Professional Documents
Culture Documents
Toplina I Temperatura PDF
Toplina I Temperatura PDF
TOPLINA I TEMPERATURA
- razliito shvaanje pojmova topline i temperature u
svakodnevnom ivotu
TOPLO
HLADNO
MLAKO VRUE
A B
toplije hladnije
12.1. Termometrija
ledite vrelite
12.1. Termometrija
Temperaturne skale:
B
A
B
A
Nedostaci:
Vrlo neprecizni.
esto se moraju badariti.
Termoelement toplinski spoj
Spoj 2 vrste metala (npr. Cu Fe) preko voltmetra.
Fizikalni praktikum, vjeba 10.
Prednosti:
Mjerno podruje je od 4 K do 3000 K.
Tonost mjerenja je do 0,01 K.
Vrlo male dimenzije mogu se mjeriti temperature sitnih tijela.
Pirometar
Temperatura se mjeri mjerenjem zraenja crnog tijela.
Mjerenjem intenziteta zraenja. Mjeri se temperatura tijela.
Optiki pirometar "Valna duljina emitiranog zraenja
proporcionalna je temperaturi tijela."
Pirometri se koriste na temperaturama viim od 1063 0C (na niim
temperaturama, zraenje je minimalno).
Maksimalni i minimalni termometri
Tako graeni da njihovo pokazivanje ostaje na maksimumu ili
minimumu temperature koju je imalo tijelo (npr. bolniki term.).
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Linearno rastezanje
L L0 T
L = L0 T
koeficijent
linearnog rastezanja
materijal = 1 L /K K
-1
1
L0 T26 . 10-6
cink
L = L0 + L = L0 + L0 T aluminij 24 . 10-6
bakar 14 . 10-6
L = L0 (1 + T ) elik 12 . 10-6
staklo 4 - 9 . 10-6
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Volumno rastezanje
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Volumno rastezanje
3
(
V = L0 (1 + T ) = L30 1 + 3T + 3 (T ) + (T )
2 3
)
V V0 (1 + T ) , = 3
koeficijent
toplinskog irenja
1 V
= K 1
V0 T
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Anomalija vode
Voda je najgua
na 4 C vanost
za ivot na Zemlji.
Priroda: Voda se obino hladi s povrine.
Ako je temp. vode via od 4 0C. Hlaenjem se poveava njena
gustoa. Molekule padaju na dno. Strujanje i razmjena
topline. Voda se hladi.
Kada se gornji sloj ohladi na 4 0C. Hlaenjem se smanjuje
gustoa vode na povrini. Molekule ostaju na vrhu. Nema
strujanja i razmjene topline. Rashlaena voda ostaje na povrini i
slui kao zatita od daljnjeg hlaenja. Takoer, smrzavanje vode ne
ide jako duboko. titi se biljni i ivotinjski svijet.
12.3. Plinski zakoni
Idealni plin meumolekulerne sile su zanemarive
- molekule promatramo kao materijalne toke
- dobra aproksimacija za vie temperature i nii tlak
izoterme
(hiperbole)
T
12.3. Plinski zakoni
Gay-Lussacov zakon: Vt = V0 (1 + 1t )
(p = const)
1 volumni koeficijent
V
= const rastezanja plina
T 1 = 0,0036604 K-1 = 1 / 273,15 K
Charlesov zakon
(2. Gay-Lussacov zakon) (
pt = p0 1 + t )
(V = const)
koeficijent poveanja tlaka plina
= 0,0036604 K-1 = 1 / 273,15 K
p
= const
T
12.3. Plinski zakoni
Stanje idealnog plina potpuno je odreeno trima veliinama:
tlakom, volumenom i temperaturom.
pV p0V0
=
T T0
-jednadba stanja
f(p,V,T)=0
12.3. Plinski zakoni
Avogadrov zakon
Jednaki volumeni svih plinova pri istoj temperaturi i tlaku
imaju isti broj estica.
Broj jedinki u n molova neke tvari je:
N = n NA
Jedan mol bilo kojeg plina pri istim uvjetima ima jednak volumen molarni
volumen plina Vm = 22,410-3 mol-1.
Masa od jednog mola neke tvari naziva se molarna masa M.
M = NA mj
Vrlo esto se koristi relacija koja kae koliko molova ima u m kg
neke tvari:
m
n=
M
n = 0, 0555mol
N = 3,342 1022
12.3. Plinski zakoni
Jednadba stanja idealnog plina
pV p0V0
= = konst. T0 = 273,16 + 0 C
od prije:
T T0 l
p0 = 101325 Pa V0 22, 4
mol
p0V0
R= = 8,314 J / mol K opa plinska konstanta
T0
pV = nRT
Formalna definicija idealnog plina:
Idealan plin je onaj za koji je pV / nT konstantno pri bilo
kojem tlaku.
N
n=
NA
pV = NkT
k = R / NA 1,3810-23 J/K Boltzmannova konstanta
Daltonov zakon
n
r
n = ni i
i =1
i =1
Daltonov zakon 4
Zrak Primjer smjese plinova (21 % O2, 73% N2, Ar, CO2, )
Kolika je srednja molarna masa zraka?
r
n M i i Realno stanje:
M = i =1
r nO2 = 21mol
n i
M (O2 ) = 32 g 21 32 + 79 28
i =1 M =
nN 2 = 79mol 21 + 79
672 + 2212 2884
M ( N 2 ) = 28 g M = = g / mol
21 + 79 100
M 0, 028kg / mol
12.4. Koliina topline. Specifini toplinski kapacitet
Toplina je energija koja prelazi s jednog tijela na drugo (s toplijeg
na hladnije) zbog njihove temperaturne razlike.
Primjer:
Pri odreivanju specifinog toplinskog kapaciteta mjedi ugrijemo mjedeni uteg
mase 500 g na 100 C. Uteg zatim stavimo u aluminijski kalorimetar mase 60
g koji sadri 400 g vode od 15 C. Konana temperatura vode je 23,4 C.
Odredi specifini toplinski kapacitet mjedi.
voda kalorimetar mjed konana temperatura
m1=0,4 kg m2=0,06 kg m3=0,5 kg tk=23,4 C
c1=4,19103 J/kg K c2=0,92103 J/kg K t3=100 C
t1=15 C t2=15 C c3=?
Q1 + Q2 = Q3
m1c1 ( tk t1 ) + m2c2 ( tk t2 ) = m3c3 ( t3 tk )
c3 = 0,38 103 J/kg K
KALORIMETRIJA
1 dQ 1 dQ
cp = cp =
m dT m dT p
KALORIMETRIJA 9
Q = mc p T cp =
1 dQ
m dT
C p = Mc p Cp =
M dQ 1 dQ
Cp =
m dT n dT
Mjerenje specifinog toplinskog kapaciteta
Q = mc p T
Zadatak: Izmjeriti toplinu koju neko tijelo primi ili preda.
Kalorimetri = Ureaji za mjerenje topline.
METODA MIJEANJA
Kalorimetar = Posuda male mase, dobro toplinski izolirana od okoline.
U kalorimetar stavimo vodu poznate
temperature T1 te poznate mase m1.
U vodu je uronjen termometar, a voda se
mijea pomou mehanike mijealice.
Uzorak neka ima masu m2 i temperaturu T2
(neka je T2 > T1).
Q2 = Q1 + Qk
m2 c2 (T2 Tk ) = m1c1 (Tk T1 ) + K (Tk T1 )
Primjer:
t1 = 24 0C
t = 38 0C
tk = 35 0C
m = 460 g = 0,46 kg
Mjerenje specifinog toplinskog kapaciteta 5
Elektrini kalorimetar ( Joule, za tekuine)
Tablica:
Tvar q(MJ/kg)
vodik 119
ugljik 33,9
ugljen 11,6 36,8
benzin 47,8
zemni plin 15
bukovina(13% H2O) 17
Vrelita, talita i latentna toplina
Sjetimo se pokusa s tekuinom u zatvorenom sistemu:
Stisnemo li klip. Para e prelaziti u vodu.
Dokle traje proces? Dok se postigne stanje zasiene pare.
to se dogaa ako posuda nije zatvorena?
L = latentna toplina
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
12.6. Fazni dijagrami. Kritina i trojna toka
- pokazuju kako se mijenjaju svojstva sustava pri promjeni temperature,
tlaka i volumena; prijelaze iz jednog agregatnog stanja u drugo te iz
jedne faze u drugu
Fazni dijagram vode
p T dijagram stanja vode za relativno niske temperature.
POZOR! Mjerna skala za tlak nije proporcionalna!
TROJNA TOKA:
T = 273,16 K
pzas = 6,105 . 102 Pa
C = KRITINA TOKA:
TC = 647 K
pC = 22,1 MPa
VC = 3,16 . 10-3 m3kg-1
[ ]
a = g / m 3
p [torr ] =
1
g / m T [ K ]
3 Za T 0 0
C p [ torr ]
g / m 3
288
Vlanost zraka 5
1, 013 105 Za T 0 0
C p [ torr ] g / m 3
1 torr = 1 mmHg = Pa
760
a - Apsolutna vlanost zraka (def) = Masa vodene pare u 1 m3 zraka.
[ ]
a = g / m 3
k termalna vodljivost
b) strujanjem (konvekcijom)
Konvekcija je prijenos topline gibanjem
nekog fluida.
Prirodna (gibanje fluida samo zbog
temperaturne razlike) i prisilna
konvekcija (pumpa tjera fluid na
gibanje).
c) zraenjem (radijacijom)
Radijacija (zraenje) je prijenos topline elektromagnetskim
valovima.
Brzina toplinskog zraenja s neke plohe srazmjerna je njenoj
povrini, svojstvima te temperaturi povrine
Stefan Boltzmannov
zakon zraenja
=
e emisivnost (omjer zraenja s promatrane povrine
i brzine zraenja s idealne povrine jednake plotine i
temperature; 0<e<1)
Crno tijelo idealno tijelo ija je emisivnost, e=1; ono
i apsorbira svo zraenje koje upadne na njega
Wienov zakon valna duljina kod koje
mT = 2,898 103 Km
spektralna gustoa postie maksimum
Prijenos topline
Iskustvo: Neko tijelo se moe ugrijati uz prisustvo drugog tijela.
Kaemo da je dolo do prijenosa topline.
Prijenos topline Vrlo sloen proces.
Naini prijenosa topline? Zamislimo eksperiment:
Debela savijena bakrena ipka grijana je , pomou elektrine pei na
jednom svom kraju. Drugi kraj ipke uronimo u smjesu vode i leda:
El. pe poveava unutarnju
energiju bakrene ipke: Poveava
se kinetika (vibracijska) energija
estica tapa unutar el. pei.
Meusobnim sudarima estica,
energija se prenosi na susjedne
estice. Sve do kraja tapa.
Metali imaju velik broj slobodnih elektrona koji jako dobro prenose
toplinu.
Prijenos topline 5
Zato metali imaju velike ?
Primjer: Koeficijent toplinske vodljivosti aluminija i bakra kao
funkcija temperature.
Primjer:
Shematski prikaz hoda temperature kroz prozorsko staklo
zatvorenog prozora.
Prijenos topline 10
dI
f (,T ) =
Emisiona mo crnog tijela ili
spektralna gustoa zraenja: d ct
W
f ( , T ) = 3
m
Faktor emisije = Def = Omjer emitiranog e
=
zraenja i ukupnog zraenja:
Kirchhoffov zakon
Kirchhoff Prouavao odnose faktora apsorpcije i emisije za crno
tijelo. Zakljuak: U ravnotei je emitirani tok jednak
apsorbiranom.
act = ect
Primjer:
Odredite temperaturu povrine Sunca i snagu koju zrai 1 m2
njegove povrine pod pretpostavkom da Sunce zrai kao crno tijelo.
Maksimum Suneva zraenja je za m = 480 nm.
b = 2,898 10 3 Km
mT = b = 2,898 10 3 Km
m = 480nm
W 2,898 10 3 2,898 10 3
= 5, 67 108 T= K = K
m2 K 4 m 480 10 9
T = 6040 K
W 7 W
I = T 4 I = 5, 67 108 60404 = 7,5 10
m2 m2
Poreenje s eksperimentom?
Ultraljubiasta katastrofa 2
2 c
f (,T ) = kT
4
Poreenje s eksperimentom?
RayleighJeansova funkcija se ne
slae s eksperimentalnim spektrima!
Nisu je nali!
Da li to znai da fizikalna teorija nije tona? Ali mnoge druge pojave
se jako dobro opisuju s tom istom teorijom!
Rjeenje: Klasina fizika svojim zakonima ne moe objasniti sve
pojave u prirodi, pogotovo u mikrosvijetu atoma i molekula. Za
objanjenje zakona zraenja crnog tijela trebaju neke nove ideje.
Max Planck, 14. prosinca 1900. Uveo pojam kvantiziranosti
energije. = Roendan kvantne fizike.
Termodinamika znanost o toplini (Povijesni pregled)
-toplina je bila zamiljana kao besteinski fluid jer toplina tee od toplijeg k
hladnijem tijelu; i tek je krajem 18. st. znanost o toplini postala kvantitativna
-inenjeri 18. st. nauili su da pravilnim dizajnom strojeva taj tok topline moe biti
pretvoren u koristan rad
-osnovna premisa teorije topline (kalorije) bila je da je ona ouvana (neunitiva i
nestvoriva); kasnije u 1840-tim tome gleditu su poeli protiviti Robert Mayer, James
Joule, Hermann Helmholtz i dr.; spjeli su oboriti teoriju o ouvanju topline, ali su
ponudili malo toga za novo objanjenje
-posao utemeljenja nove znanosti o toplini (nazvane termodinamike) pao je na lea
Williama Thomsona i Rudolfa Clausiusa u 1850-tim godinama; osnovni koncept nove
teorije bio je taj da svaki sustav ima intrinsino svojstvo koje je Thomson nazvao
energija, a za koje je vjerovao da je nekako povezano s nasuminim gibanjem
molekula sustava; u to vrijeme molekule jo nisu bile poznate niti prihvaene, pa se ni
razvoj ove teorije nije mogao nastaviti; ali uio je da je energija sustava ouvana (a ne
toplina)
-u modernoj termodinamici teite se s energije prenosi na novu veliinu entropiju,
koju je uveo Clausius; povezao je entropiju s toplinom i temperaturom i utemeljio 2.
zakon termodinamike: u izoliranom sustavu entropija raste do maksimuma;
-tamo gdje je stao Clausius, nastavio je Willard Gibs (to je Newton za mehaniku, to je
Gibbs za termodinamiku); uoio je vezu energija-entropija i uveo pojam kemijskog
potencijala; uspio objasniti razliite pojave; 1870-tih izdaje svoje djelo Rasprava o
termodinamici otvara nove vidike drugima; Walter Nernst
Pitanja i zadaci:
1. Je li mogue da dva tijela budu u termikoj ravnotei, a da meusobno nisu u
kontaktu?
2. Guma ima negativan koeficijent linearnog irenja. to e se dogoditi s komadom
gume ako ju zagrijavamo?
3. Objasni zato stupac ive u termometru prvo opada, a potom raste, kada ga uronimo
u kipuu vodu?
4. Zato amalgami (zubne plombe) moraju imati isti koeficijent termikog rastezanja
kao i zubi? to bi se dogodilo u suprotnom.?
5. Na graevinskom metru napravljene su oznake pri t=20C. Ako je temperatura zraka
t2=30C, hoe li mjerenja biti tona, prekratka ili predugaka?
6. Ako je koeficijent irenja elika =1110-6, koliko iznosi pogreka u prethodnom
zadatku?
7. Koliko grama plina ima u 1 molu: vodika (H2), helija (He), ugljinog monoksida (CO)?
8. Koliki je volumen idealnog plina pri T=0 K? Je li ovo predvianje prema jednadbi
stanja idealnog plina tono ili ne?
9. to e se dogoditi s napuhanim balonom ispunjenim zrakom ako ga uronimo u
tekui duik?
10. Dva identina cilindra nalaze se na istoj temperaturi, ispunjeni su jednakom
koliinom istog plina. Ako je volumen cilindra A tri puta vei, to moemo rei o
relativnom tlaku u cilindrima?
11. Zato se hrana prije skuha u ekspres loncu?
12. Obala mora je kamenita i izgleda kao na slikama, tvorei podvodnu pilju u stijeni u
kojoj je zarobljen zrak.
a) Ako se razina mora podigne, hoe li cijeli volumen zarobljenog zraka biti potopljen?
b) Ako je razina mora vea od nivoa pilje, a pilja ispunjena vodom, hoe li se razina
mora u pilji spustiti kada doe oseka i razina mora se spusti ispod vrha pilje?