FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE SVEUILITA U SPLITU

Zavod za strojarstvo i brodogradnju

Katedra za Elemente strojeva

Damir Jelaska, Toni Piri

V R AT I LO
Uputstvo za proraun

Split, oujak 2004.

 ZADATAK

Za dvostepeni reduktor (Sl.1), koji

prenosi konstantnu snagu, potrebno je
proraunati i oblikovati vratilo 2, na
Izlaz snage
kojem su pomou pera uklinjeni
zupanik (Z2) s ravnim zubima i
zupanik (Z3) s kosim zubima (0 =
18). Proraun izvriti za neogranienu
trajnost vratila. Brzina vrtnje vratila ni
se dnevno mijenja i-puta u trajanju ti
sati.
vratilo 2
ulaz snage

Slika 1.

Slika 2.

Vratilo 2 smjeteno je u kotrljajue (valjne) leajeve i to:

- Leajno mjesto na lijevoj strani oblikuje se kao slobodni leaj pomou radijalnog
leaja s valjcima (vanjski prsten u kuitu, i unutranji prsten na rukavcu imaju vrsti
dosjed; unutarnji prsten se u odnosu na vanjski moe aksijalno pomicati). Unutranji
prsten aksijalno se osigurava pomou uskonika (DIN 471).

- Leajno mjesto na desnoj strani oblikuje se kao vrsti leaj pomou radijalnog
kuglinog leaja (vanjski prsten u kuitu i unutranji na rukavcu imaju vrste
dosjede). Unutranji prsten, radi preuzimanja aksijalnih optereenja, osigurava se
pomou matice i osiguravajueg lima (SKF, FAG).

2
1. OBLIKOVANJE VRATILA

1.1 Sile na vratilu

Proraun se vri za maksimalni okretni moment:

P P
Tmax T1 30
1 n1

Kontinuirano optereenje koje se glavinama prenosi na vratilo zamjenjuje se

koncentriranim silama na simetrali zupanika.

1.1.1 Aksonometrijska skica sila koje optereuju vratilo

Slika 3.

Skica se odnosi na smjer okretanja kod kojeg je najnepovoljniji sluaj optereenja

vratila i za koji treba vratilo proraunati.

Obodna sila zupanika Z2:

Tmax
Fo 2
ro 2

3
Radijalna sila zupanika Z2:
Fr 2 Fo 2 tan w
Obodna sila zupanika Z3:
Tmax
Fo 3
ro 3
Radijalna sila zupanika Z3:
sin w
Fr 3
cos t

tan n
t arctan
cos o
Aksijalna sila zupanika Z3:
Fa 3 Fo 3 tan o

Tmax moment okretanja u kojem je ukljuen moment ubrzanja masa i gubici

ro2 diobeni polumjer zupanika (Z2)
ro3 diobeni polumjer zupanika (Z3)
w kut dodirnice, (kod zupanika bez pomaka profila w = 20)
o kut nagiba zuba na diobenom promjeru, o = 18,
n kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice (n = 20)

1.1.2 Reakcije A i B

Horizontalna
ravnina

Vertikalna
ravnina

4
 Slika 4.

M Bh 0
Ah Fr 2 1 Fr 3 2 Fa 3 ro3 0
Fr 3 2 Fa 3 ro 3 Fr 2 1
Ah

Bh Fr 3 Fr 2 Ah
M Bv 0
Av l ( Fo 2 GZ 2 ) l l 1 ( Fo 3 GZ 3 ) l l 2 0
( Fo 2 GZ 2 ) l l 1 ( Fo 3 GZ 3 ) l l 2
Av
l
Bv Fo 2 GZ 2 Fo 3 GZ 3 Av
Rezultati reakcija A i B

RA Ah2 Av2 RB Bh2 Bv2

1.2 Prethodne dimenzije vratila

Vratilo se izvodi stepenasto. Srednji, ojaani dio vratila za naslon zupanika Z2 i Z3

nalazi se na simetrali razmaka oslonaca leaja A i B.
Proraun idealnog oblika vratila:

kubna parabola

Slika 5.
Slika 6.

5
 1
32 M ex 32 R Ae 3
dx 3 3 x
s ,dop s ,dop

Ovdje je RAe ekvivalentna reakcija u osloncu A za (ekvivalentna) savojna naprezanja

konstantne amplitude:

R Ae k e R A

gdje je : ke faktor ekvivalentnosti

Te
ke
Tmax

Ekvivalentni okretni moment koji bi izazvao (ekvivalentna) savojna naprezanja

konstantne amplitude:

Te m
Ti i
m

m eksponent Whlerove krivulje (Tablica 1)

Ni
i ; N i 60ni t i ; N Ni
N

Ni ukupni broj okretaja na i-tom reimu

Tablica 1: Eksponent Whlerove krivulje

Epruvete iz ugljinih elika 8...11

Epruvete iz vatrootpornih elika 6...8
Aluminijska legura AlMg6 6
Bakar i njegove legure 8,4
Zavareni spojevi prema DIN 4132 3,323

6
 Zavareni spojevi (EUROCODE) 3
Vijani i zakovini spojevi iz 0361 6,635
Vijani i zakovini spojevi iz 0545 5,366
Strojni dijelovi (osovine zupanici, kotai,...) 9

Budui da su sva optereenja (osim teina zupanika Gz2 i Gz3, iji je utjecaj vrlo
malen) proporcionalna s okretnim momentom, to za proraun savojnih naprezanja
treba sve aktivna sile i reakcije izraunavati sa Tmax i pomnoiti sa faktorom
ekvivalentnosti ke.

Orijentacijske vrijednosti doputenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u obzir

materijal, obrada i vrsta naprezanja:

s,dop= 40...60 N/mm2 za .0545

Presjeci 1 do 3: Naprezanja na savijanje

Izraunati promjer vratila za savojna naprezanja na mjestima, npr.:

x = 10, 20, 30, ...., 3 mm

Presjek 3: Naprezanje na savijanje i torziju za x = 3

32 M red 3
d3 3
s ,dop
2
o
M red 3 M e23 T
2

o odnos mjerodavnih karakteristika vrstoe pri savijanju i torziji. Za

simetrini ciklus savijanja i mirnu torziju je o 4/3.

M e 3 R Ae 3

Presjek 4: Naprezanje na savijanje i torziju

32 M red
d4 3
s ,dop

M red 4 M e24 0, 45Tmax 2

M e4 2
M eh 4 M ev 4
2

M eh 4 Ahe 4 Fr 2 e 4 3
M ev 4 Ave 4 Fo 2 e 4 3

Presjek 5: Naprezanje na savijanje i torziju

7
 32M red 5
d5 3
s ,dop

M red 5 M e25 0, 45Tmax 2

M e5 M e25 M ev2 5

M eh 5 Ahe 5 Fr 2 e 5 3
M ev 4 Ave 5 Fo 2 e 5 3
Presjek 6: Naprezanje na savijanje i torziju

32M red 6
d6 3
s , dop

M red 6 M e26 0, 45Tmax 2

M e6 2
M eh 6 M ev 6
2

M eh 6 Bhe 6 Fa 3e ro 3

M ev 6 Bve 6

Presjeci 8 do 6: Naprezanje na savijanje

1
32 M sye 32 RBe 3
dy 3 3 y
s ,dop s , dop

Izraunati promjer vratila za npr. y = 10, 20, 30, ...(-6)

1.2.1 Stupnjevanje vratila

Prethodno izraunate promjere vratila treba zaokruiti na standardne vrijednosti:

- Presjeci 1 i 8:
d1 = d2

Ovi polumjeri, zbog leajeva, moraju biti standardni.

- Presjeci 2 i 7:
d2 = d7

Ovi promjeri ne moraju biti standardni.

- Presjeci 3, 4, 5 i 6:

8
 d3 = d4 = d 5= d6

Promjer sredinjeg naslona: ds = 1,25 d3

1.3 Proraun leaja

Potrebno je izraunati dinamiku nosivost leaja

fL
C Fe
f n ft
gdje je:
Lh
fL
500
faktor trajnosti,
33,3
fn
n
faktor brzine vrtnje.

Lh trajnost leaja u satima

n srednja brzina vrtnje vratila, (min-1)

Temperaturni faktor ft bira se prema Tablici 2.

Tablica 2: Temperaturni faktor

C do 150 200 250 300

ft 1 0,9 0,75 0,60

Srednja brzina vrtnje se rauna prema izrazu:

n
n t i i

t i

Ekvivalentno optereenje leaja rauna se prema izrazu:

Fe Vx Fr yFa
gdje je:
V =1 - ako se unutarnji prsten okree
V =1,2 - ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive leajeve
x,y - faktori radijalnog i aksijalnog optereenja, iz kataloga
prizvoaa.
- eksponent trajnosti

9
 = 3 - ako su valjna tijela kuglice
= 3,33 - ako su valjna tijela valjci

Ekvivalentno radijalno optereenje:

Fr
F (n t )
ri i i

(n t ) i i

gdje je:

Fri - radijalna komponenta reakcije na i-tom reimu rada;

T
Fri Fr1 i
T1

Ekvivalentno aksijalno optereenje:

Fa
F (n t )
ai i i

(n t ) i i

gdje je:

Fai
- aksijalna komponenta reakcije na i-tom reimu rada;
T
Fai Fa1 i
T1
1.4 Odreivanje konstruktivne duine oslonca A i B, te ugradbene duine
vratila

Rukavci na mjestu dosjeda leaja imaju tolerancijska polja najee od k5 do n6 (vidi

katalog SKF, FAG). Utor za uskonik ima tolerancijsko polje H 13.

1.4.1 Duina rukavca

Oslonac A

10
 0 , 000
irina leaja 0 ,120 .
B
irina uskonika za promjer d1 (HRN
M.C2.401) je u tolerancijskom polju
h11.
irina ruba na kraju vratila (n1) je
minimalno 2 mm.
Duina rukavca A:

A=B+n+n1

Slika 7.
Dimenzije prstenastog uskonika dane su u Tablici 5.
Oslonac B

Potrebno je: - odrediti nazivnu mjeru (NM) od naslona leaja do zavretka navoja
prema nazivnoj mjeri irine (B1) odabranog leaja;
- prema irini nosa (E) osiguravajueg lima (prstena), odrediti nazivnu
irinu i toleranciju b (P8 P9) utora.

irina leaja B1
irina odgovarajueg lima G
irina odgovarajue matice za promjer d8 je B2
Zaobljenje konsrukcijski odabrati 1-2 mm

Duina rukavca B:

B=B1+G+B2+Z

Slika 8.

Dimenzije osiguravajueg lima i matice dane su u Tablicama 3 i 4. Dimenzije

uskonika dane su u Tablici 5. Radijusi zaobljenja i visine naslona za leaje dani su u
Tablici 6.

Slika 9.

11
Tablica 3: Dimenzije osiguravajuih limova (SKF)

mjere u milimetrima
Br.
d d1 D D1 E S G
MB4 20 18,5 36 26 4 4 1
MB5 25 23 42 32 5 5 1,25
MB6 30 27,5 49 38 5 5 1,25
MB7 35 32,5 57 44 6 5 1,25
MB8 40 37,5 62 50 6 6 1,25
MB9 45 42,5 69 56 6 6 1,25
MB10 50 47,5 74 61 6 6 1,25
MB11 55 52,5 81 67 8 7 1,25
MB12 60 57,5 86 73 8 7 1,5

Slika 10.

Tablica 4: Dimenzije matica za aksijalno osiguranje leaja (SKF)

mm Odgovara
Matica Narez osigura-
br. M d D D1 B s t vajui
lim br.
KM 4 M20x1 20 32 26 6 4 2 MB4
KM 5 M25x1,5 25 38 32 7 5 2 MB5
KM 6 M30x1,5 30 45 38 7 5 2 MB6
KM 7 M35x1,5 35 52 44 8 5 2 MB7
KM 8 M40x1,5 40 58 50 9 6 2,5 MB8
KM 9 M45x1,5 45 65 56 10 6 2,5 MB9
KM 10 M50x1,5 50 70 61 11 6 2,5 MB10
KM11 M55x2 55 75 67 11 7 3 MB11
KM 12 M60x2 60 80 75 11 7 3 MB12

12
 Slika 11.

Tablica 5: Prstenasti uskonici (Seeger), DIN 471, izvadak, oznake prema Slici 11.

Oznana veli- d1 m
n d4 n1
ine (promjer a b h11 d2 H13
h11 H13 min
vratila) (h12) (H11)
20 1,2 3,9 2,7 19 18,5 2 1,3 1,5
25 1,2 4,3 3,1 23,9 23,2 2 1,3 1,5
30 1,5 4,8 3,5 28,6 27,9 2 1,6 1,5
35 1,5 5,4 4 33 32,2 2,5 1,6 1,5
40 1,75 5,8 4,5 37,5 36,5 2,5 1,85 2
45 1,75 6,3 4,8 42,5 41,5 2,5 1,85 2
50 2 6,7 5 47 45,8 2,5 2,15 2
55 2 7 5 52 50,8 2,5 2,15 2
60 2 7,2 5,5 57 55,8 2,5 2,15 2
65 2,5 7,4 6,4 60 60,8 2,5 2,65 2,5
70 2,5 7,8 6,4 67 65,5 2,5 2,65 2,5
75 2,5 7,9 7 72 70,5 2,5 2,65 2,5
80 2,5 8,2 7,4 76,5 74,5 2,5 2,65 2,5

Oznaka za promjer vratila d = 40 mm

Uskonik 40 DIN 471

Slika 12.

Tablica 6: Zaobljenja i visina naslona unutarnjeg prstena valjnih leaja (SKF)

13
 Nazivna mjera
Visina Zaobljenje
zaobljenja Zaobljenje s utorom
naslona vratila
leaja
r
hmin r1 max t t2 b
0,5 1,0 0,3
1,0 2,5 0,6
1,5 3,0 1,0 0,2 1,3 2
2,0 3,5 1,0 0,3 1,5 2,4
2,5 4,5 1,5 0,4 2,0 3,2
3,0 5,0 2,0 0,5 2,5 4,0
3,5 6,0 2,0 0,5 2,5 4,0

1.4.2 Ugradbena duina vratila

B B1
L A B (mm)
2 2

1.4.3 Nazivna mjera i tolerancija od naslona leaja do vanjskog ruba utora za

uskonik rukavca leaja A

Dozvoljena zranost izmeu uskonika i leaja je Zmin = 0, Zmax = 0,25 mm, kod
tolerancije irine uskonika (n) h11 (HRN M.C2.401). Tolerancija irine unutranjeg i
vanjskog prstena leaja dana je u katalogu proizvoaa. Na primjer:

- irina leaja 0,00

0,12
B 23
0,00
- irina uskonika 0,06
n 1,75
Suma irine B+ n = 23 + 1,75 = 24,75 mm

- nazivna mjera NM = 24,75 mm

- minimalna zranost Zmin = 0
- maksimalna zranost Zmak = 0,25 mm

14
 Slika 13.
- Donje granino odstupanje:

Ad = (23 + 0.00) + (1.75 + 0.00) + Zmin NM = 0

Ad 23 1,75 Z min NM 0

- Gornje granino odstupanje

Ag (23 0,12) (1, 75 0, 06) Z max NM 0, 07 mm

0,00
0,07 .
- Tolerancija od naslona leaja do vanjskog ruba utora za uskonik je:
24,75
2. KONTROLA VRSTOE

2.1 Kontrolni proraun dinamike sigurnosti

Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti u svim
opasnim presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju naprezanja
odabranih konstrukcija zaobljenja, obradu (klase hrapavosti), koncentraciju
naprezanja zbog utora za pera i prethodne dimenzije. Zaobljenja na prelazima
pojedinih stupnjeva i visine naslona odrediti prema odabranoj konstrukciji, odnosno
prema nazivnim prijelaznim polumjerima valjnih leajeva (vidi Tablicu 6).
irina utora za pero je u tolerancijskom polju P8 P9, a dubina utora je u
tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila).
Standardnu duinu pera odabrati prema duini glavine zupanika Z2 i Z3 (HRN
M.C2.060).
Vratilo na mjestu dosjeda zupanika najee ima tolerancijska polja od k6 do m5.

2.1.1 Naprezanja u pojedinim presjecima

Presjek 1 i 8: savijanje (Ms)

Presjek 2 i 7: savijanje (Ms)
Presjek 3 i 6: savijanje i torziju (Mred)

15
Presjek 4 i 5: savijanje i torziju (Mred)

2.1.1.1 Momenti u pojedinim presjecima

M s1 R A 1

M s 2 R A 2

M s 3 R A 3

M s4 2
M sh 4 M sv 4
2

M s5 2
M sh 5 M sv 5
2

M s6 2
M sh 6 M sv 6
2

M s 7 RB 7

M s 8 RB 8

2.1.1.2 Kontrola pojedinih presjeka

Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja

M s1
s1 ;
W1
Ekvivalento naprezanje uslijed savijanja:

e1 s1 k e

d13
Wx1 - aksijalni moment otpora
32

- Stupanj sigurnosti u presjeku 1.

R1s b1b2
S1 S potr 1,8...2,5
e1 ks

gdje je:

16
 b1 faktor dimenzija (Slika 14.)
b2 faktor kvalitete povrine (Slika 15.)

Rukavci i zaobljenja su fino brueni klasa hrapavosti N6 (Rmax = 2,5m). Stupnjevi

vratila i zaobljenja su fino tokareni klasa hrapavosti N7 (Rmax= 5 m)
Pored kvalitete povrinske obrade, ovaj faktor bi trebao obuhvatiti i utjecaj korozije,
te eventualno ovrenje povrinskog sloja.

1 nelegirani elici (savijanje)

2 svi elici (torzija) i legirani elici

(savijanje)

3 Al-legure (savijanje i torzija)

(mm)

Slika 14: Faktor dimenzije strojnog

dijela za promjenjiva naprezanja

a) Polirano (Rmax=1 m)

b) Fino brueno (Rmax=2 m)

c) Normalno brueno (Rmax=5 m)

d) Fino obraeno (Rmax=6...8 m)

e) Grubo obraeno (Rmax=10...40 m)

f) s korom od valjanja
(N/mm )

Slika 15: Faktor kvalitete povrine b2

17
 Spotr potrebna sigurnost
ks efektivni faktor koncentracije naprezanja na savijanje.
ks 1 C1 ks 2 1
gdje se C1, i ks 2 odreuju prema slikama 16a i 16b.

(N/mm )
Slika 16a: Slika 16b:
Efektivni faktor koncentracije Popravni faktor za
naprezanja osovina kod savijanja za D/d 2,0
D/d = 2,0

Presjek 2:
M s2
s2 ; e 2 s 2 ke
Wx 2
Stupanj sigurnosti u presjeku 2:
R1s b1b2
S2 S potr 1,8...2.5
e 2 ks

Presjek 3:

S 3 S 3
S3 S potr 1,8...2,5
S2 3 S23

S3 stupanj sigurnosti u presjeku 3, u odnosu na samo normalna naprezanja

od momenta savijanja

R1s b1b2
S 3 S potr 1,8...2,5
e3 k s

18
 M s3
e 3 ke
Wx 3

Wx3 aksijalni moment otpora (za presjeke s utorom za klin vidi Tablicu 7. U sluaju
ograniene trajnosti tj. za:

R1s b1b2
s ,max RD
ks

potrebno je za dinamiku vrstou na savijanje korigirati faktorom trajnosti.

ND
k tr m ; D k tr D
N

gdje je:
ND baza ispitivanja trajne dinamike vrstoe -1s tj. granini broj
ciklusa u Whlerovoj krivulji. Za elike ND = 2 106...107 ciklusa
N predvieni vijek trajanja u brojevima ciklusa

Ukupni broj ciklusa do loma se tada rauna prema izrazu:

N gr NSm3
S3 je stupanj sigurnosti u presjeku 3 u odnosu samo na tangencijalna naprezanja od
okretnog momenta.

Tablica 7: Otporni momenti i povrine presjeka vratila, oslabljenih utorom za klin

d bxh W Wo A d bxh W Wo A d bxh W Wo A

mm mm cm3 cm3 cm2 mm mm cm3 cm3 cm2 mm mm cm3 cm3 cm2
20 6x6 0,655 1,44 2,96 50 10,65 22,9 18,84 110 117,4 248 92,2
21 0,770 1,68 3,28 52 16x10 12,10 25,9 20,4 115 32x28 135,2 285 101,2
22 0,897 1,94 3,62 55 14,51 30,8 23,0 120 154,8 342 110,2
23 1,083 2,23 3,98
24 1,192 2,55 4,34 58 16,81 36,0 25,4 125 172,7 364 119,1
60 18,76 40,0 27,3 130 195,8 412 129,1
25 1,275 2,81 4,62 62 18x11 20,9 44,3 29,2 135 36x20 221 462 139,5
26 8x7 1,453 3,18 5,03 65 24,3 51,2 32,2 140 248 517 150,3
28 1,855 4,01 5,88

19
 30 2,32 4,97 6,79 68 27,5 58,4 35,1 145 272 571 160,7
70 20x12 30,2 63,8 37,3 150 303 634 172,3
32 2,73 5,94 7,64 72 33,0 69,7 39,5 155 336 702 184,3
34 10x8 3,33 7,19 8,68 75 37,6 79,0 43,0 160 40x22 372 774 196,7
35 3,66 7,87 9,22 78 42,6 89,2 46,6 165 409 850 209
170 450 932 223
37 4,27 9,24 10,27 80 44,7 95,0 48,6
38 4,66 10,04 10,86 82 48,4 102,5 51,1 175 484 1010 235
40 12x8 5,51 11,79 12,09 85 24x14 54,3 114,6 55,1 180 529 1101 249
42 6,45 13,72 13,37 88 60,6 127,5 59,1 185 45x25 576 1198 263
90 65,1 136,7 61,9 190 627 1300 278
44 7,25 15,61 14,58 195 680 1408 293
45 7,80 16,74 15,27 92 67,9 114,3 64,2 200 736 1521 309
46 8,38 17,93 15,99 95 75,3 159,4 68,6
47 14x9 8,98 19,17 16,72 98 28x16 83,1 175,5 73,2
48 9,62 20,5 17,47 100 88,7 186,9 76,3
105 103,7 217 84,4

U veini sluajeva se okretni moment moe smatrati konstantnim na pojedinom

reimu rada pa je:

gr
S 3
3 max

gdje je:

gr jedna od statistikih karakteristika vrstoe

3max maksimalno naprezanje od okretnog momenta u presjeku 3

Tmax
3 max
Wo 3
Wo3 polarni moment otpora u presjeku 3.

Kod razvlaivih materijala, kao to su ugljini elici za mjerodavnu karakteristiku

statike vrstoe uzima se granice teenja za torziju R e,t, eventualno (ukoliko je
podatak Re,t dobiven na epruveti s d 16 mm) korigirano faktorom dimenzija b1M
(Slika 17). Podatke za granice teenja i statike vrstoe iz Tablice 8 nije potrebno
korigirati!

Tablica 8: Vrijednosti vrstoe za ugljine konnstrukcijske elike

N/mm
Statika
Granica teenja
Oznaka vrstoa Trajna dinamika vrstoa
(razvlaenja)
(najmanja)
Rm Rm,t Re Re,s Re,t R-1 R0 R-1,s R0,s R-1,t R0,t

20
.0360 370 220 220 330 140 170 220 190 260 110 140
.0460 420 250 240 360 180 200 240 210 300 140 160
.0545 500 300 280 450 200 220 310 240 370 150 190
.0645 600 360 320 540 250 280 360 300 430 180 230
.0745 700 420 350 630 280 330 400 350 500 210 260

(mm)
Slika 17: Faktor dimenzija

1 za ugljine elike 4 sivi lijev

2 za legirane elike 5 lake legure
3 modificirano lijevano eljezo 6 faktor smanjenja granicu teenja b1T

Podaci vrijede priblino za sve vrste naprezanja.

Ukoliko je materijal vratila krt, mjerodavna karakteristika vrstoe je statika vrstoa
osovine na uvijanje u promatranom presjeku:

b1M Rm,t
gr
ku

gdje je:
b1M faktor dimenzija za statiku vrstou (Slika 17.)
Rm,t - statika vrstoa na torziju (Tablica 8)
ku efektivni faktor koncentracije naprezanja na torziju

ku 1 C2 ku1,4 1
C2 i ku1,4 odreuju se prema slikama 18a i 18b.
Teko je povui granicu izmeu krtih i rastezljivih materijala, no obino se smatra da
su rastezljivi oni materijali koji imaju relativno produljenje pri prekidu vee od 10%.

21

(N/mm )
 Slika 18a: Slika 18b:
Efektivni faktor koncentracije Popravni faktor za
naprezanja D/d=1,4 D/d1,4

Ukoliko se okretni moment mijenja sa vremenom na svakom reimu rada tada je

D
S
k e max

gdje je:

D dinamika vrstoa na torziju

2
D bD R1,t
2 k 1 r

bD zbirni faktor dinamikih utjecaja

b b
bD 1u 2u
ku
k - nagib crte trajne dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu:
0,85...1
r - faktor asimetrije ciklusa okretnog momenta
ke faktor ekvivalentnosti

Tablica 9. Efektivni faktor koncentracije naprezanja ku pri torziji vratila s

utorom za pero
vrstoa RM (N/mm2)
Oblik
300 400 500 600 700 800
A 1,4 1,45 1,5 1,55 1,58 1,62
B 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1

22
 Slika 19.

Oblik A:
Uzduni oblik vratila i osovina oblika A: utor izraen ploastim glodalom.

Oblik B:
Utor izraen prstenastim glodalom.

Efektivni faktor koncentarcije naprezanja ks kod savijanja vratila s utorom za pero.

Slika 20.

Za = 0,10...0,15 b (mm) ks = 1,8 ...2,0

Tablica 10: Efektivni faktor koncentarcija naprezanja ks kod savijanja vratila s

ojaanjima i krunim utorima

Obilk r/d Prekidna vrstoa (N/mm2)

400...600 800 1000 1200
0 2,2 3,4 3,5 4,5
2,7
0,05 1,7 2,1 2,3 2,8
A...D 1,8
0,10 1,5 1,7 1,8 2,1
0,15 1,4 1,5 1,6 1,7
0,20 1,3 1,35 1,4 1,6
0,25 1,25 1,3 1,35 1,5
0,1 1,36 1,64 1,68 1,72
0,2 1,22 1,4 1,42 1,45
E 0,3 1,18 1,32 1,34 1,36
0,4 1,13 1,24 1,26 1,27
0,6 1,1 1,16 1,17 1,18
FiG 1,1 1,2 1,3 1,4

23
Oblik:

Slika 21: Prijelazni radijusi i kruni prstenasti utori na vratilima i osovinama.

Efektivni faktor koncentracije naprezanja ku kod uvijanja vratila s ojaanjima i

krunim utorima:

ku 0,8 ks

Sredinje gnijezdo

A obino gnijezdo B zatieno gnijezdo

Slika 22.

Tablica 11: Sredinje gnijezdo (HRN M.A5.210)

D d d1 d2 min 1 2
A B
do 4 0,5 0,85 1 2,5
4...6 0,75 1,25 1,2 3

24
 6...10 1 1,8 3,5 1,6 2 0,4 4
10...40 2 3,2 6 3 4 0,8 7
40...100 3 5 9 6 6 1,2 9
preko 100 5 8 13 8 10 1,5 12

Presjek 4:

Ako stupanj sigurnosti u pojedinom presjeku ne zadovoljava, potrebno je korigirati

dimenzije i ponoviti kontrolni proraun.

2.2 Odreivanje kritine brzine vrtnje kod torzije

Kritina brzina vrtnje vratila s dvije rotirajue mase (dva stupnja slobode gibanja)
izraunava se iz izraza:

30 C1 30 C2
nk
IG2 I G3
gdje je:

C1 i C2 uvojna krutost vratila raunata za vratilo lijevo i desno od nodalnog

(vornog) presjeka
IG2, IG3 momenti inercije mase

Torziona krutost izraunava se iz izraza:

1 1 rad
i
C G I Ncm
pi
gdje je:
i (cm) - duine pojedinih stupnjeva vratila
N
G 2 - modul smicanja za elik G = 81105 (N/cm2)
cm

25
 d 4
I pi
32
cm - polarni moment inercije pojedinih presjeka vratila
4

Kritina brzina vratila moe se izraunati i iz izraza:

30 1 1
nk

C min
1

I G 2 I G 3
gdje je:

IG = m ro/2 (kg m2) moment inercije mase

m masa zupanika
ro diobeni polumjer zupanika
m=V
= 7850 (kg/m3)
V r0 2 b
b irina zupanika
c torziona krutost vratila izmeu dvije rotirajue mase.

1 1 l 4 l 3 l 5 l 4 l 6 l 5 32

C G d34 d s4 d54

Stvarna brzina vrtnje (n) mora biti dovoljno razliita od izraunate kritine brzine
vrtnje (nk).
2.3 Odreivanje kutne deformacije vratila ( )

Kut uvijanja (u lunoj mjeri):

Tmax

G
I

(rad)
p

odnosno:

Tmax
(rad)
c
ili

Tmax
o 180 ()
C
Doputena kutna deformacija vratila:

odop 0, 005l u

gdje je:

u 6 3 - duina na kojoj se uvija vratilo.

26
3. DIJAGRAMI OPTEREENJA VRATILA

3.1 Dijagram poprenih (transverzalnih) sila

a) Horizontalna ravnina

Sile na vratilu Fr2 i Fr3

Fr 3 2 Fr 2 1
Reakcija Ah (N)
l
Reakcija Bh Fr 3 Fr 2 Ah
(N)

27
 Mjerilo sila m2 = b N/mm

Moment na vratilu:
M o Fa 3 ro 3 (Ncm)

Reakcije u osloncima:

M o'
A"h B"h (N)
l

Slika 23. Rezultante reakcije:

Mjerilo duine m1 = a mm/mm Ah Ah Ah (N)

Bh Bh Bh (N)

b) Vertikalna ravnina

Sile na vratilu: Fo 2 G z 2 i Fo 3 G z 3

Reakcija Av
F02 Gz 2 l l 1 F03 Gz 3 l l 2 (N)
l

Reakcija Bv Fo 2 G z 2 Fo 3 G z 3 Av (N)

28
 Slika 24.

Rezultanta reakcija poprenih sila RA i RB

RA Ah2 Bh2 RB Bh2 Bv2

3.2 Dijagram momenta

a) horizontalna ravnina

+
Slika 25.

29
+
 Slika 26.

Mjerilo momenta
Nmm
m3=m1 m2 p1
mm

Npr. moment u presjeku 3

M h 3 m3 v h 3 m1 m2 p1v h 3 (Nmm)

+ Slika 28.

Moment savijanja usljed aksijalne sile

- M o Fa 3 ro 3 (Nmm)
+

Slika 27.

Moment usljed sila Fr2 i Fr3

Slika 29.

Rezultanta momenata savijanja u

horizontalnoj ravnini:

30
M h M h M h (Nmm)

slika 30.

(mm)

Do rezultirajueg momentnog dijagrama moe se doi iz rezultirajueg dijagrama

porenih sila ili superpozicioniranog dijagrama savijanja usljed sila Fr2 i Fr3 i
dijagrama sila momenata savijanja usljed aksijalne sile Fa3.

a) vertikalna ravnina

Moment uslijed sila (F02 i Gz2 ) i (Fo3 i Gz3).

31
 Slika 31.

Moment savijanja u presjeku 3:

M s3 M h23 M v23

Moment savijanja u presjeku 6:

M s6 M h26 M v26
3.3 Dijagram momenta uslijed torzije

32
 Slika 32.

4. PROGIB I NAGIB ELASTINE LINIJE VRATILA

Progib i nagib elastine linije vratila odreeni su analitiki, pomou raunala za

horizontalnu i vertikalnu ravninu.
Ukupni progib vratila odreuje se geometrijskim sumiranjem progiba u obje ravnine.

f f h2 f v2

Na isti nain odredi se nagib elastine linije u osloncima:

tan A tan 2 AH tan 2 AV

tan B tan 2 BH tan 2 BV

Dijagram progiba u vertikalnoj ravnini

33
 Dijagram progiba u horizontalnoj ravini

Dijagram ukupnog progiba vratila

f f h2 f v2

Dijagram progiba vratila uslijed teine zupanika 2 i 3

Slika 33.
5. ODREIVANJE KRITINE BRZINE VRTNJE KOD SAVIJANJA

Kod izvjesnih brzina vrtnje vratilo postaje dinamiki labilno i mogu se pojaviti velike
oscilacije. Ova pojava nastaje zbog rezonancije.

Kritina brzina vrtnje vratila je ona brzina pri kojoj brzina vrtnje postaje jednaka
frekvenciji njegovih slobodnih poprenih oscilacija.

34
Za vratilo s dvije rotirajue mase kritina brzina vrtnje izraunava se iz izraza:

30 G z 2 X 2 G z 3 X 3
nk g 2
(min-1)
G X
z2 2
2
G X
z3 3

gdje su:

Gz2 , Gz3 - teine zupanika

X2 , X3 - progibi vratila ispod zupanika, uzrokovani njihovom
teinom

Treba primjetiti da glavine zupanika na vratilu poveavaju njegovu krutost i mogu

znatno poveati njegovu kritinu brzinu.

Glavina se moe smatrati za dio vratila poveanog promjera. Utjecaj glavine

zupanika na kritinu brzinu dobio bi se uvoenjem ovog poveanog presjeka u
proraun.

Izraz za kritinu brzinu vrtnje vrijedi uz pretpostavku da su leajevi kruti. U nekim

sluajevima krutost leaja je toliko mala da moe bitno utjecati na veliinu kritine
brzine vrtnje. Naknadni ugibi u leajevima smanjuju kritinu brzinu vrtnje vratila.

6. PRORAUN PROGIBA I NAGIBA ELASTINE LINIJE

VRATILA METODOM TRANSFER MATRICA

6.1 Teorijske osnove prorauna

Proraun progiba i nagiba elastine linije vratila (koje se u statikom smislu razmatra
kao greda na dva oslonca), mogue je izvriti metodom analogne grede ili metodom

35
integriranja diferencijalne jednadbe elastine linije, to se razmatra u Nauci o
vrstoi. Meutim, vratilo koje se proraunava u okviru vjebi iz kolegija Elementi
strojeva I, predstavlja gredu promjenjivog presjeka, optereenu sa vie sila u dvije
meusobno okomite ravnine. Obe navedene metode bi u konkretnom sluaju vodile
ka dugotrajnom proraunu, iji obim nadilazi okvir vjebi. Problem progiba i nagiba
elastine linije vratila moe se rijeiti i metodom konanih elemenata, ali poto ova
metoda nije u nastavnom planu, za proraun se koristi metoda transfer matrica, koja se
obrauje u okviru kolegija NAUKA O VRSTOI II.

Ne ulazei u detaljna teorijska razmatranja, osnovne karakteristike metode transfer

matrica biti e prikazana na nekoliko primjera.

PRIMJER 1:

Slika 34.

Uoimo na gornjoj slici dva presjeka grede meusobno udaljena za X. Vektori

stanja QMw 1T i QMw 2T definiraju stanje u presjecima (1) i (2), gdje je :

Q - poprena sila
M - moment savijanja
- nagib elastine linije
w - progib

Oznaka transpozicije (T) pokazuje da je rije o vektor stupcu, koji je u tekstu, zbog
kompaktnosti, napisan kao transponirani vektor-redak.

Osnovni princip metode transfer matrica ilustrira slijedea jednadba:

36
 2 1 0 0 0 1
Q Q
M x 1 0 0
x2 x M
1 0
2 EI EI
x9 x2
w x 1 w
6 EI 2 EI

1 0 0 0
x 1 0 0

x2 x
Matrica T = 1 0
2 EI EI
x9 x2
x 1
6 EI 2 EI

predstavlja transfer matricu izmeu presjeka (1) i (2), gdje je :

X - udaljenost izmeu dva presjeka

E - module elstinosti
I - aksijalno moment inercije presjeka

Mogue je, dakle, izraunati vrijednost vektora stanja u nekom presjeku, ako se
poznaju vrijednosti vektora stanja u prethodnom presjeku, te modul elastinosti,
meusobna udaljenost presjeka i aksijalni moment inercije.

PRIMJER 2:

Slika 35.

Na slici je prikazana greda iji se presjek u toki (2) mijenja, pa se mijenjaju i

aksijalni momenti inercije (sa I1 na I2). Vektor stanja u toki (3) raunamo iz vektora
stanja u toki (2) i matrice [T 23], a vektor stanja u toki (2) raunamo preko vektora
stanja (1) i transfer matrice [T12]. Konana jednadba koja povezuje poetni i krajnji
presjek tada glasi:

37
 3 2 1
Q Q Q
M M M
T23 T23 T12


w w w

PRIMJER 3:

Slika 36.

Ovaj primjer ilustrira primjenu transfer matrica pri djelovanju optereenja. U toki (2)
djeluje koncentrirana sila F, pa jednadba koja povezuje presjeke (1) i (2) glasi:
2 1
Q Q F
M M 0
T12
0

w w 0

Vektor stanja u presjkeu (3) rauna se na identian nain:

3 2 1
Q Q Q F
M M M 0
T23 T23 T12 T23
0

w w w 0

Uz supstituciju [T23][T12]=[A] i [T23] = [B], slijedi:

3 1
Q Q F
M M 0
A B
0

w w 0

6.2 Upis ulaznih podataka

Pri upisu ulaznih podataka potrebno je voditi rauna o sljedeem:

- program se izvodi interaktivno, pa se svi podaci unose kada se na ekranu

pojavi poruka o potrebi njihova uvoenja

38
 - sve sile je potrebno unjeti u njutnima, a duine u milimetrima, potujui
navedeni redosljed
- svi ulazni podaci unose se kao POZITIVNE veliine, meusobno se
razdvajaju zarezima, a toka se koristi kao decimalni zarez

Iz programskih razloga, presjeci vratila i duljine pojedinih segmenata oznaeni su

drugaije nego to je to uinjeno u UPUTAMA ZA ANALITIKI PRORAUN
VRATILA. U program je potrebno unijeti podatke koji odgovaraju oznakama na
slijedeoj slici:

Slika 37.

Potrebni podaci su:

- ime i prezime
- aktivne sile: Fo2, Gz2, Fo3, Gz3, Fr2, Fr3, Fa3
- konane dimenzije vratila:
Promjeri: d1, d2, d3, d4, d5, d6, d7, d8, d9
Duine segmenata:1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
Diobeni polumjer zupanika 3: ro3.

6.3 Analiza rezultata

Da bi se osigurala tonost rezultata, potrebno je, osim pravilnog unosa podataka,

voditi rauna da ukupna suma duina svih segmenata vratila (1 do 10) bude jednaka
razmaku sredita leaja, koji je zadan tekstom zadatka. Naime, problem promjene
duine segmenata javlja se poto se njihove duine prethodno priblino odrede, a

39
nakon toga se vri proraun leaja, koji mogu biti i iri od predvienih mjera. Prema
tome, duinu poetnog segmenta vratila (1) potrebno je odrediti tako da se osigura
dovoljan prostor za ugradnju leaja i SKF matice, ali da se time ne mijenja zadani
razmak izmeu leaja.

Ispis rezultata dan je posebno za vertikalnu ravninu, horizontalnu ravninu, te za

vertikalnu ravninu pri optereenju samo teinama zupanika. Elementi za provjeru
tonosti prorauna su sljedei:

a) poprene sile u presjecima (1) i (10) moraju biti jednake reakcijama veza iz
prethodnog statikog prorauna vratila
b) vrijednosti momenata savijanja i progiba vratila u presjecima (1) i (10)
moraju biti jednake nuli.

Zbog greaka zaokruivanja mogu se pojaviti neke manje razlike, ali pri pravilnom
unosu ulaznih podataka, program osigurava tonost na barem tri decimalna mjesta.
Pri proraunu kritinog broja okretaja, koriste se izraunati progibi vratila u
presjecima (4) i (7) i to za sluaj optereenja samo teinama zupanika, u vertikalnoj
ravnini.

Napomena: Dobiveni ispis rezultata potrebno je priloiti kao posljednju stranicu

prorauna vratila.

40