E-mail: jasmin.taletovic@hotmail.com Fakultet Fakultet za tehnike studije ifra predmeta: 04.225b-B Naziv predmeta: CESTE Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita: 4 Status: izborni Broj sati sedmino: 2+1+1 Ukupno broj sati:30P+15V+15S 1.CILJ PREDMETA: Upoznati studente sa problematikom projektiranja, graenja i odravanja cesta, sa vaeim propisima u cestogradnji. 1.2.Ishod uenja: Studenti su upoznati sa nainom proraunavanja glavnih tehnikih elemenata prometnica te sa suvremenim projektiranjem cesta upotrebom raunara. 1.3.Predmeti koji su Nema. preduslov za polaganje: 1.4.Osnovne tematske 1. Razvitak graenja cesta. jedinice: 2. Osnovni pojmovi i podjela cesta. 3. Osnovne znaajke kretanja vozila, cestovna vozila, voza. 4. Otpori kretanja, zaustavna duljina, duljina preticanja. 5. Prometni pokazatelji potrebni za projektiranje cestovne mree. 6. Horizontalni tok trase situaciono rjeenje, pravac, kruni luk, prijelaznica klotoida, iskolenje krivina, preglednost u krivinama, proirenje kolnika u krivinama. 7. Vertikalni tok trase uzduni profil, uzduni nagibi, vertikalne krivine, elementi iskolenja vertikalnih krivina, vitoperenje kolnika. 8. Prostorno voenje trase. 9. Popreni presjeci ceste, prometni i slobodni profil. 10. Donji i gornji ustroj ceste, odvodnja cesta. 11. Oprema cesta. 12. Projekt ceste. ***Izrada i odbrana programskog zadatka kao preduvjet za pristup ispitu (parcijalni, zavrni, popravni). 2.1.Nain 1. Predavanja 40 % izvoenja 2. vjebe 20% nastave: 3. diskusije 20 % 4. prezentacije 20 % 2.2.Broj sati 1. Predavanja direktna nastava 30 (1,11) optereenja 2. Predavanja zajednike vjebe 15 (0,56) studenta: 3. Samostalno uenje 25 (0,92) 4. Izrada i odbrana programskog rada 15 (0,56) 5. Ostale aktivnosti 23(0,85) UKUPNO 108 sati 4 ECTS Uee u ocjeni (%): 2.3.Nain 1. prisustvo na nastavi 0 10 % ocjenjivanja: 2. izrada programskog rada 0 15 % 3. parcijalni testovi 0 30 % 4. zavrni ispit 0 45 % 3.LITERATURA Osnovna literatura: 1. Dragevi, Vesna; Korlaet, eljko: Osnove projektiranja cesta, Zagreb, 2003. 2. Korlaet, .: Uvod u projektiranje i graenje cesta, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1995. 3. Pravilnik o osnovnim uvjetima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati s aspekta sigurnosti prometa (Slubeni glasnik BiH, br. 6/06) Dopunska literatura: 1. Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, Sarajevo/Banja Luka, 2005. PUT, CESTA, ULICA PUT (Weg, way) je opti i irok pojam za sve gdje i kouda se ide, prolazi ili vozi (cesta, puteljak, staza, itd.) i namijenjen je kretanju pjeaka i ivotinja (u pravilu nastaje prirodno, spontano npr. poljski, planinski, kravanski put) CESTA je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet. ULICA (Stadtstrasse, street) je naziv za cestu u naselju (gradska cesta) Prometnice - ceste Cesta je prometna graevina, smiljeno izgraena u prostoru i namijenjena kretanju cestovnih vozila. U presjeku ceste mogu biti predviene prometne povrine i za druge sudionike u prometu, primjerice pjeaki hodnici i biciklistike staze. PUT Ponekad koristimo i pojam put, koji podrazumijeva i razne utabane staze i skromnije prolaze koji ak i ne moraju biti posebno graeni ve su jednostavno nastali prolaenjem ljudi, stoke ili vozila. Prometnice - ceste Autocesta je javna cesta namijenjena samo za promet motornih vozila. Sastoji se od najmanje dvije kolovozne trake u svakom smjeru. Pripada u najvii rang ceste i ona esto predstavlja zatvoren sistem s naplatom (potpuno ograena i odvojena od ostalih prometnih tokova). Prometnice - ceste Odlike savremenih cesta - podjele prema privrednom i drutvenom znaenju: Preko Anda do ilea magistralne regionalne lokalne prema vrsti prometa: ceste za motorni promet (autoceste i ostale ceste) ceste za mjeoviti promet prema veliini motornog prometa po razredima 1. do 5. razred (vrlo veliki do vrlo mali promet) prema konfiguraciji terena ceste u ravnici ceste u breuljkastom terenu ceste u brdovitom terenu ceste u planinskom terenu Prometnice - ceste Odlike savremenih cesta - podjele Unutar i oko velikih gradova dogaa se velika koncentracija prometa pa imamo: dravne auto-ceste gradske auto-ceste brze gradske prometnice glavne gradske prometnice gradske prometnice