Professional Documents
Culture Documents
Vlaji
Slika 4. Izgled elinog rezervoara kapaciteta 150 000litara, od oko 2 7.5 miliona litara i drvenog
rezervoara za vodu kapaciteta 950 000 litara
4 Prema materijalu J.Vlaji
Podzemni rezervoari
Podzemni rezervoari se esto ugrauju u proizvodnim kompleksima za skladitenje
pogonskih materija (vode, benzina, hemikalija) i na benzinskim stanicama. Usled este
potrebe da se u okviru jednog rezervoara skladite razliite materije (kao to je sluaj na
benzinskim pumpama), ovakvi rezervoari se proizvode sa vie komora, pri emu njihova
konstrukcija i opremanje podlee posebnim propisima (Slika 5).
Slika 8. Rezervoari za vodu kapaciteta 750-2000 litara (levo) i kapaciteta 1600 litara (desno)
- Rezervoari sa sopstvenim postoljem (nogarima ili nekim drugim oblikom postolja) Slika 9
Slika 17. Pojava korozije na unutranjem (levo) i spoljanjem delu (desno) dna elinog rezervoara
Najbolji metod zatite od korozije je unutranje oblaganje rezervoara. Izuzetni rezultati postiu
se hladnom galvanizacijom, iako i druge vrste oblaganja (epoksi-smola, ugljeni katran,
poliuretanska boja i dr.) takoe mogu pruiti pogodnu zatitu u nekim sluajevima. Pre samog
oblaganja, potrebno je pripremiti povrine koja e se tretirati sredstvom zatite kako bi se
postiglo odgovarajue prijanjanje sredstva na materijal na koji se nanosi. Pored navedenih
naina, moe se primenjivati i katodna zatita.
U cilju zatite od korozije, esto se grade i rezervoari u kombinaciji elik beton ili elik staklo.
Kapaciteti rezervoara od elika i stakla se kreu od nekoliko desetina hiljada litara do nekoliko
miliona litara (Slika 18, Slika 19).
Slika 21. Izgradnja nadzemnog elinog rezervoara kapaciteta 2000 m (sklapanje na mestu
ugradnje)
Vano je napomenuti da se tokom izgradnje elinih rezervoara mora sprovoditi i njihovo
testiranje na udar, toplotna dejstva, udar projektila, a vri se i testiranje optereenja rezervoara
teretom. Postupci testiranja su strogo propisani odgovarajuim procedurama na primer, koji
deo rezervoara se testira (obino je to najizloenije i najosetljivije mesto), kolikom pristisku i
temperaturama se rezervoar izlae, sa kolike udaljenosti se ispaljuju projektili, koliko projektila
se ispaljuje i kojom brzinom i slino.
Rezervoari se grade od betona i armiranog betona takoe, pri emu se mora voditi rauna o
unutranjoj izolaciji rezervoara (Slika 22). Beton se koristi za gradnju podzemnih
rezervoara,(specijalnih rezervoara u moru, rezervoara sa posebnom zatitom), i nadzemnih
rezervoara za skladitenje tenosti sa = 0,825t/m3). Na primer, rezervoari za vodu od
armiranog betona se oblau odreenim oplatama, a sve betonske povrine se premazuju
polimer cementnim kompozicijama kako bi se spreilo proputanje rezervoara. Betonski
rezervoari se grade na samoj, predvienoj lokaciji za smetaj rezervoara (Slika 23, Slika 24)
10 Prema materijalu J.Vlaji
Slika 22. Cilindrini betonski rezervoari visine 16m spoljanji i unutranji izgled (izvor -
www.xypex.co.yu)
Slika 23. Izgradnja armiranih betonskih rezervoara, prenika 60m i visine 4.5m (izvor -
www.xypex.co.yu)
Slika 26. Rezervoari od polietilena za skladitenje vode, kapaciteta od 1100 do 38000 litara
Konstruktivni elementi rezervoara
Konstruktivni elementi rezervoara zavise od mesta ugradnje (podzemni, polu-ukopani,
nadzemni, podvodni), oblika rezervoara (sferini, cilindrini ili neki drugi oblik), materijala od
koga se proizvodi (elik, beton, fiberglas, ...) i karakteristika robe koja e se uvati u njemu
(naroito ako se radi o opasnoj robi). U daljem testu e biti predstavljeni konstruktivni elementi
rezervoara koji se najee pojavljuju u naoj zemlji.
Nadzemni rezervoari
Nadzemni rezervoari vertikalnog cilindrinog tipa se sastoje iz sledeih elemenata: suda
rezervoara, sekundarnog sistema sigurnosti i sistema cevovoda.
Sud rezervoara se sastoji iz dna suda, omotaa (zidova) i krova.
- Omota elinog rezervoara (zidovi) se na primer obino izrauje od limova debljine 5 mm,
irine pojasa150 cm. U odnosu na karakteristike zidova, na primer elini rezervoari za
skladitenje naftnih derivata mogu imati razliita reenja.
Rezervoar sa jednostrukim zidom
Ovakvi rezervoari se danas retko koriste jer samo jednim zidom razdvajaju
uskladitene tenosti od ivotne sredine. Obino imaju sekundarne
(pomone) sisteme sigurnosti, ija je svrha da prihvate sadrinu rezervoara
za sluaj njegovog potpunog propadanja. Takvi sistemi se grade tako da
prime isti volumen tenosti kao u rezervoaru, a mogu se izgraditi u vidu
spoljanjeg omotaa (od sintetikih materijala, betona, gline, zemlje,
cementa, asfalta i slino) oko rezervoara ili svoda (podzemne zasvoene
odaje iji su zidovi obino od betona, a plafon od vodootpornog materijala).
Rezervoari sa dvostrukim zidom
Sastoji se iz dva suda, unutranjeg i spoljnjeg, pri emu je spoljni 10% vei
od unutranjeg. Propisi takoe nalau praenje prostora izmeu sudova
rezervoara, kako bi se na vreme signaliziralo proputanje unutranjeg suda.
Oba suda poseduju ventile. Najei materijali za izgradnju sekundarnog
osiguranja (spoljnjeg suda) su nekorodirajui
metal, epoksidalna smola, staklena vlakna ili metal sa sintetikom
12 Prema materijalu J.Vlaji
membranom (''zavojem'').
Slika 27. Skladini rezervoar za tene terete sa fiksnim krovom (2000 m3)
Plivajui krov rezervoara moe biti dvojakog konstruktivnog reenja kao spoljni ili
unutranji plivajui krov. Rezervoar sa spoljnim plivajuim krovom se sastoji od cilindrine
otvorene eline koljke opremljene krovom koji plovi na povrini uskladitene tenosti. Krov
se podie i sputa zajedno sa nivoom tenosti (Slika 28). Unutranji rezervoar sa plivajuim
krovom je opremljen prostorima koji se mogu iriti, a povezani su sa rezervoarima pare koji
se prilagoavaju promenama volumena pare izazvanim temperaturnim razlikama i
barometarskim pritiskom. Ovakvi rezervoari su pogodni za materije koje razvijaju gasove
prilikom promene temperature i pritiska.
NAMENA: Lezeci celicni rezervoar je namenjen za skladistenje nafte i njenih derivata (izuzev mazuta), a
moze se koristiti i za skladistenje i drugih neagresivnih tecnosti. Moze se ugradivati kao nadzemni ili
podzemni.
TEHNICKE KARAKTERISTIKE: Rezervoari su projektovani i izradeni za maksimalni radni pritisak od 0,5
bar, a ispitani su na hladni vodeni pritisak od 2 bar.
Rezervoar je cilindricnog oblika sa dva bocna torisfericna dna. Izraden je od celicnog lima C.0361
zavarivanjem.
Oblik, glavne dimenzije i zapremina rezervoara odgovaraju JUS M.Z3.010, odnosno DIN 6608 (glavne
dimenzije u tabeli 1). Prikljucci su postavljeni na poklopcu revizionog otvora. Broj i raspored prikljucaka dat je
na crtezu (videti deo "Oprema rezervoara), a na zahtev kupca moguc je drugi raspored i broj prikljucaka.
Takodje je moguca isporuka i kompletne armature po zahtevu kupca, zatim isporuka osnova za sahtu,
komplet sahte za ukopavanje, anker traka, itd.
Svaki rezervoar, bez obzira na nacin ugradnje, je zasticen od korozije. Spoljasnje povrsine rezervoara
zasticene su premazom osnovne boje, a kod rezervoara koji se ukopavaju u zemlju (na zahtev kupca)
spoljanja zastita se izvodi kondor trakom atestiranom na probojni napon od 14.000V. Spoljasnja zastita ne
napada celik i otporna je prema stetnom uticaju zemlje. Na zahtev kupca vrsimo i unutrasnju antikorozionu
zastitu premazima otpornim na dejstva skladistene tecnosti.
PRIMER ZA PORUDZBINU:
Rezervoar tip LCR - 50 N JUS.M.Z3.010
LCR - lezeci celicni rezervoar, dimenzije rezervoara po JUS.M.23.010
50 - zapremina rezervoara u m3
N - nadzemna ugradnja
NAPOMENA: Rezervoar mozemo izradivati sa dva reviziona otvora, osnovom za sahtu, kao i sa komplet
prikljuccima i armaturom kako je data u delu "Oprema rezervoara" ili na poseban zahtev narucioca.
Rezervoari sa grejacima
NAMENA: Rezervoari sa grejacima su namenjeni za skladistenje ulja za lozenje, mazuta, bitumena i drugih
materija kod kojih je potrebno odrzavati odredjenu temperaturu pomou grejaca, a nisu pod pritiskom vecim
od 0,5 bar.
Podni grejac
Stedni grejac
17 Prema materijalu J.Vlaji
18 Prema materijalu J.Vlaji
NAMENA: Vertikalni celicni rezervoari sluze za uskladistenje vecih kolicina nafte i njenih derivata, a mogu da
se primenjuju i za skladistenje drugih neagresivnih tecnosti.