Professional Documents
Culture Documents
Batušić Pov. Hrv. Kazališta
Batušić Pov. Hrv. Kazališta
Batui:
-M. Dri polazi na studije u Sienu, gdje je mogao vidjeti eruditnu omediju, kao i upoznati specifinu
siensku komediju; tamo je vidio kako dvorane i pozornice valja prilagoditi za predstave suvremenih
komedija, upoznavao scenska naela, uio druge kazalino-praktine vjetine i glumio
-u Dubrovniku se Dri i u praktinom i u empirijskom pogledu mogao osloniti iskljuivo na 2 uporita:
1. na domae dramsko, scensko i prikazivako naslijee
2. na vlastito siensko iskustvo crpljeno u prouavanju sviju aspekata eruditne komedije
-Dri je puno nauio itajui Plauta i Terencija, gdje su, uz objavljenu komediju, bile vidljive mogue
dekoracije, odjea glumaca i njihova gestika
-mletako izdanje Terencija iz 1518. god. je posebice indikativno kao prototip inscenatorskih naela
eruditne komedije te je predloak po kome su nastale mnoge onovremene predstave
-svoje dramsko stvaralatvo u Dubrovniku Dri nastavlja na neveliki, ali nezaobilazni dotadanji korpus
hrv. dramatike 16.st.
-D. Dri, Vetranovi, Naljekovi, Luci
-njegova djela: izgubljeni Pomet, Tirena, Dundo Maroje, Novela od Stanca, Skup, i jedina tragedija
Hekuba
-antologijski prolog Negromanta prvi je njegov korak u kritici dubr. drutva
-on je do temelja uznemirio renesansno kazalite atipinou svojih junaka, unosei u svoje djelo dubinsko
promatranje vlastita svakodnevlja
-smatramo ga reformatorom zbog upotrebe ivog pukog jezika koji je izvan svih dotadanjih shema, zbog
dramaturgijskih odrednica, redateljskih i scenografskih zahvata te naposlijetku praktino-organizacijskih
obiljeja teatarskoga ivota
-Dri je dubrovaki kazalini ivot cjelovitou svoje glumine osobnosti ujedinio i dokinuo svojevrsnu
sporadinost njegove pojavnosti
1
znailo vie do kulturno-povijesnoga kurioziteta
-istinski e Dri uskrsnuti tek 1938. u Fotezovoj adaptaciji i reiji Dunda Maroja, i od tada biti
klasikom ne samo naega, ve i mnogih europskih kazalita
-velika veina Drievih dubrovakih premijera odrana je u sijenju i veljai, to e rei u pokladno
vrijeme (prolog Dunda Maroja)
-i blagdan sv. Vlaha je 3. veljae
-to je i inae bio obiaj u hrvatskoj gluminoj povijesti, da se kazalino-prikazivaka djelatnost odvija
unutar poklada
-posebice su kazalino snani dani nedjelja pedesetnica, ponedjeljak pa i utorak koji je slijede,
dakle zadnji dani poklada
-tek e pojava profesionalnih druina, i to talijanskih na jugu a njemakih na sjeveru promijeniti u 18.st.
ovakav raspored prikazivanja tijekom godine
-pirne drame su posebna vrsta predstava koje se odvijaju u okviru svadbe i zbog toga nije postojala
zapreka za njihovo izvoenje izvan pokladnih dana
-Drieva su djela izvoena u Dubrovniku kao javne ili kao zatvorene, privatne, tj. pirne predstave
-Pomet i prva predstava Tirene izvoeni su kao javne, svima dostupne predstave prid Dvorom, dok je
Dundo Maroje prikazan kao javna predstava u dvorani Vijenice. Sve ostale, po lokalitetima definirane
Drieve predstave, igrane su u zatvorenim privatnim prostorima kao pirne drame
-posve je logino da su obiljeja mjesta izvedaba prid Dvorom, Vijenica i privatna stmabena kua u
gradu odreivala Driev inscenatorski postupak, socioloku strukturu gledatelja i naposljetku, njihov
broj
Drieva pozornica
-Dri je za svoje glumite imao 3 vrste pozornica:
1. otvoreni prostor prid Dvorom s pozornicom-podijem
2. pozornicu u Vijenici sa zatvorenim scenskim prostorom
3. improvizirane pozornice u zatvorenim prostorima na privatnim, pirnim predstavama
Ad.1)
-ma otvorenom prostoru Dri je prikazao Pometa, pripremio Tirenu, i namijenio Dunda Maroja kojeg je
u zadnji as prebacio u Vijenicu
-pozornica je bila povien podij sagraen nasuprot Dvoru
-Dri je u dramaturgijskom smislu vrsto oslonjen na aristotelovski sustav, a u inscenatorskom pogledu
sljedbenik Serlijev. Za njega je pozornica prizorite koje u odnose prema gledateljima unosi dotad
nepoznati realitet novoga, gluminog svijeta
1
-za scensku postavu Pometa i Tirene, Dri je izgleda unajmio arhitekte, tj. scenografe
Ad. 3)
-svoje pirne drame, Dri je bio prisiljen postavljati u dvoranama palaa, to mu je predstavljalo
dodatne probleme s prostorom
-autor posebice razmatra medijevalna naela i Drievo ugledanje na njih, a obzirom da je poznato kako je
simultana srednjovj. pozornica imala vie prizorita uzduno smjetenih na zajednikom podiju
pozornici, dok se u Veneri i Adonu radi o neto drugaijem rasporedu dvaju lokaliteta, naime onom
mitolokom i drugom, svjetovnom
-u Veneri i Adonu jasno su propisana 2 prizorita, ali ona nisu rasporeena po srednjovj. sustavu, ve
se dijele vertikalno prema promatrau
-ena ili pozornica je temeljno prizorite, i ima zastor
-zadravajui pojedina obiljeja srednjovjekovne i humanistike pozornice, Dri koristi renesansna
dostignua te ih oplemenjuje vlastitim inovacijama, koje su prvenstveno sadrane u kombinaciji realnoga
zbivanja i mitolokih prizora na tako strukturiranoj pozornici, pri emu je kontaminacijom ovozemaljskih
realija i mitolokog prizorita stvorio u tadanjoj europskoj kazalinoj praksi posvemanju novinu
-smanjio je broj lukova u pozadini, pretvorivi pozornicu u jedinstveni scenski prostor zaklonjen
zastorom od prednjega plana pozornice, te je tako plautovsko-terencijevsku humanistiku scenu pretvorio
u spoj pastoralnoga i realnog, ime je unio novost u dotadanju redateljsko-dramaturgijsku praksu
-u djelima gdje ima manje didaskalija, Dri mnogo uputa daje kroz sam tekst (pr. Tirena)
-u djelima gdje se one pak pojavljuju ee, Dri ih koristi kako bi objasnio glumcu mjesto pojave na
prizoritu, ili ga uputio smjerom djelovanja, ili mu objasnio interpretaciju stiha (kad bi se scenski govor
bitno razlikovao od standarda)
-ne samo po knjievno-stilistikim obiljejima, ve djelomice i po scenskom obliku svoje Hekube, Dri
se gotovo posve pribliava nekim aspektima baroknog kazalinog izraza
-da je s Hekubom u inscenatorskom smislu na svoj nain anticipirao budua scenska gibanja,
nedvosmisleno pokazuju ovakvi njegovi domiljaji, makar bili naznaeni i idealno zamiljeni tak kao
autorska didaskalija
1
Glazba u Drievu kazalitu
-i prije odlaska u Sienu, Dri je bio vrlo zapaen u glazbenom ivotu Dubrovnika
-bio je orgulja u katedrali
-nakon povratka iz Siene, gdje se dodatno jo kolovao, sam je pisao scensku glazbu za svoje predstave
-glazba je neraskidiva komponenta njegove dramatike te se idealno dramaturgijski uklapa u scensko
dogaanje
-glazba u Dria nije ukras ni konvencija, premda je odraz posebnosti tadanjeg europskog kazalinog
izraza. Ona je posvemanje sutorsko djelo, dokraja namiljeno kao konstitutivni imbenik u stvaranju
zaokruene glumine slike vlastite dramske knji.
Drieva publika
-javne predstave prid Dvorom mogli su promatrati svi Dubrovani, a na pirnim su dramama bili
nazoni samo uzvanici i rodbina enika, dakle ekskluzivna publika plemikog porijekla
-prvi je put u povijesti hrv. glumita da se susreemo s kazalinim izrazom jedne autorske osobnosti koja
vlastito djelo namjenjuje cjelokupnoj svojoj sredini
-gledatelji do kojih je Driu stalo, ne dakle konvencionalna dvorska publika nego punopravni sudionici
kazalinoga ina, jedan su od stoera Drieva glumita koje koje je upravo zbog njih tako vrsto
oblikovano
-duboko uvjeren da mu glumite ni na koji nain ne moe i ne smije biti odijeljeno od izvorita iz kojega
nie, Dri na svoje pozornice unosi ivotnu stvarnost vlastita grada i njegove okolice
-Drievo je kazalite u svoje doba bilo izrazito suvremeno, a nesvjesno i prethodnicom mnogih kasnijih i
knjievnih i kazalino-praktinih europskih pobuda
1
i roendanom novijeg hrv. glumita
-1842. druina naputa Zagreb prihvaajui posao u Beogradu ime zamiru predstave na hrv. jeziku
-1846. izvedena je prva hrv. opera V. Lisinskog, Ljubav i zloba
-beki ministar A. Bach propisuje krajem 1850. Kazalini red koji u apsolutistikom duhu regulira
kazalini ivot i politiku u svim zemljama austrijskoga carstva, ali najveim dijelom sluio je stvaranju
golemih zapreka bilo kojem pokuaju nacionalnog kazalita
-Ilirci nagovaraju Vladu da otkupi Stankovievo kazalite, to se i dogaa, ali jo uvijek nemaju glumaca,
tako da nema nekih veih pomaka
-slabljenjem moi austrijskoga carstva, vraa se hrv. jezik u javnu slubu, pa tako i na pozornicu
-poinju napadi na njemako kazalite koji svoj vrhunac doivljavaju 1860. demonstracijama na izvedbi
drame Peter von Szpr
-po Demetrovoj uputi glumac Vilim Lesi pojavljuje se pred zastorom i objavljuje da e se od
sutranjega dana na toj pozornici glumiti samo na hrvatskom
-Mileti se kao intendant i redatelj poinje intenzivno baviti kazalinom praksom u zadnjih 5 godina 19.st.
kada kazalina Europa ponegdje jo doivljava posljednje velike stranice naturalistikoga kazalita,
istodobno uiva u simbolistikim, gotovo mistino-intoniranim scenskim seansama, sprema se na velike
organizacijske pothvate u Rusiji otkrivajui za pozornicu ehova, a djelom Appie i Craiga proglauje
umjetnost reije temeljnim poelom kazalinoga stvaranja
-no, on se ipak morao prilagoditi konzervativnom majningenskom realizmu jer je to bio jedini put
prema ozdravljenju od improvizatorskog diletantizma
-Mileti je prvi u Zagrebu reiju odvojio od glume, postajui prvim reiserom koji nije ujedno i glumac
-on poinje obraati izuzetnu pozornost scenskoj opremi predstave (bez obzira to nije imao scenografa),
pri emu mu je majningenska arheologijska rekonstrukcija prizorita bila vrhovnim idealom
-posebno je vano uoiti Miletiev pedagoki rad s glumcima i pokuaj unoenja novih stilistiko-
interpretativnih obiljeja u zagrebaku druinu
-bitnu vanost ne samo za dramaturgijsku sliku Miletieva repertoara ve i za scenski oblik izgovorene
dramske rijei imao je dramaturg Nikola Andri
-gotovo revolucionarnog znaaja bijahu Miletieve organizacijske promjene u sustavu pokusa i pripreme
1
za predstavu. Prekinuto je sa svakom improvizacijom, a na pokusima se posebna pozornost poela
pridavati itanju te psihologijskoj, povijesnoj i estetikoj analizi pojedine uloge
-on je, osim toga, osuvremenio vezu kazaline prakse s javnou
-trajanje sezone fiksirao je na 10 mjeseci, uveo je ake i puke klasine predstave s povoljnijim
ulaznicama; organizirano je u kazalite dovodio seljake, Slovence (!) te otvorio vrata mnogim stranim
ansamblima(esi, Francuzi, Talijani); osuvremenio je izgled kazalinih cedulja, razvio i modernizirao
propagandu, bio u dnevnom kontaktu s novinarima
-uz sve to, Mileti je osnovao sustavno organizirano i pedagoki utemeljeno stalno glumino uilite
Hrvatsku dramatsku kolu (koju je financirao o svom troku)
-formirao je i osamostalio baletni ansambl kao posebno umjetniko tijelo