Alati i naprave Alati i naprave

Prof. dr. sc. Branko. Grizelj, 2004. SADRAJ

Recenzija: Doc. dr. sc. Ivan Seuek

Prof. dr. sc. Zdravko Vnuec
PREDGOVOR

Odobrenje Senata Sveuilita J.J.Strosmayera u Osijelm POPIS KRATICA l OZNAKA

Broj: 7/02 od 07 06.2004 '
l. OSNOVNI PO.JMOVI
1.1. Svojstva i dunosti konstruktora
Naklada: 500 primjeraka 1.2. Podjela alata 2
1.3. Osnovni pojmovi za konstrukciju izraevine 9
l .4. Osnovni pojmovi za konstrukciju alata lO
Izdava: Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu. Trg Ivane Brli Maurani 2.
35000 Slavonski Brod, Republika Hrvatska
2. KONSTRUKCIJA ALATA ZA ODV A.JAN.JEM ESTICA 15
2.1. Izbor reznog alata 16
2.2. Faktori koji omoguavaju dobro rezanje i visoki stupanj iskoristivosti
reznog alata 19
CIP- Katalogizacija u publikaciji
2.3. Izraunavanje postojanosti alata 37
Gradska i sveuilina knjinica Osijek
2.4. Materijal za izradu reznih alata 52
UDK 621.9.025.7(075.8)
3. NOEVI 67
3.1. Def-inicija i vrste 67
ALATI! NAPRAVE l Branko Grizelj
3.2. Tokarski noevi- oblici i izvedbe 67
. Slavonski Brod: Strojarski fakultet, 2004.- 348.: il ustr.;
3.3. Geometrija otrice 69
25 cm
3.4. Konstrukcija otrice 74
3.5. Sile rezanja pri tokarenju 85
Na vrhu nasi. str.: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. ~
3.6. Konstrukcija noeva s obzirom na materijal od kojeg se izrauju 89
Bibliografija.
4. GLODALA 119
ISBN 953-6048-26-4
4.1. Pojam glodanja 119
4.2. Vrste glodanja i njihova kinematika 121
101211027
4.3. Osnovni pojmovi i elementi glodala 121
4.4. Primjeri projektiranja tehnolokih postupaka gloda la 129
4.5. Tehniki propisi za izradu i isporuku glodala 140

5. SVRDLO 147
5.1. Pojam buenja 147
5.2. Vrste buenja 147
5.3. Vrste bunih alata 148
5.4.. Elementi konstrukcije 148
5.5. Proraun defonnacije svrdla 159
5.6. Tehnoloki postupak izrade plosnatog svrdla 166
Tisak: "GRAFOTISAK" 5. 7 Potrebni standardi za konstrukciju i izradu svrdla 173
35000 Slavonski Brod, Matije Mesia l 5. 5.8. Izbor malcrijala za svrdla 173
 Alat; i naprare
Alati i naprare

6. TANCE OSNOVI
175 PREDGOVOR
6.1. Proces obradbe prosijecanjem i probijanjem 175
6.2. Naprezanja
ISO
6.3. Proraun sila prosijecanja i probijanja
184
6.4. Defonnacijski rad prosijecanja i probijanja Suvremeno proizvodno strojarstvo zahtijeva znanje tehnologije, automatizacije i
6.5. Izbor stroja
191 organizacije proizvodnje, te znanja iz podruja znanosti o metalima. U tehnologiji
6.6.
192 proizvodnje, u skupini tehnologija obradbe i prerade metala, znaajno mjesto pripada
Zazor i tolerancije izrade alata
6.7.
193
Metode racionalnog iskoritenja alata alatima i napravama. Suvremenu se proizvodnju u dananje vrijeme ne moe zamisliti bez
202 upotrebe alata i naprava. Kako bi se moglo ekonomino proizvoditi potrebni su to
7. PRORAUN l KONSTRUKCI.IA ALA TA ZA TANCANJE 217
kvalitetniji alati i naprave. Proizvodnja takvih sredstava nuno zahtijeva prethodnu
7.1. ~Iatnce za prosijecanje i probijanje temeljitu studiju, proraun i konstrukciju za svaki specifini sluaj. Na tom polju postoje
7.2. Zi g
217 velike mogunosti poboljanja proizvodnje u cijelosti. Spomenuta djelatnost stvaralaki je
224 rad jednako vrijedan kao i svi ostali.
8. DUELOV! T ANCI
8.1. 235 Alati i naprave imaju veliku ulogu u gospodarstvu jer pomou nJe ekonomino
Elementi za skidanje radnih komada i otpatka
8.2 235
Elementi za usmjeravanje alata proizvodimo masivne i teko optereene dijelove razliitih strojeva kao i preteiti dio
245
8.3. Sredstvo za ograniavanje posmaka trake oo
..:..)_
metalnih dijelova i elemenata robe iroke potronje male mase.
8.4. Voice materijala
257
8.5. Elementi za privrenje alata za preu Industrijalizacija je nametnula i omoguila nagli razvoj alata i naprava zbog njenih
8.6. 259 komparativnih prednosti. a taj razvoj je bio mogu tek uz razvoj teorije. Ova pak, kao i
Kalibriranje otvora i ostali procesi fine obradbe
8.7. 263
Kombinirane tance svaka znanstvena disciplina, ima svoju logiku. svoje potekoe, a i protmjenosti.
268 Napredak se teko postie, a svaki napredak potie niz novih pitanja koja trae egzaktne
9. NAPRAVE OSNOVI odgovore. Suvremena tehnologija za alata i naprave rjeava metode procesa uz najmanje
9.1. Osnovi o nap~avama
271 proizvodne trokove.
9.2. 271
Glavne osobine naprava
9.3. 173
Definicija, zadatak i svrha naprava Mnoge monografije i drugi znanstveni radovi objavljeni u inozemstvu posljednjih godina,
9.4. 273
Podjela naprava u irem smislu u kojima je izloeno suvremeno stanje alata i naprava, potvruju da je na teorijskom i
9.5. 274
Podjela naprava u uem smislu praktinom istraivanju uinjeno mnogo. Naroito su postignuti znaajni rezultati u
9.6. 276
Naprave za buenje mehaniko-matematikom pravcu istraivanja. Medutim, pri realizaciji realnih tehnolokih
9.7. 277
Nain djelovanja runih naprava procesa unato tim dostignuima osjea se potreba za daljnjim teorijskim
9.8. 292
Me!~ani~ko- hi~rauliki mehanizmi za runo stezanje 298
eksperimentalnim istraivanjima u svim znanstveno-istraivakim pravcima.
9.9. Nacm djelovanJa mehaniziran ih naprava
299 Razvoj tehnologije i opreme za obradbu metala, kako u metalurkim tako i u
10. PR<?RAUN SILA l KONSTRUKCIJE NAPRAVA ZA STEZAN.JE 307
metaloprcradivakim poduzeima, zahtijeva s1ra teorijska istraivanja potvrena
lO.! ZnacaJ 1 uloga naprava u proizvodnji eksperimentalnim rezultatima. S proirenjem proizvodnog asortimana i uvodenjem novih
10.2 307
Elementi i mehanizmi za stezanje visokokvalitetnih materijala. mnoge ranije teorijske pretpostavke gube vrijednost i
10.3 308
Proraun sile stezanja potrebna su nova izuavanja.
l 0.4 308
Naprave za buenje i glodanje
10.5 341 Knjiga je podijeljena u tri dijela i to:
Zglavkasti mehanizmi
10.6 Pogoni steznih naprava
343 Rezni alati.
10.7 345 tance i
Stege na pneumatski pogon
10.8 Cilindar s klipom 346 Naprave.
10.9 346
Zrane komore s dijafragmom
347 U prvoj su grupi obraeni rezni alati koji su najee upotrebljavani alati u proizvodnji. Za
svaku grupu karakteristinih reznih alata dati su osnovni principi djelovanja, osnove
LITERATURA
349 prorauna i konstrukcije, tc tehnologija izradbe. Knjiga sadri brojne podatke iznijele u
 .Alati i napral'e
Alati i naprave

obliku tablica i dijagrama koji se mogu korisno upotrijebiti za proraune konstrukciju

konkretnih primjera alata.

U tehniku tancanja spada veliki broj postupaka iz obradbe materijala bez skidanja est!ca POPIS KRATICA I OZNAKA
kao to su: probijanje. prosijccanje, odrezivanje, zarezivanje i kalibriranje. Prema namu 2
rada potrebni alati mogu sc podijeliti u dvije osnovne grupe i to: tancc za rezanje i tance A mm plotina povrine
b mm irina savijanja
za oblikovanje.
E N/mm 2 modul elastinosti
Treba naglasiti da su u knjizi obraeni gotovo svi postupci prerade s proraunima, tc dana F N sila
konstrukcijska rjeenja samih tnnci pa sc nadam da e korisno posluiti i strunjacima za F" N/mm speciJina poprena sila
G N/mm 2 modul smicanja
samostalan rad u praksi.

Naprave su u velikoj veini tehnoloki vezane uz alatne strojeve te stoga ine cjelinu s "
Iz
k
111111
mm
N/mm'
4
hod iga
moment tromosti
granica sminog naprezanja
reznim alatima i stezni m priborom, odnosno dralima reznog alata.
kj N/mm 2 naprezanje plastinog teenja
Dani su mnogi informativni podaci za konstruktore u praksi kao i za rjeavanje k\' mjera ovrenja
zadataka studentima na vjebama. Oito je, da e konstruktor imati vie ideja prilikom K odnos elastinog vraanja
konstruiranja, ako raspolae s raznovrsnim konstrukcijama, pa je to i bio poticaj da u l mm duljina
knjizi iznesem uz osnovne principe, to vei broj konstruktivnih primjera iz prakse. Knjiga M N mm moment savijanja
sadre potrebne proraune, principe kotiranja i ostale podatke za izradbu kao i osvrt na Mu Nmm moment savijanja
pneumatske (mala automatizacija), hidraulike i vakumskc naprave. n eksponent ovrenja
R, r mm polumjer
Na kraju knjige za svaku karakteristinu grupu nlata dati su konstrukcijski crtei sa svim Rm N/mm' vlana vrstoa
R, Nlmm 2 naprezanje teenja
potrebnim presjeci ma i kotama.
Rp.O.:'. N/mm' konvencionalno naprezanje teenja za trajnu
Uz iznesene principe i podatke, te uz osnovne proraune i sistematsko oblikovanje deformaciju 0,2%
sastavnih crtea i elemenata, olakana je izobrazba konstruktora alata i naprava. s debljina lima
v obujam
Ovom sc prilikom srdano zahvaljujem svim kolegnma koji su mi na bilo koji nain l', O, 'P radijalna koordinata, aplikata i kut u cilindrinom
koordinatnom sustavu
pomogli pri pisanju ove knjige.
ll, V, ll' komponente vektora pomaka
Recenzentima dugujem posebnu zahvalnost na korisnim savjetima i primjedbama. x,y,.= apscisa, ordinata i aplikata u Descartesovom
koordinatnom sustavu

11' specifini defornmcijski rad

a o kut
U Slavonskom Brodu, 2004. o kut
deformacija
Prof dr. sc. Branko Gri::::e(j sl brzina deformacije
elcvivalentna defonnacija, usporedna deformacija,
intezivnost
lp Iogaritamski stupanj defonnacijc
<p s' brzina logaritamskog stupnja defom1acije
p faktor trenja
v Poissonov faktor
Alati i naprave
Alati i naprme

Nlmm 2 normalno naprezanje

cr~kv N/mm' L OSNOVNI POJMOVI
ekvivalentno naprezanje
a' N/mm 2 fiktivno naprezanje U osnovne pojmove ubrajamo osnove konstruiranja reznih alata. Kako bi se u proizvodnji
2 moglo pravilno izraivati, nuno je pristupiti konstruiranju jednim sistematskim redom.
N/mm naprezanje teenja
koji e osigurati tehniki dobru konstrukciju te pravilnu i ekonominu izradbu. kako
N/mm' naprezanje u cilindrinom koordinatnom sustavu reznog alata tako i izradevine.
N/mm' smino naprezanje U tu svrhu potrebno je jednim sistematskim redom razmotriti sljedee:
q N/mm kontinuirano optereenje -svojstva i dunosti konstruktora
-podjelu alata
-osnovne pojmove za konstrukciju izraevine
-osnovne pojmove za konstrukciju alata
-ope smjernice za konstrukciju reznih alata
-konstrukciju alata za obradbu odvajanjem estica
- izbor reznog alata
-pravila za izbor reznog alata
-faktore koji omoguuju dobro rezanje i visoki stupanj iskoristivosti reznog alata
-ekonomsku izradbu reznog alata
-radion iki crte reznog alata i
- tehnike propise za rezni alnt.

1.1. Svojstva i dunosti konstruktora

Izraevina ili proizvod je dio, koji sc u bilo kojem obliku upotrebljava u industriji. To je
rezultat ideje ili zamisli, koju najprije treba staviti na papir, tj. izraziti je u obliku crtea.
Prvi izvritelji osnovnih poslova su konstruktori, jer na poetku svakog tehnikog zadatka
stoji stvaralaki rad konstruktora.
Konstruktor vri visoko-kvalitetan rad, djeluje stvaralaki. daje i ostvaruje ideje, tc je tako
jedan od prvih pionira tehnikog stvaranja i napretka uope. Dobra ideja nema vrijednosti.
ako je izraena loom konstrukcijom. Konstrukcija izradevinc ili bilo ega mora biti
kvalitetna i mora Zadovoljiti tehnikim, ekonomskim i estetskim zahtjevima. Zbog toga
dobar konstruktor izraevina ili alata i naprava mora posjedovati, po mogunosti. sljedea
osobna svojstva:
-pri roenu stvaralaku nadarenost
- brzo shvaanje
- smnolaitinost
- sposobnost kombiniranja
- samoinicijativnost
-dosljednost
- tonost
-osjeaj odgovornosti i
-povezanost sa svakidanjim ivotom (promatrati okolinu, pratiti l ilera turu).
Glavni zadatak konstruktora sastoji se u konstruiranju novih konstrukcija spremnih za
proizvodnju. dopunjavanju i ispravljanju ve postojeih konstrukcija, koje su iz bilo kojih
razloga nepotpune, kao i u rekonstruiranju.
U okviru konstruktivnih zadataka konstruktor alata i naprava uglavnom izvodi sljedee
radove:
-kritiki ispituje izraevinu. njen tehno l o k i postupak
-konstruira alat za obradbu izradevinc
- konstruira napravu za stezanje izracvinc i alata
Osi!Ol'ni p(di/I(Jl'i Alati i naprme

-konstruira mjerila i mjerne instrumente - kovaki runi alat i

_ daje sve potrebne proraune za odgovarajue konstrukcije - kovaki pomoni alaL
-odreduje materijal za sve dijelove
-provjerava materijale. oblike i funkcioniranje 3. alat za z<~kivanje i izradbu kotlova:
- ispituje mogunost izradbe, montae, ekonominosti
-daje potpuno ispravne radionike nacrte, eventualne prikljune sheme, sve 4. alat za sjeenje i plastil:nu deformaciju ploastog i trakastog materijala u hladnom
potrebne upute itd. stanju i pod tlakom. u koji ubrajamo:
-kare za limove i prot-ilne materijale
1.2. Pod.jela alata - tance za rezanje i isijccanje
- tance za savijanje i formiranje i
U sredstva sc za proizvodnju ubraja: rezni alat. stezni alat, runi alat runi alat s - tance za duboko vuenje.
pogonom. Alat za obradbu odvajanjem estica ili krae, rezni alat sa sljedeim pod-
1.2.1. Rezni alat grupama:
l. tokarski noevi i ostali tokarski alat
Rezni alati su sredstva koja dolaze u direktni dodir s materijalom, koju oblikuju i utjeu na :2. noevi za blanjanje i dubljenje
njenu konanu fonnu i svrhu i to plastinom obradbom i obradbom skidanjem strugotine 3. svrdla za buenje, navojna svrdla. udubljivala i razvrtala
(npr. noevi, gloda la. svrdla itd.) 4. gloda la
5. alat za piljenje
1.2.2. Stezni alat 6. alat za turpijanje
Stezni alati su sredstva koja utjeu na konanu fomm i svrhu materijala, indirektno kao 7. alat za provlaenje
posrednici izmeu alata pod 1.2.1 i strojeva ili kao posrednici izmedu materijala koji se 8. alat za bruenje
obrauje i naprave, i to stezanjem i voenjem izraevine, alata ili jednog i drugog (razne
9. kombinirani alat (npr.: buenje i rezanje navoja) i
vrste stega za tokarenje, buenje itd.) l O. specijalni alat.
Upotreba reznih alata moe sc klasificirati po konstrukciji i obliku obraivane povrine.
Prema tome rezni alati mogu se razdijeliti po konstrukciji na slijedee osnovne oblike:
1.2.3. Runi alat l. Strojni no. Na slici l. la prikazanje strojni no.
G\o.vnu o,!.trku '-'- _......./\.__
Rul:ni alati su sredstva koja slue kao pomagala za runo obavljanje radova na formiranju <oF:// /1''-.
materijala (bra varski i montani alat).
Spocedco '"doo , / ~)'
'. or:;.( / y<.
Lijevi
1.2.4. Runi alat s pogonom '~ "f // / / Desni

Runi alati s pogonom su sredstva s pogonom, koja predstavljaju zapravo male strojeve i
.Sporet-ho.
SO O flO. pOlU
/"/
/
X
~~
. l
t
slue za runo obavljanje radova na formiranju materijala (elektrine rune builice i sl.) Vl'll nal,. ."-".. ) // /
Alatni strojevi utjeu na konanu fonnu i svrhu materijala, indirektno kao posrednici
~lo.vno. ;;lob:~clno. ploha. / /
izmeu alata pod 1.2.1 i stega pod 1.2.2 u kojim je materijal odvojene estice, ili kao
posrednici izmeu alata pod 1.2.1 i materijala koja se obraduje, a direktno je stegnuta na P1ecln lo. p\oho. l
stroju (rezni alatni strojevi, tokarilice, builice. glodalice itd.).
Polazei od navedenih definicija. a u vezi s organizacijom i podjelom pogona i s l ube
Slika 1.1 a Strojni no:
alata, dijelimo alat po upotrebi na:
Alat za obradbu bez odvajanja estica sa sljedeim podvrstama: No predstavlja jeclnobridni rezni alat, predvien za obradbu na tokarskom, revolvcrskom,
blanjalskom, dubilskom i drugim alatnim strojevima. Noevi mogu biti obini kao i
l. lj evaki alat u koji ubrajamo: fazanski. Kod posljednjeg. rezna ottrica ima oblik odreden prema zahtijevanom obliku
-modele za lijevanje izradevine. U grupu noeva mogu se jo uvrstiti noevi za ozubljenje.
- lj evaki runi alat 2. Turpija je rezni alat u obliku elinog drka ili brusa, ali u raznoraznim
- lj evaki pomoni alat oblicima i prcsjecima, na ijoj je povrini smjeten velik broj malih reznih zubia. Turpije
su predviene za runu obradbu raznih povrina. Mogu se upotrebljavati na strojevima za
2.kovaki alat za plastinu defom1aciju preteno u toplom stanju u koji ubrajamo:
turpijanje, kao i na malim runim strojevima za turpijanje.
-alate za kovanje

2 3
 Osn01'11i pqjmrJl'i
Alati i naprme

3. Igle za provlaenjc ili provlailo je rezni alat s mnogo reznih bridova

smjetenih u obliku drka s poprenim zubima. Kod uzdunog gibanja zubi igle ili
provlaila neprekidno jedan za drugim skidaju estice, jer svaki sljedei zub skida vie od
prethodnog neku neznatnu koliinu materijala.

4. Svrdla. Na slici 1.1 b prikazan je rezni alat za buenje rupa u punom materijalu,
kod dva istovremena gibanja i to okretanje oko osi i postepeno prodiranje alata uzdu osi.
l
~
l

Utoo'
f'
Po dbn.Je nC\ pl, oh"
l
l ~ l
l
\ l

~
\ /V"~.._, ..---
\ _../ \l,J'-. -- ., ,,
_.--''( tt'/:>, Sll.jo."
( . - - 11 \ /.r-.L-~,1,1""-.,.-;.-B=-o-n-(1-.---.1:
\.,.----~~{]~--
\ /. "1=,/ plohCl
l
o. e f
. . ./ l Pol e-dim,

i
l
l

l
/ Slika 1.1 e Ra:::ni oblici uputala

6 Razvrtalo je viebridni rezni alat. koji. kao i u putalo, sl u~i z~ obrad?u rupa.
,, i za raz\i\;~1 ;d
uputala, razvrtala skidaju ~.rio
mali sloj materijala 1 osiguravaju samo
,' zavrnu finu obradbu rupa s malim odstupanJima.
/
l
/ 7. Glodala. Na slici /.ld prikazan je rezni alat ije.. in~e objedinja,v~. ve~~ gr~J:u
b nd lli11 rezm1 1 alata , a na obodu ili elu tij'ela ima raspodijelJene zube, koJI okretanJem
/ VIse
oko svoje osi vre obradbu materijala.
Slika 1.1 b Sl'rd/o

5. Uputala. Na slici 1.1 e prikazani su razni oblici reznog alata predvienog za

proirivanje rupa. Za razliku od svrdla uputala ne mogu osigurati obradbu rupe u punom
materijalu.

4
5
 Osnol'ni pojmol'i A loti i 11UfJrl1\'e

Nareznicaje rezni alat za narezivanje vanjskog navoja na izraevinama. One predstavljaju

matice s prorezima, obrazujui na tim prorezima rezne otrice.

9. No je za dubljenje rezni alat, predvien za dubljenje zupanika i drugih

sloenih pratila.

l O. No je za brijanje rezni alat za skidanje malih slojeva metala s povrine zuba

zupanika.

ll. Alati za bruenje.

Rezne alate moemo takoer klasificirati prema obliku obraivane povrine.

Slika /.ld Glada/o
l. Alati za obradbu razliitih povrina kao npr.: ravnina, cilindrinih povrina itd. U ove se
8. Ureznici i narcznica. Na slici l. l e prikazan je rezni alat, predvien za alate mogu ubrojiti:
urezivanje i narezivanje navoja. Urezivanje predstavljaju vijak. na kojem je izglodano a. noevi
nekoliko ravnih ili spiralni h ljebova, koji stvaraju rezne otrice. b. igle za prav laenje za vanjsku obradbu
e. turpije
d. glodala i
e. brusne ploe.

1. Alati za obradbu rupa. U ove se alate moe ubrojiti:

a. svrdla
b. uputala
~
~
e. razvrtala
O L---~~~~--~~-
d. noeve za proirivanje
e. igle za prav laenje za unutarnju obradbu i
r brusne p l oe.
3. Alati za obradbu navoja. U ove se alate moe ubrojiti:
'. a. noeve za na voj
b. glodala za navoj
e. navojna svrdla ili ureznike
d. navojne e !justi ili nareznice
e. glave za rezanje navoja s okruglim noevima
r. glave za rezanje navoja s radija! no postavljenim noevima
g. glave za rezanje navoja s tangencijalnim noevima i
e. h. brusne ploe za na voj.

4. Posebnu grupu alata za izradbu navoja ine ploice i valjci za valjanje navoJa. Oni
strogo uzevi ne spadaju u rezne alate, jer ne skidaju estice, ve tlae materijaL ali su
svrstani u poglavlju alata za narezivanje.
d.
5. Alati za obradbu povrine zuba, zupastih kola i za ozubljenje.
U ove se alate moe ubrajiti:
a. ploasta modul na glodala
Slika 1.1 e Prika=. re=.mya nmoja ra=.nim alatima b. odvalna gloda la ~
e. prstasta gloda!a

6
7
 OsmJFni pc~jmo1'i
Alati i napral'e

d. kruni no za dubljenje zupanika

1.3. Osnovni pojmovi za konstrul\ciju izraevinc
e. no za brijanje zupanika
e eljevi za obradbu zupanika
g. prizmatini no za obradbu zupanika
h. kon ina odva lna gloda/a i
1.3.1. Izraevina . .. 1
lzraevinaje sredstvo oblikovano tako, da izvrava Hml~ciju koJ~J Je n~I.mJe~l~eno. :z~a .. ~~J~
i. brusne ploe.
se od odgovarajueg materijala s tenjom da bude sto svrsJshodn!Ja, d~.onomicmJ<I t
estetski dotjerana.
Stezni alat, koji sc dijeli prema funkciji na:
pomoni stezni alat. koji slui za dranje ili vodenje alata pri obradbi (npr. razna Pri samom izboru oblika izraevine, koju elimo proizvoditi. treba izbjegavati
stezala i drala alata): komplicirane forme.
stege, koje slue za stezanje izraevinc, a dijele se u sljedee podvrste: Osnovno je:

l. stezni pribor. koji slui za stezanje izraevine u odreenom poloaju na 1. da izraevina ispuni svrhu kojoj je namijenjena i
odreenom tipu stroja (npr. amerikaneri, tokarski iljci itd.); 2. da njen oblik bude prilagoen izradbi.
2. naprave, koje slue za odreivanje poloaja i stezanje izradevine, koja se
obraduje tc voenje alata po putanjama relativno prema izraevini ili stroju (npr. naprave Nadalje oblik mora biti takav, da sc izradevina moe izraditi
za tokarenje, buc1~je, glodanje).
-sa to jednostavnijim alatom

Alat opeg i kombiniranog tipa za rune radove, sa sljedeim podgrupama: -sa to manje radnih operacija
l. bra varski alat i
2. monterski alaL -uz to manji potroak materijala i
Runi alat s pogonom sa sljedeim podgrupama: _uz to vee tolerancije, tj. sa to irim poljem doputenih odstupanja od mjera.
l. pneumatski alat i
2. elektrini alat. Izradevine se ulau u napravu u neobraenom stanju, kao poluproizvod ili kao obraeni
komad.
Ova podjela ne predstavlja strogu sistematizaciju po upotrebi na tehnolokoj i
f-izikalnoj osnovi. Ona diferencira i sjedinjuje alat u grupe s gledita ne samo funkcije nego
i konstrukcije, izradbe i organizacije slube alata po proizvodno-ekonomskim jedinicama.
1.3.2. Vrste izraevina prema nainu izradbe i materijalu
Zbog toga je pogodna kao osnova za sistematizaciju u konstrukciji, tehnikoj pripremi i
slubi alata u radionicama. lzradevine mogu bili:
l. lijevane
Prema nainu koritenju i rukovanja dijelimo alat na:
l . standardni a) u pijesku
2. tipizirani i
3. specijalni. b) u koki li
Standardni alat upotrebljava se u proizvodnji u ope svrhe u raznim radionicama i za razne 2. kovane
artikle. Odreen je po dimenzijama, a esto i po kvaliteti u standardima i vodi se pod
znakama, koje ga jednoznano cleliniraj u. 3. zavarene
Standardni alat se najee javlja kao rezni, mjerni i pomoni alaL Oblici i glavne 4. od ipkastog materijala, dobivene odvajanjem estica
dimenzije za ove alate odredeni su Hrvatskim dravnim normama HRN, kao i u normama
velikog broja stranih zemalja. 5. tancane
Tipizirani alat ima odredene oblike, ali moe varirati u dimenzijama ili se moe s raznim 6. bakclitne
dodacima ili izmjenama primijeniti za specijalne sluajeve. Kao primjer tipiziranog alata
a) preane
mogu sc navesti razni elementi za tance i kuita naprava s uredajem za preklapanje.
Specijalni alat posebno se naruuje i konstruira za potrebe odreenih narudbi. Po pravilu b) pricane
se takav alat ne moe upotrijebiti za drugi proizvod bez izmjena. Kao cjelina oznauje sc
7. od plastinih masa
specijalnom oznakom. Takav alat moe biti sastavljen i od raznih normiranih elemenata.
8. dobivene tlanim lijevom
9. porculanske, amotne itd.

8
9
 Osuo\'ni pojmol'i Alati i 110prme

Pri konstruiranju izraevina postoje etiri konstruktivna principa pomou kojih Radi boljeg objanjenja kae se da se pod nainom funkcioniranja alata podrazumijeva
ostvarujemo zamiljenu ideju te ih moramo dobro razmotriti, a to su: njegova namjena ili svrhu. Npr.: alat za glodanje ima funkciju da glodanjem obradbi neku
- nain funkcioniranja povrinu na izraevini, na vojno svrdlo da naree neki navoj itd.

-materijal za izradbu Pod konstruiranjem podrazumijevamo odreivanje potrebnih dimenzija i oblika reznog
alata proraunom i graJ:ikim prikazima, radionikim crteima po kojima sc mogu takvi
-oblik ili geometrija i alati izraditi te postavljanje tehnikih uvjeta. CrtcL prorauni i tehniki uvjeti nazivlju sc
-dimenzija ili mjere. tehnika dokumentacija. Zadatak konstruktora alata sastoji se u sljedeem:

P~d ~~~.it~om f~mkcionii~a.nj~ podrazumijevamo namjenu ili svrhu. Npr. svrha sklopke J e da l. Na osnovi postojeih teorijskih podataka o rezanju odrediti sile koje djeluju na
ul~apca 1 1skapca stanov J tJ d10. rezne dijelove alata, nai najbolje kutove rezanja, odabrati najbolji odgovarajui materijal
za izradbu radnog dijela alata, odabrati takav oblik radnog dijela, koji bi osigurao
_2! Materijal za izradbu neke izraevine ima tono odreena sva stva 1
odlUCUJUa jJri izb . K t l . . . .. .1' e' \.Oja su slobodno odljepljivanje strugotine u postupku rezanja:
, .. . . m_u .. on~ ru <tor mora pn odreivanJU materiJala za neku konstrukciju
pazttl na sl.Jedece pOJ ed masti: 2. Na osnovi postojeih tehnologija metala nai najpogodniju za izradbu oblika
radnog i spojnog ili privrsnog dijela alata, odrediti odstupanja na pojedine vanije
-da li materijal ima zahtijevana svojstva dimenzije radnih i sastavnih dijelova u ovisnosti o uvjetima obradbe i potrebne latnosti
-da nema tetnih posljedica pri radu obraivanog komada:

-da nije preskup i 3. Na osnovi postojeih studija o otporu materijala izraditi proraun radnih
sastavnih dijelova alata na vrstou i tvrdou;
-da sc proizvodi u standardnom asortimanu te da se moe nabaviti.
4. Izraditi radioniki crte alata i tehnike uvjete, unijeti u crte sve neophodne
. 3.) Odreivanje oblika i geometriJe zahtiJeva staJJCl\'I.!Lt pnpremu prije nego to se podatke o obliku i dimenzijama alata, a u tehnike uvjete odstupanja, zahtjeve, podneske o
pnstup1 lmnstruiranju. Stoga je potrebno prouiti sljedee: alatu, podatke o ispitivanju itd.
- nalog i tehnike karakteristike navedene u nalogu Proces rezanja ovisi o velikom broju raktora i praktiki konstruktom katkada pada u dio
- zah~jeve i elje naruioca upoznati se s neophodnim sastavljanjem nekoliko varijanti konstrukcija i izabrati nakon
ispitivanja u radu najbolju odgovarajuu varijantu.
-uvjete u kojima e se izraivati
Po pravilu, konstruktor reznog alata ne primjenjuje sve proraune vezane sa silama,
-postojee standarde
brzinama, toplinom i ostalim fl1ktorima rezanja, zbog njihovih sloenosti ali ipak svaki
- literaturu itd. konstruktor mora znati sve osnovne faktore koji utjeu na oblik i dimenzije alata.
Poznavanjem lih faktora, konstruktor mora vriti nnalizu konstrukcije reznih alata. odrediti
l ~). ~!mcnzije ili n1icre _odreduju veliinu pojedinih dijelova kao i veliinu itave njihove nedostatke i njihova dobra svojstva.
' 0d1~stJ~l~ciJe. Neophodne su, JCr se na osnovu dimenzija vri izradba dotine izraevin"' 11
ra J0111CL e Pri konstruiranju reznih alata javljaju sc dvije razliite zadae:
l. ((onstruiranje reznog alata za odreene uvjete obradbe. Kod toga imamo posao sa
savreno tono zadanim uvjetima rezanja (obraivani materijal. brzina rezanja, posmak
1.4. Osnovni pojmovi za lwnstrukciju alata dubina rezanja, L:istoa obradbe itd.);

1~ri__ ~mnstruir~nju alata moramo takoer uzeti u obzir etiri konstruktivna principa pomou
"-O.JI1 ostvani.Jemo zamiljenu ideju i to:
2. Konstruiranje reznog alata za neodreene uvjete obradbe. Takva zadaa moe se
sresti pri projektiranju alata za neodreenu upotrebu. Svodi se na konstruiranje alata za
I. nain funkcioniranja alata neke srednje uvjete obradbe (materijal, uvjeti rezanja itd.).

1. materijal za izradbu alata Smatrati se zadovoljavajuom takva konstrukcija, u kojoj se odobravaju stvarni osnovni
problemi. definiraju radne sposobnosti i primjena alata za odredene uvjete obradbe. Prema
3. oblik ili geometriju alata i tome moe se navesti sljedee:
4. dimenzije ili mjere alata. l. Izbor tipa alata, kinematska shema rezanja i shema raspodjele optereenja,

2. Izbor materijala radnog dijela alata s odgovarajuim zahtijevanim uvjetima

trajanja,

lO
ll
 Osnovn; pojmol'z"

Alar;; naprave
3. lzbor kutova reznog dijela (prednji, stranji, rezni, elni ild.),
Konstrukcija spojnih dijelova alata ta<~-e.r l Je ICI ~~ 1 m_e
raz 1-t ~ ~~ s konstrukcijom
J, _vezma ~
4. Shema otrenja i mogunost ustanovljenja rezne sposobnosti alata preotravanjem
.
nakon zatupljenja reznih bridova,
d l " l Alati Jod koiih je radm diO potpuno jednak, za koustenje na raz1~1111
ral nog e Ije a. "- J .. 1 11 (stezmm)
onini
i u raznim uvj'etima snabdjeveni su konstru 1<CIJS o raznnn spojnll _
5. Proraun dimenzija i oblika reznih otrica, osiguranje dobivenih potrebnih
d 1 , 'l Na primJ'er svrdla moe imati drak s konusom za s tezanje
s ..rojeVIma u 1\: otvor
.
dimenzija i oblik obraivane povrine, IJe m 11lle
vretena bus1 "j'1ce.. ciIIIldiIc~ni drak
. za stezanje. u elastJnoJ
1 d rza\:
. . VIto; J s Pra volutnim
"-
oblikom za stezanje u runu napravu s etvrtastlm otvorom Itd.
6. Dovoljno prostora za razmjetaj ili odvod strugotine koja nastaje pri rezanju,
Ukoliko se eli konstruirati alat s jednom ili vie otrica, mora se prouiti sljedee:
7. Odvod topline s rezne otrice a u nekim
radnog dijela za vrijeme rada,
sluajevima specijalni ureaji za hlaenje
1. alat se mora tako izvesti, da ima odgovarajuu geometriju. tj. radni d~o s otricom
uz odgovarajue kutove kao i potrebni drak za noeve prema HRN K. Cl .00);
8. Dovoljna vrstoa i tvrdoa radnih i stezni h dijelova alata,
1. promjer spiralnog svrdla mora biti izraen u toleranciji h9 u ISO=~ustavt~ s tim. da
9. Lagano. sigurno i brzouvrenje steznih dijelova na stroj (ili bunumotku), se promjer
smanjUje
od vrhae prema drci za" O, (p- do O' l O na l OO mm duzme, prema HRN
10. Racionalno upotrebljavanje skupih alatnih elika (brzorezni elici, tvrdi metali), K.D3.010;

l J. Osigurana jednostavnost, pristupanost za izradbu oblika radnog i steznog dijela i 3. promjere razvrtala treba izraditi prema tolerancijama danim u HRN 03.110, a
iznose J do 5 puta vii kvalitet od kvaliteta rupe;
12. Mogunost viekratne upotrebe putem reguliranja dimenzija alata.
4. uputala i razvrta\a od vrha prema drci moraju imati konicitet od 0,01 ... 0,03 mm
Sve te probleme mora rijeiti konstruktor kod konstruiranja radnog i steznog dijela zbog trenja;
sloenog alata (npr. igle za provlaenje, glodala itd.). Kod projektiranja jednostavnih alata
(npr. obinog ravnog noa) zbog jednostavnosti njegove konstrukcije kao problem otpada, 5. promjer glodala po cijeloj duljini ne smije imati razliku veu od 0,02 do 0,05 111111
npr. proraun profila itd. Neke elemente zbog pomanjkanja dovoljno sigurnih i - HRN K.D1.01 O;
jednostavnih metoda prorauna, odreuje konstruktor priblino, Meutim,
svi postavljeni
problemi moraju biti nekim nainom rijeeni. 6. duinskc mjere moraju biti konstruirane tako, da se nalaze u tolerancijskom polju
j IR.- HRN K.D2.010; _
1.4.1. Ope smjernice za konstrukciju reznih alata
7. kutovi za alat odreuju se prema obractivanom materijalu. prema HRN K.CI.00)
Svaki alat mora imati radni dio na kojem je naotrena ili postavljena otrica te za dr~ak s tolcrancijama:
stezanje alata na stroju. Ukratko ovi sc zovu osnovni dijelovi reznog alata. Alat moe imali ] 0 za kutove do 10
jednu ili vie otrica (reznih bridova).
1 za kutove preko l oo:
Svaki od reznih alata ( no, svrdlo, razvrtalo, igla za pro v l aenje,
turpija ili glodalo),
pored svojih razliitih oblika, sastoje se od osnovnih sastavnih dijelova. Svaki od 8. rezne povrine moraju imati visoki kvalitet obradbe bruenjem, a vaan je zbog:
spomenutih alata ima takozvani radni dio snabdjeven s jednom ili s nekoliko reznih a) smanjenja troenja i lijepljenja materijala
otrica: no ima jednu glavnu reznu otricu. svrdla dvije, mzvrtalo, igla. turpija i glodalo
nekoliko reznih otrica. b) mogunosti boljeg odvoenja estica;

Kod veine reznih alata radni dio se moe podijeliti na dva dijela i to: rezni dio, kojim se 9. povrine drka treba da su takoder tino obraene bruenjem zbog:
vri glavna obradba, tj. skidanje strugotine i kalibrirajui dio. koji slui za ienje
a) mogunosti boljeg pri laganja kod stezanja
obraene povrine i usmjerenja alata u radu. Ali se ne moe kod svih alata razdijeliti radni
dio na rezni i kalibrirajui.
Svrdla, razvrtalo, igla za prav laenje
imaju rezni i kalibrirajui b) postizanja estetskog izgleda alata;
dio, dok no, turpija i glodalo nemaju kal ibri rajueg dijela.
JO. ljebovi treba da su obino glodani, ali bez neravnina;
Radni dio alata je ujedno njegov osnovni dio. Prema tome u konstrukciji alata glavno i
ll. moraju se predvidjeti tolerancije za centncnos
" t rezm1
'J b ndovae. kako bi svi
osnovno je odrediti oblik, tj. geometriju i dimenzije radnog dijela alata. Ako je radni dio
jednako uestvovali u rezanju. Bacanje propisano po HRN K.D3.110;
alata odreen za skidanje estica s obraivane izradevine. za to je drugi dio svakog alata
spojni (stezni) dio. Njegova vrijednost ustanovljuje se prenoenjem snage, razvijene 12. alat mora imati predvieni sredinji uvrt za centriranje radi lakeg i tonijeg
strojem, na radni dio alata. Kod noa kao spojni dio slui drak koji se stee u stcznu bruenja, prema HRN M.A5.210;
glavu stroja. Kod svrdla i razvrtala je konusni ili
upinje u e l just stroja itd.
cilindrini
drak, kod igle drak koji se
13. materijal reznog alata mora biti ispravan i kvalitetan tc mora imati dobra svojstva
za rezanje;

12

13
 0.H101'11i pojmm'i

14. alat sc mora izraditi od jednog od s ljedeih materijala

a) alatni ugljini elik (gotovo se ne upotrebljava) prema HRN (l740 do

l948).

b) alatni legirani elik, prema HRN ( 4J40 do 6842),

e) brzorezni elik prema HRN ( 6880 do 7680):
- zavarena ploica od brzoreznog elika prema HRN K.C.l l OO,

- tupo zavareni vrh na drak od konstrukcijskog elika vrstoe 700 N/mm 2 , prema
HRN C.B0.500.

-itav alat od brzoreznog elika;

d) alat s ploicama od tvrdog metala, prema HRN l(.C l. J S J:

- tvrdo nalemljena ploica na drak od konstrukcijskog elika vrstoe 700 N/mm2

- mehaniki privrena ploica na drak od konstrukcijskog elika vrstoe 700
Nlmm 2

e) alat s lijevanim ploicama od tvrdog metala, tzv. steliti koji se danas ne

upotreb ]ja vaj u;

nalat s ploicama od tvrdog metala;

g) alat s keramikim ploicama;

i) alat s dijamantnim otricama. Otrice sc privruju mehaniki na drale

j) alat od kubnog bornitrida:

15. alati od alatnog i brzoreznog elika moraju se podvrgnuti toplinskoj obradbi, kako
bi se postigla potrebna tvrdoa:

16. za svaki alat mora biti predvidena tvrdoa H Rc (Rockwella) i to od 6! do 64 HRc

za noeve, a 61 do 63 H Rc za razvrtala i gl odala.

J4
 Alati; naprave

2. KONSTRUKCI.JA ALATA ZA OBRADBU ODVAJANJEM ESTICA

l (I740 do Rezni alat skida estice samo u sluaju, kada njegova otrica prodire prema obraivanoj
izradevini. Prodiranje moe proizlaziti po nekoj trajcktoriji proizvedenoj mehanizmom
alatnog stroja ili runo. Obino, relativno kretanje rezne otrice postie se iz rezultata
spajanja apsolutnih kretanja noa i izraevine. Na primjer, kod tokarenja noem
ci l indrinc povrine izratka na tokarskom stroju proizlaze od dva kretanja: okretanje
izradevine oko svoje osi i drugo, kretanje noa u dva smjera. Tr::~jcktorija ili relativno
prodiranje rezne otrice u materijal izradcvine predstavlja u tom sluaju liniju navoja ili
mm- , prema spirale (slika 2.1 ).

:vrstoe 700

se danas ne

lrak;

Jradbi. kako

do 64 H Rc
Slika 2.1 Kinematska shema re::m!ia no:=em

Ako se razmatri sva kretanja izvedena na a\atnim strojevima. vidi se da se gibanja sastoje
od nekoliko:
1. progresivnih (postupnih) pravolinijskih gibanja i
2. okrcuih gibanja.
Kombinacije tih gibanja daju tako zvane kinemnlske sheme rezanja na raznim alntnim
strojevima.
Svi alatni strojevi izvode jednu od kombinacija gibanja. Treba primijetili, da nisu sve
teorijski mogue kombinacije iskoritene kod alatnih strojeva. Navest e se neke od
primijenjenih shema rezanja.
l. Jedno pravolinijsko gibanje. Po toj shemi proizlazi rad na stroju za tokarenje, za
dubljenje, za dubljenje zupanika i za provlacnje.
. 2. Jedno okretno i jedno pravolinijsko gibanje: rezultirajua trajektorija takvog
gibanja bit e navojna krivulja. Po toj shemi rade tokarski strojevi. strojevi za buenje itd.

15
 Ku11strukc(ia alaia ::a obradbu odJa)w?fem estica Alati i naprme

2.1. Izbor reznog alata oblik alata. No svaki oblik alata moe imati razliitu shemu raspodjele naprezanja. Za taj
sc rad predvia izraditi navoj na osovini na tokarskom stroju pomotu noa za narezivanje.
2.1.1. Namjena reznog alata Osovinu treba obraditi na vanjskom promjeru. a noem za navoj narczati navoj. Moe sc
Kojoj je obradbi namijenjen koji alat mora odrediti tehnolog i konstruktor reznog alata. na razne naine skidati materijal u udubini. Na slici 2.2a prikazano je rezanje postcpenim
udubljivanjem. a na slici 2.2b rezanje paralelnim strugotinama kod gibanja noa paralelno
Svaki rezni alat mora osigurati dva osnovna uvjeta: jednoj strani oblika navoja. Svaki od prikazanih naina rezanja ima svoje prednosti i
l. skinuti odreeni sloj materijala i nedostatke, a konstruktor je duan izabrali najpogodniju varijantu.
2. osigurati potrebne dimenzije i geometriju izraevine kao kvalitet obraivane
povrine.

Jo sc zahtijeva od alata:
l. postojanost ili trajnost
l
2. vrstoa
3. tvrdoa itd. \ l \

Bilo koji alat, npr. no, svrdla, glodalo, razvrtalo itd. mora osigurati potrebne dimenzije,
geometriju kao i kvalitet obraivane povrine komada. Svi alati ne skidaju isti sloj
materijala. Tako npr. ravni strojni no za grubu obradbu na velikom tokarskom stroju b)
moe skinuti sloj i do 25 mm. Meutim, razvrtalo kod razvrtavanja srednje rupe skida sloj a)
od O. l do 0.15 mm. Slika 2.2 Shema rasporec1iw111ja opteree11ja kod re:::wua navoja; a) ::a :::m'l',('nu obradbu,
fsto tako svi alati ne postiu istu tonost obradbe. Tako npr. svrdla 30 mm promjera bui b) ::a grubu obradbu
rupu s odstupanjem od I ,5 mm, dok igla za pro v l aenje obrauje otvore s odstupanjem od
0,027 do 0,03 mm. Na slici 2.3. prikazan je jo jedan primjer. Potrebno je obraditi rupe na izraevini uz
Na kraju svaka obraena povrina nije istog kvaliteta. Tako npr. grubi no daje grubu upotrebu igle za pro v l aenje. Na slici su prikazana dva sluaja. obr~dbe. ~a~podijel~ se
povrinu visine hrapavosti do 50 ~un, dok dijamantni no postie visoki kvalitet povrine s ukupan dodatak za skidanja na koncentrine krune tanke slojeve 1 svaki ce zub 1gle
visinom hrapavosti koja ne prelazi 0,2 ~tm. skidati tanke koncentrine slojeve po itavom krugu ( slika 2.3a ).
Iz navedenih se primjera moe zakljuiti, da su uvjeti rada i zahtjevi prikazani u rezultatu
njihove obradbe sasvim razliiti. Ipak u svim sluajevima reznog alata javlja se skidanje
sloja materijala. Tako npr. strugotina ski dana brusom kod zavrnog bruenja gotovo je
neznatna za prosto oko i moe se vidjeti samo pod povealom ili mikroskopom, dok no
skida velike estice, koje imaju znatno vee dimenzije. Neovisno od vel iine skidanog
sloja metala i brus i no predstavljaju rezni alat, premda, potpuno razliiti kako po svom
obliku tako i po konstrukciji, materijalu i nainu izradbe. Moe se zakljuili da tehnolog,
odnosno konstruktor mora znati prema namjeni utvrditi, koji e rezni alat zadovoljiti za
odreenu obradbu te na osnovi toga odabrati, odnosno konstruirati odgovarajui rezni alat.
5
2.1.2. Izbor vrste i oblika aluta i ldnematske sheme rezanja
Kod konstruiranja sc novih oblika alata nailazi na potrebu izbora najracionalnije vrste
alata i metode obradbe. To se moe vidjeti na sljedeem primjeru:
Treba narezati navoj na kraju osovine. Kakvim alatom narezati navoj? Prema tehnologiji
obradbe metala, za narezivanje navoja moe se primijeniti no za urezivanje navoja,
glodalo za urezivanje navoja, moe sc narezati navoj okruglom nareznicom, glavom za Slika 2.3 Shema re:::anja kod obradbe ntrora pro\'lael!jelll
rezanje navoja ili valjcima za urezivanje navoja itd. Koji od ovih alata i naine obradbe
odabrati? To se moe rijeiti tek kad se odredi za svaki sluaj produktivnost, trajanje Strugotina e biti skidana po itavom krugu, ali vrlo tanka. Moe sc isto tako itav dodatak
obradbe. tonost obradbe i istou obraene povrine itd. Obino izbor naina obradbe, a skinuti odjednom (slika 2.3b). Polo je vrlo duboki sloj teko skidati, to je lake izraditi
prema tome i vrstu alata 1jeava tehnolog, te upisuje u tehnoloki proces za obradbu iglu sa zu.bima. Iscrtane dijelove prikazane brojevima l, 2, 3, 4 i 5 skida prvi zub igle;
izraevine vrste alata. Konstruktom se ostavlja odreivanje kinematske sheme rezanja j zatim se skidaju ne iscrtani dijelovi. Takvim izgledom strugotina e biti deblja, nl i e biti

16 17
Konstrukc[ja alata :a obradbu odl't?)wyem t;estica
skidana tankim segmentima. S g 1ed ita studija o rezanju drugi je s l u aj ei, jer je
korisnije raditi s veom debljinom strugotine. (veim posmakom) i manjom irinom
(dubinom rezanja). Ali kod drugog naina obradbe, rupa e bili manje ista. Prema tome
konstruktor za istu obradbu pribjegava kombiniranom nainu: prve estice skidati po
drugoj shemi. a konaan oblik po prvoj shemi.
Kod grube se obradbe vri pomicanje noa paralelno jednom boku profila. Ako bi se pri
gruboj obradbi pomicanje obavilo okomito na os zavojnice, dobik bi se dvije strugotine
koje bi se sukobljavale i sabija le i time ometale pravilno rezanje. Kod zavrne obradbe vri
se pomicanje u radijalnom smjeru slika 2.2.a, jer sc tada radi samo o maloj dubini rezanja.
Iz prikazanih primjera jasno je, da nain raspodjele strugotine (shema rezanja materijala)
vrlo mnogo utjee na dobar rad alata. Alatima za ljutenje va.no je skidati to vie
materijala kod najmanjih sila i kod najmanje utroene energije. Alatom predvienim za
finu obradbu vano je postii linu povrinu obradbe.
2.1.3. Pravila za izbor reznog alata
Za pravilan je izbor rezanja potrebno:
l. Kod neravnih povrina. gdje je rezanje neujednaeno. treba se upotrebljavati alate
s velikim presjekom i sn to manjim slobodnim krakom. Otrica alata mora biti dovoljno
ilava.
2. Pri obradbi ravnijih povrina otrica alata mora biti vee tvrdoe a manje
ilavosti.
3. Pri obradbi isprekidanih povrina otrica alata mora biti manje tvrdoe, a vee
ilavosti.
4. Pri obradbi na alatnim strojevima starijeg tipa, koji ne mogu raditi velikim
brzinama rezanja, otrice alata moraju imati manju tvrdou kod poveane temperature, a
veu ilavost. Zbog toga se za obradbu na ovim strojevima preporuuje alat s otricom od
brzoreznog elika.
5. Alali koji su za vrijeme obradbe jako napregnuti na uvijanje kao svrdla, uputala,
ureznici svrdla itd., moraju sc izraditi od ilavog materijala, Zbog togn se za ovu vrstu
alata upotrebljavaju brzorezni, alatni i legirani elici.
6. Alati sa irokom otricom moraju imati ilavu otricu. Za ovu svrhu upotrebljava
se brzorezni elik. Pri obradbi materijala manje vrstoe, kao to su razni nemetali i
plastika. a koje se obraduju vrlo malom silom rezanja, upotrebljavaju sc otrice od tvrdog
metala.
7. Pri obradbi na jakim strojevima za obradbu velikih komada, uz veliko skidanje
materijaln, moraju se upotrebljavati jaki rezni alati s jednom ili vie otrica; npr. obradba s
vie noeva odjednom. glave za glodanje, s l oeni alati itd.
8. Pri obradbi koncentrinih otvora upotrebljavaju sc kombinirani alati kako bi se
postigla vea tonost, koncentrinost rupa i to vea produktivnosL
9. Pri obradbi elika treba upotrebljavati alate s otricom od tvrdog metala i to na
strojevima koji omoguuju velike brzine rezanja v> 40 m/min.
2.2. Faktori koji omoguuju dobro rezanje i visoki stupanj iskoristivosti reznog alata
Faktori koji omoguuju dobro rezanje i visoki stupanj iskoristivosti reznog alata su:
l, kutovi rezanja,
2. profil ili geomtrijski oblik otrice
18
Alati i naprat'e
3. prnvilno otrenje- npr. nain i izbor brusa .
4. kvaliteta otrice- npr. otrenje i finoa povrine otnce
5. pravilan izbor materijala otrice reznog alata . _ . .
6. pravilno postavljanje reima obradbe- npr. dubm~ _rezanJa, pos~m1k 1 brzma
7. pravilna toplinska obradba otrice od brzoreznog !11 alatnog elika
8. pravilan izbor vrste ploice od tvrdog metala
9. pravilno hlaenje pri obradbi. gdje je to potrebno. cca l O do 14 l/mm
1O. izbor najekonominije brzine rezanja i
11. odreivanje najekonominijeg vijeka trajanja reznog alata.
2.2.1. Izbor materijala za lwnstrukciju reznog alata
Vrsta materijala reznog alata odreuje se ovisno o potrebnoj proizvo.dno~ti, rc_imima
obradbe i uvjetima rada alata. Veliku ulogu kod izbora vrste e lika una nJegova
postojanost ili trajnost. Na primjer, brzorezni _el ik j~ sl~~! plji_ l O do 15 _pu, ta od ug~ji~1og
alatnog elika. Prema je tome vrlo vano pravilno p~li~~~Je111ti odg~:'ar_aJUCU _v~stt~ ce l1k~L
Konano, brzorezni e 1ik znatno je vie postojan (traJiliJI) nego ugljtm alatn1 ce lik. pt~uza
veu mogunost obradbe s veom brzinom rezanja, ali je potpuno nepravilne~
upotrebljavati ga za sve vrste alata. Na_ primj_er. runi_ urcznik ili run~ r~zvrtal?_ ra~I~
malom brzinom rezanja i kod takvih UVJeta visoka tniJ!10St brzoreznog :elika n~ce bttJ
iskoritena. Prema tome, rezne alate kojima se radi runo potpuno Je neraciOnalno
izradivati od brzoreznog elika. Na primjer prstasto glodalo je alat vrlo sloen kod
obradbe i potrebno je da posjeduje prilino veliku tonost i postojanost. Moe li se takav
alat izraivati od ugljinog alatnog elika? Sigurno ne. Prvo, izraditi p~stasto.. glod~l_o od
ugljinog elika veoma je teko, jer ugljini elik ~natn~ n~ijenja dtmenwZIJ~ pnhkom
toplinske obradbe. im je vea masa alata, tim se on vie miJenJa. Drugo, _posto yr~tastoJ:
glodalo toan alal (osobito prstasto g\odalo za finu obradbu), potrebno Je brus1t1 IlJCgov
ProfiL a kod ugljini elika teko je brusiti profilno. jer kod odreenih temperatura
povrinski sloj otpusti, tvrdoa popusti i gloda lo nije sposobno za obradbu.
Od alata se trai:
1. Izdrljivost na temperature, tj. svojstvo materijala da zadri tvrdou na rezna~
otrici kod zagrijavanja za vrijeme obradbe. Ugljini i legirani alatni elici mogL~ os~atl
postojani najvie do temperature od :WO do 250 C. Daljnje povienje temperat~~re JZ_aztva
mekanje reznih otrica i jako troenje alata. Brzore~n_i elic!_ mog~1 :e
z_agnJavat! k(~d
procesa rezanja do temperature od 550 do 600 oc.
Da lJilJe zagnJavanJC Izaziva popustanJe
tvrdoe. Alati s otricama od tvrdog metala mogu sc grijati od 900 do l 000 oc a da ne
gube tvrdou. . .
2. Otpornost na habanje, tj. sposobnost reznih otrica oduprijeti se habanJU. Pol~us1
su pokazali da je istroenje na ha banje za razne e like razi iito, Najmanje su otporni na
habanje ugljini alatni elici, zatim brzorezni elici. Najotporniji su tvrdi metali.
3. Ne mijenjanje oblika i dimenzija kod toplinske obradbe. Ovo vano svojstvo
odreuju propisi elika za ovaj ili onaj alat. im je vea masa. tim vea je deformacija. U
odnosu ne mijenjanja bolje rezultate pokazuju elici odreenog sastava (C6440). U od~1osu
na deformacije najbolji su kromovi elici, dok su ugljini loiji. Alati izradem od
brzoreznih elika takoer donekle mijenjaju dimenzije kod toplinske obradbe.
4. Dubina prokaljivosti elika. Kod kaljenja ne pokazuju svi elici prokaljiyost kroz
itav presjek. To ne ovisi toliko o kemijskom sastavu elika. ve i o krupnoi zrna elika.
Ugljini elik odreenog kemijskog sastava ali s razliitim zrnom ima raznu dubinu
19
Kon..,'trukc{ja alata ::a obradbu odi'C(/m?fem c~csti<.:a Alati i naprme

prokaljivosti. Kod odredivanja materijala neophodno je znati dubinu prokaljivostL Za neke -brzorezni elici _ 980, 6880, 8780,
oblike alata neophodno je skroz kroz cijelu povrinu zaka! iti, npr. za svrdla. Za druge -konstruktivni elici 413L 3l30, 1530,
oblike alata skroz zakaliti nije obavezno. Npr. ureznik ili razvrtalo moraju imati tvrdu - tvrdi metali PO l, P l O, P20, P30, K05, K l O, ICO, FL S l, Sl, S3, Hl, H L G L
povrinu reznih dijelova (izboina) i mekanu nezakaljenu sredinu. Ugljini elici samo
kod malih dimenzija alata daju sc skroz zakaliti, Dubina zakaljivosti sloja kod njih varira u 2.2.2. Izbor geometrije reznih dijelova, otrenja, odvoenja strugotine i topline
ovisnosti od vc 1iine zrna i e l ika. Kod velikih prcsjeka ne postie se skroz zakaljivost
Kromovi legirani elici daju sc skroz zakaliti. Brzorezni e\ ici mogu se takoder skroz 2.2.2.1. Geometrija reznih dijelova
znkaliti,
5. Sklonost ka odugljenjivanju povrinskog sloja. tj. sklonost k smanjenju postotka Svaki rezni alat ima radni dio s jednom ili s nekoliko otrica. Postoje jednorezni alati (npr.
ugljika uslijed izgaranja ugljika. Ugljini elici su manje skloni postupku odugljenjivanja. noevi) i vierezni alati (npr. svrdla, glodala itd.). Svaki zub alata moe se promatrati kao
Brzorezni elici i neki legirani elici su skloni odugljcnjivanju. odijeljeni no sa svim svojstveni m i geometrijskim parametrima prema slici 2.4.
6. Mehanika svojstva - vlana vrstoa, suprotstavljanje savijanju i sl.- imaju
takoder znatnog utjecaja.
7. Obradi vost je vano svojstvo alntnog materijala. Nisu svi elici jednako obrad ivi.
Ugljini elici se dobro obrauju rezanjem, no nailaze na potekoe pri bruenju i otrenju
profila, osobito kod alata za narezivanje i rezanje ozubljenja. jer kod bruenja u zoni
dodira kruga bruenja stvara se visoka temperatura i povrinski sloj alata nagorijeva. To
dovodi do gubitka tvrdoe povrinskog sloja. Kromovi legirani elici obrauju se
rezanjem neto tee a bruenjem neto lake nego ugljini elici. Obradivost brzoreznog
e l ika je razliita. Malo legirani brzorezni elik 8730 obrauje se noem isto kao
kromov e l ik. Taj se elik brusi vrlo loe, prema tome treba izbjegavati primjenu tog
elika za izradbu alata za narezivanje i ozubljenje s brueni m profil om. Brzorezni e l ik
kvalitete 6882 obraduje se noem neto lake nego kromov elik i brusi se vrlo dobro.
Time se objanjava primjena e! ika 6882, usprkos njegove visoke cijene, za alate s
bruenim pro filom (glodala za navoj, ureznici. alati za ozubljenje s bruenim profil om).
Kod izbora vrste alatnog elika, osim nabrojenih svojstava, treba osobito panju posvetiti
cijeni elika. Visoka vrijednost brzorezni h e l ika, a isto tako znatna prisutnost u njemu
tetnih primjesa stavlja ogranienje njegove primjene i doputa iskoritenje brzoreznog
elika samo za odreene alate.
Moe se izraziti osnovna pravila spomenutih materijala za alate:
l. Alati, kojima sc radi runo s niskim brzinama rezanja, izrauju se od legiranih Slika].'/ Kutol'i re::nog dijela alata
alatnih e l ika otpornih na habanje ili ugljini alatnih e l ika. Otpornost materijala na
temperaturu, tj. ouvanje reznih svojstava kod grijanja reznih otrica za takve alate nee Glavni od njih su: stranji kut n, prednji kut y, kut rezanju O. glavni kut namjetanja x. kut
biti iskoritena. naklona rezne otrice A. i oblik prednjeg dijela.
1. Primjena brzoreznih e l ika doputa se samo u s l u aju kada alat mora biti visoko Stranji ili slobodni kut n naziva se kut izmedu glavnog stranjeg dijela i ravnine
otporan, kod grijanja reznih otrica do temperature od 550 do 600 C. rezanJa.
3. Alu te, ija je izradba sloena,~. vezana s veim ulaganjem rada, ak ako je brzina Prednji kut y naziva se kut izmeu prednjeg dijela i ravnine. okomite na ravninu
rezanja za njihovu iskoristivost mala, treba izraivati od visokokvalitetnog otpornog rezanja, postavljenu kroz glavnu reznu otricu.
elika. Glavni kut namjetanja x je kut koji obrazuje smjer posmaka i projekcija glavne
4. Alate velikih dimenzija, u cilju ekonominosti, treba izraivati kombinirane: npr. rezne otrice na osnovnu ravninu.
rezne zube od brzoreznog elika (esto od tvrdog metala), a tijelo od konstruktivnog Kut naklona rezne otrice A je kut koji obrazuje otrica i ravnina koja 1ei k ravnini
elika. Primjena kombiniranih konstrukcija osim ekonominosti upotrebe materijala, prua rezanja i paralelna je osnovnoj ravnini.
mogunost boljeg reguliranja dimenzija alata. Najvie rasprostranjen] oblici prednjeg dijela prikazuje slika 2.4:
5. Alate, koji moraju dugo odravati svoje dimenzije i koji doputaju visoke brzine l. vrh noa s polumjerom za lomljenje strugotine i fazom (sl. 2.5a)
rezanja. treba izraivati od tvrdog metala. 2. vrh noa ravan bez faze (slika 2.5b) i
Za rezne alate nale su primjenu sljedee osnovne vrste elika i tvrdi metali: 3. vrh noa ravan s fazom (slika 2.5c).
-ugljini elici l940, l941, l944, Kakav sc god alat uzme. uvijek rezni zub ima te osnovne parametre.
-legirani (kromovi) alatni elici 4l45, 6440,

20 ll
 Konstrukc(ia alata :::a ohradbu od\'f!im!jem 6:stica
Alllfi i naprave

Studija o rezanju doputa konstruktoru da odredi pravilno osnovne kutove reznog

dijela i oblik prednjeg alata. 1
f

Slika 2.6 Shema u.Vtrel!ia :::uha

Otrenje sc moe izvesti na tri naina:

l. samo po jednoj stranjoj strani
2. samo po jednom prednjem dijelu
3. istovremeno po prednjem i stranjem dijelu.
Primjena ove ili one metode otrenja uvjetuje se konstrukcijom alata i uvjetima njegove
eksploatacije. Kod uvjeta koji prisiljavaju konstruktora da primijeni ovu ili onu metodu
otrenja, imamo sljedee odnose:
f
1. Karakter troenja: kod jednog alata (npr. brzorezni no kod obradbe elika)
troenje po prednjem dijelu ima vee znaenje; kod drugih alata (npr. l~1zonskih glodala)
zub se troi znatno vie na stranjem dijelu. Prema tome. s ove toke g l ed ita, kod alata
koji imaju vee troenje s prednje strane svrsishodno je otriti zub po prednjoj strani. Kod
alata koji sc troe po stranjoj strani zuba, svrsishodno je otriti po stranjoj strani zuba.
2. Neophodno uvanje oblika rezne otrice alata kod otrenja takoder utjee na
izbor metode otrenja alata. Osobitu vrijednost uvanja oblika reue otrice ima za alate
koji su namijenjeni za obradbu fazonskih povrina (npr. za l~1zonske noeve, fi.1zonska
gloda la, urcznike itd.). Znatno bolje sc uspijeva sauvati oblik rezne otrice kod primjene
metode otrenja po prednjoj strani (npr. natrano obraeni alati: glodala, urcznici itd.).
,, Istodobno zahtjev uvanja oblika rezne otrice kod otrenja ne iskljuuje primjenu
Slika 2.5 Oblik predJ?jeg djjela alata (a, b, i e) metode otrcnja po stranjoj strani, to oteava tehnologiju otrenja. jer treba upotrijebiti
posebne strojeve i naprave.
3. uvanje dimenzija alata nakon otrenja (npr. promjer, duljina, irina itd.)
2.2.2.2. Shema otrenja zuba alatu uvjetuje primjenu ovog ili onog naina otrcnja. U ovisnosti od vrste alata, otrenje po
prednjoj ili stranjoj strani moe osigurati pojedine sluajeve uvanja dimenzija alata.
Kod konstruiranja reznog alata konstruktor mora voditi rauna o naknadnom otrenju alata
nakon zatupljenja. Otrenje zuba alata sastoji se u skidanju sloja metala, istroenog u 2.2.2.3. Otrenje zuba alata po stranJo.i strani
postupku rezanja (slika 2.6).
Na slici 2. 7 prikazan je zajedniki s l ul: aj zuba alata (npr. gloda la. razvrtala. uputala noa
itd.). Postepcno skidanje sloja metala kod otrenja sa strane stranjeg dijela daje sljedee
prednosti:

22
 Konstrukc[ja alata :::a obradbu ochqjanjem c~estica
Alati i naprme

l. vrstoa zuba na savijanje zahvaljujui smanjenju duljine l (l> 11) zuba poveava
se nakon otrcnja alata, QJ
(\j

2. otrenje po stranjoj strani osigurava skidanje minimalnog sloja metala i "'<l

"' ""' ill
3. otrenje po stranjoj strani osigurava da se postigne vea istoa povrine, jer se B
<l

kod toga odstranjuju neravnosti stranjeg dijela zuba, iji se utjecaj odrazuje u
veem stupnju istoe obradbe, nego utjecaj neravnosti (hrapavosti) prednjeg / ~
~
\
dijela. Neravnosti stranjeg dijela e se prenijeti gotovo u itavoj vc l iini na ~
obraivani komad. Neravnosti, pak, postignute na prednjem dijelu prenosit e se
u znatno manjoj mjeri. Takvim oblikom, kako bi se postigla ista povrina
potrebno je isto (otrili) obraditi stranju stranu, osobito na kalibrirajuem dijelu
_/
\\
zubi alata.
t 1- )-
") J
"~
l
Q
~ b

Slika ].8 Prony"ena prony"era alata kod otrenja( a-po stra!:1!ioj strani, b-po pred11ic?i
Sti'CIIli)

Na slici 2.8a prikazan je zub alata o tren po stranjoj strani. Ako se kod otrenja skida sloj
duljine tJ./, tada e se promjer umanjiti za iznos

!J.D""' 2. ~ , to je lako ustanoviti iz trokuta ABC.

cosa

Slika 2. 7 Shema o.ftre11ja ::::uba po stra!:1?joj strani Na slici 2.8b prikazanje zub alata otren po prednjoj strani. Ako kod otrenja skidamo sloj
tJ.!, tada e se promjer umanjiti za iznos
Nedostaci otrenja po stranjoj strani su sljedei:
tJ.D = 2 tJ./ tga.
l. otrenje po stranjoj strani oteano je u sluaju kada treba osigurati postignuti
Usporeivanjem, vidjet emo da je uvijek
profil (fazanski alati). U pojedinim sluajevima npr. kod prstastog modulnog
glodala, otrenje po stranjoj strani radi toga uope praktiki nije mogue i !1/
2 - - > 1-!J.l-tga.
2. otrenje po stranjoj strani vodi k promjeni visine zuba alata. Ako je to no ovo cosa
smanjenje visine nije vano, ali ako je to zub alata kod kojeg je vano sauvati
promjer, ne treba otriti po stranjoj strani. Utjecr0 naina otrenja na promjenu Prema tome, promjena promjera alata sa zubima otrenima po prednjoj strani. bit e manja
promjera prikazan je na slici 2.8. kod uvjeta jednakog skidanja sloja M.
2.2.2.4. Otrenje po predn,joj struni

Na slici 2.9 prikazana je shema otrenja alata po prednjr~j ~trani. ~-akon o~renja sma~~juje
se proli\ zuba i vrstoa zuba na savijanje, jer sc smanJUJe povrsma presJeka u koru enu
zuba (promjena dimenzije a). Prema tome, kod konstruiranja zuba al~la, vrstoa _zub_~
proraunava se za brueni zub. a dimenzija a 2 zuba uveava se za nov1 zub, za sloJ koJI
podi ijee otrenju.

24
25
Konstrukc[ja alata ::a obradbu odvqjm1jem c~estica Ala!i i napraFe

l
/'\.,

\ \o '
/
/
/

/
/

Slika 1.9 Shema otre11ia ::uba po pred11ioj strani

a
Izmjena promjera alata kod otrenja po prednjoj strani ovisi o vrijednosti stranjeg kuta a i
priblino iznosi

t1D=2!!.ltga.
Iz toga slijedi, smanjivanjem kuta a neto e se umanjiti 11D. Kad se bude pribliavao
nuli. izmjena promjera e biti praktino zanemariva. Prema tome. kod konstruiranja alata,
kod kojeg treba odrati promjer ili u svakom sluaju minimalno ga mijenjati, kod
otrenja treba otriti po prednjoj strani. Otrenje po prednjoj strani prua mogunost
uvanja promjera alata kod otrenja, to je osobito vano za fazonske alate, koji imaju
kombinirani profil zuba (npr. prstasto glodalo, ploasta fazonsko glodalo, fazanski
ploasti no). Takav zub ima odreen oblik prema stranjoj povrini (natranoj) i nosi
naziv natrano obraeni zub.
Prikazana metoda otrenja po stranjoj strani ili prednjoj strani odreuje glavne
geometrijske dimenzije zuba alata i njegov oblile Razmatrajui uvjete rada alata,
konstruktor odabire odgovarajuu metodu otrenja i prema tome oblik zuba. Poto je
troenje reznog alata neminovno i ako u raznim stupnjevima, po prednjoj i po stranjoj
strani, i kada je mjesto troenja intenzivno po jednoj i drugoj strani uzima se
Iglo.
kombinirana metoda otrenja noa, tj. po stranjoj i po prednjoj strani istovremeno.
b
2.2.2.5. Prostor za smjetaj ili odvod strugotine

Za vrijeme rezanja stvara se intenzivno strugotina. Nepromijenjeni UVJeti Ispravnog

rada reznog alata i dovoljan prostor za smjetaj strugotine ne ometaju odvod strugotine
s otrice reznog alata. Dobar odvod strugotine poboljava prijenos topline, koja sc stvara
kod rezanja, poboljava istou obradbe, jer se strugotina ne hvata na slijedee zube
alata, ne zatvara prostor pred reznim otricama i tim samim ne oteuje obraivanu
povrinu.
Kod konstruiranja se mogu sresti tri oblika smjetanja strugotine:
l. otvoreni (slobodni) prostor za smjetaj i odvod strugotine. Strugotina moe e
neometano odlaziti u svim smjerovima (slika 2.1 Oa), Slika ].J O Oblik sn~jeh!ia strugotine (a otJoreni prostor, b ::atl'oreni prostor i e
2. utori (ljebovi) za odvod strugotine odreeni su u jednom smjeru (sl. 2.10c) i =Uebovi ::a od1odJ
L zatvoreni prostor za smjetaj strugotine (slika 2.1 Ob).

26 27
 Ko11strukc(ja alata =.a obradbu od1qianjem c~estica
Alati i naprave
Pod otvorenim prostorom podrazumijeva se takav oblik smjetaja strugotine, kod kojeg
odjeljivanje i daljnje gibanje strugotine od rezne otrice alata proizlazi slobodno. Npr.
Votr =kahl-'' mm 3
kod rada prolaznog tokarskog noa (slika 2.1 Oa) strugotina ne susree zapreke na svom (3)
putu, i slobodno se odjeljuje. To je dobro, kada brzina rezanja nije velika. Kod tokarenja s
velikim brzinama esto, prilazi sc iskustvu, te prua mogunost za odvod prisiljavajui Iz slike se 2. I I vidi, da volumen radnog dijela udubine zuba Vu , kod obradbe materijala
estice da otjee, da se zavije u prstenove ili se odlome. U tu svrhu izvode se lomila koji daje zavinutu estice, treba biti jednak volumenu kojeg zauzima strugotina:
strugotine u obliku stepenica na vrhu noa ili u obliku udubine. Postoje takoer i druge
konstrukcije koje osiguravaju zavijanje strugotine u male prstenove.
Pod zatvorenim prostorom za smjetaj strugotine podrazumijeva se takav oblik
smjetaja strugotine, kod kojeg u postupku rezanja strugotina ne moe slobodno odlaziti i Volumen slobodnog prostora V,;p u smjetaju zavijene strugotine ne uestvuje i on se ne
ostaje u udubini pred zubom. Primjer alata sa zatvorenim prostorom za smjetaj mora uzimati u obzir kod odreivanja volumena udubine za eline metale.
strugotine pokazan je na slici 2.1 Ob. Iz slike se vidi, da kod gibanja igle ili pile svaki
njezin zub skida estice koja moe biti u ovisnosti od karaktera obrai vanog materijala. ili
savijena ili lomljena. Kod obradbe elika i dmgih ljepljivih materijala postie se savijena
strugotina, koja sc zavija u spiralu, kod obradbe krhkih materijala strugotina je lomljiva.
Vsp
Savijena a i lomljiva strugotina mora biti smjetena u udubinu meu zubima alata. '
Volumen sakupljene strugotine u udubini alata ovisi o sljedeih faktora:
l. duljine obraivane povrine izraevine L,
2. debljine skidane strugotine a (posmak po zubu Sz) i
3. oblika obrezivane strugotine, koja ovisi od svojstva obraivanog metala.
Za odreivanje ukupnog volumena udubine alata treba uzeti u obzir navedene faktore.
Temeljni proraun volumena udubine alata mora utvrditi:
l. volumen metala, skidan zubom alata s obraivane izradevine,
2. poveanje loga volumena, kod pretvaranja metala u estice. To poveanje
odreuje se iznos posmaka i svojstvima obraivanog metala.
Kod obraivanja elinih metala stvarana zavijena strugotina zauzimat e vei volumen Slika]. J J Prostor koji =.au=.ima strugotina u udubini =.uha
nego to je volumen skidanog metala, jer zavijena se strugotina zavija u spiralu i
zahvaljujui njenoj rastezljivosti ne moe biti zavijena gusto, bez zazora meu
zavojnicama, tc prema tome zauzima znatno vei volumen. Kod obradbe krhkih metala, kod kojih se lome estice, treba uzeti u obzir i volumen
Kod obraivanja krhkih metala stvara sc lomljiva strugotina, koja zauzima takoer vei slobodnog prostora v,p, kako bi se lomna strugotina mogla slobodno smjestiti i u tom
volumen nego to je volumen skidanog metala, ali zahvaljujui tome, to je ova strugotina dijelu udubine. Ona uzima kod zatvorenog prostora volumen:
usitnjena na male estice, volumen prostora koji zauzima biti e znatno manjeg volumena l
v,p =~vl] . mm_1.
od zauzimanja zavijene strugotine. U prvom i drugom sluaju volumen prostora, kojeg J
zauzima strugotina, moe se izraunati prema izrazu: U izraz volumena radnog prostora za estice uvodi sc faktor k, koji se odreuje pokusima.
Za odreivanje volumena udubine igle za provlaenje vrijednost faktor k iznosi:
1/~;tr = vm~t .k . nlmJ (l) k=J-6
gdje je: Proizvedena stnmotina moe odlaziti s rezne otrice po utoru tijela alata. Na slici 2.1 Oc
V; 1r - volumen. kojeg zauzima strugotina prikazan je primj~r takvog odvoda strugotine kod buenja.
V md - volumen skidanog metala U praksi. kod konstruiranja reznog alata susreu se vanjski i unutarnji ljebovi za
k- faktor volumnog poveanja strugotine. odvoenje strugotine. Kod spiralnih svrdala postoje dvije rezne otrice, strugotina se od
Volumen ski danog metala njih odvodi po spiralnim ljebovima. Danas je profil spiralnog lijeba razraen dosta
rauna se pomou izraza: paljivo i u ovisnosti od vrijednosti upotrebe svrdla. ljebovi utora imaju odgovarajui
T~ 11 c 1 =abL, mm-' volumen. Strugotina stvorena na reznoj otrici, zavija se kod buenja ljepljivih metala u
(2)
gdje je: spiralu i odvodi se po lijebu u obliku spirale. Isto tako, kod buenja dubokih rupa (vie od
a- debljina strugotine, mm 5 promjera), odvod strugotine je otean zbog povienja trenja te je potrebno esto vaditi
b -irina strugotine, mm svrdlo iz rupe zbog ienja od strugotine. Kod buenja dubokih rupa krhkih materijala
L- duljina obraivane povrine (ili duljina luka dodira zuba alata), mm. strugotina je pod tlakom i to moe dovesti do loma svrdla. Prema tome konstruktor, za
Volumen kojeg zauzima strugotina moe se konano odrediti: buenjc dubokih rupa treba pronai rjeenje za olakanje odvoda strugotine iz zone, koju
je ona stvorila od reznih otrica svrdla. Odvod se strugotine rjeava i osigurava time, to se

18
19
 Konstrukcija alata :::a obradbu odtajcmjem r_~estica
Alati i naprme

uz stijenke obraivani h rupa alju pod visokim tlakom sredstva za hlaenje, koja izbacuju
nastale kratke strugotine iz rupe.
gdje je:
Odreivanje dovoljnog prostora za smjetaj strugotine je obavezno. Ako se strugotina kod t- dubina rezanja
nedovoljnog volumena lijeba alata zaprea, to e obavezno biti uzrok loma ;uba alata. s- posmak
Naroito panju treba posvetiti odreivanju dovoljnog volumena za estice kod alata za Crx, Cry. Cr 7_- koeficijenti koje karakterizira obraivani materijal ili jo bolje otpor
obradbu rupe, kombiniranih alata, igala za provlaenje, pile, glodala, ureznika itd. Kod rezanja, tj. dubina i posmak
P?Sebnih s.lt~ajeva konstruktor reznog alata u cilju boljeg odvoda strugotine pribjegava k
Xpx' Xpy, Xw
nJen~~m 1:nstln~m odvodu. To se moe postii mlazom ohlaujueg sredstva pod tlakom,
Xp:u XPr Xpb Yr~ YPY Yrz- eksponenti koji ovise o obrad ivanom materijalu.
spectj.alnun obll.cima uto~a !Ii ljebova i njihovim kutom uspona. Npr. kod konstruiranja
urezmka za ~1at1ce mogu~e.jc. usmjeriti estice ka odgovarajuem kutu uspona lijeba, koji Vrijednost rezultin~ue sile iznosi:
se po p~tr.ebJ treba predvidjeti. Kod noeva se postie izborom odgovarajueg kuta nagiba
rezne ostnce. F= ~ F,-+F,.-+F,-
' ' '
(7)
2.2.2.6. Odvoenje topline s rezne otrice alata
Rezna otrica ne moe biti zamiljena linija u prostoru. Ona uvijek predstavlja sjeenje
prednjeg i stranjeg dijela nekog stvarnog zuba alata. Zub se moe promatrati kao greda
Proces ~blik?va?ja i odvoenja strugotine popraen je stvaranjem znatne koliine topline koja je jednim krajem spojena s tijelom alata, kako pokazuje slika 3.29. Oznai li se
kod.~de~ormtranJa metala. Ova toplina moe biti uzrok istroenja rezne otrice, jer izdanak zuba, tj. visina koja stri iz tijela slovom l, moe se odrediti moment savijanja od
po.~tse~ljc tem?erature.. na reznim otricama iznad odreene granice dovodi do otrog sile Fz koja djeluje na zub pomou izraza:
smzenJa tvrdocc matenJaia alata.
Jed~n .od . osnovn!h principa konstruiranja radnog tijela alata, koji se javlja kod Mn=F,l (8)
projekttra~}a alata Jest ~siguranje odvoda topline s rezne otrice. Kod noeva se to postie gdje je
konstrukcijom odredemh kutova rezne otrice npr. stranji kut a, prednji kut y, kut
k~ 1 - moment savijanja
namjetanja X i osim loga dovodom rashladnog sredstva. Kod sloenih konstrukcija F 7_ -sila rezanja i
prema slici 2.12 s brinim odvodom topline i brinim oblikovanjem profila alata. l - izboena duljina zuba.
S druge se strane ovom momentu suprotstavlja naprezanje u materijalu, koje sc moe
izraziti unutarnjim momentom:

(9)

gdje je
W- moment otpora i
a dop- doputeno naprezanje
Ako sc izjcdne oba momenta, moe se izraunati moment otpora zuba:

F l
W=-'- (l 0)
Slika 1.1] DtJI'od i odlod sredstl'a :::a h/actenje kod kombinirmrng alata Sl'rdlo- upn~talo ador

2.2.2.7. vrstou i tvrdoa zubi reznog diJela alata
s.ilu f!
koja .djeluje na rezne otrice moe se rastaviti na komponente
djeluju po ostma koordinata. Ove se moe izraziti na slijedei nain
Ovaj openita izraz omoguava da se odredi presjek zuba alata na opasnom mjestu. to
proizlazi iz uvjeta vrstoe.
Kako bi se odredio moment otpora rv, potrebno je poznavati doputeno naprezanje aJop. U
F~, Fv
literaturi se odreuje najee za konstrukcijski elik. Odreivanje doputenog
- adw

naprezanja za zaka ljive alatne elike je sloeni zadatak, jer doputeno naprezanje ovisi o
F_,- =C f'-1' txt" ~.-~w
'
=C,." txl ...'--' YI mnogim n1ktorima i za alatne e! ike malo je ispitano.
(4)
Fy =C f'Y t'p_.- s'"r' =C,_" tr" ._,.Y~

(5)
F.;;; --e t ""~ s P~= e!-.t]
p:: l'
s.l 1
(6)

30
31
Konstrukcija alata -a obradbu od1ajanjem estica
Alati i JJopral'e

U tablici 2.1 dana su prcporuena doputena naprezanja za zakaljene alatne elike;

l. mehaniko privrenje ploica (noa, zuba) na tijelo, uklinjenjem klinom ili
uvrtavanjem vijkom. Ovaj nacm u raznim varijantama konstrukcije iroko Je
rasprostranjen za brzorezne noeve i znatno manje za noeve od tvrdih metala.
Tablica 1. J Preporueno dopn~tena napre::m1ia ::a ::aka(iene L~elike
2. lemljenje ploica, nain rasprostranjen za ploice od tvrdog metala, a manje za
Doputeno naprezanje ploice od brzoreznog elika.
Tvrdoa po
Naziv elika HRN Rokwellu ll
savijanje vlak tmzija sm ik 3. tupo zavarivanje, najvie rasprostranjen nain izradbe alata. Rezni dio alata izrauje
HRc
N/mm1 N/mm' N/mm' N/mm1 se obino od brzoreznog elika, zavari se na dio drke, koji je izraen od konstrukcijskog
Brzorezni 6980 elika. Danas se zavaruju mali i veliki alati (npr. svrdla do 80 mm) i
62 . .. 64 480 400 350 360
visoko legirani 6880
nisko legirani 6883 30 ... 42 360 300 260 280 4. lijevanje dvoslojnog alata, tijelo se lijeva od konstrukcijskog elika, zubi se
izrauju od brzoreznog elika ili tvrdog metala.
Ugljini
Bilo je pokuaja lijepljenja karbidnim ljepilom, ali se ovaj nain meutim, mJe
kvalitetni l940 30 .. .41 240 200 170 200
rasprostranio, zbog naglog smanjenja vrstoe kod zagrijavanja za vrijeme obradbe.
visokokvalitetni l941 60 ... 62 360 300 260 280 2.2.3.2. Podeavanje dimenzija ula ta

Osim utroka materijala sastavljeni alati imaju samo jo jednu vanu prednost pred alatima
od jednog komada, i to sastavljeni alat doputa podeavanje dimenzije. Na primjer, kod
Oblik zuba alata i otpori koji djeluju na zub daju sloena naprezanja, i prema tome je teak
sastavljenog razvrtala s umetnutim noevima moe se podeavati promjer razvrtala nakon
zadatak da se ustanovi proraun zuba na vrstou. Kod konstruiranja alata ovakav
istroenja pomicanjem noeva. Podeavanje doputa poveanje vijeka trajanja alata.
proraun ne izvodi se uvijek Praktinu vrijednost na vrstou umanjuje se jo radi toga,
Konstruktor je uvijek duan stvorili mogunost podeavanja u konstruiranju reznog alata,
to je teko uzeti u proraun promjenljiva naprezanja, koja proizlaz.e ta!.;:oer od ~ez~1atnog
jer na raun podeavanja moe sc znatno produljiti opi vijek trajanja alata, olakati
zatupljenja reznih 'otrica, a takve promjene vezane su s neravnomJernlm opterecenJen: na
podeavanje na dimenzije kod rada alata i dobiti poveanu kvalitetu obraenih izradaka.
zubu alata (npr. kod udaranja glodala po reznoj otrici, dio zuba obino ne uestvuje u
obradbi i poveano naprezanje odlazi na sljedee zube glodala). Ipak, kod konstruiranja 2.2.3.3. Izbor spojnih dijelova alata
alata potrebno je izvriti bar priblian proraun na vrstou.
Na vrstou alata najvie utjee toplinska obradba. Kod kaljenja alatnog elika dobiva se
Spojni dio reznog alata (cijelog ili nasadnog), tj. drak mora predavati snagu primljenu s
znatno unutarnje naprezanje, koje moe dovesti do pucanja i rasprsnua alata.
vretena stroja na rezni dio alata. Konstrukcija dijelova za spajanje je razliita. Najvie
Koncentracija unutarnjih naprezanja javlja se na mjestima naglih razlika u prcsj~cima, upotrebljavani spojni dijelovi alata su sljedei:
otrih kutova itd. To je jasno, jer ba kod otrih kutova dogaa se veoma brzo hlaenJe.
Za alate od jednog komada s krunim gibanjem
2.2.3. Postojanost alata
l. etvrtka s cilindrinom drkom
2.2.3.1. Racionalno islwritenje elika za alate 2. alatni konus s jezikom ili bez njega
3. brzoizmjenljivc glave raznih konstrukcija;
Kod projektiranja alata konstruktor mora voditi rauna o svim pitanjima vezanim s
postojanou alata. elik za rezne alate, osobito brzorezni elik, znatno je skuplji i prema Za nnsadne nlate s }(runim gibanjem
tome deticitan konstrukcijski elik; tvrdi metali su nekoliko puta skuplji od brzoreznog
elika. Stoga su u suvremenom strojarstvu iroko rasprostranjen i takvi rezni alati kod kojih l. cilindrine rupe s uzdunim klinom
se rezni dio izvodi od brzoreznog elika ili tvrdog metala, a tijelo od konstrukcijskog 2. cilindrine rupe s elnim klinom
elika ili jellinijeg alatnog legiranog elika. 3. zatvoreni utori raznih konstrukcija;
Danas industrija alata primjenjuje sastavljene zavarene konstrukcije ili konstrukcije s
lemljenjem ploica od tvrdog metala. Kod projektiranja takvih reznih alata javlja se pitanje Za alate s gibanjem uzdu osi (igla za provlaenje)
pravilnog i sigurnog privrenja noa, ploice i reznih dijelova na tijelo alata.
Svi mnogobrojni vidovi privrenja mogu se svesti na: l. drak s klinastim stezalom
J b . .
- rzoizmJenljive glave sa zatvorenim utorom raznih konstrukcija itd.

33
Konstrukc{ia alata ::a obradbu odl'ftjanjem L~estica Alati i naprme

Spajanje alata sa strojem ili napravom (trnom. osovinom) moemo podijeliti u tri grupe:
l. vrsto spajanje - predaje silu i zakretni moment klinovima. Na ovu grupu odnosi Tablica 2.2 Znakovi obradbe pol'rina re::nih alata
se spajanje drka ili nasadnog alata kvadratima, cilindrine rupe klinovima, prirubnice
klinovima, brzoizmjenljive glave sa zatvorenim utorima itd. Ova spajanja predaju silu Rezne povrine Bazne i montane
vrstim dijelovima. Kod preoptereenja tih spojeva najslabije mjesto konstrukcije mora lpovrine
Vrsta alata
puknuti. Kod konstruiranja alata ti spojevi zauzimaju jedno od glavnih podruja i iroko su Prednja Stranja Povrina Bona 'elna
rasprostranjen i. ll'rofila

2. Tamo spajanje, tj. takvo spajanje koje prenosi silu ili zaluetni moment, kod kojih
se osigurava silama trenja spoj izmeu uvrenih dijelova alata i stroja. Kod ove grupe
Strojni noevi ~ ~ - ~
spajanja mogu prenositi drala alata, snabdjevena konusima, rupama nasadnog alata s

~
konusima. privrene alate na primjer noeve steznim vijcima itd. Tamo spajanje je
veoma rasprostranjeno u konstrukciji alata. Karakteristina osobina ovih spojeva jest Spiralna svrdla ~~ - -
pojava mogunosti preskakanja ili sklizanja kod preoptereenja. Isto tako u veini
sluajeva ovo sklizanje vodi ka lomu. Spoj mora biti proraunat na prijenos svih
optereenja.
Uputala ~ ~ ~
3. U praksi se esto kod konstruiranja kombinira vrsto spajanje s tamim,
predavajui snagu vrstim dijelovima i silama trenja. Ovakvo kombiniranje spajanja

~~ ~
susree se vrlo esto.
Strojna razvrtala -
2.2.3.4. Jednostavnost izradbe reznog alata
Tehnologinost konstrukcije. tj. jednostavnost u izradi alata jest veoma vano pitanje
kojeg konstruktor reznog alata mora uzeti u obzir. U dananje vrijeme postoji mnogo
raznih naina obradbe metala, kao npr. kovanje, lijevanje, tancanje, obradba rezanjem itd.
Brueni ureznici ~~ ~ ~
Izradba predloenog tehnolokog postupka u mnogome ovisi o konstruktivnom obliku
alata. im je jednostavniji oblik, tim je jednostavnija izradba. Prema tome, kod
odreivanja oblika i dimenzije alata treba paziti na nain njegove obradbe. Za Runi ureznici ~~ ~ ~ -
konstruiranje reznih alata, koji se dobiju putem lijevanja, potrebno je poznavati osobine
tehnologije lijevanja. Ako se npr. predvida izraditi spiralno svrdla valjanjem, a ne
glodanjem, potrebno je poznavati osobine procesa valjanja i uvijanja u konstrukciji svrdla. Nareznice ~ ~ ~ ~ ~
Alat, izraen s ploicama od tvrdog metala, treba biti pogodan tehnologiji lemljenja.
Zavareni alati, kod kojih je rezni dio izraen od brzoreznog elika i privaren na drak od
konstrukcijski elika, takoder treba imati odreena svojstva. Kod kombiniranih alata,
izradenih od nekoliko dijelova, moraju biti predvidena svojstva izradbe svakog detalja.
Jednostavne igle za ~~ ~ ~ -
prav laenje
Prema tome, konstruktor mora sebi jasno predstaviti tehnoloki proces izradbe odreenog
alata pri njegovom projektiranju. Kod konstruiranja se reznog alata najbolji nain sastoji u
sustavnom odreivanju svih potrebnih elemenata. Tako npr. za odreivanje konstrukcije
svrdla od jednog komada potrebno je odrediti njegove elemente, a ti su: promjer, duljina, eljevi za ozubljenje ~ ~ ~~~
korak. dubina buenja, kut vrha, kut nagiba lijeba itd.
Noevi za dubljenje

~~ ~ ~~
Nakon odreivanja svih podataka konstruktor crta prostoruno tzv. idejnu skicu. Na
ozubljeicia
osnovi idejne skice crta se radioniki crte.

2.2.4. Radioniki crte reznog alata

Prstasta glodala ~ ~ ~ ~ ~
Nakon prorauna treba nacrtati radion iki crte alata. On predstavlja osnovni dokument i u
njemu moraju biti prikazani svi potrebni podaci za izradbu danog alata. U tablici ~.4 dani
su znakovi obradbe povrina reznih alata

34 35

Konstrukcija alata ;;a obradbu odJqfw!fem L-estica
Primjedba: Dane oznake odnose sc na lcgiranc i brzorezne elikc. Povrine alata
s ploicama od tvrdog metala dobivaju oznake za jednu klasu vie.
Radioniki crlc mora imati dovoljan broj projekcija s tim, da se dade jasna slika o obliku
alata. Kod sloenih oblika alata potpuno crtanje alma sa svim projekcijama i prcsjecima
zahtijeva mnogo vremena. Zbog toga postoji pojednostavljeni rad. koji znatno
pojednostavnjuje crtanje, a sastoji se u sljedeem:
l. ljebove uvijek nije potrebno prikazivati (npr. kod urcznika. razvrtala, glodala
itd.);
2. ako alat ima nekoliko zubi, crta sc samo 2 ~ 3 zuba, ostali se ne crtaju;
3. navojne linije zamjenjuju se kod crtanja glodala, razvrtala itd. ravnim linijama;
4. profil se alata crta obino posebno, u veem mjerilu;
5. presjek za prikaz veliine prednjih i stranjih kutova crta se samo djelomino.
Na radionikom se crteu moraju dati sve dimenzije alata. Unoenje dimenzija mora se
provoditi sa strogom odgovornou i pravilima crtanja. Kod sastavljanja radion ikih crtea
obino se doputa crtali projekcije i oznaavati dimenzije slovima, a zatim se brojane
vrijednosti daju u tablicama, iz kojih se moraju dobiti svi potrebni podaci.
Na crteima alata mora biti prikazana kvaliteta obraivane povrine. Sve povrine alata
nemaju za obradbu jednaku vrijednost, pa se oznauje kvaliteta vanijih povrina. Na
takve povrine odnosi sc slijedee:
l. rezne povrine zuba alata, prednje povrine, stranja povrina utjee na kvalitetu
obraivane povrine izraevine, na vrstou alata i uvjete rezanja, odvod strugotine itd.
Zbog toga je vano oznaiti kvalitetu ovih povrina na crteu~
2. bazne i montane povrine alata, npr. rupe i elo kod nasadnih alata, drak kod
koninih alata, moraju biti takoer obradene odgovarajuim stupnjem kvalitete povrine,
jer od kvalitete ovih povrina ovisi pravilna montaa i njihovo uvrenje na alatni stroj.
Ostale povrine alata su manje vane i njihova kvaliteta moe biti oznaena opim
znakom. Preporuuje se kod unoenja znakova obradbe na povrine alata koristiti tablicu
2.2.
2.2.5. Tehniki propisi za rezni alat (standardni)
Na radionikom crteu alata ili odvojeno od njega moraju se upisati tehniki propisi za
preuzimanje alata, u kojem moraju bili izraeni svi tehniki zahtjevi za taj alat. U
tehnikim propisima za rezni alat daju se sljedei podaci:
l. opis vanjskog oblika alata
2. nabrajanje osnovnih odstupanja, osiguranje kvalitete alata: bacanje ili udar reznih
otrica, bacanje ela itd.
3. temeljite upute za izbor materijala alata
4. tvrdoa pojedinih dijelova alata
36
Alati i 11aprme
5, opis ispitivanja alata u radu i
6. opis oznaka i pakovanje alata.
Kod izradbe sitnijih reznih alata osnovni podaci iz tehnikih propisa obino se ispisuju na
crteu alata.
U Hrvatskoj su tehniki propisi za standardne oblike alata obavezni.
Postoje izradcni standardi tehnikih propisa za rezne alate kako slijedi (zbog infonm1cije
su dani neki standardi po GOST-u i DIN-u):
1. Tehniki propisi za spiralna svrdla sa cilindrinim i koninim drkom dani su u
HRN K.D3.010. n ostali standardi spiralnih svrdla Jani su u HRN K.D3.001 do 062,
prema GOST 2034-43, prema DIN 1412-14; .
2. Tehniki propisi za uputala i razvitala dani su u HRN K.D3.1 I O. a ostaiJ
standardi u HRN K.D3.063 do 341 prema GOST B-1677---42. prema DIN 344. DIN
859:
3. Tehniki propisi za glodala dani su u HRN K.D2.010, a ostali u HRN K.D2, 013
do 203, prema GOST B-1695---42, GOST 1671-42, GOST 4049-51 itd.; prema DIN
857. 884, 1892, 1880. 885, 1831' 1890. 1891. 850, 844. 845. 32 7. 326 itd.
4. Tehniki propisi za ureznike i nareznice dani su u HRN K.D6.0 l O, a ostali
standardi u HRN K.D6.020 do K..D6.311. prema GOST 3449-46. Odstupanja za
ureznike nalaze se u OST. VKS 7217. prema DIN 352,371 357.2181.374.356,223,
382 itd.
2.3. Izraunavanje postojanosti alata
Radi boljeg praenja izraunavanja postojanosti alata potrebno je izvriti analizu trokova.
Na slici 2.13 prikazani su osnovni elementi koji ine strukturu cijene kotanja. Kako bi se
odredila ekonomina postojanost vijek trajanja reznog alata, mora se poi od ekonomine
brzine rezanja, jer ona najvie utjee na trajnost otrice alata. Ukoliko se radi veom
brzinom rezanja, smanjuje se vrijeme izradbe, ali zbog breg tupljenja otrice noa mora
se no ee otriti, a ovo otrenje izaziva takoc1er trokove.
37
 Konstrukcija alata :::a ohradbu odl'qjwyem estica
.Alati i 11aprcne

kn/i:om.
P,- osobni dohodak radnika (kn/sal).
5
\l Up
Tk- vrijeme izradbe jednog komada (min/kom).
r- reija(%).

4
\
\
/ Osim ovih trokova izradbe trebaju se takoder analizirati
obraenom dijelu:
trokovi alata Ua po jednom

l
-~ \ /
f
G
"'o J
\ ~'--~ ./
/ U.= Ono
,, N ( 13)
Q
{i \ /
gdje sc Ono sastoji od

.,-~
o
"'
2
\" y /
/ 0 111 ,

gdje su:
=On -0" +Ns 0., (14)

'"" Ono- ukupni trokovi nabave i odravanja, (kn)

"' /
,....____
~ l
0 11 -vrijednost novog alata, (kn)
0 0 - vrijednost otpisanog alata za noeve (kn); 0 0 =0
N, -prosjean broj otrenja alata
/ Os -trokovi jednog otrenja (kn)
/ n
-- -- -- -- --f - - r-- t-- f-.m Nv 1 - broj komada koji se mogu izraditi zajedno vrijeme trajanja reznog brida
o N -broj komada koji se moe izraditi jednim alatom.
100 200 .JOO

-
Tada slijedi:
Brzina rezatlj'a v (rn/m.'n) N= N,. 1 +N ..r N_, = iV 11 (1 +N_,) ( 15)
0 01 -00 -t-N_, 0, i
Slika 2.13 Ovisnost troko1'a i::rade o br:: ini re::m~ja U = ( ) . ,n ( 16)
u Nn 1-t-N,
Kod odreene brzine rezanja javljaju se trokovi izradbe i trokovi zbog skidanja i Ako se za vrijednost N,. 1 unesu sljedea vremena, dobiva se:
namjetanja alata. otrenja reznog brida itd. Slika 2.13 pokazuje ovisnost pojedinih T
Nn = - (l 7)
trokova izradbe od brzine rezanja. Tok krivulje "i" pokazuje da se trokovi izradbe t'
smanjuju poveanjem brzine rezanja, dok tok krivulje "a" raste, tj. trokovi uslijed gdje je:
otrenja noa rastu poveanjem brzine rezanja. Pravci "mn i .,n" pokazuju konstantne T - vrijeme postojanosti alata (min)
trokove (npr. pomona i sporedna vremena) komada (materijala), to nije ovisno od tr -vrijeme rada alata (min).
brzine rezanja. Zbroje li sc le veliine, dobiva sc crtkana luivulja, koja predstavlja ukupne Uvrsti li se u formulu za trokove alata
trokove proizvodnje po komadu. Ukupni trokovi proizvodnje s obzirom na izradbu i
brzine rezanja sastoje se od: U =~0"-0 0 -t-N.,O,
u T l -t-N., (18)

UP =Um +Ui +Ua -t-Un (ll) ili

gdje je: t'
u" =-0
T r ( 19)
up
-ukupni trokovi proizvodnje (kn/kom)
Um -trokovi materijala (kn/kom), (koje zanemarujemo) gdje su:
ui - trokovi izradbe ( kn/kom) OT- trokovi alata zajedno vrijeme trajanja (kn).
U,, -trokovi alata ( kn/kom) i Prema tome je:
Un -pomoni trokovi (kn/kom). (koji sc zanemaruju). On -o" +N_; 0,
01 (20)
Analiza trokova izradbe pokazuje da sc sastoje od direktnih trokova, tj. osobnog I+N,
dohodaka radnika koji je radio, i indirektnih, tj. reijskih trokova.
Slika 2.14 prikazuje ovisnost trokova alata od brzine rezanja i to za tri vrste reznog alata s
tvrdim metalom:
U,=P,T,+rP,T,=P,T,(l+r) (!2) l. tokarski no
gdje je: 1. glava za glodanje sa dobrim vremenom trajanja.
3. glava za glodanje s loim vremenom trajanja.

38
39
 Konstrukc{ja alata ::a obradbu odtY~im?jem esNca Alati i naprave

krivulja blago pada, to znai da posmak u maloj mjeri utjee na vrijeme trajanja. jer je
JOD poveanjem posmaka i vrijeme trajanja krae.
gdje su:
250 T- vrijeme trajanja (min)
~ 2DO
l./ J
a -dubina rezanja (mm)
s - posmak po okretu (mm/okr).
"'
b
~ 150
1//
" 1//
~

li
e
!flO /
v
---2
t 120
v
/

l !OO
R
/ --......_
50
___.
o
..-----:
~
L--- -- -- l
\l,
(j BO
'--.......
.."s -- "~
~
----.... 1---
.s
5o 75 100 125 tso J;:; o
_oo

Br=ina re::cnja ~ (m/min) -

"E:
50 - t~
t--
40
Slika 2. l -l OFis nost troiikol'ct alata o po1em?jll br:: ine re:: anja :~

Ukoliko ne vrimo otrenje bit e N'i =O

"" 20

Ua =On -On On -0.,

(21)
o 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5
N\'1 N
Posmak s (mm/okr)
2.3.1. Odreivanje postojanosti alata (najekonominije izdrljivosti i brzine rezanja) Slika 2.16 Utjecqj posmaka na vr(ieme trqimua

Postojanost alata (izdrljivost otrice) ovisi od brzine rezanja, dubine rezanja i posmaku ..
Podaci su dobiveni su dugotrajnim laboratorijskim ispitivanjima. U dijagramu na slici 2.15
prikazan je utjecaj dubine rezanja na postojanost alata. Uoava se da dubina rezanja ostaje
konstantna i ne utjee na vrijeme trajanja. Prema tome, bolje je uzeti vee dubine rezanja,
jer se time skida vie strugotine u jedinici vremena.
Tmin
Dijagram na slici 1.l7 prikazuje utjecaj brzine rezanja ~m postojanost ~Iata. Slika 1.17
prikazuje utjecaj brzine rezunja na postojanost alata u uobJaJe~om l~oor~matnom s~tstav~,
dok slika 2.l9 prikazuje isti utjecaj u dvostrukoj logaritamskoJ skali. Shim 1.18 pnkazuJe
crtanje nagiba pravca u T-v- dijagramu.

l 12{) \
-~
-~
100 \
~
e BQ
-"
~
200

~
60
4{) lOD
\ ,2
\
2{) ".J.
G 50 IIYJ -
1::,0 200 250
o 2 4 6 8 10 12 1-1 v(~/mkl)-

Dub/na rezanja o (mm) - - -

SUka 2.17 Utjecaj br::ine re::a11ja na l'l"(ieme trajanja
Slika 2.15 U(iecqj dubine re::mua na lT?feme tra}m?ia

Dijagram na slici 1.16 prikazuje utjecaj posmaka na postojanost alata. Uoava se da

40
41
 Konstrukc{ja alata ::.a obradbu odvajanjem c'estica Alati i naprave

T
Kako bi sc moglo bolje objasniti, promatrat e se s\j~dea obradba:
Materijal: konstrukcijski elik 700 N/mm-;
Alat: tvrdi metal kvalitete S l odnosno Pl O. pos mak 0.4 mm/okr, kut
namjctanja X =45:
Toke 1. T1 = 60 min
2. T7. = 120 min
3. T,~ 240 min
4. T,~ 480 min

Tok krivulje moe sc izraziti izrazom

X (22)
Logaritmiranjcm nastaje sljedea jednadba
log T= !oga+ k -log l' (23)

v l'
k= tana=_.:::._ (24)
X
Slika 2.18 OdreL1h'aJ~ie nagiba prarca gdje su veliine a i k konstante.

Prema dr. sc. WitthoiTu postojanost alata moe sc odrediti pomou izraza:
T

' ~(-k-Jt,
(min~
T (25)

IO!JrJ
t + pr ("l+r )]
9!10 gdje je:
lJ[}{) r~- postojanost alata (najekonominije trajanje alata), (min)
7!!0
l v -vrijeme izmjene alata, (min)
600
!;/)(}

400
4 T~c[t.+
'
o,. J
' P,(l+r)
(26)

Vrijednosti za konstantu k dobiva sc iz tablice 2.3 koju je dao Witthoti

J
200 Tablica 2.3 Vr[jednost konstante k

Redni Materijal koji se obraduje Nagib pravca Vrijednost

2 broj k -k -l =e
l !JO
BIJ l. elik i elini lijev -4.2 3.2
80 o Lijevano eljezo -3.5 2.5
lO
6Q ! 3. Bakar, mesing -U 0.7
4. Laki metal (legure) -2.8 1,8
50
5. Lcgurc klipova sa ll do 12% Si -U 0.7
o
IN 2M JQO 4N 600 800 tO(){)
Sve veliine iz izraza (26) kao tv. OT, Pr i r odreuju sc prema stvarnim podacima IZ
v(m/ml,}- pogona. Iz Tv- dijagrama odreuje se odgovarajue brzinu rezanja l'e.
gdje su:
Slika 2.19 U{iecaj br::.ine re:::mrja na vr{jeme trajm?ia prika::.ano u dl'ostrukom l v ~vrijeme izmjene alata (min)
logaritamslwm dijagramu Or- trokovi alata zajedno vrijeme trajanja (kn)
Pr -osobni dohodak radnika (kn/sat)

42
43
 Konstrukcija alata ::a obradbu odvqfm?fem estica
Alati i naprave

r -reija(%)
2.3,LL Primjeri
-brzina postojanja alata (ekonomska brzina rezanja) (m/min).
1'(.:
Ako sc ne raspolaemo T-v dijagramima mogu sc koristiti pribline metode. Na osnovu
Primjer 1. Treba obraditi jednu povrinu noem za gmbu ~bradbu. Nabavna c~ena_ noa j~
podataka iz literature nacrta se pravac a (slika 2.20), koji ima pribline podatke, tj. sline
traenim. Time se odredi nagib pravca T-l', koji ima traeni pravac. 50.00 kn. No se moe otriti 20 puta, a trokovi otr~nJ~ s~ l ,2? l~n po ostrenJU. BroJ
komada koji se moe izraditi jednim vremenom traJanJa Iznosi )(). Nakon potpune
iskoristivosti, no nema vrijednosti.
T
(.<niti)
0,. ~ 50,00 kn
! 0 0 =0
l [}(j()
[/(}() N., = 20
800 O,, ~1,20 kn
100
j_ Nvr = 50.
600
!iOO j_
4 Rjeenje:
400 _l
50,00-0+201,20 =0 7 kn/kom
JOO J U" 50(1+20) '

200 ~
__j
l) ""~ Na tolarskom se stroiu obrauju okrugli komadi od elika. No je presjeka 25 x
nmJer -- ' ' , . "k . l O - 4 OO
40 s ploicom od tvrdog metala. To~nost obradbe Iznosi O, 1 mm. T.~os --~vi a a~a r- ,
kn za jedno vrijeme trajanja. Osob m dohodak P, = 1,20 kn/saL Rez!Ja 1 - 400 v,,_
----- ----------

1!70
90
s ~\''
2
Rjeenje: .. , , .
Jz tablice se 2.3 dobiva -k -l= 3,2, ProCIJCnjeno JC l,= 4 mm.
Ekonomina brzina l'c i ekonomino vrijeme T~ bit e:
IJO l ~
70
60
50
'
! l
!
T, =(-k-1)[1,. +
e pr l +r
t )]
o !

]=141min~2,350h
100 2!)[1 -
o!)[! 100 600 800 100~
40
v(m/mln)- T =1."[40+
' --- ' L20(1 +4,0)
Slika 2.10 Odreivm?fe ekonomic~ne br:.ine re::mua (j;ostojanosli alata) 60
Sa slike se 2.21 oitava 1-'c = 185 m/min.
Mjerenjem u pogonu brzine rezanja l's i vrijeme trajanja Ts odredi se toka S kroz koju se
povue pravac b paralelan s pravcem i koristi se kao ovisnost Tv, koja je potrebna. (Vidi Primjer 3. Treba ustanoviti vrijeme trajanja noeva na glavi za glodanje, ako je cijena:
sliku 2.20.). Brzina postojanosti alata (ekonomska brzina rezanja) moe se izraunati iz novog alata 0,. = 1500 kn
sljedeeg izraza: vrijednost otpisanog alata Oo = 900 kn
prosjean broj otrenja N, = 15
trokovi jednog otrenja o~ = 40 kn/otrenje.
(27)
l
Rjeenje:

l'
e
~v l
(!!..)'
T~ (28)
0 _o,. -0., +N, -0,
r- 1+N
1500-900+15-40 =
15+1
75
kn

gdje su Tc, T! i 1'r poznate veliine. Materijal koji se ~bradu

je je lijevano eljezo, pa je iz tablice 2.3 (-k- l)= 2,5 dok je l,=
0,25 h, P,= 3,20 kn/h, r ~ 300%.

T, ~2,5-[0,25+ 3,20-7~l +3 )]=15,150h

44
45
 Konstrukcija alata :;a obradbu odl'c!fanjem estica Alati i naprave

Vidi s~ ~a je vrijeme trajanja dvostruko vee nego ll prolom primjeru. N,,= 13 za svrdla bolje proizvodnje.
U tabiJcJ 2.4 dane su vrijednosti izmjene tokarskog noa a u tabl" 1 s "' ~ .,
svrdla i uputala. l CI -- VriJeme IZinJenc
Rjeenje:
On -00 +N, 0, 41,00-0,1 o+ l o. 0,40
Tablica 1.4 Vrijeme j::::n!fene tokarski h no::eva j nanrjdtw?fe umjuutama ua.lo5ij~ 0,12 kn/otvoru
N"(l+NJ 36(1 + 10)
Materijal Ako su trokovi jednog otrenja 5,00 kn/sat, a potrebno je 5 min/svrdla, O,= 0,40 kn/kom.
Nain namjetanja noa na mjeru
Vrijednost ostatka svrdla O"= O, 12 kn/kom.
Pomou 0" -0" +N, 0, 106,00-0,10+130,40 111,10
Po noniusu Po abloni Bez vijka - - =- 0,022lm/otvoru
Dimenzije vijka U"'""'' N,,(l+NJ 360(1+13) 5040
No Izradak Tolerancija obraene mjere (mm)
ll ( 111111)
Iz ovog rauna vidi sc da je cijena boljeg svrdla 2 puta skuplja nego svrdla od loijeg
<0,2 >0.1 <0.2 <0.4 >0. <0.2 <0,4 >0, materi(' ala, ali se i pal..;: moe izraunati godinja uteda prema sljedeoj izrazu
4 4 Gu =U a.llbiJ~... -U u.hn!Je )N r N g kn/god
10xl6 3,0 1,0 1,5 6,5 3,5 1,0 7.5 4,0 1,5.
B. gdje je:
11x20 L. 3,0 1,0 1,5 6,5 4,0 2,5 7,5 6,0 3,0 Gl, -godinja uteda alata na karteru motora, kn,
16x25 3,0 1,0 1.5 5,5 1,5 1,0 6,5 3,0 1.5 Ua !o~ijc- trokovi alata za izradbu navoja u jednoj rupi, pri radu s narcznim svrdlom
T.M
20x30 L. 3,0 1.0 1,5 5,5 od loijeg materijala, kn/rupa,
1.5 2,0 6,5 3,0 2,5 Ua bolje - trokovi alata za izradbu navoja u jednoj rupi, pri radu s nareznim svrdlom
25x40 - - 4.0 3,0 2,0 - - - - - - vlastite proizvodnje, kn/rupa,
41Jx60 N, -broj rupa na karteru (M l 0)
- - 5.0 4.0 3,0 - - - - - - N, -broj karteru, koje tvornica godinje obrauje oko 3500 komada/godinje.
G"= (0,11-0,022)363500 = 12,348 kn/god
=elik L = lijevano eljezo Kod ovog primjera nisu uzeti u obzir trokovi vremena izmjene alata, trokovi obradbe,
B. = brzorezni elik T. M= tvrdi metal reijski trokovi itd. Usprkos svim tim trokovima vidi se da pravilan izbor kvalitetnog
alata svakako mora donijeti utedu.
Tablica ].j Vrijeme i::::ny'e11e svrdla j upu.~tala
2.3.1.2. Izraunavanje ulm pnih trolwva izradbe i alata
Svrdla i uputala
Dimenzije Nain dranja alata Trokovi izradbe i alata takoer predstavljaju trokove proizvodnje, ali bez materijala.
alata, mm do
Na kraju vretena ili u vitki U glavi za bruenje U",= U, +U" kn/kom (29)
Odnosno ovi se trokovi mogu izraziti pomou slijedee izraza:
Vrijeme izmjene alata u minutama
25 0,2 0,3
Uia =tr URE +~UIU~ + Unn , kn/kom (30)
35 0,3 N\'1 N .. 1
-
50 0,4 Prvi dio izraza daje trokove izradbe
-
60 0,5 Ui =tr U uE kn/kom (31)
-
80 0,6 - dok drugi dio daje trokove alata u proizvodnji
t, u
U,l =vUitE +_!!!!_,kn/kom (32)
Ako :e ~odeava hod vretena poveavaju se vremena za 1 min do 0 35 mm, a preko toga 1 ,.t Nvt
za l ,J mm.
Trokovi alata povezani otrenjem i namjetanjem izraunavaju se pomou izraza:

P~~ mjer 4. Na_ karteru motora teretnog automobila mora se rezati navoj M 1o u 36 rupa. U On -Oo+ N, 0., l l ~ . . . - . (33)
"" = +U , m os trenp 1 namJes tanJe
N, +1 n
CIJena narezmh svrdla od loijeg materijala je 42 kn/kom, a bolja kvaliteta svrdla 106
lm_0:mn. Uze~: su ~ rad obje vrste i izvrena ispitivanja pod istim uvjetima rada. Svrdla od gdje je:
l~SIJeg materiJala Izrezala je 36 rupa, a svrdla od bolje kvalitete 3.60 rupa do ponovnog Uan- trokovi alata povezani s namjetanjem i o trenjem u vremenu izmeu
ostrenJa. dva otrenja u kn/otrenju i namjetanju
N,= l O za svrdla od loijeg materijala, tr -vrijeme automatike stroja ll min/kom

46
47
 Konstrukc!fa alata ::a obradbu odvcy'anjem c~estica
Alati i naprave

trokovi rada i energije u kn/min

URE-
Trokovi na osnovna sredstva, tj. anuiteti Us
~1 - trokovi namjetanja noa u kn/otrenje i namjetanje.
Trokovi se namjetanja mogu izraunati pomou izraza: e .J
Us s 'kn/min (43)
Un = 111 U rtE, kn/otrenju i namjetanju f, Sm 60100
(34)
gdje je: gdje je:
-gubici za namjetanje ili izmjenu alata u min/otrenju.
111 l - anuiteti ul:;[) . .. 'l . r~d,.'.'
Trokovi rada i energije mogu se izraunati Na osnovi prikazanog u ovom poglavlju, moe se izraz (25) IZvesti 1 pn (azatJ na s IJe t:CI
URE =UH +UF., kn/min nain:
(35)
Trokovi rada iznose Vrijeme automatike stroja slijedi
p
UR =~,kn/min 1 = ~ , min/kom (44)
60 (36) r n s
gdje je: Broj se olaetaja izraava izrazom
Ur - trokovi rada u kn/min, 1'1000 .
11 = - - okr/mm
Pr - osobni dohodak radnika u kn/sat. DJT
Trokovi energije sastoje se od ako se uvrsti, dobit e se
U E~ U, +U, +U 3 +U., +U,. kn/min LD;r . /l
(37) tr ,mm wm (45)
Trokovi remonta U 1 1000\'S
Ovi se trokovi obavljaju svake 2, 3 ili 4 godine, te se prema tome izraunavaju : Iz dijagrama slika 2.19, ako Se uzme za J'ednu odredenu brzinu rezanja VJ, moe se
e gr
napisati sljedea jednadba:
U, , kn/min
GNmj Sm 60 (38) l

gdje je:
Cgr -trokovi generalnog remonta stroja u lm
.~: ~(tY
G -broj godina, npr. 3 god~3 12~36 mjeseci Ako se postavi konstantu
Nmj - broj mjeseci ( l mjesec~24 radna dana) l l

S"' -broj smjena ( 2 smjene po 7,5 sati~l5 sati) e= vl -.

. fl k l v. t' =e proizlazi da je
e~,.
u, - - - " - - , kn/min v=1 e , ovaJ. se t'ztaz 1110fa uvrstiti u izraz (45) i dobije se
36.24 15. 60 (39)
t'
Trokovi maziva U2 l
Ovi se trokovi uzimlju prema trokovima remonta i to u iznosu od l 0 1Yo LDJrt'
U, ~ 0,1 U 1 kn/kom l' , min/kom (46)
(40) IOOOse
Ako se pretpostavi da je
Trokovi elektrine energije U3 0 17
p.e, e" L tada se moe dobiti izraz
u]=-- , kn/min IOOOse'
60 ( 41) l

gdje je: tr = (' 0 t k ako sada uzmemo u pomo izraz koja daje broj komada izraen izmedu
P -snaga motora u kW dva otrenja
C~: -cijena elektrine energije u kn/kW
Trokovi amortizacije U. 1 N\'\ = !_ u koju se uvrste vrijednosti za tr dobit e se
l'
u4 = l
e D
'kn/min
I, S"' 60100 (42) T
gdje je: N~-- _ ___:--.,....,.. , ovaj izraz treba sada uvrstiti u izraz (30)
\'! l ~~l 1-k
D - amortizacija u % C0 T" C0 T" C0 T k
Cs - cijena stroja u kn za ukupne trokove proizvodnje
ls = ~85, godinja iskoristivost stroja u danima. l l~k ~

uia =e() .rk UnE +t\' Co T T URE +U an Co T k

48
49
 Konstrukcija alata ::a obradbu odJa)m?iem c~estica Alati i naprm'e

l 1-k

Uia =Co .JA Ur~ +Co .rT (t\. URE +Uan) (47)
l _!_-1-~~2 _!__]
Deriviranjem po T moe se odrediti minimum trokova
-T' ' +t,.' =0
k
dUia J +-1 J-k 1-2!.
l l
--=-T C0 URE+-- T k C,, (t,. URE +U,m) =O -T+-t
dT k k k k ,. -t,. =0
l ~- Tmax =t ,. (k-l)min ( 51 )
Ako podijelimo faktorom -T k C 0 U HE dobit e se postojanost (ekonomina
k
trajnost) noa izmedu dva otrenja (52)

T, =(k-l)(t, +V".), min (48)

URE
u slici 2.21 prikazanje dijagram trokova po komadu u ovisnosti od brzine rezanja.

2.3.1.3. Izraunavanje maksimalne brzine rezanja

13
Maksimalna brzina rezanja jest ona brzina kod koje bi proizvodnja trebala bili
maksimalna. Ova brzina svakako ne smije biti puno velika, jer bi se kod takve no brzo
tupio, to bi zbog estog mijenjanja i otrenja predstavljalo gubitak na vremenu i 12
proizvodnji. Poeljan je optimum. Vrijednost proizvodnje moe se mjeriti na razne naine.
Npr. po koliini skinute strugotine ili iznosom platine obraenih povrina i brojem
komada i to sve svedeno na jedinicu vremena. Ako je K broj komada u jedinici vremena, ll
tada imamo izraz:
j?
K = - - - - kom/h lO ~
(49)
1,. +t\ +t\: 8a
gdje je: ,e;.
9 :,;
tr -vrijeme automatike stroja u min/kom, ::5 0,3 ~

ls - pomono vrijeme min/kom, o:o o:

."
o
lv' - vrijeme izgubljeno radi izmjene noa vezano s automatikom stroja i trajnosti ~ ~

noa, to moemo izraziti sa 8 0,2 8 .!i

o
1- ~
o.
-~min/kom
,u"'
t,. =/ 1. ~
T (50) 7
~
~
:,;
Ako se uzme za t,. = C 0 T k dobit emo:
20 40 160 180
Brzina rezanja v (m/min) - -

Slika 2.1 J Prika::: trokol'a po komadu11 ol'isuosti o br:::: ini re::::mua

Pomono vrijeme ls poto nije povezano s izdrljivosti noa moe se zanemariti. Isto tako
i u odnosu na T je malo. Prema tome dobiva se:
[(
l U tablici 2.6 dani su faktori "k 11
za obradbu raznih materijala.
l (
- --l
C 0 Tk +tv C0 Tl.
a -krivulja maksimalne proizvodnje
Ovaj K e biti maksimalan, ako je nazivnik minimalan, to se postie prvom derivacijom o -krivulja ekonomine proizvodnje
po T x -krivulja trokova proizvodnje
dK l ~-r ( l ) '-o ~-o y -krivulja trokova alata
- = C0 -T' +C0 t - - l T' =OfC T' Uia. trokovi proizvodnje
dT k '.k o

50
Sl
 Knnstrukc[ja alata ::a obradbu ocllajanjem estica
ll
Alati i naprare

rallrano se polje, lj. optimalno polje dobije izmeu v.e i 1nM:>...

.
5000

Tabela 1.6 Tablica ::a faktor k

--- t----- ~
~dijamant
4000
Materijal alata Obraivani materijal k iailmt
~
~
1 1000
t--- bomitlid
Tokarenje elika i lijevanog eljeza ~ il
8 do lO
~ \
~-
Brzorezni elik Tokarenje bakrenih Iegura 7

Tokarenje aluminijskih legura 3 ~ ~

Tokarenje elika i lijevanog eljeza 5
",:;0;;;;;!c}[>----. t--
--::"1!:rtdm
Wrii'rrJ
1000
Tvrdi metal Tokarenje aluminij skih
----... t--....~ t--------------- t-----
1 magnezijevih 3
legure brzorrznt elik ~
o 1

o 250 500 750

2.4. Materijal za izradu reznih alata Tetn.perutura --------

Zahtjevi od materijala za izradu rezni alata su: Slika 1.12 Ovisnost tvrdoa o toplinskoj otpornosti ::a ra::li6te mater[jale

I. Visoka tvrdoa 2. Visoka vlana vrstoa

O~~o.vno mjeri_lo je da tvrdoa alata bude vea od tvrdoe izraevine koja se obrauje. Na Vlana vrstoa reznih alata iznosi Rm= 600 do 950 N/mm 2
slici Je 2_.22 pnkazana tvrdoa ovisna o toplinskoj otpornosti za razliite materijale koji se
upotreblJaVaJU za rezne alate. 3. Velika toplinska otpornost

Toplinska otpornost materijala treba biti to vea. Na slici 2.22 uoava se kako je toplinska
otpornost razliitih materijala za rezne alate razliita (Qk ~ 150- 800 oC).

4. Velika otpornost na habanje

5. Toplinska provodljivost

6. Ekonominost

Ekonominost je reznog alata vezana za brzinu rezanja. Na slici 2.23 je prikazana brzina
rczm~a ovisna o godinama i materijalu.

52
53
 Konstrukcfia alata ::a obradbu od1ajanjem c'estica
Alati i naprave

2000
l l
rezna kRn?mlka
l . ~..-.. /
e,
<::
pof.1Knstal lni / ~---/-- <::

v
. , . l '
1000 f-
f::uhni ~ 4000
r 500
d(jamant ~::=::<
l/
? kristal
bormtrida
:1 3000 ~orezni elik
/ ~~~
m/m ih
i "- presvueni ~ 2000 tvrdi metal
~---------~----
sinterovani / <1l ---
tvrdi metal .sinterov~m--
tvrdi metel '-vj~
<:: -.
-~ 1 OIJO keramika ~ /dijamant
100 1 lfjevani .2 ./ /kubni
,'--' v .-L tv nii metal (SteU .'te) f:2 ...- _;:/ bomitrid
'"""
.tj
S2' 50 Lv- :::.
'(.) 400 800 1200
R ~// Temperatura, C
~
~ /f
v~
~brzorezni el!k Slika 1.24 \Tstoa IW scn[im?ie oPiSIU/ o temperaturi ::a ra::lic~ite mater[jale
~
~
CQ 10 Za rezne sc alate danas primjenjuju sljedei materijali:
l. ugljini alatni elik
2. legirani alatni elik
19{)0. 1930. 1950. 1970. 199{). gocli;1a 3. brzorezni alatni elik
4. tvrdi metal sinterovan
Slika 1.13 Br::ina re::anja misna o godinama i mater{ialima 5. keramika
6. dijamant i
Materijali za rezne alate su pronaeni: 7. kubni bornitrid.
Neka su od svojstava materijala za rezne alate dana u tablici 2.7.
l875.g. Moushe- ugljini alatni elik
1900.g. Tayler- brzorezni elik Tablica 1. 7 Srojstva re::nih maler{jala
1907.g. Henes- tvrdi metal lijevani (Stellite) USA
19~~.g. l~rupp ~tvrdi metal sinterovan (widia) Njemaka

~
Tvrdoa Te m. Tla. vrsl. na Spec.
l9.:J.:J.g. Keramd.::a HV 30 post. vrstoa savijanje teina E
1955.g. Dijamant l N/mm 2 ac N/mm 2 N/mm2 kg/dm 3 l OJ
1957.g. kubni bornitrid N/mm'
l977.g. primjena kubnog bornitrida za alate Alatni elik 7000 do 200 do 2000 do 1800 do 7,85 220
9000 300 3000 2500
7. Koe1icijent trenja to manji Brzorezni elik 7500 do ,oo do 2500 do 2500 do 8.0 do 8.8 260 do
10000 800 3500 3800 300
8. vrstoa na savijanje to vea. Tvrdi metal lije. 700 do 7850 700 do 2000 do 2000 do 8,3 do 8,8 280 do
800 2500 2500 300
Na slici je 2.24 prikazana vrstoa na saviJ'anJe ovisna Tvrdi metal sin te. 13000 do ll OO do 4000 do SOO do ,O do 15,0 430 do
materijale. od temperaturi za razliite
17000 1200 5900 2200 630
Keramika 14000 do 300 do 2500 do OO do 700 3,8 do 7.0 300 do
24000 1800 4500 400
Bornitrid 45000 1500 4000 600 3.45 680
Dijamant do 70000 600 3000 300 3.5 900 do
1000

54
55
 Alar; i naprave
KonstrukcUa alata =a obradbu odl'a)m?jem (~estica

.. l a 2 6 16500 1500 5800 630000

CIJllfS (O Sl'O/S l'a IJlOICI'lJO KIO 91
1 6 15500 1700 5500 620000
W. Nr. prema Oznaka Kemijski sastav u %1 Primjena 1<.10 92
7 14000 2000 4600 600000
DlN 17007 prema DlN K30 93
12 13000 2200 4500 580000
17006 w Mo v Co Cr e K40 88

SIS-O-I I8 0.5 l.ll - 4,0 0,75 Za velike 2.4. !.Alatni e !il<

presjeke
To su elici sa 1,3 - 1,5 (Yo ugljika legirani su volframom, koji daje eliku pored
1.3255 SIS-1-2-5 18 0.7 4,8 4,0 0.80 estica
postojanosti na temperaturi i odlinu, sposo~n~s~t rezanj~ i otpornost na .~1abanje. Dodatak
1.6
kod elika i
kroma doprinosi da elik pored tvrdoce dobiJe 1 zli a vost 1 da mu se smanJI krtost.
1.3265 SI8-I-2- I8 O.S5 1,5 10,0 4.0 0,75 SIVOg
JO lijeva
1. Tvrdoa 57-65 HRc
1.33 I 8 SI2-I-2 12 0,85 2.5 - 4.0 0,85 Za srednje
Vlana vrstoa Rm=660-800 N/mm
2
1.
presjeke
3. Toplinska otpomost e,~ l 20- l 50"C
I .3202 SI2-1-4-5 12 0.8 3.8 4,8 4.0 1,35 estica
4. Otpornost na habanje v= 25 m/min
5. Toplinska provodljivost izvrsna
1.3343 S6-5-2 6,4 5,0 1.9 - 4.0 0,90 Za male
6. Ekonominost mala
presjeke
I .3243 S6-5-2-5 6,4 5,0 1,9 4,8 4.0 0,92 estica
Ti sc elici upotrebljavaju za:
kod elika i
1.3344 S6-5-3 6 5.0 3,0 - 4.0 1,2 sivog
L turpije
lijeva o bra varski alati (kljeta. eki, sjeka)
S2-9- I 2.0 9 I - 4,0 0.8 3. grcbai (arberi) itd.

1.3348 S2-9-2 I ,7 8,6 2.0 - 3.8 !,OO To su elici: 1740 do !948

..
Br.;;.nre-w celt A( 2.4.2 Legirani alatni elici
ISO 'vrstoa vrstoa Primje.
wc TiC+ co H no na na tlak E I. Tvrdoa 63 -67 I-IRe
V\ana vrstoa Rm= 800- 900 N/mm
2
% TaC %) NIJnm
2 savija. N/mm' N/mm' 2.
2
{X) N/mm 3. Toplinska otpornost e,~ 250-300 "C
POO 33 59 8 16500 800 5100 440000 elik 4. Otpornost na habanje "~ 40 m/min
PIO 55 36 9 16000 1300 5200 530000 elini 5. Toplinska provodljivost izvrsna
P20 76 14 JO 15000 1500 sooo 540000 lijev 6. Ekonominost mala
PJO
P40
P50
MI
o
t"o
f:l
~

-o_
~
>
.......
~
o
"
82
74
79.5
84
8
12
6.5
10
JO
14
14
6
14500
13500
13000
17000
1800
1900
2000
1350
4800
4600
4000
6000
560000
560000
520000
580000 GS
GG
Ti se elici upotrebljavaju za:

I.
2.
turpije
prov\akai
3. razvrtai
MI 81 12 7 1550 5500 570000 GGG
5
"'-
;.., N
o
15500
GT 4. svrdla
M2 8- 82 5000 560000
5. epovi
o 10 8 !5500 1650
6. otvori na osovine itd.
o
M4 79 6 15 13500 2100 4400 540000
To su elici: 6840, 6841, 6841, 4!40, 6442 itd.
o
KOJ 92 4 4 !8000 1200 6200 630000 neme-
K05 92 2 6 17500 1350 6000 630000 tali

57
56
 KonstrukcUa alata =a obrad/J/l ochajm~jem c~estica
Alati i napra\'e

2.4.3. Brzorezni elici

ploice
Ploice se od tvr?wih m.c~ala mo~~~-~alet~~:~~ ~a ~~j ~;~~~se ploica moe bolje iskoristiti
. 11 d 'k a ili se od tvrdog metala

Glavna osobina ovih elika je postojanost rezne IVIce pri VIsim temperaturama, kao i na d:ku noa pn~~rstlt!I ntl.e}l~~~I~ "~~t tvrdi .metal je u ovom sluaju manje osjetljiv na
a OSim toga, spoJ Je e as WOIJ'
velika otpornost na habanje. Ove osobine postiu se dodavanjem eliku odgovarajuih
legura u veim koliinama nego kod alatnog elika. Ovi elici doputaju i vee brzine
vibracije. 1
Temperatura sinterovanja 2/3 temperature top JenJa.
rezanja od alatnih. S obzirom na razliite zahtjeve i primjenu brzorezni elici se rade u Tlak sinterovanja I OOO-l OOOO bara.
razliitim kvalitetama. Najvie legirani elici upotrebljavaju se samo za radove kod kojih
se mogu iskoristiti njihove kvalitetne osobine kao za: obradbu vrlo tvrdog materijala pri Postupak je izradbe ploica prikazan na slici 2.25.
umjerenim brzinama rezanja ili obradbu srednje tvrdog materijala pri velikim brzinama
rezanja odnosno mekog materijala pri najveim brzinama. I pored toga to tvrdi metali
imaju prednost nad brzorezni m elikom ipak postoje alati kod kojih se tvrdi metal ne moe
upotrijebili ili se rijetko primjenjuje kao to su: proti/ni (fazanski) noevi, komplicirana
gloda! a i sl.

l. Tvrdoa 63-67 HRc

V/ana vrstoa Rrn == 800- 900 N/mm 2
7

3. Toplinska otpornost e,=

540-580 'C
4. Otpornost na habanje v== 80 m/min
5. Toplinska provodljivost vrlo dobra
6. Ekonominost dobra.

Ti se elici upotrebljavaju za:

l. svrdla
7 glodala
3. razvrtai
4. zabuivai
5. uputai itd.

To su elici: 6980. 6880. 6882, 7680 itd.

2.4.4. Tvrdi metal liJevan

Pojavili su sc u USA pod nazivom "Stcllite" I 907.g. Sastavljeni su na bazi Co- CrW
(kobalt-krom-volfram) s oko O- 5 r!~ C. Veoma su otporni na troenje, ali su krhki i vrlo
osjetljivi na udarce. Zahtijevaju stabilne strojeve. Danas sc rijetko primjenjuju.

2.4.4 Tvrdi metal sinterovan

Nastali su u Njemakoj (Krupp) l926.g. pod imenom ''\vidia". Rairili su se po svijetu pod
razliitim imenima. Bitno su utjecali na razvoj tehnike obradbe kao prvorazredno sredstvo
za rezanje metala.
Tvrdi se metali upotrebljavaju za obradbu tvrdog i srednje tvrdog materijala na
suvremenim brzohodnim strojevima pri najveim brzinama rezanja. Tvrdi metali su
izraeni na bazi volframovih karbida (WC), titanovih karibida (TiC) i slinih karbida s
dodacima kobalta i nikla. Tvrdi metal ima osobinu da pri poveanim temperaturama malo
gube na mehanikim svojstvima zahvaljujui tehnolokom procesu izradbe (metalni prah
se prea. predsimeruje na temperaturama 1000-1400 oci nakon toga sinteruje.

58
59
 Konstrukc[ja alata ::a obradbu odvajaJ~jem estica
Alati i naprave

Postupak je sinterovanja prikazan na slici 2.26.

C- PRAl-I

DROBLJENJE REDUKCIJA

MLJEVENJE MLJEVENJE

Co- PRAl-I

Gornji(g

Matrica
MLJEVENJE

PRIPREMA prostor punjenja

PRESOVANJE
zavrno puni

PRED.SINTER.
Donji ig-------
OBLIKOVANJE

SINTEROV ANJE

OBRADBA

Slika 2.25 Postupak i::radbe ploica

Slika 2.16 Postupak sinterovmya

60
61
 Konstrukc[ja alata ::a obradbu ocha)w!fem estica Alati i naprave

Ovisnost je svojstva ploice od tvrdog metala prikazana na slici 2.17. Tendencija razvoja:
l. Oslojavanjc je postupak da se oko ploice od tvrdog metala nanesu sitni slojevi novih
metala keramike dobivenih od zmaea A!,0 3 debljine 0.001 mm.

91 Upotreba kemijskih elemenata HaC (natrijev kmbid)

t 90
"'-
~ 3. Smanjenje veliine zrna s 1-4 ~tm na l
HaN (natrijev nitrid)

~un

::r:"
r.r:::
89 "'"''- 4. Primjena ncvolframovih karbida umjesto kobalta.
~
(j
'tj

{l 88
K
(~ ""~ 2.4.5. Keramil\c ploice

l 2 3 4 5 To su materijali koji su izraeni sinterovanjem praha aluminijevog oksida (A\ 20 2 ) koji je

Veliina zma WC u J-l
- znatno jcfliniji od volframovih i titanovih karbida. Ovaj materijal je otporan na toplinu i
jako je tvrd. Povoljan je sa gledita trenja jer se ne lijepi uz materijal koji se obrauje.
Ploice sc mele u razliitim oblicima pa se uz drku noa privruju letovanjem ili se
pri0vrt0u mehaniki.
Keramika ploica zadrava sve kvalitete i pri visokim temperaturama (ll OO-l 100 C).
92 Ove ploice se primjenjuju kod tokarskih radova za obradbu elika i lijevanog eljeza.

~
91
90 Tcdencija razvoja
89
88
87 ~ 1.
1.
Smanjenja veliine zrna s 2-4 ~Lm na l ~tm
Primjena silicijeva nitrnda Si 3 N-1 kao praha u postupku izradbe.
86
~~-+--~~-+--
~ 2.4.6. Dijamant
4 8 12 16 20
Cobaltu%
- Dijamant, kao materijal najvee tvrdoe i postojanosti pri visokim temperaturama, se
primjenjuje u tokarskoj obradbi za najfinije radove pri najveim brzinama rezanja. Osobito
je pogodan za obradbu aluminija, aluminijskih legura mesinga i bronce. Brzine se rezanja
pri obradbi metala kreu i do 3000 m/min a p osmaci 0,01 do O, l mm/o. Dijamant se
2 ooo l-----:-c--:c=-:-:-r--,--~ privruje na drku na taj nain da se mehaniki stegne a letuje se samo u sluajevima
)6%TiC
kada se ne moe drukije privrstiti. Dijamant se obino oslanja na metalnu kuglicu tako
t da ista djeluje kao elastina podloga. Oblikovanje se otrice ravna po sirovom dijamantu
odnosno po njegovoj kristalnoj strukturi. Dijamant se oblikuje prema vrsti rada koji se
obavlja.
~ 1000 ~~~~~,_--j
Zrnca dijamanta (veliina dijamanta) se mjeri prema karatima. l karat = 0,1 grama.
-e
.g 500 Industrijski dijamant je ispod 0,5 karata. Danas je u svijetu poznat dijamant pod oznakom
19k.
~ Tendencija proizvodnje (razvoja)
o 250 500 750 1000
Temperatura - l. Vee vrstoe
2. Vee dimenzije.
Slika 2.27 Ovisnost SJ'o}stra ploice ( Tvrdoa Nlmm 2, Temperatura C)

62 63
 Konstrukc!ja alata ::::a obradbu odFqjm?jem estica il/ati i naprave

2.4. 7. Kubni bornitrid

Kada prah bora preamo na visokoj temperaturi dobivamo kubnu reetku (kubni bornitrid).
Kemijska oznaka BN. Danas se primjenjuju ploice BN <P 6 mm. Loe je svojstvo kubnog
bornitrida slaba toplotna provodljivost, to znai treba ga intezivno hladiti kod obradbe s
njime.

Tendencija razvoja:

l. Poveavanje promjera ploica BN.

2.4.8. Oznaavanje ploica

Ploica se sastoji od 12 oznaka i to:

~
Na prvom mjestu je oblik ploice. Postoje razni oblici ploica:
A G H J K M u
Veliina
0,025 0,13 0.025 0.025 0,025 0.13 0,13
s , mm
d .mm 0,025 0.025 0,013 005-0:3 0,05- 0.05- 0.08
0,13 0.13 0,25
D
~ 0.005 0,025 0,0:3 0,005 0,013 0.08- 0,13-
m ,mm
0,18 0.38

111(~ L B K
<<a/ D EEJ ,&7 Na etvrtom je mjestu presjek ploice:

N l/////1
Na drugom mjestu je kut ploice.
A f//] E:/l
F [2///2

G t/l E'2J
M 1?>1 V/1
ao 3
R V//71
5 7 15 20 25 o ll
X Posebno izvoenje
A B e D E F N p

Na petom i estom mjestu je dimenzija ploice:

Na treem mjestu su doputena odstupanja ploice.

64 65
 Konslrukc[ja alata ::a obradbu ot!Fa)m?iem c'est ica
Alati i naprave

~@/l desni
R
~~~ l ije vi
Na sedmom i osmom je mjestu debljina ploice:
L

N -=/73/
/////
lijevi i
~ desni

Z.4.9. Namjena reznog alata

Rezni je alat namjenjen za:

Na devetom i desetom je mjestu zaobljenje ploice:
l. skidanje sloja materijala

2. osiguranje potrebnih dimenzija i geometrije izraevine

3. osiguranje kvalitete povrine.

Zahtjev je za rezni alat:

1. postojanost alata

Na jedanaestom je mjestu zavretak ploice: 2. vrstoa alata

3. tvrdoa alata.

otro
F (pic)
7,/'ij;?;: tupo
E / /!:.:/-" 1 (zaobljeno)
77777-. negativan
T /////1 boni kut

s
Na dvanaestom je mjest11 smjer rada ploice:

66
67
 Alati i napral'e

3. NOEVI
3.1. Definicija i vrste

Noevi su alati, koji se upotrebljavaju za rezanje materijala, tj. skidanje strugotine. to na

alatni m strojevima.
Vrste noeva:
l. tokarski
1. no za blanjanje, struganje i dubljenje
3. profilni noevi.
Tokarenjem se postiu obradbe u kvaliteti 1T7 do 1Tl4. S tvrdim metalom jo bolje. Slika 3.3 Ra::ni oblici noeva (A-:::a odre::: ivanje, 8-:::a ure:::h'al?ie, C-:::a ure:::i\'al?ie. D-:::a
re:::anje navoja desni, E-:::a pohmyere, F-:::a pohm?iere
3.2. Tolmrsld noevi- oblici i izvedbe

Oblici, mjere i oznake tokarskih noeva su standardizirani. Prema raznim vrstama obradbe
noevi dobivaju i oblile Slike 3.1 do 3.4 prikazuju osnovne obradbe noevima. tc prema
tome i naj osnov ije oblike noeva.

Slika 3.4 Ra:::ni oblici noe1'a :::a wmtarnju obradbu (A-no :::a grubu obradbu otvurt~, ~
110:; ::ajin u obradbu otvora, C-no ::a i:::radbu unutan?iih ::ljebnra, D-no ::a wmtrasn)l
110\'0j)

Slika 3.1 Oblik Jtofeva ::a grubu obradbu (A-ravni desni ::a u::cil6111 obradbu, B-savijeni
desni ::a u::duf11u obradbu, C-::aohljeni desni ::a zcduinuobradbu, D-savijeni desni ::a
poprenu obradbu)
Za pojedine vrsle obradbe esto s~ izrauj~ pose.~ni ?blic~ ,i iz~cdbe." Vrlow sc esto_ m~c
malom izmjenom standardnog oblika dobiti spCCIJalm oblik noza. P1eporuca se, gdje ood
je to mogue, da se upotrebljavaju standardni alati.
No se sastoji od prednjeg- radnog- dijela i stranjeg dijela, tj. drka (slika 3.5 ).

Glavno. o:!:tl'lco.

F Sporednu otrlco,

Desni Lijev!
Sporedno.
soono.poo.

Slika 3.2 Nofel'i ::a finu obradbu (A-.~iroki no :::ajinuzcdu=nu obradbu, B-ravni no= ::a
jinu u:::dunu obradbu, C-savijeni no :::ajinuu:::dunu obradbu, D-boni no :::ajinu
u:::dunu obradbu, E-bo(~lli no ::afimt poprem1 obradbu F-boni no :::ajin u poprenu
G\o.vno. slobocfno. plaho,

Predn_lo. plohu
j
obrad/m) Slika 3.5 Elementi tokarskog noa

69
 Alati i naprave

3.3. Geometrija otrice

3.31. Kutovi noa

Razlikuju se:

kutove alata~ to su kutovi koji se nalaze na alatu

kutove rada -to su kutovi koji proizlaze iz naina kako se no stee, tj. kutovi u
radu , a slue za skidanje i odvodenje strugotine.

l. Kutovi alata (noa) su slijedei:

a slobodni kut ili stranji kut

fl kut klina ili kut noa
r radni ili prednji kut
O - kut rezanja
& elni kut ili vrni kut
X - kut namjetanja ili prisloni kut
3.6 Geometrija o.~ trice
A - kut nagiba otrice.

2. Radni kutovi su slijedei: Kut je namjetanja X esto odre.en o.blikon~ k~mad~ koji obrauj~m~~ Openit~ se uzima
od 30o do 65. Mali kut namJetanJa povJSUJ~ traJnost. ~Iata, all u~e~no. raste. pot~eb~a
.1 time i o Jasnost od vibracija i trenJI. Prevehk1 kut namJestanJa daje I~Irn!JU
a,., /3,. r,.. o,., x,., ..l,. snaga, ' 1 d r
obradbu, ali smanjuje trajanje noa, no meutim opasnost e,ornltranJa Je manJa.
Shl<a 3 7
.
p - kut nagiba trajektorije odreenog gibanja rezne otrice 1'1 i izradevine l'. daj' e tri poloaja kuta namjetnnja: . . w

a) prikazuje veliki kut namJestanJa, ma lu smnu strugotme i time kratak vijek
Kutove a, jJ , }' odreuju se prema materijalu koji se obrauje. U HRN K.Cl .004 dane otrice x=60; . .. , . . , . "l .
b) prikazuje mali kut namjetanja, veliku smnu strugotme 1 tnne dugt VIje( ostnce
su orijentacijske vrijednosti za razne materijale. Prednju ploha i slobodna ploha (vidi sliku
X= 30o;
3.5) na alatu zatvaraju i prave kut klina fl. Ovaj kut mora biti po mogunosti to vei radi b) prikazuje normalni kut namjetanja (45), nonnalnu irinu strugotine, vijek
vrstoe alata. Prednji kut }' i slobodni kut a dopunjuju kut klina jJ do 90 te je otrice je normalan.
a+ jJ+ r = 90.

Odrezana strugotina kutom klina jJ otjee preko prednjc plohe. Kako bi se dobio to bolji
odvod strugotine, mora se birati prednji kut r to vei. tj. toliko velik, koliko doputa
vrstoa noa. Slobodni kut a uzima se mali, a nudan je, kako bi se sprijeilo trenje
izmedu komada i noa.

Pri obradbi materijala za automate, prednji kut uzimamo y =oo ... 5 (vidi sliku 3.6).

Slika 3. 7 Radiite vr(jednosti kuta namjetmya

70 71
 No=.evi Alati i naprave

elni se kut E uzima obino 90, to osobito odgovara kod posmaka ispod l mm/okr.
Ukoliko se radi s veim posmakom ili treba da pomona otrica vie sudjeluje u rezanju,
odabrat e se vei elni kut E. Ukoliko je kut E vei od 90 do I l 0, no e biti otporniji, a
time i trajniji.

Kut nagiba A omoguuje mirnije skidanje strugotine i obino iznosi za brzorezni elik od
oo do 15, a za tvrdi metal od oo do 8. Kako se na slici 3.8 vidi, kut nagiba A moe biti
negativan, nula i pozitivan. Nagib rezne otrice odreuje nain i smjer strugotine. Kod A=O
strugotina je spiralna i odlazi na obje strane. Kod A > O strugotina je vijana smotana i
odlazi u desnu stranu od radnika. Kod A < O postie se miran rad i strugotina odlazi u
stranu izmeu suporta i radnika.

Slika 3.9 Prika::fa::e na 11o=u

3.32. Lomila strugotine

Kod ilavih se materijala treba predvidjeti lomila strugotine. Na slici su 3.10 prikazana
lomila strugotine.

1 r~--------, 2 re--------, 3
~/
~
~ \ LJ ;.J
4

0,12-0,25 duboko

Slika 3.8 Kutuagiba

Time se povisuje visina otrice i mijenja se smjer rezanja. Osim toga time se postie i
uvanje vrha noa, jer otrica postepeno poinje rezati i to od vrha.
Zaobljenje se vrha noa esto vri u praksi i time spreava prerano zatupljenje. Obino
iznosi r = 0,5 do 3 mm.
Slika 3.1 O Lomila strugotine
Faza na prednjoj plohi dodaje se radi poveanja kuta klina ~ Ona poveava otpornost i Upotrebljavaju se:
sigurnost otrice protiv loma pri nekim obradbama. Slika 3.9 prikazuje postavljanje faza. l. izvedba s ubruenom stepenicom
Faza iznosi/= 0,2 ... 0,8 mm, ali u specijalnim sluajevima prelazi i preko l mm. 2. izvedba s ubruenim lijebom
3. izvedba s negativnim bonim kutem i
4. mehaniko lomilo strugotine.

72 73
 Noie\'i
Alati i naprave

3.3.2.1. Izvedba s ubruenom stepenicom

l t l l
rJO?Ica_. Oriientacif'ske
"J vrijednosti pojedinih dimen:::ija
To je jedan od najvie upotrebljavanih oblika (slika 3.1 O a. b. e, d).
Dimenzije st~nica
3.3.2.2. Izvedba s ubruenim lijebom Redni Vlana irina b kod pos maku s Dubina t Polu- Primjedbe
vrstoa nlJer
Ova se izvedba upotrebUava naroito pri upotrebi linete ili draa noeva, jer jako broj obrai vanog

zavijena strugotina smeta pri upadanju izmeu valjaka i obraenih povrina izraevine materijala
(slika 3.10 e, t; g). Ubrusi se plitki lijeb paralelno s bridom otrice i zavrava esto odmah ispod iznad
ispred vrha otrice, kako je prikazano na slici 3.10 e 11 , "r 1 i "g 11 lijeb ima veinom N/mm' 0,5111111 0,5 mm mm mm
dubinu od O, I 2 do 0,2S mm i irinu od l ,6 do 3,2 mm. Povrina izmeu b rida otrice i Ss
lijeba iroka je 0,38 do 0,76 mm, kako je prikazano na slici "g 11 Uobiajen je negativan l. do 750 do 1mm+6s 0,6 do 0,8 0.5
boni kut od 2 do so prema "g 11
Ps
3.3.2.3. Izvedba s negativnim bonim kutom
2. od 750 do 7 S do Manje vrijednosti za
1000 10s !mm+ Ss 0,4 do 0,6 0,5 manje, vee za vee
Negativnim bonim kutom {3 do S ) mogue je postii kontrolu strugotine. Ova izvedba
0
vrijednosti posmaka
je bitna kada treba kontrolirati duljinu i oblik strugotine osobito pri obradbi elika, bronce
i aluminijskih legura. 3. iznad 1000 6s
do 9 s lmm+ 4s 0,3 do 0,4 0.5
3.3.2.4. Mehaniko lomilo strugotine

Kod velikih alata povoljno je privreno lomilo strugotine. Potrebno je tono nalijeganje . . o d --'~so
Kut <r 1znos1 - Pozitivan J e onda. kada b pada prema vrhu noa. a negattvan
-- do -+ISo
dodirnih povrina, da se sprijei prodiranje metala izmeu lomila strugotine i alata (slika kada b raste prema vrhu.
3.10 i 3.11).

3.4. Konstrul\cija otrice

Slike 3.12, 3.13 i 3.14 prikazuju osnovne izvedbe geometrije otrice. Sve tri izvedbe imaju
fazu koja se uzima odf~ 0,8 do I,O mm.
y2 - pred nj i kut,
a - slobodni kut.

Slika 3.11 Lomilo strugotine

Stepenice za lomljenje strugotine izvode se na noevima s ploicom od tvrdog metala, ako Slika 3.12 Konstrukc{ja o!dr;ce -i=vedba l
se takav zah~jev postavlja. Vrijednosti su pojedinih dimenzija dane u tablici 3.1.

74
 Noevi Alati i naprave

Slika 3.13 Konstrukcija otrice-i::vedba]

f
a) b) e) d)
Slika 3.18 Noevi s polwJ?jermn

N a .!ZVe db.l a" vrh J e zaobi]. en polumjerom r koji se odreuje za s<0,2 mm/okr,
,;<

r ~ 0,5 do S 111111 te za s>0,2 mm/okr, r ~l do 3 mm.

Na izvedbi "b" je za vrh, ako Je
s< 0,2 mm/okr, r = O,S do 2,0 mm,
s> 0,2 mm/okr, r=0,2 do 0.8 mm.

Slika 3.14 Konstrukcija otrice-i::vedba 3

Duljina l udubine moe se izraunati po sljedeoj izrazu:

Veliine se polumjera R uzima za razne vrste noeva ovisno od posmaka kako slijedi:
R ~(JO do 15) s- za uzduna i unutarnje tokarenje ---r---:;;-"-'t:::.-:_"'_________
R ~ (30 do 40) s- za blanjanje i dubljenje ~"'
\:~
R ~(SO do 60) s- za odsijecanje i urezivanje. ~ /
Ostale vrijednosti moemo izvaditi iz tablici 3.2 i 3.3(slika 3.15, slika 3.16 i slika 3.17): ~~ . _ .
y2 =oo za tokarske noeve od brzoreznog elika .-
y2 = -S za tokarske noeve s ploicom od tvrdog metala ~,.___ _::,._::,._ _ _ _ _ _ _ _ _ __
0

Y2 =so za noeve od brzoreznog elika za blanjake i radove pomou dubilice

a2 = 3 do so za sve vrste.
Slika 3.18 prikazuje oblike vrha noa, te upuuje kako treba konstruirati sam vrh. Slika 3.15 Odabir kutova a i}'

76 77
 No::evi
Alati i naprave

Tablica 3.] !::bor oblika o trice tokarskih no:=eva od br::ore::::nog elika

Tip Skica Primjena Kutovi a i y za tokarske noeve od brzoreznog

elika
a" y"
s mm/o. Tip.
Materijal obradbe
>0.2 <0.2
l i !ll
ll
Aluminijske i magnez. 30 25
JO 15
lcgure; bale.
Za sve vr-
Bronza i krhki mesing 8 12 25 12
ste noeva
OSim
sloeno Mesing_ ilavi 8 12 30 25
'\S::~:n oblikovan -ugljini, legirani, alatni,
- lijevani
8 12 30 25
~
- - - - ih, za HB < 140, vlana vrstoa
Slika 3. i 6 Odabir kuta X .. :'-------- obradbu do 500 N/mm'
elika, HB ~ l 40 do 230 vlana
Slika 3./5 naroito u vrstoa 500 do soo 8 12 25 18
Odabir kutova sluajevim N/mm 2
a gdje je HB ~ 230 do 340 vlana
8 12 25 12
::;: potrebno vrst. 800 do 1200 N/mm'
of- savijanJe Sivo lijevano eljezo
UJ strugotine. HB<I60 8 12 25 18
N
<
u. HB~I60 ... 220 8 12 25 12
VJ
;z:
UJ
~
HB>220 8 12 - 5
....J
co
:J Napomena: Pri obradbi neravnih povrina i
p
t,] lijeva s tvrdom korom uzeti y =:wo i 12
_; umjesto 30 i 25

Slika 3.17 Odabir kuta z, i,[

78
79
 Alati i naprme

Obradba jakih komada

5... JO
bez urezivanja
Za uzdu-
Obradba slabih komada
no Ill ... 15
s i bez urezivanja
tokarenje
Obradba slabih komada
20 ... 35
s urezivaniem
Uzduni
Obini 30 ... 45
\<~ l"\l krivi
Vrijednosti glavnog kuta podeavanja \--::_:_} ~ \
X L._::.____) Popreni

~~!:J
Tip noa Za sve i Obini 20 ... 35
Uvijeti obradbe
x' --.--
r::_~ \-\
0
vrste unutranji
io-
Obradba slabih -~--- noeva.
Odsijeca. i
komada, uzduna j Za Obini 1. .. 1
Sve vrst e popreno tokarenje, Slika 3.17 obradbu
l proreziva.

l"-;'~~'< ' tokarski h proirivanje otvora

noeva manjih promjera,
90 Odabir kuta lijev.
eljeza; za
Vrijednosti kula nagiba A
Kut nagiba
)._'
odsijecanje i sloeno Vrste lokarskih noeva i uvjeti
Za sve glavne
Slika 3. /6 prosijecanje oblikova. obradbe
vrste otrice
Odabir kuta No za noeve, za
noeva. Tip noa
odsijeca nj Odsijecanje noeve za
Za 80
e obradbu l ll i Ill
obradbu
Uz duni i Obradba manjih deta., elika 5 Noevi za grubu obradbu za
elika 5 o +4
pos ma-
unutarnji uzduna tokareno 60 ... 75 posma.0,2 vanjsko i unutarnje tokarenje
Za mm/okr. Noevi za finu obradbu za
kom iznad Obradba jakih komada
vanjsko i unutarnie tokarenje
o -4
obradbu s jakim noem i dobro 45 ... 60
0,2
otvora uvrenim Noevi za popreno tokarenje,
mm/okr.
za odsiiecanie i ororezivanje
o o
Obradba jakih komada
;;; na jaim strojevima 30 ... 60 Noevi za obradbu nejednolikih
o [povrina
o +JO ... 20
f-
UJ
N Napomena: Za slabe dijelove ili kod slabog
-<
"-<
Za stezanja komada kut nagiba uzima se: A=- l 0
{/) uzduna ista obradba s malim do- .::wo.
z tokarenje dubinama na jakim 10 .. .20 Tokarskim noevima za obradbu s posmakom od 0,2 mm/okr. vrh
-<
> strojevima otrice treba tino zaobli ti a irina fhze ne smije biti ira od 0,2 do.0,5 mm.
<
e< Noevi za obradbu s posmakom veim od 0,2 mm/okr., moraju imati
- irinu faze
f~ (0.8. .. l )s, gdje je s posmak u mm/okr.
Polumjer R udubljenja uzima se:
- za noeve za uzduna tokarenje i proirivanje rupa: R=( l 0 ... 15)s.
- za noeve za odsijecanje i urezivanje: R = (50 ... 60)s, ali ne manje
od 3 mm.
Pomoni slobodni kut a 1 kod noeva za uzduna i popreno tokarenje, kao i
kod noeva za proirivanje rupa uzima se jednak glavnom slobodnom kutu a.

ls l Vrijednosti pomonog kuta y 1

Tip noa J Uvjeti obradbe rx,-"
Za izvedbe noeva I i Il iz tablica 3.2 treba polurnjer izraunati prema sljedeem izrazu:

80
81
 A lati i nap rare

/' f
- - - " - - - - ' 111111
2
2sm - - -
x+ x1 (2) obradbu nejednakih
o povrina, za dubine rezanja
do a=O, 7 mm i posmakom
gdje su za noeve iz slike 3.18 izvedbe e i d:
za izvedbu "e":
s=O. 7 mm/okr.
Za odvoenje strugotine
za s<0,2 mm/okr: x = 75, xo= 15 do .::wo .Ai = 2 mm potrebno Je lomilo
za izvedbu "d":
strugotine.
B<6mm, xo= 45, ./(i= 0,5 ... LO mm
8>6 mm, Xo = 75 ./i1 = 0,25 mm.
U tablicama od 3.3 do 3.5 (slika 3.19. slika 3.20. slilm 3.21 i slika 3.21) prikazane su Slika 3. ] l Ravnina dvoobra::na s
razne geometrije otrica s potrebnim kutovima i uputama za konstrukciju. negativnom fa:: om

Tablica 3.3 !:::bor oblika o.ftrice to/mrskih no::eva s ploicama od tvrdog metala
IV. Ravnina negativna jednoobrazna Noevi za obradbu elika
Oblik otrice vrstoe > 800 N/mm 2 , i to
Podruje primjene
I. Ravnina s negativnom fazom za jake komade, dalje za
Noevi za obradbu elika obradbu Jijevanog eljeza s
vrstoe <800 N/mm 2 ;
nejednakim povrinama ..
za s<0,3 mm/okr; .F 0,2 ... 0,3 za odvoenje strugotme
mm.
potrebno je posebno lomilo
Noevi za obradbu elinih
strugotine.
dijelova, vrstoe
?: 800 N/mm'; za s?: 0,3
mm/okr;.F 0,5 ... 0,8 mm.
U oba sluaja potrebno je lomilo
strugotine. Sl'k
z ~.a 3--
?? Rcll'nino llefZolivna jednoobra::::no
Slika 3.19 Ratnina s negativnomfh::om Noevi za obradbu sivog i
lijeva.
Oblik otrice Tablica 3.4 Vrijednosti kutow.z :::a otrice no::evo od tvrdog metala prema tablici 3.3

ll. Udubljenje s negativnom fitzom Slobodni kut

Noevi za poluistu obmdbu, Prednji kut y'
a'
elika vrstoe :S 800 N/mm' s Materijal obradbe za posmake tip noa prema
dubinom rezanja a=( l do 5) mm mm/okr tablici
i pos makom s 2::: 0,3 mm/oJa; s<0,3 s>0.3 l i ll Ill i IV
B= 2 do 3,5 mm; R=4.do.6 mm; Konstrukcijski ugljini i legirani elik
.F0.2 do 0,3 mm 12 8' 15 -5'
vrstoe do ll OO N/mm'
Udubljenje se obrauje
vrstoe preko ll OO N/mm' 120 - - -lO'
elektroerozivnim putem.
Sivo lijevano eljezo tvrdoe
1-18<220 10' 6' 12 -
Nisu potrebna dopunska
tvrdoce 1-18>220 1oo 6' 8' -
Slika 3.20 Uduh{iel?fe s negativnomji:com sredstva za odvajanje strugotine.
L_ii_evano eliezo tvrdoe HB 140 I50 12 8' 15 -20
Napomena: D()!J_unski slobodm kut a, a+5
Uvjeti obradbe Kut namjetanja
y'
Oblik otrice
Podruje primjene N ozev1
. za oso b'to
1 jal1. tip strojeva rezanja - Izradak- alat i
IlL Ravnina dvoobrazna s negativnom 10' ... 30'
Noevi za obradbu eliku manja dubina
fazom
vrstoe > 800 N/mm 2, i to Noevi za srednie iak tip strojeva- Izradak- alat 45
za jake komade, dalie za Noevi za obradbu s udarima i slab ti2_ strojeva Izradak - 60' ... 75'

83
 Alati i napral'e

alat
Noevi za obradbu slabih dijelova
l
180" ... 90" SUka 3.14 Udubina
Napomena: Razni proizvoai preporuuju
odreene uvjete kod ostalih u obliku segmenta
uvjeta i to~ra se treba drati.

Uvjeti obradbe Pomoni kut II. Ravnina s negativnom Obradba elika

namjetanja x1a faze tom Dubina a 1,0 .... 1.5 1.5 .... 2.5 2.5 .... 4
Noevi za istu obradbu (veu vrijednost uzimati za otrice
s veim zaobljen jem vrha) oo .. _so u mm
irina k u 4 ...... 5 5 ... 6 6 .... 8

~
Noevi za obradbu jakih komada bez urezivanja
5 ... 10 111111
Noevi za obradbu jakih komada s urezivanjem i slabih bez Posmak s< 5 mm/okr.
urezivanja 15" .. .30"
Napomena: Ovaj oblik preporua sc un\jesto
Noevi za obradbu slabih komada s urezivanjem oblika u sluaju I ukoliko se ne raspolae s
30" ... 45"
Uvjeti obradbe elektroerozijskim strojem
Noevi za obradbu raznovrsnih povrina
Kut nagiba Ao
oo ... so
..;............ ,

Noevi sa prednjim kutom y od - do ~ 1oo i kutom sa ~......~,)

namjctanja y=70 sa zadatkom lomljenja strugotine. 10 ... 12
Noevi za obradbu nejednakih povrina i s prekidima Slika 3.25 Ravnina s
10" ... 30"
negativnom fa::etom
Tabela J.j Oblici prednje fJOl'l'ine tokarskog nota, s ploc'icom od tl'rdog
metala ::a rad s \'e/ikim posmakom

Oblik prednje Ill. Ravnina bez udubine i Obradba elika i sivog lijeva
povrine otrice Podruje primjene
stepenice Za obradbu sivog lijevaf'O:
I. Ravnina s Za obradbu elika potrebno je lomilo
negativnom Obradba elika strugotine
fazetom i
a) udubina u obliku
Posmak s, mm/okr.
kruga
Dubina rezanja a, mm 0.7 do 1,5 >1,5 l
Promjer udu b. d, mm
'""'~: .....~

\:-=J-l (('~"':...;'!/.>~:.:;. '..>

0.7 dol,5 2,5 l 2,5 ili 3,5
l ,5 do 2.5 2,5 ili 3,5 3,5 l
Slika 3.16 Ravnina be::
udubine i stepenice
' ~ >2,5 3,5
Slika 3.23Udubi!w
u obliku kruga Napomena: Udubina se izrauje elektroerozi)skim ~uto1~, s ve1:~ik~lnom ele~drodom.
Udubina se postavlja simetrino na vrhu otnce, radi boljeg saVIJanJa strugotme.

b) udubina u obliku Obradba elika

segmenta a2:0,7 mm i s20,7mm/okr. 3.5. Sile rezanja pri tokarenju
Tip la primjenjuje se za masovnu i za velikoserijsku
r:(/~~~";::-~ . - proizvodnju, Pri tokarenju javlja se, kao pri svim ostalim obradbama sa strugotino_m otpor protiv
f/ '<~::. _.<. ./ <~""'~:::....,. . . " a lip lb za maloserijsku i pojedinanu proizvodnju obradbe strugotinom. Otpor se javlja u materijalu. Kako bi se savladao taj otpor, mora ~e
upotrijebili neka sila rezanja F 1t Ta se sila moe podijeliti u tri kom~Jlm.cnte. Prom:ttrat :e
se djelovanje sila kod uzdunog i poprenog tokarenja. Slika 3.:27 1 shim 3.28 pnkazuJu

84
85
 No:=evi
Alati i naprcne

takva tokarenja.
izraza:

F0 =fR", A, N (J )
F0 =saR 111 A,N (2)

F0 =hhr 111 A,N (3)

/- presjek estice, mm
2
gdje je:
a -dubina rezanja, mm
b -irina estice, mm
h -debljina estice, mm
s - posmak po okretu, mm/okr
R"' - vlana vrstoa pri istezanju, N/mm
2

A -koeficijent materijala koji je za razne materijale razliit:

A = 4,5 do 5,5 za elik 400 do 500 N/mm'
A = 2.5 do 3.5 za elik 550 do 800 N/mm'
A = 4,5 do 5.5 za lijevano eljezo HB=! 80 do 240,
A = 3,0 do 4,0 za aluminij i aluminijske lcgure.
Slika 3.17 Prika= c(jelowmja sila pri u=duinom tokare!{ju
Ostale se komponente sila mogu raunati pomou izraza:

~
l{/
/l
l </
l /
l \
)~
.
F, = (0,3 do 0,40) Fo. N
F, = (0,2 do 0,3) Fo. N

3.5.1. Izraunavanje presjeku noa pri tolmrenju

(4)
(5)

l . / J
i 1./ . Tokarski je no pri tokarenju optereen na savijanje, smik, a ponekad i na torziju. Kako bi
i .......-'! J
se priblino odredio potrebni presjek noa, zanemarit e se naprezanja od torzije.
.,...,......- l il
l /
Maksimalno se naprezanje noa sastoji od naprezanja uslijed savijanja i tlaka:

rrm~~ =eJ"+ CJ 1 N/mm" (6)

Za no s pravokutnim presjekom moemo smatrati se da sve tri komponente sile rezanja

djeluju u toki S (slici 3.29), koja se nalazi u sredini presjeka. Ovakav se no moe
promatrati kao vrsto upetu gredu. Odrivna sila Fr prouzrokuje u nou tlano naprezanje.
Slika 3.18 Prilm= Lfjelovanja sila pri popre6wm tokarenju

Komponente od ukupne sile rezanja FR biti e:

f(J~e uvijek~ gla\~na sila rezanja, a djeluje od vrha noa prema materijalu (N) ir F
ili Fl, Fr Je poprecna sda rezanja, koja se pri tokarcnju i blanjanju odupire posmaku ~N):

.F' je odrivna sila rezanja, a djeluje u dubinu rezanja (NJ ili f,

Mater~Jal prua otpor silama pritiskujui stanovitim tlakom na 11-~ Pod tit tl 1 /Az.
stvaraJu naprezanja u ~ n se, a mm
' nozu prouzro 1wvana reakcijskim silama (suprotnog smjera).
F(j
Te se sile mogu izraunati pomou izraza:
Glavna sila rezanJ.'l F mo~ "bl,~ . . . . Slika 3.29 Pri ka= c(ie/mm?ia sila
' o e se pn Izno samo mformat1vno Izraunati iz slijedee

87
 Alati i naprme
F
a = -- Nlmm 2
p bh' F 0 - glavna sila rezanja, N
(7J l - udaljenost od ruba naslona do vrha noa, mm
W- moment otpora mm\
a,.,
' op
-doputeno naprezanje na savijanje, N/mm2
U izrazu 16 za razne pro file noeva moment otpora iznosi

Pri tome je moment savijanja: l. Za pravokutni presjek noa je moment otpora:

b h' .
M, =t)~,' +F/, Nmm W=--,n1nl'
6
Toka presjcla . J 1 . (9J glavna sila F0 za pravokutni presjek noa bit e:
h hbs ma \Sima mm naprezanJem na savijanje nalazi se na udaljenosti e od osi:
e= -cos rp +-sin rp mm b. h'
1 l ' F;) ::::M' O"~;.Uop ' N (I 7)
Moment tromosti za os, nagnutu ]Jod kutom <p, treba . 2. Za kvadratni je presjek noa moment otpora:
tromosti: ~ Izraunati iz glavnih momenata
al .
.J =J J cos 2 (jJ+ J 2 sin 2 tp , mm4 rv=- 6 '
mm'
Za no s pravokutnim presjckom je: (l OJ
glavna sila F0 za kvadratni presjek noa bit e:
J _b-tr' a3
l -12' 111111'1
F:O =-a (I 8)
6 l .\.Uop
3
b h
J~=:--- 1111TI'
- l2 i
3. Za okrugli presjek noa je moment otpora:
Nadalje: ;T d 3
F,, W::::--,n1n1'
/grp=- 32
~. (ll J glavna sila F 0 za okrugli presjek noa bit e:
tc se moe izraunati: 3
F :::: d ;rr a ,N (19J
. F () 311 ;.d!lp
Slil rp = ''
gdje je:
JF'+F'
() l' (l2J
b- irina pravokutnog noa, mm
F0 h- visina pravokutnog noa, mm
cos rp-
a - stranica kvadratnog noa, mm
JF'() +F'l' (l3J d- promjer okruglog noa, mm
Ako se napr!jed n?vedeno uvrsti u izraz (8) dobiva se: 1- du !jina izlaza noa mm slika 3.29.
6-1(~,- +F)(hF +bF) Doputeno naprezanje pri savij anju materijala noa uzima sc:
a " o " za no od ugljikovog alatnog elika vlane vrstoe 660 do 800 N/mm'
' bh(h'F'+b'F') ,N/mm' (14)
() p
a ;.dur -= 200 .... 240 , N/mm2
Prema izrazu (6) bit e maksimalno naprezanje na nou: za no od brzoreznog elika vlane vrstoe SOO do 900 N/mm 2
o-!llil\
_ r: 6t(~,'+F;)(hFo +bF)
---+ f p o-5 .ctop :::: 240 ...... 270, N/mm 1
b-h bh(h' -~,'+b' F')
p
(15) Tablice 3.6 i 3. 7 daju vrijednosti presjeka b h i izlaz noa l za obradbu konstruktivnih
Iz ovog se izraza vidi ukoliko se w l J . . elika vlane vrstoe 420 do 550 N/mm 2 u odnosu na doputenu glavnu silu F 0
~~trebno t~d~b;ati no~ velikim pres~:k:~~~~~::a~~;~;7n;: ~~~~o~~a:~:Ij:i,~~:~ijle noa da je
' DriJen i1CIJS o VriJednosti prorauna noa koristi sc neto pojednostavnjeni i~raz: Tablica 3.6 Doputena glarna sila na no:: u F 0 za pravokutni presjek no::a

F" i=Wa.1.dop Presjek noa b h, mm 10xl6 l12x20 l16x25 l 20x30 l 25x40 J 30x45
gdje je: (I 6)
Izlaz noa l. mm
O()flUtena glavna sila Fo N

89
 No!: eFi Alati i naprave

1,5 h 355 535 890 1330 2200 3040

2.0 h 265 400 665 1000 1665 2250
3,0 h 175 265 445 670 1100 1500
4,0 h 135 200 335 soo 830 1120

Tabela 3. 7 Dopucftena glavna sila na no::uF ::a okrugli i ktadratni prqjek no::a

Presjek noa d lO 12 16 20 25 30 35
Izlaz noa l Doputena glavna sila F0 , N
3a ili 3d 65 9S 170 265 415 600 1040
4a ili 4d 50 70 130 200 310 450 800
Sa ili 5d 40 60 100 160 1SO 360 640
6aili 6d 35 50 85 135 210 300 530
7a ili 7d 30 40 75 115 180 255 455
8a ili Sd 25 35 65 100 155 225 400 r g
e
3. 6 Konstrukciju noeva s obzirom na materijal od kojeg se izrauju .,_ 3.'O No::el'i baeni od ra::::nih mater[jala
Sl li\Cl l

Slika 3.30 od a do g prikazuje nekoliko izvedbi noeva od raznog materijala. Vrijednost

svakog alata ovisi od svrsishodnog izbora materijala za izradbu alata, od njegove toplinske .. - - bu drka bude od visoko legiranog e~ika. Najb.~ljc je
obradbe te konano od oblika i njegove zavrne obradbe. Ne preporua se da matenpl za mad . 0"61 ili 0661 koji daje garanciJU, da
.. b. . t al po HRN C 80.500, l to ) l l. . l
Izvedba a prikazuje no od jednog komada koji moe biti izraen od: upotnje Itl macnJ. . ,. . l' fnaodnaprczanjailoeg emJenJ<:. ~
l. ugljikovog alatnog elika, nee doi kod lomlJenJa, do s~varanJ~a pth.O/ -;!. privrenom keramikom plo~:tcom.
2. nisko legiranog alatnog elika i Slike 3.31 i 3.32 prikazuju sktcu noza s me 1anic CI
3. brzoreznog elika.
Izvedba b prikazuje tupo zavareni no s radnim dijelom od brzoreznog elika i Vidijo (oMilo s'trugoi:ltw
vljok
drkom od konstruktivnog elika.
Izvedba e prikazuje no s navarenom ploicom iz brzoreznog elika i drkom od
konstruktivnog elika. Noeve prema izvedbama a, b i e treba kali ti.

Izvedba d prikazuje no s nalemljenom ploicom od tvrdog metala i to:

l. lijevani stelit na bazi volframa
2. tvrdi metal- sinterovan.

ket'nMlt:ko. plotlcn
Izvedba e prikazuje no s mehaniki privrenom ploicom od tvrdog metala na drak od
konstruktivnog elika.
podto::no.
Izvedba f prikazuje no s mehaniki privrenom ploicom na drak od konstruktivnog kaljeno.
l bn,iena
elika dobivenom od keramikih oksida.

Izvedba g prikazuje no s mehaniki privrenim dijamantom na drak od konstruktivnog

elika.

91
 Alati i naprave

PosJ<Jok ls:oocl
0,25 MN/Okr'

Posr~o.k
0,25 l~l"l/OkP

Posr1ok i::nocl
0,25 riM/okr

Slika 3. 31 Kom/rz
'
k,
l Cija no:::a S meflanic~ki pril'renom pfo6com
Slika 3.33 Dra be:: ploice

1 Prednosti noeva s mehaniki privrenom ploicom su sljedee:

l. ploica se ne brusi, ve se okree te se upotrebljavaju za obradbu i ostali bridovi.
Otpada vrijeme bruenja i sve povezano s nekvalitetnim bruenjem,
2. ploica se ne lemi, te otpadaju sve posljedice nekvalitetnog lemljenja,
3. smanjuje broj noeva i olakava sreenje skladita reznog alata,
4. cijena jedne operacije obraene ovim noem nia je za cca 50% u usporedbi s
radom klasinog noa (podaci dobiveni pokusom) i
5. preporua se da se vee istroene ploice za rad bruse u manjim draima
Tabela 3.13 daje materijale za izradbu reznog alata s podacima temperature
zagrijavanja radne otrice alata u ovisnosti od brzine rezanja i posmaka.

3.6.1. Tehnoloki postupak izrade tokarskog noa

Slika ..
l 37
- Prika- , . 1 d" l
~ -, w 1al'ml IJe ova no-=a s mehani "k" . v.
lomilo strugotine 3 p/aa 4- ll .:: e ~~!JrlC~'rseenom plot-:ieom (J Vl/ak, 2 3.6.1.1. Tchnolold postupak izrade ravnog tokarskog noa za grubu obradbu s
, ea, poe D-Ila ploeu:a, J vijak i 6 dr::aL~ no::a . ploicom od tvrdog metala
Slika 3.33 prikazuje dra bez keramike l ,.
podlona ploica koja mora biti k r . Go:Jce. Kao pod~~ga keramikoj ploici slui Prema ISO J-20q-L; DIN 4971.
rezne ploice, a izrauie se od abJena I rus~na_- Ova piocica slui za bolje osianJanJe Materijal za drak- 0745.
. " rzoreznog cehi'a D 1 .
lwnstruktiVnog elika i toplinski je obraen. \ . rza e Je Izraen od kvalitetnog Dimenzije materijala 20 x 20; 127 mm.
Rezna ploica Bl6 S2 HRN K.CI.I50

3.6.1.2. Obradba drke noa

Na slici 3.34 i 3.3.35 prikazanje tokarski no.

93
 Alati i napraFe

Detalj A
Redoslijed operacija:

l operacija: rezanje na duinu 127 mm po 3 komada

2 operacija: blanjanje jedne stranice na mjeru 20.os mm
3 operacija: blanjanje druge stranice na mjeru 20~o,s mm
4 operacija: glodanje kutova xi f1
5 operacija: glodanje kutova X1 i fl t
6 operacija: glodanje kutova y i A
7 operacija: glodanje utora za ploice
8 operacija: skidanje srha (runa obradba)
9 operacija: kontroliranje
lO operacija: oznaavanje (utiskivanje oznake ISO 1 ~ 20q ~L)
ll operacija: odmaivanje drka
12 operacija: ienje ploice
13 operacija: paketiranje ploica na drak
14 operacija: lemljenje:
a. tupim zavarivanjem ili
b. u komomoj pei
15 operacija: grubo otrenje svih otrica
16 operacija: fino otrenje svih otrica
17 operacija: bruenje polumjera
Slika 3.34 Ral'ni tokarski 110= IS operacija: bojenje
19 operacija: kontroliranje
20 operacija: konzerviranje.

Napomena: medufazna kontrola vri se nakon svake faze.

U tablici su 3.7 prikazani tehnoloki postupci izrade noa ISO l ~20q~L.

3.6.2. Konstrukcija i izradba noeva

Za konstrukciju i izradbu noeva treba se posluiti podacima iz nonni i raznih tablica. U tu

svrhu navedeni su osnovne norme koji pomau konstruktoru pri konstrukciji i izboru
noeva:

HRN K.C 1.00 l - Dclinicije i oznake noeva

HRN J(.CI.002- Pregled standardnih noeva
HRN K.C 1.003 - Dimenzije profila noeva
HRN K.C 1.004- Preporuene veliine kutova noeva
HRN K.CI.005- Tehniki propisi za izradbu i isporuku strojnih noeva
HRN K.C 1.0 l O- Razne izvedbe noeva
HRN K.C 1.1 OO- Rezne ploice od brzoreznog elika

Slika 3.35 Dio tokw:~kog no=a

94
95
No::evi

Alati i naprave

:~F
Tablica 3. 7 Tehno/aJki postupak i:::radbe noa lO Pripremiti stroj
Blanjalica 20 Stegnuti ll

Skica i reim rada J Kikinda kripac po 2

"~l
R.
Stroj i alat
f-----, l l Tl_ ______, kom. tako da se
br. D /L 1 B li 1 t, / Br. kripac dodiruju donje
~-~-_, Faze i zahvati
a l~'') 1 l' /n r t, l Tole no
ISO 6 25q S4
obraene
B lanj ati
strane
bonu

~
- L - L __ _ ___j
30 stranu na mjeru
Pomino .. mm i duljinu
l
l mjerilo l ... mm te pod
Pripremiti stroj l kutom 90 sa
110
Strojna pila
l ?O
l- Upeti po .. kom. ~ [I!I 40
donjom stranom
Skinuti komade
10. kripac
l u kripac

Metar /Jo
l
Odrezati
duljinu ... mm
na 30 tt
l
pod kutom 90
--1l 40 Skinuti komad

~
10 Pripremiti stroj
20 Upeti po .. kom.

~11:r
u kripac
30 B lanj ati donju
stranu na mjeru
.. .mm po itavoj
duljini ... mm l l l l
20 40 Skinuti komade l l l l
L
l
~~
lO Pripremiti stroj i

~
zakrenuti
J vreteno za 8 te
G!odali ea br. '~1, ~
1~kc"'~~
nagnuti krupac
kripac

d~
za 20
-+--~t - - rl- - - 1l
l l
univerzalni
Glodalo HRN
'~
20 Stegnuti drak u
kripac, tako, da
40. K.D2.02l
' l
lei na boooj
75x35 ~- obraenoj strani
Kutomjer 30 Glodati stranju
Pomino
povrinu drka
mjerilo pod kut 20 i go
l l l te na mjeru .. mm
l -j40 Skinuti drak
l l l

97
 Alati i naprave

~
lO Pripremiti stroj 10 Pripremiti stroj

~~!
zakrenuti zakrenuti kripac
vreteno za go za 20.Nagnuti
Gloda! ica br. kripac za 20o \_;_; l l kripac oko
20 Stegnuti drak u Gl . -ur-1
--)~,
kripac uzdune osi
,~,
univerzalni kripac, tako, da Glodalica br.
kripac
__:J\" ~~ ~:..

t=::::::,
za ... o te oko
Glodalo HRN lei na donjoj p oprene OSI za
obraenoj univerzalni

~*~~-
o
50. K.D2.09i
25 povrini. Gloda! o HRN tegnuti drak u
20
K.D2.091
Kutomjer Glodati
sporednu
70.
N r. '< :;/. kripac, tako, da

!JI
l //
Pomino lei na donjoj
stranju Kontrolna
mjerilo obraenoj stram
povrinu drka ablona
30 Glodati utor za
pod kutom 20o i Pomino
ploicu na
go te na mjerilo dubinu .. mm l
mjeru .. mm. mjere .. i .. mm, t~
Skinuti drak polumjer 1
i
kutove 4o i 12o
Pripremiti stroj i
zakrenuti kripac
-- --
l t 40 Skinuti drak

Glodalica br. za 20 i nagnuti 1o Pnprema

kripac vrdena za 4o
univerzalni Stegnuti drak u 20 Lomiti ivice
Glod. glava kripac, tako, da 0,5x45o na
60. HRN lei na donjoj kripac bridovima s
K.D2.061 obraenoj bra varski oznakom A
!OO S6 povrini 80 Turpija
Kutomjer Glodati prednju plosnata
30 Skinut srh na
Pomino povrinu drka 250 mm B utoru za ploice.
mjerilo na mjeru .. mm i (bridovi s
pod kuteve 30' i
40
L _ l
_L_____L_j___--"
oznakom B)

-~
Skinuti drak

HL___j___J.____l 0
Ko ";;ooojo l l

99
 Alati i naprave

IlO Pripremiti preu, ----rl o Priprema

sloiti brojeve i 20 Izrezati ploice
upeti dra u iz bakrenog lima
l
preu, podesiti
130.
. 30 Poreda ti ... kom.
Prea na graninik. draa na stol
vreteno l 40
. Staviti bakreni
0.05 MN. 20 Utisnuti oznaku Kare za Jim
lim i Velebit
Dra brojeva ISO l.. L Klijeta za .1

ploicu
sjeenje ice
100. ISO l-OI l. 41 Kod lemljenja u
komomoj pec 1
Kutni vezati ploicu
graninik l
ISO 1-02
Sa vezanjem ;-:i-co_J_n___ '!--[ icom
Bez vezanja icon; .1 ----, 50 Posipati ploicu
elini
metar
.~___ L__~b~o~r~a~ks~o~Jn~--~

IJO Priprema .
20 Stegnuti s
elektrodama
l drale
Stroj za tupo l 30 Zagrijavanje i
JO Priprema zavarenje br. lemljenje.

~e/ 140. 140 Pritisnuti

<:~':)g )1
20 Poredati po iljak iljkom ploicu
30 kom draa dok se bakar
IlO. Kist
~~,~~
na stol elina etka
l)
l -o s tvrdne
Oe tka ti eli.

) '~ 30 Triklor-etilenom etkom i uloiti

-] _j
l
l
l__
~-

l l
prati
ploice.
utor za
Nakon
pranja utor ne
dirati nrstima.
+ .-1
____L_
u
prainu.
gra!itnu

IlO Priprema
.- - . 20 Staviti po .. kom.
Cienje ploice -- lo

l
Priprema Komoma pe na
br. l predgrijavanje.
20 Sruenjem
120.
oistiti iljak.
l 30 Zagrijavanje l
sve lemljenje.
povrine na 141.
140 Pritisnuti iljkom

-'-------_j_ _
--Hl__ ll =:J
__l____ ploicikoje
dolaze u dodir s
elina etka. ploicu dok se
bakar stvrdne.
- i_ __j__..drkom Klijeta Iso Oe tka ti
kovaka. elinom etkom
l i uloiti u
l grafitnu prainu.

101
 Noevi
Alati i naprave
.. ~

JO Priprema l '
JO Priprema
~
20 Stegnuti no u
stegu.
['.~
~
,;, ~__1___j
20 Le pati fazetu na
prednjoj povrini
30 Brusi ti glavnu
Brusilica br. l ill
~l
l
~ ploice pod
Brusilica br. stranju
povrinu ploice
Brusno kolo - kutom 6 i mjeru

pod kutom 60 HRN D.SO K - .. ml11.

~~-
150.
Brusno kolo
HRN D.46 K
40 20.
Otpustiti
170.
ablona za '11~\\3
j
-rr
',t\
30 Lepa ti
stranju
glavnu

povrinu ploice
).Ji!~
*
kontrolu '
ablona za
ponovno pod kutem 60 j
kontrolu
so stegnuti u drugu kutova
20.
kutova stegu. _l l l
Brusiti sporednu l l l
stranju
60 povrinu ploice JO Priprema
pod kutom 6 i 20 Bojati
v\\~
E
20 o
srebrenom
Skinuti no bojom donju
180. povrinu drke

r-E
lO Priprema 30 Bojati ostali dio

Brusi lica br.

20

30
Stegnuti no u
stegu.
Brusiti
stranju
glavnu --. ~--===i 40
l
drke prema ISO
propisima.
Staviti etiketu

160.
Brusno
HRN D.80 K
kolo
40
Otpustiti
povrinu ploice
pod kutom 6
20. E\______j Kontroliranj~e--------'---'---- ]
ablonaza
ponovno ~-

rpo -~- .... ,_",_,_,.,_

~\\\
Priprema
kontrolu 50 stegnuti u drugu
kutova stegu.
20 Umoiti vrh
Brusiti sporednu
stranju 200.
\' l l noa u zatitno
l
sredstvo na
60 povrinu ploice
duljini ... 111111
pod kutom 6 i l l l
20 o
' - - - ' - - - - - - L - - - - - - - - - - - -..L_...L:S~I~<i"-'n~ut:..i."n"!o!:._ _j
-1 l l l
3.6.3. Troenje i tu pijenja noeva

3.6.3.1 Funkcija troenja

Troenje reznog alata nastaje usred trenja stranje povrine alata o obraivanu povrinu i
trenja odrezane strugotine o prednju povrinu alata, u agresivnoj atmosferi zone rezanja.
Kod manjih brzina rezanja prevladava abrazivno troenje tvrdih djelia obraivanog
metala o povrinu alata kao i adhczijsko troenje s lijepljenjem djelia alata na obraivanu
povrinu i odrezanu strugotinu. Kod veih brzina rezanja i iznad 700-+-800 ac javlja se
oksidacijsko troenje i korozija materijala alata odnosno iznad 800+850 oc difuzijsko
troenje materijala alata u obrai vanom metalu. Troenje alata se prepoznaje po tragovima

102
103
 Alati i 11aprme

na slobodnoj i prednjoj povrini odnosno na istroenim sjecitima koja su zatupljena, to

dovodi do pogoranih uvjeta rezanja i poveanja otpora i temperature rezanja. Kod
strugarskih noeva nastaju tragovi troenja koji su prikazani [135] na slici 3.36.

L= f( T)
/

KM=f(T)

------------
//1~J'
~~ 2 /
-"/ KT VB = f (T)

':/
KL=f(T)

l 37 Vril'filje
.,_- ~.
Sl /11U \. . .
tro.~e!ya
u V\'!Sf/O.\ . - alata
.1l ac{[J (.J'iiOJanosti

p . . , .. to e Jokazano na slici 3.38 dobivaju se ~Jodrujr~: 1-

ovlaenJem tangenti 1,1. Ill.
t~,, kao . J ll b . U P'flc,du ]Joetnog habanJa dolazt do
t" ztvnog m anJa. l
poetnog, ll-normalnog I -m.en ~- . ovrint sjecita a zatim u periodu norma nog
t: '-" .

naslanjanja i sa~ijanj~ kontaktmh ~J~:s~;:;~J pora;ta veliina habat~ja. toke (J:~.y~)

O?
troenja, od tocke (_\t, Yt}, ~olazJ l' o J~rastom veliina troenJa koje dovode do
Slika 3.36 Troenje no=a
Jav\J'a sc intenzivno trosenJe s nag 1111 I . t' " ''" !ua] u i do loma alata [134].
. . .. t 1. remena postoJanos t u
poooranja UVJeta rezanJa t ts ~\a :'d l' . ~ l' itenje alata i otrenjem mu treba vratiti
_.

Za~o'
poetne
u trenutku -"2 treba prekmutl a
,
rezne mogucnos t'l. Da\
J~Je\.OI -, l T [min] J. est vrijeme koritenja alata
l"lc. ]Josto1anost
, --J . - a a a .

izmedu dva otrenja pri nommlnom trosen.JtL

Na slobodnoj povrini, prema slici lijevo i gore, uoavaju se tragovi troenja i njihove
veliine: S1~1 radijalna troenje povrine, VB- irina pojasa stranjeg troenja i VBm:n-
- y
najvea irina pojasa stranjeg troenja. Na prednjoj povrini, prema slici lijevo i dolje,
uoava se krater duine L uzdu itavog sjecita kao i veliina SVr- radijalnog troenja
prednje povrine. U presjeku noa, prema slici desno, uoav[Uu se veliine; KJ\1-
udaljenost sredita kratera od sjecita, KL - udaljenost kratera od sjecitu kao i KT-
dubina kratera. Ove veliine imaju razliit utjecaj na postojanje alata kao to je prikazano
na slici 3.37. Posebno su zna6tini utjecaji veliina KT i VB koji formiraju karakteristinu - - --lr //- - - - - --=--;
/,/
/1'
krivulju troenja s prevojnim tokama l i 2, koje se inae dosta teko mogu odrediti [132], ' l
[ !33].
' 3 l
l
TI l TIT

)(I

Slika 3.38 Podru(ja lwhw1ja

104
 Alati i naprave
Povlaenje tangenti na krivulju troenja iako daje traenu vrijednost postojanosti rijetko se
primjenjuje jer je neprecizno i jer esto odreuje
nedostaju svi dijelovi troenja. Zato se Izraza
OduzimanJe - od .\ZiaZd
(04) . . (05)
- dobiva se izraz izravnavanja:
funkcija troenja koja omoguava
vrijednosti postojanosti alata. konstruiranje odreivanje
cijele krivulje kao i precizno
logy H-I-log .l , .l = b(Iogx "+I-log .ri)+c log e(.r i+I-.ri). (28)
Odreivanje funkcije troenja na osnovu podataka poetnog troenja obuhvaa [136]: 1.
!

izbor pribline lhnkcije iji prikaz ima oblik koji je slian prikazu krivulju troenja, 2. . .
LogarilmiranJCITI nza (06) dobiva se:
slinosti odreivanje parametara ltmkcije
IZ ' -
provjeru funkcija metodom izravnavanja kao i 3.
metodom najmanjih kvadrata ili srednjih vrijednosti. log q = log xi+ I -log xi (29)
Izbor pribline funkcije vri sc pregledom skupa prikaza li.mkcija, koje su dane u
matematikim prirunicima.
obliku: U literaturi dan je [136] priblian prikaz krivulje troenja u . .
i kako se lransfonmranJem IZ rrzr
' ("6)
- dobiva:

,. i+!
' -x
- l
~(a-l)x;
1 (30)
y =ax b en , ( na pnnljer
/'n ,;, e cT)_,
-'n =a 1-
(20) to sc uvrtavanjem izraza (27), (-79).l (30) u izraz (28) dobiva konani oblik
gdje su koeficijenti:

a, y ~b !og q +e log e (q- l) X;. (3 J)

O<b<l i
c>O. . d' t' }r l r SjJajalljC111 daju IzlomljenU liniJU S!JnU raVnOJ On dcl se bez dalj rh
Ako vnje nos J ' . ' I .. ("OJ . - .
testova, moe prihvatiti izabrana lurhc~~d~m najmanjih kvadrata zahlijeva IJCsavar;ac
Provjera slinosti metodom izravnavanja koristi odreivanje nekih veliina:
Od
"l.''UllJC parametara funkciJe w, .':1
d, la sistem lmcarmh normalmh Izra .
n ~ tO obimne metode najmanjih kva rata mozt:
IC ' , OjCeSCC SVO C l ' d -, SC
sistema UVJCtmh .. izrazaiU'ljeVa
koJe se Ul11JCS
Meutim. u vecrm s ' ' d 1 ri'ednostJ. " "
nnu'clllti Jednostavmja metoda src 11JI1 ~"'J se linearna ovisnost Izmeu Izravnatc
Y~ a (x,r),
(2 J)
~'to~om
t: .. . . . mjenjive J~ picma IZI.1ZU -
srednjih vrijcdnosli odreuj~, ('~7)
Rad J toga sc od svakog zadanog para
.
pron1Jet1J!Ve . \ l P'? . d n izraza koj ima obhk:
(22 vriJednosti (.\~, YI) ionmra s1 mp o 1
k(lj e su uz pretpostavljenu vezu Iinearno ovisne. Ako se za zadane vrijednosti .r i .1' dijelove
krivulje troenja, izraunaju
pripadne vrijednosti X i Yi graliki
prikau, moe sc vidjeti y.1 ~h Jog q +e log e(q- J) X;.
izmeu toke
(32)
da Ii je zavisnost
priblino
izraza (20)padaju
X i Y blizu Iinearnoj zavisnosti. Dakle. ako pripadne
na pravac izabrana tlmkcija je primjenjiva i obrnuto. Logaritmirunje
daje izraz:
~ . .- . ,l , d kupa vc!Jmc:
dijeli na dva pnbhzn~ JC~na \~ po ~ba' skupa dobivaju se sljedcta dva UVJdna
r+s -_ n: po . redu porasta
. "'
. . J \-~ r y. DalJ' im sabiranJem Izraza
koiJ i sc
prot11JC11JIV\1 .t! ~"

izraza:
log y = log a+ b log x + ex log e.
(23)
L: 'Yi~br!ogq+cloge(q-l)l; ,.X;,
koji seimati
toke moe postaviti za svaku zadanu
izraze: toku krivulje troenja. Tako e dvije susjedne (33)

L: 'Yi~ b s log 'l +e loge(q- I)L.,

" 'y; (34)
log yi= log a+ b log xi+ eri log e.
(24) . cdnostJ: b i e. Nepoznata trea vrijednost: u odreuje se IZ
logy i~J =log a+- b logx i-H+ ex i+ l log e. JZ koJih se lako nalaze VriJ
sljedeceg
j e dobiven smnn
Izraza. 1\OJ.l
. anJem svih Izraza (32):
(25)
Uzimajui da zadane vrijednosti x ine geometrijsku progresiju s kolinikom: L l/log Yi= n log a+ b'\'"1 rr+clogc~nXi
L-.J og. LJ J (35)

odakle se lako dobiva [ 13 6] trazcr

- l'l' vrijednost a.
treba izravnati vrijednosti xi razliku izmeu dvije susjedne vrijednosti logy, tj.:
li~ log y 1, 1 -log,~ 1 (27)

106

107
 No!:evi

Alati i naprare
Primjer J:

U procesu tokarenja [131] obraivana je osovina o 145 mm od elika 0545 (R", = 550
N/mm\ uz primjenu reima:
Tablica 3.8 Prorat~l/11/oalm kril'u{je
a = 2,5 mm, s = 0,392 mm, v = 177 m/min, bez sredstava za i podmazivanje. hlaenje
Koriten je no s ploicom od tvrdog metala P30, prema standardu HRN K.C 1.051, sa
sljedeom geometrijom: a= 60, y = 60, E:= 90, A= 4 i polumjer zaobljenja vrba R =
0,5 mm. Treba odrediti funkciju stranjeg troenja za dobivene vrijednosti sljedee T L Log T VB Log VB r Iy VBr
pojaseva troenja VB [mm] tijekom perioda rezanja T [min]:
T
min
l 2 J 4 5 6 7 s 9 Ill
l o 0,18 -O.R4472 0,1 1 49 0,187
ll 12 13 14 4
15
VB O, 0.2 0.2 (J,] 2 JO 0.30103 0.24 -0.6197H 0,1249 0,46781 0,245
0,35 IU7 0.3 0,4
mm IS 4 s 0,4 0,45 OAR 0,5 0.5 4
' 5 s 3
2
0.5 0.6
3 0,47712 0.28 -0,552H4 0.1210 0.2H7
5 J
Rjeenje: 4
4 0,32 0.32 -0.49485 0.0969 0.321
l
Izbor pribline funkcije zasniva se usporeivanjem prikaza troenja koja se dobiva na slici 5 0.69897 0,35 -0.44977 0.1029 0,350

3.39, na osnovu zadanih vrijednosti.

ovdje ima oblile
Sudei po obliku krivulje dobra je 11mkcija (20), koja 6 0,77815
5
O. IJO? 0.39431
JS 0.37 -OA3179 0.375
7 0,84509 0,38 -0.4202 l n, 1605 0.399
8 0.90308 0,40 -0,39794 - 0,42
9 0,95424 0,43 -0,36653 - 0,44
Provjera slinosti metodom izravnavanja zah0cva konstruiranje prikaza sa uizravnatim'' JO l 0,45 -0,3467R - 0,459
veliinama T i Y, koje su dane u tablici 3.8. ll J,04J39 0,48 -0.3 l H75 - 0.477
12 1,07918 0,5 -0.30102 - 0,493
VB, mm JJ J, 11394 0.52 -0.2R399 - 0,509
14 J.J4612 0.55 -0.25963 - 0,524

+ 15 1.17609 0,63 -(}.'10065 - 0.539

~>120 I 12.11649 I -6.1R933
_, l----
-+
.f--f"
/---+---- l--T
~ y

v
r
OJ /

0,2

2 6 3 lO 12 14 16 l f- - ---
T, min
Slika 3. 39 Ek\perime!11alni podaci

Koristei dobivene vrijednosti za T,min i Y konstruiran je crte na slici 40, s punom l 2 3 4 5 6

izlomljenom linijom koja je
izabrana funkcija.
slina
crtkanoj liniji, pa se bez daljih testova moe prihvatiti T

Slika 3.40 0Fisnost Y!T)

108

J09
 Alati i naprare

Odreivanje parametara funkcije metodom sredn''J .. d . ..

uvjetnih izraza (33) 1 ('4) l' . . .. J l l VflJC. nosti zahtJjeva lom1iranie 3.6.3.2. Optimalni broj otrenja alata
'Y's=18db'. ~ 1
. J . \.a ..._o su ovdje VJ'IJeclnostliZa
. t bl'ICCJ.t.:a=2r=4s=3>r=IO'
' 8 "
.._. O IVUJU SC IZraZI: 1 ' ' , - J
U procesu rezanja nastaje troenje koje u jednom trenutku dostigne toliku vrijednost da j~
dalja obradba gotovo nemogua. U tom trenutku dolazi do zatupljenja alata i naglog
0,46781 =b 4 log 2 +e 10 !oo
o
e
pogoranja reznih mogunosti alata jer je isteklo vrijeme postojanosti alata pa sc prestaje s
daljom obradbom i alat alje na otrenje. Odreivanje trenutka zatupljenja alata vri se na
0,39431 =b 3 log 1 +e 18 log e
osnovu izvjesnih kriterija [ 140].
ije rjeavanje daje zavisnost:
Kriterij zatupljcna alata mogu biti neposredni ili posredni ovisno o toga da li sc prati
troenje ili neki drugi proces. U literaturi su kronoloki najpoznatiji sljedei kriteriji:
b= (0,46781 -e l O log e) l (4 log 2) = 0.38850-3,60673 e,
1, pojava sjajnog traga na obrad enoj povrini /F.W. Taylor, 1905.)
pa ako se ona uvrsti u drugi izraz dobiva se:

2. porast temperature rezanja (F. W. Taylor, 1907.)

0,39431 = (0,38850- 3,60673 e) 3 log 2 +e 18 log e,
3.troenje tocila pri bruenju (A. V. Ananjan, 1936.)
odakle se neposredno dobiva prvi parametar funkcije:
4. porast otpora rezanja (G. Schleisioger. 1936.)
e = (0,39431 - 0,38850 3 log 1) l (18 loo e-3 60673 1
0,000951560315. o -' - 3 log 2) = 9.51560315 10 .. =
5. porast pojasa troenja (tvi.N. Larin. 1939.)
Uvrtavajui ovu vrijednost u ranije dobiveni izraz
dobiva se i drugi parametar funkcije: 6. porast trokova obradbe (J.Withol'. 1947)
b= 0,38850-3,60673 9,51560 10_, =0,3850679789.
7. optimalni vijek trajanja alata (N.N. Zorev, 1948)
Posljednji parametar funkcije dobiva se osli'e f .. . .
vrijednosti izraunatih parametara e i/;: p
w -

J Ol1111lan.Ja Jednadzbe (3)) uz uvrtavanje 8. maksimalne proizvodnosti (N.N. Vasilev. 1948.)

9. poveanje broj radioaktivnih impulsa (M. E. tvlerchant, 1951.)

-6.18933 = 15 log a+038506 11,11649+9,5156 l o' 120 Jao e
o

odakle je 10. duina oteenja (W. Leyensettcr. 1952.)

log a= (-6,18933-0,38506 p 1164 _, ll. koncentrirano troenje (V.olaja, 1959.).

-. ''9-9.515610 1201oge)l15=-0,726972
i konano: Najinteresantniji je svakako kriterij optimalnog vijeka alata [138]. Kriterij optimalnog
troenja zahtjeva prekid procesa obradbe u trenutku kada veliina zadnjeg i prednjeg
a= 0,187511. troenja dostigne vrijednost optimalnog troenja. Optimalno troenje ima najveu
vrijednost vremena trajanja, koje je definirano izrazom:
Traena je funkcija:
V= iT (36)
VB= O, 187511 fUH50fi CO,OOO'l5156 T
gdje su:

ije su vrijednosti VBr tmijetc u posljednju kolonu tablice 3.8. i- najvei broj o trenja alata i

T- postojanost alata.

Ill
 A/ali i naprave

Ovisnost izmeu veliine V i T nije monotona jer pored porasta V s T raste i troenje, koje
smanjuje broj o trenja pa time smanjuje i V. Dalje poveanje troenja i veliine T smanjuje i konano:
vijek trajanja V.
Otrenje zatupljenog alata vri se ovisno od pojave troenja: prednje troenje se eliminira dT!KT~ T l (KT +To) (42)
otrenjem po prednjoj povrini a stranje troenje se eliminira po stranjoj povrini.
Prednje troenje stvara na prednjoj povrini ploice alata krater dubine KT, koji u procesu Dovoljan uvjet za maksimum funkcije (38) je:
otrenja treba ukloniti bruenjem sloja iste debljine. kao to je shematski prikazano na slici
3.41. Otrenjcm se tako mogu uklanjati slojevi sve do izvjesne dubine }f, kada ploica
ima d' V l (KT)' <O (43)
minimalnu debljinu koja je dovoljna za baziranje i stezanje [141], [142].
- d o b',
to se sva l.;:a1~.o .. pa J e tako dobiven maksimum funkcije.
l\ a.

lnverzni oblik ttmkcije (42) je:

dKT 1 dT~ (KT + To)IT (44)

. .. . . . asta troen"a za pojedine toke na krivulji troe!lj~. ~aid~-

a to je funkciJa mtenztvn?stJ par . l . J .. J )m trajanja alata nalazi sc u toclo kn vu Ije
optimalno prednje trocnJwe s~ maksima mm VIJC \_<.
koja ima intenzivnost trosenJa (44).

Slika 3.41 O.i:trel!ie po prerby.oj povr.fiui . . ove l oc'l.;:e treba".. !oristiti

za odrechvanJe ", . ~.. ... smisao
geometnJskt IZVO a. dr/dT
. d \_ . Povlaenjem

tan gen te na krivulju troenja, IJU JC funkciJa kuta.

i~HI(KT+ To)
(37) tg <I>~ (KT+ To)IT, ( 45)
gdje su:
KT.opt l optimalne postojanosti T.opt
dobivaju se veliine: optimalnog habanJa ' J-ao
\ to J, e
H- raspoloiva debljina ploice noa za otrenje .. 3 4 -
prikazano na shc1 7

KT- dubina kratera ili dubina o trenja i

VT
l'..
To- tolerancija dubine otrenja. T opt
Uvrtavanjem veliine (37) u izraz (36) dobiva se funkcija vijeka trajanja alata: (VB)
V~H TI(KT+ To),
(38)
ijimaksimum treba odrediti kako bi se dobilo optimalno prednje troenje. Potreban uvjet
za maksimum ove funkcije je:

d VldKT~ dldKT [(ff TJ l (KT + To JJ~ O

(39)
odnosno:

T
d VldKT ~[ff (dKT) l (KT + To)]- [(H TJ l (KT +ToJ'] ~O
(40) A
odakle se dobiva:
Slika 3.4] Optimalne vrijednosti KT i T
(H dKTJ l [dKT(KT+To)] ~(H TJ I(KT+To)'
(41)
Za odreivanje vrijednosti optimalnog troenja treba na krivulju troenja samo povui
tangentu, iz toke sa koordinatama (0,- To).

112
113
 Alati i 1wprave
Stranje lrocnJe stvara Ila t. w
' , , 's IUZllJOJ povrs!m pio;. 1-t .
procesu otrenja trcbI ulIonit b. ~ . . cica a a a, POJas troenja irine VB koi j u
3 4' . , ' ' l IUSe!ljCill SlOja deblji ,. f i" ' . . ' Uvrtavanjem veliine (47) i (49) u izraz (50) dobiva sc izraz:
. ~ Ostrenjem sc lako mogu ukloniti . . ~ , , ~ ~e .. }' \.d~. ~to JC pnkazano na slici
~111l1Imalnu irinu koja je davor na l slo~~\ I. -~'.e do IZ~'Jesne smne B, kada ploica ima cos y=(VB tg a)/ [bl cos (a+y].
lZilDsi: J za JazuallJe ' stezanJe. Dakle, broj moguih otrenja (5 I)

odakle je:
i= Bl(b +To),
(46) b= [VB tg a cos (a+y]/ cos y.
gdje su: (52)

B raspo! .. U ovoj izrazu konstantna je veliina:

~ ozJva smna ploica noa za otrenje

h~ dubina otrenja i e= [tg a cos (a1-y)] /cos y, (53)

tako da izraz (52) dobiva konani izgled:

To- tolerancija dubine otrenja.
h= VB e. (54)

/.....,._ Uvrtavanjem veliina (46) i (54) u izraz (36), za vijek trajanja alata, dobiva se vrijednost:
---'/{t -----------1___
l ,.t...~. _____'}, V=[BI(h+ To)] T=[B/(VBc+ To)], (55)
t l l
----.. ., r , iji maksimum treba odrediti kako bi se dobilo optimalno leno troenje.

l, ---------:_} l l Potreban uvjet za maksimum ove funkcije jeste:

d VId VB= d/d VB [B T l (VB e+ To)]= O, (56)

l
odnosno:

TJ l (VB+ To)'= O.
_L-.,.
.d!..mr- ----------r--l ---.
-1 -
d VId VB= [B dT/d VB (VB c+To)-c (57)

a istu vrijednost ima i jednostavnija funkcija:

a, ___t3-----i dT/d VB [(VB e+ To)]- e T= O, (58)

\
odakle se dobiva:

Slika 3.43 OtreJ?ie po stra::l?iC!i fJOl'rini dT!dVB=c TI(VBc+To). (59)

Iz geometrijskih odnosa na slici dobivaju se veliine
Dovoljan uvjet za maksimum funkcije (I 2.20) jeste:
a= b l [cos (a-1-y)j,
d' Vid (VB)' < O. (60)
(47)
.1 =B l [cos (a1-y)].
to sc svakako dobiva, pa je time dobiven i maksimum funkcije.
(48)
sr;= 1"73 tg a,
lnverzni oblik ltmkcije (59) je:
(49)
cos y = SV1 a.
dVB/dT= (VB e+ To) lc T, ( 6 I)
(50)

I 14

115
 odnosno: Alati i naprave

d VB/dT= [VB+ (To/e)]; T, e= [lg a cos (a+y)] l easy= [lg 6 cos (6 + 6)/ cos 6 =0.10337.
(62) Koordinata toke iz koje e se povui tangenta iznosi:
a to je takoer tlmkcija intenzivnosti troe n a za . d. w . ..
optimalno stranje troenje s maksima/ . ~ .. J poje .'?e ~ocke na knv~IJJ troenja. Dakle,
koja ima intenzivnost troenia (60) z" ,nJ md Vlj~ \.01~1 liDjan.Jaw a/ata nalazi Se ll toci krivulje
Tole= 0,05 l 0.10337 =0,483 111111.

sm1sao
IZvoda d VB! dT p l 'J"-: _ - , d o re 1van'e
'J.
ove toc/e...
t1,[. k
e J.t ons1111 geometrijski
. ov acen.Jcm tan gen te na kn vu/ju troenja, ija je t-lmkcija kuta: Koristei izraunate vrijednosti VBr u tablici 3.8 prvo se konstruira krivulja troenja na
slici 3.44.
lg <l>= [VB+ ( Toic)]IT,
(63) Zatim se iz toke A (0, -0.483) povlai tangenta na krivulju troenja i dobivaju optimalne
~ob.iju se :elii~e:
optimalnog stranjeg llabanja vrijednosti:
sto Je takoer pnkazano na slici 3.44. VBor( i optimalne postojanosti Topt, kao ~

Topt = 700 min, postojanost noa i

VBort = 4,5 mm irine pojasa troenja.

VB[mm] Primjenjujui izraz (54) dobiva se vrijednost otrenja:

h ~ VB"'' e = 4,5 O, l 033 7 := 0.465 111111.

Uvrta vajui ovu dobivenu vrijednost u izraz (46) dobiva se broj moguih otrenja:

i~ B /(b+ To)= 2/(0.465 + 0.05) = 3,883 := 4,

tako da e stvarna dubina otrenja iznositi:

b,~ B/i= 214 = 0,5 111111.

Doputeno je istroenje otrice reznog alata usko vezano s odreivanjem ekonomskog

vijeka trajanja reznog alata. Svaki rezni alat troi se kako na prednjoj tako i na slobodnoj
povrini. Razlog troenja je veliko trenje pri rezanju izmedu alata i strugotine, velike
temperature na otrici alata i velikog tlaka na otrici noa. Pojave na nou koje
karakteriziraju zatopljenje otrice su sljedee:

l. poveanje sile rezanja

2. porast troenja noa
soo 3. porast temperature rezanja
1000
T[mm] 4. lomljenje rezne otrice
5. pron1jena dimenzije izraevine
Slika 3.44 Optimalne vr{jednosti VB i T
6. pojava bijelih zaglaenih mjesta na obraivanoj izraevini
Dakle, za odreivanie .. d . 7. pogoranje kvalitete obradbe
-: .
t rose11Ja Vn.Je l nosti
samo povui'J tang optunalnog
r ~
stranjerr troenJa [138]
o
treba na krivulju 8. pojava vibracija i zvuka, te
' en u, IZ toe (e sa koordinatama (0, -Tole).
9. promjena oblika i boje strugotine.
Rjeenje:

Uvrtavajui zadane vrijednosti kutove a = 6o i = 6o

konstante: Y u izraz (53) dobiva se vrijednost

116

117
No!:eri
ll/ati i naprme

4.GLOOALA

Glodala su alati koji se upotrebljavaju za obradbu ravnih i zakrivljenih povrina svih vrsta,
kao i za obradbu ljebova. spirala. navoja zupanika itd,

4.1. Pojam glodanja

Glodnnje je operacija koja se izvodi krunim gibanjem gloda la. Ovom obradbom postie

sc visoka produktivnost strojne obradbe i iroka iskoristivost u serijskoj i masovnoJ

proizvodnji. Na slici 4.1 prikazani su neki oblici glodala i obradbe na glodalici.

{ ~-i~+-
'
l

\;:

\. ._"'
s
~'--- r\
.
.,_;-v/
~ -
- -
+'

'--

liS
119
Gloda/o Alati i naprme

a b e

d e r
Slika 4.2. PrUw::: ra::::nih I'I:Jta glodm?fa na l'ertikahu~j glodalici (a-c\:fno, b-kopimo, c-
utorno. d-konkat'/10, e-lastin rep i.f~utorno ::a klin)

4.2. Vrste glodanja i njihova ldnematilm

Pri glodanju razlikujemo dvije vrste skidanja strugotine:

valj kasto skidanje i

i
elno skidanje.

4.3. Osnovni pojmovi i elementi glodala

Glodala su rezni alati. ije su otrice naneene na obod ili elo osnovnih okruglih tijela.
Slika 4. l. P rika:: nekih vrsta glada/a i glodanja
Kutovi rezanja su u principu isli kao pri tokarskim noevima. Slika 4.3 prikazuje
p '] e vrste obradbe
Sh'lm 4'-o prr'].;:azuJ e vrste obradbe na vertikalnoj glodahc!. n mzan geometriju reznih kutova gloda! a. Slike a. i b. prikazuju rezne kutove u., B i y. Na slici "a''
glodanjem mogu se obraivati jo i na univerzalnoj glodalici. Glodanjem se postiu vide se povrine i to:
-b
o ra db e u locnos
. tt IT9 do IT 15 . S tvrdim metalom za jednu kvalitetu bolje. l. prednja povrina
slobodna ili stranja povrina
3. rezni brid ili rezna otrica

120 121
 Alati i naprme

4. GLODALA

Glodala su alati koji se upotrebljavaju za obradbu ravnih i zakrivljenih povrina svih vrsta.
kao i za obradbu ljebova. spirala, navoja zupanika itd.

4.1. Pojam glodanja

Glodanje je operacija koja se izvodi krunim gibanjem gl odala. Ovom obradbom postie
sc visoka produktivnost strojne obradbe i iroka iskoristivost u serijskoj i masovnoJ
proizvodnji. Na slici 4.1 prikazani su neki oblici glodala i obradbe na glodalici.

119
 .-l/ati i noprme
Gloda/o
a b e

d e f
Slika 4.2. ?rika::: ra::::nih vrsta glodanja na rertikalmy g/odalici (a-c\:lno, b-kapimo, c-
utorno, d-konkmno, e-lastin rep if-u torna :a klin)

4.2. Vrste glodanja i njihova ldnematilm

Pri glodanju razlikujemo dvije vrste skidanja strugotine:

valj kasto skidanje i

i
elno skidanje.

4.3. Osnovni pojmovi i elementi glodala

Gloda\a su rezni alati. ije su otrice nanocnc na obod ili elo osnovnih okruglih tijela.
Slika 4.1. Prikaz nekih \'rsta gloda/a i glodanja Kutovi rezanja su u principu isti kao pri tokarskim noevima. Slika 4.3 prikazuje
l' p 1 e vrste obradbe geometriju reznih kutova glodala. Slike a. i b. prikazuju rezne kutove u.. p i y. Na slici nau
J pri kazuj e vrste obradbe na vetiikalnoj gloda teL n cazan .
Slika 4 - ."
glodanjem mogu se obraivati jo i na univerzalnoj glodali~i. Glod~nJem se posttzu vide se povrine i to:

obradbe u tonosti lT9 do ITl S. S tvrdim metalom za jednu kvahtetu bolJe. 1. prednja povrina
l slobodna ili stranja povrina
3. rezni brid ili rezna otrica

121
Gloda/o Alati i naprave

obraivana povrina vrat

4. Stezni r- Radni
5. obraena povrina

6. ravnina rezanja

7. povrina rezanja i

8. stijenka zuba. 8>---- - - - - -

a
b

Slika 4.3 Prika: geometrUe re:nih kutova

4.3.1. Elementi glodala

Na slici 4.4 prikazani su osnovni elementi glodala. Radni dio glodala snabdjeven je

zubima na kojima se nalaze rezne otrice.

Stezni dio predvien je za stezanje glodala. Vrat je spojni dio radnog i stcznog dijela. Zub,
tj. izboeni dio, snabdjeven je reznim otricama: zub, izraen posebno. umee se u tijelo e
glodala. Rupe kod nasadnih glodala predviene su za uvrenje na trn ili osovinu, slika e
Slika 4.4. Prlia::::
1, e uetova g 1o d a 1a (a- prstasto gloda/o od jednog komada, b. i e. nasadna
gloda/a)
4.4 b. i 4.4 e.
Utor za klin predvien je za prijenos zakretnog momenta. Tijelo glodala je dio u koji se
4.3.2. Podjela glodala
utiu zubi ili noevi.

Glodala se upotrebljavaju u svim granama metalopreraivake industrije za obradbu

reznih povrina. Mogu se podijeliti na osnovne grupe Slika 4 ~5 pn]\_azuJe
. razne vrste
glodala.

123
Gloda/o Alati i naprave

4. glodala s umetnutim zubima.

4.3.2.5. Po obliku zuba

v- l
l. glodala s ravnim zubima uzdu osi
2. gloda la s navojnim zubima i
3. gloda la s raznosmjernim zubima.

Slika 4.5. Razne i=vedbe gloda/a

4.3.2.6. Po obliku obraivane povrine

4.3.2.1. Po konstrukciji obradbe zuba

l. glodala za obradbu ploha (mogu biti elna i cilindrina)
2. gloda la za obradbu utora i ljebova (mogu biti ploasta i prstasta)
1. glodala s glodanim zubima i
3. glodala za obradbu pro tilnih povrina (mogu biti cilindrina. ploasta prstasta:
2. glodala s natrano obraenim zubima.
uz ova glodala spadaju i glodala za rezanje navoja i ozubljenja)
4. glodala za obradbu okretnih tijela i
4.3.2.2. Po oblilm povrine na kojo,j su naneseni zubi
5. glodala za razrezivanje metala (cirkulari).

1. cilindrina glodala sa zubima na cilindrinoj povrini

4.3.2.7. Po izradi navojnih ljebova
2. elna glodala sa zubima naelnoj povrini
3. trostrana i dvostranu ploasta gloda la sa zubina na tri ili dvije strane
I. gloda la s desnim na vojnim ljebovima i
4. kutna gloda la sa zubima na konusnoj plohi i
2. glodala s lijevim na vojnim ljebovima.
5. protilna glodala sa zubima na profilnoj plohi.

4.3.2.8. l'o smjeru okretanja

4.323. Po nainu uvrenja na vreteno glodalice

l. dcsnorczno gloda lo (slika 4.6 a)

l. gl odalo od jednog komada s konusnom ili cilindrinim drkom i
2. lijevorczno glodalo (slika 4.6 b).
2. nasadno glodalo s rupom za umetanje i stezanje trna ili osovine.

Desnorezno glodalo je ono koje se- promatrano sa ela- okree protivno smjeru kazaljke
4.3.2.4. p 0 izvedbi lwnstrukcije
na satu. Lijevorezno se pak okree u smjeru kazaljke na satu.

l . glodala izraena od jednog komada

2. sastavljena glodala, sastavljena od nekoliko komada
3. kompletna gloda la. sastavljena od nekoliko komada i

125
Gloda/o Alati i naprave

,....-------l-....1.' \
,..,/+1---.. ,_
i \
t/ . \ l . \

--+-- .:_-+--
i
l
l rtl B-B
l l
l l l co ~l
l l ll -~---1--

/ l l
L
B

l l
l l
a b Slika 4. 7 Geometrijski elementi reznih dijelova valjkastog gloda/a
Slika 4.6. Prikaz desnoreznog (o) i /ijeForeznog (b) gloda/a

Postoje kutovi:

4.3.3. Geometrijski elementi reznih dijelova gloda la a- glavni stranji kut

y- glavni prednji kut

Slika 4.7 prikazuje geometrijske elemente reznih dijelova cilindrinog ili valjkastog
Yt -prednji kut popreno
glodala.
an- stranji kut okomito

m - kut uspona.

Za prijelaz od kuta y 1 nay i a, na a slijedi:

tan y =tan y 1 cos m
(l)
za valjkasta glodala

117
Gloda/o
Alati i naprme
tan y =tan y 1 sin (p+ tan m cos (p (2)

za elna gloda la

tan a= tan an cosm (3 l

za valjkasta

tana" (4)
tana=-.-
sm rp

za elna glodala

4.4 Primjeri projektinmja tehnolokih postupaka glodala A-A c-c

4.4.1. Tehnolold postupaJ( izrade vnljkastog elnog glodala d= 80 mm N desni,

prema HRN K.D2.022. Obraivani materijal 0645.

Serijska proizvodnja od 50 komada.

Godinja proizvodnja od 500 komada.
Ukupna proizvodnja od ::2.000 komada.
Na slici 4.8 prikazana je konstrukcija valjkasto-clnog glodala d= 80 0 N desno.

ISO- TDL,

7 H 12
A
+0,110
12;4 Hll o
' 7

+0;021
27 rjJ H7
o
+O 012
80 rjJ j6 -0 ,OO l 12 zubi

128
129
Gloda/o Alati i naprave

s s

\ . /

S/iko 4.8. Valj kasto elno gloda/o 80 N desno

~y
4.4. J. J. Rezni lm tovi u pres_jecimu N-N i S-S za mjerenje

Slika 4.9 prikazuje kutove u aksijalnom presjeku.

s-s
s

)\)- f\J

/
/ Slika 4. 9 Re-- 111 ld/
'- 1ov z. u presjecima N-N i S-S

Prema se izrazima izraunava :

/ lany,= tany
cos (JJ

130 131
Gloda/o Alati i naprme

tan y = tan y l cos <JJ

gdje je: x ~ :!_
2 sin y 1 ~ 80 5
2 sin l 0"37' 12" ~ 40,15 O, 184 ~ 7,46 m, slika 4. l O.
rl-prednji kut u aksijalnom presjeku
y-prednji kut u normalnom presjeku

w- kut zavoj nice (vijana spirala)

(t)= ::?.Oo.

tan lO" ~ 0,176 ~0.1873

tan n= COS-
'lQ" 0,94

y 1 = arc tan Y1 arc tan O, 1873

Yt = 10 3T 121!
tan y ~ tan 10 0 37' l"''
- cos 20
y~IO".

Stranji kut a:
Slika 4.10 Pomak gloda/a
tan a = tan Un cos CJJ
Uz operaciju 50 i 140- Glodanje h i bruenje alatom,

4.4,1,2, Kut postavljanja diobene glave a

(l) = 20
tan a = tan -o
~ cos -70" ~O ' 0875 , 0,94 ~ 0,0823
a = arc tan a = arc tan o' 0873
- ~o ' 0823
Na slici je 4.11 shematski prikazano postavljanje diobene glave.

a= 4 42' l T'.

Uz operaciju 40- Glodanje h.

Pomak glodala

'x = !!.._ sin Yt

2

d~ 80,5 mm

Ro.vnlno.. stalo.

,_
1'7 133
Gloda/o Alati i naprme

Slika 4.11. Kut l/agi ba diobene glave

a. Diobeni kut glodala E:

360" 360" = 30"

E=----;--:
broj zubi 12

b. Radni kut glodala: S= 7 5"

e. Kut postave
Slika 4.12. Visinska postarfjanje brusne ploe

tg& - 0, 577 =o 1540 a = so

cos a= tg9 - 3,732 '
d= 80 mm

0 =arc cos O, 1540

~2 sin 5" = 40 O' 0871 = 3.48

0 1 11
cr=8l 5 41 H= d sin a=
2 -

a, =90"-a=90-
" 8111~!41"
)
Pomak ploe : H= 3,48 mm.
O" j ;:;:: 8""4'-
) 9"

e alatom
Uz operaciju 150- B rusenJ 4.4.1.4. Proraun zupanilm diobene glave za glodanje vijane zavoj nice

l , za dobivanje stranjeg -
4.4.1.3. Visinsku postavljanje brusne p oce Slika 4.13 prikazuje shemu za proraun zupanika diobene glave.

slobodnog kuta a:
Podaci:

. . lco pos tav lJ' anje brusne ploe.

. vJsms
Slika 4.12 prikazuJe Kut zavoj nice (spirale): ru = 20
Smjer spirale: desni
Vanjski promjer glodala: d=80 mm
Uspon vrelena uzdunog posmaka stola: s=6 mm

134 135
 Alati i naprave
Gloda/o

Prijnosi omjer diobene glave: i=l:40

H = d;r = 80-;r 80 . ;r = 690
11
tan co tan 20" 0.364
--71
/
/ Hu=690mm
D viio.noQ 1?~~~--
~.-- /
1
l
/
d. Prijenosni omjer izmjcnljivih zupanika izmeu vretena za posmak stola i
_j diobene glave

Podaci:
Diobcna glava: desno na stolu
Zavojnica:
desna- l meuzupanik
Omjer punog prenosa: i= 1:40

~
Prijenosni omjer kon usnog para: l: l

____ ::,] Broj zubi raspoloivih izmjenljivih zupanika:

z= 0-24, 28, 32. 36, 40, 44, 48, 56, 64. 72. 76, 86, 96, l OO, 127

Slika 4.13. Pri/ar: uspona spirale

a. Zakret stola univerzalne glodalice:

w=::Wu l okr aec ac

-- = ----= - - -
n, 40 e b d 40 h d
b. Kut uspona spirale
p = 90 - w = 90 - 20 = 70" ac
- = i - - =i
40 bd'
p =70"

s -uspon povodnog vretena stola glodalice

e. Uspon zavojne linije (korak spirale): n, -broj okretaja vretena stola za uspon spirale H 11
ir -prijenosni omjer izmjenljivih zupanika kara
h
tan p = - - = - -
dJT tgrv

136 137
Gloda/o
Alati i naprme

/'rl"'\,
--t~..~-.)---
\;, l
.,~~. __ -__ ,,d-..,::--
,._"? 140 Wo>- o '

l
l
l
l
l
l ll~ --+-----1111~--1--+-1---1"ll/
-b

Slika .f.l.f. l::::n?fen(jhi ::::ufx~anici kara :::a glodm~je .spirale

s
-=-=ii-?i.
JI H r 1

' "

. s 40s
f,.=--=--
H/1 i Hu

Vt-ei:eno stota.
. 40s 406 423 5 47 28 2832 2832
!,.=--=--= '
H" 690 23 3,5 - = - - = -=---e-
so 140 24032 4064

ac 2832
--=---
bd 4064

Zupanici ~ tjerai: a = 28 zubi

e= 32 zuba
tjerani: b = 40 zubi
d= 64 zuba
Gloda/o Alati i naprave

25. HRN
Meduzupanik: e= broj zubi proizvoljan K.D2.100 Vretenasta glodala s valjkastom drkom i ploicama od
tvrdog metala

4.5. Tehniki . . za .Izra d u I IS

proptsi porulu
\. olodala
~ 26. HRN K.D2.l01 Vretenasta glodala s lviorse-konusnom drkom i ploicama od
tvrdog metala

l izradu glodala
4.5.1. Potrebne norme za konstru l(CIJU 27. HRN K.D2.1 02 Vretenasta gl odala s Morse-konusnom drkom, navojem
ploicama od tvrdog metala

1. HRN K.D2.00 1 Definicije i oznake pojmova . . . 28. HRN K.D2.110 Glodala za ljebove s valjkastom drkom

2. HRN K.D2.003 Smjer rezan p. . z"~i"Je b o va i uzdum

. smJer . pntlsak 29. HRN K.D2.111 Dvostranu glodala za ljebove

HRN K.D2.010 Tehniki . . za rzra

propiSI d u J'
sporuku glodala . 30. HRN K.D2.112 Glodala za ljebove s Morse-konusnom drkom
~en tonost Izrade
3
4. HRN K.D2.013 Testerasta glodala. Oblicr
. . zu b a. suz J e profila j 31. HRN K.D2.113 Glodala za ljcbove s Morse-konusnom drkom i navojem

5. H RN K.D2.020 Valjkasta glodala 32. HRN K.D2.120 Glodala za ljebove s valjkastom drkom i ploicama od tvrdog
metala
6. H RN K.Dl.021 Valjkasta eona glodala
7. H RN K.D2.022 Valjkasta eona glodala za trn 33. HRN K.D2.121 Glodala za ljebove s Morse-konusnom drkom i ploicama od
tvrdog metala
HRN K.D2.025 Dvodijelna va1jkasta glodala
8. l . r od tvrdog metala 34. HRN K.D2.122 Glodala za lebove s Morse-konusnom drkom, navojem
9. HRN K.D2.030 Valjkasta glodala s p ocJcam, . .
. 't en n11 i JH<IVIm zubima ploicama od tvrdog metala
!0. HRN K.D2.040 Koturasta gloda l a s u l,rs

ll. HRN K.D2.045 Dvodijelna koturasta glodaln . ,. ' 35. HRN K.D2.130 Valjkasta glodala za metrike navoje (stavljen van snage)
. no evim'l' s plocJCama od t\ I dog
12. HRN K.D2.050 Koturasta glodala s usaenim 36. HRN K.D2.131 Glodala s valjkastom drkom za metrike navoje

metala 37. 1-IRN K.D2.132 Glodala s Morse-konusnom drkom za metrike navoje (stavljen
van snage)
13. HRN K.D2.051 Koturasta o'lod,Jia s.a zubima s ploicama od tvrdog
38. HRN K.D2.135 Glodala za trapezne navoje
metala
14. HRN K.D2.060 Koturasta glodala s usaenim noevima 39. HRN K.D2.140 Glodala za T-lebove prema HRN M.G0.060

15. HRN K.D2.061 eona glodala s usaenim noevima 40. HRN K.D2.141 Glodala za lebove za segmentne klinove po HRN M.C2.050

16. HRN K.D 2 .070 Ugaona glodala soo i 60 41. HRN K.D2.150 Testerasta glodala sa sitnim zubima, za metale

17. HRN K.D2.071 Glodala za prizme 42. HRN K.D2.151 Testerasta glodala s krupnim zubima, za metale

18. HRN K.D2.072 U gaana glodala za alate s glodanim zubima 43. HRN K.D2.200 Vretenasta glodala sa valjkastom drkom za kovake kalupe

19. HRN K.D2.073 Glodala za alate s podstruganim zubima 44. HRN K.D2.201 Vretenasta glodala s Morse-konusnom drkom za kovake
kalupe
20. HRN K.D 2 _080 Polukruna udubljena glodala

21. HRN K.D2.081 Polukruna ispupena glodala 45. HRN K.D2.202 Konusna vretenasta glodala s valjkastom drkom za kovake
alate
22. HRN K.D2.082 Glodala za kljueve

23.HRN K.D2.090 Vrctenasta glodala s valjkastom drkom 45. HRN K.D2.203 Konusna vretenasta glodala s Morse-kon usnom drkom za
kovnke alate
24. HRN K.D2.091 Vretenasta glodala s Morse- konusnom drkom

141
Gloda/a Alati i nap1-cne

~ za polumjere od l ,5 do 5.5 mm ... 0.05 mm

. j I elementi pri preuzimanju glodala -za polumjere od 6,0 do 10,0 mm ... 0,08 mm
4 ,5.2. N aJVllZill
-za polumjere od 11,0 do 20,0 mm ... 0,12 mm.

l. !vl ora biti ispravna geometrija gl odala

2. mora biti ispravan materijal 4.5.3.4. Doputena bacanja gloda1a

3. m ora biti ispravna kvaliteta povrine glodala

nlora b .lt.l ispravna toplinska obradba. l. I. Bacanje obodnih otrica kod svih glodala, osim za vretenasta ili prstasta i
S~e etiri toke
4
moraju biti u skladu prema HRN
K.D 2 .010, tj. tehniCIIn kutna ne smije prei:

. . a za izradu i isporuku gl odala. - za gl odala promjera do 75 mm ... 0,05 mm

proptstm -
-za glodala promjera iznad 75 mm ... 0,06 mm.

4.5.3. Oblik, dimenzije i dopus"t cm1 odstupanja 1. Bacanje bonih otrica kod svih glodala, osim za vretenasta ili prstasta
kutna, ne smije prei:
- za gl odala promjera do 75 mm ... 0,05 mm
4.5.3.1.0blik i dimenzije
- za glodala promjera iznad 75 mm, .. 0,04 mm.
su u pojedinim standardima prema 3. Bacanje vretenastih ili prstastih glodala:
Oblik i dimenzije glodala propisane

poglavlju 4.5.1. a. Konusnost cilindrinog reznog dijela ne smiJe prei 0,02 mm na l OO mm

duljine, bilo prema drci ili prema elu.

pro mj'cra glodala

4.5.3.2. Doputena odstupanja b. Bacanje obodni h zuba, pri kontroli izmeu iljaka, ne smije prei:
-- na reznom dijelu 0,04 mm,
ciJ'eloJ duini ne smije -na drci 0,02 mm.
Razlika vanjskih promjera glodala, u raznim prcsjecima po

prelaziti: e. Bacanje bonih otrica, pri kontroli izmeu iljaka, ne smije prei:
- za gl odala promjera do 16 mm do 0,03 mm

~ 'l g lo dala d ulJ. ine do 50 mm ... 0,02 mm

kod vretenast11 - za gl odala promjera iznad 16 mm ... 0,04 mm.

_ "l g l o dala du lJ..me .IZim d SO mm . . . O.03 mm

kod vrctenast11 4. Bacanje otrica kutnih glodala na konusnim
bonim stranama ne smije
prei:
- kod elno valjkastih glodala duljine do 30 mm ... 0,03 mm
- .. tzna
kod elno valjkastih glodala duljtne . d -30 mm . . . O' 05 mm - za gl odala promjera do 75 mm ... 0,05 mm

- kod ploastih gloda l a .l za 'l"cbove

zJ do O,Oi- mm -za glodala promjera iznad 75 mm ... 0,06 mm.

. p roma po kontrolniku
4.5.3.3. Doputena odstupanja 4.5.4. Odreivanje klase kvalitete obmdbe povrine na glodalima

. po kon tro ll11"l<:u ('abloni) ~

i ekscentncnos t profila u odnosu na
Odstupanja proftla s .. Kvaliteta obradbe povrina na glodali ma mora biti prema traenim klasama kvalitete
njegovu os kod udubljenih i ispupenih glodala ne smije preci: tonosti i danje normama HRN M. AO. 065 i 1-IRN M. Al. 021.

142 143
 Alati i naprme
Gloda/o
6882 irina do 1
111111

4.5.5. Izbor materijala za glodala 60 ... 63

irina iznosi 1
U tablici 4.2 dane su preporuene kvalitete materijala za izradu glodala. mm
Tabela 4.1 !:::.bor vrste elika ::a i:::.radu gloda/a
61. .. 64 HRN
Tvrdoa
Izvor Segmenti okrugle pile za metal . 6880 61. .. 65
Oznaka elilm reznog dijela
Naziv glodalu . 6882
HRc
HRN

1940
61 ... 64
nasadna, ploasta
Valjkusta, eona, Izbor vrste elika za neradne dijelove brzoreznih onlodula~ dan JC
. u tabl J.Cl. 4.2.
1944
trostrana i ploasta za utore, prstasta
4145

6880
62 ... 65
HRN
6882
62 ... 65 Tablica 4.2 !:::.bor l'l~'ite c~etika :a neradne d{ielove br:::.ore:::.nih gloda/a
6882
Umetnuti zubi za ploasta trostr~na i HRN Tvrdoa

eona nasadna Naziv gloda! a Oznaka elika reznog dijela Izvor

4145 61. .. 64 H Rc
Za obradbu ljebova za klinove HRN
6882
62 ... 65
61 ... 64 Drke zavareni h vretenaslih gl odala 4131
4145
Za obradbu T utora HRN
62 ... 65 (iznad l O0 lreba tupo zavariti) 3130 30 ... 45
6882
61...64 1530 HRN
ispupena 1940
Poluokrugla, izdubljena i
Tijela glodala 4131
1944
za grubu obradbu, natrano obraena HRN 3130 30 .. .40
. 4145
62 ... 65 HRN 1530 HRN
6882
irina do 1 Diskovi okruglih pila 4131
pile) l 1944
Zu odsijecanje (okrugle 22 ... 35
mm 1530 HRN
4145
prosijecanje
58 ... 62
irina iznosi l K! movi okruglih pila 1530
mm
60 ... 64 HRN Tijelo glodala 4131
30 .. .40 HRN
1530

144
Giodolo
4131 HRN
Tijela noeva za gloda1a -

4131 HRN
Klinovi. vitke

. 4131
Vijci 30 .. .45 HRN
1530
Matice
Zati ci

146
 Alati i napral'e

5. SVRDLA

Svrdla su alati, koji se upotrebljavaju za buenje proirivanje otvora rupa razliitih

dubina u raznim materijalima.

5.1. Pojam buenja

Buenje je operacija, koja se izvodi krunim i translatornim gibanjem svrdla.

Okretanjem alat pod llakom prodire u materijal te ree, uz stvaranje krupnije ili sitnije
strugotine.
Pri buenju rupa veih promjera treba predbuiti, kako bi se smanjila aksijalna sila
buenja. Za veliinu predbuene rupe uzima se oko 50 1% nazivnog promjera, tj. za
buenje rupe 0 30 mm, treba predbuiti sa svrdlom od 0 15 mm. Izbuena rupa obinim
alatom za buenje nije dovoljno precizna, zato se za postizanje vee tonosti moraju
upotrebljavati razvrtala raznih oblika. Buenjem se postiu obradbe u kvaliteti IT6 do
ITI6.

5.2. Vrste buenja

Prema nainu buenja razlikujemo sljedee radove:

l. zabuivanje -je buenje plitkih rupa u punom materijalu koje slue za
centriranje izraevine (slika 5.1 _),
2. buenje zatvorene ili prolazne rupe (slika 5.2) i
3. buenje zatvorene ili prolazne rupe u ve predbuenu rupu manJeg
promjera (slika 5.3).

Slika 5.1 Zabui\w?ie

147
 Alati i naprave

Swdla
2. spiralna svrdla s konusnom drkom.

./ 5 ' Buenfe :atvorenc ili prola:ne mpe

-~' <,\ t
Sl /l(/ -
.._
' .

\ ~ . '-, ''\ u
~~/
. __ *'
l2 j]_ II
l
b

Slika 5.4 Spiralno svrdla

Slika 5.3 Bu!;el{je ll
S.3. Vrste bunih alata
B une alate ili svrdla moemo podijeliti na:
1. spiralna svrdla
2. svrdla s ploicama od tvrdog metala
3. ravna svrdla
4. zabuivala, .
5. specijalne izvedbe sp~ral~ib svrdala t
6 . noeve i motke za buset1JC.
S.4. Elementi lwnstrulccije
S.4.1. Spiralna ili navojna svrdla
. . r\ elika s utorima urezanim sa sta mm uspo
Sp ir'llna svrdla tzraena su od okrug og w .
'T 1 podbrusemm p o'"' '
tijelo valjka. Na vrhu se na1azl Sl J aw\. s . k
ine glavne rezne otrice. OznaeavanJe ons rue t
prikazano je na slici 5.4. .
Prema obliku drka svrdla razli\~uJen~o: w .
\. spiralna svrdla s va\Jkastm1 drskom l
Gdje je:
d- promjer spiralnog svrdla, mm
d 1 -promjer vrata svrdla, mm
predbu.enu rupu l- ukupna duina svrdla, mm
11 - radna duina svrdla, mm
l:!- duina drke, mm
/ 3 -duina vrata, mm
/ 4 - duina morze konusa, mm i
15 - duina morze konusa s vratom. mm.
5.4.1.1. Osnovni podaci za konstrukciju spiralnih svrdala
Osnovni su podaci za konstrukciju spira\nih svrdala dani u normama HRN K.D3.00 l do
HRN K.D3.004.
5.4.1.2. Dimenzija promjera svrdla d
Dimenzija su promjera svrdla d dane u normi HRN K.D3.004. Na slici su 5.5 dani nazivi
1 nom u konstrukcijski elemenata svrdla. Tonost izrade promjera prvi je zahtjev, koji uvjetuje
tonost buenja. te su prema tome odreene granice, unutar kojih se promjer svrdla smije
l l ''" ko,ie s elnim plohama utora
. d 1 kretati.
t l t'vnih elemenata spiralmh svr a a

149
 Alati i naprare

Svrdla
vrha prema drci smanjuje za 0,03 do 0,05 mm na 100 mm i time svrdla dobiju
f potrebnu konusnost.
Po dbnJ~ n CL o~oho.

// 5.4.1.3. Duina radnog dijela spiralnog svrdla

9ljo.k
Duina se radnog dijela spiralnog svrdla 11 odreuje prema potrebi dubine buenja i
skraenju svrdla pri buenju. Duina radnog dijela svrdla lt ne smije biti manja od:

lt fa+ 3d, 111111

ec (l)

gdje je:
la- dubina buenja mm)
/' Valj kasta svrdla iznad 12 0 mm izrauju se s vratom. Za svrdla koja imaju veliinu d
manju od l mm, duina 11 vea od (l O do 12) d nije racionalna.

5.4.1.4. Ukupna duina svrdla

Ukupna se duina svrdla rauna prema slici 5.4a i 5.4b:

(2)

(3)

Na slici je 5.6 dana konstrukcija spiralnog svrdla.

H
\(rliQ
brut>n. o. \o

/~ ~'"- IC7
., ' .';,. . \ > '~
br\c:l 2
Pole\no. 1 ---
PodbnlenQ. p~ohQ. l
\ ', '--;:; ,,
r==-
.

~
',
=l\ 1-
glo.vnog brldo. 2. l
Bono. pl o ho. 1 \ ~/"'"~'...,_~/
~-~ ,,
~ PodboCn(l, p\oho.. 2 \; ,,
~\ " L
\(Ut g\ (1, vnog br\dQ.
Poclbrueno. plaho. 2

{/r~n-L___
Gl o. v nl br\ ct 1
Po lelna e
d

Po 1 ~ eC ni bdd 1 s
Slika 5.5 Na::iFi elemenata konstrukc{je
Slika 5. 6 Konstrukcija spiralnog Sl'rdla
. . svrdl a a ona raste~
u stanovitom
. omjeru s
irina bone plohe odreuje r:omjer . . b' "., lohe trenje koje uzrokuje
~ nJU stvarajU o~..:ne P
Pn b use _
dl zrauju tako. da se pt omjer o
d
Promjerom. svrdla. .
. d R d" toga se sptralna svt a t
zagrijavanje pn ra u. a l

151

150
 ----------------------- Alll,ali i naprave
5.4.1.5. Kut vrha svrdla 2<p
Bakami lijev
0 5 ..... 30
~luminijski limovi 130
To je kut kojeg ine obje glavne otrice. Veliina kuta 2 rp, vri va7_.an utjec~~ na kut)', 45
Cisti aluminij i aluminijske legure 140
slobodni kut a svrdla, kao i na otpornost jezgre i na otpor rezanja pri buenju. 35 .... .45 130..... 140
Poveanjem kuta 2rp postaje i profil svrdla otpon1iji. Zbog toga se uvijek usvaja vei
kut vrha 2rp za obradbu tvrdih n1aterijala nego pri obradbi mekih materijala.
-
~.4.1.6.
.
1\ut uspona svrdla w

Oznake iz slika 5.5 i 5.6 znae: K~ t uspon~ svrdla w (slika 5. 7) odreduje iznos kuta 11 . ,

dn- debljina jezgre na vrhu, mm se I kut y, Ujedno se popravljaju uvjete rezanja . ':., PovecanJem._ku~a uspona w poveava
l
dot- debljina jezgre na duini lm mm Istovremeno se smanjuje krutost svrdla . ~~~~ai1JUJe t~lo.rncnt UV!JllllJa kao i otpori rezani a
S , ' k ' ~ l IajllOSt OStn ., Q b' '
/ 0 - duina porasta debljine jezgre. mm
'ITidllJUJe od manjih svrdla. ' ce. so Ilo sc trujnost otrice
fr,- duina zavoja (spirale), mm
/ 7 - dio duine zavoja, mm l
y
d
f- irina faze, mm
s- izbmeni iljak na vrhu svrdla
o.- slobodni kut
fJ- kut klina
y- prednji kut
1,;,- kut ilj ka svrdla I "
If'- kut poprenog brida
w -lrut LIS!xma
p - porast debljine jezgre u (Yt).

Porast sc jezgre moe izraunati prema izrazu:

(4)

S poveanjem se kuta 2rp poveava i otpor rezanja, a time i naprezanje svrdla na

uvijanje i izvijanje. Zbog toga se kod svrdala malih promjera do l mm preporua cl
]rp= 112. U tablici 5.1 dane su preporuene veliine kuta iljka ]rp i uspona spirale w
Kod manjih promjera usvaja se manji kut uspona w, jer su otrice kod manjih svrdla
razmjerno slabije nego kod svrdla veih promjera. Uspon se spirale svrdla rauna po sl' d ~lika .j 7 Prika: u~pona Sl'rdla.
Je ecern Izrazu:

Tablica 5.1 Preporuene vrtfednosti kuta ~V iljka ]rp i kuta uspona cu (=a svrdla
pron~iera i=nad l O mm) ( 5)
TCd
H" =--,mm
tgw
Materijal koji se obraduje (00 2<po (6)

elik Rm do 500 N/mm 2 35 116 5.4.1. 7. Promjc Jezgre svrdla dn

elik Rm- 500 do 700 N/mm2 30 116 ..... 118
elik Rm= 700 do 1000 N/mm' 25 120 Veliina je prm ., "' ~
U . TIJCia Jezgre vazan elemenata svrdla _ .
elik Rm- l 000 do 1400 N/mm 2 20 125 Zima se prema slijedeim podacima i to . d, J Cr o_d nJega zavisi jaina svrdla.
Nehrajui elik 25 120 ' zavtsno o pronljera svrdla:
elik za postolja alata 1 0 ..... 15 90 za promjer svrdla 0,25 do 1,25 mmjer.{,=(028do.020)d
Lijevano eljezo 25 ..... 30 116 ..... 120
Bakar 34 .... .45 1"5 za promjer svrdla 1,5 do 12 mm je c(,=(0,19do O.l5)d
Tvrda bronca i mesi n g 15 ..... 20 135
za promjere svrdla iznad 13 mm je r.{,=(O,I45 0,125)d

152

153
 Alati i napral'e
Svrdla

5.4.1.8. irina faze fi visina poleine t

irina faze f i visina poleine t zavisno od promjera svrdla d. Ovo se usvaja iz
tablice 5.2.
Tablica 5.2 Ve/iinafa:efi visina polei1ine t kod spi ralnih srrdala
Ln
<ll
0,75 l 2 5 8 lO 12 15 20 25 30 35 40 f!S so 1ru
svrdla. d o
,mm

1.~ 1.8 :2.0 2.3 2.6

irina 0,7 o.s 0.9 1.0 1.2 1.6
0,2 0.3 0.4 0,6
faze
J mm
o. s i. O 1,2
Visina 0,3 0.4 0.4 0.6 0.7 o.s 0.9
O. l 0,1 0,15 0.2
zalea 0,1
Slika 5. 9 Prika:: poprec~nog bric
- ta 1
1 pop! ec nog !wta
t, mm

izrauju sc bez faze. U ('!blici SLl 5 3 d ane Vrijednosti

.. za naj OV r .
Svrdla promjera 0,25 do 0,5 mm '
za vrijednosti svrdla od' do 100 Innl p p. OJillJI podbrusili kut a i kut
. . - - f0111Jefa.
poprenooo brich '''
< t

U tabhct su 5.4 dane vrijedno s ti J\.ll tova au, a" I. ac, mjerene
. na raznim udaljenostima od osi.
Na slici 5.8 prikazane su veliine za fazu/i po ledinu l.

Tablica 5.3 Podbrusili kutovi poprec~nog brida !filla sFrd!ima promjera J ~ 100 !Ill/l
co

Podbrusni kut na opsegu Kut poprcnog brida

Promjer svrdla d, mm)
priblino a 0 Priblino 'l'o

2,0 do 3,5 14 47
3,6 do 5,0 ll 48

Slika 5.8 Pri/ar: kutma, fa: e i po!ec1ine 5J do 7,0 9 49

7 ,l do l 1,O 9 50
5.4.1.9. Kut poprcnog brida SJ
ll, l do 18,0 8
Kut poprenog brida VJ je kut to ga zatvara poprcni
brici s ravninom, koja prolazi 18,1 do 30.0 7 55
glavnim bridom paralelno sa smjerom osi svrdla (slika 5 .9). Ovaj je kut mjerodavan da
se ustanovi. da li podbruene povrine imaju traeni oblik, a podbrusni kutovi ispravne 30,1 do 55,0 6 55
vrijednosti. Kut poprenog
brida if mora biti u tono odreenim
granicama, a ne smije 55,1 do 100.0 5 55
iznositi vie od 55. Preveliki kut poprenog brida daje veu silu posmaka, koja utjee na
zakretni moment, to sve skupa dovodi do veeg utroka snage i vremena rada.

Tablica 5 . 4 K L!IOVI Jia glal'!lom bridu \'Vrdla od -,_,- mm promJera, . 111~ .,. .
udaljenostima od O"'l. -a . .,_ _ _ - eJ r:.m u ra::nun
- - 1 .s 1flllf-) .)
-

155
154
Svrdla

Alati i napraFe

Podbrusni kut Ur+ E ( slika 5.5 l Prednji kut y

Promjer mjerenja Mjeren na koncen- Mjeren okomito Mjeren okomito
u( mm l trinin1 na na

5 2950' 60 so
\0 \650' 40 \3 do \4
\5 1350' oo 2\ do13
20 940' 20 25 do 27
25 830' 20 r,
30
Na slici 4.9 ptikazani su slobodni kutovi samo za promjene mjerenja da = 0 5
mm, db=0 15 mm i d.:= 0 25 mm.

5.4.2. Glavni bridovi svrdla

s
Slobodni kut a ne utjee na sile koje nastaju na glavnim bridovima. Radi to vee
otpornosti dobro je da se izvede slobodni kut u u potrebnim granicama. Najpovoljniji
slobodni kut bit e na vanjskom promjeru oko 6, a kod jezgre oko 15. Kako se iz slike
5.9 vidi, slobodni kutovi su razliiti i dosta manji, ukoliko se mjere okomito na glavni blid,
tj. u smjeru I, ll, Ill umjesto na povrinama valjka u smjeru la, lih, Ille. Usprkos velikom
porastu slobodnog kuta od 830' na opsegu do 2930' kod jezgre nema opasnosti u pogledu
dovoljne otpornosti glavnih bridova. Tablica 5.4 odnosi se na sliku 5.9.

4.4.2.1. Kutovi glavnih otrica

Proces rezanja kod spiralnih svrdala shematski je prikazan na slici 5.1 O za jednu od
glavnih reznih otrica u razvijenom obliku i to na obodu svrdla.
s
Debljina strugotine=-.
2

Slika 5.!0 Prika::: otrice re:::anja; kutova rada

157
Svrdla Alati i naprave

Slika prikazuje: Pmast podbruenog kuta prema jezgri mora postojati, jer i prikloni kutovi e rezne plohe,
kako sc vidi iz slike 5. J O, rastu prema jezgri. Tablica 5.5 daje infon11ativno vrijednosti
a. slobodni i prednji kut na vrhu s.vrdla kutova e-: za svrdla do 25 mm promjera, koje vrijede i za razne take glavnog bridu istog
b. slobodni kut u odmotanom _obliku svrdla.
e. prednji kut u procesu rezanJa.
Tablica 5.5 Prikloni kw r-; re=ne plohe ::a reene promjere i posmake
Iz slike moemo obiljeiti kutove:
Promjer Vrijednost posmaka s, mm/okr.
a- slobodni kut na vrhu (kut pod_br~~nja) svrdla d
ar- slobodni kut u procesu rezanp, th kut rada mm 0.1 0,2 0,5 1,0 1,5 1,0 3.0
p - leut klina . .. ,
y,.- prednji kut u proc~su r~zanJa, Ih kut rada 5 022' Q044' 149' 339' 528' T 15' 10'48'
y = w _kut uspona spirale 1
r-:- kut posmaka ili prikloni kut plohe rezanp. lO 012' 055' 149' 244' 3'34' 458'
15 008' 015' QOJ6' JOIJI 150' 226' 3'39'
Iz slika 5.1 O i 5.7 moe se izraunati: 10 006' 011' 028' 055' ! 0 22' 149' 244'
15 0'05' 009' 022' 044' 106'
dA
;T (7) 128' 21 l'
tan rv =--~~
A Hil
Iz tablice se 5.5 vidi da kod velikih posmaka kutovi E-: dosta umanjuju slobodne
tan cv A (8)
tany =-.-- .. kutove a, i to u blizini jezgre. Nadalje, u sluaju buenja nommlnim posmacima
Sll1 cp
vrijednost kuta t: je neznatna, tako da je razlika izmeu kutova y,. i y mala te sc u
A

Ako u (8) uvrstimo (6) i (7) sljedi: praksi moe zanemariti.

tan rv,-~ 5.5. Proraun deformacije sv1dla

tan r . ,
dsin<p
Pri buenju se javljaju aksijalna sila prodiranja i zakretni mo men L Ova aksijalna sila i moment
zakretanja su direktno proporcionalni otporima materijala i prodiranja. DefOrmaciji su
tan a N = tan a sin cp
najvie izloena tanka i dugaka svrdla. Kako se iz slike 5.11 vidi, svrdlo je u svom
gomjem kraju upeto, a u donjem uprto u rupicu (a) ili voeno u napravi u ugraenoj vitki
.
Kutovi se mJere na o bo du svr dl a. u procesu rezanja je: (b). Aksijalna sila prodiranja F stvara u materijalu naprezanje izvijanja III i IV sluaj po
Euleru. Naprezanje se moe izraunati prema sljedeem izrazu

F
)'r=y+e A (9)

Kut posmaka moe se izraunati:

s
tane=--.
;Td

gdje je: .
s_ posmak, mm/okr t
d_ promjer svrdla, mm.

U praksi se izrauju spiralna svrdla s kutom podbmenja glavne otrice u iznosu od

a=5do 14o.

159
 A lati i naprare

Eulerov izraz za elastino izvijanje za HI sluaj bit e:

o 'Ef
F =-lr -,-
h (13)

Ako se vrijednost F iz ( 13) uvrsti u izraz (9) moe se izraunati naprezanje za elastino
izvijanje uk.

(14)

Iz izraza (l4) izrauna se doputena duina l svrdla:

X

(15)

///JV/// / / / / / / / / / / / / / / / / gdje je:

F E- modul elastinosti, Nlmm 2
(\ b J- moment tromosti mm1
faktor sigumosti, koji iznosi:
l'-

. .. svrclla MJC
,_ 11--viiania (!1 \'oc1ello r = 4 ... 5 za e like
Slika 5.1 J Pri/m:: deJormctCI]C 'J 'J
l'= 2 ... 3 za zakaljene elike.
sreditenjem, b voc1eno ahurom)
Eulerov izraz za elastino izvijanje za IV sluaj bit e:

Sila izvijanja Fi naprezanja izvijanja Ok ovisni su od vitkosti , Ef

F=4ff---
12v (16)
(10)
Ako se vrUednost F iz ( 16) uvrsti u izraz (9), moe se izraunati naprezanje za elastino
gdje su: izvijanje ak.
F _ aksijalna sila izvijanja, N ,
ak_ naprezanje izvijanj_,a, N/mm-
il _presjek svrdla, mnY .. . . (17)
lo- slobodna duljina iZVIJaOJa, mm l
r _ polumjer tromosti, mm.
Iz izraza ( 17) moe se izraunati doputena duina l svrdla:

Slobodna duljina izvijanja iznosi

4;,- 2 -E-l
l=
(11) erk. A. v (18)

Svrdla kojim elimo buiti plou, a da se prethodno nije izvrilo sreditenje, ve je svrdla
polumjer tromosti r iznosi slobodno oslonjeno na plou, bit e optereeno na izvijanje. Iz slike se 5.12 vidi da je
svrdla u svom gornjem kraju upeto a u donjem slobodno. Na svrdlo djeluje aksijalna sila
(12) prodiranja. Zbog toga se moe zamisliti da na kraju svrdla s bone strane djeluje sila F;
1
koja je jednaka sili prodiranja Fr. Djelovanjem sile Fo nastaje progib y, koji uzrokuje
zastranjivanje svrdla u procesu buenja. Slika 5.12 prikazuje progib i zastranjenje svrdla.
 Alati i naprave
Sl'rdla

Slika 5.13 Prilw: Sl'rdla

5.5.3. Doputeno naprezanje od savijanja

Dop~~~eno se naprezanje od savijanja odreu e tak d , .

koeficiJentom 'l= 0.9, te ovo prema tome iznosi~ o a naprezanJe od tlaka pomnoimo

I u_1 -::::: eri' .,7 (19)

5.5.4. Proraun progiba

y Iz slike se 5.14 vidi da se svrdla moe romatr . 1- ~ ...

drugom slobodan. p ' ati . . aa stap koJI Je u jednom kraju upet, a u

Slika 5.12 Prika: progiba i :astranjiva1~je S\'fdla

5.5.1. Glavna sila /

Glavna se sila F 0 rauna prema izrazu :

F =k ds
() _\ 2

\
o
X

5.5.2. Naprezanje od tlaka

Naprezanje se od tlaka rauna prema izrazu:

gdje je: .A presjek svrdla i rauna se

SUka 5.14 Pri/m: sal'ijanja Sl'rdla i prika:ivanje progiba
Jrr 2 Jf(f !fd"!
A=--=--=-- Statiki moment plohe moe se izraziti:
2 24 8

Iz slike 5. 13 vidi sc da se presjek svrdla moe raunati kao 112 povrine kruga.

163
Sl'rdla
Alati i naprme

(20) 5.5.5. Kut zastran,jivnnja

Kut se zastranjivanja rauna prema izrazu:

gdje je:
Am- povrina momenta plohe
x11- udaljenost teita plohe od slobodnog kraja nosaa. l'
tana=::._
l (27)
(21)
5.5.6. Vrijednost i zastranjivanJa u mm mjereni na ploi Imja se h ui

U peto svrdla i optereeno na luaju silom F0 moe se izraziti na sljedei nain: [z razmjera prema slici 5.14a, koja prikazuje zastranJ'ivanJ'c svrdl,r lJI'I.
plou koja se bui slijedi: proel'Iranju kroz

(22) v: !=i: H

rH
7 i=--
(23) 1 (28)
Xo=::_l
3
Ako se uvrste ove vrijednosti u izraz (21) dobiva se 5.5. 7. Primjeri :

l Fl' 2 Ff' (24) Treba buiti elinu plou vrstoe R =340 Nl ' ..
.
r=-----1=--
EI 2 3 3EI brzoreznog elika promJ'era d= l O n m : . mm ' debljme H=50 mm svrdlom od
. __ ' 1111. ucvrscenon u glavi 2 ,1 b ~ d 1..
mm (slika 5 14a) Posmal svrdl . . .::o ..._' ' usen.Je na U.JIIm 1=100
. . . " a Iznosi ~=O l mm/olT t .
Radi se lakeg raunanja moe izraz pojednostavniti. k,=2650Nimm2, Treba izraunati progib l' i ~- l' .. . ".'' a speci Jem otpor rezanja
. zas ranJIVanJe 1
d= lOrEN
Moment savijanja:

M =FI=u
.l _\
.!.. (25)
e
gdje je:
2
a_1 - naprezanje na savijanje, N/mm
4
I- moment tromosti, cm
e- udaljenost najudaljenije take od neutralne osi, cm.
Ako se vrijednost iz (25) uvrsti u izraz (24), dobiva sc za progib

a 12 (26)
v = -' - -
. 3Ee c.t-V77m'7"7'7"7'7'
6
gdje je: 'Il?
d
e =- = r, mm polumjer svrdla. ( to je maksimalna udaljenost vlakna od
2
neutralne osi).
Ostale oznake znae: Slika 5. Na p r/l(a:::
., :::astrallfli'GIIJa
..
Fo-sila koja djeluje bono na vrh svrdla, N . 'n nl/a ko
~ (
i b lfSCI?JO

l -duljina svrdla, mm
E - modul elastinosti. N/mm
2
4
l -moment tromosti ;11111
l. Sila prodiranja F 0.
1\{.- moment savijanja. Nem.

164
165
 Alati i naprme

l. operacija: rezanje materijala od brzoreznog elika i ugljinog elika

-1l l -~-65
Fo-
0 lOO,l ~ 1325 N
d s o
1 1

2. Naprezanje od tlaka:

Fo
cr!' =A,
gdje je:

Napomena: Rezanje se moe izvriti na pili, ili cirkularu, ili na tokarskom stroju. Komad
:rd' 3,1410' 3,14 l OO ~ 39 mm' treba da je najmanje za 12 mm dui nego to je predvieno na crteu;
A~--~ 4o 8
42 -
1. operacija: tokarenje
13 7 5
cr ~ _-_ = 34 N/mnr
l' 39

cr _\ ~cr l' ll~ 34. 0,9 ~ 30,6 N/mm' e.... -:1

//

( ~l
30,6 30 6
~ 0.00005 '',_
...
3200000 600000

1oo' -.l oooo ~ O,S ~ 0.1 o mm

e ... //
l'~ 0,00005 -_- ~ 0,0000) 5 5
. ) -

500,10
i ~ -'--,--,- 0.05"' 0,05
100

5.6. Tehnoloki postupak izrade plosnatog svrdla

Na slici je 5.15 prikazano svrdla.

Slika 5.15 Svrdla

Materijal: elik 3.operacija: tupo zavarivanje

Promjer svrdla: D
Ukupna duljina: L
Kutovi:
prednji kut y =15o
slobodni kut r1 ~ l oo
kut klina~~ 65o.

166 167
Svrdla Alati i naprave

n
F
(

L
J:r-
'--
l
- /

4. operacija: tokarenje zavarenog dijela 9. operacija: bruenje radnog dijela za uvaljivanje ljeba

I O. operacija: zagrijavanje

ll. operacija: valjanje poleine

5. operacija: buenje uvrta na obje strane

12. operacija: uvaljivanje ljebova

m
r- l
\ l
~
-ii=

( h-~> ~ >- \
~_l:, >- '.'::_j
6. operacija: kontrola zakrivljenosti
~~~ '.
l~
7. operacija: ispravljanje

8. operacija: tokarenje vanjskog promjera na radnom dijelu _,!ll

--
r \p tl m
~/
' .. e,,/,/,//_<'
. . /~H_,

168
169
Svrdla Alati i naprcne

13. operacija: arenje

\4. operacija: bruenje bonih ploha nakon uva\jivanja ljebova l ( ( )

! (o )

'
18. operacija: utiskivanje oznake

15. operacija: tokarenje ili bruenje podbruene plohe vrha svrdla

19. operacija: toplinska obradba

20. operacija: ienje

16. operacija: tokarenje Morse konusa
1) ..
- operacua: ravnanje

22. operacija: poliranje lijeba

17. operacija: glodanje

170 171
 Alati i naprave

Svrdla
5.7. Potrebne norme za konstrukciju i izrndu svrdla
... b ' . udno a diJ. ela i predbuivm~e sredr*g dijela svrdla
23 . operactp. rusenje r e l. HRN K.D3.001 -Definicije i oznaka pojmova
2. HRN K.D3.002 - Pregled standardnih spiralnih svrdla
3. HRN K.D3.003 - Spiralna svrdla- vrh
4. HRN K.D3.004- Spiralna svrdla- promjeri
5. HRN K.D3.005- Doputena odstupanja promjera
6. HRN K.D3.006- Spiralne burgije s valjkastom drkom- uice.
7. HRN K.D3.0 l O- Tehniki propisi za izradu i ispomku spiralnih burgija.
8. HRN K.D3.0 19- Spiralne burgije s valjkastom drkom vrlo kratke.
9. HRN K.D3.020- Spiralne burgije s valjkastom drkom- kratke.
l O. HRN K.D3.021 -Spiralne burgije s valjkastom drkom- duge.
ll. HRN K.D3.022- Spiralne burgije s konusnom drkom.
12. HRN K.D3.023- Spiralne burgije s konusnom ojaanom drkom.
13. HRN K.D3.050- Alat za zabuivanje- pregled i upotreba.
14. HRN K.D3.060- Burgije- zabuivai.
15. HRN K.D3.061 - Zabuivai.
24. operacija: bruenje steznog dijela 16. HRN K.D3.062- Zabuivai za zatitna sredinju gnijezda.

5.8. Izbor materijala za svrdla

Za izradu svrdla primjenjuju se alatni, brzorezni elici i tvrdi metali. Drai tupo zavareni
na radni dio svrdla izmuju se od konstrukcijskih elika. U tablici su 5.6 dane vrste elika
od kojih se izrauju svrdla.

Tablica 5.6lzbor vrste elika =a re=ni dio svrdla

Oznaka
Naziv svrdla Tvrdoa u H RC Izvor
elika

Prml"\ier do l O mm -
25. operacija: otrenje vrha svrdla 59 .... 63
\940
Svrdla za buenje materijala tvrdoe Promjer iznad lO
vee od :wo HB i lijevano eljezo mm- 61 .... 64
l944
Promjera do 5 mm -
HRN
60 .... 64
Svrdla za bu enje materijala tvrdoe Promjer iznad 5 mm
6880 HRN
vee od 200 HB i lijevano eljezo 62 .... 65

Svrdla za zabuivanje i uputanje 6882 61 .... 62 HRN

Izbor vrste elika za neradne dijelove brzoreznih alata

26. operacija: kontrola

Drke zavarenih svrdala i zabuivala 3130 30 .... 35 HRN

27 . operacija: konzervirm~e

173

172
Svrdla

Izbor vrste elika za neradne dijelove alata sa tvrdim metalom

40 ... .50 HRN

3130
Tijela svrdla s cilindrinom drkom

56 .... 62 HRN
4131
Tijela svrdla s konus nom drkom

174
 Alati i naprave

6. TANCE- OSNOVI

6.1. Proces obradbe prosijecanjem i probijanjem.

Tipine operacije razdvajanja materijala pomou alata na preama su prosijecanje i

probijanje. Kod ovih operacija se materijal razdvaja po zatvorenoj konturi. Kod
prosijecanja je prosjeeno jezgro radni komad, a ostatak trake je otpadak a kod probijanja
je probijeno jezgro otpadak, a ostatak je trake radni komad. ivteutim, zavisno od oblika
izratka i konstrukcije alata. postoji jo niz t1peracija razdvajanja i to odsijecanje,
zasijecanje, kalibriranje otvora i fino tancanje.
Kod alata za prosijecanje, ili probijanje slika 6.1 materijal se razdvaja po zatvorenoj
krivu lj i, prema obliku obratim.
 Alal i i naprave
ta 11 ce - Osnovi
ig l, koji se izrauje iz legiranog alatnog elika, uvren je u usadnu plou 4, na taj
nain to mu je vrh moe biti i raskovan (kod okruglih igova). Kako bi se poveala
povrina koja prenosi silu prosijecanja ili probijanja i smanjio povrinski tlak. kaljeni ig
se ne naslanja direktno na gornju plou 6 (izraenu od konstrukcijskog elika), nego na
kaljenu meuplou 5. Cijeli gornji sklop alata se najee povezuje vijcima i pozicionira
cilindrinim zaticima. Gornji dio alata je preko upinjala 8 spojen s pritiskivaem pree 9.
Jednu od varijanti takvog spoja prikazuje dispozicija alata i pree na slici 6.2a, odnosno
detalj na slici 6.2d. Ploa za stezanje 8 je vijcima 9 vezana s pritiskivaem pree 2.
Ispadanje cilindrinog rukavca 7 se spreava vijkom I O, osigurnim protumatricom. Donji
sklop alata slika 6.1 se sastoji od: matrice za prosijecanje ili probijanje 2, ploe za voenje
3, graninika ll i donje ploe 7. Ovaj sklop sc, takoer, vee vijcima i cilindrinim
zaticima.

Ploa za voenje 3 vri razne fimkcije kao to su:

- vodenje iga l, odnosno usmjeravanje (centriranje) gornjeg u odnosu na donji dio
alata
- voenje trake lima
- skidanje otpatka sa iga nakon zavrene operacije prosijccanja.

Graninik ll, u najjednostavnijoj izvedbi, vijkom je privren za matricu za probijanje ili

prosijecanje. Traka se pomie u povratnom hodu pree, do graninika za veliinu posmaka
x (u smjeru strelica).
Matricu za prosijecanje se radi od legiranog alatnog elika i nakon toga toplinski obrauje
te brusi.
Donja ploa 7 se stee na stol pree l O i uvruje najee pomou stega 12 i vijka 13 s
Presiek A- A T-glavom.
Iz slici 6.2 a, b i e vidi se da se slezna ploa 4 postavlja na stol pree l i vee, takoer,
vijcima.

ProsJek B-B

Slika 6.1 Alat za prosiiecm!ie ili probiianje o) D/SPOZ/c.!JA ALA T4 J PRE$E

177
!76
tance - Osnovi Alati i naprme

U poetku procesa deformacije (I faza), materijal je pod djelovanjem tlaka iga izloen
elastinom savijanju, koje u nekom trenutku prerasta u plastino savijanje, kombinirano s
istezanjem vlakana. Pri daljem prodiranju iga u materijal (JI faza) nastaju po
prckoraenju granice gnjeenja znatnije deformacije ispod iga. U stvari. u ovoj fazi se
materijal savija i utiskuje u otvor matrice, tako da sila koju prenosi ig na materijal djeluje
na granini sloj materijala, izmeu reznih bridova iga i matrice. Ova djelovanja vanjskih
sila dovodi sloj do plastine deformacije. Vlakna u ovoj fazi jo nisu prekinuta. iako ve
nastaje utiskivanje jezgre. Pri daljnjem prodiranju iga u materijal (III faza), stupanj
deformacije znatno prijee doputenu granicu. Tako dolazi do stvaranja prvih pukotina
b) TLOCRT STOLA PREfC
l ispred reznih bridova i do konanog prekida materijala te istiskivanja jezgre. Najvea
relativna dubina prodiranja iga Gut = =ot l s ( ::01 dubina prodiranje iga u materijaL s
Presjek A-A debljina materijala slika 6.8) kod koje dolazi do razdvajanja materijala zavisi od:

l. Vrste materijala. S poveanjem tvrdoe opada vrijednost G01

Debljine materijala. S poveanjem debljine, takoer. opada 0 1t
3. Stanja reznih bridova alata. Ukoliko su rezni bridovi iga i matrice za prosijecanje tupi,
d) PRI\,R[[NJE GORNJEG DIJELA ALA TA tada ig mora dublje da prodre u materijal da bi dolo do razdvajanja istog.
e) TLOCRT STEZNE PLO[E
NA PRIT/SkWA PREfC
Vrijednost 0 1t iznosi:
gon7Jeg
Slika 6.2 ?rika:: stola pree i po::icionirWJ}C a 1ata--:-a l'Jreu
l. meki elik za s= 1 mm f(n =O, 75
d 'e 'ezure (gotovih komada kod prosijecanja, 2. meki elik za s= 4 mm Got= 0,40
U stolu prese tzveden Je ?tv~r za ptop,.a ,anJ.. l J -o tezanje mogu biti izvedeni paralelno,
w ,

3. srednje tvrdoe elik za s= l mm 0 11 = 0,65

odnosno otpatka kod probiJanJa). Kana t za VIJ ce za s -
dijagonalno, ili kombin~r~no. .. .
U procesu prosijecanja tl! probiJanJa
l. faza
~
4. srednje tvrdoe elik za s= 4 111111 .s;lt = 0,35
5. tvrdi elik za s= l mm 0 11 = 0.50
6. tvrdi elik za s= 4 m111 (n = 0,25
7. aluminij i bakar za s= l nun 6'01 =0,75
8. aluminij i bakar za s= 4 m111 Cut= 0,50.

Veliina zazora bitno utie i na kvalitetu prosjeenog komada (jezgre). Kod normalnog
ll. faza zazora slika 6.4 jezgro je bez srha (otrih bridova). Ukoliko je zazor manji od normalnog
slika 6.5, tada se dio materijala gnjei izmeu reznih bridova iga i matrice za
prosijecanje, pa se dobiva nekvalitetno jezgro s igliastim srhom , nastalim od zgnjeenog
dijela materijala.

Iii. faza

Jez gm ('''"l'
-,- ""')
a) b)

Slika 6.3 Fa::e prosUecanja ili probijw!ia

178 179
 A lati i napral'e
ta!U.:e- Osnol'i
samo su suprotnog smjera (rr1 - naprezanje istezanja. o:1 - naprezanje tlaka). U ravnini
odsijecanja, koja s glavninim pravcima zatvara kut od 45su najvea tangencijalna
naprezanja ( r). U toj ravnini nema normalnih naprezanju ( rr = O). Slika 6.5 prikazuje
shemu procesa dcllmnacije bez (a) i sa zazora m (b).

S prodiranjem iga u materijal dolazi do sabijanja vlakna (pod djelovanjem naprezanja

Slika 6.4 Stm{ie napre::::m{ia elementa
o:1 ), istezanja (pod djelovanjem rri) i istovremenog savijanja. Glavne osi deformacije se pri
tome zakreu za izvjestan kut dip u odnosu na poetni poloaj. Pravci glavnih normalnih
naprezanja ( rr ) zatvaraju s pravcima najveih tangencijalnih naprezanja ( r) kut od 45.
Uslijed koncentracije naprezanja, veu defl1rmaciju e pretrpjeti vlakna blia reznim
bridovima. Zato i kut dip ima najvee vrijednosti u slojevima materijala neposredno uz
rezne bridove, a najmanje u sredini.
S pojavom plastine defonnacijc poinje se mijenjati oblik komada, uslijed ega dolazi do
dodatnih naprezanja. Pojam dodatnih naprezanja i uzrok njihovog nastajanja je definirao
S. Gubkin zakonom [76]: "Kod plastine promjene oblika u slojevima i elementima tijela,
koji tee poveanju dimenzija, nastaju dodatna naprezanja koja smanjuju naprezanja, a u
slojevima i elementima tijela koji tee smanjenju dimenzija, nastaju dodatna naprezanja
koja poveavaju naprezanje". Kao posljedica pojave dodatnih naprezanja dolazi do;
k de-r. rnwciie kod prasijecanja poveanja naprezanja plastinog teenja, promjene osnovnih naprezanja, jer se dodatna
Il pocetdl .JI1
zbrajaju s osnovnim naprezanjem, stvarajui tako radna naprezanja, i do promjene sheme
naprezanja stanja glavnih naprezanja izazvanih vanjskim silama. Prednje se moe predoiti
i analizom naprezanja probne epruvete u trenutku poetka lokalizacije deformacije.
Uslijed lokalne kontrakcije probne epruvete (slika 6.6), elementi tijelu na mjestu
lokalizacije tee smanjenju dimenziju.

k_u_/T~I
li'
b) sa ::::a::::orom t)--!-~~

.\
a) be::: :::azora
.. l 'l (t} . normalnih (n) napre::::anja
Slika 6.5 Tok J'la/mna i pravac glavnih tangencl)a 1117 l .

6.2. Naprezanja

. l 'l
..

za postavlJanJe optima 111 1 UVJC '

. . . . b"an'l a osebna analiza naprezanja je vrlo vana
Mehanika procesa pros!JCCGnJa ih pro lJ J~.' ' .~b . n opl1odne veliine zazora izmeu
. t'l deformaCije' IZ Olil e
. . : .. , a l,al'rteta prosieene povrsme,
w
L~~
Slika 6.6 Dodatna napre::::m~ia kod lokalne kontrakcije probne eprurete
.. 0 d ivanja sl 1e prosJJecanJ, \ ~
iga i matrice za prosiJecanje, re ' .. .. spravama do danas se iskljuivo
~ t' oizvoda U teonjs 1\!ln r,l ' .
vijeka uuJanJa alata l tocnos l ~.r
w

. .l: . bijanj'l prema klasifikaciji naprezanJa. spada Zbog toga se osnovno naprezanje 0(1 = 2 r poveava za iznos dodatnog naprezanja O:J. tako
polazilo od toga da proces.proSJjecanJ.a .'I pro.. ' ~~nema normalnih naprezanja (rr= O). da je ukupno naprezanje rr = Oil + O'ct. to je vea lokalna kontrakcija, to su vea dodatna
U istO smicanje, tO znaI da U raVnll11 prDSlljeCa~:J t w~ 'l j da se U ravnini prosijecanja naprezanja. Ove postavke je u svojim analizama potvrdio i autor ove knjige.
.. . -. . k . da ova lJostav m mJe o en. .
NoviJa Jstrazlv~mJa po azUJU ' . _ (rr) isto smicanJe, kao Analogno, tome, kod prosijecanja ili probijanja materijal u zoni prosijecanja tei ka
.. l 'l ( ) . l'aJu ' normalna naprezanJa .
pored tangenc!JU 1111 r JUV J .. . , , " , ( , = O) u elementu napregnutog smanjenju dimenzija. Zbog toga nastaju dodatna naprezanjn, koja poveavaju osnovna
. .. ., Jod prosJJecanJa bez zazora 11
naprezanJe, postOJI samo . . ._ "' , . =-u i rr~=O u glavnim prav eJ ma l- 1 naprezanja. Sumiranjem dodatnih s osnovnim nnpreZai\jima, dobiju se st vama naprezanja.
tijela abed slika 6.4 javljaJU se non1la.lna naprez.mJ~ 71 . v~ijeclnosti meusobno jednaka,
lli-Ill. Glavna normalna naprezanJa su po apso u noJ

181
180
 Alati i naprate
tance- Osnal'i

To znai da e naprezanje tlaka po apsolutnoj vrijednosti biti manje od osnovnih, a

naprezanje istezanja vee. Zbog toga sc i kod najpovoljnijih uvjeta istog smicanja,
~:~:;;'-'1~:~
(prosijecanje bez zazora slika 6.5 a) shema stanja naprezanja mijenja i nalazi negdje w W,
izmeu istog smicanja i viestranog istezanja.
Stanje naprezanja materijala u fazi razdvajanja se moe predstaviti shemom na slici 6.7.
~~. A l l//1
2 ,-
15
l l N
\
l Tj l /~---

i l :s
t/J
-Ll---a \ N
a If ..._ \1 w
Ila T l
B
'-----
[/' / . /
l \

~///8/, __..//;//<!
o) d) e) [//;/// ,"//'><,///
//1//j

~/~?;
b}
o)
dM ///// /J
'// /
///-;/;-
Slika 6. 7 Shema stcmja napre:w~ja ufa::: i ra:::dl'qjm~ja
U"/
-'-"/LLL
/ _ - -- -- __/u--./
/ //

Zbog pojednostavnjenja problema, smatra se da je linija razdvajanja AB ujedno i linija Slika 6.8 Shema slw~jo napre::al!ia mater;jala

ll treia,l(rif'Jro\Jiie.
-'' -
.
'J (mu a
(f"-
(/_(/ ra:::c l \'C(Jai!Ja)
. .
najveih tangencijalni h naprezanja. Pravci glavnih nonnalnih naprezanja zatvaraju s ovom
linijom kut od 45. Na slici 6. 7a prikazan je dijagram tangencijalnih naprezanja ( r).
Poznavajui ovaj dijagram moe sc postaviti i dijagram glavnih normalnih naprezanja ( a 1 ' ZJra rI
Karakteristika stanja naprezanja moe se ~an-lli IZ omJera
a
-'za .
sljedee primjere:
a T .
i a na slici 6.7b). Zbrajajui i dodatna naprezanja (atJ), koja sc kod ravnomjeme
3
deformacije mijenjaju po paraboli (slika 6.7c), s glavnim naprczanjima, dobiju se stvama l. -=0 (isto smicanje)
T
naprezanja (a1 = a 1 + atl i O:.;= a.1 + o;1po slici 6.7d). Nadalje se moe na osnovu izraza
0:1=- r. a, = _a-'.,_+_;a::_l!._
a=O
- 1

1
a
O<-< l (mjeovito stanje tlaka i istezanja )
dijagram nonmtlnih naprezanja u ravninama s najveim tangencijalnim T
konstruirati
napreza nj ima. a1 =a+ r.
lz izloenog se moe zakljuiti da u ravnim prosijecanja AB (slika 6.8) pored
tangencijalnih (T) nastaju i normalna naprezanja (a). a
3. -=1 (istezanje)
T

0:'1 =O. a 'l= al: aJ =a= T

a
4. ->1 (svestrano istezanje)
T

a1 =a+ T. 0:1 =a- r,

P. udakov [76] je ispitivao zavisnost omJ'era aT od veliine zazora (H' po slici 6.8). za

razne materijale.
 Alati i naprave
tance- Osnovi

F
6.3. Proraun sila prosijecanja ili probijanja M
U proraunima koji se koriste u tehnikoj praksi od presudno g znaaja za odreivanje sile
prosijecanja ili probijanja je maksimalna vrijednost naprezanja smicanja ili vrstoa R
smicanja r w Naprezanje smicanja kod prosijecanja ili probijanja nije konstantna veliina, e B
nego se 1mijenja u ovisnosti od relativne dubine prodiranja iga po odreenim
zakonitostima, u ovisnosti od vrste materijala i temperature deformacije. Kod prosijecanja "'
u..
ili probijanja u hladnom stanju moe se uoiti da s porastom tvrdoe materijala raste i ~

najvea vrijednost naprezanja smicanja (rm), dok relativna dubina prosijecanja (!Oml opada. u..
Kod rada pri povienim temperaturama za odreeni materijal vrstoa smicanja opadu, a
relativna dubina prosijecanja raste s poveanjem temperature. Za nominalna i stvarna o s D z
naprezanja smicanja vae analogni zakljuci kao i kod istezanja.
Slika 6.9 Sila 5ga ovisna o dubini prodirm!ia u materijal
Konvencionalna naprezanja u momentu razdvajanja materijala iznose:
Dio krivulje Ok! predoava prvu fazu prosi'ecan ..
pada trenutno na nultu vriJ"ednost 1,.. l Jb Ja prema slici 6.3, a MR drugu. Sila ne
:r~ I~ s~ e za savladavanje
' ci JC po re no utrortr izvjest' d' 1
R =Fm otpora trenja za protiskivanje jezg;e, tako da dio RD d
"' .4o Teonjslci. sila prosijecanja- ili probijanja bi tr~bo !govara tleCOJ tazr.
F". tangcncijalnih ( r) i nomlalnih naprezanja (O') i"e. ,a o ~a ~l~de odre~~u na osnovu
rm=-
Ao
Meutir~,. ovom analizom se dolazi do vrlo l;o;Ja se JavlJaJU ~ ravrllm pr~sijecanja.
pnmuenrtJ u praksi Zato se kao islIJ.Lic'r . l .t .. plrcirarnh Izra_za, koJI se tesko mogu
Stvarna naprezanja u istoj fazi optereenja materijala: t' ' ' \_ vr en enJ za odreivanJ 1 .. .
u JeCaJ tangencijalnih naprezanja. ' e sr e prosrJecanJa uzima
- _ f~~~ _ Fm
istezanje: 1~".---A", A0 (l-r;1", ) U tablrci 6.1 dane su vrstoe smicanja pri povienim temperaturama.

smicanje: r =~= Fm Tablica 6.1 'vrstoa smkml)a pri povienim temperaturama

"'" l
'm 1(
![(s-=()/ )
U ovim je izrazima: MATERIJAL vrstoa smicanja lin. Nlmm2
"O'
~
.n ODGOVARA
e; PRI TEMPERA TURI
Fm- sila u momentu razdvajanja, PRIBLINO
GOST
A 0 -ilm - kontrakcija probne epruvete u momentu poetka lokalizacije "" 600 700 800 900
V' m
Ao
"' HRN DIN
'C 'C 'C 'C
l elik 2 024S St 34-2 200 liO 60 30
deformacije,
2 elik 3 034S St 34-2 240 130 90 60
&" = ~ - relativna dubina prosijecanja. 3 elik 4 044S St 42-2 240 130 90 60
1
s
4 elik s OS4S St S0-2 330 160 90 70
Stvarna su naprezanja vea od konvencionalnih: s elik 6 064S St 60-2 380 190 90 70
6 elik lO 1120 CIO 200 IlO 60 30
krtll >Rm i Ttmt > lin jer je Am< Ao.
7 elik IS l220 CIS 200 liO 60 30
Krivulja ovisnosti sile prosijecanja ili probijanja od apsolutne dubine prodiranja 8 elik 20 1330 e 22 240 130 90 60
iga prikazana je na slici 6.9. 9 elik 35 l430 e 3s 330 160 90 70
lO elik 4S IS30 e 4s 380 190 90 70
ll elik y8 l840 e ssw2 180 100 100 60
JO elik yi O l940 C lOOW2 280 ll o liO 60

18S
184
 Alati i naprme
tance - Os/l(J\'i
Tablica 6.2 I=redha alata sa =ako.~ enim re=nim brhkwima 110 matrici
Sila prosijecanja ili probijanja za alate s paralelnim rezmm bridovima se odreuje po
izrazu: NA CIN OBLIK IZRADKA fZRA'!. ZA SILU
(l) ZAKO!>ENJA

~-o
Prnwkutnlk
gdje je:
L, mm- opseg dijela koji se prosijeca ili probija ili opseg platine
.. "- K
F2,5$T0 [a+1,6(1+0,115;p)H
t<mw
J
s, mm- debljina materijala IWg
z;", N/mm 1- vrstoa smicanja. ~,"-o F=Z(I+O,OZ<p)' ds'rmto
-oj (t-J=>K HYt-rHO,~srl'
Najei sluajevi:

~-o
i'r.ll!()kulnlk
Okrugla platina promjera d, L= n d
( 1 a) "'o "' "- K F=2,5H. [a+t,6(1+0,115?)~
ltlili'
J
F= d s Ji11 , N
g
""
ll.. ' 'O IWg
F2,4(1 +0,02 'l' )'ds'r. arocos 1/.gtoJ
Kvadratna platina stranice a. L =4 a
(1 b)
-..j (f?K ll

Tablica 6.3 f=1edba a/ala ,;ct ::akuenim re=nim bridol'imana :igu

Pravokutna platina sa stranicama a i b, L= 2 (a+ h)
( 1 e) Pral!()klitnlk
F=2(a+-b)s f 111 ,N Fm2,5s T, ~~ +O,os r )u
Ovako proraunata sila prosijecanja se zbog neravnomjernosti debljine materijala, kao i +1,8(1+0,115? )- ~J: J
tupljcnja reznih ivica alata (do kojeg neizbjeno dolazi u eksploataciji) poveava za 30%,
IWg
tako daje stvarna sila na osnovu koje se odreuje stroj (prea):
F2,4(1 +0,02 'l' )'ds'ro arocos 11-sr,.
(2) H
FM= 1,3 F=Ls r0 "N
Prawkutnlk
Iz izraza se (l) vidi da je sila prosijecanja ili probijanja upravo proporcionalna veliinama
L, s i Tm. Zbog toga pri presijecanju tvrdih materijala (Trn vee). ili materijala vee debljine F2,5sr. lat1,6(1+0,115\"I~J
(s), odnosno platine veeg opsega (L), moe doi do prekomjernog porasta sile. Kako bi se
l bmi'
izbjegao, ili bar donekle usporio ovaj porast, postoje tri naina. IWg
F2,4(1 +0,02 rp )'ds'r.arocw 11-sr.
H
L Alati sa znlwenim reznim bridovima

Zakoenje reznih bridova kod prosijecanja se izvodi na matrici za prosijecanje (tablica Fravolmtnlk
6.2), jer prosjeeno jezgro- radni komad ostaje ravan, dok se ostatak trake- otpadak smije
F= ST m (Btb ~~
defonnirati.
Kod probijanja je obrnuto. Probijeno jezgro je otpadak i ono se smije kriviti. dok je
Krug
ostatak- radni komad ravan, zato sc zakoenje izvodi na igu (tablica 6.3).
F =1,2 (1 +0,02 'l') 'd s'rru arc cos H -2sta
H

Veliina sc zakoenja H i kut Q? biraju u ovisnosti od debljine malcrijala u granicama:

187
tance - Osnovi
Alati i naprave

faktor k ima vrijednost:

zas:S3mm H:::_ 2 s s
H=s za M=- k=0,4+0,6,
za s> 3 mm 7

za !1/ =s k= 0,2 + 0,4.

. . d . zal"oenja tada uslijed velikih defonmtcija dolazi i do krivljenja
Ukollko se Izvo e veca \. .: ' . trebno komade ravnati. .
radnih komada, pa je nakon prostjecanJa po k ~ . n reznim ivicama moe se izraunati Alat s vie igova s razliitom duljinom iga, kao konstruktivno rjeenje ima niz prednosti.
Pored toga to se smanjuje ukupna sila. smanjuje se znatno i troenje alata. a poveava se
Sila prosijecanja ili probijanja kod alata sa za osem!
stabilnost iga i otpornost na izvijanje zbog ega se tanji igovi izvode krai od deblji h.
po priblinom izrazu:

F;:: k L s lin, N (31

3. Prosijecanje pri povienim temperaturama

faktor k ima vrijednost: S poveanjem temperature materijala opada vrstoa smicanja. Izrazi za proraun sile
za H= s k= 0,4 + 0,6,
prosijecanja ili probijanja su isti kao i kod obradbe u hladnom stanju, samo se za lin uzima
za H= 2s k= 0,2 + 0.4. d l" . mum sile ali se poveava hod iga vrijednost za odgovarajuu temperaturu. Najpovoljnije temperature prosijecanja elika su
S poveanjem vrijednosti zakoenja H, opa a ma \.Sl
u podruju 700 +- 900 C, pri emu donju granicu treba izbjegavati. elik se ovim
,

(slika 6, l 0),
postupkom ne moe preraivati u intervalu l OO + 400 C, koji se oznaava kao interval
temperaturne krtosti.
F
Primjer 1:
H=O
e H=S Potrebno je proraunati silu potrebnu za prosijccanje pravokutne platine dimenzija:

v
duljine b = 200 mm, irine a = l OO mm i debljine s = l O mm. Materijal: elik 0245
(St 34- 2). Poznato je Tm= 300 N/mm2 i""'= 0,45.

Rjeenje:
o s 35 z
a) Sila se prosijecanja s paralelnim reznim bridovima alata rauna prema izrazu (lc)
F = 2 (a+ b) S lin
Slika 6.10 Ovisnost potrebne .nle od-_w,oseJya
1.v
Idubine prodiranja
. :iga
F=2(100+200)10300= 1,8106 N= 1,8MN.
2. Alati s razliitim duljina ma iga
.. . . . b""a nekoliko dijelova (otvora), tada se _i_go:i
Potrebna sila pree je
Ukoliko se istovremeno prosJJeca tl_l pro IJ l" . . sila prosijecanja ili probiJanJa
izvode s razliitim duljinama. Ovun se _ma:s~~~ml .
F" = 1,3 F = 1,3 1,8 = 2,34 MN.
vremenski pomiu, tako da ne dolazi do sumiranJa IStih.

.
Razlika duljina 8./ se uztma . . od de"bi"'
u ovisnosti J me .l rclativne dubine prodiranja iga u lim b) Sila se prosijecanja sa zakoenim reznim ivicama alata rauna prema izrazu (3).
i to u granicama, S obzirom da je s= l O mm> 3 mm, uzima sc zakoenje H= s= l O mm.
Kut zakoenja je:
111 =s za tanje
7H '10
tanrp=~=---=0 l
111 = ~ za deblje limove. b 200 , rp"= 550' < 8" qi =O, l 02.
7 .
- . s razhcJtnn
Sila se prosijecanJa . -. . d u ,.Jmama
. iga rauna
prema Izrazu:
(4)
F;::kLsTlm N

188
189
 Alati i llapraFe

tance - Osnovi
H-\'S 01
F = 2,4 (l+ 0.02 rp) d s lin arc cos

_
H

(
Sila prosijecanja je
H -ss 01 2-10.14
a+L61+0,(bq:>)sE"']
F
- o,. e."
- --' ' m
ll -
--
tn n tp

llJ.Ci,4 51
arc cos
J-1
arc cos
2
arc cos 0,8

F= 2,4 (l+ 0,02 0,0815) 50 l 760 0,643

F= 58 833 N= 58.8l<N
= 0,643

F= 2.5. lO. 300Ll00 + 1,6(1 + 0,05. 0,102) OJ

F, 1 = 1,3 F= 1,3 58,8 = 76,44 kN
F -85
k=-" =~=049
F= 1,29. lO" N= U9 MN Fa 11,9 '
ht = 1,3. 1,29 = 1,677 MN.
6.4 Deformacijsld rad prosijccanja ili probij:mja
Faktor smnnjenja sile
Defomwcijski sc rad utroen na prosijecanje ili probijanje moe izraunati, poznavajui
F = F(o), kao integral:
'
TV= fFdz.
e.) Prosijeeanje sc obavlja u vruem stanju.
Ovaj integral predstavlja povrinu ogranienu krivuljom 01l1RD i apscisom:: = s (slika
.
Pn temperatmt t -
. - 800 oc iz tablice

6.1, za zadani materijal:
6.9). Ako se srednja vrijednost sile u intervalu od :: = O do :: =s oznai s F~;r, tada sc
r". = 60 N/mm' ' ( 10(1 , 700). l O. 60 = 360 kN spomenula povrina moe zamijeniti povrinom pravokutnika OCBD pa je rad
F =2(a+b)s rm=!.. .,_
'
= 1 3 . F = 1 3 360 = 468 kN W= fFdo=F"s.
F 1\'1 ,_ ' \)

F, 36 _lP
k =-p= 180- -
Uvodei faktor x kao omjer srednje i maksimalne vrijednosti sile
"
=
.'
F.". 1
llF,r=x Fm
Primjer 2: F",
~ ~bl .. ~ = 1 mm. probija se otvor
- l. (C-17'1- Ck 60 stanje poboljsano) dc J111C s .
U ~.elJenom mm _., ' .. . ,
e . d- '0 111111 Potrebno J. e odrcdttl s tlu probijclilJa. dobiva se izraz za defonnacijski rad prosijecnnja ili probijanja u konanom obliku:
promjeru - _,
.. F, s
/V=x Fm s, N mm d1 f-V=x-"-, Nm (5)
Rjeenje: 1000
Ukoliko se radi s dva razliita materijala (s Tin = 300 N/mm i I;11 = 600 N/mnr\ iste
2

a) S paralelnim reznim ivic~mla alata: , debljine i opsega, tada e maksimalna sila prosijecanja ili probijanja F111 , za materijal s
Sila se probijanja odreuje prema Jzr.Izu z;11 = 600 Nlmm 2 biti dva puta vea od sile za li11 = 300 N/mm 2 Meutim, srednja
vrijednost sile Fsr = x Frn e se poveali samo za 30 + 40 %, jer se relativna dubina
F=nds
_ . -o . l . 760 = l 19 380 N= 119.4 kN
rm-TC) prosijecanja 0, 1 smanjuje, to znai da prije dolazi do razdvajanja materijala. Zbog toga i
faktor x mora biti proporcionalan relativnoj dubini prosijecanja E01 Iz tablice 6.4 se po V.
F" = 1.3. F= 1,3. 119,4= 155,2 kN. P. Romanovskom [76] moe uoili da faktor x opada s porastom debljine i porastom
vrstoe materijala. Isto tako e i deformacijski rad za drugi materijal biti za 30 + 40 %
b) Sa zakoenom reznom ivicom iga vei od onog za prvi.
Rad prosijecanja ili probijanja kod alatu sa zakoenim reznim bridovima se odreuje po
l - f{-'1
s= 1mm< J mm zawsenje -"'~l='mm
-- -5 - - - IZrazu:
2H _ 22 =008 1po=4'40'<5' ip=O,(l815. F (s+!-1)
tanq:>=/,- 50 fV=x 111 Nm 6)
l 1000 ,
.. . l' blici 6,., odreuje prema izrazu:
Sila sc probijanja prema a -

191
tance- OsmJFi
Alati i llaprme

h. Tablica po V. Romanovslwm
25 ~

~ \(
<: \
f=O, 02.'J Tablica 6.6 [76] daje vrijednosti zazora za razne materijale kao odgovarajui postotak
""'
Lc_' 20 / debljine lima.
\~
Sl., h= ).1)6 J\ Tablica 6.6 Ve!iana ::a::ora :::a pros[jecm?ie ili prob(janje i::ra:!:ena
,(J
t:: 15
-~ 1/ \. 11 postocima deb{iine mater(jala pu Romanovskom [76]
-Q .....___.
.
,_G lO
Q _/-

i7)
(J
5 l f=O 76
"' MATERIJAL
DEBLJINA MATERIJALA s 111111

1/ f
-0, ?,_. n7m .
do l 1+2 2+3 3+5 5 +7 7 -+l o

o -s
U'
10 7,5 2,o zs
'
~o Meki elik, bakar i meki mesing s 6 7 8 9 lO
Hod igo, mm elik srednje vrstoe
C= 0,20- 0.25 %1 i tvrdi mesing. 6 7 8 9 lO ll
Slika 6.11 U{jecqj ::raawsti na silu prob(janja
Tvrdi elik C = 0.40- 0,60'% 7 8 9
Za odreivanje veliine zazora postoji niz raznih naina:
JO ll 12

a) Analitiki e) Prema G. Oh Jeru

Potrebna zranost se odreuje na osnovu stanja u poetku tree faze prosijecanja. Ovaj autor daje zazor kao tlmkciju debljine i vrstoe smicanja materijala pomou izraza:
.
.t
ll'
=-=
2
(s-=",) tan_8
11'= e-sifi, mm za s :0 3 mm (z;n. N/mm') (9)

tako da je zazor
11' = (1,5 e s - 0,015) r;::, mm
VIO za s > 3 nun (z;,.. N/mm') (l O)

gdje je:
lt'= 2 l=
.
2 (s- :m) tan_8= 2 s (l-~) tan_8
s s, mm- debljina lima
lim N/mm - vrstoa smicanja
2

11' = 2 s (l- Eo 1) tan_8 (8) e - faktor koji se kree u granicama e = 0,005 + 0.035. Koja e se vrijednost iz ovog
intervala odabrati, ovisi o vrste alata. Najee se rauna s e = 0,0 l. Kod alata od tvrdog
gdje je: metala je e= 0,015 +O, 18.
1v. mm- zazor
s, mm- debljina materijala d) Dijagram po E. Giihreu
Eot- relativna dubina prosijecanja
jJ- kut smicanja materijala Po E. G6hreu se zazor odreuje u ovisnosti od vrste i debljine materijala, slika 6.12. Ovaj
za meki elik jJ= so+ 6o je dijagram napravljen na osnovu ispitivanja i praktinih iskustava autora i dobro se slae s
izrazima (9 i J 0).
za elik srednje tvrdoe .8= 4" + 5"
za tvrdi elik .8= 4".

195
tance- OsmJFi
Alati i nopra\'e

~
3
Debljina M A T E R J J
7 i\/ / L
t 0,6
0,5
4 / \ 1/
/
materijala
s, mm Mesing i elik srednje Tvrdo valjani Aluminij
~ 10 6 , ;/ ~;,:~ meki elik vrstoe elik

>< :/
0,4 2.5 0.13 0,15
0;j
O, J
7 \ 7 .l>;;; ~< 2.8 0,14 0,17
0.18
0.20
0,25

" \\ ;:;/ /'

/ l 0.28
~
0,2
J

~ JE ~l~
/ ' ,.----/
-----~ /\
2
W- 3,0
3.3
0.15
0.17
0,18
0.20
0.21 0,30

lJ&
~
,,,
~ 0.23 0.33
O, l ~ 3,5 0.18 0,21
~~ ,<"
9 0.25 0.35
-" 3.8 0.19 0,23 0.27 0,38
o ~5 1 1,5 2 Z5 3 ~5 4 ~5 5 ~5 6 4,0 0,20 0,24 0.28 0.40
Debljina lima 5 mm - - - 4.3 0,72 0,"6 0,30 0,43
4,5 0.23 0.27 0.32 0.45
Slika 6.12 D(jagram ::a odredilm?ie ::a::ora [76} 4.8 0.24 0,29 0.34 0.48
5.0 0.25 0,30 0,36 0,50
e). Tvrtka Seh u len>

Tvrtka strojeva i alata za obradbu dcfom1iranjem uSchulern daje apsolutne vrijednosti Proraun tolerancija ovisi od tow1 da li S" ~ .
o" .. ~ \'rS! p!OSIJCCailJC III probijanje.
zazora u ovisnosti od vrste i debljine materijala (tablica 6.7).Gotovo uvijek je bolje birati
zazore na donjoj granici, raunajui na to da se troenjem alata isti poveavaju. Ukoliko se a) Probijanje
kod probe alata pokae da je zazor premalen, isti se moe vrlo lako poveati (naknadnim
bruenjem iga ili matrice). Tee je popraviti alat s prevelikim zazorom. Postoji
Kod probijanja je potrebno u materijalu izradili otvor IlazJ,, . .
mogunost da se izvjesnim metodama dimenzije iga poveaju nanoenjcm galvanskih . d- 1-
1'1 6 . IlO[! prom.rera D Uezgr 0 ._,
d\.~
e
0 lpa s I .;:a .13 a) ' s loleranciJ.l1111 " 1- ._ .... Je
.:J, \.OJa Je poZitivna.
prevlaka (tvrdo kromiranje), ukoliko alatnice posjeduju ureaje za tvrdo kromiranje.

Pravilno dimenzioniranje alata i odreivanje izradnih tolerancija ovisi od zahtijevane

tonosti (tolerancija) obratka i vrste rada. 'd~~-
Tablica 6. 7 VeliL~ina ::a::ora po podacima tPrtke "Sclmler" f76} di .,D(.,.x)
w l w
Debljina M A T E R l J L 2
h 2
materijala
s, mm M es ing i elik srednje Tvrdo valjani Aluminij
l
l

l
2 l b
2
_l
l
meki elik vrstoe elik
l l
~'~" ~
0,25 0,01 0,015 0,02 0,02
'.',~"'Sl
[~~ ~~~-s
0.05
0.5
0,75
1,0
0.025
0,04
0,05
0,03
0,045
0,06
0.035
0.05
0,()7
0,07
0,10 l l
l i\,~"\
l l l
l dM= dJ+w l l
1,25
1,5
0,06
0,075
0,075
0.09
0,09
0,10
0,12
0,15 l ! 7 1t,.1 tM ~
l
l l
1,75 0,09 0,10 0,12 0,17
l
'l 12 l 2 l l l

\! l
2.0 0,10 0,12 0,14 0,2 lf T l
2,25 0,11 0,14 0.16 0.22 ,; <>l l l d l : l s-
u
196
197
tance - Osnovi
Alati i naprave
T
Vt:L/CINA PROBIJANJE PROS/JECANJE
l l
NBZivna mjera izradkB D D
Izrada to/eronclja Izrad/m tf:, -6
MjerodallllB mjera tzradkB maksimalna min/malm!
za dimenzioniranie a/arn Di""'i =D+6 D(~ =0+6
NBZivna mjere Lig dJ=D(m<j) dz=dy-w
a/a Ill
Matrica dM=dt+w dM= Dr~
l
l Jzrarill tolerancue fm l! -Iz
/ alil ta Matrica +IM +IM
/ Najva&J mjera maflica za dMt~dM+IM dMtlll>J)"d~o~+IM
ii"Oblianie ili prosl/ecsnje
Najmanja mjera tiga dz(ml~ =dt t z di(,Tii~=d; -l!

Slika 6.13 Proraun toleranc(je alata :a prob(ja11je i prosijecwlje

a) ProbUmrje Za dimenzioniranje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija predmeta:

D ma.\= D+ ..
dr-DM--1'1
Kod probijanja je promjer iga (d;_) jednak maksimalnoj dimenziji predmeta (Dmn.,), a
promjer matrice za probijanje (dM) je uvean za iznos zazora (lt').
(ll)

dr.t =d~+ 11' =D+ . + 11'

Troenje iga se vri u podruju izradne tolerancije predmeta (.). Alat sc smatra
istroenim kada se promjer iga smanji do vrijednosti d;= D.

b. Prosijecanje

Kod prosi jecanja radni komad Uezgro) ima nazivni promjer D (a ostatak je trake otpadak)
i izradnu toleranciju J, koja je negativna. Za dimenzioniranje je alata mjerodavan
minimalni promjer predmeta:

Drnin =D-J.
Promjer sc matrice za prosijecanje (dt~.d uzima jednak minimalnoj dimenziji radnog
komada (Dmin), a promjer iga smanjuje se za iznos zazora (11') slika 6.13 b.

dt\1 = D min = D- .J

d,= d," - "' = (D - Li) - w ( 12)

Troenje matrice ide na raun izradne tolerancije predmeta (.J), tako da sc alat smatra
istroenim kada sc promjer matrice povea do vrijednosti dr" 1 =D.
Jzradne tolerancije alata se odreduju po normama ISO sustava tablica 6.8. Jedinica se
tolerancije rauna po izrazu:
b) Prosijecw~je i= 0.45 VD+ 0,00 ID

199
tance- Osnovi
Alati i llaprave
gdje je:
i, ~un- jedinica tolerancije u mikrometrima, (l ~un= 0,00 l mm)
N~je~~ se u praksi zahtijeva da tonost izradbe l , . .
tocnostl!Zradbc predmeta koji se prosiJ'eca T b" a ata bude za tn kvaliteta bolja od
D, mm- geometrijska sredina krajnjih vrijednosti promjera u dotinom podruju. I I pro lJa. Tada Je na pnmJer za

Tako je npr. za podruje izradnih promjera od Tonost izradbe predmeta lT9 mo lT ll IT12 1Tl3 IT14
D1 = 30 mm do D,= 50 mm Tonost izradbe alata lT6 lT7 ITS lT9 !TlO lT ll
D= ~D, D, =hO 50 = 38,73 111111
Ako radni pred1 t .. l
paje .. ne niJe po <onstruktivnom crteu tolerira ~ " . .
tolerancijom u kvalitetu IT11 l n .. . . n, moze se racunatJ s tzradnom
. , u m I .. o niJe mterm m normtma dr l ~.. . ~
i= 0,45 lj38, 73 + 0,00 l 38,73 = l ,56 fll11 = 0,00 l 56 111111. matnca za prosijecanje ili probijanje rade se 'edan u o ' uc~IJe proptsano. Zig i
nokretnom odnosno ))prohodnom spoju. J dnosu na drttgt u tolerancijama po
Tablica 6.8 Osnovne tnleranc(je po ISO sustavu (l'l'ijednosti u mikTometrima)
Moe se npr. uzeti

PODRUJE NAZIVNIH MJERA D.mm matrica

':ig itd.
f--
,_ ,_
u_:
g o
:i
<
"' en TOL e -ooo o
~ :;;s -e
rl -o n
Cl
o
-n
~.
o
Si
o
e
o
~.
Primjer:
> "'> ~
o
-
.g
'"o e e ~ ~ ~
o ~ ~
e

" ~.

o
'O
~
~ .:0
~

-o
~
oo
~
o
~
~
eoc,
~
o
oo -~~
o
-oo
oon
Cl -
n
~
o
..,.
e
l. Potrebno je odrediti zazor kod rosi . T .. . " '" "
.oi debljine s= 3 mm. Poznato J e r. ~p530 uNe/canJ~ l l pro bu anJa ceh enog lima Cl530 (C 45),
- .:::: .!i .!i ,;:;: ~ .oi ~ ~ ~

l IT\ - 1.5 1.5 !.5

"
1.5 !,5 2 2 3 4 5 6 7 8
m mm' lOt= 0,41 l jJ= 4.
Rjeenje
2 !T2 - 2 2 2 2 2 J J 4 5 7 8 9 Ill

J !T3 - J J 3 J 4 4 5 6 8 10 12 lJ 15 a) Po izrazu

4 IT4 - 4 4 4 5 6 7 8 JO 12 14 \6 18 :w ll'= 2 s (l- E,") tan,B

5 ITS ::::7i 27
5 5 6 8 9 ll ll 15 18 20 23 25
ll'= 2 . 3 (l " 0,41) . o' 07 ~ o.,_"48 l11111
6 IT6 lO i 7 8 9 li 13 16 \9 n 25 .29 JJ 36 40
\\' 0,248
7 IT7 16 i 9 12 15 \8 21 25 JO 35 411 46 52 57 6J -100
s ~ --100
3 ~ 8,_,/0
'"'

8 ITS J5 i 14 \8 22 27 JJ 39 46 54 63 n 8\ f\9 97

!T9 40 i
b) Po Romanovskom
9 25 JO 36 4J 52 62 74 87 \OO l\5 IJO \40 155

10 \TIO 64 i 40 48 58 70 84 liO 120 \40 160 \85 2\0 230 250 11'
-100=9%
ll !Til !OO i 60 75 l)() IJO IJO 160 190 220 250 290 320 360 400 s
11 " = o,o9 3 = o.n mm.
12 IT!2 [(j{) i 90 120 150 180 210 250 ]()() 350 400 460 520 570 630

13 \T\3 250 i 140 \BO 220 270 330 390 460 540 6JO 720 8!0 f\90 970 e. Po Ohleru

14 \T\4 400 i 250 JOO J60 430 520 620 740 870 \DOO 1150 \J\111 1400 1550

15 \TIS 640 i 4110 480 580 700 840 1000 1200 \400 1600 1850 2100 2300 2500
w~c-s vliJ
r;: ~OOl-3 /530- o,21s mm
, VIO-
\6 11 ' o 218
IT\6 1000 j 600 750 l)()() \\OO \JOli \600 \900 2200 2500 1900 3200 J600 4000
-100 =-'-100 ~ 7 3"'
s 3 ' /0
Za kvalitetu ITS (u podruju 30 + 50 mm) osnovna je tolerancija ITS= 25 i= 25 1,56 =
39 f1111 = 0,039 111111.

200
201
 A lati i nap rare
tance - Os11avi

d. Iz dijagrama na slici 6.12

Tablica 6.9 irina odmaka i ra::::maka u ovisnosti o deh!jini lima i .\'irini trake [76j
Krivulja l za s= 3 111111 daje

\1' = o,2 111111 DEBLJINA l R I N A T RA K E B, 111111

LIMA
~100= 02 100=67'%
s 3 ' s. 111111 lO l so !OO l 150 l oso l 350 soo 1000

e. Po lab lici tvrtke Sc hu lem

0,10 1,2 - - - - - - -
0,20 1,2 1.5 1,8 - - - - -
w=O.llmm o.so l ,5 7,0 3.0 3,5 4,0 4,5 - -

~100 = 021 100 = 7'Yo

0,75 u 1.7 2A 2,9 3,4 3,9 4,4 -
s 3 1,00 1,0 1.5 2,0 7,5 3,0 3.5 4,0 6.0
1.25 1,4 1.9 7,4 2,9 3,4 3,9 4.3 6.0
Uoava se da se zazor po svim metodama nalazi u granicama 6,7 + 9% od debljine
1.50 1,6 2.0 2,5 3,0 3.5 4,0 4,5 6,5
materijala. 1.75
2,00
1.8
2,0
7.2
2,5
2,7
3,0
3.7
3.5
3,7
4.0
-
47
4,5
4,7
5,0
6.7
7,0
6.7 Metode racionalnog iskoritenja materijala
7-
7_,_) 7,0 7,8 " 7
o,_ 3,7 4,2 4,7 5,2 7.2
Kako bi se postigli kvalitetni i isti prosjeeni komadi, irina trake B treba biti neto vea 2,50 2,0 3,0 3,5 4.0 4.5 5.0 5,5 7.5
od irine radnog komada. Sa svake strane irine radnog komada dodaje sc izvjestan 2.75 7,0 3.2 3,7 4.2 4,7 5,2 5,7 7.7
odmak, koji se oznaava kao odmak b po slici 6.14. Isto tako se ni jezgre ne mogu
3,00 2,0 3,5 4,0 4,5 5.0 5,5 6.0 8,0
probijati jedna uz drugu neposredno i potrebno je meu njima, takoer, predvidjeti
3.50 7_,)- 3,7 4,7 4,7 5,2 5,7 6,5 8,0
izvjestan razmak. koji se oznaava kao razmak b.
4,00 2,5 4,0 4,5 5,0 5.5 6,0 7.0 8.0
, Otpadak 4.50 3,0 4.7 4,7 5.2 5,7 6,2 7,0 8,5
.--- 6,7
fA / 4,75 3,0 4.5 4,7 5,2 5,7 7.0 8,5
. '-"' ''-
'
,,
~~" ';dt'~i'';
/
5 3.0 4,5 5.0 5,5 6,0 6.5 7.0 9.0
~
'-

~~;:
l
l~ J
~ -~~
,/ 6 3,5 5.0 5,5 6.0 6.5 7,0 8.0 9,5
~-; 1::...~ ;;;p
\ 1:\:
l'->
~ 6,0 7,0
~ ~ ~~
7 4.0 5,5 6,5 8.0 9,0 10.0
"' b
~~
.tS~~~ 8 5.0 6.0 6,5 7.0 8.0 9.0 l 0,0 ll. O
~ ~ ""~
b '-. '-.

"' ...
~S::
~ 4~ t:,L, 4;
,,
~''i~
~ .. .)~
9
lO
6.0
7.0
7.0
8.0
7,5
8,5
8,0
9,0
9,0
10,0
10.0
ll. O
ll. O
P.O
12.0
13.0
'
,._, '- ",'-.">,".-...... ,,, ,, '- ~,_v-
'
s ~.cl~ino~ c!tpatka (:~~~d-irana povr.ina slika 6.14 ). ovisi uglavnom od rasporeda komada u
L l!dC!~ ah 1 od velicmc odn:aka 1 razmaka, to znai da s njihovim poveanjem raste i
otpa?ak. Zbog to~a o~mak 1 razmak trebaju biti to manji, s tim da sc ne prce odreena
Slika 6. J4 Raspored komada 11 traci ~ramca. k~d k~! e b1 gubitak zbn.g pokvarenih komada (zbog smanjenog odmaka i
w

tazmaka) b10 vec1 od ustcdc u matenjalu.

irine odmaka i razmaka b ovise od debljine lima s i irine trake B (tablica 6.9) koja se
obrauje i po pravilu rastu s porastom ovih veliina. I mnogi drugi !-l1ktori mogu da utiu Ako se masa svih komada J' edne seriJ'e
. oznai sm
'
na ovu vrijednost, kao to su: oblik i tonosti radnog komada, vrstoa materijala koji se Ilin= ll p fl= ll p S '.-L kg
obrauje, konstruktivni uvjeti za olakavanje posmaka trake, sloenost radnog alata itd.
- ' u elo t'w
a masa svih traka lJotre bil!. ll za ,z,adb Jene senj e s mb (masa
~ ukupno potrebnog
materijala)

203
202
 Alati i naprave
tance - Osnovi

Ako se s :: oznai broj komada u jednoj traci, tada potreban broj traka za izradbu 40000
mb == y p s A1 == y p s B L,
d" l . . 1.0311
IJe ova IZnos! J'= --_- komada. Neto masa svih dijelova:
tada je masa otpatka
mo= mb~ mn = p s (y B L -n A), kg. 7
m"= n A s p= 40000 (8 20 + 6 22). 1 . ,85
Kriterij po kome se ocjenjuje ekonominost iskoritenja materijala je postotni otpad (Ll): 1o"
9] ,6 kg
11111 =

11111 vBL-IIA (13) Bruto masa (zay traka)

D.= !!!.s:._ l OO% == mb - l oo<% . 100%
mb mh yBL 7 85
IIIb=)' B L s p= J' B l 000 1 .
10()
gdje je: Masa otpada:
n, - broj komada dotine serije
A, mm 2 - plotina povrina jednog komada
l11o == 111b- J/ln= lllb- 91,6 kg
s, mm- debljina lima Postolotak
p, kg/mm 3 - gustoa materijala lima lli
y- broj traka lima potrebnih za izradbu serije od n komada ~= - " 100%}
mh
A1 mm2 - plotina povrine jedne trake
B, mm- irina trake Na slici 6.15 danje jedan primjer iskoritenja materijala
L, mm- duljina trake.
Rjeenje:
Treba teiti da postotni otpadak bude to manji. U idealnom sluaju JC lim~
Go~O
=O
l.
(za Gb= G").

Ovo je u praksi nemogue, ali se pravilnim rasporedom komada u traci gubitak moe
...
.--
b
,-- ;::
'
! A
znatno smanJiti. To prikazuje i primjer prorauna najracionalnije metode iskoritenja
materijala slika 6.15, iz kojega se vidi da se promjenom rasporeda komada postotni otpad
moe smanjiti od vrijednosti 61,2%, redni broj l na vrijednost 33,2% redni broj 4.
u
1-

1- d -
-
..... b ,.rJ

,.rJ
M
tf)
ll
t:O

l
'~ !'
Prim.jer:
e=6 T

....
-
a=b ..........x-21,5
..... L .....
'
o Slika 6.1 j Primjer prorac'un najracionaln(je metode iskoritel?ia mater(jala
""ull irina trake
bol
._____ &.l B= e+ 2b
B=30+2 15
d=20 B=33 mm

il====
u,l Pos111ak trake

x=d+b
Potrebno je izraditi n== 40000 komada prema prikazanom crteu, uz uvjet to racionalnijeg .t=20 + 1,5
iskoritenja materijala. Materijal: lim 0!46 P 3 (St. V) debljine: s= !mm. irina odmaka i x= 21,5111111.
razmaka: b= 1,5 mm. (tablica 6.9) Poetni oblik materijala su table limova dimenzija:
1000x2000 mm iz kojih se odsijecaju trake dimenzija: B xL= B x !000 mm. Pretpostavlja Gubitak u poetku rada
sc da se pri odsijecanju na karama gubi 3 %1 materijala.

205
 A lati i napral'e
wnce- Osnm'i
3.
a=b
..01 '
a= 1,5 mm.
(ji
Komada u jednoj traci

L-b 1000-1,5
......r:fJp

~l
21,5
o=45
r:fJ

Ukupno potrebno traka

o
u
"d!
1.03. 40.000 ,.o l
y=
45 L
y= 918.
Otpad
Bruto masa 23 7 kg
Otpad Masa 60,4 kg
Masa 145 kg
Postotak A(Yo =39.8
Postotak A(Yr) =61 ,2
4.

..o'l ..o'l
'-
..o'l
a=b
-
r-
Jb ij
e
'fl
-l- ('.] ......pr:fJ
x= 21 5 "<T '
u
- - ll
o:l
u
..._
- (j!

l '--1
r:fJ
o
u
L "dl
,.o l
d=l9 x=lO ' /'
Otpad
-- -L
Masa 61,4 kg
Postotak A% =40.2 Otpad

Masa 45,5 kg
Postotak A%) =33.2

Unaprijed je nemogue propisati koji e raspored komada u traci dati najmanji otpad. U
praksi se nonnalno razmatra nekoliko varijanti rasporeda i odabire ona za koju se
proraunom ustanovi da je najpovoljnija. Postoje i odreene smjernice za raspored
komada za neke oblike kao na primjer u slijedeim primjerima, na osnovu kojih se moe
zakljuiti kakav raspored odgovara za zadani komad, slian nekom poznatom

207
tance - Osnovi ---------------------:'c"'IJI/,cm1ti i JWJJrme

Raspored
Ekonomino
geometrijskom
_
obl"lt cu (podaci po H !-!'lb
st rasporedt - t ert-u)
matenjala teorij~k~o~~
('ll I -- oouceg'
1
m mada
z, u stva%
brojaomjer t~oze
tra - og- broJU
- sekomada kOJI-- i sestu
moe, dobt'tt'
pnJem - - -
Iskoritenja

, ~ ~- '""
trake z i p:e?stavlja ocijeniti
' "Jedn

z' '
Y,,=z--lOO'Y.
A1 ' --
-" L.-A B-l OO"'10 '
(14)

gdje je: Skica pt-edmeta

.rl 'nmr
L '. -Bplotin ~.

-n
At = , mm-aplos"t'
povrsme radn Ooo- l<amada
---s tv ami broj komadamap -- ~edne trake
ko.?vrsme
z = _1_ j l se dobtva iz jedne - - l
' - teorij"sl-" l _ " otpatka). Itake
A ~~ JrOJ komada (be-

Na sljedeim su slikama dant. nelo. mogu.. .

Skica predmeta Cl pnmjeri rasporeda.

Raspored

m
-
Raspored

- L
Skica predmeta
b- m
L .nl -

Skica predmeta
tance - Osnovi Alati i naprave

Raspored Predmet okruglog oblika

Raspored

Skica predmeta

<~
Raspored
m
- -

...o'l
TI~:
Skica predmeta
X -L
-
>:;
~~~ay
ly

Iz naprijed sc navedenog moe uoili da se vierednim nmzmJemcmm rasporedom

okruglih komada poveava stupanj iskoritenja materijala (od 52,5% kod jednorednog
rasporeda, do 66,0% za 11 = l O redova), ali se s poveanjem broja redova komplicira i
m_ poskupljuje alat. Zbog toga je za odreivanje optimalne varijante potrebno pronai neki
kompromis izmeu ova dva kontradiktorna faktora. Treba usvojiti toliki broj redova,
Raspored kojim se osigurava dobar stupanj iskoritavanja materijala, uz uvjet da istovremeno alat ne
ispadne suvie kompliciran i skup.
Na slici je 6. J 6 prikazana konstrukcija postupnog alata za izradbu podlonih ploica i
slinih elemenata.
y

--
a x

21 I
 Alati i naprave
taliCe- Osnovi

PrtJs}al.; A-A
o 1).119

e. IZGLED KOMADA

d. POLOt.AJ TRAKE U I.POSMAK 1/.POSMAK

ODNOSU NA ALAT

49

/
c:::__J.-.---1-~/
111. POSMAK IV. POSMAK V. PO SMAK
e FAZE IZRADBE KOD POSTUPNOG PROMICANJA TRAKE
17 Vl/sk 4 0545 st.50.11
16 No.soliako 1 0345 (St.3Z21 Otaja<i iz lima
15 Voe<! lnlir1! 2 C0345 ff$1.37.21 Dl.tioi i: lilmJ
14 Vl/sk ooi!Jlnail 1 e 0545ist5Q.11l
IS V"tiak liiiJIJFJianif> 8 0545 (St.5Q.11)
12 Cilinl!rini kiXi 4 e; 0445(Sf.42.11)
"ll lk!nR~alobi 1 0345 (St.37.11)
IC
9
8
7
C!lindiitni rukam
Gami ncao~ e/st!

No<Mfui
1
1
1
1
o~
0345
3840ir 37.11]
"la)
0545 (St.00.11 J
Klllili"" 62 HRc

6 I'Joil za m&nk- 1 e 0545JSt.00.11)

5 G!llnh'.JJ!It lna 1 3840 {MJM/a) Klllili lill 62 HRc
4 7;" 4 3840 (Mjwila) Klllili"" 62 HRc
3 Umomk za CfH!IIiranili 4 17311 (st.C.Ii0.61) Poboiflali oo 1000 N!mrlt
2 l'!n 4 l Klllili 111l62 HRc
1 P/OI! za IIJIOil. 1 e6440 (Mjwi/a <>koti Klllili llll62 HRc
Poz. NAZIV Kon. MATERIJAL PRI/liJE OBA
St;/w 6. J6 l"llat :a i::.radhu podlo=.nih ploica

2!3
tance- 0.H10l'i
Alati i naprave
Ovim se alatom vri kombinirani proces probijanja i prosijecanja. Postupnost sc odraava B= (4- l) (20 + 4) O'866 +oo+ o . 4- 90
- . : . . - , 1 1 1 141 1
na taj nain to sc u komadu slika 6.16c prvo probije unutranji otvor promjera d= l O mm,
a zatim prosijeca komad promjera D= 20 mm.
Alat je etveroredan (n= 4). tako da se sa svakim udarcem pree dobiva 4 gotova komada.
Probijanje se vri igom 4, a prosijecanje igom 2 i matricom za probijanje i prosijecanje irina graninog iga 5 s= 10 mm;
1. U igu je umetnut umetak 3 (s promjerom koji odgovara promjeru otvora komada),
kojim se izbjegava ekscentrinost otvora u odnosu na vanjski promjer komada. Ovaj Stvarno potrebna irina trake
element se esto oznaava kao centrirer otvora. Upinjala I O (za vezu s pritiskivaem
pree) sc osigurava protiv odvrtanja vijkom osiguraa 14 samo tada ako gomji alat kod
povratnog hoda pritiskivaa izlazi iz ploe za vodenje 6. Vodenje trake se osigurava s
dvije letve 15, dok nosa trake 16 sluj za to da se sprijei savijanje trake prilikom
uvlaenja u alat. Duljina graninog iga je jednaka pomicanju (koraku) trake (x = 24 mm).
Granini ig je daleko sigurniji od fiksnog graninika. ali se njegovom primjenom irina
trake poveava (od B= 90,4 mm na Br= 95 mm), o emu treba voditi rauna kod velikih Posmak (korak) trake (a to je ujedno i duljina graninog iga)
proizvodnih serija. Granienje se komada postie na taj nain to je desna letva za vodenje
15 izvedena stupnjevano, tako da je rastojanje izmeu letava do otvora za granini ig Bn
a nakon toga B. Pri svakom pomicanju se traka naslanja na stepenicu letve. Da li e se x = D + b = 20 + 4 = 24 mm;
primijeniti jedan ili dva granina iga, zavisi od oblika komada. Kod duljih i uih komada,
gdje postoji vea mogunost zakretanja trake. upotrebljavaju se dva granina iga, Na slici
6.16c prikazane su faze izradbe u poetku rada. Brojevi oznaavaju koja sc operacija vri
kod dotinog pomicanju. a. Dimenzije iga i matrice za prosijecanje.

Primjer 1:
o ... k o~
Potrebno je proraunati dimenzije alata na slici 6.16 za izradbu podlonih ploica mlenzlJI 'Omada D= 20. -mm odgovara, kvaliteti IT12:
prikazan ih na slici 6.l6c.

Materijal je aluminij Al99.5 debljine s= 3 mm;

Kvaliteta izradbe alata IT (11- 3) = 1y 9
Rjeenje:
Dmin =D -A= 20-0,2 = 19.8 mm;
Zazor l V= 0,3 mm: Promjer matrice za prosijecanje 1

irina odmaka i razmaka b= 4 mm; dl\[(nHL\) =d+ IM= 19,8 + 0,052 = 19.852 mm
irina trake : Promjer iga 2

d,= d"- \V= 19.8- 0.3 = 19.5""

B= (n- l) (D+ b) sin 60 +D+ 2h; d l(minl =di.- l 2: = 19,5-0,033 = 19,467 111111.

b. Dimenzije iga i matrice za probijanje.

Uzima sc etveroredni raspored (u= 4); Probija se otvor d= JO'"' (kvaliteta"' !Tl2)

dnm., =d+ Ll= lO+ 0,2 = 10.2 mm;

2!5
tance - Osnovi

Promjer iga 4

d.: = dmax = l O,].h!\

dJ_( min l= d z_- t1. = l 0,2- 0.027 = l O, l73 mm.

Dimenzije matrice za probijanje l

d"~ d,+ w ~ 10,2 + 0,3 ~ 1o,5m

d,l\m"l ~ dM + IM ~ l 0,5 + 0,043 ~ l 0,543 mm.
Ove su dimenzije unesene na radnim dijelovima alata, slika 6.16b.

216
 Alati i naprave

7. PRORAUN l KONSTRUKCIJA ALATA ZA TANCANJE

7.1. Matrice za prosijecan,je ili probijanje

Rezna kontura ploe - matrice za prosijecanje ili probijanje odgovara obliku komada koji
se prosijeca ili probija. Proti! otvora ploe ovisi od namjene i kvaliteta proizvoda koji se
zahtijeva. slika 7.1. Postoje etiri oblika matrica. slike 7.la) do d).

<:)~ -

a)

=.n
"
\l
b)

C\15

'

rl ll
e)
~
d

[tj]:
D

d)

Slika 7.1 Oblici prqjeka i otvora matrica ::a prosijecanje mprob(janje

Oblik na slici 7.1 a, cilindar s kon usom

Primjenjuje se za prosijecanje dijelova kompliciranih oblika dijelova vee tonosti

velikog ukupnog broja izradaka. jer se tada matrica vie puta otri.

Visina h:
h= 3 do 5 mm za s:;:: 0,5 mm

217
 Alati i naprme
Proraun i konstrulicija alata :a .~tao canje
.1, mm- izradna tolerancija predmeta
h= 5 do 1O n1111 za s = 0,5 mm H, mm- ukupna visina ploe- matrice.
h= 1o do 15 mm za s= 5 o-l O mm Najjednostavniji profil je cilindar (a.= O, oblik na slici 7. l e), koji se moe primijeniti kada
se komadi nakon prosijecanja ne poli skuju kroz otvor plol:e, nego sc izbaci vuem vraaju
Kut a: navie (jer bi protiskivanjem kroz cilindrian otvor nastale velike sile trenja).
a= 3 +so
Matrice su najee priv,:ene vijcima i osigurane cilindrinim zaticima, koje treba
Oblik na slici 7 .l b sa zakocnjem postaviti na to je mogue veem rastojanju. Posebni naini privrivanja matrica za
probijanje koji dolaze u obzir kod sloenih, kombiniranih alata, prikazani su u tablici 7. l.
Primjenjuje sc za prosijecanje manjih dijelova srednje tonosti i manjeg ukupnog broja
obradka. Tablica 7. J PriFrH:et~je matrica ::a Jtancanje

Kut a: Rtld. 1VAIN PRJ\iRENJA SKICA PRIMJENA

a= lO' do 15'zas=O,I do0,5mm br.
a= 15' do 20' za s =0,5 do 1 mm Cili!ldtioo maflica Za ,WoiJ/l&ifG Olv01i3
a= 20' do 30' za s= l do 2 mm 1 ilfi/'lll;(J;!IfJ ll ()S/I(W/Jif flleflllh /lfWIUe[e do 215 mm.
a= 30' do 45' za s= 2 do 4 mm p,l(}(;u.
a=45' do-1 zas=4 do6 mm
Cili!idril:l!lil malTi:a s
Za proiJ/lrJil/G otvora
Oblik na slici 7 .l e cilindar 2 11SSlo110m ~Cir.I.ene
pron~ do IJO mm
. .. d"" ."dnJe tonosti i tankih limova. 11 osn(i'fflll ,Dk!l!.
Primjenjuje se za prosijecanJe manjtl1 tJ e1ova st t:
Cili/ldrioo matrica za ,oro!JI.i&/frl ft!(Jlh
Kut a: priwr5ana poiiiOii maiBrijd/8 s promjerom
a= 0 3 kilflica i 'l/ika oMl/a od 3 do 30 mm
Konstri/J..r:;ija OITII!gfl:iiva br.u
Oblik na slici 7 .l d dvostruki cilindar /'11a/Ji([U l deio!JieW.
.. . .. d"" ,l V'l edllJ.C i vee tonosti. Za p!OOijanja malsrijd/8
za prostjecanJe manJI 1l IJt: o 51
C!fl!ldrlf:oo matrica debljill8 do :S mm s promfirom
pr!Ow~r5ana /)O/IIOIJ
Visina h: otvora od 3 do 30 mm
Kao kod oblika na slici 7.1 a kug/lol1 pod Predli0811 i<o l p1 rod. br. l
Promjer slobodnog otvora flakom opnijfo
D=d+3 mm
.. . . . l" m od kutom a, oblik na slici 7 .l a ~aje
Profil izveden s cthndrom vtsme h. t. \._onuso .P ", d deblJ'ine lima, kako bt se
.. d_ V' ctimdra h UZIITill Vt:C.l O Kod vei b dimenzija komada, matrice se ne rade iz jednog dijela, nego su sastavljene iz
naJ'kvalitetmJe koma e. tsma se ~ . ., (nIic111 sv'ako~r otrenja ova se
. b ' . ) l 1 1 '..._
11'li"on zatUpJCI1j - ' o niza segmenata. Izradba matrice iz jednog komada za velike i komplicirane oblike je
omoguilo otrenJe ( ruscnje p.oce. '\..
w
.. . : . kuplJa za izradbu dijelova s
. . O . db . laJhalitetmja a 1l l najs . . veoma teka. Osim toga, daleko je vei i utroak skupog legiranog alatnog elika. Matrice
visina smanJUJe). vn tzve a Je J > . . . '. Jroftl s blaoim konusom (oblik na
manjim zahtjevima u pogledu tonosti p~tmJellJIUJ~ se 1. . u d: se i nakon JJonovnog izraene od segmenata se primjenjuju za prosijecanjc platina dimenzija iznad 250 x 250 do
. ama "OJC ostgurdvaJ u
300 x 300 mm. Treba lei ti da segmenti budu priblino istih dimenzija, jer sc tada utroak
slici 7.1b). Kut se konusa a b Ira u grame r . ._._ d e toler;ncije predmeta, to e biti
otrenja dimenzije otvora ploa nalaze u po JU tzra n materijala svodi na minimum. Na primjer, za prosijccanje krune plaline promjera 0 500
ispunjeno ako je: nun matrice se sastoji od 8 komada segmenata dimenzija 50 x 9 I x 220 mm, a ig iz istog
broja segmenata dimenzija 40 x 96 x 190 mm. Ukoliko su prelazi zaobljeni, spoj treba
izvesti na zavretku zaobljenja, a nikako na samom zaobijenju.
a< arc tan
-
(~)
2H
Kod nekih kompliciranih oblika matrica za prosijecanje radi se iz segmenata, ig moe da
bude iz jednog ili dva dijela (uzduna ili popreno podijeljen). Velike matrice za
gdje je: . prosijecanje, izraene od jednog komada, esto sc kod kaljenja deformiraju, a ako ima
a- kut nagiba profila ploe- matncc

219
218
Proraun i lwnstrukc(ja alata =a tancanje
Alati i naprave
otrih prijelaza postoji i opasnost od pucanja na prijelazima. Ukoliko doe do troenja, ili
pucanja na nekom mjestu, tada nije potrebno mijenjati cijelu matricu, nego samo dotini
segment.
Matrica za prosijecanje ili probijanje i ig rade se od visoko kvalitetnog legiranog alatnog
elika. S poveanjem vrstoe materijala koji se prosijeca ili probija, kao i sloenosti rezne
konture predmeta rastu i zahtjevi u pogledu kvaliteta alatnog elika. Za manje optereene t
alate se primjenjuju 6441 (OW 3) i 4146 (OCR 4). Za vea optereenja rezne bridove i
komplicirane oblike dolaze u obzir: 3840 (Merila). 6440 (Merila ekstra) i 4840 l

(Merila specijal). Za najvea optereenja se primjenjuje 4150 (OCR 12) i 6450 (OCR
specijal). Matrica i ig kale se ovisno o vrste alatnog elika na tvrdou 60 + 65 HRC i
l l l
"'
_,_ e l ..,..a/ .. le
zatim toplinski poputaju.
-'--
l ft
-t-- -.o a>
l l
Kako bi se utedio skupi alatni elik, naroito za prosijecanjc platina velikih dimenzija, a l l
debljina do 1,5 mm, esto se primjenjuju alati s navarenim reznim bridovima na matricu za l JI l .,
prosijecanje i ig. Matrica za prosijecanjc l i ig 2 imaju nosei dio od ugljinog
konstrukcijskog elika (0545, 0645, ili 0745), a rezni brid je navaren specijalnom A
elektrodom. Navareni rezni brid moe imati tvrdou do 60 HRC, to znai da ne zaostaje
za alatnim elikom. Prednost ove izvedbe je jetlina izradba i lak popravak kod tupljenja, ili
krzanja rezne ivice. a - pravokutna matrica
b okrugla matrica

U posljednje se vrijeme vrlo esto pnmJenjUJU za prosijecanje ili probijanje komada Slika 7.1 Optereenje matrice
manjih dimenzija matrice i iga od tvrdog metala (meta\okeramikih materijala). Ukoliko
se zahtijeva visoka tonost vanjske konture predmeta (kod prosijecanja), tada se ploe rade Oko 3_5 ~o 40% ove sile djeluje tako da slomi matricu u .~ ..
od tvrdog metala, a ig od alatnog elika. Matrice od tvrdog metala se mogu spojiti s NadalJe JC matrica optereena i dod t . l , . p~precnom (radiJalnom) smjeru.
a mm SJ ama trenJa I-oJe na 't .. d
osnovnom ploom tvrdim lemljenjem, iako je sigurnija veza s konusnim ahurama, ili proSJCenog ili probijenogjezgra kroz otvor matrice. \ . S UJU US 1ue protiskivanja
vijcima i cilindrinim zaticima. Kada se zahtijeva vea tonost otvora (kod probijanja),
rezni dio iga se izvodi od tvrdog metala, a matrice su od alatnog elika. Izdrljivost alata Post?}i pojednostavnjena metoda za proraun matrice . . .
od tvrdog metala je 6 + 8 puta vea od istih izraenih od alatnog elika. Ispitivanja su tehmckc prakse i mogu se koristiti za rosi"eca . T [76]:. Iz:az~ zadovolJaVaJu zahtjeve
pokazala da su alati za kalibriranje otvora (promjera l + 3 mm u mesinganim dijelovima) mm, s gabaritnim dimenzijama komadtJ- "..J nJe.~. I pr??IJanJe limova debljine do 5 + 6
izraeni od alatnog elika obradili do zatupljenja igova 2000 ~ 2500 komada. dok je s
Proraun ploe svodi se na dva empirils~~J' se pros!Jdecbal.lh probija do 250 ~ 300 mm.
~ Izraza za e J111U ploe i irinu ruba.
istim alatima od tvrdog metala izraeno 25000 komada s tonou od 0,005 mm.
Debljina se ploe H odreuje po izrazu:
Na matricu za prosijecanjc ili probijanje djeluje sila prosijecanja ili probijanja F. slika
7.2a, koja istu optereuje na savijanje. H= (lO+ 5 s+ 0,7 .Ja+b )'e, mm
(l)
gdje je:

s, mm- debljina Jima,

c~,!J,.mm- d~menzijc otvora matrice (dimenziJe komada- 1'1, 7 o.
e - l (R nL) - ta\
!t or 1WJI.. OVISI l'" -")
. . od vlane vrsto ~e m t .. l ls ..
e a enJa a WJI se prosijeca ili probija.
Ovaj ll1ktor se kree u granicama za:

Rm = 800 N/nun' je e = 1,3

Rm =400 N/mm' je e = 1 0
R ,
rn ==250 N/mm- je e == 0,8

Rm ==IJO N/mm:! je e= 0,6

221
Prorac.~l/11 i konstrukcUa alata ::::o tancw~je
Alati i naprcne

Dobiveni sc rezultat zaokrui na prvu veu dimenziju standardne debljine ploe iz kojih se
izrauje matrica. Ovak<~v nain prorauna matrice je aproksimativan, ali za tehniku praksu zadovoljava
(toniji proraun bazira na postavkama teorije vrstoe ploe, koje lee na elastinim
irina ruba ploe e os loncima).

e~(lO"" 12)+0,81-1, mm (2) Za okruglu plou- matrica slika 7.2b

,od 90") . ttda

Ukoliko kontura komada ima unutrasn.Je os~t re hitove
poveava za 15 -:- 20%).
\ w (manJe
- e 'se irina ruba
o:_
,
~ '5F( 'd]
_-_,- -
H~
l~-=--
3 d()
,
< o: 1 ._ N/mm-
- Sl (4)
Dimenzije ploe (prema slici 7.1a)
gdje je:
F,N -sila prosijecanja ili probijanja
A= a+ 2e
H, mm -debljina matrice
B= b+ 2e.
d, mm -promjer otvora matrice (promjer izraelka)
J'ent na osloncu raspona l slika 7.2a. tada sc u prvoJ do, 111111 -promjer oslonca.
Ako je pravokutna ploca ~ostav J , ; t,~,"' hmtinuiranim optereenjem:
w

aproksimaciji moe smatrati kao nosac op clect:n \

Ostale ploe na tanci iznose 0,8 do l debljine matrice.
F
q~-. Primjer:
l

Maksimalni moment savijanja (u sredini ploe) Potrebno je proraunati dimenzije pravokutnc ploe za prosijecanje, izraene od legiranog
alatnog elika (kaljene i toplinski poputene). Ploa lei na osloncima raspona/= 110111111.
Poznato je: materijal izratka elini lim debljine s= 3 mm, R = 380 ~
111
mnr
N" . Dm1el1Z1Ja
Zin =300 - - .. a= l OOmm 1'b = oo mm.
_()
mm-
Moment otpora u presjeku l- I
Rjeenje:

6 Debljina ploe

Naprezanje ploe na savijanje

H~ (l O+ 5 s+ 0,7 ..JIP+bj e
-M-~- Fl ~0,75 Fl ' H~ (lO+ 5 3 + 0.7 -~(100+200) 1,0 ~ 37,2 mm;
o:,- W- 8 (B-b)H' (B-h)f-1'
Debljina sc ploe zaokruuje na vrijednost H= 40 mm:
moze
Na osnovu toga se za pravokutnu p locu postaviti uvjetni izraz:
irina ruba ploe
Fl ' (3)
o:, ~O 75 (B-h)H 2 <"'"N/mm e~(lO"" l2)+0,8H
e~ 12+0,8 40~44mm

gdje je:
koja se zaokruuje na e= 50 mm.

O:.. d N/mm:?: - doputeno naprezanje

. . J' v
' na savijanje. Za kalJ en l l top ms d po
puteni legirani
Dimenzije ploe
alatni elik isti je O:od= 500 N/mm-. A ~ a + 2 >e ~ l OO + 2 50 ~ 200 mm
B~ b+ 2 e~ 200 + 2 50 ~ 300 mm.

223
Proraun i konstrukcija alata :::a tcmcwlje
Alati i naprme
Sila prosijecanja Tanki igovi (promjera d< S mm) se izvod, . .
ojaanje tankih igova. e s OJaCalljem. Na slici je 7.4 prikazano
F= 2 (a+ b) s rm= 2 (100 + 200) 3 300 = S40 kN.

Naprezanje na savijanje l l
= O 7S F l -O 7" S40 Hl' ' 120 303,7S N/mm'
a, ' (B-b)H' - ' ) (300-200)40'
zadovoljava, jer je
a,= 303,7S N/mm'< a;,= SOO N/mm' l
Debljine ostalih ploa za tance iznosi 40 mm. l
7.2 ig LL
Oblik poprenog presjeka iga (igova) ovisi o dimenzijama i obliku izratka. Kako bi se
sprijeilo ispadanje iga iz draa, isti se izvode sa zadebljanjem na jednom kraju slika
7.3. ~
...r;::
Slika 7.4 Qjamya tankih :=igova

Oj~vanje se moe izvesti na taj nain da se i u .~ ..

lli l pojacava s ahurom (b) i (e). g gomJem drjelu zadeblja (a), ili se
' ~ ve.in.i slua~eva igovi se ne naslanjaju direktno na . v

smanJenJa specrfinog tlala izme "l l' gornJu placu, nego se zbog
' u IlJI 1 postav Ja kaljena m 1
1mme se odreuje da li je potrebna k r _ . e up oca. Kao kriterij po
iga i gornje ploe. ' aJena me up ioca, UZima se povrinski tlak izmeu

Ako je zadovoljena uvjetna nejednadba

F F
' P = - = - - , <p,, N/mm'
A ITd- (S)
4
L
+-- gdje je:
a b e
F, N -~ila prosijecanja ili probijanja,
A, mm-~ plotina povrina poprenog presjeka iga ili;,-1
1
Pd, N~mm-- d?p~1~teni speci tini tlak, koji ima vri'edno: ~ov~ 7 -
Slika 7.3 l=vedbe igova
2
Ako Je p manJe rh J'ednako
.1 -
oso
Nl ' d .. J
mm ta a mJe potrebno
. p, _)0 N/mm
' .l .
Glava se za okrugle igova moe formirati raskivanjem odreene visine h nakon montae s1l m 7 .5a. U protivnom se alati izvod l v ugra IVati .;:aljenu meuplou
(a), ili se izvodi cilindrine (b), odnosno s kombinacijom cilindra i konusa (e). Posljednje ' e s me up ocom shim 7.5b.
dvije konstrukcije su sigurnije u radu, ali su manje ekonomine zbog veeg utroka
materijala za izradbu igova. ig i igovi se rade od legiranog alatnog elika, i kale se
obino do polovine duljine //2, dok se druga polovina toplinski poputa. Ovim se postie
vea elastinost gornjeg dijela iga, a to je potrebno zbog eventualnih optereenja na
savijanje, do kojih moe doi ukoliko postoje mala odstupanja gornjeg u odnosu na donji
dio alata.

224
22S
Proraun i kunslrukc(ja alata =a "\'Jcmcm?fe
Almi i naprme

5
(.L///1///7/ .. j///]//?>'
~;,;.v;.~~ ~';8:'
.::; 0 -+f//' ',\
~;; /~~ ~;;:~
~~.,g~~ l
~~:;::;;
M/. /;;;:.,'\.
/:;1~
\ / ://
'

' l Yev
/,.
;;:'
;:;\ / %

D=/3- 30
;;/
\~
l
/

D:::11
;,;-" ~/

\1)
- 0>11
ll
"'
Slika 7. 6b Koni{ni oh/ik

a b Kod .kombiniranih alata primjenjuju se konslruk,"-~ b~ . ."' ... ~ .

Slika 7.5 (a- be:: ka/jene nzet1uploe i b- s ka{jenolllll/ec1uploom) Ove Izvedbe su skuplje od uobia'" .I . I' C~Jc .fLo IZ111Jt:nlJIVIh Zlgova slika 7.7.
t I d Jent l, a I omogucavaJu bru m011 t "- . d
a m a se u sluaju istroenje ili kvara isf! ~ " . . azu 1 cmontau iga,
otklonio. l l ne mora rastavljati cijeli alat kako bi se kvar
Kod kombiniranih alata za postupne operacije prosijecanja i probijanja u ig sc ugrauju
posebni umeci za centriranje, kako bi se izbjegla ekscentrinost prethodno probijenog
otvora, u odnosu na vanjski promjer komada, kao i mala odstupanja pri posmaku trake.
Konstrukcije ovih umetaka- ccntrirera otvora su razliite, slika 7.6. Ponekad se izvode sa
sferina- kon inim oblikom (a), a ee s koninim oblikom (b), jer je posljednji laki za 2
izradbu. Naini njihovog privrivanja zavise od promjera i debljine materijala (izvedbe,
I, II i III)
n
II III
l 3
'---.J

l
/ i
/.
:' /'/

:/
; /

,) /
l
Slika 7.6o SjCrino-konini oblik

b- uc~\'l:~enie

pomou ktwlice
.::.
fJocltl t 7~tom
1-
,.
opruge

227
Proraun i konstrukc(ia alata :::a "\:tmJCallie
Alati i naprave
bridovima.
3
igovi se dimenzioniraju ovisno od odnosa duljine i poprenog presjeka na dvije vrste
naprezanja, i to:
Presjek A-A
a. Proraun na tlak

_ct ,A 0 Kratki igovi se kontroliraju na tlak prema izrazu:

e- uvrfieJ?ie pomou dr::.aa

(6)
gdje je:
F, N -sila prosijecanja ili probijanja
.A, mm~ -plotina povrina poprenog presjeka, iga (igova)
O""ptJ, N/mm~ - doputeno naprezanje na tlak.
2
Za ka ljene alatne e like CTr" = (l 000 + 1600) N/mm'.

b. Proraun na izvijanje

d_ uc~vre11je pomou vijka Dugi i tanki igovi se provjeravaju na izvijanjc. S obzirom na konstrukciju alata. postoje
dvije metode provjere, i to:

l. ig je jednostrano uklijeten, slika 7.8a.

Presjek M-M
2 Pre:;j:k M-M
rh A

e- uvrenje s vij"kom i naslonom

a
il:: b
Presjek A-A
Slika 1.8I:::v{im?ie tanki/z :.igova (a-be::: l'odee ploe, b-s \'Odeom ploc'nm)
co Po ovoj se metodi proraunavaju igovi koji nemaju plou za voenje.
l 2
Kritina se sila izvijanja (to je II-i sluaj po Eulerovom kriteriju) rauna prema izrazu:

f- uvrenje pomou vUka sa specUalnom glavom F. - ,7:!. . E Jmiu

ke- 4/' .N
Slika 7. 7 Koustrukc{ia br::::oi::::mjenjil'ih igova gdje je:
E, N/mm~ - modul elastinosti, za elik E = 215 l 0 3 N/mm 2
.. " d .. ~J
_ seumenata iz istih razloga kao i matrice.
ZigovJ vecJh dimenziJa se .rade ~~ IJ~ ov~ , o . t
w .
rednosti kao i matrice s navarennn Imin, mm'- najmanji moment inercije (za onu os za koju postoji mogunost izvijanja)
igovi s navarenim rezmm bndovtma tmaJU IS e p l, mm- slobodna duljina iga.

228
229
Proraun i konstrukc{ja alata =a "~ta/ICW!ie Alati i napra\'e

za voenje. To je III -i sluaj po Eulerovom kriteriju, pa je kritina sila

Ako sc kritina sila izjednai sa silom probijanja

-.Jr:_'_E-,"l""'=in -- F ~ L . ",. . ,rn

41'
Vidi se da je kritina sila (kod koje dolazi do izvijanja igova) za zatvoreni alat 8 puta
tada se maksimalno doputena duljina iga moe odrediti po izrazu: vea nego kod otvorenog alata:

lr~Efmin (7)
4 L s rm
Zbog toga e maksimalno doputena duljina iga biti za .J8 = 2,8 puta vea nego kod
otvorenog alata.
gdje je: .. Posebnu panju treba posvetiti konstrukciji alata za probijanje malih otvora u debelim
L, 111111 _opseg dijela koji se probija" materijalima, jer sc tada u igu mogu javiti naprezanja na tlak iznad doputenih.
s, mm- debljina materijala .. .. " .. , Uvrtavajui u uvjetnu nejcdnadbu (6) vrijednost za silu probijanja. moe se dobiti
rim N /mm~- vrstoa smicanja matenjala koji se probijd. granini uvjet u obliku:
F lrdsr 111
A) Rezna kontura je krug promjera d a 1, = - :::; ar", N/mm~
A ;T. d~

4
d'1
7r. l
E~ liS 10 3 N/mm' odakle se dobiva:
l 111in-
- --- ' 111111 ; L = rr d, mm:
64
r"'
d> 4 s --,mm
Ako sc ovi podaci uvrste u izraz (7). tada je maksimalno doputena duljina okruglog iga: a,"' (8)

(7 A) gdje je:
/ 111 <1.\. = 91
' d, mm- minimalno doputeni promjer otvora koji se probija (promjer iga)
s, mm- debljina materijala
B) K vad rat sa stranicom a lin. N/mm~- vrstoa smicanja materijala koji se probija
0[1(1 N/mm~- doputeno naprezanje na tlak materijala iga.
l
Inun. = ~ ' mm4 ; L= 4 a, mm; E~ 215 l 0 3 N/mm'
12 Ako se rauna s Oj1d = 1200 N/mm~, tada sc granini uvjet moe pisati i u obliku:

r
(7 B) d> s -"'-. mm (8 a)
300

to znai da za probijanje svih materijala s lin :2 300 N/mm~, promjer iga mora biti vei od
C) Pravokutnik sa stranama b i h (h< h) debljine materijala.

b. h J 4
E~2IS 10 3 N/mm' d?:s, (8 b)
I . = -- , mm : L~ 2 (h+ h), mm; 111111
12
Meutim. sa specijalnom konstrukcijom radnih dijelova alata ova gramca sc moe
111111
1

b. h 3 (7 C) pomai. Probijanje se zato mora vriti pod djelovanjem draa lima i u uvjetima
Ima~= 148.67 /,(/--!-;):---
>+ 1 sr",
,111111
kvalitetnog voenja iga. Ovakvim se alatom mogu probijati materijali debljine:
s= (2 + 3) d, odnosno promjeri otvora
2 . ig je uklijeten i voden slika 7.8 b. d~ (0,35 + 0,5) s.

. "ll se, iu~ usmjerava (vodi) ploom

Po ovoj se metodi prorauna vaju zatvorem. alati,. 1m d 1\Oji

231
Prorac.~l/11 i konstrukcija alata =a .{:tancanje
Alati i naprme

Primjeri 1:
l lllil.\- Efi''
- l;Jj. --;:::91 ----13
s r 111
J p;;;
111111
1. )-()(1 - -
U materijalu s r", ~ 450 N/mm probija se otvor promjera d~ l O mm. Odrediti da li je
2 -

potrebno ugraditi kalj enu meuplou u alat. Debljina lima s=0,75 mm i s=2 mm.
B. Kvadrat sa stranicom a= 4 111111

'""''~105,128-J sr" ~l05.l28J ' 43-orl-- 6,6mm

3
Rjeenje
.-1
ill - )

a. Za debljinu lima s~ 0,75 mm,

Sila probijanja
C. Pravokutnik sa stranicama b = 5 mm i ft = 4 mm

F ~n d s T",~ n l O 0,75 450 ~ 10602,87 N

Plotina povrine iga b. ig je uklijeten i voen- zatvoreni alat.

- ird 2 ir lO~ _ 2 A. Ima\= 2,8 23 = 64,5 111111

A - --~---= 78 ) mm
4 4 , B. /1m1.\ = 2,8 26.6 = 74,5 111111
C. /ma.\ = 2,8 28 = 78.5 111111.
Povrinski tlak
p~!_~ 10602,87 135 N/mm'
A 78,5

S obzirom da je

p~ 135 N/mm2 <p" ~ 250 N/mm'

Kaljena meup1oa oije potrebna.

b. Za debljinu lima s~ 2 mm

F
p~

Kaljena ploa e se ugraditi.

Primjer 2:

U materijalu s Tm= 500 N/mm 2 debljine s= 2 mm probijaju se otvori raznih kontura.

Odrediti maksimalno doputenu duljinu iga.

a. Za jednostrano uklijeten ig- otvoreni alat.

A. Rezna kontura je krug promjera d= 4 mm

232 233
 Alati i napral'e

8. DIJELOVI TANCI

S. t. Elementi za skidanje radnih lwmada i otpatka

Nakon zavretka proc~~a prosij~~anja.ili.J~rebij~~ja.radni ko~n~td i otpadak se..zadravaju,

ili na igu, ili na matne~ za J:rosiJecanJe Ihyro~JjanJe, to ?VISI od konfigt~rac~J.e komada i
konstrukcije alata. Pra;'lh~o 1 b:zo odstra.nJIVilllJe o.bratka 1 .otpatka s, ra~ml~ d Jj e lov~ alata
ne utie samo na p.ovecanJe prOizvodnosti rada stroJa, nego 1 na povecanJe sigumostJ radne
Je racije j na kvalitetu obratim.
~Ila potrebna za skidanje komada sa iga slika 8.1 a ovisi od iznosa sile prosijecanja i
uvjeta rada.

F, =e,. F, N (l)

rrdje je: .. . .l. l.. .

F, N_ sila proSIJe~anp~ 1 1 pr~ Jlja~l~a . .. .. .
e~ _koeficijent skidanJa, koJI OVISI od vrste radnog procesa 1 deblJine matenJala, tablica
S.!.

Sila skidanja..(izbacivanja) .!~amada ili otpatka iz otvora matrice za prosijecanje ili

. ovisi od konstrukciJe alata.
pro bij'1nje

Fs
a. SKIDANJE b. PROTISKIVANJE e. IZBACIVANJE

S/iko 8.1 Skica skidmya, protiskil'anja i i::bachm1Ja

Ako se komad protiskujc kroz otvor matrice za prosijccanje u smjeru kretanja iga alata,
odnosno iga. slika 8.1 b, tada je sila protiskivanja:

F, = 11 e" F . N (l a)

=!!._ _broj komada koji sc istovremeno nalaze u cilindrinom otvoru matrice,

s
~visina cilindrinog dijela matrice.
-debljina komada.
- faktor proti ski vanja. koji se kree u granicama Cr= 0,05 +O, l O.

235
 Alati i llaprave

Dijelol'i .~tanci
. , ~ od djelovanj~m
otvor matrice. nego sc izbacuje (vr.t~a p ,. ~
.. - . .
Ako se komad ne protJsl~uje kro~ ~ "!., 8 lc tada je sila potlebna za rt:baci\anje
opruga ili nekog drugog tzvora sile) sh \a, . .
(l b)

gdje je:

e- faktor izbactvanp
. e-,-~ o' o7 ~. o' 14. '.
l razliite. Osnovna podjela
"'

d o- ~esa to
1
. . ]"d i izbacivanja su mnogobtoJne
Konstrukttvne Izvedbe s \l anJa . l. I . l ee ili miruje u toku ra no o p!OC . .
b to da lt SC 5(\(lC U
se moe Jzvrstti s o zuom na . . . I -tnim skidaem.
w

. --, ., l
- "'i da lije alat izveden s krutnn th po\re . . . . _,I d otvorenog alata. slika 8.- (a at
znac .. z,edba kruto{l skidaa pnmJcnJUje \O ._
Najjednostavmja se 1 o
Neoptereen Opte,-een
bez vodee ploe).

Slika 8.3 Gumeni skida6 i pritiskiva;

4
------ Tahlica 8.1 Vr(jelhwsti koejlcijenta skidw?ia C,

- ~--
5
VRSTA RADNOG PROCESA

s Kombinirano pos- Kombinirano isto-

.Jednostavno prosijecarlje
111111 tupno prosijccanje i vremeno prosijecanje i
ili probijanje
probijanje probijanje
Primjer: slika 6.1 Primjer: slika 6.16

do l 0.02 + 0.06 0,06 + 0,(18 0,10 .,_ 0,12

l do 5 0,06 + 0,08 0,10 .,_ 0,12 0.12 .,_ 0.15

Slika 8.2 Kruti skida preko 5 0,08 .,_ 0,10 0,12 .,_ 0,15 O, 15 -e 0_20
w"n 4 ndni komad (koji se
v. . - ,,. ~v" 5. Kod povrat nog hocla Zloa '
Skida 3 uvrsccn jC u k~Icistu ~r~~~-ed Joj"i na skida sa iga.
w,
Kod zatvorenog alata slika 6.1 za skidanje otpatka (ostatka trake) sa iga (u povratnom
~ hodu iga), slui ploa 3, koja pored toga obavlja i funkciju voenja iga i ponekad
zadrzao na z1gu- tnslanJa
v
' sc na s d
") ac,\ o
voenja trake. Za skidanje se koristi sila pree.
Kod pokretnih se skidaa zn skidanje najee koristi akumulirana energija elastinih
elemenata kao to su: za vojne opruge, tanjuraste opruge, guma itd.
-?:avojnc opruge su svakako najraireniji element koji se koristi za skidanje. U tablici 8.2

237

236
 Alati i naprave

tehniki iskljuuje
i 6,5 i 8,5 i !0,5 i 13,5 i 175-
dani su podaci za zavojne opruge okruglog presjcka (iako se ne d D Fmax
mogunost upotrebe i opruga s kvadratnim ili pravokutnim presjckom). Podaci vae za mm mm N L
mm
jinax
mm
L /in ax
mm
L
mm
jinax
mm
L
mm
jilmx
mm
L
mm
/max.
111111 mm
opruge izraene u hladnom stanju. 0,5 lO,
Maksimalno doputena sila kojom se smije zavojna opruga okruglog presjeka opteretiti 3.5 15 6.4 3,1 tU 4.0 5.6
14.
7,5 18.1
9 3 9,3
odreuje se po izrazu: 4.0 lJ 7,6 4.3
10.
6.0
13. 17.
7.7 10.3 12,5 13,7
F =
:r 2 .ce r ud Sila opruge F
Sila opruge F
8,7
3
ll. 15.
o l
19.
!Hil~ 8. D 1()lj;) 4,5 ll 5.4
9
7,6
o 9,7 13.0 16,~ 17,4
:!0(% L< 15 8
d= 0,5-0,8 S%) ll, 16. 20, ~7'
gdje je: 15 1Y\J L=15-30 5,5 09
9
8,6
5
P.2
9
15,6 1
0,R 36,6 27,/:l
d= 1.0- 1.6 6
d. mm - promjer ice L= 30- 60 6.5%) 0,63 10, 12. 16,
2
Tuu. N/mm - doputeno d= 2,0-3,2 12.Y% 4,2 24 7,5 3,4 4.7 6.1 8,1 21.7 10,7
L> 60
5(% l 7 R
naprezanje na uvijanje d= 4,0- l ,6 l0%1 ll. 14, l S,
4.7 22 8,4 4,3 6.0 7.7 10,3 '14,7 13.7
4 3 8
r"' = (500 + 700) N/mm'
10, 14, IR, '3,
to ovisi od vrste 5,7 17 6,4 l:l.9 11,4 15.2 31,3 20.3
Promjer opruge D Doputeno odstupanje osi 5 3 o 7
materijala Jly{\ 13, 18. 23, 30.
D< 25 opruge od normale 6,7 14 9.2 12.9 16,6 22,0 40.2 29,2
D. mm - promjer opruge. 3 3 3 5
D= 25- 50 2,5 1XJ 0
na bazu l 30' 0.8 12, 15, 20.
5,1 41 9,0 3,8 5,3 6,9 9,'1 26,2 12,2
211() l 3 4
Maksimalno doputeni D> 50 10. 14. 18, 24.
progib zavoj ne opruge 6,1 33 5,7 8,0 Hl.J 13.7 30,4 18,4
9 8 7 5
(progib pod optereenjem Fmax) 13, 18. 75. 30,
7,1 28 8,3 11.6 17.3 19,8 40,4 '16,4
5 4 7 6
8nD
3 15. 21, :27, 36,
Fma\ 8.1 '4 10,7 15,0 19,4 25.8 48,4 34,4
f!lln~ -::= G. dl , mm 7 8 8 6
J.(] ll. 15, 19, 25,
(J,5 6' 4,9 6,9 8.9 11,8 33,3 15.8
4 4 4 3
gdje je:
n- broj otkivanih zavoja opruge. ll. 18. 23, 30.
7.5 53 7,0 9,8 12,6 16,8 40,4 '12,4
S obzirom da sc zavretak opruge izvodi s 3/4 zavoja na svakom kraju, to je ukupan broj 5 3 l 3
15. 1], '7. 35,
S.5 46 9,3 13.0 16,7 2'1,3 47,1 19,6
zavoja 8 5 2 8
10. 'l, '8. 36, 48,
J6 14.6 20,4 26,4 35,0 64,5 47,0
5 l 5 9 5
i= n+- \,5.
1.25 14. 19, 24, 31.
G. N/mm'- modul klizanja, tU 91 6,1 8,6 ll,] 14.7 41.5 19,6
J J J 6
2'
elik G= (75 + 83) !0
3 16. 27. 36,
Za opruni N/mm' 9,'1 80 S. il 11,3 14,5 19,3 47,6 25,7
2 il 7 2
ll, 20.
11.5
28, 35,
2'1,6 48.
1 64 17,5 32,0 61.9 40.0
Tablica 8.2 Telmh.~ld podaci :a :avqjne opruge
7 '
35,
8 9
ll. '6, 45, 59.
1
53 18,0 25,2 J '"l ,4 43,0 79,4 57.5
2 9 6 9
L -, 1,6 16, '12, 28. 37,
9,9 152 6,4 9.0 11.5 15.4 48,4 20.4
8 6 J o
d ll, ~o. 27, 34, 45,
PJ 9,8 13,7 17,7 23,6 59,4 31,4
9 2 J 5 2
13, 24. 33, 41, 55.
lOJ l 3,9 19,4 '15,0 34,0 27,5 44,5
9 3 il 5 o
15. 29. 39. 50, 66.
88 18,7 26.2 33,8 45.0 88.0 60.0
9 l 8 6 5
2,0 12, 'l, 18, 35. 46,
218 8,0 ll,.., 14,4 19,3 60,6 25,6
7 o 2 4 4
14, 24. 3'. 41. 54.
184 11,2 15,7 20,5 27.0 71,0 36,0
7 2 7 5 o
16. 28, 38. 48. 63.
7
159
3
15.3
4
21,4
5
'17 .s 7
36.7 84,0 49,0

239
238
DUe/ovi .~tw1ci
Alati i naprme
l 7 l -- 85.0 245 114, 154.
l 49,5 19-J..
ll 5 59.5 89.0
25-J., 333,
5 1!9.0
107. 200 139, liN.
ll o ll 15~-J.O
i- 6.5 i . 8.5 i !0,5 i 13.5 i 17.5 o o 7-l.O lO-LO 238, 312.
ll ll 133.0 41.2,
d D F""" -lO O o o !77,0 237,0
mm mm N L j,; L j;.,n. L j,~"" L j,;," L .!.;._" 70.0 98.6 26.6 131. 161.
ll
!ll Ill nun mm mm mm mm mm mm 111111 mm o o 37.0
{)
-li\,() 213.
fi-Ul 277.
34.2 !06. () () 135,()
RO,O 37.0 145. 182.
!5,7 320 15,4 9.! 3-LO 12.7 4 1 .6 !(d 55,8 2U\ 73.0 '"HJ.O ll. () o 51.5 .23R.
5 66.5 R9,0 310 .
ll 5 118,()
17.7 2~0 28.! II,K 38.0 16.6 47.6 2!.3 62.4 28.-l ,IP.O 38.0 90.0
300 120.
48,5 162, 203,
lJ o
o 5 lJ
MUl 87,5
265.
! 16,0 34J_
2.5
21.7 12() 35,8 !9.5 -l!:\.6 27.3 61.3 35,0 80.8 46.8
!OG.
61,0
liO. 2-J.O 148. 201.
5 o ll !55.0
ll o o ll
76.0
o IOJ,O 25-J..
138.0 332, 436.
1 7.6 100. !31, 515 lll7,
o ll
l 83.0
() 2-J...J..O
25.7 180 -J. J.' J 60.0 38.7 76.0 .j. l).() 66.5 88.5 75,0
24,8 142. 176.
5 5 o o () J.I,H -t-J.. S 229, 298.
19.1 530 30,5 9.7 40.8 ]].(J 51.5 17.5 66.5 o-_,,_o KJ.Il 31.0 -liS 120.
o o S9,5
o 79,0
90.0 313.2 160. 20!,
12. ll 53.S 261.
l 0-1. ll 5 69,0 342,
13.1 ..J-1() 35.9 15.1 48.4 21.2 61.0 27.2 79.4 36.-1 -J. tU 5 (011. 36H ll o 92.0 1.2.1,()
5 130. 175, ll
ll 48.5 @J) 2 JlJ. 285,
3.2 ll 5 o 87.11 374.
27.1 350 43.0 21.1 51{.1 31,0 74.0 39.8 9(J,() 53.0
127.
71.0 1.25 . 2l.\6 !62.
o ll 116,0
ll 155.0
o o o 80,0 .2l'J,
112.0 276 . 36],
119. !SR. ll ll 144JJ 475.
ll 192,0
32,1 1l)() 5 1 .6 31.8 71.8 -14,6 91.4 57.4 76.5 !!P.O 615 117. ll o 256.0
5 o 1:\4.0
(] 26.-l 156,
JJ.O 195, 2S3,
25,0 7-J.O 39,0 18.0 23.1 31.0
Ill.
100,
5 o o 4J.II
o 63,5 230.
H5.0
12,9 52,0 65.0 85.0
ll
41.3 500 131_ 175. o
14, o o ll
39.H 55.S 219.
72.0 28-J.. 272.
29.0 520 44.5 18,6 60. 1 16,1 75.5 33.5 99.0 44_7
IJO.
59.5 ll liS. 412 149,
ll o ll
l)),()
() 127.0
ll 201,
4,0 o lJ ss. o 82.0 252, 329.
HO 510 51.0 25,9 70.3 36.3 88.5 46.6
116.
61.-J.
153.
83,0 IJK_
()
o o 105.0
() 140.0 431.
180.0
346 173. 233, ll
ll ll 8.2.0 .294,
liJ_ 149. 197.
lJ lJ o o 114.0
o 147,0 385.
196,0 S07.
41.0 41() 66.0 39,8 89.8 55/J
5
71.5
ll
95,0
o ]17,0 !02, 710 137. IJK, o o .26.2.0
o 33.2 228. 2%.
!OK lill_ 135.
()
o o 46,5
o 60.0 80.0
386,
3 !.O
o 47.0 1-l.S 635 20.4 79.0 26.2
o 3-J.J)'
ll
46,0 112. 6-J.O l ..J.S, 194,
o lJ
106.0
o .2-J.J,
ll K. 155.
16, o 5
41.5
o 58.0 75,0 315.
91J,O 4!2 .
36.0 910 S3,5 21,0 72.5 29.4 91.0 3J.8 50,5 () 132. lJ o 132,0
5 ll
67.0 530 164. 220. 276,
o
5.0 ll o lJ
60.0
o 84.0 l UR.O 360, 472.
43.0 J41l 64,0 31.1 HJ.O ..J.3.b'
109.
56.-l
143_
75.0
l HH.
lllll.ll 162. 420 200.
o o 144.0
o 192,0
5 ll o ll o 96.0 270. 340_
lOJ. 135. (JJ_ 134. o lJ
IJ..J..o
o 172.0 ..J.-Ui.
230.0 S86.
51.0 610 JR.O 45.6 64_0 !P.O ](}').() ll 306.0
o o ll o 146.0 o
16S IJO_
..J.1.1
167. f(arakteristika (konstanta) opruge
39.1 57,5 17_6 JH, J 1..J..7 98,0 J l. H 56.2
o ll o
136 1 6,0 lP. 148_ 19-J.. F. F
46.1 67,0 '.!0.5 36,4 46.6 61.S KJ.O
6.3
o 5 o o e=~=-= tan a= const.
54,1
liJ
79,0 37,8
lOJ.
S3.0
134.
68,8
176,
90.5
132.
121.0
J;na.x f
o o o o ()
13 1 . ]6(1. 1]8. 288.
li-J..] l)..J-0 96,5 S5,-J.
o ns o 100.0
o lJJ.O
o 171,0 Iz prednjeg slijedi da je sila opruge:
258 123. 160. 210.
49.5 J4.1l 21.8 9S.S 30.4 3LJ.1 51.0 69.5
ll o ll ll
0 16 ill. 13'l. 182. 1 38.
57.S fP.5 30,6 43.0 55.0 73.5 1 JS.O
K, ll
ll ll o ll ll
67,5
179
96,S 44.4
IJ(L
62,0
164. 214.
106.0
182.
142.0
gdje je:
80.0
o ll o o o
14J liJ_ 160. 1 02. 1 65. 3SO.
80.5
ll 5
6S.5
ll
tJ1.0
o ll 8.0
o 157,0
o
110,0
/5:./r~m.\- progib pod optereenjem F 5: Fma~
353 \10. 150. 195. 254.
6 1 .0 90.0 24,8 34,8 44.8 S9.6 79.0
(((_ ll o ll o o
o 19(1 Jz izraza (1) vidi se da sila opruge ovisi od maksimalno doputene sile (F",.,,). koja rasle s
poveanjem
133. 166. 217. 284,
7 1 .0 99.0 34.11 47.8 6l.S lP.O 1()lJ.O
ll ll 5 o o promjera ice (d), ili sa smanjenjem promjera opruge (D). S obzirom da je
promjena ovih veliina (u cilju poveanja sile) ograniena i konstrukcijom alata. to se

241
Dijelovi .\:tand
Alati i naprme

ponekad upotrebljava i sustav ~a.vo~mh ~op~t!Igal, t. . o)Jc 'l hdanja se postie ~eim brojem
. . J . "' se umeu
jedna u drugu. Nfeutim,
mnogo ee (naroito kod vehklh l slozcml a d a SJ a s'-
za vojnih opruga. Za skidanje komada esto koriste se i tanjiraste opruge, tehnike karakteristike dane su u
tablici 8.3. Glavne prednosti ovih opruga u odnosu na za vojne su:
Sila skidanja koja otpada na jednu zavojnu oprugu.
!. Veoma se lako mogu smjestiti u alat.
2. S manjim se dimenzijama dobivaju vee sile skidanja.
F
F --' N (3)
~;o JV k
S obzirom daje progib jedne opruge relativno mali, to se niz opruga slae u slogove, tako
da je ukupni progib jednog sloga
gdje je:

F N_ ukupna sila skidanja,

'
Nk._ broj za vojnih opruga.
gdje je:
n- broj tanjirastih opruga u jednom slogu
j,' mm- progib jedne opruge.
Pravilno dimenzionirana opruga treb? d('\~,~. ~a!~ r~ od ;ile skidanja koja otpada na jednu
J- . dno hoda ostvaruje radnu silu F (pod
Prooibam /), i ova mora da bude veca I l Je '~ha 'l (F .) to se moe
Radni se progib opruge kao i kod zavojnih opruga sastoji od progiba prednaprezanja /~ i
w

oprugu
o (F~
0 ), a manJa
('!' d n('Il'a)
1 l Je . _ od maksimalno dopustene SI e max '

izraziti u obliku: hoda skidaa h:

(4)

Opruge kod ugradnje u alat trebaju b~ti prednapr~gnute. Sila se prednaprezanja uzima u Broj opruga u jednom slogu
granicama l O+ 20% od maksimalne slle, tako da JC:
n= .t;,
F, = (0, l + 0,2) Fm"' l (5)

Prednaprezanje se opruge postJze na taJ nacm s~t o se

w , o pruga
". stlai prethodno za iznos: gdje je:
.Ir;, mm~ pro gib sloga
.t;,= F,, = (O,J+r~,1)F,".,, -.t;."" =(0,1+0,2)-.t;".,, j,' mm - progib jedne opruge .
e mM

Iz izraza sc (5) moe uoiti da se progib sloga mijenja vrlo jednostavno skidanjem ili
dodavanjem odreenog broja lanjirastih opruga.
Radni progib opruge

f=f, +h, mm Poveanje sile skidanja se postie poveanjem broja slogova, izraz (3 ). Pravilno
dimenzionirana tanjirasta opruga treba, takoer, da zadovolji uvjet po izrazu (4).
gdje je:
Tablica 8.3 Tehnikipodad ::a twuuraste opruge
h, mm- hod ploe skidaa. . d osti dolaze u obzir
w ..

Hod skidaa sc bira u granicama h= (5 + 15) s, pn cemu manJe VnJe n ~

d
za vee debljine materijala.
j
- - "--<
F
Duljina opruge -"
' e:::::==:D ~ r ' e.:::::: j
l
!
~
L= (n+ 1,5) d+ n s, mm
- - '
"'
D d s
gdje
s, mm_je: rastoJanJe
. . .IZme d u zavoja
. opruooe Minimalno doputena vrijednost ovog rastojanju
.; '2'
"'-
" o " Fnu,
./~''-'
~2'
D d
' " f~""' ./,;""
Smin 2:: O, l d.
mm mm mm mm N mm "'~
nun mm mm mm N mm

143
DUelol'i .~tm1ci
Alati i naprale
0.6 IX. 1.3
l X
'-
o ' 0.3 l){) 11.7 lK 50
4
1.5 3.40 21'0
() 30
,,1. '.5 '21)
() 34 l. S 0,6 6!.
18. O, lJ 3 5 o 4 67 1.25 6.0
O,J O.' o 9,80 404()() 2.2
' lO 3.' 0.3
()
JR
4
39 50
4
1,0 3.60 3770
8 31 34
16.
l. S
2.6 '51 0,6
61. N
3 ll o 68 115 l:l,(J 18.8
0.7 0.' '0, 1.0 J (l liJO() l. J
J liJ 4.' O...l- 162 40 50 2.0 3.70 3960
]2 16. 2.8 5
5 l 4 2 34 :!,0 440 0.5 JJ. 10.9
o
4 lO 0.5
0.8 O. l 20,
2.5 0.8 ' 5 o o 69 1.25
() 8.0 8000() l. J
5.' 300 41 50 3.85 6150 14. 1..2 2.8 5
ll 8 4 l 33 40 144 LO ll. lO. J
3 5 o lli 125 !2.3 !25()()
5 12 4.2 IlA
o.s 0.2 ]2.
'.0 3.70
l. O 5 o o o 1.4
J
148
X
4' 50
4
4250
li 34 4ll 14.
1.5
2.9 202 OJi' 61,
5 o 2
J o o JJ 150 6.0 l 1.1
li l' 5.2 0.5
0,9
ll
25H
l
0.2
4
43 50 "4 '.5 3,90 6600
OJI
4 35 4(1 16. 2.() 222 o.s
()
o () 357()0 3.0
5
1.5 JI. 12.0
0,9 3 5 ll 72 150 8.0 2,4
0.2 '5. 0.8 5 o Jli800
J 12 6.2 0.6 420
l
44 50
4
2.5 4.00 7150
36 l B. J. l 426 5
5
5 8 40 2.0 0.6
_, 5 J3 150
81. !2.2
1,0 0.3 75. O.J () 8 o ito 77300 2,5
8 15 5.2 0.5
5
''5
3
45 50
4
3.0 4.25 10500
.[ JJ 40 20. 3.2 -168 ll, J
o 5
2.0 b' l. lO.
' o ll 74 150 13A 12000 2,0
9 15 6.2 0.6
1.1
o 360
0.3
()
46 60
20.
5
2.0 . p') 3600
1.]
5
OZNAKE: ' o o o ll o
().2
D- prmrijer opruge
1.1 20. !.ll h- visina opruge
Ill 15 8.2 O,J 5lJJ 4J 60 7,5 4.]0 5640 d- promjer o lvora
o 9 5 8
s- debljina opruge Fn,." -doputenn optereenje
1.' IlA '5. 1.'
ll 18 6.2 11.5 2'6 48 60 2.5 4.50 64 70 /"'" -progib opruge pod opterelenjem
() ') 5 o
1.3 IH 25. 1,0
12 18 6.2 0.6 3 77 49 (-j() 3.0 4.65 l) ISO
o l 5 o U posljednje vrijeme za elastino skidanje dijelova se sve vie koriste i gumeni skidai
slika 8.3. Koristi se guma tvrdoe 68 po Shoreu. Oblik je cilindrit:un s omjerom visine i
1.2 0.4 30. ].0
13 IR 8.2 ll.J 527 50 60 J.ll 4.80 10300
o o 5 5
14 18 B.2 0.8
l ,J
o
6l)() ll.l
5
51 JO
25.
5
7.0 4.75 JJ]()
].9
o pron1iera ( ~ l u granicama od 0,5 do 1.5. Doputeni progib sc uzima 35 + 40 'X, od
1.4 O.-l 30. 1.6 prvobitne visine skidaa:
15 'll fL:! O,J 490 52 JO 2.5 4.90 6500
o J 5 5
1.5 0.4 35. 1.4
16 '0 8.' 0.8
ll
6-Hl
l
53 JO
5
l.ll 5.! o 10300
5
/"", = (0,35 + 0,45J h.
10, 1.5 0.3 35. 1.0
lJ 20 0,9 91 5 54 JO 4.0 5.80 18300
' () 9 5 8
18 23 !).2 O.J
1.5
452
0.5
55 80
ll. 7.5 5.50 6100
2.0 8. 2. Elementi za voenJe alata
() 8 l 5
l.6 0.5 36. 0,8
U toku radnog hoda gornji clio alata se s pritiskivaem pree pomie vertikalno nanie.
19 23 8.2 0.8 590 56 80 3.0 5.70 9500
5 o () ll
'll 23
10.
0.9
1.7
857
0,5
57 80
36.
4.0 6.30 17000
1,3 prema donjem dijelu alatu. koji je privren na stol prec. Vano je da u toku cijelog
radnog procesa prosijecanja ili probijanja veliina zranosti, izmeu reznih bridova iga i
2 () o o 5
matrice za prosijecanje ili probijanje ostane konstantna. U kolikoj mjeri e ovaj zahtjev
Ill. 1.7 lOG 0.4 41. 1.4
'l '3 l. O 58 80 4,0 6,40 18600
2 ll o
biti ispunjen, ovisi od tonosti klizaa pree, po kojima klizi pritiskiva. Ovo vai
5 5 ll
l'. i.' 1.9 197 0.4 41. 1,1
isklju0ivo za alate koji nemaju ugraene posebne clemente za voenje. Prema tome.
22 '3 5t) 80 5.0 6.90 '9-HJO
2 5 ll ll ll () 5
,,
_, '8
Ill,
l. O
7_{)
910
0.6
60 liJO
41.
4.0 J.40 16000
7,0
tonost rada otvorenih alata ovisi od tonosti rada pree. Kod istroenih klizaa prc.~e
dolazi do pojave zranosti u njima i mogunosti malih odstupanja u pravcu okomitom na
' () o ll 5
10. 1.2 2.0 147 1.5 41. 1.6
24 28 61 100 5.0 7,75 25000 pravac kretanja iga. Zbog toga postoji opasnost nalijeganja reznih bridova iga na rezne
' 5 5 o o o 5
12. 1.9 !OJ 0.6 51. i,J bridove matrice za prosijecanjc ili probijanje, to neminovno izaziva troenje i Imanje
'5 28 l. O 62 100 5.0 7,95 28800
2 5 o 5 o J reznih bridova ili lom cijelog alata. Kako bi se ova pojava izbjegla ili bar donekle ublaila.
'6 78 12. 1.2 2.1 165 0.5
63 !OO
51.
6,0 8.50 41200
1,4
ovi alali se projektiraju sa zranou izmedu reznih bridova, koja je vea od potrebne.
Ovim se svakako smanjuje tonost izraenih komada. Naimanja izradna tolerancija
2 5 5 o 4 o J

dijelova koja sc moe postii ovim alatima je 0,2 mm. Rad s otvorenim alatima prilino
14, '.3 762 0.4 51. 3,2
'J 'B 1.5 64 PS
o 4.0 8.55 16000
o
2 o o
doi
J
1'. '.3 O.IJ 51. 2.5 je nesiguran, jer moe do povrede radnika koji radi za strojem. ukoliko nisu
predvieni posebni sigumosni uredaji. Glavna im je prednost u jednostavnosti
28 34 l. O 9JO 65 125 5.0 9.25 24900
3 5 o o 5

29 34
12.
3
1.2
5
2.4
5
145
5
O. J
2
66 125
51.
o 6.0 9.55 36000
2.1
3
konstrukcije i jeftinoj izradbi, to utie
i na smanjenje trokova proizvodnje samog
proizvoda. Prin]enjuju se uglavnom u maloserijskoj proizvodnji i zn jednostavne oblike s
manjim zahtjevima u pogledu kvalitete. To znai ela dolaze u obzir tada kada nije isplativo

244
245
 A lati i naprave

STANDARDNE DIMENZIJE STUPNI H VODILICA S OJA"ANJEM

(zbog male proizvodne serije) raditi sigurnije. ali ujedno kompliciraniji i skuplji alat. ddtahcelRh ,.
ISO
Prvi prijelaz od otvorenih na zatvorene konstrukcije predstavljaju alati s ploom za
\(i5

vodenje (pozicije 3 i 6 na slika 6.1 ). Tonost izraenih komada ovim alatima nije vie
JO 40 \J 3 26 25 10 1,5 50 -1 e-!!0

direktno ovisi od tonosti klizaa pree. Osim toga, i radni uinak sc mnogo poveava.
195
'lO
Zatvoreni alati su sigurniji u radu i lnki za manipulnciju. Pored toga, ploe zn voenje 160
slue ujedno i za skidanje obratka sa iga, tako da nisu potrebni dodatni elementi za IRO
skidanje. Ploe
za vodenje se rade od najee
konstru\(cijskog ugljinog
do elika (0445 4/1 52 10 J 36 17,5 \O 1 55
!()()

0745), s tim da se kvalitetnije vrste elilm upotrebljavaju za tee i sloenije alate.

5
'20
Skuplje. ali u svakom sluaju bolje rjeenje problema usmjerLlvanja daju konstrukcije sa '-10

stupnim vodilicama, koje se montiraju u donjoj osnovnoj ploi alata. Stupne vodilice se 260

naslanjaju na donju plou stola pree, a njihovo izvlaenje iz donje ploe alata se sprenva
\HO

osiguraem. Ovaj nain uvrivanja je najjednostavniji, ali mu je nedostatak taj to se

'lO
50 65 26 45 JO 12 2 60 5 140
prsten dosta teko utiskuje u kanal vodilice. U tablica 8.4 dane su dimenzije stupnih 270
J(){)
vodilicama.
!90
Tablica 8.4 Standardne dimen::Ue stupnU1 vodilica be:: ojam~ja, mm 130
65 80 JO 60 JS 12 2.5 JJI 270
l'==::l J Ill
~ - d 350
'00
,. e l g
,. l 150
d b
'O " ~
135
XO !OO 35 5 75 40 12 2,5 80 6 JOO
J50
l ' ..D 25 12 3 n IS s l 4
150 400
"': ..D
l
l
170
130
"':
"'l ..o'
l

30 17 3 26 20 s l 4
150
IJO
STANDARDNE DIMENZIJE ('AH U/L-\ STUPN!l-1 VODILICA

l l d d, b e l
l 190 d!
" / g r

- e_ !50
175 - dl
-g
5 200 -~ 30 40 4tl 30 -lO 15 lO 15 )(J 4

- 40 10 3 36 15 Ill 1.5
225
l l
l ,) l
1 50
"' j ,) 5" 60 so \0
75

~
\80
- l l 40 35 J 2 135 5

2S ID 2 5 1-Hl .n
50 25 l 45
270 50 fil 75 40 60 20 12 2 100 5
-l-g l l :
JOD
")(f -
190 r ' /
/ ~

-
__ J
65 80 "'-
l
l,} 30 12 2 6
!J()
1.70 - d2d SlO -15 (l5 12 15 liO fi

l
,_ l
l . l 65 JO 4 60 310
350
- - \O ll
- - d
NapOtnl!na: -Kanali irine b slue za skidanje neistoe.
80
o o 50 JO 25 12 '5 120 g

- Uwr irine /slui za uvrenje vodilica pomoC u vi,i11ka.

247
246
Dijelmi ta/lei
..l lati i naprave
NOSAI ALATA ZA TEKE PREE
Materijal za izradu stupnih vodilica je ugljini elik za cementiranje ('I120 i 1220).
a
55 (-j() 65 70 l 75 Nakon toplinske obradbe ( cementacije i kaljenja), vodilice se bruse, jer od njihove tonosti
() o () o_l_ o ovisi tonost rada alata. Odgovarajui otvori za stupne vodilice u gomjoj i donjoj ploi
h
50
o
55
()
60
o
l 65
(J
alata se bue u sklopu na koordinatnoj builici, kako bi se izbjegla odstupanja.
55 60 65 70 75
e () o o o o Za izradu ahure za voenje mogu se primijeniti sljedei materijali:
d 75 75
lO l. Sivi ljev (SL 14 do 12) za jednostavnije alate i manje izradne serije.
s o 2. Ugljini elik za cementaciju ('II20, ili 'l220) za kvalitetnije alate.
lO lO 12
r 92
7 7 3. Lijevana kositrena bronca (P.CuSnl2 do 20) kod alata s najveim zahtjevima u pogledu
' tonosti i izdrljivosti.
e 70 70 HO so ()(j

~-
ll'@\
,u~
lg
""' ,. J I
40 -lS
o
48
o
53 56
o
Gornji i donji nosai alata (gornje i donje ploe) se kod manjih alata rade od ugljinog
konstrukcijskog elika ('0345 do '0745), a kod veih i sloenijih alata od sivog ljeva (SL
() (l
8 "
-,;
~ g 50 50 60 60 70 14 do 30), pri emu se kvalitetnije vrste materijala biraju za vea optcreCenja.
o
~l o
Iz tablici 8.5 moe se uoiti da se promjeri vodilica razlikuju (d1 :;t d2 ), kako bi se izbjegla
t- d
13 13 14 14 15
h
ll o 5 o 5 o nepravilna montaa alata. To je naroito vano kod izrade nesimetrini h oblika, kod kojih
~,.Clc:J
l e.., l:LL
'"' r----'T-'~
e _ E
ln 16 IR IR 2() bi pri obrnutom postavljanju gornjeg dijela alata dolo do nepravilnog nalijeganja gornjeg
na donji dio alata i do lomova.
45 -l5 50 50 55

-l5 50 55 (i() 65 Tablica 8.5 Standardni elementi alata sa stupnim vodilicama

j
"' a.) s prai'Okli!JTom radnom pm'l'inom (DIN 981 ])
70 75 RO H5 90
""
l "l
l " d
" 5"
cr d 52 52 5H 5H 64 l b, e a b
o (,tn !J" dl d:.
l

80 112, 18xl 21 14
55 55 03 93
e 5 ,5 t ll ll
30 18 111
Ill 132, ISx! 23 14
R q tvll2xl,75 lvl l 6 x 2 o 63 93 5
30 ll\
o
o
5 .5 l o o 19
12 157, 18xl
Cl ,. 35 -lO -l5 50 50 5
6]
5 ,5
25
6
93 14 5
30 18 19
r 41 44 16 194, 18xl JI
ll ll
JO 35 3R 6] lO 14 5
s ' () () o () o o 5 .5 9 J o ll
JO 24 25
> 20 234, 18xl 35 lO 14 5
711 711 70 95 63
95 o 5 .5 9 3 o o lli 24 25
dl i=! Ill 134. 18xi 25 12 14
50 50 50 711 70 80 5
u l
" o 5 .5 9 ll ll o JO 24 25
a 12 159. [8xJ 28 12 14
l' 35 35 35 42 42 5
so 5
30 24
5 .5 4 o ll o 25
16 194, J Sx J ll 12 14
20 20 20 25 25 811 5
ll 5 ,5 9 ll o o JO 2-1 25
20 234, 18xl 35 12 14 5
= 70 70 70 H5 85 811
() 5 .5 9 o o o JO 24 25
l
29 284. 18xl 411 12 15 5
811
o 5 ,5 9 () o fi
JO 24 25
Stupne vodilica mogu biti izvedene bez ojaanja. ili na d.onjc1~~ kraju s oja,an~e\:1. ~od,i~i~~ 12 159. 22xl 28 14 J5 5
IDO 40
5 5 .5 4 o o 24 25
bez ojaanja su jeftinije. dok su vodilice s ojaanje:1~ sigurniJe u_~a~u. Na gol njen~ kw.J ()
16 194, 22xJ Jl 14 15
vodilica treba biti, ili s konusnim zavretkom. naroc1to ako go~1~J! dm alata u po~1at~1om IllO 5
o 5 .5 9 () ll o 40 24 25
hodu pree izlazi van vodilice S obzirom da klizna leita vodilice ~reba ~o.dm~zl:',a~!, na 20 22xl 38 14 17
tOO 238 5
vodilicama su izraeni u tori za skidanje neistoe. Na drugom kraJU voddtca Je tz~acn o ,5 o o ll 6
40 30 32
utor za privrcnje. 25 22xl 4] 14 17 5
tOO 288
o ,5 () o o 6
411 JO 32
Jl 22xJ 49 14 17 5
100 353
5 ,5 5 o () 6
40 30 32

248
249
D(jelovi twrci
Alati i naprave
16 J"lxl J4 l fi 17 5
125 198 40 JO J' 8.3. Elementi za odredivanje lwraka tral{c
o .5 n 5 n 6
20
o 125 238
"l2xi 38
o
l fi 17
o
5
40 30
,,
.5 5 6 8.3.J. Graninici kod runog pomalm
25 22x1 43 16 17 5
125 288 40 JO JJ
o .5 o 5 o 6
JI 22x1 49 16 17 5 Poslije svakog radnog hoda iga, traka treba zauzeti pravilan poloaj u odnosu na otvor
353 40 JO 32
matrice za prosijecanje ili probijanje. Zato se u alatu ugrauju posebni elementi za
PS
5 ,5 5 5 o 6
40
125 445 -
62 17 JO 6
56 40 4' ograniavanje veliine pomicanja trake. Prema tome, funkcija graninika se svodi na to da
o 6 5 o 3 oni osiguraju potrebni konstantni posmak trake (x =cons t.).
20 JS '0 IR 5
160 238 27x2 50 30 J'
n o o o (,
25 ..,7x2 43 20 18 5 Najjednostavniji graninik je okrugla ploa (pozicija ll na slici 6.1 ), koja je vijcima
160 50 30
privrena
288 32
n o o o 6 uz matricu za prosijccaqjc. U povmtnom hodu iga (nakon zavrene radne
JI
160 360 27x2
54 JI 19 6
50 40 42 operacije), traka se runo izdie iznad graninika i pomie naprijed za iznos posmaka x.
5 o o
Zatim sc sputa i povue unazad dok odmak u traci ne nalegne na plohu graninika.
l J
40 (l] 21 20 6
160 445 - 56 40 4'
o 6 o o J
50
160 545 - 72 21 20 6
56 40 4'
Kod drugih konstrukcija. traka se pomie unaprijed do graninika, i pre111a ovoj izvedbi
o 6 o o J nije potrebno povlaiti traku unazad. tako da je rad bri. Graninik je izveden pod kutom,
25 47 '5 19 6 da bi otvor za isti bio to dalje od reznog brida matrice za prosijccanje.
200 295 30x2 50 40 42
o fi o o J
JI 54 25 19 6
5
200 360 30x2
l o o J
50 40 42
Posebna konstrukcija graninika je prikazana na kombiniranom alatu za probijanje otvora i
40 62 "l5 '0 6 istovremeno prosijecanjc dugih komada, slika 8.3a.
"l()() 445 56 40 12
() 6 o o 3
50 72 25 20 6
o ::wo 545 -
( o o J
56 40 42

b. s okruglom radnom povrinom (DIN 9812)

" "J
d
D e b b d, d;_ hl
lAD "
111 l Kx 1 ll 14
80
.5 .5
211
5 o 50
o 18 19 so
lO 131 !Rxl 14 14 J
259 50 24 25 50
o .5 .5 () o o
12 159 !!hl 16 14 J
'84 50 24 25 50
5 .5 .5 5 o o
16 nxl .20 17 4
198 340 56 JO J2 65
o .5 o o o
18 22xl 22 17 4
'18 360 56 JO 32 65
o .5 o o o
20 22x1 24 17 4
'38 380 56 JO 32 65
o .5 o o o
22 ..,7x.., 27 18 5
4
269 450
4 o 56 ()
40 42 so
' 25 JO 18 5
o 295 "l7x2 476
o o 56
o 40 42 so
28
J"l5 3J 19 5
30x2 506 63 4n 42 8n
o n o o
JI 36 19 5
5
360 30x2 541
5 n
63
o 40 42 so
35 40 20 5
40n - 581 63 40 42 90
5 5 () 6

250
25l
Dijelovi tanci Alati i naprave

Slika 8.4 GraniL~nik ugraenu skidau trake

Gr~n!ni~~ ~!die slobodno u kanalu skidaa 3. On se nalazi pod tlakom lisnate opruae lO
koja je VIjcima Il vezana sa skidaem. U toku radnog procesa p loe' a za lo
1 d . . . - proSIJecanJe prvo
sav a ,J\ a silu lisnate opruge lO (kop Je dunenzionirana tako da 1e slabiJa d -1- J
daje J 'd S) J O SI e. 'OJU
Slika 8.3a Kombinirani alat :a probUw!je otrora i istovremeno odsijecw!ie dugih komada " ,opruga s (l ~~a l , '. po~tis (~Ije prvo graninik, a zatim skida vertikalno nanie. Kod
pov;atnog whod_a Ziga, ~k1dac Skida traku. a graninik se pod djelovanjem Jisnate O a
vraca u pocetm poloaj. pruoe
Ova izvedba omoguava da se s relativno kratkim alatom prosijecaju dosta dugi komadi
(duljine L + 2a). ig 2 za probijanje dva otvora su smjeteni u drau iga 4, na Podizanje tr~ke kod pomicanju do graninika smanjuje proizvodnost rada i usp
udaljenosti a od bonog nou 3 za razdvajanje komada. Iz toga se moe zakljuiti da proces: O~aj n:dostatak se izbjegava elastinim graninicima ugraenim u 1 ~:ava
vodenJe, shim 8.). p oci za
duljina alata ne ovisi od rastojanju L. U prvom radnom hodu probija sc lijevi otvor, a boni
no za razdvajanje prosijeca desni brid lima.

Prvi komad se ograniava graninikom 15 (prva izvedba), na taj nain to sc tlakom ruke
savladava lisnata opruga 16 i graninik pomjera u prorczu vodilice ll. Nakon
ograniavanja prvog komada, opruga 16 vraa graninik u poetni poloaj i on je kod
serijskog rada iskljuen iz pogona. Slina je i druga izvedba graninika za prvi komad. s
tom razlikom to se graninik iskljuuje iz funkcije zavojnom oprugom 18, a njegovo
ispadanje iz alata se spreava cilindrinim za tikom 27. Dio trake, u duljini od lijevog b rida
noa za razdvajanje do graninika za prvi komad, predstavlja gubitak kod poetka rada.
Drugi i sljedei posmaci traka se ograniavaju graninikom 12 za serijski rad. a njegov
poloaj se moe podeavali ovisno od duljine komada (L+ 2a). Matrica za prosijecanje i
probijanje 1 je s desne strane zakoena radi lakeg propadanja gotovog komada.

Kod kombiniranih se alata graninik ugrauje esto u skida trake, slika 8.4.

Slika 8.j Graninik u ploi =a roe1?je

252 253
 Alati i naprave
.. . . , " . ]' e una Jri'ed (bez podizanja), a graninik
Nakon zavrenog pr?stJe,canJa tJa_ka s~ ~~~tJ~-\UJ d d'~IO~'anj~m lisnate opruge 7 upada u Rezultati mjerenja i ispitivanja pokazuju da se broj moguih dvojnih hodova prea (radnih
klizi po njoj. Kod siJ~~e~_eg ot voJa. giLmic~t-\po ~ -~traka samo malo povlai unazad, da i povratnih) koristi prosjeno kod runog:
prosjeeni otvor, gnmicect traku ?o mostu. ~ ~ ?~ne s
bi sc provjerilo da li je dobro mlsJela na gramcmk. a) pos maka traka 25 + 30% i
b) dostave pojedinih komada 15 + 10%.
si'ccanje i probijanje. gdje sc zahtijeva :'c~a
Kod kombnllramh alata za uzastopno pro_, ~ 'l d'' l . 1 "simctrinih oblika (gdje JC
. . . ..
Automatizacijom se pomicanju ove vrijednosti poveavaju kod:
tonost posmaka, kao i kod izrade. kon~phcdit~am)l lJ Ct' ~bvlaJ.,'V~l se gi[mini ia (pozicija 5 a) automatskog posmaka traka 60 + 75%} i
druga vrsta tonog ogramcavat:Ja es\ d. .,
- t ';\o Izvo JV'l upo re " ..... o
' l" . h koi a ima stcpenasti naslon (poz. b) automatske dostave komada 50 + 65%.
na slici 6.16). Traka sc naslanJa na vo lwlc~J
1 ma e~ij.:1 '., , ~ .
15). Duljina graninog iga odgovara vehcml posnm!\d li.dket.I,al'e upotreb lJ' a va graninik
.. 1.;:oj. se pr01zvoc
U velikosenjs IIlJ. i z'I, brzo pomicanje
. ' \ ~ Danas se u metalnoj industriji oko 35 + 50% dijelova prerauju neposredno iz traka, I+ 3
% iz proizvodnih otpadaka, dok na preradbu iz pojedinanih komada otpada 45 -:--. 65 )~~. S
1
1
kombiniran s noem za prosijecanje mosta trake. slika 8.6.
obzirom na relativno nisko postotno uee u preradbi iz proizvodnih otpadaka, kod ovog
naina preradbe ne dolazi u obzir primjena automatizacije. lYiehanizmi za automatsku
4 J dostavu pojedinanih komada su veoma sloeni, tako da se automatizacija ovog procesa
preteno 1jcava konstrukcijom kombiniranih alata s elementima za dostavu.
2
Automatizacija transportnih pomicanja na univerzalnim preama danas se rjeava u tri
pravca, i to:
6
l. Koritenjem mehanizama za automatski posmak traka, koji se kao dodatni ureaji
prikljuuju preama i predstavljaju u stvari radne dijelove prea.
2. Koritenjem automatskih ureaja montiranih u alatima. To su, u stvari, kombinirani
alati s ugraenim mehanizmima za automatski posmak. Ovi mehanizmi dobivaju pogon
od gornjeg pokretnog dijela alata, ili neposredno od iga pree.
3. Koritenjem mehanizama za automatski posmak, koji se kao nezavisni agregati
6 montiraju na stolu pree, a pogone se pomou gomjeg pokretnog dijela alata.
, Otpada.h: s mosta ~ Konstruktivnih rjeenja automatizacije posmaka trake ima mnogo, tako da je nemogue

~EIYI
postaviti strogu klasifikaciju ovih mehanizama na osnovu njihove konstrukcije. Zbog
toga se klasifikacija vri na osnovu konstrukcije radnog dijela, koji neposredno kontaktira
s trakom i koji povlai istu. Postoje tri osnovna tipa mehanizma za automatski posmak,
koji kao radne dijelove koriste:

l. Kuku za povlaenje
_)rniier posmaka 2. Zahvatne stege
; ogran!Cavanja 3. Valjke.

Slika 8. 6 Granic~nik ::a br::o pomicm?ie trake l. Mehanizam za automatski posmak s kukom za povlaenje (A. N. M alov)

Istovremeno s proSJjt:canjem jwm,'Jda 111osta tral.;: e noem 4. Kod
. y 1s~i SC i .]JroS\jecanje
~ . " S obzirom na konstrukciju elemenata koji povlae kuku, najrasprostranjenija su tri tipa ove
s l.je dcceg
. ]-\Oma da trJ!a ...... saino pomJera do gramcmLI-.
, \e S" 1 vrste mehanizma, i to:

8.3. 2. J\llchanizmi za automntsld posmak trake a. Prenosnom po lugom

b. Klinom
r", rcradbe plastinom deformacijom, postie
e. Valjkom.
.
Automatizacija radnog ciklusa kod te.]mo log~jc p l "l pomicanJa Pod
. . .1 . ~ , jem procesa transpor m 1
se u znatnoj m.Jen pravtmm r.Jes.~\an. o -raci'e Josmak trake u radnu zonu alata,
'

transportnim sc pomicanjem podrazumljC~aJu pc.' J . } . ~ ._,alata. 2. Mehanizam za automatski posmak sa zahvatnim stegama (A. N. Malov)
skidanje i transport otpadaka. te izbacivanJe gotovih komada IZ tadne zone
Ovaj je tip mehanizma naao iroku primjenu u praksi zahvaljujui svojoj jednostavnosti
254
255
D{ielovi tane i
Alati i napral'e

kao i raznovrsnim mogunostima izvedbe same konstrukcije istog. S obzirom na

konstrukciju radnog, zahvatnog dijela, postoje dvije konstrukcije, koje se najee
pri mj e njuju:

a. Zahvatom pomou eljusti,

b. Zahvatom pomou valjaka i kosih ravnina.

3. Mehanizam za automatski posmak s valjcima

Radni se dio za pomicanje trake kod ovog mehanizma sastoji od para valjaka. Traka se
naslanja na donji valjak, a s gornje strane je pritiskuje gornji valjale Najprostiji tip
a
mehanizma ima samo jedan par valjaka, i to na ulaznoj strani alata. Valjci potiskuju traku b
u alat. ee sc mehanizam izvodi s dva para valjaka, od kojih. prednji par (na ulaznoj
strani alata) potiskuje traku, a zadnji par (na izlaznoj strani alata) povlai traku. Gotovo Slika 8. 7 Konstrukcija elastinifll'odilica materijala
redovno, pogon s pree dobiva prednji par valjaka, a s ovoga se prenosi na zadnji par. S
obzirom na to od kojeg radnog organa pree valjci dobivaju pogon razlikuju se dva tipa s: Voenje ~e tr~ke _kod ov_c_ konstr~kcije sigurnije, jer sc traka uvijek jednim krajem naslana
nal lnwepokretm dJO vodilice, a ' sama manipulacija prilikom uvlaenja trake u alat JJ.e
o a (Sana.
a. direktnim pogonom od glavnog vratila pree
b. pogonom od iga pree.
irina vodilice treba biti za iznos dvostruke zranosti vea od irine trake, tako da je:
Pogon sa prednjeg na zadnji par valjaka se moe prenositi na razne nacme: polugom,
A =B+ ll= D+ lb+ ll, mm
zupanicimai zupl:astomletvom. ili cilindrinim zupanicima sa spiralnim zupcima.
gdje je:
8. 4. Vodilice materijala
A, mm- irina vodilice
B, mm - irina trake
Vodilice materijala osiguravaju sredinji (centrini) poloaj trake u odnosu na rezne
D, mm- promjer otvora koji se prosijecanje ili probija
bridove iga i matrice za prosijecanje ili probijanje. Ako prea nije snabdjevena posebnim
b, mm- irina ruba
ureajem za voenje materijala, tada se ono mora osigurati u samom alatu.
f mm- zranost vodilice trake.
Najjednostavnije 1jeenje predstavljaju alati s ploom za centriranje iga, koja ujedno slui
i kao vodilice trake (pozicija 3 na slici 6.1). Iz konstmkcije alata po slici 6.12 sc moe
uoiti da je voc1enje trake rijeeno vrlo jednostavno pomou dvije letve 15. Na letvama je l'zn~s. zranosti_-(ovi~i o_d _irine tr~ke i vrste posmaka (da Ii je runi ili automatski). Visina
uvren limeni nosa 16, koji spreava savijanje trake pri uvlaenju u alaL
\ odtltce matenJala 1 VIsma gramnika se biraju u ovisnosti od de biJ. in~ t I .
J os J N l .. d . . e ra ~.e 1 vi ste
Kod izradbe velikih i sloenih komada se kao vodilice koriste obini cilindrini zatici s J ma .. a. anna ne vnJe nosti ovih veliina koje se koriste u praksi su date u tablici 8.6.
proirenom glavom. Ovi se zati ci na odreenim mjestima (ovisno od irine trake, ili
konture komada) utiskuju u odgovarajue otvore ploe za prosijecanje. Najee se Tablica_8.6 Tehniki podaci ::a vodilice i graninike
postavljaju po etiri ovakva zatika, dok se kod irih traka postavljaju samo dva komada u
3
dijagonalnom rasporedu. Tada se traka lake uvlai u alat, a lime sc olakava i 5 l. Vodilica trake
manipulacija radnika za strojem. 2. Graninik
U kombiniranim sc alatima s uzastopnim operacijama prosijecanja i probijanja primjenjuju 3. ig
elastine vodilice, slika 8.7. Elastinost voenja se postie ili !isnatom (slika 8.7 a), ili 4. Matrica
zavojnom oprugom (slika 8.7b). ,.r::
'
A
::;::
5. Ploa
6. Traka

6
4
7
f
'~

-
b
- D
B
-
b
_"

1-
~

h -J
257
D(je/ovi ,Stanci
Alati i napra1e

Debljina Visina Visina vodilice H, mm irina Zranost /'mm ~5 ls ,\J J 8 .\ 1.5 34 45 64 75

trake graninika !J Kodrunog Kod automat. lmkeB Za vrste Za das tine 5 35 4 3
s, mm mm osmaka osmaka mm vodilice vodilice 32 24 i'vl~2x 1.5 42 j (j so 96 6 35 4 4
0.3 do ~.0 J 6 do 8 4 do 6 ::: 100 0,25 - 0,5 2.5 40 30 M 27 2
X 5~ 72 84 120 7 55 7 4
~.n do 3.0 4 8 do 10 6 do 8 > 100 0.5-0.75
50 40 M 30 1 61 ll
X 90 140 s 55 7
3.0 do 4.0 4 10 do l~ 6 do 8 4 5
8 do JO irina trake B D+ 2b 65 50 tvi 42 X 3 HO
ll 14
4.0 do 6,0 12 do IS 172 lO
2 o 55 7 5
6.0 do IOJJ R 15 do ~5 10 do 15 irina vodilice A B+~f'

Najee se upinjala vee s gornjom ploom preko navoja. slika 6.1.

8.5. Elementi za privrenje alata na preu
Kod ~Jata s~ ~tupni1~1 \:od.ili_cama i ~ 1:1alim radnim hodovinm (pri emu gornji dio alata ne
Donji se sklop alata postavlja ili direktno na sto pree l, ili na steznu plou 4, koja je napusta vodl11ce) pn mJenJUJU se upmJalo s kuglasti m zglobom.
vijcima spojena sa stolom pree. slika 6.2. U prei i u steznoj ploi su ukopani profilni
kanali, (u dijagonalnom, paralelnom, ili kombiniranom rasporedu) u koje se umeu Tei~_te u~injala \~re~inja os)_ tre~1a. se poldapati sa sreditem djelovanja svih sila
za vrtnji s T -glavom. Tako se omoguava pomicanje i podeavanje donjeg u odnosu na prowSIJ~canJa l ~robJjanJa, kako b1 se IZbjeglo ekscentrino optereenje alata i njegovo brzo
gornji dio alata. Stezaljke 12 (slika 6.1) mogu bili razliite konstrukcije. Prednost trase~Je (na.roJto ~lemenata za centriranje alata). To znai da poloaj upinjala u alatu ovisi
prikazane izvedbe (gornji dio stezaljke ima oblik kuta, a donji je izveden stepenasto) je u od mJesta djelovanJa rezultantc svih sila prosijecanja i probijanja.
tome to se visina stezanja moe podeavati prema visini donje ploe alata 7.
Gornji se dio alata najee pomou upinjala 8 vee s pritiskivaem pree 9 slika 6.1. Sredite se sila odreuje po izrazu:
Pritezanje se vri pomou ploe za stezanje 8 i vijaka, slika 6.2. Ispadanje upinjala se
spreava vijkom l O (osiguranim protumaticom), koji na lijee na kosi zasjek izraen u "
IF; X;
tijelu upinjala. Ovaj zasjek moe biti izmen samo na jednoj strani upinjala (kao na slici r-~~""~'---
6.1 ), ili kao kanal po cijelom obodu (kao na slici 6.17). ime se olakava montaa alata.
Osnovne standardne dimenzije upinjala za tri tipske izvedbe su date u tablici 8.7.

gdje je:
Tablica 8. 7 Standardne dimen::(je upinjala
Fi- sila prosijecanja i probijanja pojedinog elementa
\50 15 Jso xi- apscisa teita dotinog elementa.
N
d N d N d ~

S obzirom da se sila prosijecanja i probijanja odreduje po izrazu:

-o '
'')- , -= '1s
o/Jo -" "
" .e "
b b
-, b
to je:

~
"
- - d!
--
dJ
dJ
X =:
"L,r
L.. r- i
l

~~"'-~'-::-----
' JJl

""L
L..
l=!
1 ST m

"H h h, a b =
"'
6
dl
-
d2 l

22 40 -
e

- 20 J l
lO H - ~5 44 - - 20 J l a za odreeni materijal koji se obraduje je:
12 9 - - 28 46 - - 20 3 2
s== cons t. i rm = cons t.
16 12 - 32 50 - 28 2
3,5
20 15 tvi 15 x 1.5 2H 40 58 SH 5 2R 3
3.5

258
259
Dijelovi tanci
Alati i naprave

" "
STJJ]LL; X; IL, x,
i'"l i=d
X
" "
STmLLi IL,
/od 1=1

Koordinate se teita s obzirom na proizvoljno postavljen koordinatni sustav Ox y (slika

8.8) odreuju po izrazu:

"
IL,x, L 1 x1 +L:. X:. + ..... +L, X1 + ..... L11 .Y 11 Oy
~Y = "'i=ccle - -

IL,
i= l
L1 +L:. + ..... +L 1 + ..... +L"

"
"Lv
L.. l . I

y = _ci=,_l- - Ll . J' l +L:. . J':. + ..... +L; . Y; + ..... Ln . Y"

L 1 +L:. + ..... +L 1 + ..... +L,,
f_L,
i=l
Slika 8.8 Grqjic~lm metoda =a odrec1ii'Cuye te= ita
gdje su: Poetak koordinatnog sustava Oxr se bira IJroi~voiJ,,,, u
1 d' ... _ - ovom pn mJeru Je poloaj
<oor matnog sustava odreen u odnosu na teite prvog elementa koordimnama:
Ar, y- apscisa i ordinata teita rukavca
(/ =.Tj = 20 111111 i
Xi, Yi- koordinate teita reznih kontura pojedinih elemenata b =J'; = 20 mm
Li- duljina reznih kontura pojedinih elemenata. Duljine reznih kontura pojedinih elemenata su:
L, ~L,~ Ls~ Lr. ~ rr D~ rr 20 ~ 62,8 mm
Teite se moe odrediti i grafikom metodom pomou plana sila (u ovom sluaju duljina) L, ~ L., ~ L, ~Ls ~ rr D ~ rr l O ~ 31.4 mm
i verinog poligona. Ll=x=24mm
Lt o~ Br- B~ 95- 90,4 ~ 4.6 mm.
Primjer:
Analitikim sc proral:unom dobiva:
Potrebno je odrediti poloaj teita cilindrinog rukavca za kombinirani alat prikazan na
slici 6.16.
19619
Tlocrt alata je nacrtan u odreenoj razmJ en (l 2) na slici 8.8, na kojem je prikazana --~48,4mm
405,4 .
grafika metoda za odreivanje teita.

260
261
 Alati i napral'e
DUel o l' i .~fanci
Kalibriranjem otvora (alatima na preama) je proces obradb _, .. .. .
u visokoserijskoj i masovnoj proizvodnji s ciljem: ' e duelova, koJI se pnmjenjuje
1(1

"Lv
L.. l -l
22058
- - = 54.5 111111 l. Da sepovea tonost izrade dijelova, odnosno sma ..
tonost gra;f~a~;,I;e1;~s~~z\aTd;e ,toklerdanciJe.
y = .le'-"''- e - - .. " .. - ..
Ill
405.4 Alatima se za kalibriranje postie u .
IL, zahtjeva 1 do 1T6. - , a o posebmh
i=l

Grafika metoda iznalaenja poloaja teita svodi sc na crtanje plana duljina u

2. Da s~
povea kvaliteta obraene povrine.
Kvahte.ta se .kalibrirane povrine kree u granicama od 7 do -, ~
postii
.
proizvoljno izabranoj razmjeri i vcrinog poligona. posebmm uvjetima moe i ll. klasa (tablica 8.8). . 1O. klase, dok se pod
3. Da sc odstrani netonost rastojanja izmedu m'edinih .
8.6. Kalibriran,je otvora i ostali procesi fine obradbe nekvalitetne prethodne obrtdbc Alati: ll .Jl.b . _otvora, nastalih kao posljedica
. ' ma za <,l 1 l! ranJe na prc , ...
S uobiajenim alatima za prosijeco.nje i probijanje, ovisno od njihove konstrukcije,
tocnostl rastojanja izmedu sredita otvora
mm.
pron~cra
80 mm - se mogu postJcJ
u g1amcama (0,005 + 0.01)
~ma
tonosti izrade. kao i oblika radnog komada postie sc tonost izrade u granicama lT\2 do
ITS. Medutim, pored dimenzija zahtijeva sc i odreena kvnlitcta povrine prosjeenih
dijelova, odnosno probijeni h otvora. Pojam je kvalitete odreden s GOST 2789-50 tablica
Tablica 8.8 Klas{/ikaqja kl'alitete poFr.Nne (GOST 2789- 50)
8.8 (koji se primjenjuje znaajno u praksi) . Kako bi se mogle odrediti karakteristine
veliine, koje definiraju kvalitetu povrine. snimljeni mikroprofil povrine se postavlja u +hi
koordinatni sustav (/I-0-1). Apscisa koordinatnog sustava (0-/) razdvaja mikroprofil na l
dva dijela, tako dLl povrine ograniene mikroprofilom i apscisom iznad apscise budu
l l
At Ht A1 H~ Ai Hi
jednake onim ispod apscise, to jest da je:
A't A'1 A'i
Srednja kvadratna hrapavost. ili srednje odstupanje mikroproli\a, moe se odrediti po -h l
L
izmzu:

GRUP KLAS 1-fma' H., k H,,,

OZNAKA
gdje je: A A 0.00 l mm 0,001 111111 0,001 111111
L- ukupna duljina na kojoj se mjeri hrapavost. 000
h- visina mikroprofila (mjerena od apscisne osi).
l \71 !OO 50 100 125
l o \72 125 50 25 125 63
S obzirom da je funkciju h = f (/) nemogue analitiki predoiti, za definiciju srednje 3 \73 6".5 15 J1,5 63 40
4 \7\7 4 37.5 11.5 6,3 40 10
kvadratne hrapavosti se koristi i priblian izmz H_,h
ll 5 \7\7 5 18,7 6,3 3.2 (20 lO)
gdje je: 6 \7\7 6 10.0 3.2 1,6 (l o 6.3)
n- broj mjerenja. 6,3
Nadalje se hrapavost moe definirati i pomou srednje visine H.,r, koja predstavlja srednju
7 \7\7\7 7 1.6 0,8 (6,3 3,2)
aritmetiku vrijednost visina Hi, od vrha pojedinog grebena do dna udubine mikroprofila. III 8 \7\7\7 8 3.1 0.8 0.4 (3,2 1,6)
9 \7\7\7 9 !.6 0.4 o,o
l l ll !O \7\7\7\710 0.8 0.1 0.1
H" =-(H, +f-I,+ ..... + H, + .... .H")=- IH, 0,5
ll RH ll \7\7\7\7 ll 0.1 0.05
IV 12 \7\7\7\7 l o 0.25 0,05 0,025
Najv~a sc visina Hi na promatranoj duljini L oznaava s Hmax 13 \7\7\7\7 13 0.125 0,025 0,012
Prema GOST -u povrine se na osnovu veliina H,k H sr i Hnm~ (izraenih u mikronima) 14 \7\7\7\714 0,062 0,012 0,000
mogu svrstati u 4 osnovne grupe koje sadre 14 klasa kvaliteta (tablica 8.8).

263
262
Dijelovi tanci

l l t nap!Ul'e
Komadi se s otvorima predvienim za kalibriranje prethodno obrauju buenjem (svrdlom
i ostalim alatima za buenje na builicama, tokarilicama itd._), ili probijanjem (alatima na gdje je:
preama). U prethodnoj obradbi treba predvidjeti dodatak za obradbu kalibriranjem. A, mm2 ~plotina presjeku estice
Kalibriranje se otvora moe izvesti kao nezavisna operacija (igom za kalibriranje), ili u
kombinaciji s probijanjem (kombiniranim igom za probijanje i kalibriranje). A= ;f(d+o+L;+i)' -d]
Proces se kalibriranja slika 8.9 odvija tako da se pod igom za kalibriranje postepeno
odvaja materijal, tako da na kraju otpadak u obliku tanke cjevice propada kroz otvor /('t Nbl/n;m'- specifini tlak kalibriranja otvora, koji ovisi od dob]"" ]" .
a ICel 8.9). t: Jme una 1 presie!a . .
matrice za kalibriranje. :J . ._ CCS(Jce
Dodatak za obradbu kalibriranjem predstavlja razliku promjera otvora prije (d) i nakon
Kr~li~rir~I~je se otvora moe kombinirati
izvrenog kalibriranja (D)
Prii11JCnJuJe ig raznih konstrukcija. i s operacijom probijanja

za t
u svrhu se

Vehina ovog dodatka ovisi od debljine materijala koji se kalibrira, promjera otvora,
mehanikih svojstava materijala i vrste prethodne obradbe. Orijentacijske vrijednosti
dodatka o:
o= (0, l O+ O, IS) mm za prethodno izbuen otvor
S= (0,15 + 0,20) mm za prethodno probijen otvor.

Promjer iga za kalibriranje iznosi:

d1. = D + ~ + i= d+ O+ ~ + i, mm

gdje je:
D= d+ O, mm- nazivni promjer kalibriranog otvora
~,mm- izradna tolerancija otvora
i, mm - dodatak radi smanjenja otvora nakon kalibriranja uslijed zaostalih elastinih
deformacija.
Ovaj dodatak ovisi o promjeru otvora i za razne vrste materijala se kree u granicama: Slika 8. 9 Proces kalihrirmya
i= 0,007 do 0,0!7mm ... za mesing
i= 0,005 do 0,0 l O mm .. za aluminij Zn kalibriranje se otvora u komadima od mesin ,a . . ..
i= 0,008 do 0,015 mm .. za meki elik. stcpenasti ig. Prva stepenicl Z.l.""l . . . g' bronce I duralumm!J_a primjenjuJe
L ~ e' Ima pronljer d = l . , .
Ka!ibnranJe se otvora vri s d . l e J VISillu h = (0,8 + l O) s.
. .
kahbnranju rugom stepemcom pro .., i / '
Minimalna dimenzija iga za kalibriranje je se odvaja estica dodata! -, b. d 1~1Jcra ( 2 = e + O + ~ + i. Pri
. .. . . ' ,a za o
l111IJa ~'m.canJa materijala (A - B), ri robi' .'la bu OvaJ dod t ! . . . ..
. ~ ~ a\ nas tUJe usliJed toga to
stepenice I reznog bridu matrice. slika ~.9. p ~anJLI, nastaje Izmedu reznog brida prve
Kc~d konstrukcije s vrhom u obliku zas'eenoo- k - .. . ..
gdje je: 10 ), proces izradbe otvora se odviJa Jd .. ~ ~ anusa. (\~OJI se JZ.~ VOdi pod kutem jJ= 15 +
, t.. ' u VlJe etape U pocetl-u s' .. . l .
Sd 'Ja ga u otvor matrice bez obr:~.z
t~., mm- izradna tolerancija iga (najee f-t.= 0,002 mm). 1
. ... . " e zi g uhs mJe u materijal i
. . e .avanja 1 ltl!JC 5111Ican,a N I
dubme- = (1/7..:.. 7(') . 1 . a,on pro d"Iranja iga do
.. . -;~ 1 . - . - _, .~,Ja v J<!JU sc prve prskotine i tad -~ . ". ) . . ,. ~ ..._. .
Promjer matrice za kalibriranje je za 20 + 30'% vei od promjera otvora Ziga kalJbnra otvor, razdvaJ."J.Ui ostatni . t .. l . a. St: Jezgra Iazdwua. Konusm diO
Ove l e ' \ ma enja a l Ujedno Z'l l d .
L "d
lm wnstrukcijom sc postie bolJ. ]- !"t .. 'g a lUC ZI ove otvora.
e li] D . - a "va I eta povrsinc naro-. 't0 l d b
c/"=(1.2+ 1,3)D. "" je ]Jrednost . 11 o dnosu na prethodno .l ., '
\a.. .ruga
CI d .;:o . o radbe mekog._
zatuplJenJa ig moe lako ponovo ]Jrebrusitl' e pis~mu Jzve bu, I ta to sc nakon
Sila se potrebna za kalibriranje otvora rauna po izrazu: Kod t 1 .
z~ up jenJa rezmh bndova ign za kalibriran I- . ~"' . .
mogucnost ponovnog bruenJa nego sc z'l"g . JC "-~d ~'.'e Izvedbe praktino ne postoji
Slian p. _,. d_ .. ' - 11101a zami Jem tJ. .
F=pA,N JOce s cformacuc nastaje i kod probijanja ot; ara . . b .
zigom ruemm pod ku lem a =

265
Dijelovi tanci

Alati i naprave
60-:- 90. Razlika je u tome to se linija razdvajanja sada javlja izmeu toke iga A i B,
8.7. Kombinirane tance
poslije njegovog utiskivanja u materijal na dubinu =ot= (0,7 + 0,9) s.
Probijanje i kalibriranje s konusnim igom uspjeno se primjenjuje u kombiniranim
alatima. S ovim igom mogue je postii kvalitetu obraene povrine od 7. do lO. klase, a Na slici je 8.1 O prikazana kombinirana tanca- pr b.. . . .. .
' o lJanJe 1 saviJanJe.
tonost u granicama IT9 do IT7.

Tablica 8.9 Spec[ji11i tlak =a kalibrira11je otvora p, Nlmm

2
Jzraevina

PLOTINA PRES.! EKA ESTICE /1, mm

2
DEBLJ.LIMA
s, mm 0,05 0,]0 O,I5 0,20 0,25 0,27 (),30

0,4 do 0.5 2000 1800 1600 1400 1200 I l OO 1000

0,6 do 2,0 2150 1950 1700 I500 1250 1150 1050
2,1 do 3,0 2300 2050 1800 1550 1300 1200 1100

Tonost se kalibriranog otvora moe poveati ako se proces kalibriranja izvodi uzastopno
dva ili tri puta. s tim da se za posljednju operaciju kalibriranja ostavljaju vrlo mali dodaci
za obradbu (S~ O,OI + 0,015 mm). Radne povrine alata moraju biti sjajno polirane (do
kvaliteta 12. klase), a sam proces se mora vriti u uvjetima dobrog podmazivanja.
Niz uzastopnih operacija kalibriranja moe se izvesti kao kombinacija s jednim igom.
Trostepeni se ig primjenjuje za obradbu otvora promjera /i= (3 + 12) mm u komadima
LJ
debljine do 3 111111.
Sa prvom se stepenicom probija otvor, tako da je promjer iga:

Drugi prsten iga je izveden otrom reznom ivicom i njime se vri kalibriranje otvora
odvajanjem dodatka za obradbu. Promjer ove matrice je za 0,0 l mm manji, od promjera
tree matlicc:

d,~ d+ 8 +"'+i- O. OI, 111111.

Trea matrica ima zaobljene ivice, jer sc s ovom matricom vri definitivno kalibriranje i
poravnavanjc zaostalih mikroncravnina. Promjer je tree matrice:

d,= d,+ 0.01, mm.

Znai da se zavrno kalibriranje vri plastinom defOrmacijom, odnosno utiskivanjem i

zagladi vanjem matrice sloja mate~ijala debljine 0,005 mm.
Slika 8.!0 Kombinirana !itanca -probijanje i sav(im?ie

267
DUe/ovi tand
Alati i llapraFe
Na slici je 8.ll prikazana kombinirana tanca- prosijecanjc, duboko vuenje i probijanje.
Automatsko pomicanje trake.

Izraevina

1
4
"{j~~!, 'ft"'/~

Slika8f!K"
om b1111rm
.. ~
w stanca- prosijecanje, duboko l'Uc~ene i . .. .
pomicmye trake) lJ pl obl)mye(automatsko

269
Naprave- osnovi
Alati i naprave
9. NAPRA YE- OSNOVI Cjelokupne naprave kao i sp .. l' .
. eCIJa !Zirane ureaje moemo 0 d" l' .
meha .. - P IJe 1t1 prema t
9.1. Osnovi o napravama mzaciJe l automatizacije u tri osnovne sl,upin" 'k . . s upnju
\. e pn azane na shc 1 9 1
Skraenica M A N u . .
. u s1lemi oznaava mehanizirane i automatizirane naprave i
ureaji.
Naprave, alati i stezala su sredstva za obradbu izratka u pojedinanoj. serijskoj i masovnoj
proizvodnji. Dananji stupanj razvoja drutva postavlja industrijski zahtjev za poveanjem
produktivnosti rada, ali uz smanjenje trokova proizvodnje i poboljanja kvalitete.
Poseban se znaaj daje na oslobaanju radnika od neposrednih tizikih napora. To se
NAPRA YE I SPECIJALIZIRANI UREAJI
postie razvojem i primjenom odgovarajuih naprava i ureaja u proizvodnji, kako bi se
skratila pomona vremena izrade unutar nekog radnog ciklusa. Velike raznolikosti l
izradaka obzirom na materijal, nain obradbe, oblik, mjere, kao i potrebita tonost mjera i t RUNE l l MANU ~
povrine stavljaju pred naprave mnogobrojne zahtjeve, a njihova primjena postaje gotovo l l
nuna potreba u veini proizvodnih procesa.
Konstmkcija mjernog i reznog alata, kao i konstrukcija stezala razvijala se
MEHANIZIRANE
l l AUTOMATIZIRANE l
usporedno s ko'nstrukcijom strojeva, dok se konstrukcija naprava, odnosno ureaja, kao
specijalizirana grana razvija tek u posljednjih tridesetak godina. Danas su naprave postale
neophodne zbog ekonomine obradbe izratka u mehaniziranoj. poluautomatiziranoj i
l PNEUMATSKE
l
automatiziranoj proizvodnji. l HIDRAULIKE
l
esto puta, i za mali broj izratka naprave mogu biti od neophodnog znaaja. Posebno je to l PNEUMOHlDRAULIKE
l
vano kada oblik izratka, njegova tonost obradbe ili neki drugi zahtjevi u proizvodnji to

zahtijevaju. l ELEKTRJKE
l
Ponekad se izrauju naprave uz rezni alat, stezala i mjerni alat tako da dopunjavaju pribor
-l ELEKTROMAGNETSKE
l
strojeva, odnosno da dopunjavaju sredstva za proizvodnju u serijskoj i masovnoj
proizvodnji. Zato je nuno u svakom pogonu, radi ekonominije proizvodnje. posebnu
-l PERM. MAGNETOM
l
pozomost posvetiti projekti ranju i konstruiranju alata, pribora i naprava. -~~____v_A_K~UU~M~S~K~E____jl
Konstruiranje alata i naprava je podruje koje zah~jeva strune konstruktore. a samo /' 1
Slika 9. l p OCJe a naprava i specijali=iranih urec1aja
podruje prua velike mogunosti stvaralakog rada. Pri konstrukciji se mora voditi
rauna o ekonominosti svake izvedbe.

271
Naprave- osnol'i
Alati i naprave

9.2. Ghwne osobine naprava

Podjelu naprava u irem smisltt moemo izvriti na osnovtt JlcloJ"k .
u 1 ' ' o raz h cl
Dananji stupanj razvoja naega drutva postavlja visoke kriterije, odnosno visoke g avnom, sva gledita su prioritetn ' ~ . . Cl Il gledita.
o \ ezana uz prOizvodne UV].ctc odt- ~, ..
se 1 P 1zeca u J- 0
1.. ~1111a ce

industrijske zahtjeve za poveanjem produktivnosti rada uz smanjenje trokova OllC COr!Slltl, a moemo ih pod" J"t" J , v
lJe l l na s Jedece nacme:
'

proizvodnje. Jedan od naina zadovoljavanja tih zahtijeva je uvodenje mehanizacije i

automatizacije. kao i sve ea uporaba razliitih pomagala i naprava. Veliko 9.4.1. Prenl:l podruju upravljivosti
napredovanje razvoja industrije uope, prisiljeno je da u to kraem vremenskim rokovima
n) Specijnlne nnprnvc odnosno:
razvija, ionako malu proizvodnju naprava. Standardizacija i unifikacija dijelova, te njihova
naprave za obradbu jednog ili vie izradaka bez mmJtazt:::.
,
velika uporaba, razvile su postepeno novi sustav naprava nazvanih montano -
demontane. Na ovaj se nain mogu sastaviti naprave bez puno specijaliziranih dijelova, ::r;~ve za odbradbu jvednog ili vie izradaka ugradnjom elemenata male automatizacije
n azno- emontazne naprave
koji trae posebnu konstrukciju i izradu, ali i naprave koje ne trebaju naknadne mehanike
specijalno montano- dcmontane naprave i
obradbe.
univerzalno- montane naprave.

9.3. Detinicija, zadatal\ i svrha naprava

b) Specijalizirane grupne naprave:
Naprava je sredstvo za proizvodnju, koje se uporabljuje kod obradbe raznih izradaka. Ona
naprave za grupnu obradbu i
se moe koristiti za samostalnu proizvodnju. ili u zajednici s nekim radnim strojem.
specijalizirane grupno montane naprave.
Njihovi trokovi i uloeni rad utiu, ne samo na tok proizvodnje, nego mogu znatno uticati

na ukupne trokove proizvodnje. e) Univerzalne naprave:

univerzalne naprave za stezanje i
Osnovni zadatak naprave je izradak dovesti u tono odreeni poloaj u napravi
fiksne univerzalne IYlprave
' za
' st ezanJe.
.
(pozicionirati ga), a potom ga drati stegnu tog u tom poloaju za cijelo vrijeme dok se na
izratku ne izvri promjena oblika predviena u odreenoj operaciji. Kod naprava za 9.4.2. Prema vrsti sile stezanje

buenje, osim spomenutog, naprava ima i zadatak voditi rezni alat.

a) Naprave s runim stezanjem:
pomou klina
Temeljna svrha naprave je smanjiti vrijeme obradbe obrai vanog izratka, te na taj nain:
pomou vijka
smanji punu cijenu kotanja proizvoda
pomou ekscentra
postigne poboljanje kvalitete obradi vanog izratka
pomou logaritamske spirale
omogui pri uenim i nestrunim radnicima obavljati radove vie kvalitete
pomou arhimedove spirale
smanji fiziko naprezanje radnika
pomou elastine ahure i
postigne najvee mogue iskoritenje alatnog stroja i
pomou poluge.
postigne bezuvjetnu mogunost izmjene izratka bez ikakvih naknadnih dorada.

9.4. Podij ela naprava u irem smislu

2T2 273
Naprme- osnovi
Alati i naprare
b) Naprave s mehanikim odnosno automatskim stezanjem:
pomou zraka (pneumatski) ili vakumom 9.5. Podjelu naprava u uem smislu
pomou ulja (hidrauliki)

pomou plastmasa Ovo se podruje naprava, kao i podruje podjele naprava u irem smislu, moe podijeliti
pomou opruge na osnovi nekoliko razliitih gledita. Ipak, ovdje se koristi podjela u dvije osnovne grupe,
pomou gume a to su ope stezne naprave i specijalne naprave. Obje spomenute grupe naprava,
magnetski uglavnom se uporabljuju za obradbu odvajanjem estica, iako sc njihova primjena moe
elektro-mehaniki i pojavljivati i u drugim vrstama obradbi.

kombinacijom gore navedenih stezanja.

9.5.1. Ope stezne naprave

9.4.3. Prema vrsti obradbe

Ove se naprave uglavnom odnose na uobiajeni pribor kod alatnih strojeva i to: stezne
a) Naprave za obradbu odvajanjem estica: ahure, stezni trnovi, stezne eljusti, strojni kripci, drala vodica, dijelovi za centriranje
naprave za buenje itd. Najee se uporabljuju kod obradbe odvajanjem estica.

naprave za glodanje
naprave za tokarenje i 9.5.2. Specijalne naprave

naprave za bruenje i druge.

To su stezne naprave koje su predviene samo za odreene izratke i za tono odreeni
redoslijed operacija. Ove naprave dijele se prema vrsti obradbe na naprave za:
b) Naprave za sastavljanje i mjerenje:
buenje
naprave za montau
tokarenje
naprave za zakivanje
glodanje
naprave za lijepljenje
blanjanje i dubljenje
naprave za namatanje
bruenje
naprave za lemljenje
obradbu provlaenjem
naprave za zavarivanje
sastavljanje
naprave za mjerenje i druge naprave.
toplinsku obradbu izratka
ispitivanje izratka
9.4.4. Naprave s gledita raznih naina uporabe
obradbu bez odvajanja estica i druge.

naprave s krunom obradbom ili naprave s uzdunom obradbom

9.6. Naprave zn buenje
jednostezne ili viestezne naprave
naprave za vie svrha i
naprave s izmjeninom ili neprekidnom obradbom.
Naprave za buenje ubrajamo u specijalne naprave. koje ine posebno veliku grupu.
Temeljno se uporabljuju ne samo za centriranje i stezanje, ve i za voenje svrdla u

274
275
Naprave- osno Fi
Alati i naprme
osnovnim i izmjenjivim voicama. U ovim napravama mogu se rupe buiti, uputati,
proirivati, narezivati i razvrtavati. Prema oblikovanju mogu sc naprave za buenje
uglavnom podijeliti u sljedee grupe:

a) .Jednostavna ablona za buenje sa stezan,jern u sredini

ablona za buenje se postavlja na izradak. Sve zajedno se moe stegnuti na radni stol
builice. Na slici 9.2, prikazana je stegnuta ablona na izratku vij kom u sredini. U buenu
plou su ugraene voice za vodenje svrdla. l
= =
Slika 9.3 ablona :::a bueJ?fe s l'Oclenjem i ste:::anjem

e) Naprnvn za buenje s vodeim stupovima

Nr:~prava je pril.<azana na slici 9.4. Temeljna znaajka ove naprave je voenje bu ene ploe
zaJedno s voicama pomou vodeih stupova, koji slue kao vodilice. Stezanje izratka
vrimo preko bucnc ploe.

Slika 9.2 ablona :::a bu.ferl}e sa stezw?fem 11 sredini

b) ablona za buenje s voenjem i stezanjem

Naprava za buenje obino slobodno stoji na stolu stroja. Nakon zavrene obradbe radnik
napravu pomie po stolu, pa je potrebno da ista bude to laka. Ovaj nain prikazan je na
slici 9.3. Slika 9.4 Naprava :::a bueJ~je s l'Odeim stupovima

277
Naprave- osnol'i
Alati i naprme

d) Naprava za buenjc s vrstim buenim poldop~em t) KonzoJna naprava za buenje

Naprava ima fiksnu buenu plou (pok lopac ) na I-ajoj

\_ su voice, a. poloaj ,izratka, .u~ Naprava je konstruirana tako da se na pokretni dio uvrsti izradak, pa sve zajedno stavi na
. , sc za stez.anJ'e Izratka. Naprava Je
napravi odreen je graninicima. Sila buenja konstt fiksni dio. Na izratku treba buiti rupe, ije su simetrale pod odreenim kutom. Naprava

prikazana na slici 9.5. omoguava okretanje pokretnog dijela zajedno s izratkom u tono odredeni poloaj za
buenje. Konstrukcijsko tjeenje jedne od ovakvih naprava prikazano je na slici 9. 7.

Slika 9.5 Naprava =a bnYenje s vrsthn bu"Vellilll poklopcem

/

po\
e) Naprava za buen,je s okretnim busemm Jlopcem
.
Slika 9. 7 ](meo/na 11aprma
a ovoj napravi je okretan, s-t o uveliko olakava
Za razliku od prethodne, poklopac n. t .-" o izrtdak u
umetanje izratka. Moguce . J'e izraditi i na nain da poklopcem s ezem
, JU ..
g) Kutijasta naprava za buenJe ili buni ormari
napravi. Na pm va je prikazana na slici 9.6.
Konstrukcija ove naprave vrlo je slina vodeim stupovima poklopca. U
napravi s
literaturi se esto ova vrsta susree pod nazivom naprava s matinom buenom ploom.
Osnovna razlika je u tome. to se buena ploa zajedno s voicama ne sputa do izratka i
njome se ne stee izradak u napravi.

h) Olnetna naprnva za buenje

Ova naprava konstruirana je na taj nain da sc izradak, koji je stegnut u napravu, zajedno s
napravom moe okrenuti za 180. Na laj nain se moe izvriti buenje s obje strane.
Voice su umetnute u okretnu buenu plou s jedne strane, i u tijelo naprave sa suprotne
strane, a noge, na koje se oslanja naprava su na obje strane, slika 9.8.

- ." .s, oJ,o '"lllimlmenim

Slika 9. 6 Napral'a =a bliSC17Je e poklopcem

278 279
Naprave- osnovi A lati i napra\'e

Konstrukcija naprave mora biti tal\_va d a omoguct" sto

- lake i edn ..
vaenje izratka Ub . . J ostavmJe umetanje
. acJvanJe tesloh komada je lake onda, ako
rad l naprava stoji vrsto na
nom sto u stroja. Za lake ubacivanje izratka u napravu slue:
vodea skoenja na zaticima ili na provrtima, slika 9.9,

'
l'
l
'
L

Slika 9.9 SkoeJ?ia =a voc1el?ie

voice, slika 9.1 O i

Slika 9.8 Okretna naprava

9.6.1. Temeljne znaajke naprava za buen.ie

Svrha naprava za buenje nije samo centriranje i stezanje izratka, ve i voenje svrdla,
odnosno nekog drugog alata. Pri konstrukciji naprava za buenje, kao i pri konstrukciji
ostalih naprava mora sc paziti da standardne elemente uporab lj ujemo, u to je to mogue
veem broju. Samim time, ostvaruje se uteda na vremenu izradbe, jer se izrauju samo postepeno ubacivanje pojedinih povrina, slika 9.11.

nestandardni dijelovi. Vrijeme nabave standardnih dijelova moe se smanjiti dranjem

minimalnih koliina na skladitu. Uporabom standardnih dije\ovG smanjuje se CIJena
kotanja naprave, jer se standardni dijelovi izrauju na specijaliziranom strojnom parku,
pa im je prodajna cijena znatno nia od cijene koja bi bila kada bi se dijelove izraivali u
vlastitim pogonima. Ugradnjom standardnih dijelova koji imaju znatno bolju kvalitetu,
produujemo vijek trajanja, odnosno vijek eksploatacije naprave.

Slika 9.11 Postepeno ubachm?ie

280 281
Naprme- osnovi
Alati i llapra 1e
Kod izradaka koji se mogu u napravu umetati na vie naina. a od njih je samo jedan
oteava vaenje. U nekim se sluajevima sluimo posebnim izbncivalirna, a najee su to
. pro (IV pogrenog umetanja. Jedan
ispravan. obvezatno se mora izvriti osiguranje . od
. zatici optereeni oprugom.
naina osiguranja protiv pogrenog umetanja, samom konstmkcijom ~1apr-~v.e pnk~zan ~e
na s l .. _ JO
!Cl 9 _a 1. 9 . l"b
- Alo
" se nema neko bolje osiguranje, potrebitoje tzvrsltl oznaeavanje
PrUe pristupa konstruiranja naprave potrebita je poznavati koji e se alati i strojevi koristiti
izratka. za obavljanje odreene operacije. Na osnovu toga poznavanja, moe se predvidjeti
dovoljno slobodnog prostora za rad alata, a posebno je to vano ako je alat potrebita
mijenjati bez skidanja naprave. Alati za buenje, uputanje i razvrtavanje su skoro uvijek
voeni pomou posebnih vodica u vidu pukica, slika 9.13. Voice su propisane
standardima, a ponekad upotrebljavaju se posebni oblici ako su nam neophodne za
izvravanje zadane operacije. Udaljenost "a" vodica od izratka ovisi o promjeru "d" 1

materijalu izratka.

a) isp 1avno umetanje

Slika 3.13 Voc1enje Sl'rdla pomoL~ll vodilice

3
a= l e;l ................... za ma tenJa
.. le lWJI.. stvaraJu
. duga e'lU! strugotmu
.

a= 3..,_5l ) el ........................... za matenJa

(l .. le sn s1tnom
. .
strugot1nom

a= d ..... , ............................. za materijale s velikom strugati nom

b) pogreno umetanje
a= O.. za obradu limova u paketima (da se limovi ne mogu podizati).

Slika 9.1] Osiguranje protiv pogrenog umetm~ja
Lagano vaenje izratka iz naprave takoder je vano jer se na izratku deavaju ..odreene
'J
promjene. Kod obradbe bu enjem ili glodanjem, na Izra
t1m cest o os taje srh . koji uve!J.._o
y Strugotina. kao i druga prljavtina
Ovisno o vrsti materijala izratka i nainu obradbe. dobivaju se strugotine razliitih oblika.
Ukoliko se strugotina neuredno ili nikako ne odvodi. moe nastati teta koja umanjuju
ekonominost naprave, a to se svakako mora izbjei.Pri konstrukciji naprave mora se
obratiti pozornost, kako da se na to laki nain odstrani strugotinu nastala pri obr11dbi.
esto onemoguuje pravilno centriranje i stezanje
izratka u napravi, to dovodi do neeljenih pogreaka.
Naprave - osllol'i
Alati i 11aprave
9.6.2.1. Elementi za odrcivnn.ie poloaJa
TaJ. "e IlCJJOVOIJ'ni utjecaj strugotme. treba o unosti otkloniti vec pn konstruiranju
, po ll~.-~
"
rprave Odstranjivanje strugotma moze - se pos. ICI . -e stalno i neometano IZ 1az ltt po d
n. konstrukcijom
. naprave t a l( o da strugotma maz Oslonci i prislonci su dijelovi, na koje se izradak u napravi oslanja. Pri lome njegov
djelovanjem sile tee poloaj u prostoru jo uvijek nije u potpunosti odreen u svim smjerovima. Oni mogu biti
otvorima na stijenkama naprave podesivi ili ne podesivi (vrsti - lilcsni). Veu pozornost, pri konstrukciji naprave, treba
kostm ,.
. povrsmama po koj' ima stnU!otina
.... !die . posvetiti ienju tih dijelova, kako strugotina i neistoa ne bi mogla utjecati na tonost
poloaja izratka, te prouzrokovati neeljene posljedice. Svi li dijelovi kaljeni su na 5558
umetanjem udubina na plohama za odvod strugotme HRc i brueni. Oslonci izraeni su od legiranih elika ili elika za cementiranje. Njihova
.1 konstrukcija moe biti jako razliita.
. nJ.CI11 teko
umanJe JJristupaml un ularnJI.. h rubova ili kutova
U ovisnosti od izratka, ali i naina obradbe, koriste se razliiti oslonci i prislonci, a isti se
mogu svrstati u tri grupe:
povienjem podlonih ploha bili vee nego to je
l. vrste oslonce
ispravnom veliinom podlonih p lOllU. koje ne. bi- trebale
.

potrebi to za podupiranje izra tlm tT'nap rave i drugt nacml. 2. podcsive oslonce i podupirala i

esto puta odstranjivanje strugotina mogue je tek: 3. oslonce za pozicioniranje.

ispiranjem tekuinom

.
umakanJem naprave u pos udu s tekuinom Podesivi se oslonci obino koriste kod grubih i neobraenih izradaka. Takav se izradak

primjenom tlanog ili usisnog zraka i . moe naslanjati samo na tri toke. Ponekad se oslonci mogu dobili jednostavnom

- Pr .II1l';enor11mehanikog pomagala (kist, kuka Jtd.). .. '

. . ' uporabom standardnih dijelova. Kao podesivi oslonac, kako je to prikazano na slici 9.14.
" . .. ' rave od strugotine, odnosno d IJC lm a ugroenim nJenml moe se uporabili ekscentrina ploica.
Zatitu odreemh dJjclma nap . - Izvriti kalJ' enjem.
. d"
neprestamm JC ovanJem. . se uspjesno
l . moe

9.6.2. Osnovni elementi naprava za buenje

- o je poznavanje
\(a ko bi se mogla pravilno konstruirati naprave, nu.zn. ~ njezinih
. osnovniha

elemenata. 0\,, eic'menti su raznoliki i mnogobroJll!, a najnuniji dijelovi naprave z

obradu odvajanjem estica su elementi za:
odredivanja poloaja (prislanjanje i oslanjanje)
stezanje
voenje alata
dijeljenje i fiksiranje .
Slika 9.14 Podesiri oslonci pmnoc~u ekscemri61e ploc;;e
centriranje naprave na s t.IOJL
1 (u tomi kamem)
Kao podesiva podupiralo s mogunou samopodeavanja, moe nam posluiti ve
sastavljanje naprave (kuita lijcla)
poznati zatik. koji se sam dri pod djelovanjem opruge, slika 9.15. Kod ovakvih
podeavanje i namjetanje alata (mjerila)
podupirala uvijek postoji opasnost, da radnik zaboravi stegnuti ili da ne stee pravilno. To
sastavljanje naprave
moe dovesti do vibracija pri radu, njegovog pomicanju ili do deformacije izratka.
zatitu naprave itd.

284
285
Naprme- osnol'i
Alati i naprave
9.6.2.2. Elementi za stezanje

Stezanjem se postie vrsto spajanje izratka s napravom. To se eli postii kako bi se

sprijeilo njegovo pomicanje pod djelovanjem sila tijekom obradbe. Normalna sila
stezanja. mora imati isti smjer kao i sila rezanja. Kada je potrebi to odrediti poloaj izratka
u dva smjera, sila stezanja mora djelovati prema osloncu, prema prisloncu ili u oba smjera.
Ukoliko sc ne moe postii, da smjer djelovanja sile bude tono prema os/oncima ili
prisloncima, koristi se sila tre11ja. Tada sila stezanja mora biti dovoljno velika da stvori silu
trenja veu od sile rezanja. Princip djelovanja sile stezanja, pri stezanju jednog ili dva
izratka u jednom smjeru prikazan je na slici 9.17.
Slika 9.15 Podesilo podupirala s vut,wm l oprugom

. . . . . na 1e0 .J; 0 j Jei Zatici ili

. oloa izratka prema povrsmi
Elementi za poziCIOniranJe odreuju p J . . . . t' h u obliku
.. ...
svornjaci su naJJednostavniJI a t kvi .
elementi. T'
I e lem
,. enti moraJU mM J vr

presjcenog (krnjeg) stoca, da lake uc1u u odgovaraj ue! provrt.

. .
. -
... naprave mora
. l strukciJI
Cesto pula, pn <on.
naprave, ako Je to tehnolo
ki otehno. Za
'
za izbacivanje malih komada ili komada
s"e voditi rauna o tome kako izradak izbaciti iz

. . sporedno vrijeme izradbe.

Njihovom sc uporabom skracuJe
.
.
.
J ..
b , 1 e upotrebljavaju
to slue tzbactvala. Iz act va a s
teko
takvih oblika, '-OJI se -
izvlae
iz naprave. ' j__
''
,L
'' r--------~

'
'
r--------~

'
777/(f!/777 l' '
l l '
l

. a"ee rade pomou opruge ili s posluivanjem.

Izbacivala mogu biti automatska, kop n JC . .. T poluge djeluje na Slika 9.17 Prika= ras_pocfjele sile ste=anja a) i=rmno b) i e) nei=ravno
P osluivanjem, najee radnik pomocu rucJce I I . . .
Kod izbacivala s N r .. 9 16 prikazano je iZbacivalo s
~
izradak, te ga na taJ. nacm odvoji od naprave. a s !CI . '
Elementi za stezanje mogu biti kruti i elastini. Kruli stezni elementi su: vijak, klin,
ruicom za izbacivanje.
ekscentar, krivulja, elektromehanika i razna magnetska stezala. dok su elastini stezni
elementi: opruge, zrak ili ulje pod tlakom, guma i igelit.

Kako ne bi dolo do dcforrniranja ili ispadanja izratka iz naprave. sila stezanja mora biti
nasuprot povrini za odreivanje poloaja. a posluivanje steznih elemenata mora se
predvidjeti desnom rukom. Samo u sluaju kada to nije mogue. treba predvidjeti
posluivanje lijevom rukom, ali tada koristimo lijeve navoje na vijcima za stezanje.

Slika 9.16 Izbacivalo s ructcom _a L'-b acivanje

v -

286
287
Naprave - osnovi Alati i naprave

Kako bi se izradak, lako mogao umetnuti u napravu. esto je potrebita stezni element Elementi za fiksiranje moraju biti smjeteni t l d
.
.
aw a strugotma nema pristupa prema ..
skinuti ili izraditi pomino. Takav parnini stezni element nazivamo stezalo ili stezni te da zahvaaju u diobenu plou na to veem promieru F'l, . . . nJima,
.. ~ . I~o.SiranJc tmom, kao jednim od
mosti.
naJJednostavnijih elemena, uporabljuje se sa 'd w

-,; .. . . mo za pn rzavanJe Izratka kod stezan a Z

tocmJe centnranJe slui
CI fil . .
esto konusni zatik za fiksiranje, slika 9 19 J( d ! J-~
. . o CI mdncnih
.a

9.6.3. Elementi za voenje alata za: ~.a za .~ .;:stranJe, manja je opasnost od pogreke koju moe prouzroiti estice . ' .
zati k sam Izbaci, a tonost centriranja odredena J e toleranCIJOm
.,.. .
IZradbe.
'Jer JU

Voice za voenje alata, dolaze obino u obzir kod buenja i slinih postupaka. Zadatak
vodice je odreivanje poloaja alata prema izratku, te vodenje alata tijekom obradbe

Veliki broj bunih vodica propisan je standardom i njih bi se trebalo po mogunosti to

vie koristiti. Kada je isti provrt potrebita obraivati s vie alata, razliitog promjera,
moraju se uporabljivati izmjenjive voice, slika 9.18. lzmjenjive voice potrebita je
osigurati protiv okretanja i ispadanja, a to se moe postii s dva zatika, sa zatikom i

vij kom, te s vij kom i utorom.

Slika 9.19 Elementi ::a .fiksiranje

9.6.5. Kumen u utoru

Kod naprave, koje se pri radu privruju na stol stroia za cent . .

J ' ~ n ranJe u odnosu na stro'
odret. ~.
, w v w, ..

sl uze naJcesce speciJalni kameni za centriranje. Oni l - .

'd IJU po ozaJ naprave prema u toru
Slika 9.18 I::mjenjiva voc1ica s dl'a ::atika u Vl u slova T. Kamen je djelomino uputen u utor na napravi ali mora biti iste -; .
kao gornji dio utora u vd . , , strme
, . I. u slova T na stroju. Specijalni kameni, slika 9.20, koriste sc kod
naprdva koje se upotrebljavaju na vie strojeva s razliiti ..
9.6.4. Elementi za dijeljenje i lil<siranje . . m smnama utora. Takvi kameni
podesem su za svaki stroj posebno.

Dijeljenje se uporabljuje kod predmeta, koji moraju zauzeti u toku obradbe vie razliitih
poloaja, a moe biti uzduna i kruno. Korak kod dijeljenja ili dioba moe biti
ravnomjeran ili s razliitim odstupanjima. Za dijeljenje postoji vie nommlnih, serijski
izraenih ureaja, koji su poznati kao diobene glave. Po mogunosti treba ih uporab ljivati,
jer specijalni dolaze u obzir samo tamo gdje su neophodno potrebni.

288 289
Naprave- os11ovi
Alati i naprave

najgrublje obradbe, ali i da ne doe do vibracije. U isto vrijeme ne smije biti suvie teko,
da se radnik pri rukovanju s njima ne zamara. Teina kuita moe se smanjiti pravilnom
uporabom rebara i predvianjem utora na manje optereenim mjestima. Konstruktivna
visina kuita mora biti to manja.

Pri konstrukciji kuita potrebita je paziti na pravilno odvoenje strugotine, kao i tekuine
za hlaenje i podmazivanje, ukoliko se ona uporabljuje pri obradbi. Povrine, na kojima
naprava lei na radnom stolu alatnog stroja, ne smiju biti velike, jer to oteava ienje od
neistoa. Te povrine esto izraujemo u vidu uskih letvi. Kod naprava za buenje
uporabljuju se specijalne noice koje su privrene na kuite naprave s navojem. Kada
na kuitu imamo samo tri noge ne emo odmah primijetiti ako se ispod jedne noge nalazi
komadi strugotine, to moe prouzrokovati greke pri obradbi. Zbog toga se uporabljuju
Slika 9.20 Kamenu u/oru kuita s etiri noge. U ovome sluaju dolazi do ljuljanja naprave pa se odmah moe
zakljuiti da se ispod jedne noge nalazi neistoa. Nedostatak ovakvog konstrukcijskog
rjeenja je lako padanje nogu naprave u utore na radnom stolu.
Postoje i kameni koji se pomou
VIJka
cvrsto stegnu u u t oru, s!ila
\ 9-7) U odgovarajui
.
Kuite naprave privruje se na radni stol pomou specijalnih vijaka ili nommlnih vijaka
utor s donje strane naprave ulazi gornja polovica kamena, a moe posluiti i kao pnslonac i kamena u vidu slova T. Ako se vri privrivanje pomou vijaka, potrebita je na napravi
ili pomona povrina za odreivanje poloaja. izraditi prirubnice s provrtima ili utorima koje omoguavaju bre stezanje naprave na radni
stol.

Kuita naprave izrauju se od elika u jednom komadu kod malih naprava, lijevanog
eljeza, pojedinih elinih ili lijevanih komada spojenih vijcima i zaticima ili slinim
elementima, elika u zavarenoj konstrukciji i na druge naine. Radi lakeg transporta na
kuite stavljamo ruice, koje mogu na napravama za buenje posluiti kao osigurai
protiv zakretanja.

9.7. Naini djelovanja runih naprava

9.7.1 Mehanizmi za runo stezanje izra tlm

Mehanizmi za runo stezanje izratka obavljaju funkciju stezanja izratka u napravi pomou
sile stezanja od izvornog mjesta do mjesta djelovanja. Ti mehanizmi mogu neposredno
djelovati na izradak ili posredno preko drugih elemenata za stezanje. Osim toga, mogu se
odabrati kao standardni ili se konstruiraju kao specijalni mehanizmi.

Mehanizme za runo stezanje treba tako postaviti u runu napravu, da sile stezanja djeluju
Slika 9.21 Kamenuuton1 pril'ren s vijkom na same oslonce ili to blie njih. Kod krutih izradaka mogu djelovati i izmeu oslonaca.
Aktivne sile stezanja obuhvaaju otpor rezanja, teinu, sile trenja i inercijske sile.

Ovi se mehanizmi odabiru ili konstruiraju tako da zadovolje osnovne zahtjeve, a to su:
ne pomicanje (fiksiranost) izratka za vrijeme stezanja
9.5.6. Kuite naprava osiguranje dovoljno velike sile stezanja, koja osigurava nepominost izratka za
vrijeme obradbe
pouzdanost i sigurnost u radu i
za spajanje svih dijelova naprave u cjelinu slue kuita. Ona mogu imati el.ei~e~te ~: lako i brzo rukovanje.
'"
centriranje i privrcivanJe i elemente
na a1a tm stroJ, a .po nelnd . b.zad poziciomranJ
f . lo ]od
odreenog predmeta. Kuite mora biti vrsto 1 kruto, kako se ne ' e ormira \

290
291
Naprave- osnovi
A lati i naprave

S obzirom na vrstu stezanja razlikuje se mehanizme za jednostavno, dvostrano i centrino

stezanje. Mehanizmi za stezanje se sastoje od vie razliitih steznih elemenata ije
mogunosti stezanja ine veliki broj kombinacija. Tako se mehanizmi za runo stezanje
dijele na:

mehanizmi za runo stezanje s vij kom

mehanizmi za runo stezanje s eksccntrom
mehanizmi za runo stezanje s klinom
ko\jenasti poluni mehanizmi za runo stezanje i
mehaniko hidraulike mehanizme.

9.7.2. Mehanizmi za runo stezanje s vij kom ili navrtkom

Vijci ili navrtke najei su mehanizmi u primjeni. Odlikuju se velikom silom stezanja
Slika 9.22 Ste=w?ie l'{ikom i apom
pomou male izvome sile (sile rukom). Jednostavni su, samokoni i univerzalni.
9.7.4. IVIehanizmi za runo stezanje s vijlwm ili navrtlwm i kukom
Njihov glavni nedostatak je dugotrajno stezanje i otputanje, te u veini sluajeva
nedostatak kontrole sile stezanja, to moe dovesti do neeljenih deformacija izratka ili
Mehanizmi za stezanje s kukom i navrtkom dosta Sl 'w

naprave. stezanja izratka na teko pristupanim m t" : I rasi~C~H u pnmJcm, pogotovo kod
gdje je povrina stezanja na izratku mala~e~.~~ld, s m~ut:as~lJC stran~ i.zratka, kao i tamo
Vijci i navrtke su obino standardizirani elementi, ali se u izuzetnim sluajevima radnom mjestu gdje se ruice za poslui v . ,J l~Va IJ~r~m~ena omogucuJe dobru zali tu na
konstruiraju specijalne izvedbe. eoni krajevi vijaka izvode sc u nekoliko varijanta: ailJe postav JUJU IZvan opasne zone reznih alata.
poluokrugli, ravni, prstenasti i s umetkom. Svi se poboljavaju na tvrdou 40 do 45 H Rc.
9. 7.4. l\tlehanizmi za runo stezanje s vij kom ili navrtlwm i Idi nom
Kod veih promjera navoja, primjenjuje se trapezni ili pravokutni navoj, dok se kod
K?d s~cznih mehanizama s vijkom ili navrtkom ili nt . . . .
manjih upotrebljavaju metriki navoji. Kod ovih mehanizama pokretni su ili vijak ili k l movi. To su elementi u oblih! svo . I- -~- \"\ ~?J nun tuljkom kon ste se ravni
. . \ fll.Ja\a ll lU j \U na kOjlllYlJ_, . d . ..
matica. e masta povrma a na drugoJ nav 0 0 .
ll . e na Je !lOJ stram Izvedena
d . J. 111 prenose silu stezanja i git .. 1 ..
na Izra a.;: . w. .
1 Izravno ili putem nekoao elem en td. N aJcesce
w. lanJe s VIJ m tl! navrtke
U ovim mehanizmima, vijak ili matica djeluju na izmdak preko jednog ili vtse drugih Je to s tezna apa.
elemenata koji prenose silu stezanja. U veini sluajeva mijenjaju i njezinu vrijednosti.
Radi toga se mehanizmi s vijkom ili navrtkom mogu svrstati prema drugim
9.7.5. l\tlehanizmi za runo stezanje vijlwm i lwglicorn
karakteristinim elementima, koji obavljaju daljnji prijenos sile, u grupe:

d ovih mehaniz<lma eline kug\,cc sluz"e

Kod - iao
~
el
- ement1. Z'I \Jn .
mehanizmi za runo stezanje s vij kom ili navrtkom i apom IZJe naavanja sile stezanJa Korist . \ .. e mJenu pravca djelovanja i
J sc u \OnstrukciJama Jadt J. d
mehanizmi za runo stezanje s vij kom ili navrtkom i kukom ~
w

s tezemo izradak na vie 111Jesla ill. . 'l "l w e nom IZvornom silom
. 1 Je( nom SJ om VIse Izrad 1 1~
mehanizmi za runo stezanje s vijkom ili navrtkom i klinom i dJC ovanJa prikazanje na slici 9. 23 . \a Istovremeno. Nain
mehanizmi za runo stezanje vijkom i kuglicom.

9.7.3.1\tlehanizmi za runo stezanje s vi.jlwm ili navrtlwm i apom

Na izvedbu ovakvih mehanizama utjee: oblik izratka, prostor za mogunosti

posluivanja, plan i iznos sile stezanja i oslanjanja, tc planirano vrijeme ustezanja. Ova
vrsta stezanja prikazana je na slici 9.22, vrlo je rairena u primjeni, a njena glavna odlika
je stezanje izratka istovremeno u dva smjera.

292 293
Naprave - osnovi
Alati t naprave

Slika 9.24 Ste::anje ekscentrom i ,'Japom

Slika 9.23 Ste::w1je vij kom i kuglicom
obliku izratka
9.7.6. Mehanizmi za runo stezanje ekscentrom planu .i veliini sile stezanja i oslanjanja
mogucnost posluivanja j
Mehanizmi za stezanje ekscentrom imaju prednost pred V!Jcanim. Bre djeluju i eljenom vremenu stezanja.
jednostavnija im je izvedba. Meutim, nepouzdani su kod vibracija. Njihov mali hod
stezanja i samokonost na vrlo malome dijelu, mogu prouzrokovati otputanje izratka 9.7.7./VJehanizrni za runo stezanje s eli:scentrom i kukom
tijekom obradbe. Primjenjuju se kod stezanja gdje su pomaci stczanih elemenata mali i
male sile stezanja. Osnovni zahtjev kod konstmkcije ek scen tra je samokonost u podruju Prim!~njuju se dosta kod stezanja izratka na tee Jristu a- . . . .
stezanja. Njegov princip rada temelji se na principu klina. povrsma stezanja na izratku mala t d' l . p ~~liTI lllJestirna, kao I tamo gdje je
i"" . .. L'' e g .Je se na zahtijevaju v~ . . , .
s ezall.Ja. 0 VaJ nacm stezanja je prikazan na slici 9.25. ' ecJ pomaci l vece sJ/e
Najee se uporabljuju spiralni ili kruni ekscentri. Teorijski, najbolji oblik ekscentraje u
vidu logaritamske spirale, ali je njihova izrada dosta teka. Ovi elementi se izrauju od
elika na kojima se obavlja cementiranje kako bi se dobila tvrdoa SO do SS 1-!Rc i
potrebna otpornost na habanje.

Uporaba krunih ili spiralnih ekscentara, izbjegava se kod naprava gdje za vrijeme
obradbe mogu nastupiti vee vibracije. Mehanizmi s ekscentrom, esto se izvode tako da
djeluju na izradak preko jednog drugog elementa, a mogu se svrstati u slijedee grupe:

mehanizmi za runo stezanje ckscentrom i apom,

mehanizmi za runo stezanje s ekscentrom i kukom
mehanizmi za runo stezanje s ekscentrom i vijkom.

9.7.6. Mehanizmi za runo stezanje eksccntrom i apom

Ovaj nain stezanja prikazan je na slici 9.24, a njegova konstrukcija ovisi o:

Slika 9.15 Ste::m?ie ekscentrom i kukom

9.7.8.1\'Iehanizmi zn runo stezanje s ckscentrom i vijkom

.Kod ovih meJ1 amzama
mogu imati dvi f /" , .
svornJaci
' prenoenje siJe na druge stezne J - J~ un \_eye. ~eposredno stezanje izratka ali
- e emente. mogucavaju stezanja izratka na teko

294
295
Naprave - osuori
Alati i naprave
dostupnim mjestima. Izrauju se od okruglih elika za cementiranje i toplinski obrauju na
tvrdou SS do 60 HRc.
razlog za to je samokonost ovog mehanizma u vrlo malom podruju oko mrtve toke, to
jest poloaja kada se poluge nalaze u istoj osi.
9.7.9. I\llehanizmi za runo stezanje s naYo,jnim ldinom

Mehanizmi s navojnim klinom su brzosteui. te imaju sline osobine kao i mehanizmi. s Na poetku stezanja, hod je najvei, a kada se poluge postave u istu os, najmanji, pa se u
ekscentrom. Savijanjem klina u cilindrian oblik dobije se ~avoj n~ klin, t~ r.adna mu Je
povrina slina na voju. Sastoji se od gornjeg i donjeg dijela kima, pn emu Je Jedna strana tom podruju i obavlja stezanje izratka s najveom silom stezanja. Radi osiguranja od
pomina, a druga fiksna. samootputanja poluga se zakrene malo preko mrtvog poloaja, dok se ne nasloni na
graninik. Time nastaje moment zalaetanja koji djeluje na samootputanje izratka. Kod tog
Ovi mehanizmi omoguavaju vrlo brzo stezanje izratka. Ipak su ogranieni u primjeni kod
se poloaja mehanizam, kod prolaza kroz mrtvu toku, malo elastino defonnira, to
izradaka gdje je potrebita vea tonost. Razlog tome je vrlo mali hod u podruju
predstavlja osiguranje da se mehanizam nee samootpustiti kod pojave malih vibracija.
samokonosti, to moe dovesti do otputanja izratka uslijed vibracije, a samim time i do
pogreaka na izratku. Najee se izrauju s Arhimedovom spiralom i vijanom plohom,
Razlikujemo koljenasta - polunc mehanizme s translatornim ili rotirajuim gibanjem
koje se mogu relativno lako proizvesti u vlastitom pogonu.
stcznih elemenata. Ovi se mehanizmi vrlo rijetko ili gotovo nikada ne izvode u
kombinaciji s nekim drugim elementima.
Najee se izvode s dva razliita kuta uspona klina, i to:
s veim kutom od 1oo do 40 koji omoguuje brzo primi canje i odmicanje steznog
9.8. Mehaniko- hidrauliki mehanizmi za runo stezanje
elementa i izratka, te
s kutom 5 do go za ef-ikasno stezanje u podruju samokonosti.
Mehaniko -llidrauliki mehanizmi se osnivaju na zakonima hidraulike i jednakom irenju
tlaka kroz tekuine. Putem prikladnog davaoca ulja pod visokim tlakom (rune pumpe)
Mehanizmi s navojnim klinom se prema drugim karakteristinim elementima koji
prenosi se tlak na stezne cilindre, gdje biva pretvoren u mehaniku silu. Tlak ulja djeluje
obavljaju daljnji prijenos sile, mogu svrstati u dvije grupe:
isto dobno na sve cilindre ili Je njegovo djelovanje vremenski raspodijeljeno medu
runo stezanje s navojnim klinom i apom i
mehanizmi za
pojedinanim cilindrima. Tako se moe obaviti prvo pozicioniranje, a zatim stezanje
runo
mehanizmi za stezanje s navojnim klinom i svornjakom.
izratka. Ovi mehanizmi su posve zatvoreni sustavi, ~j. ulje se nalazi cijelo vrijeme
zatvoreno unutar dijelova mehanizma. Koriste se za neposredno stezanje izratka direktnim
Kombinacija navojnog klina i ape sc rjee primjenjuje kod steznih mehanizama, pri emu
svornjak moe neposredno stezati izradak ili prenositi silu na druge stezne elemente. djelovanjem cilindra na izradak, kao i u razliitim kombinacijama.
Trenje svornjaka na kliznim povrinama u rupi, moe se zanemariti.

9.8.1. IHehnnild- hidrauliki mehanizam sa steznom kukom

9.7.10. Koljenasto poluni mehanizmi za runo stezanje

Kod kombinacije ovakvih mehanizama sa steznom kukom, obzirom na mali korak ruke.
Koljenasta - poluni mehanizmi slue za brzo stezanje izratka. Obino su to limovi i
mogu se zanemariti sile trenja u njezinoj vodilici.
pratili s malim odstupanjem dimenzija, gdje se zahtijevaju velika odmicanja steznih
elemenata radi zamjene dijelova. To je uglavnom obradba otpresaka Al i njegovih legura,
9.8.2. lVIehanild- hidrauliki mehanizam sa apom
izradaka iz profiliranih elinih i plastinih sipki, te u najveem opsegu limova. Osnovni

296
297
Naprme- osllOl'i Alati i Haprcne

Mehaniko - hidrauliki mehanizmi sa apom omoguavaju poveanje sile stezanja, kao i Za odreivanje sile stezanje uzima se ravnotcno stanje izratka na koi i d' l . .
Kod tor . J Je LIJU vanJske sile
postizanje veeg prostora za ulaganje. ape mogu biti izvedene zajedno sa steznim .. ga sc u obzir UZlmaJU, Iznos, smjer i hvatitc sile koja djeluje. Sila st . . .
bl11 dovolJ' no 1'1 d .. . ezanJa treba
cilindrom kao normiranu hidraulika s tezna jedinka ili odvojeno kao posebni element. ~ v. e l ~.a a onemoguct pomtcanJ e iztatia ...
\_ za VIlJeme o bradbe. aiJ. u isto vri' eJ
ne suvlse vehka kako ne bi prouzrokovala . d .. J ne
, w nJegovu eformaciJU. Odreivanje polo<tia
9.8.3. !\'leha niko- hidraulild mehanizam sa zglavlwstom polugom IZJa tka vrsi se oslanJanJem, prislanjanjem, podupiranjem i pozicioniranjem.

Ovi mehanizmi sastoje sc od rune pumpe, steznog cilindra i zglobnih polugu za Kod automatiziranih linija ovakve naprave mogu smaniiti .. l ..
, :J
.. .
CIJe u CIJenu operaCIJe l poveati
prenoenje sile stezanja. Slue za istodobno stezanje vie izradaka, kao i prenoenje stezne produklJ.vnost. Odreem elementi nakon zavretka serije koriste se kod drug.I.il
El naprava.
~ ementt za pozicioniranje i zaustavljanJe su Jednaki
.
sile na izradak. . za sva radna mjesta u liniji, a
elementi koji odreuju 1s'pravan po 1oza.J izratka u napravi i vre njegovo zaustavljanje,
w

Mehaniko-hidrauliki mehanizmi najee sc sastoje od sljedeih elemenata: odabiru se kao kruti.

rune hidraulike pumpe s pripadajuim ventilima, kao davaoca visokotlanog ulja

steznih cilindara i cilindara za stezanje i odzraivanje Mehanizirane naprave za s tezanJe omoguuju stalno dj'elovaJJ,;e . t
~ ts e Sl'J e stezanja bez
.
ulja kao prenosioca tlaka. odnosno sile stezanja i obzira na utisJivanJ,
\. . t .. 1
t: ma enJa a na mJestu stezanja Til ~ . , . . ..
, , .. ~ ne Je stezanJe neos.JeliJIVO na
uljnih cjevovoda, razvodnih organa i armature. \ tbr.tciJc u toku procesa obradbe, to daje veliku sigurnost u radu M ~I, ...,
." . , . -.. . e ld111Zll ane naprave
za skzanJe
. .. omogucuju stezanje s jednog. mjesta uz vrlo napor ra d111'Jm, sto
mali predstavi]' a
Osnovne znaajke ovih mehanizama su postizanje velikih sila stezanja, centralno
humamzaci.JU rada.
posluivanje vie stcznih cilindara s jednom pumpom, mali prostor za smjetaj steznih
cilindara, pouzdanost u radu. brza montaa i demontaa, mogunost pozicioniranja i
naknadnog stezanja izratka jednom pumpom. Njihov najvei nedostatak je via cijena i
Kod idejnog,
. . odnosno kod konstrukcijskog rje-:savan.Ja
, . me llilniZJrane
.. naprave za stezanje
sloenost mehanizma, te runo pumpanje.
davaoct sile mogu biti razliiti. Najei su sljedei davaoci
i prenostoci
. . sile
. stezanja:
Rune hidraulike pumpe pretvaraju mehaniki rad u potencijalnu energiju tlanog ulja. - elektromehaniki

Prema broju stupnjeva dijele se na jednostupanjske i dvostupanjske pumpe, a prema pneumatski

konstrukcijskoj izvedbi na vijane i klipne. hidrauliki

pneumohidraul iki
9.9. Naini djelovanja mehanizirnnih nap ravn vakuumski
magnetski i
9.9.1. Mehanizirane n np rave za stezan,je izratka
plastmasni.

Mehanizirane naprave za stezanje vre odreivanje poloaja izratka prema alatu, te

njegovo stezanje i prijenos sila obradbe, a uporabljuju se kod svih postupaka strojne
obradbe. Mehanizmi koji steu izradak kod ovakvih naprava razlikuju se od mehanizama 991.1. Elektromehnnilw stezanje
obine naprave po tome. to pomak potreban za stezanje mora biti to jednostavniji, a
najbo lj i je pravocrtno stezanje, odnosno u jednom smjeru.
~.~ pogon ovih mehaniziran ih naprava koriste se s Je .. . . . .
l:lJa se energija prenosi na elemente za st ., .~ l CIJal m, ~Isko okre tm elektromotori
ezanJe putem mehamzama koji moraju osigurati

298 299
Naprave- osnol'i
Alati i napral'e
samokonost. Najee je to klin s dva kuta podizanja. Prvi kut slui za pomicanje (30do ~
cilindara moe se vrst .
lJ s .Jednog mjesta
60), a drugi kut omoguuje stezanje (5do 8). od jednog davaoca. Kod l . l
l IC rau likog stezanja
davalac sile stezanja je ulje pod tlakom.

9.9.1.2. Pneumatslw stezanje

Prednosti hidraulikog stezanja u od
. - nosu na pneumatsko stezanje su slj.edee
Pomou se ovog naina stezanja vrlo uspjeno vri mehanizacija i automatizacija radnih
- OVIm nacJno e
m pos IZU se znatno vee sile steza . . .
. .
IlJa, Jer se konste tla!-) .
ciklusa. Vaan razlog njihove iroke primjene je relativno niska cijena pneumatskih cak i do 700 bar, gdje bi zrani cilindri bili suvrs'e ul. . <..C VJ za stezanje
. e omazm
elemenata i raspolaganje s mreom stlaenog zraka gotovo u svakoj radionici. Davalac sile hidraulikc naprave su produktivnre . ~ ~ .
.. J , Jer VISI tlakovi za stezanje om ; . , .
vectm presjecima strugotine i ogucuju rezallJe s
stezanja je stlaeni zrak. ija energija zamjenjuje ljudski rad. Pneumatski zrak. koji je
namijenjen za stezanje ne smije sadravati kiselinske pare, jer one mogu nagrizati klizne i nestlaivost ulja ne doputa pomicanje izratka ni k d
. o naglih prom;e 0 .1 511, 1 .
javljaju pri obradbi. "' ' e WJC se
brtvene povrine. Stezanje je 5 do l O puta bre od runog, a samim time sc skrauje

pomono vrijeme i poveava produktivnost rada.

Trokovi kod hidraulikog stezanja neto su ~ ~ f .
po. sebne davaoce visoko stlaenon l" ZbvecJ oc pneumatskog, Jer je potrebita inrttr
st~ . . e UJa. on ovalv - '
ezan.Je Je sporije od pneumatskog. e ... og nac ma stezanja. hidraulika
Pneumatske naprave za stezanje su jednostavnije od runih jer msu potrebni sloeni
prijenosi. Postoji mogunost regulacije sile stezanja, jer jednom podeena sila ostaje
Hidrau/ike mehanizirane naprave za stezan~i .
konstantna ako se ne mijenja tlak zraka. Umor radnika koji se stvara kod obine naprave ' ~e moraju:

odravati stlaeni zrak u cilindru za vriJ eme rad ..

stezanjem, dizanjem, pomicanjem i slino, potpuno je eliminiran. . . ne opcracue
osigurati odreeni postupak kod stezanja

osigu.rati da naprava radi brzo, s dovoljnom silom stezanja i

Pneumatske naprave za stezanje imaju i svoje loe osobine, a to je to su uslijed relativno
regulirati silu stezanja i otputanja, te sprijeiti
niskog tlaka zraka u mrei od 0.4 do 0.6 rvtPa (4 do 6 bara) radni elementi dosta velikih obradbe. i najmanje otputanje izratka Lijekom
dimenzija to napravu ini glomaznijom. Time su maksimalne sile u klipnjai ograniene
Brzina st~za.nja kod hidraulikih naprava moe se . .. . . .
na 30 000 N. Uslijed stlaivosti zraka, kod direktnog stezanja moe doi do neeljenog - kontmwrano - najpogodnije . ~~ I:gulnatJ na sljedece naine:
. Se r.Jesava promjenom koliine ura j- . ~ , " .
pomicanja izratka kod naglog porasta sila obradbe. hidraulini motor bilo priguiva . .1. J \Oje se dovodi u
' - njem 1 1 pomou pump . ..
stupnjevano - ~ ~. . . e s promjeflJivom koliinom
. n<lJcesce se provodt a ostvarue se .
9.9.1.3. Hidrauliko stezanje nekolil-o J-r T - . . J uporabom ludraulinih motora s
... . \. I pava l J uvoenjem nekoliko pu miJi J
s constantnim koliinama. koie sc
prema potrebi ukljuuju i 'J

Po principu hidraulike, kada u neki zatvoreni prostor. u kojem se nalazi tekuina kombinirano- brzim ~ r ' .
!I egu lr.t samo Jedna pumpa, a ostale se ukr ; . .
djelujemo vanjskom silom pojavit e sc unutar tog prostora tlak. Taj e se tlak jllCUJU po potrebi.

ravnomjerno rasporediti na sve zidove posude.

99]4 p .
neumoJudraulilw stezanje
Primjenom visokotlane tekuine, prenosi se tlak na radne cilindre. gdje se ovaj pretvara u
mehaniku silu, le se vri stezanje kod mehaniziranih naprava. Posluivanje vie radnih

300
301
Naprcll'e - osnovi

Pneumohidrauliko stezanje primjenjuju se u mehanizaciji i djelominoj automatizaciji Alati i llaprme

proizvodnog procesa. Osim spomenutog vrlo esto se primjenjuju i na univerzalnim i 99-1.6. Magnetsko stezanje
specijalnim strojevima.

Sila stezania proi' 1 , d" 1 .

, ~. ;: z azi IZ ~e avanja magnetsko r ,.
Kod ovog naina stezanja davalac sile je stlaeni zrak, a prenosilac hidro-ulje. Za to se dv.t razhcJta polariziran! di'J'eiI S b . g po Ja n.I Izradak kao priviIc'll 'J ,
' ' '. o Zirom 11 ~ ' a s1 a -
magnetske naprlVe za st . d. l .- a nac m magnetskog p l. Izme(1u
koriste sljedei elementi: pneumo-hidraulika pojaala tlaka. hidrauliki i pneumatski tlak iznosi od ; .2 d~o j ~z~';. J~ 0\:anJ:m e/ekt_romagneta i pcnnancnti~t ~azJikujemo
cilindri, elementi za zamjenu medija, te kompenzacijske komore. Osnovne veliine za svakog stezania nuno je, dobro d,-;~ ,~j:luJe ~-kon~Ito na povrinu marrnetsiJIelll,~gi:eta. T cu
raspor, nasta~ uslij.ed neistoA-~cis. Itl! povrsm_u _Izratka i magnetske ]~oe J\ e/l ac,~ Prije
izbor ovih elemenata su tlakovi medija, volumen ulja i vrsta upravljanja. " .. e. nag o smanJUje t,. l l ' na 1 zn
m~pn:I~'C za stezanje koriste se najvie l d b ~ ~ czm t_'-H .. Magnetske meha -~,cJu
111Jermh operacija. w usenJa tankih Innovn te J- d J nJzuanc
' \O \Ontrolnih
Prednosti pncumohidraulikih mehaniziranih naprava za stezanje u odnosu na pneumatske
9.9.1. 7. Plastmasno stezanje
i hidraulike su sljedee:

vea ekonominost uslijed male potronje zraka, pri emu opada potronja elektrine Princip hidraulinog tlaenja tekuinI d , ..
-~ - . " ',o nosno med Jj a u obliku Jlastinil
energije za uljne pumpe Zitkosti, mozemo takoder koristiti Jod t- . . l 1 masa potrebne
" " s ezanJa IZratka u naprIvi K d . .
visoka sigumost u radu, jer stezanje nije osjetljivo na vibracije promJenu masa princip stezanja napnva J e v J . d ' . o pnnljene plastinih
' ' I o Je nostavan SiJ t"''
optereenja, tc odrava stalnu silu stezanja potrebi prenijeti na vie raznih n . _, , . . a s ezanJa se moe istovremeno po
.. ~ ljestd. Sam mehal1lzam se sastoi u la'
velika mogunost podeavanja sile stezanja i na istoj napravi putem regulacije tlaka duela, Obino su to klipovi koi i d' 'l . , j g 'l nom od steznog
J Je UJU na IZradak te kmali u J- .. - .
zraka prijenos tlaka. , ' ' \OJI Ina se nalazi sredstvo za

sva gibanja su svedena na aksijalno gibanje, pa je vijek eksploatacije naprava veoma

dug i Ove naprave su vrlo praktine, jer ne trebaju nikakvih rikl"utl . .

pri radu nema iskrenja. hidraulika ulje a , p J ~ ~d za kompnm1rani zrak ili
. ' osim toga ne trebaju osobito brtv l" en.~ , . - ,.
konstrukciji ovih naprav . J .Je. Najveci problem pri
1
a s p astmasnnn stezaniem sasta , b
'J ~~se u Iz oru p d
9.9.1.5. Vakuumsko stezanje odnosno medija koji e vriti prcnoenJe tl J O . . - oga nog sredstva,
<l ~a. snovm nedost'Il'lk ~
za prenoenje tlaka na vee udaljenost" z l . , ~.' Im Je sto nisu prikladni
~ . I. a p astnldsno stezanje ko. t" . .
Kao davalac sile stezanja koristi se atmosferski zrak. Izradak se opire na gumene )JJ9 l igelit PVC 15/8. 0 . . .. . liS l se llllpolan PCU
:J. VI materiJali su clatinozni 'l zae:ritv . .
podloke-brtvila, unutar kojih je isisan zrak, te nastaje vakum od maksimalno 0,2 bar. Ovo spomenuti materij'Iii bor d r . '< .._, J< diljem post<-lJU tekui. Svi
' JI su o u Ja, jer za njih nije potrebi to ugractl.latl.
stezanje prikladno je za stezanje tankih predmeta, a sila stezanja ovisi o povrini izratka brtvljenja. neka posebna

izloenoj vakuumu, visini vakuuma i kvaliteti brtv ljenja.

Vakuumska naprava za stezanje sastoji se od vakuum pumpe, vakuum spremnika, Tlak u kanal ima s plastmasom roi zvo . _, . "' . ..
. p - di sc Jt.:::dnostavnnn vukom slil"t 9 '6
membranskog regulatora, tc od elemenata za stezanje na kojoj sc nalaze gumene vakuum se zadrza\ 1 t.- ' h - - . Kanali gdje
' 'a P as Jena masa moraju bil" ., , ..
I I a\ 111 I ne suvise usl-i K d d .. ,
brtve. Vakuum pumpa je pokretana elektromotorom ijim ukljuivanjem i iskljuivanjem prcporuena je uporaba p . . ., .. . o UZI 1 kanala
romjera veci 1 od 20 mm Kod l
ma oo uzduznog
upravlja membranski regulator spojen na vakuum spremnik. To omoguuje odravanje mogu biti jednostavno izbueni, ali kod . , . - o - - pomJcanja 1~anali
pomicanJct Iznad.) mm moraJL b't
potrebi tog podtlaka na priblino istom nivou. Rub vijka mora biti otar d' d l . ' I I potpuno glatki.
. a sre stvo WJe prenosi tlak ne moe plocllltt. .
'IunavoJ.

302

303
Naprave- osnmi
------------------------------------------------~Atmatr
-
l l naprtll'e
~

Slika 9.26 V(jak =a tlac~e11ie plastmasa

Prorac~1111 sila i konstrukcije napraw1 :::a ste::w~jc
Alar; i naprave
Hl. PRORAUN SILA l KONSTRUKCI.JE NAPRAV A ZA STEZANJE
Naprave se treba projekti rati sa to je moaue vc-; . . .
10.1. Znanj i uloga naprava u proizvodnji utie na smanjenje cijene kotanja napr~ v l ~lin broJem. normJramh elemenata to
iskoritenje naprava to vie povea primjenm~\,,e~l~~~~::~~~~ a~~01~1~~~~~~Ue. teiti da sc
Naprave su dodatni ureaji strojevima koji slue za osiguravanje pravilnog poloaja
komada koji se obrauje, u odnosu na alat i stroj, kao i za njegovo stezanje shodno 10.2. Elementi i mehanizmi za stezanje
tehnolokom procesu dotine operacije. Osim toga u naprave spadaju i ureaji za
postavljanje i utvrivanje alata na stroj. Radi toga oni predstavljaju pomone alate koji ne E_lementi za stezanje i mehanizmi pridravau radni Jr ,
uestvuju direktno na oblikovanje predmeta {kao radni alati). ali bez kojih je oblikovanje njegovo pomicanje pod djelovanjem sila re/an p \Om~~ u tol~u obradbe. spreavaju
nemogue. runi i mehanizirani (pneumatski hidr~ut'ini '!Jal.! -~e~~adJz oru sile (pogonu) mogu biti
S"! . i< ,ee(rJCllllt.).
I a potrebna za stezanJe komada predaje se rek "i~ . ., . .
Primjenom sc naprava postie: samokoeim mehanizmima. Uloga takvih m~ , ? t: ern~nata z~. stezanJe sa specijalnim
l. Pravilan poloaj komada koji sc obrauje na stroju u odnosu na alat. stezanja, da bi radnik imao slobodne ruke z e ~lm~am_a Je -~a.rocJto znaaj?~~ kod runih
2. Otpada nuno obiljeavanje komada prije obradbe. radne operacije. Osim tona sile koi t . a o av JanJe nuzmh pokreta pnhkom vrenja
. e Je nas UJU u procesu obradbe ~ .
3. Iskljuuju se individualne greke radnika pri postavljanju komada, koje utiu na OVJeka, tako da je rad bez samoJ . ~ premasuje mogunosti
\OcecJl1 me 1lamza ma opasan U t "b
w '

. , . . . ~. i 'l
tonost obradbe. me lmmzama kod mehamzJramh ' automat . .l . . po rc a ta \VIJ
. , - IZirallll stezanJa pove'lV'I stez . f l
4. Omoguava se istovremeno obradba nekoliko dijelova najednom stroju. J~r ras~erecuje isti za vrijeme obradbe. Ovi mehanizmi- sl w - m _e e \t pogona,
'. ' _

5. Poveava se produktivnost rada jer se skrauju pomona vremena. sile koje proizvodi pogon znatno nie od sila stezanja. uze l za redukCIJU s !le, tako da su
6. Omoguava se brza preorijentacija proizvodnje na nove artikle, s postojeim
strojevima. l0.3.Proraun sila stezanja
7. Skrauje se vrijeme potrebno za osvajanje nove proizvodnje.
8. Proiruju se tehnoloke mogunosti proizvodnje na strojevima. 10.3.1. Stezanje vijlwm

Veliki znaaj imaju naprave u intenziviranju radnog procesa na stroju putem pnmJenc St~zanje je vijkom vrlo iroko rasprostraneno r ' .. . .
visokih brzina rezanja i velikog posmaka. Visoka ekonominost obradbe se postie ne umverzalnosti i sigurnosti u radu. Slika l O l J 'J, u~ IJe~. l1Jthove Jc~nostavnostt,
pogonom. Ova se vrsta t , .. _ pn \aZUJe
. . . . VIjaJ Z'l st,
\ czanJe s rue mm ,
samo mehanizacijom i automatizacijom strojeva i upotrebom radnih alata nego i pravilnom . s ezanJa I IJe t1\O primJenJUJe rl' .. . ..
konstrukcijom tehnolokih naprava. prmzvodnji, zato to postoji mogunost d . I d L~. :e l \..~senJ~ 1WJ Ili masovnoj
Tehnoloki se naprave dijele na 3 grupe i to: specijalne, univerzalno-podesive i agregatne sile trenja na eonoj povrini vijale a se wma pomJen us l !Jed djelovanja momenta
naprave.
Specijalne naprave slue za izvravanje jedne odreene radne operacije na zadanom
komadu. Ukoliko se dotina operacija izmjeni ili iskljui iz tehnolokog procesa ove
naprave se za druge oblike radnih komada i druge operacije ne mogu primijeniti. Radi toga
upotreba takvih naprava je racionalna i opravdana samo kod velikoserijske ili masovne
proizvodnje.
Univerzalno-podesive naprave se upotrebljavaju u malo i srednje serijskoj proizvodnji, jer
se iste s podeavanjem ili promjenom nekih elemenata mogu upotrebiti za sline komade
koji se razlikuju po dimenzijama.
Agregatne naprave se upotrebljavaju u serijskoj proizvodnji. Oni se sastoje od samostalnih
i nezavisnih agregatnih jedinica.
Pravilnost se postavljanja komada u napravu osigurava elementima za centriranje. Ovi
elementi ujedno osiguravaju toan poloaj komada koji se obrauje u odnosu na alat.

Projektiranje se tehnolokih naprava svodi na rjeavanje sljedeih pitanja:

l. Proraun i konstrukciju pojedinih elemenata naprava.
2. Studiju konstrukcije kompletne naprave ovisno od vrste obradbe kao i stroja
s kojom se obradba vri. Slika JO. l Vijak ::a ste::mye
3. Proraun tonosti rada naprava, kao i vrstou njegovih elemenata.
4. Analizu ekonominosti upotrebe naprava.

306
307
Proraun sila i konstrukc(je noprm'a =a ste=cmje
Alati; uaprm'e
.. ~ ~- . . to Joveava potrebnu silu za zatezanje. ~~jak se l
na taj nain to su uvrnuti (s lijevim navojem) i osigurani protiv odvrtanja. Ovi oslonci su
. . .
Navoj ne podnosi vJbracJJC. trosJ se, ~.. l . . alla pltltiv odvrtanJa VIJkom 3),

Preko navrtkc 2 (koJa Je uvrnu a u l
t t jelo ste ue 1 OSH!.UI
o l. ~4 stcz"e radni komad. Navrtke mogu usmjereni tako da ne moe doi do pomicanja komada uslijed sila trenja. Konstrukcija po
1 .,
oslanja na tijelo stege, a dOllJlm G elJem . . _
prelo os anca
"l" d l,"lta lO "'a a osio-urane su protiv
. slici l 0.3h omoguava stezanje komada u dva pravca i to nanie i udesno: to se postie na

imati narezan navoJna unu ras
t "nJ em i vanJskom ci m rus
. _ .. ,
, --~ o . .d.
slici 10 2.b. iz koje se Vl 1 taj nain to je klin 6 vezan s osloncem 7 po konusnoj dodimoj povrini. Pod djelovanjem
. .. ,., D
odvrtanJa Vljkom .J. rugo
1jeenje predstavlja konstJu 1(CJJ.l po
. .
. .
t' "spadanja cilindrinim zallkom
4 aksijalne sile vijka 4 klin 6 klizi udesno i trenjem na eonoj povrini povlai komad
da je navrtka utisnuta u tijelo stege I osigurana pro IV I ~ udesno. Vijak 5 spreava ispadanje klina a opruga 3 ga vraa nakon otputanja u poetni
poloaj. Klin 8 spreava zakretanje oslonca 7.
Proraun se sila stezanje izvodi na osnovu analize stezanja, slika I 0.4.
(2) Ako sc s Q oznai sila potrebna za stezanje komada (koja zavisi od vrste obradbe i uvjeta
\ rada). a s F 1 sila potrebna za kretanje navrtke uz navoj, tada e sc pri jednom punom
okretaj u navrtka podii za visinu h slika I 0.4a i b.

~liJ
@Ft J
jE)lJ
l 3,14d..

' /
.
Slika l 0.] Osigural!ie navrtke

Kako bi se izbjeglo djelovanje tl~ka vij~a najedt~l~ ~aku komada koji stee, oslonac moe
biti konstruktivno izveden u razmm vanJantama slika l 0.3.

Slika 10.4 Anali=a sila ::.a stezm?jem rij/mm

Iz jednakosti defom1acijskog rada obiju sila

~~[/,nIT = Qfl
h
F,~o--~0-tana
- c/,".;r -

Uslijed trenja izmedu navoja vijka i navrtke (faktor trenja ~l= tg8 ) potrebna sila uveava
se tako da je

Slika 10.3 Konstrukcija oslonca

Ova vae za kvadratni profil navoja kod kojega je aktivna strana prot-ila okomita na
. . . 0 3 T , zavre na vijak. slika l 0.3b,c.d). a uzdunu os vijka. Aktivna strana profila trokutnog navoja je nagnuta za 90 - P/2 prema
Oslonac se pridrava pomocu zatJka_ ~-~lika l_d ~~ll~~ llomou specijalne navrtke 2 slika uzdunoj osi vijka slika l 0.4c pa je zbog toga otpor trenja vei nego na pravokutnom
. 1 "l ~den stencno pn rz.1va sc . ..
u shiaJU da Je uaJ VIJ .._a Izve . . . 1 d oslonci vrsto vezam s VIJ 1wn1 na voju. Komponenta sile Q:-1, okomita na aktivnu stranu profila navoja
10.3e. Konstrukcije po slici 10.311 g su IZvedene taw a su

308
309
Proraam sila i konstrukcije napral'a ::a ste-m~je
A lati i napral'(,!
o za kvadratni na voj
Qs=p
Izraz (l) vai samo u sluaju kada se cjelokupna sila stezanja prenosi sredinje na .icdnu
cos~
2
izaziva otpor protiv klizanja tok~' oslon~a. To znai da je zavr:tak vijka iz~eden sferina prema slici l O, l. Ako je
zavrsetak Vijka Izveden s ravnom ceonom povrs111om shim 10.4.11. tada uslijed trenja
fl
F"=pQv=Q~=-fi o ' eonih povrina vijka i oslonca treba uzeti u obzir i dodatni moment trenja koji se rauna
cos~
po izrazu
o M... = f>llpadA
Uzimajui prednje u ~bzir, sila za kretanje uz na voj Tlak na eonoj povrini vijka iznosi
F"=Qtan(a+S')
p=Q=..'_ Q
gdje je J.i =tan 8'
A 'T D'- d'
Moment sile potreban za kretanje uz navoj Moment trenja na elementu povrine krunog prstena promjera "a" "a + da" prema
slici l 0.4.11 iznosi
-'-'-+p' J)
tan(a +S')
tan a + tan 8' l( dm h+JrdmJL' 4
llh,.=- ~ Q :! j.l!1.~7Ja
Il ' da=-8 Q. ~ fl i ~ ( R J -r
Jr D -d ,. 3 D -d
1-tan a tan 5' ;7 dm- j.ih
1 - -h- p' l D3 - d3
l( dm M..-=-OJil -....,,---~
J h+ l( dm' p' 3- D'- d'
Alr=-Qdm -/ '/ . Zaokrctni moment sile na ruic i u ovom sluaju je:
1 Jrtm-pl
~ ce sh. ka, l 0.1 d u \'ine
Ako se- vijak okree runo pomoc, u ruci J l ss silom F, ta a Je zao"-
d lretrll
fl
h + ;7 c/,n --[/
moment ove sile
fl
l cos l DJ -d'
M,= Fl =-Od.. -----~+-0 fllc:...,o--c-
o
l
h + J[ d... . --p/7
cos . - ., - fl 3 - D' -d'
{/,"-h--
M=FI=-::,Qtf.... fl
eos jJ_
- ;7dm-h~~fJ/O
2
cos - . ') . 'l Prenosni omjer:
Prednje omoguava da se postavi prenosi. omJer
. IZ. meu sile okretanja (na ruiC1 1 SI e
stezanja u obliku: h+ ;r e/," - 1-'--
fl cos fl
h+ Jr dm~ F l d,. ., l f/ 1 D 3 - d3
cos~ Q =2 ------fl~+J-,- D' -d'
(2)
!_=J_. dm -----~0~ ( 1) ,Td",-!J. _ _
Q 2 fl
;7dm - h -jJ-
cos fl
o
COS- gdje je:
2
lit. -faktor trenja izmeu eone povrine i oslonca
D, mm -promjer zavretka vijka.
gdje je: . ,
O, N . sila stezanja predmeta .. ,
F N -sila okretanja vijka (na rucJCI) Za konstrukciju zavretka vijka prema slici l 04.IJI, prenosni omjer sile okretanja i sile
rJ.mm _ srednji promjer navc~ja stezanja dobiva se iz izraza (1) uvrtavanjem vrijednosti d= O
1 mm _duljina ruice (krak sile F) fl
h+;Tdm~
,;, mm -hod navoja . .. . . , ( a B-6o e !1"'0.1) cos-
p- faktor trenja klizanja izmeu navoJa VIJka 1 navrtke z - J F l d,,, ., l JI
-=-------~-~+--'D
fl_ kut vrha pro lila navoja . . Q 2 fl 3 l (3)
;7 e/,,,- h----
za milimetarski n<WOJ p= 60
cos fl
za Whitworthow navoj P= sso 2
za trapezni na voj p= 30 gdje je:

310
311
Proraun sila i konstrukc{je naprava ::a sle::m?ie
..J/ati i naprare
D, mm- promjer zavretka vijka.
Ako je zavretak vijka izveden sferina a oslonac ima oblik prizme s centralnim kutom y
izmeu bonih stranica slika l 0.4.IV, tada treba uzeti u obzir i dodatni moment trenja

k/1!-
r
= Qp 1 b= Q p 1 Rcon tan2
tako da je prenosni omjer:
h+ Jr du _J_L_
cos fl
F = _!__~. --------=2- + p 1 -con
R r
tan-
Q -2 'l
J7dm-lz-'--
l 7
-
cos~
fl
2
(4)
gdje je:
R, mm- polumjer sfere vijka
r- centralni kut oslonca. Slika l O. 6 Stega s !la1'r?iem
Na slikama l 0.5 do l 0.8 prikazane su razne konstrukcije stega s vijcima.
Ukoliko se stezani komad nalazi na veoj udaljenosti od ruice tada se primjenjuje bajunet Za brzo ,stezanje sl L"'.
!ZI s't ega pn.l\azana na slici l O. 7.
stega, slika l 0.5.

Slika JO. 5 Bajunet stega

Zakretanjem se glave 5 zakree i vreteno l koje je preko cilindrinog zatika spojeno s Slika JO. 7 Stega s /rape::: nim l'ijkom
navrtkom 3. Time se navrtka 3 zavre na ahuru 2, tako da se sila stezanja preko oslonca 6
prenosi na predmet.
Za brzo se stezanje esto primjenjuje stega s vijkom koji ima vie navoja, slika 10.6. Sila Stega se s_astoji iz poluge l, osovine 2 i vi'ka..., .,
_r

se prenosi s vijka l na polugu 2, a istovremeno preko vretena 3 i vijka 4 na polugu 5. Za stezanJe komada potrebno J e ruictt JI .J s .tl<lpezmm navoJem, ahure 4 i ruice 5
v ~n l d za . . re nuti samo za !Soo . _,- . .
Podeavanje se vri vij kom 4 i navrtkom 6. Nedostatak ove konstmkcije je u tome to e I u 10 . Rukohvat se postav lJ' a nt s~"'stol' t l .. ( ' .J CI trapezlll navoi ima
sp. d 1 ' "'"' \ll nu n a vu VIJI" 1 1 .,.e , J
poluge imaju veoma mali hod. ~!Ja. varu whvata. t:o "-<l s eze pomocu vijka 6 koji
Pnmjenom stega s d"(' 1
- , . . "_. .. l erenCIJa nl m vijkom (slika l 0.8 JO -v" '
uradl\a a zatnn us!Jjed manjeg hoda vea sila stezanja~ ! . stize sc brzo pnmicanJc stege do
.. . . .

312
313
Proraun sila i konstrukc(ie naprcn'a ::a ste::w?ie
.Alati i naprme

L L L

Q F Q

A.,.
J

l TIP ll TIP Ill TIP

Slika l 0.8 Stega ::a hr:: o ste::w~je
Slika 10.9 Konstrukc(ia poluge
Na postolju steg~ l utvren je nepokretni steza 2. Pokretni steza 3 se kree po kanalima l) Omjer sile stezanja Q i sile djelovanja na polugu F
postolja izvedenim u obliku lastinog repa. Vijak 4 ima 1 navoja s razliitim hodom.
Navrtka je 5 uvrena u postolju. Navrtka se 6 nalazi u ahuri 7 koja je spojena s Ff~QL O~F!_
- L
pokretnim stczaem .3 na njegovoj eonoj strani. Opruga 8 vee navrtku 6 s vijkom 4.
2) Reakcija u zglobu iz uvjeta ravnotee sila:
Okretanjem vijka~~, isti sc uvre u navrtku 5 tako da dolazi do brzog pri micanja pokretnog
stezaa 3 (brzina primicanja odgovara hodu navoja vijka 4 i navrtke 6). Pri tome se Ir~o A-F+Q~o A~F-Q~F-F.!_~FL-1
navrtlm 6 koja je v~zana s vij kom 4) slobodno okree u ahuri 7. Nakon dodira pokretnog L L
stezaa 3 s predmetom i uslijed daljnjeg okretanja vijka 4 reakcija sile stezanja preko Ar= A I- sila treJ?ia
pokretnog stezaa 3 djeluje na prirubnicu navrtke 6. tako da nastala sila trenja izmedu 3) Sila sc stezanja dobiva iz uvjet'l nvn t",_w,
I i\Jo =O F l- Q. L- A- .. /. r ~ ~ o eze momenata sila za centar zgloba (toka O)
eone povrine ahure 7 i navrtke 6 savladava silu opruge. Navrtka se 6 vie nee
slobodno okretati u ahuri 7 i pomicanje e pokretnog stezaa 2 biti jednako razlici hoda L-1
navoja navrtki 5 i 6. Na taj nal:in na kraju hoda stezai s veom silom steu radni predmet. o~ Ff-Afr ~ Ff-F-L--fr
- L _ _ _L__!o__ _ F L-1-(L-1)/r

10.3.2. Upotreba poluga

L'
tako da je sila stezanja za ovaj tip
Dvokraka poluga predstavlja vrlo rasprostranjeni mehanizam za stezanje koji se aktivira (hF Lf-(L-I)fr
- L' (5)
pomou vijka. klina ili ckscentra.
Pri stczanju se koriste tri osnovna tipa prikazana na slici 10.9. Sila potrebna za stezanje gdje je:
(Q) ovisi od konstruktivnog tipa poluge i prema tome e sc proraun izvoditi. Q, N - sila stezanja
F, N - sila kojom sc djeluje na polugu
l. Tip ~ 111111 L_ mm - du~jina krakova poluge
/ - faktor trenJa u zglobu
Na slici je l 0.9 prikazan I tip za kojeg vrijede izrazi: r, mm - polumjer zgloba.

Ako sc trenje zanemari (l= 0) tada je sila stezanja

O~F!_
- L

za I~L/1 slijedi

315
Proraun silu i konstrukcUe naprcna ::o ste::w1ie A lati i napral'e

Q~Ff2 O ~FlL-(L-/)fr
Iz ovoga sc vidi da sc u ovom sluaju koristi za stezanje samo 50 Yo od sile djelovanja na - t'
1
(7)
polugu. Zato sc ovaj tip konstrukcije upotrebljava kada su potrebne manje sile za stezanje. Zaf~ O

o~F!:..
Il. Tip - l (7a)
za I~L/2 slijedi
Na slici je J 0.9 prikazan II tip za kojeg vrijede izrazi:

1) FI~QIL-1) o~F-1-
- L-1
, . se .da....je_ trei_ tip s'a 5't anov1sta
Vidi - .
Iskoritenja sile s kojom se djeluje na polugu
L l lldJpovolJillJI Jer se redukcijom ista poveava (tablica l O.!)
2) F-A+Q~O A~F+O~ F+F-~ F--
- L-1 L-1
3! FI-Q(L-1!-Af r~O Tablica l O. J. Tipske konstrukcije pn/uga

FI-F~ lr
L-1
.
~FI(L-1)-L.f r
F 1-Af r TIP SKICA STEGE
Q (L-1)'
E.A1A SILA SiLA STEZANJA
(L-l! L-1
F~
Sila stezanja za ll. tip
O~FI(L-Il-Lfr (G)
01
Q, a~ J=F !L~(L-1 )fr
k: L2

~~
- (L-1)'
~:;1 f~'J ''
Zaf~ O
I
"'
o~F-
l (Ga) "" ~~ ~ !h l r~ - '" \
Be:: !rm-;Ja {f=- O}

- L -l \:.:;; ~~~ l ~;;>;;~ ~ lq

L ll l
Q=F ~
L
'L ::af~;L Q ~F

jp;"' ' r
za I~L/2 slijedi "
F
Q~F Q=F !(L-1)-ffr

Iz ovoga sc primjera vidi da se za stezanje koristi cijela sila kojom se djeluje na polugu,
tako da je efekt ovog tipa vei od prvog.
fl
/lfX~

.~
%1
,~:~ j
v
l J;
~
.
-
'.
{L-/)

Be:: trenja (f=O)

1 L
~:~::1';~;~ w::?:;;;:. l
Q=F-
III. Tip L-l
1--L. ::a J~ 1 r o~ Q F
Na slici je 10.9 prikazan Ill tip za kojeg vrijede izrazi: "
L F

L~]
1! FL~QI o~F
L .l l Q=F IL-(L-/)ii-
[
- l
k /4-\ p
L L-1 !ll
l Bez trenja {i'= O)

la
2) ,-/-Q + F ~ O A~O-F~F--F~F-
- l l
~ [ L Q=F!,._
3) F L-Q l-A f r ~ O F
l
L-1 . za l ~L c-2F'
F L-A f r
FL-F-,--J .,. IL-(L-I)lr "
Q -------''--- ~ F. . ..
l t' KonstrukciJu stege sa za ]. . retnom
", polugom prikazuje sh ka l 0.1 O a i b

316 317
 - .Sl--{,, ,- 1,.,.,m,trukcije
Proracun ~
naprma ::a ste::m(je
Alati i naprme

Poluga l se oslanja na oslonac 3 a stezanje se vri pomou vijka 2. Na mjestu stezanja u

poluzi su izraeni kanali za odvod neistoe. Opruge 4 slue za dranjl: poluga na
potrebnoj visini (nakon poputanja).
Slika l 0.1 I a i b prikazuje izvedbe stega s prcklopnim polugama.

~ _Q)
~
'=-----
fi({' ~~'l j~
'- ---- ~~\~ j!));
-\':j!!
a Vertikalna izvedba
b Sa savijenom polugom
o """ Slika l O. J J Stega s prek/opnom po/ugom

Poluge se l mogu okretati oko osovine 4. Stezanje sc vri pomou vijka 1. Opruga 5 slui
za podizanje poluge.
a
Nakon poputanja. predmete treba izvlaiti ispod poluge koja direktno stee. Ovo st: moe
izbjei upotrebom stega s polugama za povlaenje, slika 10.12 a i b.

b
a Runo stezanje b Stezanje po lugom
Slika l 0./ O Stega sa ::okretnom polugom
S/Uw l O.! 2 Ste::::w!ie s po lugom :::a pmlacJ?ie

318 319
Proraun sila i konstrukcUe noprm'a a ste:anje
Alati i napra,e
. - . _e~~ von._
. tako
, da, s~}~o lu g e nakon poputanja povlae unazad, te se
U polugama su tzraem U posebnim se sluajevima upotrebljav~ju stege s izjednaavanjem tlaka. slika ll. IS.
radni predmet moe pod lei vei~tikalno _ne~vts_e .., . , 1
Povlaenje je poluge mogue l mehamztratl. sh ka l 0.\3.

' /e1 ,~enfemJJO!uP;e

Slika 10.13 StegosautomaiStWIIfJOl . .__

na s rlavom mice 2. potiskuje toki 3 tako da

Pri ste zanju, krivu ljna placa l' koja Je ve~a e ~t . l oprug'l 6 pot iskuje cilindrini ep 5 Slika JO. l 5 Stega s i::;_jednael?iem /laka
w ,

se po luga 4 po mjera prema predmetu .. Pn pop us anJtd . . '

Ove stege dolaze naroito u obzir ukoliko dio predmeta l O koje je predvien za stezanje
.. l 7 . t' vlat]Jolunu od pre meta. l
koji se oslanja na VIJU 'i: l tm e po ' el' olugom (donja l i gornja 2). Ova .::vo
1, e 1014 prikazana stega s dvostru._om P__ ._ . ,
Na s J~t
stezanJe J .. za
slUZI ~d"
. stezanJe
" . IJe"i ll vae s malim odstup311Jtma u dmlenzuama.
odstupa po debljini i visini. Kada predmet nalegne na naslon 9 tada i prirubnica predmeta
lO nalegne na naslon donje poluge 2 i uslijed toga pritisne elastinu ahuru 6 (ahura koja
je na kraju razrezana na 3 mjesta) nanie. a ova sabija oprugu 8. Nakon pritczanja vijka 4,
gornja polugu l pomjera se nanie i pri tom sabija oprugu 4 sve dok gornja poluga ne
nalegne na predmet. Konusni zavretak vijka 4 iri elastinu ahuru 6 i fiksira je u tijelu
stege 7. Na taj se nain izjednauje tlak kojima gornja i donja pol uga djeluje na predmet.

10.3.3 Stezanje ekscentrom

Sila se stezanja u ovom sluaju postie pomou ekscentra, to jest krunih dijelova, koji se
okreu oko osovine postavljene ekscentrino. Dok sc kod stezanja vijkom moe raditi i pri
znatnim odstupanjima dimenzija predmeta, kao i uvjetima mjenjanja sile rezanja dotle kod
stezanja ekscentrom to nije doputeno. Radi se toga stezanje ekscentrom primjenjuje kod
stezanja nepokretnih predmeta te kod radova kod kojih ne dolazi do vibracija. Rastojanje
izmedu geometrijskog sredita ekscentra i njegove osi rotacije se naziva ekscentricitet.
slika 10.16 L

Slika l 0.14 Stega s dl'nstrukom polugom

321
ProraL'tm sila i konslrukc(je naprma -a slcm!ie
Alati i IIC/jJf'(fl!C
D R = D/2, mm - po!umjer eksccntm
j3- kut zakretanja.

Kut je klina cksccntra promjenljiv i ovisi

o kutu zakretanja fl. NaJvc 1 1.,, 1 1.1. .
poetnom poloaju, slika l 0.16 l, za jJ= oo \. \. ltla JC U
e
tan a 0 =tan arna\ =R
/
~\ Q Najmanji kut klina dobiva se za jJ= 90
/---a l
tanarnin =O

Promjena kuta klina utie na samokonost eksccntra to predstavlja osnovni nedostatak

ovog naina stezanja.
Kada sc linija cksccntra. pribliava horizontalnom poloaju (jJ= 0, slika 10.16 I. postoji
opasnost poputanja, a kada se priblii vertikalnom poloaju (jJ= 90) postoji DfXlsno~l
potpunog zakocnja. Zato se konstrukcija stege treba tako izvesti da nakon zakretanja iz
poetnog poloaja (jJ= 0. slika l 0.16 IV). ekscentar poinje djelovati kao samokoci
mehanizam kod kuta jJ= 10, slika 10.16 V. a dalje poveanje kuta do vrijednosti J3 slika
l 0.16 VI. koristi sc za uvrenje komada. 2

Kako bi ckscentar djelovao kao samokot:ei mehanizam kut klina mora bili manji od kuta
trenja. a to e biti ispunjeno ako je
e 2c
tan a,na\ =-=-S
R D tan p= Ji
7e
::a: p= 543', p= 0,1, .::._ 0:: 0.1 ili D 2 20e
D
Je
oa: p~ 8"30', JI~ 0,15.
.::._o; 0.15 ili D<:l4e
D
Omjer 2e/D = e/R naziva sc karakteristika ekscentra.
Hod ekscentra (vertikalno nanie) za kut zakretanja p iznosi, slika lO. I6 II:
h~ e sin fJ
(9)
Slika 1O. J6 Anali::a sila sle::w?ia ekscenlrom Ekscentrici tel se dobiva iz karakteristike cksccnlra
"e
~SJi odaklcjc
;_~ ~- s mokonost ekscentm zavisi
. . samo J-~..oct:CI.
Kako bi cksccntar radio sigurno on mora biti a ~ -~ . . _ J D
od njegovog promjera D i veliine ekccntricitcta e. Ekscentar se moze llt:tlratt 1~..ao ~.osa
nvnina na o-nuta pod kutom a . fJ
~ se eksccntar
Ako o . v 1 .-, , s\ilt 10: 161 ztkrene
IZ pocctnog po ozaJa - H .. ,
za
-
izvjestan
... 1'1
kutd lOS'l'
zacrctanJa
1 -,
(lO)

l .
slika 10.16 Il, tada se kut klina e (s centra moze 1 J~ z "lC.'llll'I[I
" IZ n-come
-o tJ lJ S 1..11 O J ' '
Rastojanje od centra okretanja do mjesta dodira ckscentra s predmetom, slika l 0.16 ll:
D . fJ
sm
DC OC ecosfJ ~ ecosfJ AC
-~~+e
o R +e sin fl
tan a ~ = ~ D . fJ fl+ e. sin fJ a=--
AC AO, +O,C --+esm cosa cosa cosa
o
,II.:.+.:_::e_
a=- .:.si.:.nc.!.fl:..
Kut klina cksccntra: cosa (l l l
ecosjJ
a= arctan (S) Ako na rui ci ekscentra djeluje sila F tada se iz uvjeta jednakosti zaokrctnih momenata
ll+esinfJ moe izraunati sila Q1 (sila koja djeluje na povrinu stezanja pod kutom a) prema slici
10.16Vll
gdjcje: FI~Q,a
e, mm -ekscentrici tet

323
ProraL~l!II sila i konstrukc{je naprava ::::a ste::::anje
Alati i ilOJH'me
odakle je L, mm - duljina ruic.:c eksccntra
l
Q, =F- a, mm -rastojanje od centra okretanja ekscentra do mjesta dodira s pred m -t (.
a a- kut kima
. ekscentra (1zraz
. 8) - e om IZraz- l 1)
Iz iste slike se nadalje vidi da je: (5- kut trenja na mjestu dodira ekscentra s predmetom
T= O cosa . d f- koeticijenat trenja u leitu ekscentra
. , . ,. ., t~ ~t 0 uz kosu ravn mu nagnutu po r, mm - polumjcr osovine cksccntra
Sila T moe se smatrati kao vanJska sli.t 1\OJa pomJ~l.t ~Je.-.--
-l . .
l "l F . ila trenja
kutom a. slika l 0.16 III. Uslijed kretanja tereta e se J<Wltl norma na Sl a ls Iz izraza ( 11) vidi sc da je sila stezanja ckscentrom nekoliko puta manJa od sile st v. , _
.. 1 . d l"" - l" . 1! CZdTlJd s
) jer Je ve 1ma a" ekscentra uvijek nekoliko puta \:C'l
11/11 "
proporcionalnu s normalnom silom JI ~~-1 ..
L

. T T VIJwm (za 1stu u Jill U ruc1ce

Iz ntvnotenih se jednadbi moe dobttl vruednost s de Q u ovisnosti o Sl l . od srednjeg polumjera navoja vijka d11/2. '
) X = O T cos n.-Q sin a-p F11 = O Uobiajena konstrukcija ekscentar stege je prikazana na slici l O. I 7
~

2.: y =o -T -sin a -Q cosrH- F" =O

F" =T-sinn.+Qcosa.
T. cosa= Osin a+ Ji. F" = Q sin a+ tan fJ -(T sin a+ Qcosa)
T= Q. tan a+ tan p (T tga + Q)
tan a+ tan p ( + )
T=O 0 1
=_ga fl
-1-tanrJ.tanp

. Trza sav 1ad avanJe

Ovoj sili je potrebno dodati jo sdu , ~ o t Pora trenja u leaju
- ekscentra.
Moment trenja prema slici l 0.16Vlll
o .r=_,
M". =---_f o .t a
cosa
O
T_1. =0. (cosa=-=-
-l cosa
.t. -cosa=Q.f
,.
o
. r
-
a
Tako da je ukupna sila
r
T= Qtan(a + p)+Q f

odakle je:
"
F l
-cosa Slika l O. l 7 Ekscentar stega
a
Q
r
tan(a +p)+ f- Eksccntar l okree se oko osovine 2 koja je montirana u pol uzi 3. Ekscentar se naslanja na
a ka ljenu plou 4 koja je privrena u tijelu stege. Stezanje se komada postie za kretanjem
stavljajui
Fl
za T= 01 -cosa= -----cosa ruice 5. Prijenosni omjer regulira se maticom 7 i osigurava protumaticorn 6.
- a Za stezanje predmeta s dvije strane primjenjuje se ekscentar s kukama za stezanje. slika
dobiva se sila stezanja 10.18.
Fl
---cosa
a F-i-cosa
Q
a-tan(a+ p)+ f r
tan(a +p)+ f -~-
"
F-l-cosa ( 12)
Q
a-tan(a+ p)+ f r
Gdje je:
O, N -sila stezanja
F. N -sila na ruic i eksccntra

324
325
Prorac'un sila i konslrukcUc nopnno ~a stc=lll?je
t naprme

S/iko l 0./8 Ekscentar stega s kukom ~a stc~m~je

Sila se stezanja prenosi s ekscentra 2 i poluge 3, na vijak 6, a s ovih preko kuka za stezanje
l na predmet. Kod poputanja kuke sc vraaju u poetni poloaj uslijed djelovanja opruga
4. Slika l O. JO Ekscentar stega ::a stcwye l'i-i:e komada
Ekscentar stega siJ prcklopnim polugama, slika l 0.19, upotrebljava se za istovremeno
stezanje dva predmeta. Okretanjem ruice 6 udesno ll'Ivrt\1 7 Jr-.
poluge l. Sila se stezanja s. u J~ v _:< -~ \ IZ_l po ckscentru (s ekscentrici tetom n en) glavne
. o' ne prenosi na prenosm.: J1 olu!!--~ 7 '1 4 -
p1ec1mete. Podeavanje se 110 visini vri ]J , I. .. .__e - ~ , l .) a s ov rh na
. l . - omocu o ,Jctno(r V !J l a H ( ,] t
l navrt ce 7 koj n slui kao protunavrtka.. e . ~~ (_ t ere nog n 1
.;:o osovine 9)

10.3.4. Krivuljue ploe

Za stezanje mogu se koristiti i krivuljnc J!oe . -~J' . .

ploama je slian principu st-~zmJ.'I . -,1.1 - s Ih: um_ spiralama. Pnncip rada s ovim
l t l. . . - - e-~L s c \Sc.:ntrom. Radr toga krivuljne 11ioe mogu S"
lf~.o reJil_r u SVIm.sluajevima u kojima sc U]Jotrcblj"avl l ~ '
IJicdnostl
-
,,.,d
< e1\scen trom a 11 J e ,z,'ltll s laz eniJa
.. 1 teza.

" ccscentar. Spirale i'''"J.ll lle],,1
- < -

10.3.4.1. Logaritamska spirala

.lednadb~~ logaritamske spirale u polarnom koordinatnom sustavu !!la.

a=:ao e'\' .__. sr

pri emu je a o polumjcr

vektor za r =O a=,., o..s],]\il l() _., l a.
m

Slika JO. 19 Eksc:entur s/ega s preklopno111 polugo111

Sila se stezanja predaje od eksccntra l preko osovine za prijenos sile 2 polugama 3 i 4.

Nukon poputanja poluge vraaju se u poetni poloaj pod djelovanjem opruge 5.
Prijenosni omjer odreuje sc protunuvrtkom i navtrkom 6 i 7.
Za istovremeno stezanje vie komada upotrebljava sc eksccntar stega s vie prcnosnih
po luga. slika l 0.20.

326 327
Pror{{(~/111 sila i konstrukc(je naprara =a ste:m!ie

Alati i naprave
Za kut zakretanja j3 =!!.....
2
p=O.I e"''= 1,1 a= 0.585D h= 0.085D
p= 0,15 e''''= 1,26 a= 0.630D h=O.i30D
l 0.3.4.2. Arhimedova spirala

.Jednadba Arhimedove spirale u polamom koordinatnom sustav rk

' u, s' a 10.2ib, glasi
a=a0 rp

iz koje se vidi da je
a Logaritamska spirala b Arhimedova spirala e Konstrukcija ploe zatp=Oa=O
za rp= 2n a=2a0n
Slika 10.21 Ste=ml}e krivu(inim ploama
Kut izmedu tangente i polumjer vektora
Kut izmedu tangcnte i polumjer vektora:
tan O=~=
00
rp =rp
, da mt?
a a0
a =-=a 0 me
dip Kut klina
a= 90-ii tan a= tan(90-,5) =cnn tan J= _l_=_!_
tan J tp
Kut klina l
a= arctan-
a =90- S IJ' (16)
1 Ku~ klina nije konstantan nego se smanjuje s povea . l
tan a= tan{90- S)= con tan S= - -. = 111 =cons t. Uvjet samokonosti nJem po arnog kuta (p.
tan b
a= arctan{m) =ko ns l. (14) l
-=tan a :s; tan p= fl odakle je
tp
Osnovno svojstvo krivu ljne ploe izvedene s logaritamskom spiralom je da je kut klina l
konstantan. Kako bi spirala djelovala samokoci mora biti tp2-
p
m = tan a :s; tan p = p
Ako se granini polarni kut oznai sa
tako da je polarna jednadba samokoee spirale
l
a= a 0 e".,., <p/1' = -
fl
Ako se promjer osnovnog kruga ploe oznai s Dn, a kut zakretanja ploe sa njr. slika
11

a kut zaokretanja s 11/1 1 tada je

ICI.11 e, tada je:
l
ljJ=ip". +jJ=-+jJ
.,
a 0 =E_ i tp=jJ p
Pa sc polumjer vektor moe predoiti izrazom i nadalje
D
a= D. ep'fl ( 14)
2
a hod ploe D
Cio=-::;-
h = a- D = D (e'ifl -l)
1 1 Pounljer vektor moe predoiti izrazom
h=E_(e''/ 1
-1) ( 15)
2

318
329
Proraun sila i konstrukc(je 1Wprava _a ste::anje
Alati i naprave

a =a tp= D. Ji(}_+
{) () 2 f.1
fJJ =D.,- . (l+ Ji fJ)

( 17)

a hod ploe

D D(l+ Ji fJ)-D=D,tfJ
iz=a--=- ., ., '
2 2 - -
D ( 18)
iz=-J!fJ
2
.
Za kut zakretanJa=
f3
2
i p= 0,1 pfJ= 0,157 a=0,579 D iz= 0,079 D
p=O,I5 pfJ= 0,236 a=0,618D iz= O, 118 D

Na slici l 0.22 prikazana je krivu ljna ploa s automatskim povlaenjem !!.izvedba

Slika 10.22 Krivu/jne stege s automatskim povlaeJrjem poluge

Najbolje uvjete stezanja daje logaritamska spirala, najvei hod i konstantan kut klina.
Meutim izrada logaritamske spirale je dosta teka.
S arhimedovom se spiralom postie neto manji hod, kut klina je priblino konstantan.
Arhimedova spirala je laka za izradu jer se moe izraditi na tokarskom stroju.
Ekscentar je najjednostavniji za izradu ali daje i najmanji hod.
S obzirom da se promjeri osnovnih krugova kreu u granicama D = 40 do 80 mm, a kut
zakretanja j]= 60 do 90 a kut a= so do 6 razlika izmeu ekscentra i ploe sa spiralama
su relativno male.
Na slici l 0.23 prikazana je stega s krivuljnom ploom i autumatskim povlaenjem poluge
za stezanje.

1. izvedba
~l
Slika 10.23.Stega s krivuljnom ploom

Pri okretanju ruice 2 dolazi do stezanja.

331
Prorac~1111 sila i konstrukc[je naprma :::a ste:::ai{/C Alati t llaprave

Na slici 10.24 prikazana je stega s mogunosti veeg.

6 5

~
0- ~ IQ
4 ~
~
l
0
Slika l 0.14 Stega s mogll'IIOsti 1'Ceg poddal'(u~ja

Stega se sastoji iz vijka, ija se glava nalazi u osloncu 2 a ovaj ll kanalu T-profila u stolu F
stroja. Na za vrtnju l je privrena navrtka 3 i osigurana vij kom 9 i protunavrtkom l O. Uz
navrtku je privrena poluga 4. Stezanje komada sc postie okretanjem ruice, koja je
spojena s okretnom krivu ljnom ploom 5 (sa spiralom na eonoj povrini). eona povrina
okretne krivu ljne ploe 5 se pri tome penju uz eonu povrinu nepokretne ploe 6. tako da
sc die i osovinu 7 uvrena u nosau poluge 8 (a ovaj sc nalazi u pokretnoj ploi 5),
po luga se zakree i stee predmet.

10.3.5. Primjena klina u stezni m napravema

Upotreba je klina veoma vana ll izradi steznih naprava. Klin se moe primijeniti i
direktno za stezanje i u tom sluaju treba da bude samokoei. Samokoei klin je onaj
kod kojega je kut nagiba manji od sume kuta trenja na kosoj povrini i podlozi. Raunajui
s kutom trenja fP= 543' kut klina, slika l 0.25 l, mora biti a S 2<p :c::: 12

332 333
Prorac~un sila i koustrukc(je naprava ::a ste::al?je

AlarI I naprme
r, cosa
(rij)
l " C0 A
L,Y N,
N2
N,cosa-0
= N 1 cosa
j\f, IN1sina
3) Uvjet ravnotee momenata s obzirom na sredite valjka (slika 10 '5 V
~
i D d - )
'i, M n =T,_ --T2r -=0
~ :::0 i "iS 2 2
"' l~\ "
:<;
T, =N, J; T,-r =N 2 t
2r

~----- N, J;.~= N, J;,.. :!..

2
~~ = .~~-r .!:!_
.- D

-
.!.

T, =N, J; =N 1 cosa.f;

T, = N, f, l = .j'lr !:!_
l D
/j///
Stavljajui ove vrijednosti u obrazac
F= T2 + T1 cosa + N 1 sina
nastaje
F = N1 cosa j]_+ Nt.fi cosa+ N1 sina
F =N, [(fi +fi) cosa+ sina J
'~
[(.t;
mm::;;::;;-;;wm::;;::/";;70m:;;r-'-l-q__~
F=N, +t;}cosa+sinaJ
F
N, T(::---::-e-_:___ _
.1; +/;)cosa+sina
Slika 10.25 Anali::a sila ste::.anja !dinom
Silom "N" l
d'ue JUJC
, 11 ..
'Ill na valjak pruenosnika J ( J'J 1 .
komponenta ove sile Nl sina optereuje prijenosnil 3 s '.~a .~~-:-5 ~II.). Honzontalna
U praksi se vrlo esto primjenjuju klinovi s kutom a i manjim od 12 zato to vibracije ili
normalnih sila NJ koje su rasporeene J' . J'o na saviJanJe I IZaziva u njemu pojavu
drugi utjecaji mogu oslabiti stezanje. Kod upotrebe je samokoeih klinova ustanovljeno prema s ICJ .25[1[.
. 1
da je tee osloboditi stegnuti klin nego ga dovesti u poloaj stezanja. S tim momentom N 1 sma 11 =N .::_.f
3 3 l
treba raunati kod projektiranja pneumatskog ili hidraulinog pogona stege. To znai da je
potrebno dvostrano djelovanje tlaka na klip pogonskog mehanizma. Kako bi se
N, =N,sina-2._!_
oslobaanje klina pospjeilo, klin 4 se vee s motkom 5 preko cilindrinog zatika 6. Pri 2 ll
kretanju motke udesno, klin izvjesno vrijeme miruje sve dok ivica kanala motke ne udari u
Tako daje sila trenja koja se protivi kretanju prijenosnika
cilindrini koi (za duljinu puta b) tako da se klin oslobaa udarom.
Ako se oznai s: OT - 1 N J' ;J= N ~~./
31 . sma.
- 3 - .. 3
l

F, N - sila pogona na motkci Pos~avljajui izraz ravnotee za prijenosnik moe se dobiti

a -kut klina L,l =-Q+N1 cosa-2-T1 =Q
D. mm- vanjski promjer valjka Q=N 1 cosa-2T3
d, mm- unutranji promjer valjka
Q=N,cosa-N,-f;

. .:l!..sina=N
/ 1
(cosa -31 j' )
, 3 sma
tada se sila stezanja moe izraunati iz ravnotenih uvjeta 1
l
l) Uvjet ravnotee svih sila u horizontalnom pravcu slika 1025.11 i slika 10.25.JV (sila Uvrtavajui za NJ dobivenu vrijednost dobiva se si' la' st ezanJa
.
T1sina =O kao mala veliina drugog reda) slijedi: 31
cosa--./~ sina
'i,X=F-T, -T1 coso.-N 1 sino.=O l .
Q l
F = T2 +T1 cosa+N1 sina (t; +!;)cosa +sina .p
2) Uvjet ravnotee svih sila koje djeluju na klin u vertikalnom pravcu ili ako se cijeli izraz skrati cosa
5

334
335
Proraun sila i konstrukcfje napraw1 ::a ste::al?ie
Alati i napra\'e
31 31 t. tana Klin se moe upotrijebiti za stezanje na jednom ili vie stez .
1-- t.
l . J tana
1--
l .3 pn'lcazuJe lwnslru l~CIJU
.. ll' na Jednom
\ ma za stezanje 11111
steznom I11J., t lncst1
~ '- Sl'!
1 m l0.26
0= ' F ' F pov l aci se VIJa\l l udesno.
w. es u. OkP~ttt .
._ ~ lJem nJe"lee 2
- (J; +t; )+tan a ,.+t,. ) -+tana
(t 1 _r D
d

Ako se oznai s:
p 1 -kut trenja na osovini valjka klina
0.- kut trenja na osovini valjka podloge
p 3 - kut trenja u leitu prijenosnika
tada je sila stezanja mehanizma po slici 10.2511
31
1---tanp1 tana
l .
Q -----~'~----~-----F
d
(tan p 1 +tan p 2 ) D + tan a

(19)
Izraz Slika 10.]6 Ste::m?iem kinom najednomn?iestu
31
1--tanp tana Vijak ima izraen urez pod nagibom od 3()0 koji djeluje kao klin. Pod istim 11 nb
l J
l 1 3 1 doi om JC
l ='IF prorezan 1 pnJcnosnJ ~ ~OJI -~e ponlJera nanie i povlai prorezanu podloku S a ova stee
(tan p 1 +tan p 2 )%+tan a pred1~~l 7. ~od ~opusta_nJa v!~ ka, opru~a 6 _vraa prijenosnik u poetni poloaj.
Nu she I l 0 .. :. 7 pn kazan JC nac m stezanja kimom na dva s tezna mjesta.
se naziva faktor prenosa sile.
l
Za: a= l O' ~ = 0.5 f =tan p 1 =tan p 3 =tan p, = 0,1 -=0.7
D l,
faktor prijenosa sile 'lc = 3,4
Ako je valjak namjeten samo s kose strane klina onda (slika 10.25 Ill.) izraz za
preraunavanje stezanja slijedi iz izraza ( 19)
31
l-- tan p 3 tan a
l, ' - ; - - - - - - F
---- (20)
Q
d
tanp 1 D+tanp 2 +tana

gdje je 0 kut trenja izmeu klina i ravne podloge, a ostale veliine imaju isto znaenje kao
i u izrazu (19). .. . " .
za iste podatke kao u prethodnom primjeru faktor pnJenosa sile se u ovo~ slucaJU
smanjuje na vrijednost 'Ir= 2,9. Ako valjaka uope nema (slika 10.25 l) tada se sila
stezanja rauna po izrazu Slika 10.17 Ste::w!jem klinom na dJa n!jesta
31
l --tan p 3 tan a
l . Predm_ct 13 sc stee pomou dvije poluge 6 i 7 koje sc pokreu pritczanjem ruice 1O na
0= l .p (21 l
zavrlnJU 4. Polu ga 6 na lijee jednim krajem na predmet a drugim na prijenosnik 2, tako da
- tanp 1 +tanp 2 +tana
se._Pri pr_itezanju ruice 10 tlak prenosi s prijenosnika 2 na klin 1 a s ovoga preko
gdje je p 1 kut trenja izmeu prijenosnika i kose yovrin~ klina: a ostale veliine imaju wi~~o pnJcnosmka 3 na polugu 7 i radni predmet. Vijak S ima dvije navrtkc koje slue za
znaenje kao i u prethodnom sluaju. Faktor pnJenosa sile za Jste podatke u ovom slucaJU p~dcav~njc prijenosa klina. Ovakva se stega najee upotrebljava kada je vijak S teko
iznosi IJF = 2,S. . . . . . pnstupacan.
Vidi se da su gubici vei kada se ne primjenjuju valjci, jer je trenje k!JzanJa vece od trenJa ~a~o bi se postigao to vei ~rijenosni omjer sile, esto se primjenjuje kombinacija po luga
kotrljanja. 1 kima kod stega s pneumatskim pogonima, slika 10.28.

336 337
Prorac~wz sila i koustrukc(ie naprava ::a ste:::anje

Alati i naprme
10.3.6. Stezanje elastinom ahurom

Stezne ahure su konusne elastine (razrezane) ahure koje slue za cent-; . . .

kastog matenJa
Sip .. 1a, s centnranJem
.. 1COJ. os1. 1. IZraevine
po geometnJs . Izneno
. d stczallJc
l l. l"' 1'1 za po bDJsanJe
l" 1 cetm
1.1 za cementaciju. Postaed"
ra liJU sc .od
cva1tetnog ugJicnog ce1m
stezanJa
e 1ast1cmm
ea hurama: ~ \.1 lipa
l. Stezanje elastinom ahurom s povlaenjem ahure i
2. stezanje elastinom ahurom s potiskivanjem ahure.

10.3.6.1. StezanJe elastinom ahurom s povlaenjem ahure

Na slici je 10.29 prikazana elastina ahura.

F

Izvedba [[

Slika 10.29 Elastina ahura

Aksijalna vanjska sila F koja djeluje na ahuru i proizvodi silu stezanja Q moe se
izraunati pomou izraza

F ~ Q[tan( ~ +Y?} tan"' J

Izvedba Ill gdje je:

a kut konusa ahure
Slika /0.28 Ra::ne konstrukc(je stega tp1 kut trenja izmeu kon usnog dijela ahure i naprave
rp, kut trenja izmeu ahure i predmeta (ovdje je rp,~ OJ

339
Proraun sila i konstrukc(je nuprara :::a ste::::wue

Q sila stezanja Alati i llaprare

Sila se stezanja Q razlae na dvije komponente:

l. Q1 -sila za savladavanje otpora i momenta rezanj3.

2. Q2 -sila na stezanje elastine ahure.

Q1 ~ (2-3) F 1 ,N
gdje je F 1 glavni otpor rezanja koji se rauna pomou izraza

D promjer rupe koja se bui

82 - dodatak za razvrstavanje gruba obradba
8 3 - dodatak za razvrstavanje fina obradba
D~D,-(8 0 +8 3 )
D 1 - promjer rupe nakon razvrtavanja

gdje je:
tHn:7. moment rezanja
Cm-'-'J' faktor kod buenja i razviiavanja
Km- faktor
e- konstanta ~ 0,6
K,- korekcijski faktor

gdje je:

Dc vanjski promjer ahure

s~de bij ina stijenke ahure
f zranost izmeu ahure i izraevine
L duljina rasjeenog dijela ahure od mjesta proreza do sredine konusa.

10.4. Naprave za huenje i glodanje

Na slici l 0.30 dana je naprava za buenje.

Slika 10.30 Naprma :::a hnl:el?ie

340

341
Prorac~un sila i konstrukcije naprava ::a ste::cnue
Alati i naprme
Na slici 10.31 dana je naprava za glodanje sa zranim stezanjem F

Slika 10.31 Naprava ::a glodanje sa zranim stezanjem

I TIP
~
. IVTIP F
2
Q

l 0.5. Zglavkasti mehanizam

Slika 10.31 Ste::m?ie :::glavkastimmehani:::mom
Upotrebom zglavkastih mehanizama u steznim napravama se poveava faktor prijenosa
Sila pogona F djeluje na vertikalni kliza i preko polugu dLIIJ.. n l (.
sila. Kod runog pogona ovi mehanizmi olakavaju stezanje i poveavaju proizvodnost h - t d1 ' I e nagnute prema
rada. Primjena zglavkakastih mehanizama kod mehaniziranih i automatskih pogona OJizon u po mtom a) se prenosi na horizontalni kliza koji stee predmet silom Q.
steznih naprava uvjetuje smanjenje potrebne snage i dimenzija pogonskih ureaja ime se
poveava ekonominost rada. ~oag~~~~i l 0.33 prikazane su dvije konstrukcije stega sa zglavkastim mehanizmom na runi
U nekim sluajevima primjena ovih mehanizama utie na poveanje vremena potrebnog za
aktiviranje mehanizma i konano stezanje ali se ovi gubici kompenziraju ubrzanim
povratni m hodovima.
Zglavkasli mehanizmi koji se upotrebljavaju u steznim napravama mogu biti s jednom ili s
dvije poluge slika 10.32.

342
 Proraun sila i konstrukc(je naprawr ::a ste:::w!je

Alati i llaprave
Posljednjih godina pri obradbi metala s odvajanicm est' .. ~
na p , t J l d .. ~ Ica S Iroku J'lri .
neuma s,I pogon, m kojih se kao izvorna energija l . . l 111Jenu su nale st--u,.
Komprimirani zrak u odnosu na ostIle I.Z\'OI." eiJe -~ .' con~tJ Wmprimirani zral< "oe
' '- -!!!IJe !l11'l sJrd ~ _
l. Sa~'reno je bezopasan za rad i lako se transportha do I;l.es~t cce prednosti:
2. Osigurava elastinu silu stezanja. U upotrebe.
L

3. Komprimirani se zrak ne smrzava I d J 1

w ms \.11 temperatura okoline u
cjevovodi. kojoj sc nalaze
4. Upo-trebljavani zrak ne mora se odvoditi u SJJeciJ'alne s . ,
L
..
,
. _ .
s 1ucaJCVJma
'ttmosferu) a u pose b nun - se moe koristiti I. z

, 1,e (ne!w
piemnJ
...1 pomocne rad , (
. pusta
,__ se .
- u
d t
o s TanJIV<H1Je cestica sa stroja). 111. e na pmnjer za

I~?d stezm~a na runim stegama, sila stezanja zavisi od snage radn"J, ." -
lllJe moguce kontrolira_ti i ona varira. Uslijed tona moe do':'. d t~dI_Yt:_hcmu ove sile
IJr'd t l .. b d .
e me a ..:OJI se o ra UJe, jer pri proraunu sile stezani, tiz , .
o . CI o nezeJenih defor
.
..
maclJa
.
mogucnosti ostvarenJa slle stezanja snagom miia. ~' .. ImaJu sc u obz1r
" p
tOSJccnc
Kod ~ne~matskih stega sila stezanja je konstantna. Osim toga /'od n -;
su vece stJe stezanja za dranje komada u procesu obradb-
vib .. k l . l
u:,:._
d .IIC!1111 ste~a potrebne
' e. s qe SI a rezanJa dolazi d 0
raciJa "Omac a 1 ma e neravnine na njegovoj povrini slabe s-I.I t rv
zra ~ . t . . . - ' u sezanJa feutim s
;c~1;m s ezmljem.. se pos tt ~ da sila stezanja ostaje ista tijekom procesa ob;adbe ka :a
Izvedba ll pocct~u rada: UsliJed toga JC u usporedba s runim stezanjem potrebna neto 'wo l. u
Slika l O. 3] Konstrukc(ja stega sa :::glavkastim melwni:::mom stezanJa. postie se vea sigumost u radu i poveava se kvaliteta obraene povrin:I.za sila

U I izvedbi prikazana je stega za brzo stezanje. Pol uga za stezanje l koja se okree oko l 0.8. Cilindri s klipom
osovine 2 podie sc i sputa pri naginjanju ruice 3 oko osovine 4. Polugu povlae dvije
spone S koje su osovinom 6 vezane s po lugom l a osovina 7 vezana je s ruicom 3. Osnovni elementi cilindra s klipom prikazani su na slici J 0.33.
Crtkano je prikazan drugi poloaj. Poluga l prenosi silu stezanja preko vijka za
podeavanje 9 na oslonac S koji se naslanja na predmet ll. Gro.nini se poloaj ruice 3 (3)
..._,
osigurava graninikom l O.
Po II izvedbi prilikom okretanja ruice l, okree se i osovina ckscentra 2 uslijed ega
dvije spone 3, koje su okretno privrene na osovinu eksccntra 2 i osovini 4, tlae nanie
~._./,/
poluge S i 6. Pol uga 6 je okretna oko osovim~ 7 a ova je vrsto vezana uz tijelo stege 9.
Po luga 5 je preko osovine 8 spojena s pokretnim prijenosnikom l O koji prenosi silu
stezanja ll.

l 0.6. Pogoni stezni h naprava

Zamjena runih pogona s mehaniziranim ima za cilj poveanje proizvodnosti stroja

olakanje rada radniku za strojem. Na suvremenim alatnim strojevima se mehanizira
automatizira dostava materijala ili komada koji se obraduje na stroju, ukljuivanje i /
iskljuivanje stroja. stezanje komada, zakretanjc naprava. skidanje komada nakon
zavrene obmdbe itd.
@.) / \
U suvremenoj sc proizvodnji za stezne naprave primjenjuju slijedei pogoni: pneumatski,
pneumatsko-bidraulini, hidraulini. elektrini. elektromagnetni, centrifugalni a takoer i Slika l 0.33 Cilindar s k/ii]()! JI
pogoni u kojima se koriste i sistemi za pokretanje pojedinih dijelova stroja, ili same sile
rezanja. 10.9. Zrane komore s dijafragmom

10.7. Stege na pneumatski pogon zd_J:acl;~le k~morc s dijalhtgmom

IJe l Zr'lCI1U J 1 d
se sastoje od: zrane komore i elastine diJ'Ii-Iagi11
d ..
J ,
e
1.0jd
IJe a. DIJafmgma je privrena uz zranu komoru d~k se
J " '
-' 1.011 oru na va

344
345
 Proraun sila i konstrukc[je napral'a ::a ste::my'e

Alati i 11apran.'
sredinji dio preko ploe oslanja na klipnjau. Komprimirani zrak ulazi kroz prikljuak u
radni dio komore, djeluje na dijafragmu koja se defonnira i prenosi silu stezanja preko
klipnjae na mehanizam za stezanje radnog komada.

10.10. Hidraulini pogon

Osnovni element hidraulinog pogona je hidropumpa, koju pogoni elektromotor i koja

ostvaruje u sistemu visoki tlak tenosti u granicama 50- 65 N/cm 2 .
Hidraulini se pogoni mnogo primjenjuju na alatnim strojevima za obradu s odvajanjem
estica, kako za mehanizam pomonog kretanja, tako i za mehanizam stezanja. Hidraulini
pogoni se sastoje iz dvije pumpe: jedne niskog tlaka i velike protone koliine i druge
visokog tlaka s niskom protonom koliinom. Prva pumpa se koristi za punjenje cilindara i
za dovoenje steznih elemenata do radnog komada, a takoer i za prethodno stezanje
dijelova, dok se druga koristi za definitivno stezanje pri obradbi. Radi toga u hidrosustavu
postoji poseban prikljuak za napajanje radnih cilindara s uljem niskog i visokog tlaka,
kao i sigumosna aparatura.
~)
Ukoliko strojevi nisu opremljeni s hidrosustavom, tada se primjenjuju univerzalni
hidraulini pogoni, koji predstavljaju nezavisan i samostalan agregat, i koji snabdijeva 1O. I 2. Elektromotorni pogon
uljem stezne mehanizme na jednom ili na vie strojeva istovremeno. Pumpa koju pogoni
elektromotor vezana je s elementima stezne naprave. Pumpa se ukljuuje samo za vrijeme
naprava s elektromotorni m pogonom, isto kao i zrani ili hidnttlit', ..~d . , l'
stezanja i poputanja radnih komada. Radni tlak u procesu rada odrava se pomou .S_,tezna
r t . - ' .. .. . , .111. pr t: s 1d\' la
specijalnih akumulatora. J_c~.~~ls .veni ag:~~a.t WJI sc sa~lOji rz elektrornotornog pogona te mehanizma za stezanje. Za
s~czar1JC se naJcescc upotreblJava stczna glava sa stezni m eljustima koje se pokreu preko
U usporedbi sa zrano - hidraulinim pogonima isto hidraulini pogoni imaju sljedee Sistema pol uga.
prednosti:
l. Nema opasnosti nagrizanja cilindra radi kondenzacije vlage iz zraka kao kod
~aj~~.e .se ~od ov~~l pog~na prin~enjujutrontzni asinhroni ek:ktromotori s kratko
zranih i zrano- hidraulinih cilindara.
~p~l.J.t:lll!ll '.L:tm,om.' ~Vl .n:oton su_ rel~t1vno proste konstrukcije. sigurni su
u eksploataciji i
2. Tlak je konstantan. lll~dJU dob1e os~1bme pr:IJkom p~JstanJa u rad. Kao karakteristiku ovih motora treba istai i
Ilt:Zl1'-.Itnu promjenu broja okretaja kod promienc OIJlcrcc'etlJ,,. J(od elelt
\.ramo t . 'l
011111 pou-ona
3. Nije potrebna kompresorska stanica za proizvodnju komprimiranog zraka. Cf
se radi s naponom stniJe 220/380 V i frekvencijom od 50 Hz.

o
4. Otpadaju instalacije i drugi cjevovodi za razvod komprimiranog zraka od
kompresorske stanice do mjesta potronje. HJ.l3. Ccntrifngalno- inerciJski pogoni

lO. ll. Zrano hidraulini pogon

Ov.aj p{~gon ..koristi kao. izvor centrit-l!galnu silu okretnih utega i primjenjuje se za brzo_
I~o.t:rajUL:c diJelove slroj~L Tcgov~ dobivaju rotacijsko kretanje s glavnog vretena stroja.
Na slici l 0.33. dan je zrano- hidraulini pogon.
! !~dnost ovog nad.. os.t;:~hm po~ommaje u tome, to za funkciju istih nije potreban dodat.an
~Z\~or el_c~..::t~o.c~l~r~Jje Ili km:1pn.miranog ~n~k~. Osim toga su vrlo jednostavne konstrukcije
'. Jc~ln(~st,n-n~. z_<_~ t:k~p.~~atac!JU. jer sc uklju~~ju ..auto.matski. Reguliranje sile stezanja F na
spoj !lOJ motki St: post1zc promJenom utega Ili fljlhovJm pomicanjern.

346
347