Professional Documents
Culture Documents
Ljubomir Majdancic Handbook Fotonapon PDF
Ljubomir Majdancic Handbook Fotonapon PDF
financira
Europska unija
FOTONAPONSKI
Osnovni ciljevi ovog programa su pomo u izgradnji
institucija i vladavine prava, ljudskih prava, ukljuujui
i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i
SUSTAVI
nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme,
ekonomski i drutveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju
te regionalnu i prekograninu suradnju.
Prirunik
Provedbeno tijelo:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO
Nositelj projekta:
Srednja kola Oroslavje
Partneri na projektu:
Tehnika kola Ruera Bokovia u Zagrebu
Grad Oroslavje
Struni suradnici:
Darko Cobovi, dipl. ing.
Goran Nuskern, dipl. ing.
Autor:
Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandi, dipl. ing.
HSUSE Hrvatska struna udruga za sunevu energiju
Izdava:
Tehnika kola Ruera Bokovia u Zagrebu
Srednja kola Oroslavje
Tehniki urednik:
Mario Lesar, graf. ing.
Dizajn i promocija:
Culmena d.o.o.
Web adresa:
www.ipa-oie.com
Sadraj
1. UVOD ............................................................................................. 1
DODATAK ......................................................................................... 43
Karte ozraenosti vodoravne plohe ukupnim sunevim zraenjem u Republici Hrvatskoj
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 1
1. Uvod
Sunce je glavni izvor elektromagnetskog zraenja koje prolazi atmosferom i neiscrpan je obnov-
ljivi izvor energije. Ono daje energiju koja odrava ivot, pokree atmosferu i razliitim sustavi-
ma gibanja oblikuje vrijeme i klimu.
Danas se smatra da je Sunce nastalo od nakupine meuzvjezdanog plina koja se poela sai-
mati zbog gravitacijskog privlaenja. To je prouzroilo rast temperature te se prvotni izvor energi-
je naziva gravitacijsko saimanje. Zbog zagrijavanja je plin poeo zraiti i nastalo je "prasnue".
Potvrdu takve hipoteze moemo nai u zvijezdama koje tek nastaju u oblacima meuzvjezdanog
plina (tzv. protozvijezde). Kako se "prasnue" saimalo, u jezgri je rasla gustoa i temperatura, pa
su u odreenoj fazi saimanja nastali uvjeti za poetak termonuklearne fuzije vodika u helij. Tako
je stvoren nov izvor energije, Sunce.
Plin koji se u nuklearnim reakcijama poeo jo vie zagrijavati, dostigao je dovoljan pritisak
da izbalansira gravitacijsko privlaenje i tako zaustavi daljnje saimanje. Tim procesom nastalo je
Sunce. Procjene starosti Sunca pokazuju da se to zbilo prije oko 5 milijardi godina, a ostaje mu
jo toliko dok ne potroi sav raspoloivi vodik za fuziju, to je oko 10 % ukupne koliine vodika
na Suncu.
O tome kako su jo uvijek burne reakcije na Suncu najbolje govori podatak da svake sekunde
sa suneve povrine u obliku solarnog vjetra odlazi 3 000 tona. Ako bi na taj nain sa Sunca otila
cjelokupna tvar, bilo bi potrebno 200 000 milijardi godina. Tako dobivena ogromna koliina
energije, termonuklearnim reakcijama u unutranjosti Sunca, ne samo da je stvorila nune uvjete
za nastanak i razvoj ivotnog ciklusa na Zemlji, nego nam je podarila i zalihe energije kojima se
svakodnevno koristimo kao to su ugljen, nafta i prirodni plin.
Uzmemo li u obzir da Sunce samo u jednoj sekundi oslobodi vie energije nego to je naa ci-
vilizacija tijekom svojeg razvoja iskoristila, vanost istraivanja energije Sunca i pretvorbe ener-
gije suneva zraenja u korisne oblike energije poprima sasvim novu dimenziju s velikom
mogunou rjeavanja problema energetske krize, koja je u svijetu sve prisutnija.
Na slici 1.1. prikazano je godinje sunevo zraenje na povrini Zemlje u usporedbi s godinjom
potronjom energije u svijetu, te zalihama fosilnih (ugljen, nafta, plin) i nuklearnih goriva (uran).
zalihe ugljena
zalihe nafte
godinje sunevo zalihe urana
zraenje zalihe plina
Snaga sunevog zraenja iznosi oko 3,81023 kW, odnosno 3,31027 kWh/god., od ega samo
mali dio stigne na zemlju pod prostornim kutom od 32', odnosno 0,53. Do vrha Zemljine atmos-
fere dolazi samo pola milijarditog dijela emitirane energije, tj. oko 1,751014 kW ili 1,531018
kWh/god. Ta snaga prelazi vie od 100 000 puta snagu svih elektrana na zemlji kad rade punim
kapacitetom. Ogromna je koliina energije od suneva zraenja. Manje od jednog sunanog sata
dovoljno je da pokrije cjelokupnu potrebu za energijom gotovo 6,5 milijardi ljudi koji ive na
ovom planetu. (Prikazano malom plavom kockicom na slici 1.1.)
Slika 1.1. zorno pokazuje prirodni potencijal energije suneva zraenja. To je velika uta koc-
ka, koja je 50 puta vea od zbroja svih zaliha fosilnih i nuklearnih goriva. Trenutano je tehniki
potencijal energije suneva zraenja jo uvijek vei od svjetske potronje energije, koja je prika-
zana malom plavom kockicom.
Unato tome da se oko 30 % energije suneva zraenja reflektira natrag u svemir, jo uvijek
Zemlja od Sunca godinje dobiva oko 1,071018 kWh energije, to je nekoliko tisua puta vie ne-
go to iznosi ukupna godinja potronja energije iz svih primarnih izvora.
Energija koju su apsorbirale atmosfera ili povrina Zemlje, pretvara se u toplinsku energiju.
Oko 23 % potroi se za isparavanje i nastajanje oborina u atmosferi, a ostatak, oko 47 %, primi
Zemlja u obliku ogromne koliine energije. Zagrijavanje prouzrokuje isparavanje vodenih povri-
na, stvara vjetrove i morske struje i, to je najvanije, omoguuje ivot.
Zanimljivo je da se tek tisuitim dijelom energije, koja dolazi do tla, koriste biljke u procesu
fotosinteze za nastajanje biomase, a ovjeanstvo se uglavnom koristi energijom koju su biljke
skupljale milijunima godina i to kroz eksploataciju nafte, ugljena ili prirodnog plina. Neznatan dio
energije suneva zraenja uzrokuje nastajanje valova i vodenih strujanja u morima i oceanima te
stvaranje vjetra i zranih strujanja u atmosferi, a takoer i zanemariv dio slui u fotosintezi za pro-
izvodnju biomase. Udio suneve energije na kopnenoj povrini iznosi samo jednu petinu, a osta-
tak suneve energije apsorbiraju mora i oceani.
Zbog toga kaemo da su svi izvori energije, osobito obnovljivi, samo razliite pretvorbe i ob-
lici energije suneva zraenja. (Slika 1.2.)
injenica je da su konvencionalni izvori energije (ugljen, nafta, plin, nuklearna goriva) ogra-
nieni i iscrpljivi, a energetski sektor veim je dijelom uzrok emisije SO2, NOx, te osobito stakle-
nikog plina ugljikova dioksida CO2, koji najveim dijelom doprinosi globalnom zatopljenju i
klimatskim promjenama. Stoga je prijeko potrebno osigurati sklad suvremenog naina ovjekova
ivota i stupnja tehnolokog napretka, tehnocivilizacije 21. stoljea, s prirodom i odrivim razvo-
jem, za dobrobit sadanjih i buduih narataja.
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 3
Upravo zbog gore navedenih spoznaja energija se mora dobivati iz novih izvora energije, kao
to su suneva energija, energija vjetra, energija malih vodotoka, geotermalna energija, energija
biomase i otpada, energija plime i oseke, energija morskih struja i morskih valova, vodika i sl., to
je vano za gospodarski i energetski sustav svake zemlje. Prijeko je potrebno da ti novi izvori
energije budu u skladu sa zatitom okolia i odrivim razvojem bez emisije tetnih tvari.
Kako sa stajalita odrivog razvoja u energetici moraju biti usklaeni ekonomski i ekoloki ci-
ljevi drutva, ovom se knjigom eli ukazati na to kako se upravo koritenjem sunevom energije
moe dobiti dovoljna koliina prijeko potrebne energije. Tako e se ostvariti gospodarski rast bez
naruavanja ekolokog sustava, kao prirodne zajednice svih ivih bia ovog planeta, a prije svih
ovjeka. To emo i praktino pokazati.
Suneva energija bi, kao izrazito prihvatljiv obnovljivi izvor energije, u bliskoj budunosti
mogla postati glavni nositelj ekoloki odrivoga energetskog razvoja. Zbog toga se intezivno is-
trauju novi postupci i procesi pretvorbe suneve energije u elektrinu, toplinsku ili energiju hla-
enja, to e biti objanjeno u sljedeim poglavljima ove knjige.
Konano, uzmemo li u obzir visoku cijenu klasine energije, a i cijena barela nafte uestalo
raste, stoljetno crpljenje tradicionalnih fosilnih izvora energije, te sve stroe ekoloke zakone i
propise, moemo zakljuiti kako e koritenje suneve energije, uz zatitu okolia, postati posao
budunosti.
Tehniki potencijal energije suneva zraenja koji padne na neku graevinu (zgradu), slika
1.3., nekoliko je puta vei od potreba takve zgrade za energijom. Na tritu ve postoje tehniki
ureaji i oprema kvalitetne tehnike razine, s prihvatljivom cijenom, za pretvorbu energije sune-
va zraenja u elektrinu, toplinsku ili u energiju hlaenja. Time je postignuta udobnost boravka u
takvoj zgradi, smanjen je uvoz energenata, osigurana je sigurna opskrba i znatno je smanjen nega-
tivan utjecaj na okoli iz energetskog sektora.
Slika 1.3. Ogroman potencijal energije suneva zraenja pada na svaku graevinu
djelatvornija njihova primjena, to u konanici vodi otvaranju novih radnih mjesta u malim i sred-
njim poduzeima. Mnoge su zemlje izradile, i prihvatile, ostvarenje takvih rjeenja i ulaganja kao
opu korist i gospodarski isplativo ulaganje, posebno nakon ubrzanoga tehnolokog razvoja i nji-
hove masovne primjene.
Naalost, trenutano se Republika Hrvatska, iako ima izrazito povoljne uvjete za uporabu sun-
eve energije, i to neusporedivo povoljnije od mnogih drugih zemalja, nalazi na samom dnu Eu-
rope po ugraenom broju takvih sustava, te se moe rei da u Hrvatskoj nije iskoritena kompara-
tivna prednost u pogledu pretvorbe energije suneva zraenja u elektrinu, toplinsku ili energiju
hlaenja.
Teoretski potencijal energije suneva zraenja daleko je vei od ostalih obnovljivih izvora
energije, kao na primjer biomase, vodenih snaga i snage vjetra, koji su takoer samo posljedica ili
neki oblik pretvorbe suneve energije.
Tehniki iskoristiv potencijal suneve energije, dakle onaj koji se danas tehniki i tehnoloki
moe iskoristiti za pretvorbu energije suneva zraenja u elektrinu, toplinsku ili energiju hlae-
nja, jo je uvijek vei od ukupne svjetske potronje energije. (Slika 1.4.)
600
600
tehniki 500
iskoristiv
potencijal,
400
EJ/god.
300
200
100
100 100 30
0
Sunevo zraenje 1
biomasa vodena snaga snaga vjetra
380
400
310
300
200 135
100
100 50
30
0
0
1 2 3 4 5 6
1960 1980 2000 2020 2040 2060
Slika 1.5. Rast obnovljivih izvora energije i udio u ukupnoj potronji energije do 2060.godine
EJ/go
EJ = 1018 J = 280 TWh = 280 109 kWh
1000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
2. Fizikalne osnove
2.1. Kristali i podjela
Kristali su vrsta tijela sastavljena od atoma, iona ili molekula u kojima se ponavlja njihov trodi-
menzionalni raspored s pravilnom meusobnom udaljenou tvorei tzv. kristalnu reetku. Kristali
sa savreno pravilnom reetkom idealizacija su dok je u realnoj kristalnoj reetki geometrijska
pravilnost naruena raznim utjecajima (npr. toplinskim, klizanjem i sl.). Promjena strukture utjee
na mehanika, toplinska, elektrina i magnetska svojstva kristala.
Materijali vani za izradu fotonaponskih solarnih elija mogu doi u obliku monokristala, po-
likristala (multikristala) ili kao amorfne tvari. Ako se itav aktivni obujam elija sastoji od samo
jednog kristala, onda je takva elija monokristalna. Ako se u procesu rasta kristala veih dimenzi-
ja formira vie kristala (obino zajedniki orijentiranih), i iz takva kristalnog bloka izree ploica
za izradu solarne elije, onda takve elije nazivamo polikristalnim ili multikristalnim.
Amorfne tvari ne posjeduju pravilan raspored atoma duljeg dosega kao kristali. Obino nasta-
ju ako se rastaljeni materijal vrlo brzo hladi, tako da se molekule ne stignu organizirati u termodi-
namiki stabilnija kristalna stanja. Drugi je nain da se pravilna kristalna reetka nekog materijala
oteti vanjskim utjecajem, npr. usaivanjem (implantacijom) ubrzanih iona koji ih, zbog sudara s
atomima mete, izbacuju iz vorova reetke. Pritom e povrinski slojevi mete postati amorfni sa-
mo ako je temperatura mete previe niska da bi izbaeni atomi kasnije mogli difundirati natrag na
svoje poetne poloaje.
Industrijski su vanije tehnologije dobivanja tankih amorfnih filmova putem depozicije ras-
praivanjem ("sputtering") ili depozicijom iz pare kemijskih reaktanata (CVD) na neke povrinu
podloge. Ako se temperatura podloge dri dovoljno niskom, deponirani atomi na povrini nee
imati dovoljno energije da difundiraju uzdu povrine i nau na njoj mjesto s ureenom kristal-
nom strukturom. Svaka od ovih tehnika depozicije ima specifinu temperaturu podloge, ispod
koje se dobiva amorfni film, a naprotiv, zagrijavanjem na vie temperature, amorfne tvari prela-
ze u polikristalne.
Ako je veliina kristalia vrlo mala (ispod 2 nm), teko je razlikovati kristalnu od amorfne fa-
ze, jer i amorfne tvari imaju neki pravilan raspored atoma na malu udaljenost (ispod 5 nm). U
graninom podruju, izmeu ove dvije faze, nalazi se, posebno kod tankih slojeva silicija, tzv.
nanokristalna faza (nc-Si) ili mikromorfni materijal. Ona takoer ima amorfnu fazu, ali se unutar
amorfne faze nalaze i sitna kristalna zrnca.
Nanokristalni silicij je jedan od materijala budunosti za izradu solarnih elija. Ima povolj-
nija svojstva od amorfnog silicija (a-Si) zbog vee pokretljivosti elektrona, poveane apsorpcije
fotona u crvenom i infracrvenom podruju suneva spektra i, to je jo vanije, zbog znatno ve-
e otpornosti prema degradaciji svojih fotoelektronikih svojstava. Vrlo je povoljno da se takav
materijal moe proizvesti samo mijenjamjem proizvodnin parametara u postojeim pogonima za
depoziciju a-Si, metodom CVD, stimuliranom plazmom (PECVD), pri razmjerno niskim tempe-
raturama.
Prema sposobnosti provoenja elektrine struje materijale moemo podijeliti na vodie (meta-
le), poluvodie i izolatore. Ovdje specifina elektrina vodljivost moe poprimiti veoma velik ras-
pon te za dobre vodie kao to su metali ona iznosi od 106 do 108 -1m-1, kod izolatora od 10-20 do
10-8 -1m-1, a za poluvodie je izmeu ovih vrijednosti, tj. od 10-7 do 105 -1m-1.
irina zabranjenog pojasa energija, odnosno energijska irina zabranjene vrpce (Eg) kod polu-
vodia iznosi oko 1 eV, kod metala ispod ove vrijednosti, a kod izolatora je vea od 6-10 eV. Kod
izolatora je valentni pojas ispunjen elektronima, vodljivi je pojas prazan i ne postoji gibanje elek-
trinog naboja primjenom elektrinog polja. Najvii pojas energija kod metala samo je djelomino
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 7
ispunjen, ili puni pojasevi prekrivaju jedan prazni, a postoji barem jedan valentni elektron po ato-
mu u tim pojasevima. Ti se elektroni mogu slobodno gibati u elektrinom polju, a kako postoje u
velikom broju, elektrina vodljivost je velika.
Stanje kod poluvodia slino je onome kod izolatora, osim to su tamo u znaajnijem broju
uvedeni dodatni elektroni i upljine u kristalu, ali jo uvijek manjem od broja prisutnih atoma, pa
je tako i njihova vodljivost manja nego kod metala (vodia).
Elektrini vodi je materijal koji obiluje slobodnim elektronima pa stoga dobro provodi elek-
trinu struju. Elektrini vodii mogu biti metali (zlato, srebro, bakar, aluminij i dr.), ugljen za et-
kice elektromotora i elektroliti (otopine soli, kiselina i luina).
Elektrini su izolatori materijali koji gotovo nemaju slobodnih elektrona pa stoga ne provode
elektrinu struju. Elektrini izolatori mogu biti neorganskog (porculan, staklo, mramor, azbest i
dr.) ili organskog podrijetla (guma, papir, prepan, fiber, pamuk, PVC masa i dr.).
T= 0 K T>0K
vodljiva vrpca
Eg
valentna
elektron upljina
Slika 2.1. Energijski dijagram istog poluvodia
Uinci nestehiometrije
Razlog za uvoenje donora i akceptora u elementarne poluvodie i poluvodike spojeve, mogu
biti i defekti u kristalnoj reetki kao to su praznine i meuprostorni atomi. Kod spojeva moe do-
i do nestehiometrije, zbog praznog mjesta u reetki jedne od komponenti spoja ili zbog vika je-
dne komponente u meuprostornom poloaju. Na primjer, u pomalo ionskoj reetki CdS, donorski
centar moe nastati uhvatom jednog ili vie elektrona na mjestu anionske praznine sumpora. Kako
je ovdje u suviku kadmij, da bi se sauvala elektrika neutralnost kristala, dva se elektrona moraju
dodati za svaki ion sumpora u manjku. Blizu te praznine postoji isti pozitivni naboj koji ponovno
privlai dodatne elektrone oko tog centra. Oslobaanjem uhvaenih elektrona, oni iz praznine ulaze
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 9
u vodljivi pojas i doprinose elektrinoj vodljivosti (dvostruki donori). Kako je za to potrebna neto
veae energija ionizacije, donorski nivoi navedenih centara nalaze se zbog atoma primjesa neto
dublje u zabranjenom pojasu.
n = N c e( f c )
E E /k T
gdje je:
Nc gustoa stanja elektrona u vodljivoj vrpci, 1/m3
Ec energija dna vodljive vrpce, J, eV
Ef Fermijeva energija, J
k Boltzmannova konstanta, (1,380610-23 J/K)
T termodinamika temperatura, K
---------------------------------------------------- Ef (F
(Fermijeva energija)
valentna
elektron
elekt upljina
Slika 2.2. Energijski dijagram za isti poluvodi
Bitno je svojstvo PN-spoja njegovo ispravljako djelovanje, tj. lake vodi struju kad je p-
podruje pozitivno, a n-negativno. Tada je napon u propusnom smjeru, a suprotno tome je napon
u zapornom smjeru. Dakle, PN-spoj radi kao dioda, i proputa struju samo u jednom smjeru. Ako
se na PN-spoj prikljui izvor vanjskog napona u propusnom smjeru, tako da je pozitivan pol na
10 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
p-strani a negativan na n-strani, protekne struja elektrona iz n-podruja prema p-podruju i uplji-
na iz p-podruja prema n-podruju.
Koncentracija upljina na p-strani ne mora biti jednaka koncentraciji elektrona na n-strani.
Ako je, na primjer, n-strana znatno jae dopirana primjesama od p-strane, bit e znatno jaa struja
elektrona preko p-n spoja nego struja upljina kad je dioda vezana u propusnom smjeru, tako da
dolazi do injekcije elektrona u p-podruje.
Veza izmeu vanjskog napona U i jakosti struje Id kroz PN-spoj, tzv. I,U-karakteristika diode,
moe se prikazati jednadbom:
( )
I d = I z eeU / k T 1
gdje je:
Id struja diode (jakosti struje kroz PN-spoj), A
Iz struja zasienja, A
e elementarni naboj, (1,602176462 10-19 C)
U elektrini napon, V
k Boltzmannova konstanta, (1,3806 10-23 J/K)
T termodinamika temperatura, K
Dakle, fotoni su estice bez naboja koje se gibaju brzinom svjetlosti co. Energija fotona prika-
zana je Einsteinovom relacijom:
co
E=hv=h
gdje je:
h Planckova konstanta, (6,625 10-34 Js)
v frekvencija promatranoga elektromagnetskog zraenja, 1/s
co brzina svijetlosti, (3 108 m/s)
valna duljina, m
svjetlost, hv
antirefleksijski sloj
0,15 mm 2-5 mm
- prednji kontakt u
0,2 m N- podruje obliku reetke
300 m P- podruje
+ stranji metalni
kontakt
Slika 2.4. Silicijeva solarna elija
U silicijevoj su solarnoj eliji, prikazanoj na slici 2.4., na povrini ploice P-tipa silicija difun-
dirane primjese, npr. fosfor, tako da na tankom povrinskom sloju nastane podruje N-tipa polu-
vodia. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunava zraenja, na prednjoj
povrini elije nalazi se metalna reetka koja ne pokriva vie od 5 % povrine, tako da gotovo ne
utjee na apsorpciju suneva zraenja. Stranja strana elije prekrivena je metalnim kontaktom.
Da bi se poveala djelotvornost elije, prednja povrina elije moe biti prekrivena prozirnim pro-
turefleksnim slojem koji smanjuje refleksiju suneve svjetlosti.
Kada se solarna elija osvijetli, na njezinim se krajevima pojavljuje elektromotorna sila, tj.
napon. Tako solarna elija postaje poluvodika dioda, tj. PN-spoj, i ponaa se kao ispravljaki
ureaj koji proputa struju samo u jednom smjeru.
struja
PN-spoj
U tablici 2.1. dani su temeljni parametri solarnih elija, kao napon otvorenog kruga Uok, gus-
toa struje kratkog spoja Jks i stupanj djelovanja elije. Izraeni su uglavnom od materijala koji se
danas koriste za izradu elija.
Nova tehnologija, koja ukljuuje primjenu trakastog silicija, ima prednost to je u procesu pro-
izvodnje izbjegnuta potreba rezanja vafera, ime se gubi i do 50 % materijala. Meutim, kvaliteta
i mogunost proizvodnje nije takva da bi primjena te tehnologije prevladala u bliskoj budunosti.
U novoj tehnologiji tankog filma primjenjuju se poluvodii s tzv. izravnim zabranjenim poja-
som i njihove debljine mogu biti znatno manje, uz bitno manji utroak materijala, to obeava
nisku cijenu i mogunost proizvodnje velikih koliina elija.
Solarne elije tankog filma pripadaju treoj generaciji solarnih elija, a postoji nekoliko ekspe-
rimantalnih poluvodikih materijala poput bakar-indij-galij-selenida (CIGSS), bakar-indij-diselenida
(CIS) ili kadmijeva telurida (CdTe) te organskih materijala, no u masovnu su proizvodnju ule
solarne elije izraene od tankog filma silicija (TFSi). Izvode se postavljanjem tankih slojeva (fil-
mova) poluvodikih materijala na podlogu (tzv. supstrat). Takva izvedba solarnih elija je vrlo
zahvalna, jer omoguava njihovu fleksibilnost u odnosu na klasine, krute, solarne elije, a to
omoguava njihovu iru primjenu. Meutim, njihova je dosadanja uinkovitost 7 do 10 %, to je
znatno manje od klasinih silicijevih solarnih elija.
Danas se na tritu mogu nai razliite silicijeve solarne elije, razliitih boja i dimenzija. Uobi-
ajene su dimenzije 10 cm 10 cm, 12,5 cm 12,5 cm, 15 cm 15 cm, 21 cm 21 cm, (slika 2.7.).
Udio tehnologije tankog filma (amorfni silicij, CdTe, CIS, CIGSS), unato znatnim naporima
uloenim u istraivanja, ostao je vrlo skroman, svega oko 6 %. Meutim, snaan rast proizvodnje
solarnih elija s kristalnim silicijem moe prouzroiti porast cijene i nestaicu sirovog silicija, pa
je mogu i vei proboj tehnologije tankog filma u budunosti.
Na slici 2.8. prikazana je solarna elija od bakar-indij-diselenida (CIS), na slici 2.9. prikazana
je solarna elija od amorfnog silicija, a na slici 2.10. solarna elija od kadmijeva telurida (CdTe).
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 15
Slika 2.8. Solarna elija od Slika 2.9. Amorfna Slika 2.10. Solarna elija od
bakar-indij-diselenida (CIS) silicijeva elija kadmijeva telurida (CdTe)
Iako su neki znanstvenici zabrinuti zbog mogueg negativnog utjecaja proizvodnje solarnih
elija na okoli, ta se tehnologija svrstava u tehnologije 21. stoljea za dobivanje elektrine ener-
gije. Zabrinutost je prisutna zbog toga to proces proizvodnje nekih fotonaponskih elija zahtijeva
otrovne metale poput ive, olova i kadmija, a uz to proces proizvodnje rezultira i stvaranjem ug-
ljikova dioksida koji je stakleniki plin i uglavnom je odgovoran za uinak globalnog zatopljenja.
Prema jednoj studiji pod naslovom "Emisije iz fotonaponskog ivotnog ciklusa" (engl. Emis-
sions from Photovoltaic Life Cycles) postupak proizvodnje i ivotni ciklus fotonaponskih elija
proizvode mnogo manje oneienja zraka od tradicionalnih tehnologija s fosilnim gorivima.
To je istraivanje bilo dosta opseno i istraivai su prikupili podatke o isputanju tetnih pli-
nova od 13 proizvoaa solarnih elija iz Europe i SAD-a u razdoblju od 2004. do 2006. godine.
Istraivanje je ukljuilo etiri glavna komercijalna tipa solarnih elija: polikristalni silicij, monok-
ristalni silicij, trakasti silicij i tanki film kadmijeva telurida (CdTe). Rezultati su tih istraivanja
ak i optimistiniji nego to su se znanstvenici nadali i pokazali su da proizvodnja elektrine
energije iz solarnih elija smanjuje koliinu oneienja zraka za oko 90 % u odnosu na proizvod-
nju iste koliine elektrine energije koritenjem fosilnih goriva. Zakljuak je studije, ukupno gle-
dajui, da sve fotonaponske tehnologije pridonose znatno manjim tetnim isputanjima po kWh
od tradicionalnog naina proizvodnje elektrine energije pomou fosilnih goriva.
Studija je takoer pokazala da tehnologija tankog filma kadmijeva telurida (engl. thin-film ca-
dmium telluride) ima najmanju emisiju tetnih plinova u ivotnom ciklusu, veinom zbog toga to
je utroak energije za proizvodnju takvog modula najmanji od svih fotonaponskih modula.
Izrada solarnih elija je dosta sloen tehnoloki proces, pa je stoga cijena solarnih elija jo
uvijek dosta visoka. Meutim, posljednjih godina cijena solarnih elija pada, a poboljavaju im se
16 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
kristalni silicij
(kvarcni pijesak) gotova
solarna elija
proizvodnja
kristalnog silicija
spajanje
Tiegelziehovim ili
solarnih elija
Czochralskijevim
procesom
laminiranje
(laminat)
oblikovanje
ingota
postavljanje
solarnih elija
u okvir
rezanje ingota
na vafere
gotov
solarni modul
difuzija fosfora
(dobivanje
PN-spoja)
sitotisak
(stranji i prednji solarni moduli
kontakt) u primjeni
izravno
bez pohrane sa pohranom hibridni sustavi priklju eni
na javnu mreu
DC samostalni pomo u
sustavi gorivnih lan.
Fotonaponski sustavi koji nisu prikljueni na mreu, odnosno samostalni sustavi, mogu biti sa
ili bez pohrane energije, to e ovisiti o vrsti primjene i nainu potronje energije, i hibridni susta-
vi koji mogu biti s vjetroagregatom, kogeneracijom, dizelskim generatorom ili gorivnim lancima.
Fotonaponski sustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku mreu mogu biti izravno priklju-
eni na javnu elektroenergetsku mreu ili prikljueni na javnu elektroenergetsku mreu preko ku-
ne instalacije.
troila
akumulator
ispravlja ac/dc
DC sabirnica
izmjenjiva dc/ac
regulatori punjenja
akumulatori
Kod tih sustava se elektrinom energijom proizvedenom solarnim modulima ili vjetroagrega-
tom, prvotno napajaju troila, a viak energije se pohranjuje u tzv. solarne akumulatore. U sluaju
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 19
da ne postoje uvjeti za proizvodnju elektrine energije solarnim modulima ili vjetroagregatom,
izvor za napajanje istosmjernih ili izmjeninih troila e biti akumulator. U sluaju da ni akumula-
tor vie nema energije za napajanje troila, ukljuuje se generator na dizel ili biodizel gorivo.
Na slici 3.3. prikazana je shema samostalnog hibridnog fotonaponskog sustava s generatorom
za napajanje troila na istosmjernu (dc) ili izmjeninu struju (ac).
Slika 3.4. Fotonaponski sustav prikljuen na javnu mreu preko kune instalacije
Fotonaponski moduli (1), spojeni serijski ili serijski-paralelno, proizvode istosmjernu struju i
meusobno su povezani kabelima u nizove, tzv. viekontaktnim (engl. multi contact) konektor-
skim sustavom. Svi kabeli koji dolaze od nizova fotonaponskih modula uvode se u razdijelni or-
20 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
mari modula (2) odnosno spojnu kutiju nizova modula sa svom zatitnom opremom, ponajprije
odvodnicima prenapona i istosmjernim prekidaima. Iz razdijelnog ormaria se dovodi od svake
grupe fotonaponskih modula, razvode kabelima istosmjernog razvoda (3) preko glavne sklopke za
odvajanje (4) prema solarnim izmjenjivaima (5). Solarni izmjenjivai pretvaraju istosmjernu
struju solarnih modula u izmjenini napon reguliranog iznosa i frekvencije, sinkroniziran s napo-
nom i frekvencijom mree, te se nastala izmjenina struja prenosi kabelima izmjeninog razvoda
(6) do kunog prikljuka na elektroenergetsku mreu, odnosno elektrinog ormaria, gdje su
smjetena brojila elektrine energije. Brojila elektrine energije (7), smjetena u ormariu brojila,
registriraju proizvedenu energiju predanu u mreu i potroenu energiju preuzetu iz mree.
Fotonaponski sustav prikljuen na javnu mreu preko kune instalacije je u paralelnom pogo-
nu s distribucijskom mreom, a namijenjen je za napajanje troila u obiteljskoj kui, a viak elek-
trine energije odlazi u elektrodistribucijsku mreu.
Kad solarni moduli ne proizvode dovoljno elektrine energije, napajanje troila u kuanstvu
nadopunjuje se preuzimanjem energije iz mree, slika 3.5. S obzirom na to da instalirani fotona-
ponski sustavi prikljueni na javnu mreu preko kune instalacije proizvode najvie elektrine
energije sredinom dana, oni podmiruju vlastite potrebe i dobrim dijelom rastereuju elektroener-
getski sustav, to moe biti od velike vanosti u podrujima gdje je slaba elektroenergetska mrea.
Vie fotonaponskih modula koji mogu biti serijski i/ili paralelno povezani oblikuju tzv. solarni
generator odreene nazivne snage koja se oznaava u Wp, kWp ili MWp. Fotonaponski moduli
proizvode istosmjernu struju dc (engl. direct current), obino s naponom 12 ili 24 V. Solarni
izmjenjivai, slika 3.6., pretvaraju istosmjernu struju modula u izmjeninu, sinkroniziranu s napo-
nom i frekvencijom mree.
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 21
U veini se zemalja Europske unije, s obzirom na instaliranu snagu, fotonaponski sustavi prik-
ljueni na javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije mogu podijeliti na one do 30 kW,
od 30 kW do 100 kW i preko 100 kW. U Republici Hrvatskoj za sada vrijedi podjela prema insta-
liranoj snazi do 10 kW, od 10 kW do 30 kW i preko 30 kW.
Slika 3.7. Salem, SAD, snaga 8,4 kWp Slika 3.8. Zermatt, vicarska, snaga 11,5 kWp
Slika 3.11. Zrana luka u Mnchenu, Slika 3.12. Proizvodna hala, Memmingen,
snaga 475 kWp Njemaka, snaga 950 kWp
Za ugradnju veih fotonaponskih sustava na raspolaganju su velike kose ili ravne povrine
stambenih graevina, proizvodnih hala, sportskih dvorana, ugostiteljskih objekata i sl. Na slici
10.12. prikazani su fotonaponski moduli na proizvodnoj hali u Memmingenu, u SR Njemakoj,
instalirane snage 950 kWp, a na slici 3.13. prikazan je jedan fotonaponski solarni krov u mjestu
Rivesaltes u Francuskoj instalirane snage 850 kWp. Ovdje treba istaknuti i dvoranu za audijencije
pape Pavla VI. u Vatikanu, snage 220 kWp, slika 3.14.
Slika 3.13. Solarni krov, Rivesaltes, Slika 3.14. Papina prijemna dvorana,
Francuska, snaga 850 kWp Vatikan, snaga 220 kWp
fotonaponski moduli
izmjenjiva dc/ac
brojilo predane
elektrine energije javna
elektroenergetska
mrea
Slika 3.16. Solarni park, Heusden, Slika 3.17. Solarna elektrana, Villar de Cuenca,
Belgija, snaga 4,7 MWp panjolska, snaga 9,8 MWp
Slika 3.18. Solarni park Zeithain, Slika 3.19. Solarni park Almeria,
u Njemakoj, snaga 12 MWp u panjolskoj, snaga 15 MWp
24 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
Jedan vei solarni park izravno prikljuen na javnu elektroenergetsku mreu prikazan je na
slici 3.18. Taj solarni park, nazvan "Zeithain", nalazi se u mjestu Zeithain u saveznoj dravi Sach-
sen u Njemakoj i ima instaliranu snagu 12 MWp. Na slici 3.19. prikazan je solarni park "Almeria"
koji se nalazi u istoimenom mjestu u panjolskoj, a nazivne je snage 15 MWp.
Slika 3.20. Solarni park Waldpolenz, Slika 3.21. Solarni park Lieberoser,
Brandis, Njemaka, snaga 40 MWp Turnow-Preilack, Njemaka, snaga 53 MWp
Na slici 3.21. prikazana je fotonaponska elektrana snage 53 MWp, nazvana Solarni park Lie-
beroser Heide, do sada najvea u Njemakoj. Nalazi se u mjestu Turnow-Preilack, na nekada-
njem vojnom poligonu u Brandenburgu. Oekuje se godinja proizvodnja od 52 milijuna kWh
elektrine energije i pri tome e se utedjeti preko 30 000 tona ugljikova dioksida. Cijena investi-
cije iznosila je 160 milijuna eura.
Slika 3.22. Primjeri ugradnje fotonaponskih modula od tankog filma kadmijeva telurida (CdTe)
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 25
Oekuje se da e cijena fotonaponskih modula od tankog filma, zbog znatno manjeg utroka ma-
terijala za izradu elija i mogunosti proizvodnje velikih koliina elija, daleko bre padati u odnosu
na fotonaponske module od monokristalnog i polikristalnog silicija. To e prema prognozi Europs-
kog udruenja industrije fotonapona (EPIA), zacijelo u budunosti poveati udio ugraenih fotona-
ponskih modula tankog filma sa skromnih 10 % na predvienih 25 % do 2013. godine
Na slici 3.23. prikazana je graevina koja na svome proelju ima ugraene fotonaponske mo-
dule od polikristalnog silicija, a na slici 3.24. prikazana je zgrada koja na svome proelju ima ug-
raene solarne module od solarnih elija tankog filma bakar-indij-diselenida (CIS).
Slika 3.25. Toranj dizala od providnih Slika 3.26. Zgrada Udruenja za gradnju
solarnih modula, Kulturni centar, drvetom, moduli staklo-staklo i izolacijsko
Constance, vicarska staklo, Mnchen, Njemaka
26 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
Na slici 3.25. prikazan je toranj dizala Kulturnog centara Constance u vicarskoj, koji na ju-
nom proelju tornja ima ugraene providne (transparentne) module od solarnih elija bez protu-
reflektirajueg zatitnog sloja, a na slici 3.26. prikazana je zgrada Njemakog udruenja za
gradnju drvetom sa sjeditem u Mnchenu u Njemakoj, s proeljem od ugraenih solarnih modu-
la u tehnologiji staklo-staklo i izolacijsko staklo.
Slika 3.27. Zgrada ije je proelje Slika 3.28. Stubite tornja zgrade
obloeno solarnim modulima, Ceramique, providni moduli s izolacijskim
Kobe, Japan staklom, Maastricht, Nizozemska
Na slici 3.27. prikazana je jedna zgrada ije je proelje obloeno solarnim modulima u gradu
Kobe u Japanu, a na slici 3.28. prikazano je stubite tornja zgrade Ceramique u Maastrichtu u Ni-
zozemskoj na kojemu su ugraeni providni moduli s izolacijskim staklom.
Slika 3.29. Krov Epiphanias krstionice, Slika 3.30. Zimski vrt s poluprovidnim
Hannover, Njemaka modulima od tankog filma
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 27
Znamo da na proelja zgrada kao i na krovove (ravne ili kose), tijekom cijele godine dolazi
velika koliina suneva zraenja koja se moe iskoristiti za dobivanje elektrine energije. Dakle,
proelja i krovovi u budunosti nee samo tititi od vjetra i padalina, nego e postati i sustavi za
proizvodnju toplinske i elektrine energije.
Na slici 3.29. prikazan je krov krstionice Epiphanias u Hannoveru u Njemakoj, koji se sastoji
od modula s izolacijskim staklom, a na slici 3.30. prikazan je jedan zimski vrt s poluprovidnim
(engl. semi-transparent) modulima od tankog filma amorfnog silicija [120].
Na slici 3.31. prikazan je krov starakog doma u Strassenu u Luksemburgu, koji se sastoji od
modula s izolacijskim staklom, a na slici 3.32. prikazan je krov Sveuilita za primijenjenu zna-
nost u Bonnu u Njemakoj, izveden od modula s izolacijskim staklom.
Na slici 3.33. prikazan je krov koji se sastoji od modula izraenih u tehnologiji staklo-staklo,
Akademije za usavravanje Ministarstva unutarnjih poslova Njemake u saveznoj dravi Rhine-
Westphalia, a na slici 3.34. prikazan je krov Informacijskog centra za ekoloku gradnju u gradu
Boxtelu u Nizozemskoj, koji se takoer sastoji od izvedenih modula u tehnologiji staklo-staklo.
28 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
Slika 3.35. Manja nadstrenica od Slika 3.36. Mjesta za parkiranje veeg trgovakog
fotonaponskih modula centra s fotonaponskim modulima
Slika 3.37. Autocesta (A 92) u duini 1,2 km Slika 3.38. Autocesta sa 100 kW
sa 600 kW FN modula, Njemaka FN modula, vicarska
Na slici 3.38. je prikazan je dio autoceste u vicarskoj, s ugraenih 100 kW fotonaponskih mo-
dula za proizvodnju elektrine energije i predaju u elektroenergetsku mreu.
Slika 3.39. Fotonaponski moduli na krovu Slika 3.40. Fotonaponski moduli na zvoniku
crkve kao zatienoga kulturnog dobra crkve, Steckborn, vicarska
Slika 3.43. Fotonaponski sustav, Slika 3.44. Fotonaponski sustav kue Stilin,
Metkovi, snaga 9,69 kWp Zagreb, snaga 36,1 kWp
Slika 3.45. Solarni krov u panskom, Slika 3.46. Solarna elektrana u Rijeci,
Zagreb, snaga 9,59 kWp snaga 9,9 kWp
bakar-indij-diselenid (CIS) 9 m2 11 m2
amorfni silicij 14 m2 20 m2
km2
120000
105218
110000
100000
90000
80000
70000
60000
50000
40000 36422
30000 28328
20000
8094
10000
2832
0
Solar Vjetar 1
Biomasa Nafta Plin
Slika 3.48. Usporedba potrebne povrine za proizvodnju elektrine energije iz razliitih izvora
Bez obzira na to je li rije o fotonaponskom sustavu izravno spojenom na javnu mreu ili spo-
jenom na javnu mreu preko kune mree, najvanija i trenutano najskuplja komponenta cijelog
sustava su fotonaponski moduli.
Ostale komponente fotonaponskog sustava (spojna kutija sa zatitnom opremom, kabeli isto-
smjernog razvoda, glavna sklopka za odvajanje, izmjenjiva dc/ac, kabeli izmjeninog razvoda,
brojila predane i preuzete elektrine energije) jo su uvijek ispod 50 % od ukupne investicije.
Na slici 3.49. prikazan je udio cijene modula u ukupnoj cijeni fotonaponskog sustava iz 2004.
godine, kao i realna predvianja od 2010. godine do 2050. godine. U 2004. godini cijena modula
iznosila je oko 3 eura po vatu vrne snage (/Wp), dok je ostatak sustava, odnosno ostale kompo-
nente fotonaponskog sustava, iznosio oko 2 /Wp.
Tijekom idueg razdoblja jasno se vidi da e cijena fotonaponskih modula, kao i ostalih kom-
ponenti sustava padati. Tako e 2020. godine cijena modula iznositi oko 1 /Wp dok e isto toliko
iznositi i ostale komponente fotonaponskog sustava. Ve 2030. godine cijene e pasti za 50 % u
odnosu na 2020. godinu, tako da e cijena modula iznositi oko 0,5 /Wp, koliko i ostale kompo-
nente fotonaponskog sustava.
Dugorono se predvia da e ukupna cijena fotonaponskog sustava (moduli i ostala oprema
sustava) iznositi oko 0,5 /Wp, to e dati daleko najpovoljniju proizvodnu cijenu elektrine ener-
gije u odnosu na bili kojo izvor energije, bio on obnovljiv ili neobnovljiv.
32 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
6
Ostatak sustava
/Wp
Moduli
5
0
2004 2010 2020 2030 2050
Glavno izjednaenje potencijala obuhvaa cijeli objekt, a izvodi se zbog sprjeavanja unoenja
opasnih vanjskih potencijala u objekt, zbog sprjeavanja pojave razlike potencijala u objektu u
kojem uvijek postoji velik broj instalacija s vodljivim dijelovima koje nije mogue meusobno
izolirati. Kada se u zgradi izvede glavno izjednaenje potencijala, cijela zgrada ini jedan siguran
sustav u kojemu je mala vjerojatnost pojave opasnih napona dodira. U svakom objektu mora pos-
tojati sabirnica za izjednaenje potencijala i na nju se spajaju svi vodljivi dijelovi: zatitni vodii
PE, PEN vodii i glavni zemljovod, uzemljenja, cijevi i metalni dijelovi drugih instalacija u zgradi
kao i metalni dijelovi konstrukcije zgrade. Glavno se izjednaenje potencijala izvodi vodiima iji
presjek ne smije biti manji od polovice presjeka najveega zatitnog vodia u objektu, ni manji od
6 mm2 za Cu, a ne mora biti ni vei od 25 mm2 za Cu.
26000
24000 22893
snaga, MW
22000
20000
18000
15677
16000
14000
12000
10000 9360
8000 6929
6000 5323
3924
4000 2823
1761 2229
2000 1166 1428
0
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Ostatak svijeta; 6%
Juna Koreja; 2%
USA; 7%
Japan; 7%
Europa; 78%
U svijetu je 2009. godine instalirano 7,2 GW fotonaponskih sustava. Ovome je znatan doprinos
dalo snano razvijeno europsko trite fotonaponske tehnologije. U Europskoj uniji instalirano je
2009. godine 5,6 GW, to je 78 % ukupno instaliranih fotonaponskih sustava te godine u svijetu.
U Europi dominira Njemaka, koja je 2009. godine instalirala novih 3800 MW, to je 53 %
fotonaponskih sustava instaliranih u svijetu, odnosno 68 % instaliranih fotonaponskih sustava u
Europi te godine. Njemaka, s ukupno 10 000 MW fotonaponskih sustava, uvjerljivo je na prvom
mjestu, ne samo u Europi nego i u svijetu.
Iza Njemake s 3800 MW u 2009. godini dolazi Italija sa 730 MW, eka Republika s 411 MW,
Belgija s 292 MW, Francuska s 185 MW itd. (Tablica 3.1.)
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 37
Tablica 3.1. Godinji pregled i udjeli pojedinih zemalja u tritu fotonaponskih sustava do 2014. godine
Zemlja Oznaka 2007. 2008. 2009. 2010.P 2011. P 2012. P 2013. P 2014. P
Belgija EPIA* 18 50 292 140 160 200 220 240
EPIA** 200 220 240 260 280
Bugarska EPIA* 0 2 7 15 40 60 80 100
EPIA** 20 100 150 200 250
eka EPIA* 3 51 411 900 100 130 150 175
EPIA** 1000 425 450 475 500
Francuska EPIA* 11 46 185 500 540 580 620 660
EPIA** 700 860 1100 1200 1300
Njemaka EPIA* 1107 2002 3800 3000 3000 3000 4000 4000
EPIA** 4500 4000 4000 5000 5500
Grka EPIA* 2 11 36 100 125 145 165 190
EPIA** 115 250 400 450 585
Italija EPIA* 70 338 730 900 950 1000 1100 1200
EPIA** 1200 1250 1500 1750 2000
Portugal EPIA* 14 50 32 70 75 80 85 90
EPIA** 100 150 180 220 250
panjolska EPIA* 560 2605 69 600 500 550 605 675
EPIA** 650 750 820 940 1060
UK EPIA* 4 6 10 20 80 150 200 250
EPIA** 40 100 200 350 500
Ostatak EPIA* 16 92 46 45 100 200 300 400
Europe EPIA** 190 300 650 950 1250
Ukupno EPIA* 1806 5252 5618 6290 5670 6095 7525 7980
EU EPIA** 8715 8405 9690 11795 13475
Kina EPIA* 20 45 160 160 250 300 400 600
EPIA** 600 1000 1250 1800 2500
Indija EPIA* 20 40 30 50 100 150 200 250
EPIA** 300 500 700 900 1500
Japan EPIA* 210 230 484 700 900 1000 1100 1200
EPIA** 1200 1800 2000 2200 2400
SAD EPIA* 207 342 477 600 1200 1500 2000 3000
EPIA** 1000 2000 3000 4500 6000
Ostatak EPIA* 168 373 447 380 400 480 590 700
svijeta EPIA** 900 1700 2450 3400 4100
Ukupno EPIA* 625 1030 1598 1890 2850 3430 4290 5750
bez EU EPIA** 4000 7000 9400 12800 16500
UKUPNO EPIA* 2430 6283 7216 8180 8520 9515 11825 13810
EPIA** 12715 15405 19090 24595 29975
EPIA European Photovoltaic Industry Association (Europsko udruenje industrije fotonapona)
EPIA* umjereni rast
EPIA** politika potpora
2010.P do 2014.P procijenjene vrijednosti
U tablici 3.1. ujedno je dana i projekcija razvoja fotonaponske tehnologije Europskog udrue-
nja industrije fotonapona (EPIA) od 2010. do 2014. godine sa umjerenim i ubrzanim rastom, uz
politiku potporu parlamenata. Vidljivo je da se uz politiku potporu, koja i sada postoji u veini
zemalja, moe oekivati 2014. godine novih 30 GW fotonaponskih sustava, dok bi to uz umjereni
rast iznosilo svega 14 GW.
U sluaju vee politike odgovornosti prema globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama
te uz politiku potporu fotonaponskim tehnologijama, europsko bi trite fotonapona zabiljeilo
rast sa 5,6 GW u 2009. godini na 13,5 GW u 2014. godini.
38 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
Baza podataka za mediteranske zemlje, Afriku i jugozapadnu Aziju sadri prve dvije grupe ra-
zina kao i za Europu (geografski podaci i klimatski podaci) ali rezolucije 2 2 km.
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 39
Pomou simulacijskog programa PVS razvijenog na Fraunhofer institutu za solarnu energiju
(engl. Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems ISE) u Freiburgu, u Njemakoj, moe se si-
mulirati rad fotonaponskog sustava, koristei ulazne parametre lokacije na kojoj je instaliran FN
sustav, odabrane module i izmjenjiva dc/ac. (Slika 4.1)
Navedeni program proraunava, za odreenu lokaciju, koliko elektrine energije moe dati in-
stalirani fotonaponski sustav, koliko se od toga moe izravno iskoristiti, koliko se elektrine ener-
gije predaje u mreu, koliki je solarni stupanj pokrivanja u odnosu na potronju elektrine energije
te koliko energije treba uzeti iz mree da bi se zadovoljile energetske potrebe zgrade, ako se radi o
FN sustavu prikljuenom na javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije.
Navedeni program provodi simulaciju za odreenu lokaciju na temelju ulaznih parametara FN
sustava (snaga FN generatora, vrsta modula, kut nagiba, tip i snaga izmjenjivaa dc/ac) i godinje
potronje zgrade prema dijagramu optereenja. Nakon provedene simulacije dobiva se izvjee s
rezultatima simulacije. Ti su rezultati mjesene i godinje prosjene veliine suneva zraenja na
horizontalnu plohu, suneva zraenja na kut nagiba krova, stupnja djelovanja FN sustava, stupnja
djelovanja dc/ac izmjenjivaa, omjera uinkovitosti i solarni stupanj pokrivanja.
Slino simulacijskom programu PVS radi i simulacijski program PV*SOL koji je razvila tvrt-
ka Valentin Energie Software GmbH iz Berlina, iji je glavni izbornik dan na slici 4.2.
Slika 4.3. prikazuje izbornik odabira vrste i broja modula za odreenu lokaciju na kojoj je in-
staliran fotonaponski sustav, kao i kut nagiba i azimut modula simulacijskog programa Sunny De-
sign; V1.31 tvrtke SMA iz Njemake. Bitno je napomenuti da se za lokaciju mogu odabrati razne
zemlje i gradovi diljem Europe i svijeta. Takoer se mogu uzeti razliite vrste modula od razliitih
proizvoaa te s odreenim brojem fotonaponskih modula dobiti eljenu snagu FN sustava.
Navedeni programi uglavnom provode simulaciju, tj. dimenzioniranje fotonaponskog sustava
za odreenu lokaciju, na temelju ulaznih parametara sustava, kao to su snaga FN generatora, vrs-
ta modula i kut nagiba modula, vrsta i snaga izmjenjivaa. Nakon provedene simulacije dobiva se
zavrno izvjee s rezultatima simulacije.
40 Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije
Slika 4.3. Odabir modula simulacijskim programom Sunny Design; V1.31, SMA
Est
PR =
EFN
gdje je:
Est stvarno dobivena energija iz fotonaponskog sustava, kWh
EFN dobivena energija iz fotonaponskih modula, kWh
e Dobivena energija iz fotonaponskih modula:
EFN = EZ m Am kWh
gdje je:
EZ upadna energija suneva zraenja na module, kWh/m2
m stupanj djelovanja modula
Am povrina modula, m2
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 41
Primjer:
Fotonaponski moduli povrine 80 m2 postavljeni su na krov graevine pod kutom 30 i azimutom
0. Stupanj je djelovanja modula m = 0,13. Omjer uinkovitosti PR iznosi 80 %. Koliko e godi-
nje elektrine energije dati fotonaponski sustav nazivne snage 10 kWp ako je instaliran u Zagre-
bu, Zadru, Varadinu, Splitu, Sisku, Rijeci, Puli, Osijeku, Hvaru i Dubrovniku te koliko iznosi
specifina godinja proizvedena elektrina energija za navedene gradove?
Rjeenje:
Za navedene gradove uzet emo srednju dnevnu ozraenost prema jugu nagnute plohe pod kutom
od 30 i azimutom 0 (vidi Majdandi; Solarni sustavi Teorijske osnove, projektiranje, ugrad-
nja i primjeri izvedenih projekata pretvorbe energije sunevog zraenja u elektrinu, toplinsku i
energiju hlaenja, Nakladnik Graphis d.o.o., Zagreb). Grubo moemo uzeti upadnu energiju sun-
eva zraenja za navedene gradove sa karte srednje godinje ozraenosti vodoravne plohe ukup-
nim sunevim zraenjem u Republici Hrvatskoj (vidi: Dodatak).
Temeljem zadanih parametara, a pomou gore navedenih jednadbi, moemo izraunati elek-
trinu energiju koju e godinje dati fotonaponski sustav nazivne snage 10 kWp instaliran u neko-
liko gradova u Republici Hrvatskoj. Ti su rezultati, kao i specifina godinja proizvedena elek-
trina energija za navedene gradove, prikazani u tablici 4.1.
Tablica 4.1. Dobivena elektrina energija iz fotonaponskog sustava nazivne snage 10 kWp
instaliranoga u nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj
upadna energija dobivena energija dobivena el. energija specifina godinja
suneva zraenja na iz fotonaponskih iz fotonaponskog proizvedena
grad nagnute module, modula, sustava, el. energija
EZ, kWh/m2 EFN, kWh Est, kWh kWh/kWp
Zagreb 1 370 14 248 11 398 1 140
Zadar 1 660 17 264 13 811 1 381
Varadin 1 330 13 832 11 066 1 107
Split 1 720 17 888 14 310 1 431
Sisak 1 350 14 040 11 232 1 123
Rijeka 1 470 15 288 12 230 1 223
Pula 1 580 16 432 13 146 1 315
Osijek 1 370 14 248 11 398 1 140
Hvar 1 780 18 512 14 810 1 481
Dubrovnik 1 710 17 784 14 227 1 423
Napomena:
Ovo vrijeme otplate vrijedi u sluaju da su uloena vlastita financijska sredstva, a ako su sredstva
dobivena od banke, vrijeme otplate fotonaponskog sustava u tom sluaju kree se izmeu 8 i 12
godina, ovisno o dogovorenim kamatama.
Ljubomir Majdandi: Fotonaponski sustavi [Prirunik] 43
Dodatak
Karte ozraenosti vodoravne plohe ukupnim sunevim zraenjem u Republici Hrvatskoj
Provedbeno tijelo:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO
Nositelj projekta:
Srednja kola Oroslavje
Partneri na projektu:
Tehnika kola Ruera Bokovia u Zagrebu
Grad Oroslavje
Struni suradnici:
Darko Cobovi, dipl. ing.
Goran Nuskern, dipl. ing.
Autor:
Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandi, dipl. ing.
HSUSE Hrvatska struna udruga za sunevu energiju
Izdava:
Tehnika kola Ruera Bokovia u Zagrebu
Srednja kola Oroslavje
Tehniki urednik:
Mario Lesar, graf. ing.
Dizajn i promocija:
Culmena d.o.o.
Web adresa:
www.ipa-oie.com
Ovaj projekt
financiran je od
Europske unije
FOTONAPONSKI
Osnovni ciljevi ovog programa su pomo u izgradnji
institucija i vladavine prava, ljudskih prava, ukljuujui
i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i
SUSTAVI
nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme,
ekonomski i drutveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju
te regionalnu i prekograninu suradnju.
Prirunik