Karim Zaimovi - Tajna dema od malina

Knjiga koja govori o tome kako su sva velika dostignua ljudske rase nastala pod utjecajem -
malina
Rijetko kad ostanem bez rijei. Kada se to nekim udom i dogodi, najei razlog je moja
elja da previe toga kaem odjednom. U tom trenutku, roj misli u mojoj glavi uini da
zanijemim. E sad, ne bih vas zamarala tim problemom da se ne radi o pisanju ove recenzije.
Nakon proitane Tajne dema od malina, petnaest dana traila sam nain na koji bih prvo
uobliila svoje nebrojene misli, a zatim i rijei o ovoj knjizi, o Karimu Zaimoviu, o ratu,
Sarajevu, ivotu i smrti.
Karim Zaimovi imao je samo 14 godina kada je objavljen njegov prvi tekst o stripu. Ve
tada, kao veliki zaljubljenik u strip, isticao se svojim poznavanjem devete umjetnosti. Prema
rijeima Miljenka Jergovia: Propisao je ozbiljno, osloboen klinakih i pubertetskih
egzaltacija, odmah kao da i nema namjeru baviti se u ivotu iim drugim osim stripom. I,
doista, strip je imao ogromnu ulogu u Karimovu bolno kratkom ivotu. Bio je svojevrstan
autoritet za strip u BiH, a njegove su tekstove naruivale skoro sve bosanske novine. Umro
je s 24 godine, u Sarajevu, na samom zavretku rata, od posljedica ranjavanja granatom.
U tim nesretnim ratnim godinama, nastajala je Tajna dema od malina. Ova knjiga nikada
nije trebala biti objavljena u ovoj formi, no nakon Karimove smrti, skupljena je njegova
literarna ostavtina i objavljena pod istim naslovom kao i jedna od pria. Knjiga se sastoji od
jedanaest pria, od kojih svaka smjeta Sarajevo u epicentar vanih svjetskih dogaaja.
Zanimljivo je kad promotrite kontekst u kojem su prie nastajale i sam sadraj pria s jedne
strane Sarajevo je usred ratnog vihora, pod okupacijom, a s druge strane, Karimovo
Sarajevo iz pria je grad intriga, velikih svjetskih povijesnih tajni i misterija.
Tako u prii ovjek sa iljinim licem upoznajemo Jakoba Esalovia, ovjeka koji je roen s
deformiranim licem. Jakob Esalovi bijae ovjek od krvi i mesa, stvorenje to je iz majine
utrobe izalo da na ovome svijetu spozna samo patnju, surovost i nerazumijevanje. Spletom
groznih okolnosti, Jakob dospijeva do Los Angelesa gdje ga zapaa, ni manje ni vie, Walt
Disney koji po njemu stvara lik ilje. Time se definira konana i moda najvea bizarnost:
lice jednog sudbinom muenog ovjeka postalo je prototip za linost jednog crtanog tupavog
smotanka.
U prii udo nevieno Karim nam otkriva da je Sarajevom izmeu 1913. i 1914. harao
Sarajevski vampir, koji se nekako oslobodio i nastavio harati Sarajevom tijekom rata! Tajna
Nikole Tesle, u biti formula oruja nevjerojatne snage ija mo poiva na krajnje
jednostavnim zakonima fizike, zagubila se upravo u Sarajevu. Onaj tko ju pronae, u
rukama ima klju za zavretak rata!
U priama se pojavljuju takori na kojima su SS-ovci izvodili pokuse iz genetskog
inenjeringa, podivljale europske krave, najvea remek-djela slikarstva skrivena u Sarajevu,
ali i genetiki otisci nacistikih voa, pa i samog Hitlera.
Pria Tajna dema od malina otkriva doista impresivnu tajnu o razvoju ljudske rase. Ne
biste vjerovali, no maline zauzimaju kljuno mjesto u povijesti svijeta, toliko kljuno da nam je
to uporno zatakavano! Razoarat u vas podatkom da su maline kakve poznajemo samo
imitacija pravih malina nevjerojatnih svojstava. Prava malina, onakva kakvu je pamte nai
preci, jeste sveta biljka, plod u kojem je sr ravnotee ljudske duhovnosti i prirode.
Kontrolirano uzimanje maline nadahnjuje svijest i otvara nam nesluene vidike.
Egipatske piramide, piramide Indijanaca u junoj Americi, zlatno doba grke kulture... sva
velika dostignua ljudske rase nastala su pod utjecajem malina. Ratovi su se kroz povijest
vodili izmeu malinaa i antimalinaa, a legenda o Svetom gralu u biti je formula pravljenja
dema od malina. Pitate se zato se vodio rat na naim prostorima krajem prolog stoljea?
Navodno, jednom prilikom Tito je demom slabije kvalitete posluio tadanjeg generala
Franju Tumana, radi ega je ovaj oficir dobio viednevnu, iscrpljujuu dijareju. Tada se,
kau prie, Tuman zavjetovao da e kad-tad dokinuti Titovu Jugoslaviju. Ne mogu vas ne
pitati, zar ovo nije genijalno!?
Meni najdirljivija pria je ona zadnja, bez naslova. U toj prii, Karim je doslovno predvidio
svoju smrt. U prii, jedan novinar koji se, eto sluajno, zove Karim Zaimovi, pogiba u
radijskom studiju od neprijateljske granate. Pria (i knjiga) zavrava, neu rei reenicom,
ve ovim nizom rijei: To je bio kraj emisije, osamnaeste emisije Josif i njegova braa, u
kojoj je
Bez toke, bez ijednog znaka interpunkcije. itajui i istodobno znajui za sudbinu pravog
Karima Zaimovia, taj niz rijei ostavlja straan utisak. Jo sam pod dojmom tog niza rijei,
jer on savreno jasno i okom vidljivo prikazuje stvarni naprasni Karimov odlazak.
Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve sluajno. Ne postoje zakonitosti, ne postoje
pravila. Sluaj je ono to odreuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi smo niti i vorii,
linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj moda i ima reda, ali je on od vie vrste, linije
koje se, dakle, stalno susreu i razilaze, upliu i raspliu. Ponekad u tom stalnom izatkavanju
bude ravnotee. Jer ni jedna se nit ne moe zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete
i otpusti. Ali, kao to smo rekli, sluaj je ono to odreuje takve stvari.
Na tragu toga, ja u rei ovako: da nije bilo Karima, ne bi bilo ovih pria. Da nije bilo ovih
pria, ne bismo saznali sve ove nevjerojatne tajne. Prvenstveno ne bismo saznali za tajnu
dema od malina. Sad kad ju ipak znamo, moemo se suprotstaviti antimalinaima i krenuti
u potragu za tajnom o pravljenju tog boanstvenog dema. Moda ipak imamo ansu saznati
kakvog su okusa prave maline, za razliku od ovih dananjih, kako se ini, bezukusnih
hibrida.
*******
Karim Zaimovi roen je u Sarajevu 6. svibnja 1971. godine. Nakon zavretka sarajevske
Prve gimnazije 1989. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti ali ve nakon nekoliko
mjeseci prelazi na studij komparativne knjievnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od
najranije mladosti intenzivno se bavi crtanjem i neumorno ita, naroito lijepu knjievnost.
Ve u tim godinama kod njega se razvija velika ljubav prema stripu zahvaljujui kojoj izrasta
u svestranog poznavatelja domaeg i svjetskog stripa tako da je napisao niz vrijednih
lanaka, kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti. Veoma rano se poinje baviti i novinarstvom
(sa nepunih 14 godine poinje suraivati na Radio Sarajevu).
Pie o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi openito u mnogim asopisima, nedjeljnim i
dnevnim listovima (Nai dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak, Slobodna Dalmacija,
Knjievna revija, Mladina, Start, Erasmus, Osloboenje, Veernje novine, Avaz, Ven, Sineast,
Fantom slobode, Dani...). Bio je stalni suradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom
periodu povremeno je suraivao na Treem programu TV Sarajevo i programima Radio
Sarajeva.
Poginuo je 13. kolovoza 1995. godine od posljedica ranjavanja - kao civilna rtva jednog od
mnogobrojnih zloinakih granatiranja Sarajeva.
Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije BH, u magazinu Dani
ureuje kulturnu rubriku. Sa Semezdinom Mehmedinoviem pokree asopis za kulturu
"Fantom slobode" u kojem obavlja dunost zamjenika glavnog urednika. Pie pripovijetke i
scenarije za stripove. U rukopisu su mu ostala dva nedovrena romana.
Iako mu je u trenutku smrti bilo tek dvadeset i etiri godine, pokazao je ipak da je u tom
kratkom ivotnom razdoblju mogao postii neto za to je mnogima trebalo nekoliko
decenija. To dovoljno govori o njegovom talentu koji je, naalost, prestao ratnim vihorom. Taj
njegov talent se moe dosta dobro i lijepo oitovati u njegovom jedinom djelu "Tajna dema
od malina".
Uz jednu napomenu, ovo djelo nikada nije bilo zamiljeno da bude u formi u kakvoj je danas,
ali sama ostavtina Karima Zaimovia je sama po sebi zahtijevala da bude izdana pa makar i
u nedovrenoj i neobraenoj formi. Tako je ovo njegovo djelo ostao jedini svjedok i njegova
ivota, ali i tog talenta koji je propao. Knjiga se sastoji od jedanaest pria, od kojih svaka smjeta
Sarajevo u epicentar vanih svjetskih dogaaja. Zanimljivo je kad promotrite kontekst u kojem
su prie nastajale i sam sadraj pria s jedne strane Sarajevo je usred ratnog vihora, pod
okupacijom, a s druge strane, Karimovo Sarajevo iz pria je grad intriga, velikih svjetskih
povijesnih tajni i misterija.
Tako u prii ovjek sa iljinim licem upoznajemo Jakoba Esalovia, ovjeka koji je roen s
deformiranim licem. Jakob Esalovi bijae ovjek od krvi i mesa, stvorenje to je iz majine
utrobe izalo da na ovome svijetu spozna samo patnju, surovost i nerazumijevanje. Spletom
groznih okolnosti, Jakob dospijeva do Los Angelesa gdje ga zapaa, ni manje ni vie, Walt
Disney koji po njemu stvara lik ilje. Time se definira konana i moda najvea bizarnost: lice
jednog sudbinom muenog ovjeka postalo je prototip za linost jednog crtanog tupavog
smotanka.
U prii udo nevieno Karim nam otkriva da je Sarajevom izmeu 1913. i 1914. harao
Sarajevski vampir, koji se nekako oslobodio i nastavio harati Sarajevom tijekom rata! Tajna
Nikole Tesle, u biti formula oruja nevjerojatne snage ija mo poiva na krajnje
jednostavnim zakonima fizike, zagubila se upravo u Sarajevu. Onaj tko ju pronae, u
rukama ima klju za zavretak rata!
U priama se pojavljuju takori na kojima su SS-ovci izvodili pokuse iz genetskog
inenjeringa, podivljale europske krave, najvea remek-djela slikarstva skrivena u Sarajevu,
ali i genetiki otisci nacistikih voa, pa i samog Hitlera.
Pria Tajna dema od malina otkriva doista impresivnu tajnu o razvoju ljudske rase. Ne
biste vjerovali, no maline zauzimaju kljuno mjesto u povijesti svijeta, toliko kljuno da nam je
to uporno zatakavano! Razoarat u vas podatkom da su maline kakve poznajemo samo
imitacija pravih malina nevjerojatnih svojstava. Prava malina, onakva kakvu je pamte nai
preci, jeste sveta biljka, plod u kojem je sr ravnotee ljudske duhovnosti i prirode.
Kontrolirano uzimanje maline nadahnjuje svijest i otvara nam nesluene vidike.
Egipatske piramide, piramide Indijanaca u junoj Americi, zlatno doba grke kulture... sva
velika dostignua ljudske rase nastala su pod utjecajem malina. Ratovi su se kroz povijest vodili
izmeu malinaa i antimalinaa, a legenda o Svetom gralu u biti je formula pravljenja
dema od malina. Pitate se zato se vodio rat na naim prostorima krajem prolog stoljea?
Navodno, jednom prilikom Tito je demom slabije kvalitete posluio tadanjeg generala
Franju Tumana, radi ega je ovaj oficir dobio viednevnu, iscrpljujuu dijareju. Tada se,
kau prie, Tuman zavjetovao da e kad-tad dokinuti Titovu Jugoslaviju. Ne mogu vas ne
pitati, zar ovo nije genijalno!?
vodili izmeu malinaa i antimalinaa, a legenda o Svetom gralu u biti je formula pravljenja
dema od malina. Pitate se zato se vodio rat na naim prostorima krajem prolog stoljea?
Navodno, jednom prilikom Tito je demom slabije kvalitete posluio tadanjeg generala
Franju Tumana, radi ega je ovaj oficir dobio viednevnu, iscrpljujuu dijareju. Tada se,
kau prie, Tuman zavjetovao da e kad-tad dokinuti Titovu Jugoslaviju. Ne mogu vas ne
pitati, zar ovo nije genijalno!?
Meni najdirljivija pria je ona zadnja, bez naslova. U toj prii, Karim je doslovno predvidio
svoju smrt. U prii, jedan novinar koji se, eto sluajno, zove Karim Zaimovi, pogiba u
radijskom studiju od neprijateljske granate. Pria (i knjiga) zavrava, neu rei reenicom,
ve ovim nizom rijei: To je bio kraj emisije, osamnaeste emisije Josif i njegova braa, u
kojoj je
Bez toke, bez ijednog znaka interpunkcije. itajui i istodobno znajui za sudbinu pravog
Karima Zaimovia, taj niz rijei ostavlja straan utisak. Jo sam pod dojmom tog niza rijei,
jer on savreno jasno i okom vidljivo prikazuje stvarni naprasni Karimov odlazak.
Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve sluajno. Ne postoje zakonitosti, ne postoje
pravila. Sluaj je ono to odreuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi smo niti i vorii,
linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj moda i ima reda, ali je on od vie vrste, linije
koje se, dakle, stalno susreu i razilaze, upliu i raspliu. Ponekad u tom stalnom izatkavanju
bude ravnotee. Jer ni jedna se nit ne moe zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete
i otpusti. Ali, kao to smo rekli, sluaj je ono to odreuje takve stvari.
Na tragu toga, ja u rei ovako: da nije bilo Karima, ne bi bilo ovih pria. Da nije bilo ovih
pria, ne bismo saznali sve ove nevjerojatne tajne. Prvenstveno ne bismo saznali za tajnu
dema od malina. Sad kad ju ipak znamo, moemo se suprotstaviti antimalinaima i krenuti
u potragu za tajnom o pravljenju tog boanstvenog dema. Moda ipak imamo ansu saznati
kakvog su okusa prave maline, za razliku od ovih dananjih, kako se ini, bezukusnih hibrida.