Sveuilini savjetovalini centar Psiholoko savjetovalite

Rijeka, rujan 2014.

Depresivnost
to je depresija?

Depresija je danas najei psihiki poremeaj, a Svjetska zdravstvena organizacija

predvia da e do 2020. godine biti druga najrairenija bolest uope (nakon sranih bolesti).
Stoga ne iznenauje da je neki nazivaju prehladom 21. stoljea. Depresija moe pogoditi
svakoga, ali je pritom vano razlikovati depresivno raspoloenje od prave klinike depresije, koja
zahtijeva lijeenje.
injenica je da svi ljudi s vremena na
vrijeme doive depresivno raspoloenje,
odnosno tugu, patnju, bol, neraspoloenje,
pesimizam i pad energije, koje moe potrajati
nekoliko sati, dana, a ponekad i neto due.
Takvo raspoloenje moe signalizirati da
zastanemo, usporimo i razmislimo o svom
ivotu i sustavu vrijednosti te napravimo neke
promjene. Osim toga nakon svakog gubitka,
naroito bliske osobe, proces tugovanja
ukljuuje simptome vrlo sline depresiji.
Meutim normalno tugovanje s vremenom se smanjuje te se osoba oporavlja i uspijeva nai
smisao ivota bez voljene osobe. Ako patnja i neraspoloenje potraju, osoba moe zapasti u
depresivnu epizodu, a tada treba potraiti strunu pomo.

Depresija je dakle vie od obine tuge. Ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona
nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako je osobi teko raditi,
druiti se, spavati, jednom rijeju, ako se vie ne moe veseliti ivotu, onda to vie nije
neraspoloenje, niti obina tuga, ve depresija.
Depresija je teko psiholoko stanje u kojem osoba doivljava znaajnu promjenu u
raspoloenju i u nainu na koji gleda sebe i svijet. Uglavnom prevladavaju osjeaji beznadnosti i
bespomonosti koji, povezani s nedostatkom koncentracije, mogu znaajno oteati provoenje
svakodnevnih aktivnosti. Ovi osjeaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati due vremensko
razdoblje, a osoba koja prolazi kroz teku depresiju moe doivjeti ekstremne promjene
raspoloenja ili ak elju za potpunim povlaenjem iz svakodnevice i/ili vanjskoga svijeta.
Depresiju prate i tjelesni simptomi poput umora, iscrpljenosti te poremeaja sna i apetita. irok
raspon tjelesnih i psihikih simptoma koji karakteriziraju depresiju ponekad oteava
prepoznavanje i razumijevanje bolesti, pa tako prisutni tjelesni simptomi mogu pozornost lijenika
primarne zdravstvene zatite odvesti u pogrenom smjeru. S druge strane, u opoj populaciji
postoje brojne zablude i neznanja o ovom problemu, pa mnogi ljudi koji pate od depresije nikada
ne potrae pomo. Meutim postoje neki uobiajeni simptomi depresije koji se kod svakog
pojedinca mogu razlikovati u jaini i obliku u kojemu se javljaju.

Najei su simptomi depresije:

- potitenost, turobno raspoloenje, navala crnih misli i
sjeanja;
- intenzivna tuga, samosaaljenje, napadaji plaa;
- osjetljivost, ranjivost, razdraljivost ("sve me smeta");
- strah, tjeskoba, zabrinutost, strepnja ("neto strano e
se dogoditi");
- pesimizam, beznae i bespomonost ("nema mi spasa",
"nikad mi nee biti bolje");
 Sveuilini savjetovalini centar Psiholoko savjetovalite
Rijeka, rujan 2014.

- osjeaj bezvrijednosti, krivnje i suvinosti ("nitko me ne voli", "nitko me ne treba");

- osamljenost, osjeaj nepripadanja ili nezatienosti ("potpuno sam sam na svijetu");
- nesposobnost uivanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
("nita me vie ne veseli");
- bezvoljnost, letargija ("nita mi se ne da");
- oslabljena koncentracija i poremeaj pamenja;
- umor, iscrpljenost, manjak energije;
- znaajno smanjen ili povean apetit;
- nesanica ili prevelika potreba za snom;
- tjelesni bolovi koji nemaju tjelesne uzroke;
- elja za smru ili planiranje samoubojstva ("ne mogu vie izdrati",
"bolje da me nema").
Depresija nije prolazna slabost, nedostatak vrste volje niti izlika za lijenost kao to to
okolina esto zna pomisliti, ve je ozbiljan problem u kojem osobi treba puno podrke i pomoi
prilikom oporavka.

Uzroci depresije

Uzroci depresije mnogobrojni su i

meusobno povezani. Moemo ih podijeliti na
genetske i okolinske faktore (npr. stres,
traumatski dogaaji..) te one koji su pod naom
kontrolom (npr. stil ivota, odluke koje
donosimo...). Danas se smatra da je depresija
biopsihosocijalni poremeaj, odnosno da za
njezin nastanak najee postoji manja ili vea
uroena predodreenost koja u kombinaciji s
nepovoljnim ivotnim okolnostima moe dovesti do njena razvoja. Vano je znati da je depresija
povezana s fizikim promjenama u mozgu, odnosno naruenom ravnoteom kemijskih tvari koje
nazivamo neurotransmiterima, zbog ega su ponekad potrebni i lijekovi u lijeenju. Oni mogu u
odreenim situacijama i za neke ljude biti korisni te mogu ubrzati i olakati napredovanje kroz
psihoterapiju.

Osim uzroka depresije vano je obratiti panju i na faktore koji odravaju depresiju i
oteavaju oporavak. To su misli, ponaanja, osjeaji, tjelesne promjene i okolinski imbenici koji
su meusobno isprepleteni i djeluju jedni na druge. Depresivno raspoloenje praeno je
negativnim mislima i nedostatkom motivacije i interesa za uobiajene aktivnosti zbog kojih se
osoba obino povlai iz drutva i aktivnosti. Ta neaktivnost doprinosi daljnjem razvoju
depresivnog raspoloenja, crnih misli itd.

depresivno negativne smanjenje depresivno

raspoloenje misli aktivnosti raspoloenje
 Sveuilini savjetovalini centar Psiholoko savjetovalite
Rijeka, rujan 2014.

Depresija nije znak slabosti i ne treba je se sramiti. Ona se moe lijeiti psihoterapijom i
savjetovanjem, lijekovima ili kombinacijom navedenog.

Kako si moete pomoi?

Simptomi depresije mogu biti razliitog intenziteta, a o tome ovisi i potreba za strunom
pomoi. U nastavku slijedi nekoliko savjeta kako sami moete poraditi na oporavku:
Pratite svoje promjene u raspoloenju i negativnim mislima kako bi mogli otkriti izvore
loeg raspoloenja i stresa.
Pokuajte shvatiti to vas mui odnosi s drugima, financijski problemi, koliina obaveza
itd. - i propitajte se moete li utjecati na problem i/ili njegovo rjeavanje i kako to uiniti.
Usmjerite energiju na rjeavanje problema ako su stvari pod vaom kontrolom, a u
suprotnom smiljajte alternativne naine kako se nositi s neugodnim osjeajima i
situacijama.
Razgovarajte s drugim ljudima - oni
mogu pomoi da sagledate situaciju ili
problem iz druge perspektive te mogu
dati ideje kako rijeiti problem ili kako
se postaviti. Sve navedeno moe
smanjiti osjeaj nezadovoljstva i
bespomonosti.
Nae misli funkcioniraju na principu
asocijacija, pa tako jedna negativna
misao privlai drugu itd. Kako se ne bi upleli u zaarani krug crnih misli koje ponu
negativno djelovati i na razmiljanja o onim dijelovima ivota kojima ste inae zadovoljni i
koji nisu tako crni, razgovarajte s nekim i nemojte dopustiti da se problemi gomilaju u
vaoj glavi!
Ako nemate s kime razgovarati u svojoj okolini ili vam je neugodno optereivati bliske
ljude, potraite pomo strune osobe.
Ako doivljavate depresivno raspoloenje koje traje krae vrijeme, za poetak je vano
dozvoliti si neugodne osjeaje. S druge strane, treba ostati aktivan, odnosno potruditi se
ukljuiti u razliite aktivnosti kako se loe raspoloenje ne bi nastavilo.
Odradite obaveze i ono to ste planirali, iako vam se ne da! Depresija potie neaktivnost,
a neaktivnost dalje podrava depresivno raspoloenje! Prekinite zaarani krug i pokrenite
se bez puno razmiljanja i preispitivanja ima li to smisla!
Aktivirajte se! Iako bi se najradije zavukli u miju rupu i nestali, dogovorite se za kavu ili
kino, bilo koju aktivnost u kojoj ste prije uivali kako se ne biste prepustili crnim mislima i
doprinijeli daljnjem razvoju depresivnosti.
Postavite realne ciljeve i odredite prioritete! Nemojte oekivati da moete sve odraditi kao
kad ste u najboljem izdanju. Ako ste tuni i neraspoloeni, radije si planirajte uenje od
jednog sata nego uenje cijelo popodne! Nakon tih sat vremena uenja pohvalite se za
uloeni trud. Vjerojatno ete se osjeati bolje i motivirano za sljedeu epizodu uenja!
Zadatke koji vam se ine prevelikima podijelite na manje dijelove i planirajte savladavanje
svakog od njih kao posebnu cjelinu.
Odgodite donoenje vanih ivotnih odluka i uvoenje promjena dok se ne ponete
osjeati bolje.
Vjebajte i kreite se - proetajte, idite trati, proetajte psa, upiite teretanu! Tjelesna
aktivnost potie bolje raspoloenje, smanjuje napetost, potie probavu, umara i nakon nje
se bolje spava!
 Sveuilini savjetovalini centar Psiholoko savjetovalite
Rijeka, rujan 2014.

Izbjegavajte one aktivnosti i ljude koji vam predstavljaju veliki izvor stresa.
Provodite vrijeme s ljudima koje volite i u ijem drutvu se ugodno osjeate. Nemojte se
izolirati i dopustite drugima da vam pomognu.
Pomirite se s tim da e se vae raspoloenje postupno popraviti i da nema brzog
rjeenja. Nemojte oekivati da ete se probuditi nedepresivni i da e odjednom sve biti
kao prije.
Pokuajte prihvatiti da u depresivnoj fazi niste efikasni kao prije. Budite zadovoljni sa
svakom sitnicom koju uspijete obaviti.

Ako primjeujete da depresivnost traje neko vrijeme, ali jo uvijek mislite da moete sami,
preporuujemo da proitajte knjigu Pobijedite depresiju kognitivno-bihevioralnim tehnikama
autorice Dragice Barbari koja daje upute korak po korak, primjere i vjebe za izlazak iz
depresije.

I zapamtite, napredovanje je postupan proces i ne treba oekivati da e tei glatko. Normalno

je oekivati uspone, padove i krize, no praenjem vlastitog napredovanja vidjet ete kako u
prosjeku ipak napredujete. Vano je samo pokuavati i dalje!

Ako ranije navedeni simptomi traju due od nekoliko tjedana i ako vam je svakodnevno
funkcioniranje znaajno narueno, potrebna vam je struna pomo psihologa i/ili psihijatra.
Najbolje da je potraite to prije. Moete se javiti u Psiholoko savjetovalite Sveuilinog
savjetovalinog centra, koje prua besplatnu psiholoku podrku i pomo studentima Rijekog
sveuilita ili svomu lijeniku koji vas moe uputiti specijalistu psihijatru.

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Sveuilita u
Rijeci i ni na koji se nain ne moe smatrati kako odraava gledita Europske unije.

"Europska unija
Ulaganje u budunost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda"