Antropometrijska mjerenja i testiranja

Antropometrija predstavlja metode detekcije deformiteta, mjerenja, testiranja i analize trenutnog

stanja tijela, kotano-miinog sistema (segmentalno i u cjelini), posture i biomehanike, sa ciljem
korekcije i praenja. Antropometrija kod predkolske i kolske djece je polazna osnova i
referenca od koje se polazi i konstatuje stanje tijela.

Kao metod, znaajna je u prevenciji nastanka deformiteta kao i u procesu korekcije. U svakoj
fazi korekcije, antropometrija je taka od koje se kree i put ka pravilnom rastu i razvoju koji e
omoguiti da se tijelo maksimalno razvije.

TJELESNE DIMENZIJE

Mjerni Jedinica
ta Mjerimo? Tanost ta procjenjujemo?
instrument mjere

Longitudinalne
Tjelesna visina Antropometa cm 0.1 cm
dimenzije
Longitudinalne
Duinanogu Antropometar cm 0.1 cm
dimenzije
Longitudinalne
Rasponruku Antropometar cm 0.1 cm
dimenzije
OMRONBF
Tjelesna teina kg 0.1 kg Masatijela
511
Obimgrudi Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela
Obimnadlaktic
Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela
e
Obim
Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela
podlaktice
Obimkukova Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela
Obim
Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela
natkoljenice
Obim
Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela
potkoljenice
Obimtrbuha Mjernatraka cm 0.1 cm Volumentijela

TJELESNA KOMPOZICIJA
 TJELESNE DIMENZIJE

Mjerni Jedinica
ta Mjerimo? Tanost ta procjenjujemo?
instrument mjere

Longitudinalne
Tjelesna visina Antropometa cm 0.1 cm
dimenzije
Longitudinalne
Duinanogu Antropometar cm 0.1 cm
dimenzije

Mjerni Jedinica
ta Mjerimo? Tanost
instrument mjere

Tjelesna OMRONBF
% 0.1 %
masnoa 511
Indeks tjelesne OMRONBF

mase BMI 511
OMRONBF
Skeletni miii % 0.1 %
511
Visceralne OMRONBF

masti 511

Osnovni OMRONBF

metabolizam 511

FLEKSIBILNOST

Moemo rei da je fleksibilnost kao motorika sposobnost mnogo zanemarena i nije od

primarnog znaaja u procesu sportskog treninga, a posebno u radu sa mlaim selekcijama koju
su ovu motoriku sposobnost djelimino zapostavili, ako ne i sasvim. Sa strune strane gledita,
moemo rei da postoji itav niz stanja poremeaja statike lokomotornog aparata kao i oboljenja
koje dovode do skraenja obima pokreta to vremenom dolazi i do skraivanja miinih vlakana.
Opte je poznato da fleksibilnost obezbjeuje bolju elastinost miia i vei opseg pokreta u
zglobovima, koje olakavaju kretanje tijela i izvoenje aktivnosti u svakoj sportskoj disciplini.

FLEKSIBILNOST

Mjerni Jedinica ta
Naziv testa ta Mjerimo? Tanost
instrument mjere procjenjujemo?

Iskret Poslije izvedenog iskreta Mjerna palica cm 0.1 cm Fleksibilnost ruku i

 FLEKSIBILNOST

Mjerni Jedinica ta
Naziv testa ta Mjerimo? Tanost
instrument mjere procjenjujemo?

iznad glave, mjerimo

palicom rastojanje iznad ramenog pojasa
unutranjih ivica aka
Prednoenje
Ugao pri podizanju noge u Fleksibilnost zadnje
iz leanja na Uglomjer/td> Stepeni 10
leeem poloaju loe buta
leima
Raznoenje
Ugao izmeu peta, pri Fleksibilnost
iz leanja na Uglomjer Stepeni 10
maksimalnom raznoenju preponske regije
leima
Fleksibilnost
Zanoenje
Ugao izmeu opruene prednje dijela
leei na Uglomjer Stepeni 10
noge i poda natkoljenice i dijela
grudima
karlinog pojasa
Fleksibilnost
Odnoenje
Ugao izmeu noge u aduktora i
leei na Uglomjer Stepeni 10
odnoenju i poda abduktora donjih
boku
ekstremiteta
Fleksibilnost
lumbalnog dijela
trupa i karlinog
pojasa

Pretklon u UDuina dohvata u Klupica

mm 1 mm
sjedu dubokom pretklonu lenjir

OPIS TESTOVA:
 Iskret palicom je test za procjenu
fleksibilnosti ruku i ramenog pojasa. Ispitanik u stojeem stavu ispred sebe dri palicu tako da
desnom akom obuhvati palicu neposredno do nulte take, a levom akom obuhvati palicu
neposredno pored mjerne skale. Iz poetnog poloaja, ispruenim rukama ispred sebe, ispitanik
lagano podie palicu i razdvaja ruke klizui desnom rukom (lijeva ostaje fiksirana na poetak
palice). Zadatak je da ispitanik izvede iskret iznad glave drei palicu pruenim rukama, trudei
se da pri tom ostvari najmanji mogui razmak izmeu unutranjih ivica aka. Zadatak se bez
pauze izvodi tri puta.

Prednoenje iz leanja na leima je test za procjenu fleksibilnosti zadnje loe buta. Mjerilac
postavi ispitanika da lei leima na strunjai, tako da mu se kraj natkoljenice poklapa sa osom
rotacije uglomjera. Na znak, ispitanik podie opruenu no i primie je prema telu. U trenutku
dostizanja maksimalneamplitude, testirana noga ne smije biti fleksija u zglobu koljena, niti se
druga noga smije odvajati od strunjae. Potrebno je izvesti po dva ispravna pokuaja svakom
nogom. Odmor izmeu ponavljanja je 15 sekundi

Raznoenje iz leanja na leima je test za procjenu fleksibilnosti preponske regije. Ispitanik bez
obue lei leima na strunjai, sa opruenim nogama u vis i oslonjenim o zid. Mjerilac postavi
ispitanika, tako da mu se sredina tijela poklapa sa osom rotacije uglomjera. Na znak, ispitanik
maksimalno rairi opruene noge. Prilikom izvoenja testa noge se ne smiju izvoditi fleksiju u
zglobu koljena. Potrebno je izvesti po dva ispravna pokuaja. Odmor izmeu ponavljanja je 15
sekundi.
Zanoenje leei na grudima je test za procjenu fleksibilnosti prednjeg dijela natkoljenice i
dijela karlinog pojasa. Ispitanik legne na stomak, bokom je prislonjen na mjernu skalu tako da
linija koja oznaava 90 bude u taki spinae iliacae anterior. Ruke su opruene po podu u
uzruenju, a noge su opruene u nastavku trupa. Zadatak je da ispitanik nogu bliu mjernoj skali,
opruenu u koljenu i sa punom ekstenzijom u stopalu, maksimalno podigne u zanoenje i zadri
3 sekunde. Pri tom, ispitanik ne sme odvajati kukove od podloge niti izvoditi fleksiju u zglobu
koljena. Zadatak se zavrava nakon izvoenja 3 ispravna pokuaja, svakom nogom.

Test odnoenje leei o bok je test za procjenu fleksibilnosti abduktora i aduktora donjih
ekstremiteta. Ispitanik lei na boku, leima uz zid, a zatim maksimalno odnoi i zadri taj
poloaj dok mu mjerilac ne kae da prinoi. U poloaju maksimalne amplitude odnoenja
mjerilac izmjeri ugao izmeu tla i odnoenja, te rezultat izraen u stepenima upisuje u mernu
listu. Test je ponavljan tri puta sa pauzama za odmor do 15 sekundi.
Test pretklon u sjedu je test za procjenu fleksibilnosti lumbalnog dijela trupa i karlinog pojasa.
Ispitanik se nalazi u sjedeem poloaju bez obue, sa potpuno opruenim nogama i oslonjenim
stopalima o prednju stranu klupice. Ruke su opruene i postavljene na poetak gornje strane
(dodiruju lenjir). Na znak mjerioca, ispitanik se sputa u pretklon (noge opruene). Test se
zavrava nakon izvoenja dva ispravna pretklona u sjedu. Odmor izmeu ponavljanja je 15
sekundi.

EKSPLOZIVNA SNAGA

Eksplozivna snaga je jedna od determinanti uspjenosti u svim aktivnostima koje zahtijevaju

korienje maksimalne miine sile u to kraoj jedinici vremena. Dakle, eksplozivna snaga
predstavlja vaan faktor u onim aktivnostima u kojima je potrebno dati veliko ubrzanje masi
tijela, masi pojedinih dijelova tijela ili vanjskom objektu. To se odnosi prvenstveno na aktivnosti
tipa:

skoka (skokovi u koarci, rukometu i odbojci, skakake discipline u atletici i sl.),

sprinta (sprinterske discipline uatletici, ubrzanja u nogometu, rukometu, koarci i sl.),

bacanja (bacanja u atletici, bacanje lopte u bejzbolu, rukometu i sl.) te

udarca (udarci rukom, udarci nogom, udarci po lopti u nogometu, odbojci, tenisu i sl.).

Iz istih skupina aktivnosti definisani su i brojni jednostavni motoriki testovi za procjenu

eksplozivne snage, poput vertikalnih i horizontalnih skokova, sprintova, bacanja i sl. U njima se
motoriki izlaz zadatka, izraen u numerikim vrijednostima (najee u mjernim jedinicama
metar i/ili sekunda), koristi za procjenu eksplozivne snage pojedinca.
 SKONOST

ta Mjerni Jedinica
Naziv testa Tanost ta procjenjujemo?
Mjerimo? instrument mjere

Sunoni skok iz
Visina
poluunja bez Globus Fitro Koncentrina komponenta
vertikalnog cm 0.1 cm
pripreme (ruke na Jumper eksplozivnosti skoka
skoka
kukovima)
Skok iz poluunja
Visina Ekscentrino koncentrina
sa pripremom Globus Fitro
vertikalnog cm 0.1 cm komponenta eksplozivnosti
(ruke na Jumper
skoka skoka
kukovima)
Unilateralni skok
Visina Koncentrinu komponentu
sa pripremom Globus Fitro
vertikalnog cm 0.1 cm eksplozivnosti skoka jedne
(ruke na Jumper
skoka noge
kukovima)
Ekscentrino koncentrinu
Maksimalni skok
Visina komponentu eksplozivnosti
sa pripremom Globus Fitro
vertikalnog cm 0.1 cm skoka i koordinaciju
(ruke u funkciji Jumper
skoka ekstremiteta u izvoenju
zamaha)
skoka
Skok u dalj Duina Traka za Eksplozivna snaga miia
cm 0.1 cm
troskok skoka merenje opruaa nogu

OPIS TESTOVA:

Sunoni skok iz poluunja bez pripreme (Squat Jump) se izvodi iz statinog poloaja.
Ispitanikove ruke su fiksirane na kukovima (zbog maksimalne izolacije prilikom skoka). On stoji
u uspravnom poloaju nekoliko sekundi iz kog se sputa u poziciju poluunja (noge su
flektirane u koljenima pod uglom od 90), gdje miruje 2 sekunde. Nakon faze mirovanja slijedi
maksimalni vertikalni skok, te doskok sa laganom fleksijom u koljenima. Slijedi ponovno
zauzimanje poetnog poloaja.
 Skok iz poluunja sa pripremom (Counter
Movement Jump). Tokom izvoenja testa sve faze skoka su povezane, tj. nema pauze u trenutku
promene smjera kretanja. Ispitanikove ruke su fiksirane na kukovima (zbog maksimalne izolacije
prilikom skoka). On stoji u uspravnom poloaju nekoliko sekundi iz kog se sputa u poziciju
poluunja (noge su flektirane u koljenima pod uglom od 90) i bez zaustavljanja u taki
promjene smjera kretanja, izvodi maksimalni vertikalni skok. Slijedi lagan doskok sa laganom
fleksijom u koljenima i ponovno zauzimanje poetnog poloaja.

Unilateralni skok sa pripremom (One-legged Counter Movement Jump) se izvodi iz statinog

poloaja na jednoj nozi. Ispitanikove ruke su fiksirane na kukovima (zbog maksimalne izolacije
prilikom skoka). Noga kojom se izvodi skok je flektirana u koljenu pod uglom od 90, a
izolovana noga se postavlja u poloaj da je potkoljenica odignuta od podloge (sa tim da je
koljeno u ravni sa koljenom noge kojom se izvodi skok). On stoji u uspravnom poloaju
nekoliko sekundi iz kog se sputa u poziciju poluunja i bez zaustavljanja u taki promene
smjera kretanja, izvodi maksimalni vertikalni skok na jednoj nozi. Doskok je na istoj nozi sa
laganom fleksijom u koljenu. Slijedi ponovno zauzimanje poetnog poloaja.
 Maksimalni skok sa pripremom (Maximal Counter
Movement Jump)se identino izvodi kao skok iz unja sa pripremom. Razlika je u tome da se
ruke ne izoluju na kukovima, ve su u funkciji zamaha (radi postizanja maksimalne visine
skoka). Ruke se u poetnom poloaju nalaze u predruenju u visini grudi. Koordinisano sa
sputanjem u uanj ispitanik izvodi zaruenje, sledi maksimalni odraz i zamah rukama kroz
fazu predruenja do uzruenja. Pokret je karakteristian za veinu situacija koje se javljaju
tokom sportske aktivnosti. Koordinisan zamah rukama u funkciji skoka doprinosi veoj visini
skoka za 10%. Slijedi lagan doskok sa laganom fleksijom u koljenima i ponovno zauzimanje
poetnog poloaja.

Skok u dalj iz mesta troskok se iz statinog poloaja. Iz

poetnog poloaja koordinisano sa sputanjem u uanj ispitanik izvodi zaruenje, sledi
maksimalni odraz i zamah rukama, sunono skae to dalje moe. Rezultat ispitanika je duina
ispravnog skoka u cm od oznaene linije do zadnjeg dela otiska pete stopala koje je blie mestu
odraza. Ispitanik skae tri puta za redom, a registruje se najbolji skok.

BRZINA AGILNOST

Veliki broj kompleksnih sportova u svojoj strukturi sadri promjene kretanja. Sposobnost koj se
najizraenije manifestuje u takvim uslovim se naziva agilnost. Za potrebe sporta, agilnost se
moe deginisati, kao:

sposobnost brzog premetanja tijela u prostoru i uslovima naglog zaustavljanja i

promjene smjera kretanja,
 sposobnost ubrzavanja, usporavanja i promjene smjera kretanja, zadravajui i kontrolu
kretanja i brzinu.

Faktori od kojih agilnost u velikoj meri zavisi su:

koordinacija,

pokretljivost zglobnog sistema,

ravnotea,

snaga,

brzina,

fleksibilnost,

stabilnost lokomotornog aparata.

Koliko se agilnost, kao osnovna motorika sposobnost smatra vanom za osvarivanje sportskih
rezultata, vidljivo je i na temelju este primene objektivnih testova za procenu ove sposobnosti.

BRZINA AGILNOST

ta Mjerni Jedinica
Naziv testa Tanost ta procjenjujemo?
Mjerimo? instrument mjere

Sunoni skok iz
Visina
poluunja bez Globus Fitro Koncentrina komponenta
vertikalnog cm 0.1 cm
pripreme (ruke na Jumper eksplozivnosti skoka
skoka
kukovima)
Skok iz poluunja
Visina Ekscentrino koncentrina
sa pripremom Globus Fitro
vertikalnog cm 0.1 cm komponenta eksplozivnosti
(ruke na Jumper
skoka skoka
kukovima)
Unilateralni skok
Visina Koncentrinu komponentu
sa pripremom Globus Fitro
vertikalnog cm 0.1 cm eksplozivnosti skoka jedne
(ruke na Jumper
skoka noge
kukovima)
Maksimalni skok Visina Globus Fitro cm 0.1 cm Ekscentrino koncentrinu
sa pripremom vertikalnog Jumper komponentu eksplozivnosti
(ruke u funkciji skoka skoka i koordinaciju
 BRZINA AGILNOST

ta Mjerni Jedinica
Naziv testa Tanost ta procjenjujemo?
Mjerimo? instrument mjere

ekstremiteta u izvoenju
zamaha)
skoka
Skok u dalj Duina Traka za Eksplozivna snaga miia
cm 0.1 cm
troskok skoka merenje opruaa nogu

OPIS TESTOVA:

Sprint 20m/30m sa prolaznim vremenom na 5m/10m je test za

procjenu startnog ubrzanja i maksimalne brzine tranja. Ispitanik iz poloaja visokog starta ima
zadatak da maksimalno pretri zadatu dionicu. Test se zavrava nakon dva pravilno izvedena
sprinta.