, vijee nalazi da je svjedok dao valjane razloge koji
ukazuju na osnovanu bojazan da bi njegovim svjedoenjem mogla doi u opasnost
njegova lina sigurnost, imajui u vidu razloge koje je svjedok iznio, te je nalo
opravdanim dodijeliti mu pseudonim I, kojim e se isti oslovljavati u daljem toku
postupka.
961. U toku cijelog postupka, Vijee je vodilo rauna o zatiti identiteta svih svjedoka
sa dodijeljenim mjerama zatite u ranijoj fazi postupka, na nain to se na glavnom
pretresu, kao i u presudi ne spominju puna imena i prezimena ovih svjedoka, nego
samo njima dodijeljeni pseudonimi, dok se potpuni podaci o navedenim svjedocima
nalaze u spisu, koji je takoer pod posebnom zatitom.

(d) Iskljuenje javnosti

962. Na nastavku glavnog pretresa, odranom dana 03.09.2013. godine, javnost je
bila iskljuena u jednom njegovom dijelu, a sve radi sasluanja svjedoka I u cilju
donoenja odluke o dodjeli zatitinih mjera za istog, odnosno zatiti njegovih linih
podataka. Stranke nisu imale primjedbi na ovakvu odluku vijea.

963. Takoer, u cilju zatite linih podataka svjedoka G, na nastavku glavnog

pretresa, odranog dana 28.05.2013. godine, javnost je bila iskljuena u jednom
njegovom dijelu, budui da su se prezentovali odreeni dokumenti koji su sadravali

174
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Kr 4 od 23.08.2012. godine
233

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ime svjedoka G. Nakon izvrenog prezentovanja tih dokumenata, javnost je opet na
ovom glavnom pretresu bila ukljuena.

(e) Protek roka od 30 (trideset) dana

964. Pretresno vijee je tokom cijelog postupka postupalo u neizmijenjenom
sastavu, meutim, odredbom lana 251. stava 2. ZKP BiH propisano je da: Glavni
pretres koji je odgoen mora ponovo poeti ako se izmijenio sastav vijea ili ako je
odgaanje trajalo due od 30 dana, ali uz saglasnost stranaka i branioca vijee moe
odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne
vri novi uviaj, nego da se koriste iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom
pretresu.

965. S tim u vezi, u vie navrata je glavni pretres ponovno zapoinjao, nakon
proteka roka od 30 dana i to: u periodu od 03.07.2012. do 14.08.2012., od 25.06.2013.
do 13.08.2013. i od 08.07.2014. do 26.08.2014. godine, ali su se koristili iskazi
svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom pretresu, s obzirom da su se stranke i
branioci svaki put saglasili u vezi toga. Na roitu odranom 25.06.2013.godine,
optueni Buljubai je zbog vrjeanja suda i naruenja reda i mira, udaljen iz sudnice,
pa se nije mogao izjasniti po ovom pitanju na navedenom roitu, ali je na nastavku
glavnog pretresa od 13.08.2013.godine on, kao i ostali optueni i njihovi branioci bio
saglasan da se optunica ponovo ne ita, te da se u daljem toku glavnog pretresa
koriste do tada izvedeni dokazi, odnosno da se ranije izvedeni dokazi nee ponovo
izvoditi.
966. Imajui u vidu navedeno, glavni pretres u ovom krivinom postupku se
odravao u skladu sa citiranom odredbom Zakona o krivinom postupku.

(f) Odluka po prijedlogu za izuzee

967. Dana 04.09.2014. godine, odnosno 05.09.2014. godine, braniteljica optuenog
Ediba Buljubaia, advokat Dema Hasanagi Milaimi, odnosno optueni Edib
Buljubai lino, podnijeli su zahtjev za izuzee pretresnog vijea navodei da se
zahtjev podnosi iz razloga to odbrana smatra da postoje okolnosti koje izazivaju
razumnu sumnju u nepristrasnog pretresnog vijea, a sve na osnovu lana 29. taka f),

234

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 te lana 30. ZKP BiH. Istaknute razloge je vanpretresno vijee Suda ocijenilo kao
nedoputene175, te su kao takvi odbaeni.

(g) Vjetaenje zdravstvenog stanja optuenog Ediba Buljubaia

968. Dana 24.07.2012. godine, Sud je donio naredbu za vjetaenje medicinske
dokumentacije optuenog Ediba Buljubaia, koji se u vie navrata alio na bolove u
leima, to je jedan od uzroka i neadekvatan prijevoz od KPZ Zenica do Suda BiH, te
je istakao da zbog zdravstvenih problema nije u mogunosti stajati u sudnici za vrijeme
obraanja Sudu, odnosno prilikom ispitivanja svjedoka. Kako bi bili ispitani navodi
optuenog u tom pravcu, izdata je naredba za vjetaenje176, u kojoj je vjetak pozvan
da odgovori o kojoj vrsti oboljenja se radi, da li to optuenog onemoguava u stajanju,
te da li su, s tim u vezi, adekvatni uslovi prijevoza optuenog od KPZ Zenica do Suda
BiH. Vjetak je pouen da moe, ukoliko nae potrebnim, traiti da posjeti optuenog u
prostorijama KPZ Zenica kako bi izvrio neposredni pregled prije davanja nalaza i
miljenja, ukoliko ocijeni da predmetno miljenje ne moe dati samo na temelju
dostavljene medicinske dokumentacije.

969. S tim u vezi, Sud je, dana 13.08.2012. godine, zaprimio pismeni nalaz i
miljenje stalnog sudskog vjetaka medicinske struke, prim. Dr. Nedada abia, u
kojem je, nakon provedenog vjetaenja po gore navedenoj naredbi Suda, izmeu
ostalog, konstatovano da se optueni Edib Buljubai, prilikom obraanja Sudu, moe
nalaziti u stojeem stavu, osim prilikom dueg ispitivanja svjedoka, u kojim sluajevima
mu treba omoguiti sjedeu poziciju.

970. Odredbom lana 256. stav 2. ZKP BiH, propisano je da su stranke, prilikom
obraanja Sudu, dune ustati, osim ako za to postoje opravdane prepreke. Imajui u
vidu da je vjetak medicinske struke utvrdio da kod optuenog Ediba Buljubaia
postoje odreene potekoe prilikom dueg stajanja, donesena je odluka da optueni
Buljubai moe ispitivati svjedoke u sjedeem poloaju, osim u sluajevima kad se
obraa Sudu u kraem vremenskom periodu.

175
S1 1 K 009124 12 Kri od 08.09.2014. godine
176
Naredba Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Kri od 24.07.2012. godine
235

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 (h) Nedolazak optuenog Ediba Buljubaia na glavni pretres
971. Optueni Edib Buljubai nije pristupio na zakazani glavni pretres, dana
04.09.2012. godine, iako je bio uredno pozvan. Na osnovu slubene zabiljeke,
sainjene od strane sudskih policajaca, koji su bili zadueni da dovedu optuenog
Buljubaia iz KPZ Zenica na Sud BiH, isti je izjavio da da ne eli pristupiti na zakazani
glavni pretres, te da je to njegovo pravo, a ne obaveza. Meutim, pretresno Vijee je
odluilo da se glavni pretres odri bez prisustva optuenog Ediba Buljubaia. Naime,
istog dana je doneseno pismeno rjeenje177 kojim je odreeno da e se, u sluajevima
neopravdanog nedolaska optuenog Ediba Buljubaia, kao i njegovog naputanja
suenja bez objektivnog razloga, glavni pretres odrati, odnosno nastaviti bez njegovog
prisustva, na kojima e prisustvovati njegov branilac. Istim rjeenjem je odreeno da
optueni u svakom sluaju ima pravo pristupiti glavnom pretresu, te da e mu se, u
sluajevima kad ne pristupi na glavni pretres, dostavljati snimci suenja, odnosno
transkripti sa odranih glavnih pretresa.

972. Prilikom donoenja navedene odluke, Vijee je cijenilo da u konkretnom sluaju

optueni Buljubai nije bio objektivno sprijeen pristupiti na nastavak glavnog
pretresa, te da je njegovo odbijanje da pristupi suenju bilo motivisano razlozima line,
odnosno subjektvne prirode. Odredbe ZKP-a BiH ne reguliu takve situacije, kao to ne
postoje odredbe koje sprjeavaju Sud da u ovoj situaciji nastavi postupak, ak i bez
prisustva optuenog. Meutim, ova procesna situacija nalae razmatranje osnovnih
prava i sloboda optuenog sa aspekta ostalih domaih i meunarodnih pravnih
standarda i sudske prakse. Tako lan 247. ZKP BiH propisuje da se optuenom ne
moe suditi u odsustvu. Meutim, analizom ove odredbe, moe se zakljuiti da se izraz
u odsustvu odnosi na sluajeve potpune odsutnosti optuenog iz postupka, bilo zbog
toga to je nemogue obezbijediti njegovo prisustvo u postupku, ili je on iz nekih
razloga nedostupan organima gonjenja, npr. nalazi se u bjekstvu ili se krije, ne zna se
gdje je, ili mu nije poznato da se postupak vodi ili postoje druge potekoe da se
obavijesti o postupku ili obezbijedi njegovo prisustvo. S tim u vezi, evidentno postoje
terminoloke razlike izmeu suenja u odsustvu i suenja bez prisustva optuenog, jer
suenje u odsustvu podrazumijeva situaciju gdje je prisustvo optuenog onemogueno
iz razloga kojima on ne moe upravljati, dok suenje bez prisustva optuenog

177
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 2 K 009124 12 Kri od 04.09.2012. godine
236

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

podrazumijeva da je optueni u mogunosti da prisustvuje, ali on to ne eli, kako je to u
konkretnom sluaju.

973. Shodno gore navedenom, Vijee je ovakvu odluku donijelo, rukovodei se, prije
svega, interesima pravinosti, efikasnosti i ekonominosti, imajui u vidu aktivno
uee ostalih optuenih u ovom krivinom postupku, odnosno njihovo kontinuirano
prisustvo suenju. Naime, svi optueni u ovom postupku, jednako kao i optueni Edib
Buljubai, uivaju garancije na pravino suenje i suenje u razumnom roku, u smislu
lana 6. stava 1. EKLJP. Vijee je, pored navedenog, imalo u vidu i opti javni interes,
te posebni interes rtava i svjedoka da se suenje odri u razumnom vremenskom
roku. Pored toga, valja podsjetiti da Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) nikada nije
ustanovio krenje Konvencije u predmetima gdje je optueni, koji je adekvatno
obavijeten o predstojeem suenju, svojevoljno izabrao da ne pristupi, a suenje se
nastavilo. Sud naglaava da je prisustvo optuenog tokom suenja u sutini njegovo
pravo, a ne obaveza, tako da je i prema praksi Suda u Strasbourgu postupak bio
pravian u svim onim situacijama kada je optueni na cjelovit nain bio obavijeten, te
postupak regularno poeo, odnosno nastavio se.

974. Dakle, optueni Edib Buljubai je imao pravo prisustvovati suenju, ali, iako je
bio uredno obavijeten i bio svjestan posljedica neodazivanja, odnosno nepristupanja
na Sud, on se tog prava svjesno odrekao, bez navoenja bilo kakvih opravdanih
razloga, pa je Vijee odluilo da e, u svim takvim buduim sluajevima, nastaviti
postupak, odnosno glavni pretres, bez njegovog prisustva, odnosno u svim sluajevima
kada neopravdano odbije pristupiti ili napusti glavni pretres na koji je uredno pozvan, te
se navedeno nee smatrati suenjem u odsustvu, u smislu lana 247. ZKP BiH.

975. S tim u vezi, osim na navedeni glavni pretres, optueni Buljubai nije pristupio,
u nekoliko navrata i to: 18.09.2012., 02.10.2012., 18.12.2012., 26.03.2013.,
11.06.2013., 20.08.2013., 27.08.2013., 01.10.2013., 05.11.2013., 19.11.2013.,
26.11.2013., 03.12.2013., 18.03.2014., 08.07.2014., 02.09.2014.godine, ali su u skladu
sa gore navedenom odlukom, glavni pretresi u navedenim periodima uredno odravani,
bez prisustva optuenog Ediba Buljubaia, ali uz prisustvo njegovog branioca.

237

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 976. Optueni Edib Buljubai je udaljen sa dijela glavnog pretresa odranog
22.10.2013.godine, kada je nakon zavretka unakrsnog ispitivanja poeo vrijeati
svjedoka Henrik Holand-a, upuujui mu psovke i verbalne uvrede, sa im je nastavio i
nakon usmene opomene predsjedavajue vijea, pa je isti temeljem odredbe lana
424.stav 2.ZKP BiH, udaljen sa glavnog pretresa zbog nepotivanja Suda i
naruavanja javnog reda u sudnici. Optueni je zbog nepotivanja Suda, a temeljem
citirane odredbe, udaljen iz sudnice i sa dijela glavnog pretresa odranog 28.05.2013
godine. U oba sluaja, glavni pretres je nastavljen bez njegovog prisustva, ali uz
prisustvo njegovog branioca.

(i) Vjetaenje zdravstvenog stanja svjedoka: Slavka Bojania, Tonija Rajia, Ilije
Domazeta i Borivoja Petrovia
977. Dana 18.01.2013. godine, izdata je naredba o medicinskom vjetaenju
svjedoka Ilije Domazeta, na okolnosti sposobnosti svjedoenja, odnosno davanja
iskaza na glavnom pretresu. Takoer, 05.02.2013. godine, odnosno 29.08.2013.
godine, izdata je naredba o medicinskom vjetaenju svjedoka Slavka Bojania i
Borivoja Petrovia, na okolnosti njihovog opteg zdravstvenog stanja i sposobnosti
pristupa na Sud zbog sasluanja. Konano, Sud je dana 02.04.2013. godine izdao i
naredbu za medicinsko vjetaenje svjedoka Tonija Rajia178, u pogledu utvrivanja
psihikog stanja svjedoka, odnosno njegove sposobnosti svjedoenja u ovom
krivinom postupku.

978. Na nastavku glavnog pretresa, odranog dana 11.06.2013. godine, sasluani

su vjetaci Ibrahim Gavrankapetanovi i Omer emalovi, koji su dodatno obrazloili
svoje pismene nalaze i data miljenja na okolnosti medicinskog vjetaenja svjedoka
Slavka Bojania, odnosno Tonija Rajia. Tako je vjetak Gavrankapetanovi istakao da
je svjedok Slavko Bojani teki srani bolesnik, to je vjetak utvrdio na osnovu
dostavljene medicinske dokumentacije. S obzirom na navedeno, kao i starost svjedoka
(preko 80 godina), vjetak je dao svoje miljenje179 u smislu da isti nije zdravstveno
sposoban pristupiti na Sud i dati svoj iskaz, imajui u vidu udaljenost izmeu Suda BiH
i njegovog mjesta boravita (Trebinje), odnosno isti nije sposoban fiziki pristupiti na

178
Na glavnom pretresu, odranom dana 02.04.2013. godine, na kojem je zapoelo svjedoenje Tonija
Rajia, isti je izjavio da nije sposoban da nastavi sa svojim svjedoenjem, da je psihiki rastrojen, nakon
ega je donesena odluka o njegovom medicinskom vjetaenju.
179
T31 - Nalaz i miljenje prim dr Ibrahima Gavrankapetanovia od 07.02.2013.godine.
238

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Sud i dati iskaz, u suprotnom bi moglo doi do neeljenih posljedica, kada je u pitanju
njegovo zdravlje.

979. Vjetak Omer emalovi je istakao da svjedok Toni Raji, na osnovu pregleda
medicinske dokumentacije i obavljenog psiholokog testiranja navedenog svjedoka,
nije trenutno sposoban na efikasan nain participirati u sudskom postupku, te da je u
tom pravcu potrebno njegovo svjedoenje odgoditi za period od najvie etiri sedmice.
U tom periodu e svjedok Raji, kako to vjetak smatra, u potpunosti uspjeti postii
odgovarajuu psihosocijalnu ravnoteu, neophodnu za adekvatno uee u sudskom
postupku. Takoer je istakao da je navedeni svjedok inae sposoban shvatiti znaaj
svjedoenja u ovom krivinom postupku, odnosno shvatiti upozorenja koja mu se budu
davala u tom pravcu. Nalaz i miljenje vjetaka elamlovia je po njegovom sasluanju
na glavnom pretresu uloeni u spis kao dokaz Tuilatva 180.

980. Nadalje, dana 25.06.2013. godine, na nastavku glavnog pretresa su sasluani i

vjetaci Helena kobi i Berima Haam, koje su imale zadatak izvriti vjetaenje,
odnosno psiholoku procjenu svjedoka Ilije Domazeta, na okolnosti njegove
sposobnosti svjedoenja u ovom postupku. Tako je vjetak kobi, izmeu ostalog,
istakla da je u postupku vjetaenja svjedok osjetio izuzetnu slabost, te mu je tom
prilikom izmjeren visok krvni pritisak i visok nivo eera u krvi, nakon ega je isti
upuen u Kliniku bolnicu Mostar, na daljnje pretrage. S tim u vezi, navela je da
dolazak navedenog svjedoka pred Sud i davanje iskaza predstavlja rizik po pitanju
implikacija na njegovo zdravstveno stanje. Vjetak Haam je navela da nije uspjela
izvriti psihodijagnostiko testiranje svjedoka, imajui u vidu njegovo pogoranje
zdravstvenog stanja u toku vjetaenja, nakon ega je svjedok prebaen u bolnicu u
Mostaru na dalje pretrage. Ista se sloila sa miljenjem vjetaka Helene kobi u vezi
rizika po zdravlje svjedoka, ukoliko bi isti pristupio na Sud da svjedoi.

981. Dana 05.09.2013. godine, Sudu je dostavljen nalaz i miljenje Senada Pete,
vjetaka interne medicine, koji je, na osnovu naredbe Suda od 29.08.2013. godine,
izvrio vjetaenje medicinske dokumentacije svjedoka Borivoja Petrovia, u pogledu
njegove zdravstvene sposobnosti, odnosno mogunosti da bez ikakvih zdravstvenih
posljedica pristupi na Sud i bude sasluan na glavnom pretresu. Tako iz nalaza i datog

180
T30 Sudsko-psihijatrijski nalaz i miljenje dr Omer emalovia od 04.04.2013.godine.
239

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 miljenja navedenog vjetaka proizlazi da iz dostavljene medicinske dokumentacije nije
utvreno nijedno akutno oboljenje svjedoka, te da stoga ne postoje nikakve
zdravstvene zapreke da svjedok pristupi na Sud i da bude sasluan na glavnom
pretresu. Imajui u vidu nalaz i dato miljenje vjetaka, Sud je pozvao svjedoka
Borivoja Petrovia na glavni pretres, koji je neposredno sasluan dana 29.10.2013.
godine.

982. Postavljanje pravnog savjetnika svjedoku Toniju Rajiu

983. Dana 01.04.2013. godine, donesena je odluka181 kojom se svjedoku Toniju
Rajiu postavlja pravni savjetnik, advokat Velimir Mari, u skladu sa odredbama lana
84. stava 5. ZKP BiH182. Naime, na glavnom pretresu, odranom dana 26.03.2013.
godine, kada je pomenuti svjedok predloen da bude sasluan na glavnom pretresu,
odbrana optuenih je nagovijestila da postoji mogunost da e navedenom svjedoku
postaviti neka pitanja, na osnovu kojih postoji mogunost da se svjedok dovede u
inkriminirajui poloaj.

984. Cijenei citiranu zakonsku odredbu, odnosno imajui u vidu da se radi o

svjedoku koji nije u stanju koristiti svoja prava, te da je postojala objektivna mogunost
da se prilikom odgovaranja na pitanja odbrane svjedok dovede u inkriminirajui poloaj,
to je Sud zakljuio da svjedok nije bio u stanju koristiti svoja prava za vrijeme
sasluanja i da njegovi interesi nisu mogli biti zatieni na drugi nain, zbog ega je i
donesena navedena odluka.

(i) Odstupanja u svjedoenju svjedoka Tonija Rajia u odnosu na iskaz iz

istrage
985. Prilikom sasluanja svjedoka Tonija Rajia na glavnom pretresu, dolo je do
brojnih odstupanja u sadrni njegovog iskaza u odnosu na iskaz koji je dao na
zapisnik183 prilikom sasluanja u Tuilatvu BiH 13.05.2010.godine.

181
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Krl od 01.04.2013. godine
182
Svjedoku se odlukom Suda za savjetnika odreuje advokat za vrijeme trajanja sasluanja, ukoliko je
oito da nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme sasluanja i ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni
na drugi nain.
183
T36 Zapisnik o sasluanju svjedok Rai Tona dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05 od
13.05.2010.godine + Aneksi + audio snimak zapisnika.

240

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 986. Svjedok je tako na glavnom pretresu izjavio da u istrazi nije govorio istinu,
odnosno da su mu odgovori sugerisani od strane postupajueg tuioca koji je vrio
ispitivanje,a istovremeno je osjeao bojazan za vlastitu sigurnost jer su ga prije davanja
izjave u vie navrata kontaktirali djelatnici Dravne agencije za istrage i zatitu koji su
mu sugerirali na prijeteim tonom da je bolje po njega da se odazove pozivu tuioca i
da svjedoi takoer, svjedok tvrdi da su mu prijetili kako ga po osnovu uea u
dogaajima u logoru Dretelj mogu uhapsiti u bilo kojem trenutku.

987. Vijee u konkretnom sluaju nalazi da je graanska dunost svake osoba koja
o odreenoj injenici posjeduje neposredna ili posredna saznanja, da se odazove na
uredno dostavljen poziv za sasluanje u svojstvu svjedoka. Vijee stoga ne nalazi da
su u postupku pozivanja navedenog svjedoka i samog toka njegovog sasluanja
povrijeene bilo koje odredbe ZKP-a BiH. Svjedok je pouen o svojim pravima iz lana
85. ZKP BiH, kao i prava na pravnog savjetnika u bilo kojem trenutku ispitivanja,
ukoliko svjedok ocjeni da nije u stanju adekvatno zatititi svoje interese.

988. Kako bi se utvrdio stvarni tok ispitivanja ovog svjedoka, Vijee je na glavnom
pretresu preslualo audio zapis sa sasluanja navedenog svjedoka i iz istog ne
proizilazi da je svjedok iskaz davao pod bilo kojim vidom prijetnje, prinude niti je iskaz
od njega iznuivan. Prilikom sluanja uvodnog dijela ispitivanja jasno je da je svjedok
pouen o svojim pravima, da je upoznat sa prisutnima u prostoriji za ispitivanje, da je
pouen da ima pravo na pravnog savjetnika ukoliko ocijeni da nije u stanju samostalno
zastupati svoje interese, te da postoji mogunost davanja imuniteta u u sluaju da
odlui da svjedoi o okolnostima koje ga mogu izloiti krivinom gonjenju moe traiti
imunitet. Tako je na stranici 10 Zapisnika prilikom postavljanja pitanja Je li lino vidio
da neko zlostavlja ili udara zatvorenike? odgovorio Jesam, par puta sam i ja udario!
nakon ega ga je tuilac ponovo upoznao sa pravom na zatitu od samoinkriminacije,
te se prelo na ispitivanje o okolnostima o kojima ima neposredba saznanja.

989. Na audio snimku se jasno uje da na pitanje Da li ste vidjeli pripadnike HOS-a
da tuku ili zlostavljaju zarobljenike? svjedok bez sugerisanja odgovora odgovara Da.
Takoer u daljem kazivanju dalje pominje samoincijativno dogaaj u kojem je vidio da
Sreko Herceg udara zarobljenika, nakon ega dodaje Vidio sam da je tukao
zatvorenike, a mogu li ja neto pitati- Mogu li ja imati problema vezano za ovo? Nakon
to je tuilac zatraio pojanjenje navedenog pitanja svjedok je izjavio
241

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

ta ja znam, mala je to sredina, ako se ovo sve sazna, kad bude suenje, ja se ne
bojim ali imam dijete, ima nekih ljudi nisu ba svoji. Navedeno moe objasniti motive
svjedoka za odstupanje od izjave koju je dao u istrazi prilikom svjedoenja na glavnom
pretresu, s tim da Vijee nalazi korisnim istai da je odmah nakon ove izjave svjedoka
tuilac istog upoznao sa mogunou dodjeljivanja mjera zatite identiteta shodno
Zakonu o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.

990. Na audio zapisniku se tako jasno uje uputa tuioca da e se kazivanje

svjedoka unositi doslovno u zapisnik iji tok e svjedok pratiti na monitoru ispred sebe.
Istovremeno je pouen da u sluaju da uoi neku nepravilnost u zapisniku moe
reagovati kako bi se ista odmah korigovala.

991. Takoer, svjedok je po davanju iskaza izjavio da je zadovoljan tokom

sasluanja te nema primjedbi na zapisnik te nema potrebe da mu se reproducira audio
zapis toka sasluanja jer je pratio kucanje zapisnika na monitoru. Nakon toga, svjedok
je imao period od pola sata za pregled otkucanog teksta zapisnika o sasluanju, na koji
je imao pravo staviti primjedbu, to je uinio u pogledu nekih dijelova Zapisnika.

992. Korekcije iskaza i primjedbe svjedoka su odmah implementirane u tekst

Zapisnika, koji je svjedok potom svojeruno potpisao. Navedeno je konstatovano na
audio zapisu sa sasluanja svjedoka. Te prilike osumnjieni nije rekao tuiocu da ima
bilo kakve zdravstvene probleme koji bi ga onemoguavali da nepristrasno i objektivno
da svoju izjavu, iako je direktno pitan na ovu okolnost.

993. Svjedok prilikom ispitivanja nije upoznao postupajueg tuioca u ovom

predmetu o navodnim prijetnjama koje je imao od djelatnika SIPA-e, iako ga je
postupajui tuilac prije ispitivanja pitao direktno Da li vas je iko izloio prijetnjama ili
pritiscima ili vam neto obeao u zamjenu za vau izjavu? na to je svjedok odgovorio
da je na ispitivanje pristupio dobrovoljno. Stoga, Vijee ne nalazi osnovanim da se na
ovu okolnost poziva u vrijeme davanja iskaza na glavnom pretresu.

994. Vijee zapravo cijeni da je zapravo iznoenjem navodnih formalno- pravnih

nedostataka izjave iz istrage njegov nain da izbjegne bilo kakav vid line odgovornosti
za deavanja u Dretelju, tako to e predstaviti Vijeu da nema neposrednih saznanja
o ueu optuenih u inkriminacijama za koje su se teretili potvrenom optunicom.

242

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 995. Presluavajui video zapis koji je uvrten u dokaze u ovom predmetu, Vijee se
uvjerilo da je kazivanje svjedoka u istrazi bilo objektivno, nepristrasno i neometano od
strane ostalih uesnika u postupku, te cijeni da je svjedok naknadno odluio da e na
glavnom pretresu odstupiti od ranije izjave, kada i poinje iznositi razloge medicinske i
druge prirode, koji bi inili njegov iskaz iz istrage neupotrebljivim.

996. Kako je svjedok na glavnom pretresu izjavljivao uporno da se niega ne sjea i

da nema saznanja o ueu i djelovanju optuenih u relevantnom periodu, te kako nije
dao logino i uvjerljivo obrazloenje zbog ega na glavnom pretresu u potpunosti
odstupa od ranije izjave, to je Vijee paljivo cijenilo sve dijelove njegove ranije izjave,
uporeujui ih i cijenei ih zajedno sa ostalim provedenim dokazima, pa je tako iskaz
ovog svjedoka dat u istrazi184, ocijenjen relevantnim i istinitim u svim segmentima u
kojima je potkrepljen iskazima sasluanih svjedoka i drugih provedenih dokaza u ovom
predmetu.

997. Imajui u vidu da sadraj izjave iz istrage u znantnoj mjeri inkriminira optuene
u ovom predmetu, odbrana je nastojala kroz unakrsno ispitivanje vjetaka
neuropsihijatrijske struke Omera emalovia, utvrditi da je svjedok Toni Raji u
vrijeme davanja izjave Tuilatvu BiH bio psihiki nestabilan i nesposoban da shvati
znaaj svog statusa i posljedice koje nosi.

998. Meutim, Vijee primjeuje da vjetak emalovi na glavnom pretresu u tom

pravcu navodi radi se o mladoj osobi, psihiki ouvanoj, ja ne mislim da nije bilo
znaajnog odstupanja u kognitivinim sposobnostima u vrijeme davanja izjave. Sjeanja
iz prolosti su ak ouvanija od ovih iz sadanjosti. Vjetak je na kraju dodao i da
prilikom prvog pristupanja na Sud nije bilo psihijatrijskih razloga da ovaj svjedok odbije
svjedoenje, ali on kao ljekar jeste imajui u vidu njegovu anamnezu, iz etikih a ne
medicinskih razloga, dao saglasnost za odgodu njegovog pozivanja na sud u svojstvu
svjedoka.

184
T36 Zapisnik o sasluanju svjedok Rai Tona dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05 od
13.05.2010.godine + Aneksi + audio snimak zapisnika.

243

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 999. Znaajna odstupanja od iskaza iz istrage, na glavnom pretresu je iskazao i brat
ovog svjedoka, Ilija Raji. Iako se sudee Vijee nije uputalo u motive ovih svjedoka
zbog kojih su prilikom svjedoenja na glavnom pretresu odstupali od ranije datih izjava,
evidentno je da prilikom sasluanja u istrazi isti nisu bili pod prijetnjom ili pritiskom bilo
koje vrste, da su prije davanja iskaza bili upoznati sa pravima koja im pripadaju shodno
Zakonu o krivinom postupku.

1000. Svjedok Ilija Raji nakon brojnih upita lanova sudeeg vijea, nije imao
objanjenje znaajnih razlika u kazivanju u istrazi i na glavnom pretresu, pa u tom
pravcu navodi da nije osjeao strah prilikom davanja izjave niti je bio pod pritiskom, jer
kako sam tvrdi nije inio nita loe u inkriminisanom periodu i ne plai se za vlastitu
sigurnost. Dakle, na svjedoka Iliju Rajia niko nije vrio uticaj da bi svjedoio o
injenicama i okolnostima o kojima je imao neposredna saznanja, koje je prema
miljenju Vijea, potpuno detaljno i objektivno iznio tada postupajuem tuiocu, to je
dokumentovano njegovim zapisnikom o ispitivanju iz istrage. Vijee takoer primjeuje
da svjedok u istrazi dogaaje iznosi iz vlastite perspektive, pominjujui odreene
detalje i pojedinosti koje su jedino njemu mogle biti neposredno poznate, te se ne stie
uvjerenje da su svjedoku prilikom ispitivanja sugerisani odgovori.

1001. Kako na glavnom pretresu ovaj svjedok nelogino i neuvjerljivo izbjegava

odgovor na pojedina pitanja o kojima je detaljno svjedoio u istrazi, to je Vijee odluilo
pokloniti vjeru iskazu svjedoka iz istrage u dijelu u kojem taj iskaz bude potkrepljen
iskazima drugih sasluanih svjedoka na iste okolnosti te drugim materijalnim dokazima.

1002. Zapisnik o sasluanju ovog svjedoka je uloen u materijalne dokaze 185, i

podlijegao je slobodnoj ocjeni zajedno sa svim ostalim izvedenim dokazima.

(j) Izuzeci od neposrednog izvoenja dokaza itanje zapisnika iz istrage

1003. Dana 20.08.2013. godine odbijen je prijedlog odbrane optuenog Sreka
Hercega i Ivana Media da se izvri dodatno neuropsihijatrijsko vjetaenje svjedoka
Slavka Bojania, s obzirom da svjedok ne posjeduje nijedan nalaz od specijaliste
neuropsihijatra. Naime, odbrane navedenih optuenih su, na glavnom pretresu,

185
T26 Zapisnik o sasluanju svjedoka Raji Ilije broj KT-RZ-26/05 od 12.05.2010.godine + fotografije
Aneks

244

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

odranom dana 11.06.2013. godine, nakon sasluanja vjetaka Ibrahima
Gavrankapetanovia, istakle da bi Sud, prije donoenja eventualne odluke o itanju
iskaza navedenog svjedoka od 2010. godine, trebao donijeti naredbu za vjetaenje po
vjetacima odgovarajue struke, imajui u vidu njegovu dijagnozu, te da bi njegova
bolest, koja je utvrena 2004. godine, mogla za posljedicu imati poremeaj pamenja,
te se onda postavlja pitanje da li je valjan svjedokov iskaz iz istrage, dat u Tuilatvu
BiH, 2010. godine, koji odgovor bi mogao dati vjetak neuropsihijatar. Imajui u vidu
navedeno, Sud je, dana 20.08.2013. godine, odbio prijedlog za dodatnim vjetaenjem,
budui da svjedok ne posjeduje nikakve medicinske dokumentacije od specijaliste
neuropsihijatra.

1004. Imajui u vidu konstatovani poremeaj linosti ovog svjedoka (iz 2004.g.
klasifikovan kao poremeaj linosti), lan vijea je u okviru unakrsnog ispitivanja
vjetaka neuropsihijatrije Omera emalovia, postavila uopteno pitanje psihike
sposobnosti lica sa navedenom dijagnozom da budu sasluani u svojstvu svjedoka. ,
na okolnost preivjelih dogaaja iz prolosti, na to je vjetak pojasnio da bi se
eventualni poremeaj pamenja u tom konretnom sluaju svodio na reduciranje ili
manje greke u hronologiji izlaganja, te eventualno nemogunost fokusiranja na
odreene detalje, ali nikako svjedoenje takve osobe ne bi predstavljalo iskrivljenje ili
kombinatoriku preivljenih dogaaja.

1005. S tim u vezi, Vijee je odluilo da e se itati i koristiti kao dokaz iskaz svjedoka
Slavka Bojania dat u istrazi, imajui u vidu, da je vjetak interne medicine, Ibrahim
Gavrankapetanovi, u svom nalazu i datom miljenju istakao da je njegov dolazak pred
Sud znatno otean zbog zdravstvenih problema. Navedeno je vjetak dodatno
obrazloio na glavnom pretresu, odnosno isti je bio decidan u pogledu svoje tvrdnje da
bi njegov pristup na Sud mogao prouzrokovati neeljene posljedice po njegovo
zdravlje.

1006. Prilikom donoenja navedene odluke, Vijee je imalo u vidu odredbu lana 273.
stava 2. ZKP-a BiH, kojom je, izmeu ostalog propisano da: zapisnici o iskazima datim
u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti kao dokaz na
glavnom pretresu samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se
ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred Sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih
uzroka. Dakle, Vijee je imalo u vidu nalaz i dato miljenje, odnosno iskaz
245

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

vjetaka Ibrahima Gavrankapetanovia, te je cijenilo da je isti na glavnom pretresu
iznio nalaz i dao miljenje, odnosno objasnio iz kojih razloga svjedok Slavko Bojani
nije u mogunosti pristupiti na Sud radi sasluanja.

1007. Vijee nalazi da izneseni razlozi, koji su dati, odnosno iznijeti u nalazu miljenju
navedenog vjetaka, predstavljaju vane uzroke zbog kojih je dolazak svjedoka Slavka
Bojania pred Sud znatno otean, te je donesena odluka da se na glavnom pretresu
ita, odnosno koristi njegov iskaz dat u istrazi186. Pri tome Vijee napominje da e u
kasnijem dijelu ove presude obrazloiti ocjenu ovog dokaza, u smislu njegove dokazne
snage. Nadalje, imajui u vidu navedeno, Sud je dana 19.11.2013. godine donio odluku
da se, kao sastvani dio navedenog dokaza Tuilatva, u spis uloi i zapisnik o
sasluanju svjedoka Slavka Bojania od 01.07.1992. godine, koji ini sastavni dio
(aneks A) zapisnika od 02.08.2010. godine, jer je isti predoavan svjedoku prilikom
davanja svog iskaza od 02.08.2010. godine. O dokaznoj kvaliteti iskaza ovog svjedoka,
bilo je vie rijei u dijelu presude u kojem se obrazlae krivica optuenih.

1008. Takoer, imajui u vidu provedeno medicinsko vjetaenje, odnosno iznijeti

nalaz i dato miljenje vjetaka Helene kobi, u pogledu postojanja rizika za
zdravstveno stanje svjedoka Ilije Domazeta u sluaju njegovog dolaska na Sud radi
davanja svog iskaza na glavnom pretresu, kako je to vjetak izriito i istakao na
glavnom pretresu, a imajui u vidu gore citiranu zakonsku odredbu o izuzecima od
neposrednog sprovoenja dokaza, Vijee je odluilo da se na glavnom pretresu
proita, odnosno koristi kao dokaz i iskaz svjedoka Ilije Domazeta. Prilikom donoenja
svoje odluke, Sud je imao u vidu da predvieni rizik u pogledu pogoranja
zdravstvenog stanja navedenog svjedoka, u sluaju njegovog pristupa na Sud, radi
sasluanja na glavnom pretresu, predstavlja vaan razlog, odnosno uzrok njegovog
oteanog pristupa na Sud.

1009. Nadalje, na glavnom pretresu, odranom dana 06.05.2014. godine, donesena

je odluka da se na glavnom pretresu proita iskaz svjedoka Sae Stolia, datog na
zapisnik u istrazi, a to su predloile odbrane optuenih Ediba Buljubaia i Marine
Grubii Fejzi. Naime, tokom postupka je vie puta pokuano da odbrane optuenih
dou do adrese navedenog svjedoka, ali bezuspjeno, nakon ega je Vijee, imajui u

246

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 vidu gore navedenu citiranu zakonsku odredbu, ocijenilo da se predloeni svjedok ne
moe pronai, zbog ega je dozvoljeno da se na glavnom pretresu proita njegov iskaz
dat u istrazi.

(k) Naelni stav vijea po pitanju uvrtavanja zapisnika o sasluanju svjedoka u

istrazi u dokazni materijal u ovom predmetu

1010. Na nastavku glavnog pretresa, odranog dana 04.09.2012. godine, pretresno

Vijee je donijelo odluku da se zapisnici o sasluanju svjedoka iz istrage nee
uvrtavati u sudski spis, ukoliko se njihov iskaz, dat na glavnom pretresu, ne razlikuje
od iskaza datog u istrazi.

1011. Meutim, imajui u vidu da su neki od svjedoka davali drugaije iskaze na

glavnom pretresu, u odnosu na iskaze date u istrazi, odnosno da su se stranke i
branioci prilikom ispitivanja svjedoka pozivali na te razlike, to je u odnosu na pojedine
svjedoke temeljem odredbe lana 273. stava 1. ZKP BiH187, Vijee prihvatalo kao
dokazni materijal zapisnike o sasluanju svjedoka datih u istrazi, iju ocjenu e Sud
dati u kasnijem dijelu presude, prilikom analize izvedenih dokaza.

1012. Izuzetak od ovog naelnog stava pretresnog vijea primjenjen je i u situacijama

kada svjedoku nisu predoavane razlike u odnosu na njegov iskaz iz istrage, ali mu
jeste prezentirana dokumentacija koja se u formi aneksa nalazila kao prilog zapisnika o
sasluanju. Kako se tu radilo o dokumentima koji su predoavani svjedocima na
glavnom pretresu, kako bi se o istima izjasnili, to je Vijee cijenilo svrsishodnim ove
priloge (Anekse) uvrtavati u dokaze zajedno sa zapisnikom, sa kojim formalno pravno
ine jednu cjelinu. Obzirom na brojne prigovore odbrane u pogledu uvrtavanja
zapisnika iji sadraj nije konfronitran iskazu svjedoka sa glavnog pretresa.

1013. Vijee napominje da u sluajevima, u kojima je zapisnik samo iz formalno

pravnih razloga uvrten u spis (zbog potrebe ulaganja fotodokumentacije, potvrde i dr.
vrsta priloga uz zapisnik) nije vreno uporeivanje iskaza svjedoka sa glavnog pretresa

186
Dokaz Tuilatva BiH, T-186
187
Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom direktnog ili
unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje nakon ega se prilau kao
dokazni materijal. U ovom sluaju, osobi se moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
247

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

sa izjavom iz istrage, obzirom da sadraj izjave svjedoku nije prezentiran tokom
pretresa.

1014. Vijee ne nalazi da je uvrtavanjem izjava iz istrage date drugim organima

krivinog gonjenja povrijeeno pravo na odbranu optuenih u ovom predmetu, obzirom
da su i zapisnici sainjeni kako od strane Tuilatva BiH, tako i drugih policijskih organa
i agencija, uzimani u skladu sa zakonom, na nain da su svjedoci upoznati sa poukama
i pravima, te prilikom uzimanja istih nije uinjena niti jedna povreda iz lana 10.ZKP
BIH. Sama injenica da neki od zapisnika nije sainjen tokom istrage u konkretnom
predmetu takoer nije ovom Vijeu bilo od presudnog znaaja, obzirom da su izjave od
oteenih uzimane i na opte okolnosti formiranja i funkcionisanja logora Dretelj u
relevantno vrijeme.

1015. U naelu, Sud je prvenstveno cijenio iskaze koje su svjedoci dali usmeno i
neposredno pred pretresnim vijeem, ali je isto tako uzeta relevantnom izjava iz istrage
ukoliko je svjedok iz neobanjivih razloga na glavnom pretresu znaajno odstupio od te
izjave, a nije bio u mogunosti sudskom vijeu ponuditi uvjerljivo obrazloenje znatnih
razlika u kazivanju, kao to je sluaj sa svjedokom Tonijem Rajiem i Ilijom Rajiem u
pojedinim dijelovima njegovog svjedoenja.

1016. Na roitu odranom dana 26.02.2013.godine, odbrani je dozvoljeno

uvrtavanje ranijih izjava svjedoka Save Bojani, koje su dostavljene kao prilog
zapisnika o ispitivanju ovog svjedoka u istrazi, a nisu predloene za uvrtavanje kao
dokaz Tuilatva. Vijee nije formalno pravno objavilo digresiju u izvoenju dokaza jer
je nakon uvrtavanja navedenih izjava, po sasluanju svjedoka Save Bojani odmah
nastavljeno sa dokaznim postupkom optube.

1017. Uopteno tokom postupka, odbrana je u vie navrata traila od Tuilatva da im

se dostave sve ranije izjave svjedoka, kako bi se adekvatno pripremili za unakrsno
ispitivanje. Vjee je u vie navrata pozvalo tuiteljicu da odbrani prije ispitivanja
svjedoka dostavi zapisnik o sasluanju svjedoka iz istrage koju je vodilo Tuilatvo BiH
ali i sve druge izjave koje je Tuilatvo koristilo prilikom ispitivanja svjedoka. Meutim,
Vijee je istovremeno pozvalo odbranu, da u situacijama kada imaju saznanje o
postojanju ranijih izjava svjedoka, koje nisu prezentirane prilikom ispitivanja u istrazi niti
248

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

su predloene kao dokaz u optunici, imaju pravo da temeljem odredbe lana 27.stav
3. ZKP BiH, izvre uvid u spis, to prema tvrdnjama postupajue tuiteljice u ovom
predmetu nije uinjeno od strane branilaca optuenih, niti su se oni u bilo kojem
trenutku sa takvim zahtjevom obratili Tuilatvu BiH.

1018. Naime, Vijee je tokom postupka nastojalo odrati jednakost u postupanju

prema strankama, te nije moglo prihvatiti da su svim sluajevima postoji obaveza
Tuilatva za dostavljanjem ranijih izjava svjedoka, ve samo u sluajevima kada su te
ranije izjave prezentirane svjedoku, odnosno koritene pri njegovom sasluanju u
istrazi u Tuilatvu BiH.

1019. Postojanje eventualno drugih izjava koje je svjedok davao drugim organima u
drugim predmetima, po istom injeninom dogaaju, ne moe biti u obavezi Tuilatva,
koje u konanici i ne mora imati saznanja i samim tim nije moglo ni imati obavezu
dostave navedenih izjava.

1020. Konkretan primjer obaveze dostave ranije izjave svjedoka bio je evidentan u
sluaju sasluanja svjedoka B, koji je prilikom direktnog ispitivanja na roitu od
05.03.2014.godine pojasnio da je prilikom sasluanja u istrazi kod tuioca Tuilatva
BiH koritena njegova ranija izjava od 9 stranica, koju je odbrana zahtijevala i koju je
Tuilatvo dostavilo do roita 19.03.2013.godine kada je bilo planirano unakrsno
ispitivanje ovog svjedoka. U drugim sluajevima, kada ranije izjave svjedoka nisu
koritene prilikom ispitivanja u istrazi niti su predoavane svjedoku, odnosno kada iste
nisu u posjedu postupajueg tuioca, na odbrani je ostao teret njihovog pribavljanja,
sukladno odredbi lana 50. ZKP BIH koji propisuje da branilac mora zastupajui
optuenog preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrivanja injenica, prikupljanja
dokaza koji idu u korist optuenog kao i zatite njegovog prava.

1021. Takoer, odbrana je tokom postupka u vie navrata prigovarala da im je

neopravdano ogranieno vrijeme ispitivanja svjedoka, na nain da unakrsno ispitivanje
nije moglo trajati due od direktnog ispitivanja i vremena koje je potrebno za
postavljanje pitanja u korist vlastitih tvrdnji.

249

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

1022. Vijee meutim nalazi da je prilikom rukovoenja glavnim pretresom u ovom
predmetu, u svemu postupljeno u skladu sa odredbama lana 239.ZKP BiH, kojim je
jasno propisana obaveza predsjedavajueg vijea, da se u sklopu rukovoenja glavnim
pretresom, stara i za svestrano pretresanje predmeta i otklanjanje svega to odugovlai
predmetni postupak, a ne doprinosi razjanjenju stvari.

1023. Tako je predsjednica vijea u svim situacijama vodila rauna o nainu i obimu
unakrsnog ispitivanja, koje je saglasno odredbama ZKP-a sadrajno ogranieno na
obim direktnog ispitivanja, pa je postavljenje vremenskog ogranienja izmeu ostalog
dato u cilju koordinacije i usmjeravanja unakrsnog ispitivanja, kako bi se izbjegla
nepotrebna ponavljanja. Takoer, predsjedavajua vijea je reagovala u svim
sluajevima unakrsnog ispitivanja ukolko bi isto sadrajno izlazilo iz okvira direktnog
ispitivanja, ostavljajui mogunost da odbrana svjedoku postavi odreeni broj pitanja u
korist vlastitih tvrdnji te da ukoliko ocijeni potrebnim, svjedoka optube naknadno
pozove i saslua u svojstvu svjedoka odbrane.

1024. Svrha unakrsnog ispitivanja je da se postavljaju pitanja, da se testira

svedoenje svedoka i njegov kredibilitet, to jest da li njemu ili njoj treba pokloniti vjeru.
Prema pravilima unakrsnog ispitivanja isto je ogranieno na temu kojom se bavilo
direktno ispitivanje, dakle na postavljena pitanja Tuilatva i takoe se ograniava na
ispitivanje kredibiliteta svedoka. Unakrsno ispitivanje po odobrenju Vijea moe biti
prilika za postavljanje pitanja u korist vlastite tvrdnje i prezentiranja dokaza odbrane
svjedoku suprotne strane u postupku, ali ne bi trebalo po svom sadraju prerasti u novo
direktno ispitivanje svjedoka, navoenjem novih injenica ili okolnosti koje nisu nikako
bile prezentirane u direktnom ispitivanju.

1025. Unakrsno ispitivanje se odvija pod kontrolom Pretresnog vijea, da bi se

postiglo svestrano pretresanje predmeta i izbjeglo sve to odugovlali postupak a ne
doprinosi razjanjenju stvari. Odbrani je prilikom ograniavanja vremena unakrsnog
ispitivanja sugerisano da koncentrie kvalitativno i kvantitativno svoja pitanja obzirom
da je tokom postupka primjeeno te konstatovano na zapisnik da branilac svakog
optuenog ponaosob zapoinje ispitivanjem sadrajno istim pitanjem kao prethodni
branilac, ponavljajui odreenu vrstu pitanja vie puta, ime je procesni poloaj
svjedoka otean ne samo viekratnim iznoenjem traumatinih dogaaja ve i

250

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 njegovim nepotrebnim ponavljanjem, ime se svjedok dekoncentrie, umara i samim
time naruava kvalitet njegovog svjedoenja.

1026. Dakle, niti jednom prilikom unakrsno ispitivanje svjedoka nije prekinuto ili
skraeno zbog same duine trajanja unakrsnog ispitivanja, ve je isto ocijenjeno
suvinim ili nesaglasnim sa pravilima ispitivanja iz lana 262. i 263. ZKP BiH.

(l) Razrjeenje branioca optuenog Ediba Buljubaia, advokata Todora Todorovia

1027. Dana 05.12.2013. godine, Sud je, odluujui o zahtjevu optuenog Ediba
Buljubaia, donio odluku188 o razrjeenju njegovog branioca, advokata Todora
Todorovia, nakon ega mu je postavljen novi branilac po slubenoj dunosti, advokat
Senija Poropat. Vijee je, prilikom donoenja odluke, prije svega, cijenilo iznesene
razloge optuenog u tom pravcu, a koji se odnose na naruenu meusobnu
komunikaciju, te nepostojanje koncepta za dalje iznoenje odbrane u postupku. Imajui
u vidu jedno od osnovnih naela pravinog suenja - omoguavanje prava na
odbranu189. S tim u vezi, Sud je naao prihvatljive iznesene razloge optuenog u
pogledu njegovog daljeg zastupanja u ovom krivinom predmetu, nalazei da je u
interesu pravinosti omoguiti optuenom da izabere drugog advokata po svom izboru.
Prilikom donoenja odluke, Vijee se rukovodilo i relevantnim odredbama ZKP-a BiH,
koje reguliu pitanje obavezne odbrane u postupku, te postupka razrjeenja
dosadanjeg, odnosno postavljanja novog branioca.

(m) Razrjeenje branioca optuenog Ediba Buljubaia, advokata Senije Poropat

1028. Dana 04.02.2014. godine, Sud je, odluujui o zahtjevu optuenog Ediba
Buljubaia, donio odluku190 o razrjeenju njegovog branioca, advokata Senije Poropat,
nakon ega mu je postavljen novi branilac po slubenoj dunosti, advokat Dema
Hasanagi Milaimi. Vijee je, prilikom donoenja odluke, prije svega, cijenilo iznesene
razloge optuenog u tom pravcu, a koji se odnose na naruenu meusobnu
komunikaciju, te nepostojanje koncepta za dalje iznoenje odbrane u postupku. Iako je
Sud smatrao da je braniteljica Poropat odgovorno i savjesno obavljala svoju dunost,
ipak je udovoljio zahtjevu optuenog, imajui u vidu njegovo pravo na odbranu po
vlastitom izboru, odnosno naelo pravinosti u ovom krivinom postupku.

188
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Kri od 05.12.2013. godine
189
lan 6. stav 3. taka c) EKLJP: Svako ko je optuen za krivino djelo ima sljedea minimalna prava: da
se brani sam ili uz pomo branioca koga sam izabere...
190
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Kri od 04.02.2014. godine
251

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

(n) Razrjeenje branioca optuenog Ediba Buljubaia, advokata Deme Hasanagi
Milaimi
1029. Isto tako, dana 07.10.2014. godine, Sud je, na zahtjev optuenog Ediba
Buljubaia, donio odluku191 o razrjeenju branioca Deme Hasanagi Milaimi, odnosno
postavljanju novog branioca po slubenoj dunosti, advokata Todora Todorovia.
Naime, na glavnom pretresu koji je odran navedenog dana, optueni je istakao da je
izgubio povjerenje u svog branioca, te da eli da mu se postavi novi advokat po
slubenoj dunosti, advokat Todor Todorovi. Naime, optueni je istakao da branilac
nije prikupljao dokaze koji idu u korist optuenom, zbog ega je povjerenje u
navedenog branioca dolo u pitanje. Vijee je usvojilo zahtjev optuenog, budui da je
evidentno, tokom postupka, vie puta ukazivao da je nezadovoljan nainom iznoenje
odbrane, odnosno prikupljanja dokaza od strane njegovog branioca, kao i njihovom
meusobnom komunikacijom, odnosno konceptom iznoenja odbrane. Imajui u vidu
pravo na odbranu optuenog kao i interese pravinosti, Vijee je donijelo odluku o
razrjeenju i postavljanju novog branioca po slubenoj dunosti, rukovodei se
zahtjevima i interesima optuenog, s jedne strane, ali i istovremeno pazei da se
postupak ne bi prekomjerno oduio, zbog ega je i odluio postaviti advokata Todora
Todorovia, koji je ranije ve uestvovao u postupku.

1030. Upravo u skladu sa naelom ekonominosti postupka, te zatite prava na

pravino i suenje u razumnom roku ostalih optuenih u ovom predmetu, Sud je dana
27.01.2015.godine, odbio prijedlog optuenog Ediba Buljubaia za razrijeenjem
branioca Todora Todorovia, te postavljenje novog branioca u fazi iznoenja zavrnih
rijei odbrane. Optueni je naglasio da eli samostalno iznositi zavrne rijei.

1031. Kao razloge takvog traenja, optueni je istakao lo odnos u komunikaciji sa

braniocem, te injenicu da ga nije posjeivao u zatvoru od odravanja posljednjeg
roita, do zakazivanja termina za iznoenje zavrnih rijei. Branilac je u izjanjenju
datom na roitu pojasnio da je takvom vidu dokumentacije doprinjeo sam optueni,
kojem je rjeenjem discplinske komisije KPZ Zenica izreena disciplinska kazna
boravka u samici u trajanju od 20 (dvadeset) dana, za koje vrijeme mu nije bila
omoguena komunikacija sa braniteljem. Takoer, branilac je istakao da je optueni u
pojedinim situacijama odbijao da se susretne sa braniocem koji je doao u KPZ Zenica.

252

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Branilac je na kraju istakao da je pripremio zavrno izlaganje u ovom predmetu, te
ostavlja na dispoziciju optuenom da e isto i prihvatiti.

1032. Nakon izjanjenja optuenog i branioca po navedenom pitanju, Vijee je odbilo

navedeni prijedlog optuenog za razrijeenjem branioca, jer je (1) do prekida u
komunikaciji dolo krivnjom optuenog, koji je neopravdano odbijao saradnju sa
braniocem u sluajevima u kojima je dolazio u KPZ Zenica gdje se optueni nalazi na
izdravanju kazne, (2) Sud je ve u vie navrata udovoljavao zahtjevima optuenog za
zamjenu branioca, to je elaborirano u prethodnom dijelu presude, te je utvreno da je
u dva navrata optueni traio razrijeenje i ponovno postavljenje istog branioca-
advokata Todora Todorovia. Shodno tome, Vijee je ocijenilo da je time optueni
svjesno ispoljio volju da ga zastupa upravo ovaj advokat, pa kako Sudu nije ponudio
konkretne i uvjerljive razloge koji bi ukazivali da je odnos povjerenja i korektnosti meu
njima ozbiljno naruen, to Vijee ne nalazi osnovanim razloge za razrijeenje branioca
u fazi zavrnog izlaganja.

1033. Vijee je cijenilo i injenicu da je advokat Todor Todorovi upoznat detaljno sa

dosadanjim tokom postupka, da je ve pripremio zavrno izlaganje u ime odbrane
optuenog Ediba Buljubaia, pa kako navedena faza postupka podrazumijeva samo
iznoenje rezimea provedenih dokaza, iju konanu ocjenu e dati ovo sudsko vijee,
to Vijee nije nalo nunim i opravdanim zamijeniti branioca optuenom, naroito
imajui u vidu da je sam optueni rekao kako bi uloga novog branioca bila strogo
formalna, jer namjerava sam iznositi zavrno izlaganje.

1034. Cijenei navedeno, te injenicu da je tokom postupka udovoljavano slinim

zahtjevima optuenog, zbog ega su pretresi u vie navrata odlagani, a imajui u vidu
zatitu prava na efikasno i pravino suenje koje jednako uivaju svi uesnici u
postupku, Vijee je ovaj prijedlog optuenog odbilo kao neosnovan.

191
Rjeenje Suda BiH, broj: S1 1 K 009124 12 Kri od 07.10.2014. godine
253

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 (o) Odluka o izmjeni redoslijeda izvoenja dokaza
1035. Sud je, na glavnom pretresu, odranom dana 17.12.2013. godine, donio odluku
da se dokazi odbrane treeoptuenog Ediba Buljubaia izvode na kraju izvoenja
dokaza ostalih optuenih u ovom predmetu, imajui u vidu injenicu da je neposredno
nakon donoenja ove odluke, optuenom, na njegov zahtjev, postavljen novi branilac.
Prilikom donoenja odluke, Sud se rukovodio odredbom lana 240. ZKP BiH, kojom je
propisano da predsjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovnog toka
raspravljanja192 zbog posebnih okolnosti, a naroito zbog broja optuenih, broja
krivinih djela i obima dokaznog materijala. Imajui u vidu da se u konkretnom sluaju
radilo o veem broju optuenih, pa samim tim i obimu dokaznog materijala koji je
predloen da se izvodi, odnosno injenica da je u toku izvoenja dokaza odbrane
optuenom Edibu Buljubaiu promijenjen branilac, Sud je naao opravdanim i na ovaj
nain ostaviti dodatno vrijeme novom braniocu da izvri uvid u spis, odnosno da se
detaljno upozna sa predmetom i izvedenim dokazima, a sve u cilju adekvatne pripreme
za vrenje odbrane treeoptuenog u ovom krivinom postupku, u smislu predlaganja
dokaznih prijedloga odbrane optuenog.

(p) Odbijanje prijedloga odbrane optuenog Ivana Media za dodatnim vremenom

za pripremu odbrane
1036. Na glavnom pretresu, odranom dana 26.11.2013. godine, odbijen je prijedlog
odbrane optuenog Ivana Media za dodatnim vremenom za pripremanje odbrane,
budui da je Sud vie puta tokom trajanja postupka na vrijeme upozoravao odbranu
optuenih, ali i same optuene, da aktivno uestvuju u pripremanju svoje odbrane.
Stoga su odbrane optuenih, uz izuzetak odbrane optuenog Ediba Buljubaia, prema
ocjeni Suda, a imajui u vidu tok i dinamiku izvoenja dokaza optube, imale sasvim
dovoljno vremena analizirati provedene dokaze te pripremati koncept odbrane. Prilikom
donoenja svoje odluke, Vijee je imalo u vidu i dotadanje vremensko trajanje ovog
postupka (glavni pretres poeo 12.06.2012. godine), te je nalo da je navedena odluka
u skladu i sa pravom optuenih na suenje u razumnom roku, te da bi neopravdano
dodatno vrijeme za pripremu odbrane optuenih dovelo do nepotrebnog odugovlaenja
ovog postupka.

192
Imajui u vidu injenini opis optunice, odnosno redoslijed optuenih osoba u istoj, koji je prilagoen
injeninom opisu (prvo su navedene inkriminacije opisane u Vojnoj Ambulanti u Mostaru, pa nakon toga
dogaaji u Dretelju) dokazni postupak se, do dana donoenja predmetne odluke, provodio na nain da su se
izvodili dokazi odbrane, onim redoslijedom kako je to napisano u optunom aktu.
254

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 (q) Odbijanje dokaznih prijedloga odbrane
1037. Vijee je, na glavnom pretresu, odranom dana 28.01.2014. godine, odluujui
o prijedlogu odbrane optuenog Sreka Hercega za sasluanjem svjedoka, donijelo
odluku o odbijanju sasluanja svjedoka Luke Keia, budui da je navedeni svjedok
predloen na identine okolnosti kao i predloeni svjedok Marinko Spai (na okolnosti
zapovjedne strukture vojarne i zatvora u Dretelju, te ko su poimenino obnaali dunost
straara u Dretelju, s obzirom da su predloeni svjedoci esto dolazili u Dretelj i
donosili odreene potreptine). Iako je optueni insistirao na sasluanju navedenog
svjedoka, na upit Suda je konano predloio da se na glavnom pretresu saslua
svjedok Marinko Spai, smatrajui ga bitnijim od svjedoka Luke Keia.

1038. Vijee je, na glavnom pretresu, odranom dana 04.02.2014. godine, odbilo
prijedloge odbrana Ivana Media i Marine Grubii Fejzi, da se sasluaju svjedoci
Petar Maji (zajedniki prijedlog) i Halil Beo (prijedlog odbrane Marine Grubii
Fejzi), imajui u vidu da su navedeni svjedoci, a koji su od strane odbrana predloeni
na okolnosti vojnih i politikih ciljeva, odnosno uloge pripadnika HOS-a, kao i
zapovjedne strukture HOS-a, na te iste okolnosti ve dali svoje iskaze, prilikom
direktnog ispitivanja od strane optube, odnosno unakrsnog ispitivanja od strane
odbrana navedenih optuenih, koji sui h i ispitivali na navedene okolnosti. Stoga je
Vijee ocijenilo da je stanje stvari u pogledu navedenih okolnosti dovoljno razjanjeno,
te je odbilo navedene prijedloge za sasluanje tih svjedoka.

1039. Takoer, na glavnom pretresu, odranom dana 18.02.2014. godine, odbijen je

prijedlog odbrane Ivana Media za sasluanje svjedoka Stojana Media, s obzirom da
je isti predloen da svjedoi na okolnosti o kojima su prethodni svjedoci odbrane
takoer dali svoj iskaz, a koje se odnose na linost optuenog, kao i nadimak koji je
imao u inkriminisanom periodu, nalazei da je stanje stvari u tom pravcu dovoljno
razjanjeno. Iz istog razloga je, na glavnom pretresu, odranom dana 25.02.2014.
godine, odbijen prijedlog odbrane optuene Marine Grubii - Fejzi za sasluanjem
svjedoka Emine Oruevi, a koja se, pored toga, nalazila u Norvekoj, te bi i njeno
eventualno sasluanje putem video-linka iziskivalo izvjestan vremenski period, to bi za
posljedicu imalo odreeni protek vremena, s obzirom na cjelokupnu proceduru u vezi
korespodencije sa nadlenim ministarstvima pravde. Meutim, ostavljena je mogunost
da se imenovani svjedok neposredno saslua u Sudu BiH, ukoliko do razumnog
vremena ista doe u BiH, o emu bi odbrana blagovremeno obavijestila Sud.
255

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Nadalje, iz istog razloga je odbijeno sasluanje svjedoka odbrane Ivana Zelenike,
Slobodana Brkovia (isti se nalazio van BiH), s obzirom na dugotrajnu proceduru oko
organizacije sasluanja navedenog svjedoka putem video-linka.

1040. Pored navedenog, Sud je, prilikom odluivanja, imao u vidu i dugotrajnost ovog
krivinog postupka, to direktno ima za posljedicu ugroavanje osnovnog prava
optuenih pravo na suenje u razumnom roku193 nalazei da svjedoenje gore
navedenih svjedoka, imajui u vidu ostale provedene dokaze u tom pravcu, nee
znaajno utjecati na utvreno injenino stanje, s obzirom da su navedeni svjedoci
predloeni na identine okolnosti kao i sasluani svjedoci odbrane. Konano, imajui u
vidu ostvarenje prava na pravino suenje, Sud nalazi da je odbranama data jednaka
mogunost u postupku izvoenja svih svojih dokaza, na isti nain kao i izvoenje
dokaza optube.

1041. Takoer, odbijen je prijedlog odbrane optuenog Ivana Media za izvoenje

dokaza sasluanjem vojnog analitiara, imajui u vidu da je predmet vjetaenja
svjedoenja, kako je to navedeno i obrazloeno u prijedlogu dokaza 194, dovoljno
razjanjen, te da su na te okolnosti tokom pretresa davali svoje iskaze, kako svjedoci
optube, tako i svjedoci odbrane. Nadalje, odbijen je takoer i prijedlog provoenja
vjetaenja optuenog Ivana Media po vjetacima medicinske struke, na okolnosti da
li je u inkriminisano vrijeme mogao shvatiti znaaj djela, te na okolnosti vjetaenja ifre
bolesti koja je navedena u medicinskoj dokumentaciji optuenog. Imajui u vidu da
odbrana na traenje Suda nije dostavila relevantnu medicinsku dokumentaciju, Sud nije
ni mogao izdati naredbu za vjetaenje relevantne medicinske dokumentacije, datirane
u inkriminisano vrijeme.

1042. Konano, odluujui o prijedlogu dokaza odbrane treeoptuenog Ediba

Buljubaia, Vijee je odbilo provoenje dokaza sasluanjem svjedoka Ejupa Gania i
Sefera Halilovia, nalazei da isti nisu relevantni, s obzirom da predloene okolnosti,
na koje bi isti svjedoili, nisu od znaaja za inkriminisane radnje za koje se optueni
tereti. Pored toga, Vijee je odbilo da se sasluaju i svjedoci: Jovan Divjak, Zoran
Hranilovi, Ante Prkain, Mladen Bonjak, Mladen Holman, Dobroslav Paraga, Zdravko
Kordi, Merdan Demal, Matija Brainovi, Munira Petrovi, Ivo Andri Luanski, Vila

193
lan 6. stav 1. EKLJP
256

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 Kraljevi, Bosiljko Kraljevi, Armin Pohara i Rasim Meki, s obzirom da su tokom
postupka, na iste okolnosti na koje su predloeni navedeni svjedoci, ve izvedeni
materijalni dokazi, odnosno sasluani svjedoci, pri emu Sud nalazi da je stanje stvari u
tom pravcu dovoljno razjanjeno. Isto tako, Vijee je naknadno odluilo da se odbije
predloeni svjedok Salko Dedi, budui da je Sud obavijeten da je jedan od est
svjedoka, sa istim imenom i prezimenom, preminuo, a da za ostala lica, navedena u
prijedlogu odbrane, nije bilo mogue utvrditi taan identitet, zbog ega nije bilo mogue
sasluati predloenog svjedoka. Isto tako, Sud je naknadno obavijeten 195 da se
predloeni svjedok Samir Horozovi ne nalazi na adresi do koje je Sud uspio doi
slubenim putem, odnosno da je druga adresa imenovanog nepoznata, zbog ega nije
bilo zakonske mogunosti da se navedeni svjedok pozove na glavni pretres kako bi se
sasluao na predloene okolnosti.

1043. Isto tako, Sud je naknadno odbio prijedlog odbrane treeoptuenog Ediba
Buljubaia da se u svojstvu svjedoka saslua Ivan Petrui, nalazei da je stanje
stvari, kada su u pitanju okolnosti na koje je predloen navedeni svjedok, dovoljno
razjanjeno196 i da je odbrana treeoptuenog tokom postupka imala priliku da ga
saslua, budui da se navedeni svjedok na Sudu pojavljivao dva puta 197.

1044. Nadalje, Sud je odbio predloeno vjetaenje optuenog Ediba Buljubaia, po

vjetaku neuropsihijatru, imajui u vidu da odbrana, a ni Sud, na prijedlog odbrane, nije
mogao obezbijediti relevantnu medicinsku dokumentaciju optuenog, koja se odnosi na
inkriminirajui period, u kojem je, kako je to odbrana isticala, optueni trebao biti na
lijeenju. Dakle, imajui u vidu da Sud, i pored uloenih napora, nije mogao izvriti uvid
u navedenu relevantnu medicinsku dokumentaciju, niti je odbrana istu dostavila Sudu,

194
Vojna i politika organizacija HOS-a u BiH, te vojni i politiki ciljevi HOS-a u BiH
195
Akt Policijske stanice Graanica, broj: 08-05/8-2-137-2-3143/14 od 10.06.2014. godine
196
Sud je pruio mogunost odbranama ostalih optuenih da ispitaju svjedoka Ivana Petruia, dana
26.08.2014. godine, nakon to optueni Edib Buljubai, bez opravdanog razloga, nije htio ispitati
navedenog svjedoka. Stoga je Sud, imajui u vidu ekonominost postupka, u cilju svestranog rjeavanja
predmeta optube, dozvolio odbranama ostalih optuenih da ispitaju navedenog svjedoka.
197
Nakon to se svjedok Ivan Petrui uredno odazivao na poziv Suda, radi njegovog ispitivanja od strane
odbrane Ediba Buljubaia, te da u tim periodima njegovog pristupa na Sud (dana 08.07.2014. i 26.08.2014.
godine) optueni Edib Buljubai jednom nije pristupio bez opravdanog razloga (08.07.2014.), odnosno isti,
dana 26.08.2014. godine nije htio, bez opravdanog razloga ispitati navedenog svjedoka na glavnom
pretresu, Sud je odbio naknadni prijedlog odbrane optuenog Buljubaia da se jo jednom pozove navedeni
svjedok, nalazei da je isti ispitan od strane ostalih odbrana, te da je stanje stvvari dovollno razjaenjeno, te
da je optuenom Buljubaiu vie puta ranije pruena mogunost da ispita predloenog svjedoka, ali je isti
bez opravdanog razloga to odbijao.
257

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

to nije mogla biti izdana naredba za medicinsko vjetaenje optuenog Ediba
Buljubaia.

1045. Konano, odbijen je prijedlog za sasluanje dodatnih svjedoka odbrane

optuene Marine Grubii Fejzi, odnosno svjedoka: Nogo Muhameda, Senada
Hodia, Veljka Golubovia, Ratomira Mijanovia i Drage Filipovia, nalazei da
okolnosti, na koje su predloeni imenovani svjedoci, nisu od relevantnog znaaja za
ovaj krivini postupak, odnosno da iskazi ovih svjedoka ne bi doprinijeli znaajnijem
razjanjenju stvari, a s druge strane bi doveli do nepotrebnog odugovlaenja ovog
postupka.

(r) Obdukcioni nalaz vjetaka Karan eljka

1046. Tokom postupka je u svojstvu svjedoka sasluan dr.eljko Karan, vjetak
sudske medicine, koji je pojasnio da je uestvovao u brojnim ekshumacijama po
naredbama nadlenih pravosudnih organa ,a iskaz je trebao dati na okolnost
sainjavanja medicinskih obdukcijiskih nalaza za osobe koje se pominju u injeninom
opisu optunice.

1047. Odbrana je prigovarala statusu vjetaka, tvrdei da isti nije sainio nalaz i
miljenje niti je isto dostavljeno odbrani, ali Vijee cijeni da se radi o svjedoku ekspertu,
koji je po vokaciji vjetak sudske medicine i koji je pozvan na okolnost iznoenja
neposrednog strunog miljenja o obavljenim pojedinim ekshumacijama i obdukcijama
u kojima je lino uestvovao kao ovlateni vjetak sudske medicine u kojem svojstvu je
i potpisivao DNK izvjetaje i zapisnike o identifikaciji posmrtnih ostataka.

1048. Vijee ne nalazi da je koritenjem termina i svojstva vjetak u konkretnom

sluaju na bilo koji nain povrijeeno pravo odbrane u ovom postupku, obzirom da je
sasluanje navedenog lica predloeno u optunici, dok je medicinska i druga
relevantna dokumentacija koja je koritena prilikom njegovog sasluanja na glavnom
pretresu, ranije uredno dostavljena odbrani.

1049. Vijee nalazi da je vjetak prilikom sainjavanja obdukcijiskih nalaza u okviru

svog redovnog angamana postupao u potpunosti u skladu sa pravilima struke i nauke,
te shodno naredbama pravosudnih institucija, pa ne nalazi da su u tom pravcu uinjene

258

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 bilo kakve nepravilnosti koje bi za posljedicu imale povredu prava na odbranu u ovom
postupku.

(s) Uvrtavanje izjave optuenog Ediba Buljubaia date u formi intervjua u lanku
Nezavisnih novina
1050. Branilac optuenog Ediba Buljubaia, je na roitu odranom
26.02.2014.godine izrazio protivljenje uvrtavanju u dokazni materijal intervjua koji je
optueni Buljubai dao Nezavisnim novinama. Na okolnost sainjavanja navedenog
lanka, sasluan je u svojstvu svjedoka optube autor Goran Maunaga, koji je pojasnio
vrijeme i nain nastanka obavljenog intervjua.

1051. Branilac optuenog je osporavajui navedeni dokaz isticao da bi uvrtavanje

izjave optuenog u formi novinskog lanka bilo protivno odredbi lana 261. i 273. ZKP
BiH, jer bi isto predstavljalo neopravdani izuzetak od neposrednog i usmenog izvoenja
dokaza na glavnom pretresu. Obzirom da se u vrijeme uvrtavanja novinskog lanka
optueni branio utnjom, branilac je smatrao da je uvrtavanjem navedenog dokaza, u
kojem optueni otvoreno govori o svom ueu u inkriminisanim dogaajima, direktno
povrijeeno njegovo pravo na odbranu.

1052. Navedeni lanak Vijee je uvrstilo u spis obzirom da predstavlja aneks198 izjave
svjedoka Gorana Maunage datog u istrazi u ovom predmetu, ali je u konanici iskaz
optuenog Buljubaia dat u svojstvu svjedoka na glavnom pretresu, podlijegao
slobodnoj ocjeni dokaza u svijetlu ostalih dokaza iznesenih na glavnom pretresu, a ne
iskljuivo uporeivanjem navoda iz njegovog usmenog i neposrednog svjedoenja, sa
navodima intervjua odnosno novinskog lanka, pa u konanici Vijee ne nalazi da
uvrtavanjem novinskog lanka nije priinjena bilo kakva teta odbrani ovog
optuenog.

(t) Izvoenje dokaza Tuilatva /replika/

1053. Na glavnom pretresu, odranom dana 02.09.2014. godine, na kojem je bilo
planirano izvoenje dokaza odbrane treeoptuenog Ediba Buljubaia, odnosno
njegovo sasluanje u svojstvu svjedoka, bilo je nemogue izvesti dokaze, jer isti nije

198
T-23 novinski lanak Nezavisnih novina od 02.08.2007.godine je prilog Zapisnika o sasluanju svjedoka
Gorana Maunage sainjenog u Tuilatvu BiH broj: KT-RZ-113/05 od 28.02.2011.godine. svjedok je
autorizirao navedeni lanak na zapsiniku i prilikom ispitivanja na glavnom pretresu odranom
26.02.2013.godine, te je ponovo uloen u dokaze Tuilatva pod oznakom T-66.
259

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

pristupio na navedeni glavni pretres. S obzirom da je ranije Sud donio odluku da se
glavni pretres moe odrati i bez njegovog prisustva, pozvana je odbrana
treeoptuenog da izvede materijalne dokaze, meutim, s obzirom na nedolazak
optuenog Buljubaia na navedeni glavni pretres, njegov branilac nije bio spreman
izvesti predloene materijalne dokaze, imajui u vidu da se branilac nije konsultovao sa
optuenim oko obima izvoenja istih. Stoga je Sud odluio, a imajui u vidu
ekonominost postupka, da se izvedu neki od materijalnih dokaza odbrane
petooptuene, Marine Grubii Fejzi, odnosno onih dokaza koji su odbrani u tom
procesnom momentu bili dostupni, budui da se za neke od ostalih predloenih
materijalnih dokaza ekao odgovor federalnih institucija u vezi statusa petooptuene.

1054. Nakon to je odbrana petooptuene izvela dostupne materijalne dokaze,

Tuilatvo je predloilo da se u okviru dokaza optube, kojima se pobijaju navodi
odbrane etvrtooptuenog Ivana Media (replika), saslua svjedok Radojka ua. Sud
je, imajui u vidu ekonominost postupka, kao i raniju odluku o promjeni redoslijeda
izvoenja dokaza na glavnom pretresu, odluio da se, prije izvoenja materijalnih
dokaza odbrane treeoptuenog Ediba Buljubaia, na glavnom pretresu, odranom
dana 09.09.2014. godine, izvede gore navedeni dokaz replike Tuilatva. Naime,
prilikom donoenja te odluke, Sud je imao u vidu da je Tuilatvo, kako je ve reeno,
predloenog svjedoka saslualo na okolnosti provedenih dokaza odbrane
etvrtooptuenog Ivana Media /replika/, te da se odbrana navedenog optuenog
izriito izjasnila da nee ulagati dokaze kao odgovor na pobijanje /duplika/.

(u) Donoenje odluke o izvoenju dodatnih dokaza Tuilatva BiH

1055. U vezi dodatnih dokaza, temeljem lana 276. ZKP BiH, Tuilatvo je predloilo
izvoenje materijalnih dokaza koji su dobili u posjed tek u februaru 2014. godine.
Nakon razmatranja predloenih dokaza, Vijee je usvojilo prijedlog za izvoenje
predloenih dokaza u sklopu dopune dokaznog postupka. Dodatni dokazi optube 199

199
T 187 Informacija o ubojstvima, nestancima I protjerivanju osoba srpske nacionalnosti, sainjen u
Mostaru 09.03.1993.god. uz Izvjee o upuivanju za Jugoslaviju + Informacija od 10.03.1993.godine
(Sektor za sigurnost) + Izjava o prolasku Srba prema Berkovici od 6. Veljaa, prva brigade HVO Knez
Domagoj.
T 188 - Dokument naslovljen Zloini HOS-a izvreni nad srpskim civilnim stanovnitvom u Bosni I
Hercegovini pre poetka ratnih sukoba 1992.godine, document ovjeren od strane ICTY.
T- 189 Spisak zatvorenika na dan 17.kolovoza 1992.godine, ovjeren od strane ICTY.
T 190 Raspored zatvorenika na vanjska radilita, datum 29.07.1992. godine, document ovjeren od
strane ICTY.
260

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

izvedeni su na glavnom pretresu odranom 04.11.2014.godine, nakon ega je odbrana
predloila dodatne dokaze.

1056. Vijee jeste imalo u vidu ove dokaze prilikom donoenja konane odluke, te je
kao mjerodavne prihvatilo samo one koji su potkrepljeni drugim provedenim dokazima,
dok ostali nisu bili od odlunog znaaja za donoenje presude, te ih Vijee nije
detaljnije elaboriralo u ranije iznesenoj ocjeni dokaza. Naime, Vijee cijeni injenicu da
ove dokaze Tuilatvo nije moglo pribaviti ranije na okolnost udruenog zloinakog
poduhvata i plana zlostavljanja, zatvaranja i protjerivanja srpskog civilnog stanovnitva,
kako to u svom obraanju tvrdi tuiteljica, meutim, istovremeno uvaava prigovore
odbrane i nalazi da tuiteljica za neke od dokaza nije ponudila dokaz autentinosti i
odgovarajue autorizacije dokumenta, pa tako vei broj istih nema podatak o nainu
nastanka dokumenta, te statusu i poziciji osobe koja je isti izvorno sainila. injenica
da je dokument ovjeren od strane Tribunala u Hagu, ne moe sama po sebi davati initi
dokaznu snagu taklvog dokumenta, ve on mora podlijegati standardima preispitvanja
koji je zajedniki za sve dokaze provedene tokom glavnog pretresa.

1057. Osim toga, Vijee primjeuje da se svi dodatni dokazi optube odnose na
period nakon inkriminisanog, te se tiu dogaaja koji nisu bili predmetom optunice u
ovom postupku, niti sa istima imaju bilo kakve uzrono- posljedine veze, pa su stoga
svi dokazi iz ove grupe ocijenjeni irelevantnim u konanoj ocjeni dokaza, na nain da
nisu imali odluan uticaj na donoenje konane odluke Vijea.

(v) Izvoenje dodatnih dokaza odbrane

1058. Optueni Sreko Herceg je nakon izvoenja dokaza optube predloio
sasuanje Sreka Bonjaka u svojstvu svjedoka, koji je bio prisutan u vojarni Dretelj u
inkriminisanom period, na okolnost primopredaje zarobljenika i spiska lica za razmjenu
koje je Tuilatvo uvrstilo u sudski spis u dodatnim dokazima. Drugi svjedok kojeg je

T- 191 Zbirno izvjee od 12 sati 13.08. do 12 sati 19.08.1992.godine, datum 19. Kolovoz
1992.godine, HZ Herceg Bosna Hrvatsko vijee odbrane vojna policija apljina, u potpisu Dano
Ivankovi.
T 192 Izvanredno Izvjee podaci o Vojarni Dretelj, datum 22. Kolovoza 1992.godine, u potpisu
Dano Ivankovi.
T 193 Zapovijed, sainjena Zenica, 11.prosinca 1992.godine, u potpisu Brigadir Mladen Holman.
T 194 Kartografsko praenje logoraa, uz slubenu zabiljuku broj 02-T-4/14 od datuma
17.02.2014.godine.

261

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

optueni predloio je Dragan Rudan, na okolnosti koje su nastale nakon sasluanja tog
svjedoka u ovom predmetu, jer se radi o licu koje je nakon svjedoenja prialo da
optueni Sreko Bonjak nije lice o kojem je on govorio kad je pominjao ime Sreku i
njegovo djelovanje u Dretelju.

1059. Optueni Buljubai Edib je predloio ponovno pozivanje ve sasluanje

svjedoka Ivana Petruia, jer nije imao prilike da mu postavlja pitanja u vrijeme kad je
sasluavan kao svjedok optube. Optueni je tvrdio da se radi o licu koje je u
relevantno vrijeme bilo zapovjednik Dretelja i koje posjeduje obimnije informacije od
onih koje je prezentovao u svom svjedoenju. Obzirom da je u vrijeme sasluanja
Ivana Petruia bio jako bolestan i nije bio sposoban postavljati pitanja, smatra da je u
interesu prava na pravino suenje da se odobri ponovo pozivanje ovog lica u svojstvu
svjedoka. Predloio je i ponovno pozivanje Vinka Martinovia tele.

1060. Optueni Ivan Medi je predloio sasluanje Mladena Bonjaka, dok je

optuena Marina Grubii- Fejzi predloila sasluanje svjedoka Golubovi Veje.
Braniteljica ove optuene je pojasnila da je naknadno dola u posjed dokaza u kojem
se nalazi intervju sa navedenim licem, a iz kojeg proizilazi suprotno od onoga to
Tuilatvo tvrdi. Naime, navedeni svjedok se treba pozvati na okolnost uinjene greke
u identifikaciji optuene u zatvoru Dretelj.

1061. Vijee je nakon pauze objavilo da se prihvataju neki od prijedlog odbrane za

izvoenje dodatnih dokaza, te je odreeno pozivanje u svojstvu svjedoka Sreko
Bonjak, Ivan Petrui i Golubovi Vejo, dok su preostali prijedlozi odbrane odbijeni
kao irelevantni i kumulativni. Naime, Vijee je ocijenilo da bi ostali predloeni svjedoci
svjedoili na iste okolnosti o kojima su iskaz dali brojni drugi svjedoci, zbog ega je
odbilo njihovo izvoenje.

1062. Kako na roite za glavni pretres nije pristupio jedan od predloenih dodatnih
svjedoka odbrane, Vejo Golubovi, te kako je braniteljica optuene Marine Grubii-
Fejzi izjavila da niije u mogunosti osigurati tanu adresu na koju bi se izvrila dostava
poziva, odbrana je odustala od njegovog sasluanja, ali je u sudski spis uvrten
novinski lanak u kojem je ovaj svjedok intervjuisan na okolnost svega to je preivio
za vrijeme boravka u logoru Dretelj.

262

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 (w) Obilazak lica mjesta u Dretelju
1063. Na glavnom pretresu od 01.10.2013.godine sudee vijee je objavilo da e se
obaviti procesna radnja obilazak lica mjesta, na podruju Dretelja, optina apljina. O
uinjenom uviaju je sainjena fotodokumentacija i video zapis koji je prezentiran na
roitu za glavni pretres odranom dana i koji je uvrten kao dokaz suda200.

1064. Tuilatvo je tokom postupka na ovu okolnost u spis 201 uvrstilo odreeni broj
fotografjia, koje takoer pokazuju objekte unutar kompleksa kasarne Bruno Bui u
Dretelju, koje je Vijee imalo u vidu u konanoj ocjeni provedenih dokaza, a u
kontekstu iskaza svjedoka koji su u inkriminisanom periodu bili stacionirani u kasarni
kao pripadnici HOS-a te u kontesktu izjava oteenih koji su bili zatvoreni u hangarima
ove kasarne, a koji su u svojim iskazima opisivali raspored objekata u krugu kasarne.

1065. Na roitu od 02.12.2014.godine, nakon to su sasluani svi predloeni dodatni

svjedoci odbrane i uvrteni materijalni dokazi, predsjednica vijea je objavila da je
dokazni postupak zavren.

200
S-1 Zapisnik o obilasku lica mjesta broj: S1 1 K 0099124 12 Krl od 08.10.2013.godine iji prilog je
fotodokumentacija i video zapis sainjen prilikom obilaska.
201
T-11- Fotografije Dretelja (27 fotografija).
263

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 XV. ANEKS II IZVEDENI DOKAZI

A. LISTA SASLUANIH SVJEDOKA

1. Lista sasluanih svjedoka Tuilatva

* Datum Svjedok
1. 03.07.2012.godine Halil Beo
2. 14.08.2012. godine Bogdanovi Slavko
28.08.2012. godine
3. 04.09.2012. godine Bjelobaba Mile
4. 18.09.2012. godine Brevnik Zoran
5. 02.10.2012. godine voro Tihomir
6. 23.10.2012. godine Svjedok C
7. 06.11.2012. godine Boki Milivoje
8. 13.11.2012. godine Svjedok A
20.11.2012. godine
9. 27.11.2012. godine Frovi Slavojka
10. 04.12.2012. godine Milivoj Kruevi
11. 15.01.2013. godine Svjedok F
12. 29.01.2013. godine Sava Bojani
13. 05.02.2013. godine Dervi Kurti
14. 12.02.2013. godine Sead Kurti
15. 26.02.2013. godine Goran Maunaga
16. 26.02.2013. godine Petar Maji
17. 05.03.2013. godine Svjedok B
19.03.2013. godine
18. 26.03.2013. godine Svjedok E
19. 02.04.2013. godine Tono Raji
25.06.2013. godine
13.08.2013. godine
20. 16.04.2013. godine Ilija Raji
21. 23.04.2013. godine Branislav Simi
22 21.05.2013. godine Sreko Mari

264

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

23. 28.05.2013. godine Svjedok G
24. 28.05.2013. godine Petar Golijanin
25. 04.06.2013. godine Svjedok H
26. 20.08.2013. godine Svjedok D
27. 27.08.2013. godine Olga koro
28. 03.09.2013. godine Svjedok l
29. 01.10.2013. godine Dragan Rudan
30. 22.10.2013. godine Henrik Hovland
31. 29.10.2013. godine Borivoje Petrovi
32. 09.09.2014. godine ua Radojka

2. Lista sasluanih vjetaka Tuilatva

* Datum Vjetak
1. 18.12.2012.godine eljko Karan
2. 11.06.2013.godine Omer emalovi
3. 11.06.2013.godine Ibrahim Gavrankapetanovi
4. 25.06.2013.godine Helena kobi
5. 25.06.2013.godine Berima Haam

3. Lista sasluanih svjedoka prvooptuenog Zelenika Ivana

* Datum Svjedok
1. 03.12.2013.godine Katja Maksi
2. 03.12.2013. godine Janko obot
3. 03.12.2013. godine Milan Brkovi
4. 03.12.2013. godine Ivan Zelenika
5. 14.01.2014. godine Miljenko Milo

4. Lista sasluanih svjedoka drugooptuenog Herceg Sreka

* Datum Svjedok
1. 26.11.2013.godine Dragan uljak
2. 17.12.2013. godine Niko Dragievi
3. 14.01.2014. godine Stanko Primorac

265

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

4. 21.01.2014. godine Ivan Grbavac
5. 28.01.2014. godine Dragan Bokovi
6. 28.01.2014. godine Branko Bubalo
7. 04.02.2014. godine Marinko Spai
8. 04.02.2014. godine Sreko Herceg
9. 02.12.2014. godine Sreko Bonjak

5. Lista sasluanih svjedoka treeoptuenog Buljubai Ediba

* Datum Svjedok
1. 15.04.2014. godine Zatieni svjedok A
2. 15.04.2014. godine Zatieni svjedok F
3. 06.05.2014. godine Mirsad Zahirovi
4. 06.05.2014. godine Miroslav Hrsti
5. 13.05.2014. godine Samir Horozovi
6. 27.05.2014. godine Zerina Fazli
7. 27.05.2014. godine Hajrudin Fazli
8. 17.06.2014. godine Vinko Martinovi zv. tela
9. 26.08.2014. godine Ivan Petrui
10. 16.09.2014. godine Optueni Edib Buljubai
11, 11.11.2014. godine Ivan Petrui

6. Lista sasluanih svjedoka etvrtooptuenog Medi Ivana

* Datum Svjedok
1. 18.02.2014. godine Marko Vuki
2. 18.02.2014. godine Vinko Primorac
3. 25.02.2014. godine Rudolf Tolui
4. 18.03.2014. godine Duanka Boras

7. Lista sasluanih svjedoka petooptuene Grubii Fejzi Marine

* Datum Svjedok
1. 18.03.2014. godine Muris Elezovi
2. 18.03.2014. godine Dejan Danuc
3 25.03.2014. godine Marina Grubii Fejzi

266

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

 B. MATERIJALNI DOKAZI OPTUBE

T-1- Zapisnik o sasluanju svjedoka Beo Halila broj: KT-RZ-26/06 od 08.04.2010. godine;

T-2- Zapisnik o sasluanju svjedoka Bogdanovi Slavka broj: 12-02/1-02/10 od 22.01.2012.

godine i Zapisnik o sasluanju svjedoka Bogdanovi Slavka broj KT-RZ 113/05 0d
24.05.2011.godine,

T-3- Zapisnik o sasluanju svjedoka Brevnik Zorana broj: T 20 0 KTRZ 0000113 05 od

23.02.2012. godine uz skicu i Fotodokumentaciju broj T20 0 KTRZ 0000113 05 od 13.01.2011.
godine,

T-4- Zapisnik o sasluanju svjedoka pod pseudonimom C broj: KT-RZ-26/05 od 02.08.2012.

godine,

T-5- Medicinska dokumentacija vezana za svjedoka pod pseudonimom C ( Annex A, B, C, D i

E ),

T-6- Zapisnik o sasluanju svjedoka Milivoja Bokia, broj: 14-02/2-157/04 od 26.05.2005.

godine,

T-7- Zapsinik o sasluanju svjedoka Milivoja Bokia, broj: KT-RZ-26/05 od 31.01.2007. sa

Aneksom,

T-8- Zapisnik o sasluanju svjedoka Olga Drako od 30.01.2007. godine,

T-9- Zapisnik o prikupljanju izjave od lica Olga Drako, broj 14-02/2-95/05 od 25.04.2005.
godine,

T-10- Biljeke svjedoka A, Ovjerena fotokopija, rokovnika sa naslovom UNIS OOUR tvornica
elinih uadi Viegrad, sainjena u rukopisu,

T-11- Fotografije Dretelja (27 fotografija),

T-12- Zapisnik o sasluanju svjedoka Slavojka Frovi broj KT-RZ-26/05 od 14.03.2007.

godine (Potvrda HOS-a Vojarna Grabovina apljina na ime Slavojka Frovi (aneks b) i
fotografije 11,12,1314,15,18,20,22,27 (aneks c),

267

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T-13 Zapisnik o sasluanju svjedoka Slavojka Frovi, broj KRI 57/94 od 30.09.1994. godine, u
Osnovnom Sudu u Trebinju,

T-14 Zapisnik o prikupljanju izjava od lica Slavojka Frovi broj 12-02/1-27/09 od

08.12.2009.godine,

T-15 Zapisnik o sasluanju svjedoka Milivoja Kruevia, KT-RZ-26/05 od 12.03.2007.godine;

Zapisnik o prikupljanju izjave od lica Milivoje Kruevi broj 12-02/1-24/09 od
30.11.2009.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka od 30.09.1994.godine,Osnovni sud u
Trebinju; Aneksi b,c,d,e,f,g,h,i.

T-16 Zapisnik o primopredaji mrtvog tijela, Pejanovi Jovo,tjelo oznaeno br.44,Zapisnik o

identifikaciji posmrtnih ostataka broj 79/2004 od 13.04.2004.;DNK Izvjetaj No.44,Tuzla od
29.03.2004.godine,

T-17 Fotodokumentacija obrade mrtvog tijela,broj KH-GT-1/2004-OT od 18.12.2004.; Kartica

nestalog lica Balaban Boidar; DNA Report broj 8193/06 Balaban Boidar ICMP ID 22214;
Zapisnik o identifikaciji posmrtnih ostataka,broj ID-29-07-10-01 od 29.07.2010.godine;

T-18 Zapisnik o sudsko medicinskoj i kriminalistiko tehnikoj obradi mrtvog tijela broj KN-GT-
1/2004-OT,

T19 Zapisnik o sasluanju svjedoka Kurti Dervia broj KT-RZ-26/06 od 14.04.2010.godine,

zajedno sa Aneksom I od 27 fotografija,

T-20 Zapisnik o sasluanju svjedoka Bojani Save broj KT-RZ-06/05 od 03.08.2010.godine,

T21 Zapisnik o sasluanju svjedoka Majic Petra broj KT-RZ-26/05 od 16.06.2010.godine,

zajedno sa anekcima A. B, C, D, E i F,

T22 Zapisnik o sasluanju svjedoka Bojani Save broj KT-RZ-26/05 od 03.08.2010.godine,

T23 Zapisnik o saslusanju Maunaga Gorana 28.02.2011.godine zajedno sa aneksom A,

T24 Zapisnik o saluanju zatienog svjedoka E dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-
26/05 od 01.02.2007.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka E pret Ministrastvom unutranjih
poslova broj 14-7/02-246/05 od 03.06.2005.godine; Potvrda Crvenog krsta na ime svjedoka E
od 20.09.1994.godine Zagreb; Spisak jednog broja zatvorenika iz Dretelja po svjedoenju vieg
268

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

broja zarobljenika,

T25 Zapisnik o sasluanju zatienog svjedoka B dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ -
26/06 od 12.01.2007.godine, Spisak zarobljenika, Vojni Suda na br KR-7/95, koji je napisao
zatieni svjedok B,

T26 Zapisnik o sasluanju svjedoka Rai Ilije broj KT-RZ-26/05 od 12.05.2010.godine +

fotografije Aneks,

T-27 Zapisnik o sasluanju svjedoka Mari Sreka broj KT-RZ-26/05 od 05.08.2010.godine;

Zapisnik o sasluanju svjedoka Sreka Maria pred Okrunim sudom u Beogradu broj 314/94
KRI od 09.09.1994.godine,

T-28 Zapisnik o sasluanju svjedoka H dat pred Tuilatvom BiH broj KTRZ-26/05 od
04.08.2010.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka H dat pred Centrom javne bezbjednosti
Trebinje, Odsjek za ratne zloine, broj 12-02/1-03/10 od 25.01.2010.godine; Zapisnik o
sasluanju svjedoka H dat pred Okrunim sudom u Kragujevcu broj 13/95 od
14.03.1995.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka H dat pred Vojnim Sudom u Bilei broj Ki-
1336/94 od 04.02.1995.godine;
T-29 Zapisnik o sasluanju svjedoka G dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05 od
24.03.2010.godine + Aneksi A, B, C, D,

T30 Sudsko-psihijatrijski nalaz i miljenje dr Omer emalovia od 04.04.2013.godine, o

izvrenom vjetaenju zdravtsvenog stanja svjedoka Tonija Rajia, u svrhu utvrivanja
njegove sposobnosti za uestvovanje u postupku.

T31 - Nalaz i miljenje prim dr Ibrahima Gavrankapetanovia od 07.02.2013.godine, o

izvrenom vjetaenju zdravstvene sposobnosti svjedoka Slavka Bojania,

T32 Zapisnik o sasluanju svjedoka Golijanin Petra dat Ministarstvu unutranjih poslova
SJB Trebinje broj 14-02/2/05 od 15.06.2005.godine,

T33 Zapisnik o sasluanju svjedoka koro Olge pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05 od
03.08.2010.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka koro Olge pred Okrunim sudom u
Beogradu brpj 334/96 od 07.03.1996.godine,

T34 Zapisnik o sasluanju svjedoka I dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/06 od
04.03.2010.godine; Zapisnik dat pred Vojnim sudom u Bilei broj KR 77/95 od
269

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

18.11.1995.godine;

T35 Zapisnik o sasluanju svjedoka D dat Tuilatvu BiH broj KT-RZ-26/05 od

21.08.2013.godine sa Aneksom,

T36 Zapisnik o sasluanju svjedok Rai Tonija dat pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05
od 13.05.2010.godine + Aneksi + audio snimak zapisnika,

T37 Zapisnik o sasluanju svjedoka Petrovi Borivoja pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-
113/05 od 17.03.2011.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka Petrovi Borivoja broj 12-02/1-
15/10 od 12.03.2010.godine,

T38 Zapisnik o sasluanju svjedoka Rudan Dragana pred Tuilatvom BiH broj KT-RZ-26/05
od 06.08.2010.godine,

T39 Zapisnik o sasluanju svjedoka Ilije Domazeta dat pred Tuilatvom BiH broj KTRZ
26/05 od 13.03.2007. godine ; Zapisnik o sasluanju svjedoka Ilije Domazeta pred CJB
Trebinje broj 14-4/01-217/05 od 31.05.2005.godine + aneksi B, C, D, E, F, G,

T 40 Kartica nestalog lica na ime koro uro; Zahtjev za informacije o nestalim u BiH na
ime koro uro; DNA report od 25.03.2010.godine; Zapisnik o utvrivanju identiteta i
primopredaji posmrtnih ostataka na ime koro uro od 30.06.2010.godine; List of DNA dr
Hamza ujo na ime koro uro od 15.04.2010.godine; List of DNA na ime koro uro od
15.04.2010.godine;

T 41 Kartica nestalog lica na ime Markovi Nenad, izdat od strane Operativnog tima
Republike srpske za traenje nestalih lica, Redni broj 4845.

T 42 Imenovanje Buljubai Ediba za zamjenika zapovjednika vojarne HOS-a Bruno Bui

Dretelj od strane Kraljevi Blaa od 02.08.1992.godine,

T 43 Primopredaja uhienika izvrena u krugu vojarne u Grabovima, potpisana od strane

Sreka Hercega i Daria Ivankovia,HVO, broj 02-277/92 od 17.08.1992.godine,

T 44 Nalog za otpust po nareenju generala Blaa Kraljevia, vojarna Bruno Bui Dretelj
od 05.08.1992.godine,

T 45 DNK izvjetaj za lice Samardi Evgenije, ICMP, 25.10.2005.godine,

270

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T 46 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Bulut Radoslav izdat od strane optine Trebinje
broj 03-202-1474/2007 od 13.02.2007.godine,

T 47 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Brki Pero, R Srbija, Matino podruje Zemun,
Beograd od 06.10.2010.godine, serijski broj dokumenta 00235150,

T 48 Izvod iz matine knjige umrlih za lice Pribii Savo izdat od strane optine Trebinje broj
03-202-1469/2007 od 12.02.2007.godine,

T 49 Karton line karte na ime Buljubai Edib, od 09.10.1996.godine,

T 50 Fotodokumentacija obrade mrtvog tijela za lice Samardi Evgenije,broj BL-56/2006-

OT od 09.09.2006.godine,

T 51 Zapisnik o sudsko-medicinskoj i kriminalistiko-tehnikoj obradi mrtvog tijela,

Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih lica RS, broj BL-56/2006-OT od
09.09.2006.godine,

T 52 Foto dokumentacija lica mjesta ekshumacije jednog tijela nakon dobijenog pozitivnog
DNK-a nalaza na ime Samardi Evgenije, Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih lica
RS, broj BL-15/2006-LM od 08.09.2006.godine,

T 53 Popis zatvorenica iz Vojarne Bruno Bui, Vojna policija HOS-a od

07.08.1992.godine; Popis zatvorenika iz Vojarne Bruno Bui Vojna policija HOS-a od
07.08.1992.godine,

T 54 Nalog za otpust lica Momila Govedarice iz vojnog zatvora, HOS Vojarna Bruno Bui
Dretelj od 08.08.1992.godine,

T 55 Zapovjed da se pusti na slobodu Govedarica Momilo, potpisana od strane Blaa

Kraljevia, Zapovjednitvo ratnog stoera Ljubuki 08.08.1992.godine,

T 56 Spisak uhapenih sa mjestom hapenja i datumom te informacijom o mjestu i datumu

roenja za 681 lice, bez naznake mjesta i datuma,

T 57 Spisak uhapenih osoba i informacije o mjestu hapenja, bez naznake mjesta i

datuma,
271

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T 58 Spisak osoba koje su osloboene 30.10.1992.godine i ostale su u Mostaru zakljuno
sa brojem 72 u potpisu Mile Pui,

T59 Spisak pritvorenika centralnog vojnog zatvora HVO Mostar koji su osloboeni pritvora
od 05.11.1992.godine,

T60 Lista pritvorenika zatvora Rodo koji su izabrali da budu prebaeni u organizaciji
MKCK, 22.10.1993.godine,

T61 Tjedno izvjee od 23.05. do 30.05.1992. godine, HVO, Vojna policija apljina od
30.05.1992.godine,

T62 Izvjee sigurnosne slube HVO-a, opinski stoer apljina broj 02-1/92 od
07.05.1992.godine,

T63 Izvod iz matine knjige umrlih optina Bilea za lice Radmilovi Duan broj 03-202-
44/07 od 15.02.2007.godine,

T64 Izvod iz matine knjige umrlih optina Bilea za lice Vujinovi Boidar broj 03-202-46/07
od 15.02.2007.godine,

T65 Izvod iz matine knjige umrlih optina Bilea za lice Lojpur Rajko broj 03-202-45/07 od
15.02.2007.godine,

T66 Novinski lanak pod nazivom Edib Buljubai: Naredio sam dva streljanja po
nareenju Ivice Petruia, Nezavisne novine od 29.07.2007.godine,

T67 dokument bez broja i datuma sa naslovom HOS personal vojnog osoblja logora
Dretelj,

T - 68 Izvod iz matine knjige umrlih optina Ljubuki za lice Bla Kraljevi broj 200-9/2005
od 12.12.2005.godine.

T 69 Izvod iz matine knjige umrlih optina Trebinje za lice Mrki Milorad broj 03-202-
6807/06 od 23.08.2006.godine,

T 70 Izvod iz matine knjige umrlih optina Nevesinje za lice Parovi Milenko od

272

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

10.12.1997.godine,

T71 Potvrda vojne policije HOS-a da Dostinja Kovaevi napusti vojarnu Dretelj od
21.09.1992.godine,

T72 Osobe pritvorene od strane HOS-a, a zatim preuzete, Uprava vojne policije, Odjel za
suzbijanje kriminala zakljuno sa rednim brojem 84.

T73 Uvjerenje Federalnog ministarstva odbrane, Uprava za odbranu Zenica broj 19-08-02-
03-24-1-463/2004 od 25.02.2004.godine,

T74 Potvrda uprave za odbranu Zagreb broj 512M2-62-06-146 od 09.02.2006.godine,

T75 Dozvola na uvid u stanje u postrojbama HOS-a u Stocu za porunika Buljubai Ediba
od 13.08.1992.godine,

T76 Dozvola za noenje osobnog naoruanja ozapovjedniku Vojne policije poruniku

Buljubai Edibu,

T77 Uvjerenje Federalnog ministarstva odbrane broj 19-08-02-03-24-2-464/2004 od

25.02.2004.godine, Zenica,

T78 Zapovjest Vojne policije HOS-a od 09.08.1992.godine,

T79 Priopenje za javnost Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 06.08.1992.godine,

T80 Popis zatvorenica Vojarne Bruno Bui Dretelj apljina izdat od strane Vojne policije
HOS-a dana 07.08.1992.godine,

T81 Organizacija HOS-a u Bosni i Hercegovini,

T82 Uspostavljanje Vlade, Zapovjednitvo ratnog stoera HOS-a, Stolac od

23.06.1992.godine,

T83 Zapisnik o oevidu broj Kri 103/92, sainjen od strane Osnovnog suda u Ljubukom,

T84 Nalaz i miljenje ljekara za Elezovi Milivoja broj 841/94 od 04.10.1994.godine,

273

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T85 Potvrda Meunarodnog crvenog krsta broj 01-9 od 31.10.1992.godine,

T86 Potvrda optinske organizacije crvenog krsta, Nevesinje broj 25/92 od novebra
1992.godine,

T87 Zapovjed Ratnog stoera HOS-a za BiH, Zenica od 09.prosinca 1992.godine,

T88 Proglas HSP 1861 od 1999.godine,

T89 Proglas Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 09.05.1992.godine, Ljubuki,

T90 Odluka o proglaenju ratnog stanja PR.broj 1201/92 od 20.06.1992.godine, Sarajevo,

T91 Popis zatvorenika, Vojna policija broj 1711-1-94-160 od 1992. do 1993.godina,

T92 Izvjee o putanju pritvorenika iz Centralnog vojnog zatvora HVO Mostar Rodo od
30.10.1992.godine,

T93 Sprovodni list za Savi (Jovo) Jelku, Uprava Okrunog zatvora, Mostar broj 102/92,

T94 Sprovodni list za zatienog svjedoka F broj --/92 od 12.09.1992.godine,

T95 Sprovodni list za koro (Tadija) Olgu, broj 119/92 od 30.10.1992.godine,

T96 Sprovodni list za Duka (Mia) Draginja broj 92/92 od 30.10.1992.godine,

T97 Sprovodni list za Petrovi (Uro) Borivoje, Uprava okrunog zatvora Mostar, broj 93/92
od 30.10.1992.godine,

T98 Sprovodni list za Vujinovi (Nikola) Boo broj 94/92 od 30.10.1992.godine,

T99 Sprovodni list za Medan (Ilija) Boro broj 95/92 od 30.10.1992.godine,

T100 Sprovodni list za zatienog svjedoka C broj --/92 od 30.10.1992.godine,

T101 Sprovodni list za Janji (Blagoje) Dragutin broj 99/92 od 30.10.1992.godine,

T102 Sprovodni list za Bubalo (ore) Risto broj 100/92 od 30.10.1992.godine,

274

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T103 Sprovodni list za Simi (Joksim) Mirko broj 58/92 od 30.10.1992.godine + Dopuna
sprovodnom listu,

T104 Sprovodni list za Simi (Mirko) Branislav broj 59/92 od 30.10.1992.godine + dopuna
sprovodnom listu,

T -105 Sprovodni list za zatienog svjedoka B broj --/92 od 30.10.1992.godine,

T106 Sprovodni list za Muratovi (Duan) Radojka broj 61/92 od 20.10.1992.godine,

T -107 Sprovodni list za Pejii (Duan) Momilo broj 54/92 od 30.10.1992.godine,

T108 Sprovodni ist za Buha (Anelko) Branislava broj 56/92 od 30.10.192.godine,

T109 Sprovodni list za Stoli (Milan) Saa broj 9/92 od 30.10.1992.godine,

T110 Sprovodni list za Brki (Milan) Per broj 18/92 od 30.10.1992.godine,

T111 Sprovodni list za Milini (Mirko) Vladimir broj 52/92 od 30.10.1992.godine,

T112 Sprovodni list za Kruevi (Milan) Milivoje broj 53/92 od 30.10.1992.godine,

T113- Sprovodni list za Samardi (Boko) Milo broj 55/92 od 30.10.1992.godine,

T114 Sprovodni list za Budali (Duan) Mitar broj 63/92 od 30.10.1992.godine,

T115 Sprovodni list za zatienog svjedoka I broj ---/92 od 30.10.1992.godine,

T116 Sprovodni list za Savi (Luka) Nedeljka broj 65/92 od 30.10.1992.godine,

T117 Sprovodni list za Bojani (Voislav) Slavko broj 66/92 od 30.10.1992.godine,

T118 Sprovodni list za Boki (Petar) Milivoje broj 67/92,

T119 Sprovodni list za Milovi (edo) Drago broj 68/92 od 30.10.1992.godine,

T120 Sprovodni list za Uljarevi (Todor) Milenu broj 70/92 od 30.10.1992.godine,

275

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T121 Sprovodni list za Pudar (Ranko) Miroslava broj 71/92 od 30.10.1992.godine,

T122 Sprovodni list za Kovaevi (Ratko) Milenu broj 72/92 od 30.10.1992.godine,

T123 Sprovodni list za Kovaevi (Blagoja) Vladimir broj 73/92 od 30.10.1992.godine,

T - 124 Sprovodni list za Dragi (Tomo) Lazara broj 81/92 od 30.10.1992.godine,

T 125 Sprovodni list za Domazet (Jonlija) Ilija broj 83/92 od 30.10.1992.godine,

T 126 Sprovodni list za urica (Milan) Milenko broj 84/92 od 30.10.1992.godine,

T 127 Sprovodni list za Janji (Risto) Jeremija broj 62/92 od 30.10.1992.godine,

T 128 Sprovodni list za Joki (Krstan) Stevan broj 79/92 od 30.10.1992.godine,

T129 Sprovodni list za Rudan ( Mihajlo) Dragan broj 75/92 od 30.10.1992.godine,

T130 Sprovodni list za Dragi (Lazar) Radoslav broj 80/92 od 30.10.1992.godine,

T131 Sprovodni list za Trnini-Medan (Nikica) Biljana broj 89/92 od 30.10.1992.godine,

T132 Sprovodni list za Stanilsavi (Milonja) Milan broj 90/92 od 30.10.1992.godine,

T133 Sprovodni list za Brki (Maksim) Zdravka broj 91/92 od 30.10.1992.godine,

T134 Sprovodni list za zatienog svjedoka H broj ---/92 od 30.10.1992.godine,

T135 Sprovodni list za Golubovi (Vukman) Veljo broj 86/92 od 30.10.1992.godine,

T -136 Sprovodni list za Pejdo (Pero) Petar broj 87/92 od 30.10.1992.godine,

T137 Sprovodni list za Kandi (Nikola) Slavko broj 101/92 od 30.10.1992.godine,

T138 Sprovodni list za Mrki (Lazar) Jelena broj 8/92 od 30.10.1992.godine,

T139 Sprovodni list za otri (Milan) Aleksandra broj 14/92 od 30.10.1992.godine,

276

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T140 Sprovodni list za Savi (Teodor) Gospava broj 42/92 od 30.10.1992.godine,

T141 Sprovodni list za Savi (Svetozar) Mladen broj 43/92 od 30.10.992.godine,

T142 Sprovodni list za Bjelobaba (Pavao) Mile broj 44/92 od 30.10.1992.godine,

T143 Sprovodni list za Ekmedi (Ilija) Momilo broj 3/92 od 30.10.1992 godine,

T144 Sprovodni list za Mandrapa (Pero) Krsto broj 4/92 od 30.10.1992.godine,

T145 Sprovodni list za Perii (Stevan) Pero broj 5/92 od 30.10.1992.godine,

T146 Sprovodni list za Miloevi (Petar) Vladimir broj 6/92 od 30.10.1992.godine,

T147 Sprovodni list za Bubalo (ore) Branko broj 20/92 od 30.10.1992.godine,

T148 Sprovodni list za ua (Gojko) Radomir broj 22/92 od 30.10.1992.godine,

T149 Sprovodni list za ua (epo) Gojko broj 23/92 od 30.10.1992.godine,

T150 Sprovodni list za Samardi (Branko) Marko broj 1/92 od 30.10.1992.godine,

T151 Sprovodni list za Brstina (oka) Vera broj 19/92 od 30.10.1992.godine,

T152 Sprovodni list za Bulut (Savo) Radoslav broj 16/92 od 30.10.1992.godine,

T153 Sprovodni list za ua (Spasoje) Radojka broj 21/92 od 30.10.1992.godine,

T154 Sprovodni list za Baji (Stevan) Mio broj 15/92 od 30.10.1992.godine,

T155 Sprovodni list za Mrki (Ljuban) Ljubia broj 7/92 od 30.10.1992.godine,

T156 Sprovodni list za uak (Mihajlo) Tatjana broj 51/92 od 30.10.1992.godine,

T157 Sprovodni list za Radmilovi (Pave) Duan broj 46/92 od 30.10.1992.godine,

T158 Sprovodni list za ul (Risto) Milivoje broj 49/92 od 30.10.1992.godine,

277

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T159 Sprovodni list za Mari (Manojlo) Sreko broj 17/92 od 30.10.1992.godine,

T160 Sprovodni list za Vojinovi (Mihajla) Anu broj 13/920 od 30.10.1992.godine,

T161 Sprovodni list za Vujadinovi (Milovan) Dragan broj 76/92 od 17.10.1992.godine,

T162 Sprovodni list za zatienog svjedoka D broj --/92 od 17.10.1992.godine,

T163 Sprovodni list za Vujadinovi (Milovan) Miran broj 77/92 od 17.10.1992.godine,

T164 Spisak mukaraca koji su bili zatvoreni u zatvoru Dretelj od 07.09.1999.godine,

T165 Platni obraun Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HVO, postrojba HOS, studeni
1992.godine,

T166 Osobni dohodci samostalne satnije Pavo Pavii za mjesec 12.1992.godine,

T167 Mjeseni stav bojna HOS-a Kreimir Pavi Pavo za 10 mjesec 1992.godine,

T168 Potvrda Uprave za odbranu Zagreb, Ured za odbranu centar-Medveak-Tnje broj

512M2-62-06-146 od 09.02.2006.godine,

T169 Zapovjed zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Ljubuki,

T170 Putni nalog za Buljubai Ediba izdat od strane Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a
broj 123/92, 16.09.1992.godine,

T171 Jedinini karton na ime Herceg Sreko broj 651/68,

T172 Matini karton na ime Herceg Sreko broj 651/68,

T173 ovjerena fotokopija VOB-a gdje se podaci pod rednim brojem 651 odnose na Herceg
Sreka,

T174 Uvjerenje Federalnog ministarstva odbrane broj 24-4-01-41-1-93/05-1 od

22.04.2005.godine, Ljubuki,

278

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T175 ovjerena fotokopija VOB-a gdje se podaci pod rednim brojem 140 odnose na Medi
Ivana

T176 Matini karton na ime Zelenika Ivan,

T177 Jedinini karton na ime Zelenika Ivan,

T178 Uvjerenje Federalnog Ministarstva odbrane broj 22-01-41-I-159505-01 od

27.09.2005.godine,

T179 Izvod iz Registra matinih kartona Mostar za Zelenika Ivana,

T180 - Tjedno izvjee HVO-a od 19.08.1992.godine,

T181 Odluka o prelasku HOS-a u postrojbe HVO-a broj 703/93 od 05.04.1993.godine,

T182 Izvod iz matine knjige roenih za optinu Nevesinje na ime Pejanovi Jovo broj 05-
200-2582/11 od 05.05.2011.godine,

T183 Izvod iz matine knjige umrlih za Mostar na ime koro uro broj 04/1-IV-15-3-
1929/2011 od 04.05.2011.godine,

T-184 Izvod iz matine knjige umrlih za Mostar na ime Samardi Evgenije broj 04/1-IV-15-3-
1930/2011 od 04.05.2011.godine,

T185 Izvod iz matine knjige roenih Mostar na ime Balaban Boidar broj 04/1-IV-15-1-
23376/2011 od 06.05.2011.godine,

T186 Zapisnik o sasluanju svjedoka Bojani Slavka broj KT RZ-26/05 od

02.08.2010.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka Bojani Slavka od 01.07.1994.godine u dva
primjerka.

(a) Dodatni dokazi Tuilatva BiH

T187 Informacija o ubojstvima, nestancima I protjerivanju osoba srpske nacionalnosti,

sainjen u Mostaru 09.03.1993.god. uz Izvjee o upuivanju za Jugoslaviju + Informacija od
10.03.1993.godine (Sektor za sigurnost) + Izjava o prolasku Srba prema Berkovici od 6.
Veljaa, prva brigade HVO Knez Domagoj
279

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

T188 - Dokument naslovljen Zloini HOS-a izvreni nad srpskim civilnim stanovnitvom u
Bosni I Hercegovini pre poetka ratnih sukoba 1992.godine, document ovjeren od strane
ICTY,

T-189 Spisak zatvorenika na dan 17.kolovoza 1992.godine, ovjeren od strane ICTY,

T190 Raspored zatvorenika na vanjska radilita, datum 29.07.1992. godine, document

ovjeren od strane ICTY,

T-191 Zbirno izvjee od 12 sati 13.08. do 12 sati 19.08.1992.godine, datum 19. Kolovoz
1992.godine, HZ Herceg Bosna Hrvatsko vijee odbrane vojna policija apljina, u potpisu Dano
Ivankovi,

T192 Izvanredno Izvjee podaci o Vojarni Dretelj, datum 22. Kolovoza 1992.godine, u
potpisu Dano Ivankovi,

T193 Zapovijed, sainjena Zenica, 11.prosinca 1992.godine, u potpisu Brigadir Mladen

Holman,

T194 Kartografsko praenje logoraa, uz slubenu zabiljeku broj 02-T-4/14 od datuma

17.02.2014.godine.

C. MATERIJALNI DOKAZI ODBRANE

1. Dokazi odbrane optuenog Ivana Zelenike

O1 - 1 - Slubena zabiljeka sainjena od MUP CSB Trebinje. od 31.08.1992.godine, razgovor

sa Bojanic Savom, sainio radnik Miro Prelo.

2. Dokazi odbrane optuenog Sreka Hercega

O21 Proglas zapovjednistva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu od

09.05.1992.godine,

O22 Zapovjed Glavnog stozera HVO-a HZ Herceg Bosne broj Z-01-11 od

10.04.1992.godine,

280

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

O2 -3 Zapovjed Glavnog stozera HVO-a HZ Herceg Bosne pov broj 01- 331/92 od
08.05.1992.godine,

O2 4 Dopis zapovjednistva ratnog stozera HOS-a za Hercegovinu iz vagusta 1992.godine.

O2 5 Izvanredno izvjesce Herceg- Bosne Vojne policije apljina od 22.08.1992.godine,

O2 6 Dopsi taba Vrhovne komande oruanih snaga Rebublike BiH broj 02/340-1272 od
04.09.1992.godine,

O27 Dopis taba odbrane Okruga Zenica broj 05/958-3 od 05.09.1992.godine,

O2 - 8 Dopis Oruzanih snaga Hadzica bez datuma,

O29 Potvrda brigade HVO-a Knez Domagoj broj 1100-06-12-93 3489 od

20.05.1994.godine,

O210 Potvrda Zapovjednistva ratnog stozera HOS-a za Hercegovinu od 20.05.1994.godine,

O2 11 -Potvrda Ministarstva odbrane Hrvatske Republike Herceg Bosne broj 02-11-06-94-298

od 19.05.1994.godine,

O212 Potvrda Odjela za odbranu Ljubuki broj 25-4-07-03-22-25/03-01 od

17.01.2003.godine,

O2 13 Iskaznica pripadnika Prve brigade HVO-a Knez Domagoj na ime Sreko Herceg
izdana 15.08.1992.godine,

O2 14 Potvrda o okolnostima stradavanja Bosna i Hercegovina Hrvatska republika Herceg

Bosna broj 022/97-01 od 17.01.1991.godine,

O2 15 Potvrda o okolnostima stradavanja Bosna i Hercegovina Hrvatska republika Herceg

Bosna broj 1710-01-97 od 29.01.1997.godine,

O2 16 Potvrda Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo odbrane broj 29-

26-4/41-1/30-50/03 od 30.01.2003.godine,

281

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

O2 17 Potvrda Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo odbrane broj 29-
26-4/41-1/12-298/04 od 09.02.2004.godine,

O2 18 Potvrda Doma zdravlja Ljubuki broj 132 2012 od 06.03.2012.godine sa izvodom iz

Knjige protokola ratne bolnice Ljubuki broj 145 od 11.05.1992.godine,

O2 19 Psiholoki nalaz Dom zdravlja Ljubuki broj 12/99 od 26.05.1999.godine,

O2 20 Psiholoki nalaz Dom zdravlja Ljubuki broj broj 18/01 od 12.04.2001.godine,

O2 21 Psiholoki Nalaz Dom zdravlja Ljubuki broj 73/02 od 16.12.2002.godine,

O2 22 Psiholoki nalaz Dom zdravlja Ljubuki broj 20/05 od 04.04.2005.godine,

O2 -23 Zakljuak otpusnio pismo Klinike bolnice Mostar od 23.05.1997.godine,

O2 24 Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 23.06.1997.godine,

O2 25 - Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 16.04.1998.godine,

O2 26 - Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 17.12.2002.godine,

O2 27 - Nalaz i miljenje specijaliste Klinike bolnice Mostar od 13.02.2003.godine,

O2 28 - Nalaz i miljenje specijaliste Dom zdravlja Ljubuki od 27.10.2004.godine,

O2 29 - Nalaz i miljenje specijaliste Dom zdravlja Ljubuki od 06.04.2005.godine,

O2 - 30 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo od 17.12.1996.godine,

O2 31 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo Klinika bolnica Mostar broj 505/00 od

11.02.200.godine,

O2 32 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo od 03.04.2001.godine,

O2 33 Nalaz i miljenje dr Mate Prskalo Dom zdravlja Ljubuki od 17.12.2002.godine,

O2 34 Nalaz i miljenje Vojno invalidske komisije Hrvatske Republike Herceg Bosne broj
282

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

02-18-05/97-324 od 08.05.1997.godine,

O2 35 Rjeenje Ureda za odbranu Ljubuki broj 02-40-05/97-23 od 29.05.1997.godine,

O236 Rjeenje upanije Zapadnohercegovake Ministarstvo hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata broj 09-04-1-41-1-51/03 od 10.03.2003.godine,

O2 37 Nalaz i miljenje Vojno invalidske komisije upanije Zapadnohercegovake

Ministarstvo hrvatskih branitelja i Domovinskog rata broj 09-06-216/04 od 18.02.2004.godine,

O2 38 Rjeenje opine Ljubuki Sluba za branitelja iz Domovinskog rata broj 09/1-41-

172/05 od 16.06.2005.godine,

O2 39 Lijeniko uvjerenje Doma zdravlja Ljubuki broj 1209/03 od 15.01.2003.godine,

O2- 40 - Ovjerena fotokopija iskaznice HOS-a, Vojna Knjiica na ime Sreko Bonjak,

3. Dokazi Odbrane optuenog Ediba Buljubaia

O3 - 1 Presuda Vieg Suda u Zenici broj: K-67/91 od 14.10.1991.godine,

O3 - 2 Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: K-573/00 od 23.05.2001.godine,

O3 - Proglas Hrvatske stanke prava u potpisu stoernik ratnog stoera HOS-a za Bosnu, bojnik
Mladen Holman i koordinator HOS-a za Bosnu Matija Brajinovi.

O3 4 Proglas Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 9. svibnja 1992.godine, u potpisu je

pukovnik Bla Kraljevi.

O3 5 Zapisnik sa 137. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine od

04.07.1992.godine,

O3 6 Naredba taba Vrhove komande Oruanih snaga Sarajevo broj: 02/768-1 od

30.07.1992.godine,

O3 7 Odluka o organizaciji i formiranju ustanove oruanih snaga Republike Bosne i

Hercegovine broj: 02/819-1 od 01.08.1992.godine,

283

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

O3 8 Naredba taba Vrhovne komande oruanih snaga broj: 02/905-1 od 07.08.1992. godine,

O3 9 Zamolba za uvoenje telefona Ratnog nastavnog centra Dretelj broj: 20/92-1 od

10.08.1992.godine,

O3 10 Akt taba Vrhovne komande Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine broj:
02/340-907 od 22.08.1992. godine,

O3 11 Akt taba Vrhovne komande Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine broj.
02/340-1272 od 04.09.1992.godine,

O3 12 Akt taba odbrane Okruga Zenica broj: 05/958-3 od 05.09.1992. godine,

03 - 13 Dozvola Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu od 13.08.1992. godine,

03 14 Zapovjed Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Ljubuki,

03 15 Putni nalog Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Ljubuki broj:

123/92 od 16.08.1992. godine,

O3 16 Zapovijest Vojne policije HOS-a od 09.08.1992.godine,

O3 17 Imenovanje Zapovjednitva Ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, Mostar od

02.08.1992. godine,

O3 18 Odluka Hrvatskog vijea odbrane o prelasku HOS-a u postojbe HVO-a broj: 703/93 od
05.04.1993. godine,

O3 19 Naredba o postavljenju Diverzantsko-izviake brigade,Zenica broj: 414-12793 od

31.05.1993. godine,

O3 20 Kopija Vojne knjiice za Buljubai Ediba broj: 3301723,

O3 21 Kopija Izvoda iz matine knjie vjenanih broj: 03-13-2-2824/13 od 30.07.2013. godine,

O3 22 Kopija Garancije Mensure Sivac-Buljubai od 27.01.2014.godine,

03 23 Kopija lanske karte Udruenja estradnih izvoaa ZE-Do Kantona broj: 018/10,
284

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

03 24 Kopija Diplome Sudake komisije turnira KPZ Zenica Boks-2007 za uee u
najborbenijem meu bokseru Buljubai Edibu iz juna 2007. godine,

O325 Kopija Diplome KPZ Zenica za Buljubai Ediba za uee na ahovskom turniru,

O326 Kopija Karate pasoa ma ime Buljubai Edib od 01.02.2002. godine,

O3 27 Obavijetenje Sektora Krim. policije Zenica broj: 21-02/1-2-230-218/96 od 27.02.1996.

godine,

O3 28 Uvjerenje Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa Zenica broj: 04-472/00 od

18.10.2004. godine,

O329 Uvjerenje JU Centar za socijalni rad Zenica broj: 03/3-35-43-743 od 30.09.2014.godine.

O3 30 Popratni akt JZU Psihijatrijska bolnica Sokalac, istorija bolesti lica Buljubai Edib u
potpisu Dr. Z. Lazarevi I Otpusna lista od dana 05.05.1992.godine, matini broj: 15954,

O-31- Devet fotografija na poleini oznaenih brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 7,8,9,10,

4. Dokazi odbrane optuenog Ivana Media

O4 1 - Uvjerenje Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida domovinskog rata od

27.2.2012.godine, broj 07/44-03-03/12,

O4 2 - Uvjerenje Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida domovinskog rata od

27.2.2012.godine, broj 07/44-03-14/12,

O4 3 - Obrazac o podacima o sluenju vojnog roka gdje se pod rednim brojem 140 nalaze
podaci za Medi Ivana

O4 4 - Potvrda Zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 8.10.1992.potpisana od strane lica

Mire Hrstia,

O4 5 - Spisak osoba koje su osloboene od 3.11.1992. godine, Hrvatska zajednica Herceg-

Bosna, HVO Opinski stoer Mostar, Centralni vojni zatvor broj 33/92 od 03.11.1992.godine,

285

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

O4 6 - Izvjesce sigurnosne slube HVO Opinski stoer apljina za dan 7.5.1992.godine broj
02-1/92,

O4 7 - Potvrda vojne policije HOS-a od 21.9.1992.godine,

O4 8- Priopcenje za javnost HOS-a potpisan od Blaa Kraljevica dana 1.8.1992.godine,

O4 9 - Proglas zapovjednitva ratnog stoera HOS-a od 9.5.1992.godine,

O4 10 - Proglas HSP 1861,

O4 11 - Odluka o proglaenju ratnog stanja PR broj 1201/92,

O4 12 - Uredba o ukidanju republikog staba teritorijalne odbrane i obrazovanju taba

teritorijalne odbrane od 9.4.1992.godine,

O4 13 - Odluka o proglaenju neposredne ratne opasnosti od 9.4.1992.godine,

O4 14 - Odluka o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji RBiH od 9.4.1992.godine

broj 01-011-306/92,

O4 15 - Spisak HOS personal vojnog osoblja logora Dretelj,

O4 16 - Popis zatvorenica iz vojarne Bruno Bui Dretelj-apljina od 7.8.1992.godine,

O4 17 - Izvjetaj zavodskog ljekara o zdravstvenom stanju optuenog Ivana Media od

22.5.2012.godine potpisan od strane lica prim.dr. Devada Paia,

O4 18 - Akt klinike bolnice Mostar od dana 18.3.2012.godine broj 1487/12,

O4 19 - Nalaz i miljenje neuropsihijatra od 9.3.2012.godine,

O4 20 - Ljekarsko uvjerenje od 19.2.1986.godine broj 69/86,

O4 21 - Zdravstveni list iz KPZ Sarajevo od 9.5.2012.godine,

O4 22 - Zdravstevni karton KPZ Mostar broj 180/12 broj kartona 13,

286

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine

O4 - 23 Potvrdu broj: 02-3/5-2-4/14 od 26.03.2014. godine da Medi Ivan nema poloen
vozaki ispit.

O4 24 - Potvrda od 08.12.1993. godine izdata od strane HVO Odjela odbrane brigada

Marija Hrkaa- ikote ovjerena od strane Hakog tribunal,

5. Dokazi odbrane optuene Marine Grubii- Fejzi

O5 - 01 Zapisnik o sasluanju svjedoka Stoli Sae od 05.02.1996. godine sainjen pred

istranim sucem Okrunog suda u Beogradu,

O5 02 Pohvala Fejzi Dijani od 12.03.2010. godine, Diploma od 29.03.2314.god; Diploma

od 24.05.2014.god.; Pohvala od 21.maja.2011.god.; Certifikat projekat graanin od
2011.godine; Diploma od 15.-18.04.2007.godine; Svjedodba od 09.06.2014.godine.;
Svjedodba od 14.06.2008.godine; Diploma od 12.06.2008. god.; Posebna diploma od
12.06.2014.godine,

O5 03 Dopis MUP-a HNK I ovjeren preslik kartona osobne iskaznice od 4. Travnja

2014.godine,

O5 04 Izvod iz matine knjige vjenanih od 02.12.2013.godine i ovjerena kopija line karte

od 24.03.2014. godine,

O5 05 Tri fotografije skinute iz emisije emitovane na njemakom kanalu Zweite Deutsche

Fernsehen (ZDF).

O5 -6- Odgovor ministarstva odbrane BiH broj: 10-50-101-531/12 od 25.06.2012.godine.

O5 - 7 - Obavijest ministarstva odbrane BiH broj: 10-50-101-623/12 od 18.07.2012. godine,

05 8 - lanak iz novina Glasa Srpske od 26.03.2014. godine,

D. MATERIJALNI DOKAZI SUDA

S 1 - Zapisnik o obilasku lica mjesta sainjen dana 08.10.2014.godine u prilogu 1x CD

Sirovina i 1x CD montirani video uviaja.

287

S1 1 K 009124 12 Kri 14.04.2015.godine