Professional Documents
Culture Documents
Dvonamotni transformatori
Nadomjesna shema (T-shema):
Un1/Un2
X1=Xk1/2 X2'=Xk1/2
In1 In2
V
X k1 = X d1 = k1
I n1
Vk1 U n21
Vk1 uk = X k1 = X d1 = u k ( )
Vn1 Sn
Reaktancije transformatora (2)
Dvonamotni transformatori
Reaktancija Xm dobiva se mjerenjem u pokusu praznog hoda:
Im1
V
X m = n1
I m1
Vn1
I V X
m = m1 Xm = n1 = k1
In1 m In1 u k m
1. sluaj:
V01 V02
2. sluaj:
I01
V01
Xd1/2
a)
X0m<<Xm
0 X01 X0m X02 X01=(4-10)Xd1
a2 0 a 0
X02=
b) XomXm
X01 X02
X01=X02=
Reaktancije transformatora (6)
Dvonamotni transformatori
jXd1/2 3ZN
I01
Z01 jX0m Z02
V01
3I01
ZN
V01=X0I01+(3I01)ZN
3. sluaj:
I01 I02 pretpostavka
Xd1/2 Xd1/2
4. sluaj:
I01
V01
X01=X02=
Reaktancije transformatora (8)
Dvonamotni transformatori
5. sluaj:
I01 Xd1/2 Xd1/2
X01 X0m X02
V01
3I 01
a) trostupna jezgra: X01= (0.6-1.0)Xd1
X02=
b) peterostupna jezgra: X01 Xd1
X02=
jXd1/2 3Z N1 jXd1/2
I01
Z01 jX0m Z02
V01
3I 01
ZN
Reaktancije transformatora (9)
Dvonamotni transformatori
6. sluaj:
V01
X01=X02=
Reaktancije transformatora (10)
Tronamotni transformatori
Nazivne veliine:
prijenosni omjer: 220/110/30 kV
nazivne snage: 75/60/25 MVA
Sn12=60 MVA
Sn13=25 MVA
Sn23=25 MVA
X01=(4-10)Xd12B
trostupna peterostupna
jezgra jezgra
X01=(0.6-1.0)Xd1
X02=(0.6-1.0)Xd2
X01=(0.6-1.0)Xd1
X02=(0.6-1.0)Xd2
X03=(0.6-1.0)Xd3
Reaktancije transformatora (13)
Tronamotni transformatori
Nadomjesna shema nultog sustava:
2
U
Z'n 2 = Zn 2 B
Un1
2
' UB
Zn 2 = Zn 2
n2
U
2
' UB
Zn3 = Zn3
n3
U
Reaktancije transformatora (14)
Tronamotni transformatori
Nadomjesna shema nultog sustava:
trostupna peterostupna
jezgra jezgra
X01=(0.6-1.0)Xd1
X03=(0.6-1.0)Xd3
X01=(0.6-1.0)Xd1
X02=(0.6-1.0)Xd2
X03=(0.6-1.0)Xd3
Reaktancije transformatora (15)
Tronamotni transformatori
Nadomjesna shema nultog sustava:
trostupna peterostupna
jezgra jezgra
X01=(0.6-1.0)Xd1
X02=(0.6-1.0)Xd2
X03=(0.6-1.0)Xd3
Reaktancije prigunice
(1)
element mree koji slui za smanjenje struja kratkog spoja
izvedba: svici bez eljeza
karakteristine veliine:
nazivni napon (Un)
prolazna nazivna snaga (Sn)
reaktancija (x%)
tendencija u
tehnolokom razvoju
poboljanje
mehanikih svojstava
uz maksimalno
ouvanje vrlo dobrih
elektrikih svojstava
(legure aluminija:
Aldrey, Almelec,..)
zrani NN vodovi
samonosivi kabelski
snop (ELKALEX)
Reaktancije vodova (2)
Zrani vodovi
direktna/inverzna reaktancija
geometrijski raspored faznih vodia
promjer vodia
preplet faza
xd za pribline proraune:
xi Un > 30 kV
xd=xi=0.4 /km
Un 30 kV
xd=xi=0.35 /km
Reaktancije vodova (3)
Zrani vodovi
nulta reaktancija:
geometrijski raspored faznih vodia
promjer vodia
preplet faza x0
vodljivost tla
zatitno ue
pojedinani olovni
plat iznad izolacije
svake ile (IPZO)
kabeli s
metaliziranim
ilama (metalna
folija iznad izolacije
svake ile)
Reaktancije vodova (5)
Kabeli
direktna/inverzna reaktancija:
1kVUn35 kV (ELKA)
izolacija:
PVC (polivinilklorid)
XPE (umreeni polietilen)
PE (termoplastini polietilen)
EPDM (etilenpropilen)
IP (impregnirani papir)
Reaktancije vodova (6)
Kabeli
nulta impedancija:
=100 m
jednoilna izvedba
Reaktancije troila (1)
Troila se s obzirom na doprinos struji kratkog spoja dijele na:
aktivna (sinkroni motori, sinkroni kompenzatori, asinkroni motori)
pasivna (rasvjeta, otporna troila, elektrolize,..)
Aktivna troila:
sinkroni motori i kompenzatori se ponaaju kao i sinkroni generatori
asinkroni motori
asinkroni motor poinje napajati mjesto kratkog spoja (mala impedancija) to znai da
prelazi u generatorski reim rada
n n
(s = s )>pri
1 emu se rotor i dalje vrti neko vrijeme zbog inercije
ns
teret na osovini rotora zaustavlja vrtnju asinkronog motora pa on prestaje doprinositi
aktivno struju kratkog spoja
u sluaju tropolnog kratkog spoja bliskog asinkronom motoru on doprinosi
poetnoj i prijelaznoj komponenti struje kratkog spoja
u sluaju dvopolnog kratkog spoja bliskog asinkronom motoru on doprinosi i
trajnoj komponenti struje kratkog spoja
doprinos struji jednopolnog kratkog spoja je zanemariv s obzirom da je
redovito X0M=
Reaktancije troila (2)
Asinkroni motor
napon, U
struja tropolnog
kratkog spoja na
stezaljkama
iKS
asinkronog motora (u
praznom hodu, i0) za
istosmjerna komponenta struje KS - ia sluaj da je kratki spoj
IU
nastao u
najnepovoljnijem
trenutku (ia max)
~ E
N
ako su postojea mrea i dio mree
proraun u kojem provodimo proraun
kratkog kratkog spoja povezani preko
SK3 spoja jedne sabirnice (vorita):
postojea
mrea SK1
c U 2n
X "
dm =X '
dm = X dm = ()
SK 3
c U 2n 3 2
X dm = Xim 2X dm + X 0 m =3 X 0 m = c U 2n ()
SK1 K1
S SK3
za SK1 = 0 X 0 m =
~ E
R
za i = 15% => 0.577
0.3
i%
0.25
0.2
Karakteristine vrijednosti: 0.15
generatori: 0.008-0.025
0.1
transformatori: 0.025-0.1
0.05
zrani vodovi: 0.1-0.5 0.577
0
kabeli: 0.3-1.0 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
R/X
Metoda reduciranih impedancija
proraun s apsolutnim vrijednostima
u nadomjestim shemama komponentnih sustava transformatore
zamjenjujemo reaktancijama (impedancijama) uz pretpostavku da je njihov
prijenosni omjer 1:1
da bi se glede snaga odrali jednaki odnosi koji vrijede u stvarnosti
potrebno je preraunati sve impedancije na isti (bazni) napon
2
U
S = konst. => ZB = ZN B
UN
odabir UB je proizvoljan, ali se najee odabire kao:
nazivni napon dijela mree u kojem se nalazi mjesto kratkog spoja
naponska razina koja se u mrei najee pojavljuje
pri tome za stvarne vrijednosti napona i struja vrijedi: UB
I = Ib
UN
UN
U = Ub
UB
Metoda reduciranih impedancija
Primjer (1)
proraun s apsolutnim vrijednostima
ukT2
SnT2
A B UnA/UnC C
XK1
~ XV1
x"g ukT1
Sng SnT1 ukT3 D
Ung Ung/UnA SnT3
UnA/UnD
direktni sustav
UB=UnC
X" dgc XdT1c XK1c XdT2c C
A B
~
XV1 XdT3 D
Metoda reduciranih impedancija
Primjer (2)
X"dg XdT1 XK1 XdT2 C
A B
~ X K1c
U
2
= xK 1 lK 1 nC ()
U nA
2
U
X V 1c = xV 1 lV 1 nC ()
U nA
2
U 2nC 2
X dT 2c = ukT 2
U nA
2 = ukT 2
U nC
()
S nT 2 U nA S nT 2
2
U 2nC 2
X dT 3c = ukT 3
U nA
2 = ukT 3
U nC
()
S nT 3 U nA S nT 3
"
X duk c
= X dg
"
c
+ X dT 1c + X K1c + X dT 2 c ()