1. PODRUJE INTERESA MOTORIKOG UENJA?

TRENING u najirem smislu predstavlja proces transformacije svih

potencijala pojedinca (odnosno aktualnog ili budueg sportaa) u smjeru
najpogodnijem za uspjeh u sportu, odnosno smjeru koji osigurava to
veu efikasnost s obzirom na poetno stanje svih njegovih mogunosti.
TRENING moemo definirati kao programiranu intenzivnu aktivnost sa
ciljem transformiranja utvrenih poetnih stanja do pribliavanja krajnjim
moguim dostignuima.

OSNOVNI CILJEVI TRENINGA?

1. Razvoj i odravanje antropolokih dimenzija (najee

funkcionalnih i motorikih sposobnosti i morfolokih osobina)= METODE
VJEBANJA
2. Usvajanje i usavravanje tehniko taktikih znanja (uenje novih
motorikih znanja/stjecanje motorikih vjetina) = METODE
POUAVANJA (uenje i usavravanje).

DVIJE OSNOVNE GRUPE METODA TRENINGA?

* metode vjebanja (treniranja)

* metode pouavanja (motoriko uenje), a ove dvije metode su
tijesno povezane, integriraju se i meusobno nadopunjuju.

U kineziologiji jedan od osnovnih interesa, odnosno specifini cilj u

sustavu cjelokupnog trenanog procesa jest stjecanje motorikih
vjetina potrebnih za realizaciju razliitih motorikih zadataka
unutar pojedinog sporta.

Najvea prednost koju vrhunski sportai imaju u odnosu na

sportae slabije kvalitete povezane je s funkcionalnim znanjem u
podruju vlastitog sporta, koja se kao niz vjetina ui i razvija s
godinama sportskog iskustva i djelovanja.
2. UVOD U MOTORIKO UENJE?

Nedvojbeno je da ovjek ui od roenja.

Motoriko uenje je najintenzivnije u periodu rasta i razvoja.
Sva znanja usvojena u tom periodu ivota koriste se kroz cijeli ivot.
Uenje kretnih struktura i motorikih reakcija zauzima veliki dio
svakodnevnog uenja, budui da su nam takvi obrasci neophodni u
ovladavanju razliitih radnih operacija, u stjecanju brojnih vjetina i
navika i sastavni su dio sporta i tjelesnog vjebanja.

Motoriko uenje i motorika kontrola postala su jedna od glavnih

podruja studija unutar raznih disciplina, ukljuujui: neuro znanosti,
kognitivne psihologije, informatike, ininjerstva, robotike, razvojne
studije, filozofije i kineziologije.

Sve strunjake za pokrete zanima odgovor na dva kljuna pitanja koja

lee u srcu ljudskog pokreta.

Prvo pitanje: KAKO OVJEK STJEE VJETINE POKRETA ?

Kako uimo tisue vjetina koje koristimo svakodnevno i koje ine ivot
moguim. Odgovor na prvo pitanje je MOTORIKO UENJE.

Drugo pitanje: KAKO KONTROLIRAMO VJETINE POKRETA ?

Kako prenosimo informacije u okolinu, kako odluujemo o reakciji

pokreta, kako se organiziraju miine komande da brinu o tim
reakcijama. Kako moemo uskladiti pokrete miino skeletne strukture
s predpostavkom gotovo bezbroj mogunosti pokretnih varijanti. Odgovor
na drugo pitanje je MOTORIKA KONTROLA.

MOTORIKO UENJE?

MOTORIKO UENJE je proces formiranja MOTORIKE VJETINE.

MOTORIKO UENJE s kineziolokog stajalita je trajna promjena
sposobnosti osobe da izvede motoriki zadatak kao posljedica vjebe ili
iskustva.
MOTORIKO UENJE je proces koji podrazumijeva odreene
motorike kretnje u cilju usavravanja odreenog motorikog znanja.
MOTORIKE VJETINE?

MOTORIKE VJETINE sposobnost glatkog i skladnog izvoenja nekog

motorikog zadatka.
MOTORIKE VJETINE su sposobnost postizanja odreenih rezultata i
vanjskih ciljeva s maksimalnom sigurnou i skladnou izvedbe, te
minimalnim utrokom energije i vremena. kada je neki pokret usvojen do
razine motorike vjetine to znai da je dolo do njegove automatizacije,
to jest formiran je motoriki program.
Motorike vjetine se ue. Roenjem ne posjedujemo vjetine, stjeu se
kroz odrastanje i zrelost da bi se prilagodili uvjetima okoline.

3. KLASIFIKACIJA MOTORIKIH ZNANJA?

LJUDSKA MOTORIKA ZNANJA su sve motorike aktivnosti koje su

predmet svakodnevnog ivljenja, a realiziraju se motorikim inom, npr.
pisanje, crtanje, hodanje, plivanje, vonja auta i sl.

Pojam MOTORIKIH ZNANJA (MOTORIKA INFORMACIJA) odnosi

se na formirani ALGORITAM NAREDBI TJ. MOTORIKI
PROGRAM, smjeten u odgovarajuim motorikim zonama sredinjeg
ivanog sustava, koji omoguava realizaciju bilo kojeg motorikog
gibanja.

ALGORITAM NAREDBI odgovoran je za aktiviranje i deaktiviranje

razliitih miinih skupina s obzirom na redoslijed, intenzitet i trajanje
nekog rada, to rezultira izvoenjem motorike operacije.

Jedini nain formiranja algoritma naredbi tj. motorikog programa je da

se odgovarajue kretnje ue ponavljanjem motorikih operacija.
LJUDSKA MOTORIKA ZNANJA mogu se podijeliti u dvije osnovne
skupine:

1. BIOTIKA (savladavanje prostora, prepreka, otpora i manipulacija

objektima), a ona su genetski uvjetovana potreba ovjeka koja imaju
funkciju stei i usavriti ona motorika znanja koja su nuna za
rjeavanje svakodnevnih motorikih zadataka = opa egzistencijalna
motorika znanja.
Ove kretne strukture, pored toga to se smatraju temeljnim i
nezaobilaznim u stvaranju veine sposobnosti i osobina ovjeka, ine
vrstu osnovu i najbolju pripremu za izgradnju vie naprednih i sloenijih
motorikih znanja.

2. SOCIJALNA (kinezioloka i nekinezioloka).

Kinezioloka motorika znanja se koriste u svrhu sportskih natjecanja,
a nekinezioloka ili profesionalna u svrhu ivotne egzistencije.

NASTAJANJE NEKONVENCIONALNIH MOTORIKIH ZNANJA =

OPE FIZIKE PRIPREME

Dvostruka funkcija:
- razvijati osobine i sposobnosti vane za motoriku nadogradnju u
profesiji ili sportu.
- utjecati na razvoj i odravanje ljudskih obiljeja koja su temelj ljudskom
zdravlju.
Primjer je da su djeca prije ila pjeke u kolu a danas koriste javni
gradski prijevoz, ljudi su cijepali i grijali se na drva, a danas se to ini
pritiskom na gumb i grijanjem na klimu, djeca su se igrala u prirodi, dok
danas sve vie provode ispred kompjutera.

1. Kinezioloka motorika znanja prema KRITERIJU

STRUKTURALNE SLOENOSTI mogu biti:

MONOSTRUKTURALNA MOTORIKA ZNANJA, koja su dominantno

obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr.,

POLISTRUKTURALNA MOTORIKA ZNANJA, koja su bitno obiljeje

tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr.,
KOMPLEKSNA MOTORIKA ZNANJA, dakle ciklina i aciklina, koja
se susreu u sportskim igrama, kao sto su nogomet, rukomet, koarka i
dr.,
KONVENCIONALNA ESTETSKA MOTORIKA ZNANJA (ili znanja
za koja je estetski kriterij vaan imbenik uspjeha), koja su sadrana u
aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr.

2. PREMA KRITERIJU SLOENOSTI IZVEDBE motorika znanja mogu

se klasificira kao: jednostavna, sloenija i sloena motorika znanja

KLASIFIKACIJA MOTORIKIH VJETINA?

Klasifikacija motorikih vjetina se odreuje:

1. PREMA VRSTI I BROJU UKLJUENIH MIIA u koju spadaju:

*FINE MOTORIKE VJETINE koje zahtijevaju dobru kontrolu
malih miia i visok stupanj preciznosti pokreta, kao npr. sviranje, pikado
i sl.
*GRUBE MOTORIKE VJETINE koje zahtijevaju uporabu velikih
miia ili vie njih, iroki pokreti i vie zglobova ukljuenih u pokret, kao
npr. tranje, skakanje, hrvanje.

2. PREMA PREDVIDLJIVOSTI OKOLINE u koju spadaju:

*OTVORENA koja se izvode u promjenjivom okruenju, zadaci se
mijenjaju iz trenutka u trenutak, potrebno se prilagoditi zahtjevima
situacije u sportu, kao npr. sportske igre, borilaki sportovi .
* ZATVORENA koja se izvode u stabilnom i nepromjenjivom
okruenju, uvijek je isti zadatak i situacija, dozvoljava se potpuno
planiranje pokreta, kao npr. atletika, gimnastika, aerobika i sl.

3. PREMA NAINU ORGANIZACIJE ZADATKA u koju spadaju:

* DISKRETNA- zadatak koji ima jasan, definiram poetak i kraj i
obino su kratkog trajanja, kao npr. bacanje kugle, diska, koplja i sl.
* SERIJSKA- niz povezanih diskretnih zadataka u jednu cijelinu, pri
emu je redoslijed izvoenja vaan, kao npr. mijenjanje brzina u
automobilu, koreografija, slalom i sl.
* KONTINUIRANA- zadak kod kojeg poetak i kraj nije jasno
definirani, a odvija se u ponavljajuem ritmu, kao npr. plivanje, tranje,
veslanje i sl.
4. PREMA VANOSTI KONGITIVNIH ELEMENATA u koju spadaju:
* MOTORIKA- presudan faktor za uspjenu izvedbu je kvaliteta
samog pokreta, a manji je naglasak na kognitivne procese - percepcija ili
odluivanje, kao npr. dizanje utega, skok u vis i sl.
* KOGNITIVNA- presudan faktor za uspjenu izvedbu odreen je
kognitivnim procesima- percepcije i odluivanja, a priroda pokreta je
manje vana, npr. ah i sl.
*MOTORIKO-KOGNITIVNA- presudan faktor za uspjenu
izvedbu je kombinacija kognitivnih i motorikih vjetina( percepcija-
izvedba), kao npr. veina sportskih disciplina.

4. TEORIJE MOTORIKOG UENJA?

Motoriki zadaci se sastoje od niza usklaenih pokreta, to od vjebaa

zahtjeva preciznu ivano-miinu kontrolu u svakom trenutku odvijanja
zadatka.

Najistaknutije teorije motorikog uenja su FITTSOVA TEORIJA,

ADAMSOV MODEL ZATVORENE PETLJE, SCHMIDTOVA SHEMA
TEORIJA, MACKAYEV STRUKTURALNI MODEL VORA I GENTLIEV
MODEL.

Prema Fittsovoj teoriji motoriko uenje se odvija u 3 faze:

* KOGNITIVNA FAZA - dominira svjestan metalni proces, traje od
15 do 30 sati
*ASOCIJATIVNA FAZA- nastupa nakon odreenog broja
ponavljanja, nakon to je vjeba razumio osnovne ciljeve vjetine, traje
od 3 do 5 mjeseci.
* AUTONOMNA FAZA- je finalna faza motorikog uenja u kojoj je
dolo do formiranja vjetine. Ova faza je obiljeena finalnim formiranjem
programa koji traje godinama i izvedba se naruava u specifinim
okolnostima kao to su umor, pojaan pritisak ili stres.

5. FAZE MOTORIKOG UENJA?

Motoriko uenje se sastoji od 5 faza:

1. FAZA USVAJANJA, 2. FAZA POETNOG USAVRAVANJA, 3.
FAZA NAPREDNOG USAVRAVANJA, 4. FAZA STABILIZACIJE, 5
FAZA AUTOMATIZACIJE.
FAZA USVAJANJA govori o fazi informiranja o motorikom gibanju, fazi
upoznavanja gibanja i isticanje kljune toke motorikog gibanja.

FAZA POETNOG USAVRAVANJA ima za cilj podizanje kvalitete

izvoenja temeljnih dijelova motorikog gibanja i njihovog prostornog
povezivanja.

FAZA NAPREDNOG USAVRAVANJA ima za cilj podizanje ukupne

koordiniranosti motorikog gibanja

FAZA STABILIZACIJE ima za cilj poetno uvrivanje cjelokupne

strukture gibanja. U izvoenju gibanja pojavljuju se stilske specifinosti
koje najvie ovise o morfolokim obiljejima i motorikim obiljejima
pojedinca.

FAZA AUTOMATIZACIJE odnosi se na zavrno uvrivanje motorikog

gibanja, ime je motoriko znanje prelazi u motoriku naviku.
Automatizirano gibanje moe se izvoditi na 4 razine i to:
zadovoljavajua, via, visoka i vrhunska.
Faza automatizacije gibanja ne smije se tumaiti kao zavretak
motorikog uenja, ve samo kao dostatan zapis motorikog gibanja koje
se nee lako zaboraviti, a preduvjet su daljnjem usavravanju prema
viim, visokim i vrhunskim postignuima pojedinca. Automatizirana
motorika znanja se ne zaboravljaju, ali dugotrajnom neuporabom se
znatno smanjuje uinkovitost njihovog izvoenja.

Vrijeme trajanja pojedine faze motorikog uenja ovisit e o : RAZINI

SPOSOBNOSTI UENIKA I STUPNJU SLOENOSTI MOTORIKOG
ZADATKA.
6. METODE MOTORIKOG UENJA?

METODE UENJA- su odreeni postupci ili procedure koje se koriste za

prenoenje znanja. U podruju motorikog uenja koriste se razliite
metode pouavanja, ovisno o karakteristikama motorikog zadatka,
karakteristikama vjebaa i fazi motorikog uenja.

UOBIAJNE METODE MOROTIKOG UENJA su:

ANALITIKA METODA- uenje motorikog zadatka koji se dijeli na vie

elemenata, koji se ue zasebno. npr. Kolut naprijed.
SINTETIKA METODA- uenje motorikog zadatka u cjelini.
KOMBINIRANA METODA- uenje motorikog zadatka prvo analitikom
metodom, a u konanici sintetikom metodom.

Kod usporedbe analitike i sintetike metode motorikog uenja,

Analitika metoda je vremenski ne ekonominija, a obiljeava je bre
napredovanje u poetku uenja, a kasnije sve sporije, dok je Sintetika
metoda vremenski ekonominija, a obiljeava je sporo napredovanje u
poetku uenja, dok se kasnije ubrzava.

Osim uobiajnih metoda motorikog uenja postoje IDEOMOTORIKA

I ITERATIVNA METODA motorikog uenja.

IDEOMOTORIKA METODA MOTORIKOG UENJA se sastoji u

tome da sporta misaono reproducira zadanu motoriku aktivnost
(Blanka Vlai, Ivica Kosteli)

ITERATIVNA METODA MOTORIKOG UENJA podrazumijeva

potrebu za stalnim i viekratnim ponavljanjem motorikog zadatka u cilju
njegovog potpunog savladavanja do razine automatizirane izvedbe.

Ponavljanje je bitan uvjet za uspjeno stjecanje motorike vjetine.

Ponavljanje kao pretpostavka uenja, je samo onda ako se ponavljanje
provodi planski i sustavno i ako ima jasno postavljene ciljeve kojima tei
trener i sporta.
7. KARAKTERISTIKE PROCESA MOTORIKOG UENJA?

Proces uenja i usavravanja motorikih znanja je postupan i ostvaruje

se ponavljanjem.
Proces motorikog uenja sa aspekta VJEBAA ovisit e o kognitivnim
sposobnostima, perceptivnim sposbnostima, konativnim osobinama i
motorikim sposobnostima, a sa aspekta SADRAJA UENJA ovisit e
o karakteristici zadatka i karakteristici onog koji pouava tj. trenera i
nainu pouavanja.

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI VJEBAA su mentalne sposobnosti

koje utjeu na percepciju, a to su um i inteligencija.

PERCEPTIVNE SPOSOBNOSTI VJEBAA su sposobnosti koje utjeu

na prikupljanje informacija

KONATIVNE OSOBINE VJEBAA su (savjesnost, odgovornost,

marljivost, upornost, odlunost, discipliniranost)

MOTORIKE SPOSOBNOSTI VJEBAA predstavljaju temelj

potreban za realizaciju motorikog zadatka i uinkovitost motorike
izvedbe u odnosu na eljeni cilj.