Darko Dukovski

POVIJEST SREDNJE I JUGOISTONE EUROPE 19. I 20. STOLJEA, I. svezak.

Zagreb: Alinea, 2005.

1. RAZDOBLJE REVOLUCIJA I RESTAURACIJE: GRAANSKO DRUTVO I STVARANJE

NACIONALNE SVIJESTI (1804.-1830.)

Europa prije Francuske revolucije:

1. prosvjetiteljska kritika apsolutistike drave zbog nastanka graanskog drutva
2. sukob dravnih vlasti i aristokracije (starih stalea) jer drava preuzima sve funkcije

GRAANSTVO eli participirati u vlasti, kritizira vlast, dravu; nositelji kritike slobodni zidari to su
ujedno i drutva gdje graanstvo i plemstvo meusobno dolaze u kontakt

Francuska apsolutizam najuvreniji, ali i najkritiziraniji nastaju 2 politika pravca:

1. demokratsko-liberalni i
2. konzervativni

Francuska revolucija potie mnoge vladare da se okane reformi (prosvjetiteljstvo) i da budu konzervativni

Osmansko Carstvo i podjela Poljske glavni ciljevi kabinetske politike europskih drava u to doba

Umjesto Austrije, zatitnicom Osma. Car. postaje Vel. Britanija, a podjelom Poljske Rusija postaje
neposredan susjed Austrije i Pruske
Smru Lepoloda II. (1792.) umire i prosvjetiteljstvo te od sada svi sukobi izbijaju zbog tenje zadravanja
manarhijskog sustava u Eu.
Uz revolucije na oblikovanje graanskog drutva utjee i prepbrazba drutvenih i ekonomskih struktura to
je prijelaz iz staroeuropskog feudalnog drutva u moderno kapitalistiko drutvo

Procesu industrijalizacije prethodi nagli porast stanovnitva zapoet sredinom XVIII. st. promjene u agraru:
tehnike i odnosi proces oslobaanja seljaka

Kraj Napoleona i doba restaruacije vlast legitimistikih snaga protiv slobode graana, njihove pravne
sigurnosti i nacionalnih osjeaja; ele ouvati vlast, mo i imovinu

Liberali i demokrati protivnici tih snaga (uglavnom su to graanski slojevi) zalau se za vraanje
tekovina Franc. rev.; protiv su ograniavanja intelektualnih djelatnosti i gospodarske djelatnosti; istiu
suverenitet naroda, pravni poredak i slobodni razvoj;

USTAV (ili konstitucija) njihovo glavno sredstvo za ostvarenje dravnih ideala je jaanje ideje nacionalne
drave posebno je to izraeno kod vienacionalnih drava gdje su vladari stranci

Obiljeja razlikovanja naroda: jezik, kultura, povijest i politika svijest

Legitimizam restaurira ga Beki kongres (gazi steevine Fr. rev.) protiv je nacionalnih pokreta jer su oni
povezani s liberalizmom i to bi dovelo do ruenja vienacionalnih drava; glavni predstavnici: au. kancelar
Clemens Wenzel Nepomuk Lothar von Metternich

Njemaka rascjepkana pa nacionalni pokret ima cilj integracije nositelj pokreta je studentska omladina;
najprije 4 drave (do 1830.), a poslije 15 drava u Njem. ima ustave

1
Austrija i Pruska nemaju ustave; Austrija se izolira od Njemake, a u Pruskoj Fridrik Vilim III. pod
utjecajem Metternicha odustaje od donoenja ustava

Pruska Fridrik Vilim IV. - god. 1847. prisiljen na prvi korak ka donoenju ustava

1792. - Francuska je objavila rat Austriji koja ulazi u koaliciju s Pruskom pa sa Sardinijom i Rusijom
vojska revolucionarnih drava esto je nadmonija od profesionalne vojske starih sila

1792.- kod Jamappesa Austrija izgubila Belgiju i dio oko Rajne (lijeva obala)
Revoluciji se prikljuuju Engleska, panjolska i Nizozemska

1793.- podjela Poljske izmeu Prusije i Rusije bez znanja Austrije

1795. zbliavanje Austrije i Rusije Prusi potpisali mir s Francuskom i izlaze iz koalicije
1797.- Napoleon pobijedio Austriju (nadoknadio gubitke kod Amberga i Wurzburga iz 1796., mir u
Campoformiju Napoleon: Lombardija, Belgija, lijeva obala Rajne
- Austrija: Venecija, Istra, Dalmacija
Ligurska i Cisalpinska Republika satelitske francuske drave na zapadu gornje Italije

Batavijska Republika to je Nizozemska kao vazal Francuske

Helvetska Republika vicarska koje se je odrekla Austrija

1792.-1797.- tzv. Prvi koalicijski rat veliki dobici za Franc.

Engl., Rusija i Au. stalno se udruuju kako bi u Eu. zadrale ravnoteu, tj. status quo

1799.-1802.- Drugi koalicijski rat; 1805.- Trei koalicijski rat slaba korist za drave u koaliciji
Austerlitz mir u Pounu 1805.- Austrija gubi Venciju, Istru i Dalmaciju u korist novoosnovanog
Talijanskog Kraljevstva; Bavarci dobili junu Njemaku i Tirol
Posljedice austrijskih poraza su bitne promjene u Njemakoj
1806.- Napoleonov Rajnski savez - izdvojeno 16 drava (osim Au i Pruske) obaveza obavljanja vojne
slube za Francusku 6. VIII. 1806.- ukinuto Sveto Rimsko Carstvo
1809.- Wagram poraz Austrije od Francuske mir u Schonbrunnu Au na raun Bavarske gubi Salzburg i
okolicu rijeke INN, Ilirske provincije, istoni Tirol, dio Koruke, Kranjsku, dio Hrvatske, Istru i Dalmaciju
time je Habsb. Mon. izgubila izlaz na more!!!
1812.- Rusija Napoleon gubi kontrolu u satelitskim se drava budi nacionalna svijest i poinju
oslobodilaki ratovi
1813.- Leipzig (bitka naroda) 1814.- Pariki mir Franc. smije zadrati samo osvojenu Savoju
1809.- Francuzi uli u Ugarsku iako tamo ratovi nisu razarali ostavili su dojam
1809.- Napoleon poziva Maare da se odvoje od Austrije odbili su i podupiru Beki dvor poraz Maara
kod Gyora je i poraz feudalizma; nakon 1812. sabor se vie ne saziva a Be vlada Ugarskom putem dekreta

Napoleonskim ratovima Ugarska ulazi u krug tzv. europske privrede

nakon mira u Campoformiju slovenske su se zemlje (zakratko!) nale ujedinjene pod Franjom II.

1805.- francuske su ete u cjelosti okupirale slovenske zemlje

Nakon sloma Sv. Rim. Car. Slovenci imaju priliku pokrenuti pitanje politikog priznanja svoje nacije

1809.- Francuzi skoro bez otpora okupirali slovenske zemlje???

Mirom u Schonbrunnu slovenske su zemlje podijeljene izmeu Francuske i Austrije

Napoleonovi ratovi znaili su i poveanje poreza najvie pogoeni nii slojevi

2
Pobune Francuza u Sloveniji otpor se je stiao sam od sebe: ondje ima i pobornika Franc. rev. slobodni
zidari (anton Toma Linhart i Martin Kuralt)

U doba francuske okupacije traje prva-poetna faza slovenskog nacionalnog pokreta; 2. faza preporoda 2.
generacija preporoditelja u nekoliko preporodnih krugova ujedinjenje - barun iga Zois (najbogatiji
ovjek u Kranjskoj) obrazovan, mecena, no protivnik reformi koje diraju u feudalizam

Fra. Valentin Vodnik - glavni kulturni djelatnik nakon smrti Linharta prosvjeen, vjerski tolerantan 1.
slovenski narodni pjesnik i publicist 1797.-1800. Slovenske Novize 1. slovenski dnevnik

Jernej Kopitar 1808.-Slovnica 1. slovenski pravopis, na njemakom jeziku, idej o zajednici svih
Slavena

ILIRSKE POKRAJINE od gornje Drave do Boke Kotorske jedna od elja Napoleona za tom
tvorevinom je zatvaranje trgovine izmeu Au i Engleske morskim putem te eli radi trgovine ostvariti veze s
Turskom
Upravitelji: Auguste Frederic de Marmont, Bernadott, Gerard Junot, Joseph Fouche
Ustavno nisu bile sastavni dio Francuskog Carstva pa stanovnitvo nije dobilo francusko dravljanstvo

To je 6 civilnih i 1 vojnika pokrajina; Ljubljana je glavni grad Ilir. Pokrajina ondje stoluje generalni
guverner te je tamo smjetena vojska, administracija i sudstvo, a na elu pokrajina su intendanti (kao
prefekti u francuskim departmanima)

Glavna karakteristika francuske uprave: slaba obzirnost prema seljatvu, agrarne reforme po naelima
fiziokratizma; Francuze jako zanimaju ume koje prelaze u dravno vlasnitvo poveanje trgovine drvom i
zaetak moderne drvne industrije; ukinuli su cehove, a obrtom se moe baviti svatko tko to prijavi i plaa
porez nezadovljstvo obrtnika; ostvarili su slobodu trgovine trgovake komore u Trstu i Rijeci; uvode
dravni monopol na sol i duhan punjenje blagajne; politika vanjske trgovine . tranzitna trgovina s
Osmanskim Car.; trgovina pamukom iz Makedonije; zbog razvoja trgovine grade se ceste (ljubljana-Rijeka-
Dalmacija = Napoleonova cesta) od trgovine najvie koristi ima Francuska i neki gradovi
Napoleonova uprava je ostavila duh graanskoga drutva i moderne upravne administracije
Slovenci za Napoleona doivljavaju Ljubljanu kao glavni grad

1848.- Vodnik nacionalni revolucionarni program Ujedinjenje Slovenije

Sveenstvo je protiv Francuza jer gubi svoj drutveni utjecaj
13. X. 1813.- Franjo II. preuzeo vlast u slovenskim zemljama
1805.-1813.- francuska vladavina u hrvatskim zemljama
Dalmacija konzervativizam seljaka i gradskog nobiliteta
Povlateni stalei shvaaju da svoju mo mogu odrati samo u okrilju Austrije
Dubrovaka republika 1806. zaposjednuta, a 1808. ukinuta
Krajem 1809. osnovane Ilirske pokrajine izjednaenje stanovnika u pravima i dunostima prema dravi,
uvode modernu upravu, napredak sudstva i kolstva, javnopravne funkcije prenose sa sveenstva na dravne
slubenike; pred kraj dolazi do poreznog pritiska i novaenja, a zastoj trgovine osiromauje hrvatske zemlje;
omoguili su kolovanje na materinjem jeziku za ire slojeve
1806.-1810.- izlazi Kraglski Dalmatin
BEKI KONGRES (1814.-1815.) nastupa doba restauracije sve do 1830.
Jesen 1814. Be 216 predstavnika svih europskih drava (osim Turske) do Versailessa 1918. je to
najvei politiki skup u Eu. Osim Francuske svi su protiv revolucija i za restauraciju, no svi su svjesni da se
Eu. ne moe vratiti na stanje prije 1789. Stoga se uz naelo legitimiteta prihvaa i naelo ravnotee.
Odluuje 5 eu. sila: Rusija, V. Brit., Au., Pruska i Franc. nijedna nema nadmo. Sve je u duhu povratka
apsolutizmu, a protiv revolucije i bonapartizma. Ponovno su ustoliene vladarske kue koje su bile
detronizirane u doba Napoleona (npr.: Bourbon u Franc., panj. I jugu Italije; Savoja-Kraljevstvo Pijemont i

3
Sardinija; Oranski Nizozemska s Belgijom; Habsburzi Italija i Ilirske pokrajine. Obnova Saveza
vicarskih kantona, uspostava Njemakog saveza, a Poljska je izbrisana
Aleksandar I.- ruski car koristi kongres za irenje na jugoistok; Metternich eli Habsburgovce iriti na
Osman. Car. te oslabiti Prusiju i Rusiju.
Napoleonov je povratak na 100 dana prevladao nesporazume na Bekom kongresu; obnovljen
Schomonski savez i osnovana Sedma koalicija protiv Francuza
Potpisan ugovor o 'rekonstrukciji' Europe
1815.-1830.- najei konzervativizam, no to ipak nije naruilo revolucionarne tekovine i preobrazbu
gospodarstva
Srednja Eu. pokuaj povratka na predrevolucionarno doba feudalnog drutva apsolutistikih znaajki
Jugoistona Eu. zakanjela revolucionarnost i modernizacija
2 suprotstavljene tendecije:
1. feudalno-konzervativna apsolutistikim snagama eli zatrti i zaustaviti graanske revolucije
2. graansko-revolucionarna daljnji revolucionarni razvoj
Industrijska revolucija donijela je graanstvu bogatstvo, a time i drutvenu i politiku mo, no u 1. polovici
XIX. st. u Habsb. Mon i Osm. Car. graanstvo jo nee moi nadvladati aristokraciju
1815.- osnovan Njemaki savez labav savez, dravnost lanica je ouvana, na elu je Frankfurtski
parlament pod predsjedanjem Austrije premo Au. u Srednjoj Eu. Tu je 39 drava lanica, a u njima je
poljoprivreda temelj gospodarstva; Pruska je najvea njemaka drava.
Glavno je ustavno pitanje; Wurtenberki najliberalniji ustav (bar deklarativno)
Bavarska 26. V. 1818. 1. liberalni ustav Maximilian Joseph
1820.- ustav je proglasio i Baden, a zatim Hedden-Darmstadt
To je zapravo afirmacija monarhije i zatita prava kraljevske vlasti
Austrija i Prusija 2 najvee drave Njemakog saveza apsolutistike i bez ustava
Mlado njemako graanstvo glavni nositelj ujedinjenja 2 glavna imena: Ernst Moritz i Friedrich Ludwig
Jahn udrueni u ako udruenje, a zatim ope studentsko udruenje; Principi i Deklaracija
njihov liberalni program
1818.- Aachenski kongres Svete Alijanse pritisak na studente i liberale
20. IX. 1819.- Karlsbadske odluke cenzura tekstova, kontrola studenata i profesora
INTERVENCIJSKA POLITIKA doputeno mijeanje neke drave u unutarnje poslove drugih ugroenih
drava to provodi Sveta Alijansa
Glavni cilje Metternichove politike od 1815. je djelovanje protiv revolucionarnih kretanja u Eu.
1818.- kongres Alijanse u Aachenu uvreni savez Au. i Rusije
1820.- kongresi u Opavi i Paviji cilj: guenje nemira u Napulju
1822.- kongres u Veroni tema: zbivanja u panjolskoj i grko pitanje
1830.- sloboda Grke razdor u Alijansi jer svi to simpatiziraju osim Metternicha
1830.- srpanjska revolucija u Francuskoj jo vei razdor u Alijansi dolazi do raspada na 2 bloka:
1. liberalni zapad (Francuska i Engleska) 1841.- taj se je dio raspao zbog Istone krize
2. konzervativni istok (Austrija, Rusija i Prusija)
Rusi su u krvi uguili ustanak u Poljskoj
1830.- poetak napetosti zbog nacionalnih pokreta i u Habsb. Mon. nemiri u maloj gradskoj republici
Krakovu ustanak plemstva u Galiciji Austrija anektirala Krakov (sa suglasnou Rusije i Prusije); pokreti
eha i Maara; PANSLAVIZAM (Frantiek Palacky) slab odjek u Slovaka; pokreti u njemakim
dravama smjene vladara
UGARSKA:
1821.- Be u Ugarskoj eli novaiti vojnike Ugarska to odbija izbija sukob Be-Peta 22. I. 1823.-
Ferenc Locsey napisao rijei maarske himne
1825.-1848.- reformno razdoblje u maarskoj historiografiji
Grof Istvan Szechenyi osniva Akademije znanosti, sinonim reformnog pokreta
28. I. 1830.- Hitel (Zajam) prijedlog zakona za kapitalistike odnose i promjene u gospodarstvu
(agraru); smatra da bi veleposjednici bili nositelji preobrazbe, no treba ih ekonomski ojaati
1831.- Stadium dodatak Hitelu 12 prijedloga osnovnom programu preobrazbe
1832. i 1836.- sabor bi prihvatio reforme, no Be sve stopira

4
Glavna lica te nove politike: barun Miklos Wesseleny (liberal, prijatelj i sljedbenik Szechenyja), Kolcsey
(pjesnik), Ferenc Deak (taktiar), Lajos Kossuth (pravnik) on izdaje Saborska izvjea, a zabranjeno mu
je izdavati opinska izvjea nije posluao pa je zavrio u tamnici
1839.-1840.- sabor poetak reformi: poloaj kmetova, zakon o novanicama, idovi
U zatvoru: Wesseleny oslijepio, Laszlo Lovassi duevno obolio pa na glavno mjesto dolazi Lajos Kossuth
HRVATSKA: 1805.- Maksimilijan Vrhovac navijestio mogunost uvoenja jezika ilirskog u javni ivot
Hrvatske
BALKAN:
Grki fanarioti potomci britanske aristokracije vode pokret pod utjecajem Fr. rev.
Usmeno pjesnitvo i Crkva posrednici u ouvanju narodne kulture; ruralna zatvorenost ouvanje
etnikog i vjerskog identiteta; lokalni ustanci bezuspjenost zbog turske odmazde
TEPEDELENI ALI-PAA JANINSKI turski general, vlada nad golemim prostorom
MEHMED ALI-PAA Albanac, vojskovoa, dravnik prihvaa europske tekovine, vlada u Egiptu kao
valija
avariz- porezi u gotovini sada postaju normom
FANARIOTI udruili bogatstvo i mo, na vrhu grke etnike elite, u rumunjskim kneevinama
(Moldavija, Vlaka), imaju stvarnu vlst (dinastije). Predstavnici: Constantinos Ypsilantis i Alexandros
Moruzis velikodragoman (tuma) Porte u Moldaviji?
Tada postoje projekti Grke i Rusije o obnovi Bizantskog carstva
Proces osamostaljivanja krana na obodu Osman. Car
1804.- ustanak Srba u Smederevskom sandaku
1821.- ustanak Grka na Peloponezu i otocima
Plan Velika Ideja u Grkoj
SELIM III. zbog poraz ima elju za reformom vojske po europskom stilu doivljava otpor 1807.-
pobuna janjiara- svrgnut je sultan (zadavljen) janiari dovode poslunog Mustafu IV smjenio ga je
rumelijski ajan Bayrktar Mustafa i postavlja za sultana brata Mahmuda II koji provodi reforme
BAYRAKTAR MUSTAFA postaje veliki vezir zaduen za provedbu reformi: najprije vojske 1808.-
Dokument o suglasnosti dokument o prava ajana koji postaju lokalni dinasti to je 3. faza osmanskog
feudalizma
1826.- pobuna janiara Mahmud II. ih dao pobiti u Istanbulu sretana gozba rasputen (ukinut)
janiarski red
1829.- neovisnost Grke; Francuzi Osm. Carstvu uzeli Alir
1830.- Turska priznala Grku, a Srbija dobiva punu autonomiju
1831.- ukinut timar, tj. ukidanje feudalizma to je 4. faza osmanskog feudalizma
1818.- ukinut kuluk; zabrana noenja turbana dolaze fesovi
MEHMED II. glavni europeizator Osmanskog Carstva
SRBIJA:
Smederevski sandak (ili Beogradski paaluk) razvijen i bogat kraj
Janiarski dahije (glavari) 1801.- ubili pau i zavladali Beogradom
arita ustanaka Srba: Kragujevaka i Valjevska nahija 1804.- janiarski dahije izveli sjeu knezova,
tgovaca, sveenika i drugih Prvi srpski ustanak je ustanak protiv tih janiara koji su to izvelei, a ne protiv
sultana
ore Petrovi Karaore (1768.-1817.) zbor u Oracu on je bivi harambaa (tur. Voa hajduka) i
buljubaa (kapetan-satnik, starjeina buljuka); do 1804. oni su oistili Smederevski sandak od janiara
to postaje podruje bez osmanske vlasti narodna?! revolucija 1805.- Turci im objavili dihad
1806.- ruske trupe ulaze u Moldaviju i Vlaku Turska objavila rat Rusiji do 1809.
Karaore se okree Beu i Parizu do 1807.- Srbija je osloboena osmanske vlasti
1812.- Rusija sklopila sporazum s Rusijom zbog loih odnosa s Napoleonom
Ljeto 1813.- strana odmazda Turaka u Srbiji
Travanj 1815.- Drugi srpski ustanak Milo Obrenovi knez (1780.-1860.) . objavljen dihad, no Milo
pregovara i stekao je autonomiju Srbije pod nominalnom vlau sultana - na to Heteria dovodi Karaora iz
Rusije, ali ga je Milo dao ubiti
1826.- Grci ponovno na oruju- Nikola I. (1825.-1855.)

5
AKERMANSKA KONVENCIJA Srbiji potvreni uvjeti Bukuretanskog mira iz 1812., no tek
JEDRENSKIM MIROM iz 1829. su rjeeni sporovi izmeu Rusije i Turske
Travanj 1821.- poetak nacionalno-revolucionarnog pokreta u Vlakoj te narodnooslobodilakog rata u
Grka- otvaranje istonog pitanja
Dunavske kneevine= Moldavija i Vlaka to su bile itnice Osmanskog Carstva kneevi vladaju uz
sultana i oslanjaju se na bojare i Crkvu glavni je izvoz svinja
1814.- u Odesi osnovana Heteria filiki (Drutvo prijatelja) s ciljem stvaranja kranske panbalkanske
dravekao novoga Bizantskog Carstva, a sredstvo bi bilo opi balkanski ustanak; temelji toga drutva:
trgovci, obrtnici (iz grkih kolonija), fanarioti, intelektualci, sveenici i ljudi poput Karaora. Unutar
Heterije postoje 2 suprotstavljene struje i strategijske koncepcije borbe: konzervativci i revolucionari. Voa:
najprije je odbio grof Ioannis Antonis Kapodistrias te preuzima knez Alexadros Ypsilantis iz sporazuma se
povlai Milo Obrenovi. Sve poinje u oujku 1821., dok je u Vlakoj i Moldaviji ve trajalo; vodi
Vladimirescu - Turci pobijedili
3 faze grkog ustanka: 1. 1821.-1825.-uspon
2. 1825.-1827.- kriza
3. 1827.-1829.- strana intervencija i pobjeda

Sijeanj 1821.- Narodna skuptina proglasila neovisnost Grke i usvojila Ustav proglaenje republike
predsjednik Aleksandar Mavrokordatos
Na Uskrs 1821- turci pogubili grigora V., carigradskog patrijarha
1825. egipatski paa Mehmed ali paa osvaja kretu
1827. dogovoren Londonski ugovor
1827. bitka kod Navarina fra-eng-rus flota pobijedila turke
Oujak 1829.- dogovor o osnivanju autonomne kneevine Grke
1830.- Novi Londonski ugovor Grka je prva neovisna kranska drava na Balkanu
Kralj Belgije Leopold i. trebao je biti i kralj Grke, no on je to odbio Kapodistias je ubijen, pa vlast nude
Ottu Fridrikz von Witelsbachu, sinu bavarskoga kralja on je to prihvatio u svinju 1832., a to prihvaa i
sultan. Dotini je okrunjen kao Oto I. (1832.-1862.) kao bazilej Grke
BOSNA:
Kapetan vojni i civilni slubenik u pograninom podruju, a kapetanija je osnovna teritorijalna jedinica.
U XVIII. st. se za prevlast u Bosni nadmeu Katolika i Pravoslavna Crkva
Umjesto janiara novae se jedinice iz provincija, sa sjeditem u Istanbvulu, na rok od 12 godina
Hadi Mustafa paa, 1827. Abdurahman paa -> neuspjeh ide u travnik tamo ga tue Husein beg
Gradaevi pobunjenik -> odlazi na kosovo dobiva lano obeanje vezira, Ali aga rizvanbegovi ga potue;
herc ejalet odvojen od bosanskog pod vlau rizvana..
Do 1832.- meunarodnim ugovorima s Portom priznate su kao autonomne kneevine u sklopu Osman. Car.:
Moldavija, Vlaka i Srbija koje se stavljaju pod zatitu Rusije (na elu tih drava su domai ljudi), a Grka
je neovisna kraljevina pod protektoratom triju europskih imperij

2. APSOLUTIZAM, REVOLUCIJE, SAMOUPRAVE I USTAVI (1830.-1860.)

HABSBURKA MONARHIJA (1830.-1848.) preteno agrarna zemlja, no nejednako razvijena; poetkom

XIX. st. ima oko 28 milijuna stanovnika, a sredinom istog stoljea ima 36 milijuna;
Austrija+eka+Moravska imaju 70% poljoprivrednog stanovnitva, dok je u Ugarskoj takvog stanovnitva
90% (to su uglavnom kmetovi); proces industrijalizacije u H. M. zavren je tek 70-ih godina XIX. st.-
glavna sredita industrije: eka, Moravska i Donja Austrija, a glavne idustrije su: suknarstvo i tekstilna ind.
(Be-Linz-glavna sredita); eljeznica jo nije razvijena ali je pomorski i rijeni promet prihvatljiv: Loyd
(Trst) i Dunavsko parobrodarsko drutvo; sredita metalopreraivake industrije: Donja Austrija, sjever
eke, Sudeti, Stirija, Karintija i Karnida.; drutvena posljedica industrijske revolucije u H. M. je jaanje
graanskog sloja (idustrijsko-trgovakog) ono jo nema politiku mo, a ima ih (s radnicima) sve vie pa
ih se vlasti boje (pobune radnika u Beu: 1817., 1820., 1830.); trajkovi i nezadovoljstva u ekoj 1840.,
1844. (Prag) pobuna leskih tkalaca
GRAANSKA OPORBA tanki sloj krupnih kapitalista, intelektualna mlade (aci i studenti) i ostali
graanski slojevi

6
Mlada Austrija tajna organizacija politikih emigranata iz vicarske i Belgije: javni radnici, umjetnici,
intelektualci, knjievnici protiv apsolutizma, a za liberalnu slobodu u napredak, ele prosvjeeni
apsolutizam iz doba Josipa II. i demokratski ustroj drave (jakobinizam); list Grenzbote; lica: grof Anton
Alexander Auersperg, barun Viktor Franz von Andrian-Werbarg, publicist Ignaz Kuranda, blizak je (no ne i
lan) Franz Schubert.
Slina udruenja: Pravno-politiko italako udruenje (dr. Alexander Bach), Concordia, Industrijski
savez
natio/populus hungarica mlado plemstvo
Sabor Transilvanije: 3 nacije Maari, Sekulci i Sasi (nema Rumunja)
Ban u Hrvatskoj ogranien ugarskom Dvorskom kancelarijom i Namjesnikim vijeem te Ugarskim
saborom (u koji alje nuncije)
Istona Galicija ukrajinsko plemstvo je polonizirano, a seljatvo ostaje ukrajinsko
Srbi se donekle uspijevaju izboriti za svoja prava, no to nisu uspjeli Rumunji i Slovaci
Tzv. nasljedne zemlje=eka, Moravska i leska najmanje otpora Beu
Galicija otpor poljskog plemstva ustanak 1846. pripojenje Krakovske republike (zadnjeg ostatka
poljske neovisnosti)
Ugarska- najsnaniji i najkompaktniji nacionalni pokret ve 20-ih godina, no njihove su metode rezultirale
neeljenim buenjem nacionalne svijesti i kod drugih naroda unutar drave (zbog nasilne maarizacije).
Zato Be potie pokrete Hrvata, Srba, Slovaka i Rumunja elei time oslabiti Maare!!!
Sasi pruaju izniman otpor maarizaciji u Transilvaniji (ele njemaki jezik)
SLOVAKI POKRET (30-ih i 40-ih) otpor maarizaciji, vodi ga sitno graanstvo i inteligencija (+
nacionalno sveenstvo). Naime, njihovo je plemstvo ve maarizirano; 2 struje: 1. razvoj panslavizma
(opeslavenska solidarnost)
2. protestantska struja zajednica s esima - ta postaje glavna pod vodstvom L'udovita tura
elje: slovaki narodni jezik, sporazum s Katolikom Crkvom o liturgiji na narodnom jeziku, od cara trae
katedru za slovaki jezik (Jan Kollar), ele sabor odgovoran caru, a ne Ugarskoj; 1845.- tur dobiva od cara
dozvolu za izdavanje lista na slovakom jeziku s knjievnim prilogom
HRVATSKA: - prema Maarima popustljivo plemstvo zamjenjuju nacionalno svijesni hrvatski intelektualci
(seljakog i malograanskog podrijetla), a zbog maarskog napada na municipalna prava i uvoenja novog
urbara (1836.) hrvatsko se plemstvo prikljuuje pokretu.
Zbog neodaziva Junih Slavena i politikog progona 40-ih godina Gajev se pokret transformira u Narodnu
stranku
1832.- Drakovi tajno napisana Disertacija tokavtina sjedinjenje hrvatskih zemalja (Hrvatska,
Dalmacija, Slavonija, Vojna krajina, Rijeka, Turska Hrvatska i Slovenija) pod banom u sklopu Habsb. Mon.
i u dravnoj zajednici s Ugarskom; razvoj trgovine i kredita (tj. bankarstva) i kolstva na hrvat. Jeziku
1841.- osnovana Ilirska stranka (kasnija Narodna stranka) kao odgovor na Horvatsko-vugersku stranjku
11. I. 1843.- Metternich zabrana ilirskog imena i grba sada se zove Narodna stranka
1847.- ugarski sabor osnova o maarskom jeziku i narodnosti slovensko i hrvatsko primorje ele u
sastav Ugarske
SRBI: - razvijeno i povezano srpsko trgovako i obrtniko graanstvo u junoj Ugarskoj razvijaju srpsku
nacionanu kulturu, potpora Pravoslavne Crkve, listovi na srpskom jeziku, pa Letopis Matice srpske
(1825.) i Matica srpska (1826.) - Vuk Stefanovi Karadi, pravopisna reforma, no glavni initelji
nacionalnog pokreta su srpski ustanci i autonomija kneevine Srbije.
Njemaki nacionalizam u Austriji (uglavnom samo u teoriji) oporbeno liberalno graanstvo-ele H.M.
ustrojiti kao branu svakog nenjemakog nacionalnog pokreta (protiv Hrvata, Slovaka, ...)
SLOVENIJA: 30-ih i 40-ih prihvaanje imena Slovenci; nacionalni pokret trpi od Bea i vlastite
konzervativne aristokracije koja ne doputa da nacionalni pkreti postanu i politiki; sveenstvo je ondje
glavna inteligencija; 2 grupe:
1. konzervativci = umjereni kvazipreporoditelji bliski austrijskim austroslavistima Kopitar
ne ele se zamjeriti Beu
2. Preernov krug preporoditelja asopis Kranjska belica radikalniji France Preern,
Matija op i Andrej Smole; ilirizam smatraju smetnjom slovenskom pokretu; 30-ih oni nadvladavaju
one prve

7
Kollarova ideja o 4 velika slavenska plemena: rusko, poljsko, eko i ilirsko (=Slovenci, Hrvati, Srbi i
Bugari)
Stanko Vraz glavni predstavnik slovenskog ilirizma prelazi u Zagreb k hrv. narod. prep.
Dr. Janez Bleiweis politiar voa slovenskog pokreta urednik kranjskih Novic tu je zastupljen
Preern slavi Preernov pokret (Zdravljica)
EKA: - tu je graanstvo najrazvijenije, a tu i liberalno i radikalno krilo nosi nacionalni pokret dok
plemstvo sudjeluje tek simbolino (s nekoliko lica); to je borba za pravno-javnu i slubenu upotrebu
narodnog jezika; osnivanje Matice eke i 1. kazalina predstava u ekoj; protiv eha su njemaki
nacionalisti, a boji ih se i Be
POLJSKI POKRET u Austriji 30-ih i 40-ih zavjerniki pokret (plemstvo, sveenstvo, studenti i
intelektualci) ilegalni pokret potpora poljske emigracije sa zapada sa sjeditem u Parizu (hotel
Lambert) stoer voe poljske emigracije Adama Czartoryskog rade protiv Austrije i Rusije; nacionalni
ustanak 1846. nije uspio jer su seljaci ipak za Ukrajince
Metternich smatrao da se narodima ne smiju darovati nikakvi ustupci
Ferdinand I. (1835.-1848.) Metternichov pijun
PANSLAVIZAM Slovak Jan Herkel 1826.- svijest o opeslavenskoj duhovnoj i kulurnoj povezanosti
(takve je ideje u XVII. st. imao Juraj Kriani). Mnogi taj pojam netono tumae kao rusocentrinost i kao
panslavensku zavjeru.
AUSTROSLAVIZAM iz doba panslavizma ouvnje monarhije kao okvira svih slavenskih naroda.
Slovenac Jernej Kopitar i eki gorf Leon Thurn-Hohenstein; proizala ideja o federalnom ustroju H.M.
Srpanjska revolucija u Francuskoj, revolucija u Belgigi i njezina neovisnost 1830., revolucija u Poljskoj
1830./31.
1833.- mirni zavretak prve egipatske krize pitanje Turske oivljavanje politike Sv. Alijanse
1846./47.- najrazornija i najtea gospodarska kriza u Eu. poela kao poljoprivredna, nastavila se kao
industrijsko-financijska, a zavrila kao politika i revolucionarna kriza
6. III. 1848.- Be- demonstracije italakog kluba zahtjevi studenata 12. III. Metternich ih ne
doivljava nezadovoljstvo prosvjedi na ulicama Bea trae ustav i smjenu Metternicha vojna
intervencija ubijeno 50 ljudi kaos
Nemiri istodobno i u Peti, Veneciji i Milanu ostavka i bijeg Metternicha, a zapovjedniko vojske proglaen
feldmaral princ Alfred Windischgratz 14. III. ne uspjevaju suzbiti demonstracije jer su Beani sloni
Osnovana Nacionalna garda i Akademska (studentska) legija ustanika 17. III. osnovana nova vlada na
elu s grofom Pillersdorffom
3 glavna zahtjeva pokreta u H. M.: protiv feudalizma, demokratske promjene i nacionalna emancipacija
Narodi: Maari, Talijani, esi, Slovenci, Hrvati, junougarski Srbi i Rumunji
26. IV. 1848.- Ustav Austrija postaje ustavna monarhija vladar dijeli vlast s 2-domnim parlamentom;
izborno je pravo ogranieno visokim cenzusom, a car ima pravo veta; Beani su i dalje nezadovoljni, no
vlada i car ne poputaju nova pobuna 15. V. te 17. V. car s Dvorom bjei u Innsbruck postoje 2 vlasti u
Austriji:
1. vlada u Beu
2. Krunski savjet u Innsbrucku na elu s nadvojvotkinjom Sofijom (majka Franje
Josipa)
Car poputa Maarima i huka ih na Slavene
General Johann Josef Wenzel von Radetzky potukao Talijane u Lombardiji., a be se okree borbi protiv
Maara
Srpanj 1848. uspostavljen Reichstag u Beu 7. IX. ukidanje kmetstva i feudalnih povlastica
31. VIII.- carski dekret o rasputanju maarskog parlamenta to treba provesti Josip Jelai
4. X.- car naredio slanje pojaanja JelaiU iz Bea za rat s Maarima Beani to odbijaju i bune se ubili
su ministra rata generala Theodora Latoura, a Nacionalna se garda pridruuje ustanicima car iz Bea bjei
u Olomouc u Moravskoj Windischgratz i Jelai zajedno juriaju na Be ijom obranom zapovjedaju
knjievnik Wenzel Messenhauser i poljski revolucionar Josef Bome; Frankfurtski parlament bezuspjeno
pokuava posredovati kako bi se izbjeglo krvoprolie
26. X. carske postrojbe zapoinju dvodnevnu kanonadu 30. X. juri teror nad Beom do V. 1849.
nova vlada povlai sve odluke osim ukinu plemstva dolazi Franjo Josip I., a na elu vlade je grof Felix
von Schwarzenberg koji je u III. 1849. izradio oktroirani ustav

8
3. III. 1849.- poetak revolucije u Maarskoj govorm Lajosa Kossutha u Punskom saboru u kojem iznosi
svoj agrarni i nacionalni program pokreta; ukidanje plemstva o osnivanje maarske vlade (to je priopeno i
caru)
15. III.- Peta revolucionarna mlde organizira masovne prosvjede vode ih radikali Sandor Petofy i Janos
Arany, Mor Jokai i Bujovsky donose Program 12 toaka s naelima ravnopravnosti, slobode i bratstva
17. III.- Be dozvolio osnivanje maarske vlade predsjednik Lajos Batthyany, a Kossuth je ministar
financija reforme: glavno je pitanje agrar ukidanje kmetstva u Maarskoj i davanja (devetina i desetina)
dolazi do nemira seljaka
3 pitanja maarske revolucije:
1. politike reforme
2. odnos Pete prema Beu i Habsburzima
3. odnos ma. nacionalnog pokreta prema pokretima drugih nacija u zemlji (Maari su naravno skroz
netolerantni
Reskript raskid politikih veza izmeu krune i ma. revolucionarne vlade vladi uruen 4. IX. kriza
iz vlade izlaze ministri koji su protiv toga Kossuth postaje voa revolucije koji od vlade dobiva dozvolu za
organiziranje obrane kada je 11. IX. Josip Jelai preao Dravu dvovlae u Maarskoj: 1. vlada
(Batthyany)
2. Kossuthov Komitet obrane
Tzv.- Stranka mira glavni zapovjednik general Artur Gorgej
Uz Dvor staju drugi narodi H.M. revolucionarna vlada bjei u Debrecin, ali je vojska jaka i Gorgej
zauzima Be i prijeti slomom H.M.
Travanj 1849.- sbor u Debrecinu - Deklaracija o neovisnosti i odluka o detronizaciji Habsburga s ma.
kraljevskog prijestolja Maarska proglaena slobodnom i neovisnom dravom, a Kossuth je 1.
predsjednik (no nisu drugaiji od Bea)
H. M. od raspada spaava ruski car Nikola I. (policajac Europe) on se je u Varavi u V. 1849. s Fr.
Josipom dogovorio o vojnoj pomoi pa sada u Ma. alje svoje vojnike gdje se bori i austrijska vojska pod
generalom Haynauom (hijena iz Bree)
13. VIII.- Gorgej se predaje Rusima (samo Klapka brani Komarno do 5. IX.) odmazda i pogubljenja
(pogubljen je i Batthyany)
16. III.- Ljubljana demonstracije 20. IV. program Politikog drutva Slovenije, a Matija Majar osniva
Ujedinjena Slovenija (na tekovinama Preerna)
HRVATSKA 1848.: nema bana, a basnki namjesnik (zgb. Biskup) nije u Hrv.; Sabor se ne sastaje; Ambroz
Vranyicany nastoji pokrenuti politike aktivnosti (Sabor) 17. III. u ime graana u Be upuen odbor
ishoditi Zahtjevanja poslana caru 12. III.
25. III.- Narodna skuptina u Zagrebu prihvatila tekst Narodnih zahtijevanja (30 toak, kao maarskih 12
toaka) poslano k caru
Jelai nije priznao ma. Ustav i vladu u Peti, a 25. III. je ponitena i realna unija s Ugarskom, a u svibnju
je postignut i prekid administrativnih veza
25. IV. Jelai Proglas svakoj opini
majska skuptina u Srijemskim Karlovcima Vojvodina Srpska se povezuje s Hrvatskom u neovisnu
dravnu tvorevinu
18. V.- ustroj hrvastke vlade a 6 odsjeka i Banskim vijeem sabor 5. VI. koji car nije bio odobrio u kojem
sudjeluju i preanski Srbi s mitropolitom karlovakim Josifom Rajaiem na elu tada je bila i Jelaieva
banska instalacija; odluke toga Sabora: ukinue stalekih povlastica, ope oporezivanje, ideja federativnog
ustroja Monarije, potvrda odluke o ujedinjenju hrvatskih zemalja i prihvaen savez sa Vovodinom Srpskom
Dragutin Kulan . hrvatski zstupnik na Slavenskom kongresu u Pragu (on je zagovornik austroslavizma)
12. VI. sveana delegacija s Jelaiem na elu kree u Innsbruck, a u to vrijeme Windischgratz u Pragu
topovima rastjeruje Kongres, a Janoss Hrabowszky napada Srijemske Karlovce poetak je to krvavog rata
u Vojvodini; obranu vodi ore Stratimirovi u tom ratu srpskog i maarskog revolucionarnog tabora gdje
je Be na strani Srba
3.-15. V.- Srijemski Karlovci- srpski narodni sabor Josif Rajai proglaen patrijarhom, a graniarski
pukovnik Stevan upljikac srpskim vojvodom
11. III. 1848.- Prag zahtjevi ekih graana ele ujedinjenje eke, Moravske i leske u jednu dravu

9
Travanj 1848.- Prag program povjesniara Frantieka Palackog temeljen na konceptu austroslavizma
Havlieka Borovskog iz 1846.
10. V. 1848.- Liptovski Sv. Mikula usvojen slovaki nacionalno-politiki program ne trai slovaku
teritorijalnu posebnost (u sklopu Ugarske), ve samo potovanje nacionalnog identiteta; car skoro sve
odbija, osim ujedinjenja eke, Moravske i leske
Ljeto 1848.- slovaki ustanak Josef Miloslav Hurban, L'udovit tur i Mihal Miloslav Hoda neuspjeh
zbog intervencije ma. Vojske sada ele i teritorijalno odcjepljenje
Rusini (Ukrajinci) ele nacionalno podruje unutar H.M
Rumunji u svojem pokretu nisu politiki jedinstveni: lojalisti, liberali i radikali; u svibnju 1848. donose
nacionalni program, u listopadu izbijaju sukobi koji traju do veljae 1849.
SLAVENSKI KONGRES U PRAGU (3.-17. VI. 1848.) preduvjet je nacionalna borba eha koja se iri i
jaa zbog njemake i ma. revolucionarne netolerantnosti (naime, Nijemci ele ujedinjenje u Veliku i Malu
Njmaku; kongres zamiljen kao kongres austrijskih Slavena koji ele uskladiti interese s H.M. i dinastijom
bio bi to austroslavenski koncept rjeenja nacionalnog pitanja iri ga anarhist Mihail Bakunjin;
Manifest Slavenskog kongresa u Pragu na to je poslana vojska i dolazi do demonstracija u Pragu (u
kojima je poginula Windischgratzova supruga)
Njemaka znaajke socijalne i protufeudalne revolucije- ustanak u Berlinu trae ustav i demokratske
promjene pruska vojska puca na demonstrante kralj Fridrik Vilim IV. likvidirao revoluciju dravnim
udarom
Frankfurtski parlament eli preuzeti vlast nadvojvoda Johann Habsburki imenovan je vikarom Carstva
(Reichverweser samo forma), a knez Leiningen postaje predsjednik vlade Carstva
Bundestag (njemaki parlament) 2 programa njemakog ujedinjenja:
1. MALONJEMAKI Njemaka bez Austrije, a pod vodstvom Pruske
2. VELIKONJEMAKI savezna drava s Austrijom na elu, od Baltika do Jadrana
Oboje je njemaki ekspanzionizam!!!, a pobijedilo je malonjemako rjeenje ime je Pruska zadovoljna, a
Austrija nije
28. XII. 1848.- Ustav Njemakog Reicha 27. III. 1849. usvaja ga Frankf. Parlament meutim, poto
nitko ne eli krunu nita nije postignuto
BACHOV APSOLUTIZAM (Alexander von Bach ministar unutarnjih poslova)
Oktroirani ustav grof Franz Stadion von Warthausen
31. XII. 1851.- car ukinuo Ustav i donosi Patent kojega je sastavio grof Karl Kbeck; osnovano je Vijee
Carstva (Reichsrat) kao savjetodavni organ cara, no car shvaa da vijee eli preuzeti vlast pa od travnja
1852. vlada sam s ministrima
3 odlike Bachovog apsolutizma:
1. marginalizacija seljatva, radnitva i sitnog graanstva
2. stalni birokratsko-policijski pritisak na inteligenciju
3. centralizacija vlasti i snana germanizacija Carstva to je kao i za Josipa II. koji je elio jedan
jezik u Carstvu u svrhu kohezije drave
Maari su izraziti protivnici Bachovog apsolutizma Kossuth 1850.-1851. donosi novi plan neovisnosti
Maarske plan Dunavske konfederacije (= Maarska + ujedinjene ruminjske kneevine + Srbija)
HRVATSKA: ulek i Tkalac su za federalnu Austriju, no Tkalac se okree Srbiji kao jezgri junoslavenske
drave
Nastaje Starevieva nacionalistika koncepcija utemeljena na povijesnom pravu Hrvata; on je protiv
Austrije, Ugarske i Srbije
Eugen Kvaternik provoditelj pravake ideologije u praksi
General Joseph Maria von Radowitz ministar vanjskih poslova vodi akciju ujedinjenja Njemake, a Felix
Schwarzenberg se bori protiv toga
Karl Ludwig von Bruck eli stvoriti njemaki gospodarski prostor
Hessenska afera Rusija podrala Austriju protiv Pruske; to je vrhunac spora oko njemakog ujedinjenja,
a rjeeno je Olomoutskim punktacijama
Drezdenska konferencija svi njemaki predstavnici odluka o obnovi njemake konfederacije
1859.- poetak drugog rata za ujedinjenje Italije izmeu Kraljevstava Pijemont i Sardinije te Austrije pri
emu Francuska aktivno pomae Pijemont; teki porazi Austrije kod Magente i Solferina to dovodi do krize
centralizma i apsolutizma H. M.!!!

10
11. VII. 1859.- primirje potpisano u zamku Villafranca izmeu Napoleona III. i Fr. Josipa I.: Talijani dobili
Lombardiju, no ne i Veneciju to postiu u studenom 1859. mirom u Zrichu
Luksemburki manifest 15. VII. 1859.- Fr. Jos. Mora obeati administrativne reforme ustavnog znaenja
- poputanje Maarima
20. X. 1860.- LISTOPADSKA DIPLOMA (Carska povelja o ureenju unutarnjeg dravno-pravnog
odnoenja monarhije) uvodi se zajedniko zakonodavno tijelo za cijelu monarhiju;
zajedniki poslovi: vanjska politika, vanjska trgovina, vojska i financije
za Maare: obnova upanija, ma. je slubeni jezik, a vojvodstvo Srbija i Temivarski Banat prikljueni
Ugarskoj
odgovor na diplomu: masovni prosvjedi u Peti Ferenc Deak i Joszef Etvs
car postavlja novog ministra unutarnjih poslova Antona von Schmerlinga donosi novi ustav
VELJAKI PATENT (ukinut 1865.) Carevinsko vijee postaje dvodomno: Gornji- virilisti koje
postavlja car (aristokrati i sveenici), a Donji zastupnici zemaljskih sabora
Kalman Tisza voa Stranke odluke kao oporba Deaku; popustljiv prema Beu
Laszlo Teleki jo radikalniji, protiv je priznanja Fr. Josipa za kralja
BALKAN: 1830. 3 zone na Balkanu: 1. nacionalne drave
2. neposredna turska uprava
3. habsburke zemlje
za ovu prvu grupu vrijede naela povelje francuske srpanjske revolucije
KRIMSKI RAT (1853.-1856.) spor oko svetih mjesta s francuskim carem Napoleonom III.; zapoeo je
voljom rus. cara Nikole I. 1853.; Rusija je poraena od saveza Turaka i zapadnih sila na kraju rata 1856.
Pariki ugovor
TURSKA: doba tanzimata (1829.-1856.) od Jedrenskog mira do Krim. rata
Ustanak Mehmeda Ali-pae (Muhamed Ali) ustanci na Kreti, u Bosni i Albaniji Osm. Car. je u
obrambenom savezu s Rusijom
1839.- Mahmuda II. naslijedio sin Abdulmedid I (1839.-1861.) reforme Hatt-i serif od Glhane
sloboda i sigurnost za sve podanike (ukinut Kanin-i raya), sloboda vjere, svi postaju osmanski graani
1856.- Hatt-i hmayun razraenija naela ovoga gore
Tanzimat donosi novi poredak; reforme odozgo
Organski statuti ponueni Moldaviji i Vlakoj???
Divan skuptina Moldavije i Vlake opunomoenik ruskog genrala grof Pavel Kiseljev uvodi Statute
1831. u Vlakoj, a 1832. u Moldaviji to su: civilna reforma, neovisno sudstvo, porez, dravni kolstvo
Sijeanj 1834.- Rusija s Portom potpisuje ugovor o dunavskim kneevinama
Bukuret najvea balkanska metropola bogati bojari alju djecu u kolu u Francusku
21. VI. 1848.- povelja rumunjske slobode revolucija
Krimski rat (1853.-1856.) Pariki ugovor potvrda osmanskog suvereniteta i povlastica u kneevinama:
Austrija pokazuje interes za Balkan
1858.- novi Pariki ugovor naziv: ujedinjene kneevine Moldavije i Vlake
Moldavija knez Alexandar Ioan Cuza (1859.-1866.)
PREANI Srbi iz habsburkih zemalja
USTAVOBRANITELJSKI POKRET oporba, obrazovani Srbi, trae ustav da ogranie Miloevu mo,
podrava ih seljatvo, Rusija i Porta izbijaju lokalne pobune 1835.- Milo donosi ustav- postavljanje
Savjeta kojega bira knez
1838.- Milo, na nagovor Turske, prihvaa oktroirani organski statut tzv. turski ustav Beograd 1839.
za 4 mjeseca Milo abdicirao i prognan
Aleksandar Karaorevi (1842.-1858.), Karaorev sin, do 1858. ustavobranitelji imaju stvarnu vlast u
Srbiji
1844.- Ilija Garaanin program pod utjecajem A. Czartoryskog sve propada
1858.- restauracija Miloa koji je umro 1860. i dolazi Mihailo M. Obrenovi III. (1860.-1868.)
Grka Otto I. na elo pravoslavne crkve postavljen Sinod, a muslimani su napustili dravu
3 voe frakcija u Grkoj: 1. Theodoros Kolokotronis utjecaj Rusije
2. Ioannis Colettis Francuska
3. Alexandros Mavrokordatos Engleska zatita
1843.- Ustavotvorna skuptina koja 1844. donosi Ustav po uzoru na belgijski

11
1862.- dravni udar u ateni zbaen Otto I. koji bjei u rodnu Bavarsku
1834. i 1835.- Bosna pobune seljaka protiv spahija 1835. ukidanje kapetanija, a na njihovo mjesto dolaze
muselimi
1847.- dolazi anmjesnik Tahir-paa koji provodi reforme, a nakon njegove smrti sultan alje namjesnika u
Bosnu OMER-PAU LATASA (1806.-1871., roen u Lici kao Mihailo Latas) slomio je bunu bosanskih
feudalaca (1850.-1851.) . nova upravna podjela Bosne na 9 okruga, a 1855. ukinut je hara
fra Grga Marti poglavar franjevaca u Sarajevu; fra Ivan Franjo Juki, Teofil Petranovi (pravoslavni
uitelj)
Vuk Stefanovi Karadi 1849.- Srbi svi i svuda iskonstruirano tvrdi da je sav narod u Bosni i
Dalmaciji srpski
Topal Osman-paa 60-ih god. XIX. st. zlatno desetljee Bosne

3. GEOPLITIKE PREDODBE I DRAVOTVORNE IDEJE POLITIKE OPORBE SREDNJE I

JUGOISTONE EUROPE (1830.1878.)

Poljski knez Adam Georg Czartoryski ideja federalizacije jugoistone Eu.

Pariz sredite emigracije ideja uspostave povijesne Kraljevine Poljske
18. V. 1849.- Pariz konferencija Czartoryski dogovor o konfederalnoj uniji (Maari, Rumunji, Srbi,
Hrvati i Slovenci te zapadni Slaveni) svi odbijaju (Kossuth) protiv Austrije i Rusije
1843.- Czartoryski predstavka Savjeti o djelovanju Srbije- to on Srbima tumai
Frantiek Zach (eh) utjee na Iliju Garaanina, ministra unutarnjih poslova tajni dokument
NAERTANIJE (Nacrt) ono je 90% djelo F. Zacha ideja o uspostavi Srpskoga Carstva cara Duana
(povijesni legitimitet) pri emu je Austrija njihov protivnik dok bi se s Rusijom jo moglo dogovoriti;
Garaanin rauna s potporom Francuske i Vel. Brit. (izlaz na Jadran je kljuna toka)
1850./1851.- Kossuth u emigraciji u Osman. Car. sastavio koncept podunavskog suivota suradnja Maara
i Srba neprihvaeno
25. IV. 1851.- Kossuth Izvjee o naelima budue maarske politike iroka konfederacija pod Osman.
Car.; 1859.- opet bezuspjeno pokuava progurati te planove
Marco Antonio Canini (tajinaski ujedinitelj) i Gyrgy Klapka ideja Podinavske federacije to se vee uz
Kossuthovo ime sredite je Maarska; takve ideje imaju i: Miklos Wesseleny, Adam Czartoryski
(Dunavski savez) i Ilija Garaanin, zatim i 2 rumunjska predstavnik: Iona Ghica i Nicolae Balcescu
Srpanj 1850.- Giuseppe Mazzini osnovao Srednjoeuropski demokratski odbor
1861.- Mihailo Polit-Desani (Srbin iz june Ugarske) Savez Kranskih Naroda Balkana uzor je
vicarska, no to je brzo zaboravljeno
1848.- austroslavist Frantiek Placky (panslavist) podjela H.M. na 8 cjelina po nacionalnom kriteriju
VELIKOGRKA IDEOLOGIJA (Megali Idea) fanarioti povezani s Istanbulom, no ne islamizirani; sad
se okreu Europi, Rhigas Pheraios ideje Franc. rev. cilj: univerzalna kranska drava svih Balkanaca po
dominacijom Grka
Heteria Filiki glavni nositelj te politike unutar su 2 jake suprotstavljene struje; voa pokreta: Ioannis
Coletis Velika Grka
VELIKOSRPSLA IDEOLOGIJA Naertanije program vanjske i nacionalne srpske politike
Garaanin bi sve mogao posrbiti, a 1836. Vuk Stef. Karadi je sve susjedne narode uvrstio u Srbe Srbi
svi i svuda Srbi su svi tokavci
1846.- Be Kovei za istoriju, jezik i obiaje Srba sva tri zakona 1861. to demantira, ali nastavlja po
starom Vuk S. Karadi
VELIKOHRVATSKA IDEJA: Ante Starevi i Eugen Kvaternik polazite u ilirskom pokretu kulturno i
duhovno jedinstvo Junih Slavena glavni grad njihove drave bio bi Sarajevo, a 2 su junoslavenska
naroda: Hrvati i Bugari; protiv su H.M.; Slovenci su grana Hrvata (u alpskoj Hrvatskoj), negira srbe kao
narod
Ante Starevi 1868. Strane u Hrvatskoj pankroatizam radikalizam XIX. st.
VELIKA MAARSKA od Karpata do Jadrana utemeljitelj ideje: barun Jozsef Etvs; to je iznijeto u
Zakonima o narodnostima iz 1868.

12
VELIKOAUSTRIJSKI I VELIKONJEMAKI KONCEPT ideja Mitteleurope ili Zentraleuropa;
Konstantin Franz koncept Velike Njamke od Atlantika do Poljske i od Baltika do Jadrana; doba
realpolitike u Njemakoj koncept Male Njemake

4. SREDNJOEUROPSKI I BALKANSKI PREUSTROJ (1861.1878.)

Ve 1848.- sukob centralizma s federalizmom trijalizam treba nadomjestiti dualizam i potisnuti

apsolutizam
1867.- Austro-ugarska nagodba i XII. 1867.- Osnovni dravni zakoni
Posljedica ujedinjenja Njemake je definitivni poraz Srednje Europe kao podunavskog saveza ili
konfederacije, a i obrat u politici H.M. koja se okree jugoistoku Europe potvrda ega je Berlinski kongres
1878.
1851.- obnova Carinskog saveza Pruska ostvarila ekonomski presti nad Austrijom
1862.- pokuaji grofa Rechberga (voa austrijske vanjske politike) za sporazum s Pruskom, no to ne doputa
Bismarck
1865.- nakon pobjede na Danskom, koja je anektirala Schleswig-Holstein, tu su pokrajinu Austrija (dobila
Holstein) i Pruska (dobila Schleswig) podijelile
SUKOB AUSTRIJE I PRUSKE Austrija malo pobjeuje na talijanskom bojitu, no 3. VII. 1866. je
poraena kod Sadowe primirje 6.VIII., a mir 22. VIII. Prag Prusi dobili sve gradove i Schleswig-
Holstein no moraju odustati od habsburkih zemalja likvidacija Njemakog saveza Austrija posve
istisnuta iz plana njemakih zemalja
1867.- osnovan Sjevernonjemaki savez s kojim se povezuju i junonjemake drave
1870.-1871.- francusko-pruski rat ostvareno ujedinjenje Njemake
18. I. 1871.- Versailles (Dvorana zrcala) sveano proglaeno Njemako Carstvo - pruski kralj Vilim IV.
okrunjen za njemakoga cara Vilima I (1871.-1888.) to je potvreno Frankfurtskim mirom 10. V. 1871.
time zapoinje doba oruanog mira
Poetak priprema za dualistiko rjeenje u H.M. zato treba pravo prvo promijeniti sastav vlade (1867.
napravljeno) dolaze ministri koji misle da se maarski zahtjevi mogu rijeiti samo u okviru H.M. uspjeli
su sporazumi Deak je to progurao u Ugarskoj to je ugovor Ugarske sa svojim kraljem, a ne s Austrijom
1867.- Nagodba je usklaena s austrijskim novim ustavom te ju kao takvu priznaje i car
NAGODBA - dualizam: 1. Cislajtanija (Zisleithanien) zapad njemaka sfera
2. Translajtanija (Transleithanien) istok maarska sfera
Po Nagodbi Austrija i Ugarska su u personalnoj uniji (vladar je austrijski car i apostolski kralj Ugarske)
Zajedniki poslovi: vanjska politika, vojska, Ministarstvo rata i financije odgovorni obadava sabora
Oba su dijela konstitucionalne monarhije sa zasebnim saborima, predsjednicima vlada i zakonima
Poljaci su dobili najvie povlastica, a esi iako najbogatiji u monarhiji jo su podinjeni Austriji
Nagodba je izazvala jo vee nacionalne napetosti poetak propasti H.M.
1848.- sporazum Maara i Hrvata Hrvati su dobili iroku autonomiju
1871.- plan kompromisa sa esima (Hohenwartova vlada) trijalizam (eka bi imala status kao Austrija i
Ugarska) propalo
Politiari A.-U- nagodbe: Richard von Belcredi i Ferdinand von Beust
EKE ZEMLJE = eka+Moravska+leska administrativno neujedinjene; 2/3 esi,a 1/3 Nijemci;
nacionalni pokret eha 60-ih godina kompromis graana i plemstva Narodna stranka (Palacky pa
Rieger)
1. STAROESI protiv suradnje s Austrijom
2. MLADOESI za suradnju s Austrijom
Najprije je odbaeno ujedinjenje aha i Slovaka
eki jezik uveden je u O i S, osnivana sportska i politika organizacija Sokol
28. II. 1867.- rasputen eki sabor jer se je usprotivio Nagodbi dolaze na vlast centralisti koji u
Reichstagu priznaju Nagodbu, dok Nacionalna stranka tei trijalizmu i dalje
21. VIII. 1868.- Deklaracija ekih nacionalnih voa javno trae trijalizam
HRVATSKA:

13
Glavni predstavnici liberalnog graanstva: Franjo Raki i Josip Juraj Strossmayer istiu tenje ujedinjenju
kao esi Banska konferencija (26. XI. 1860.-17. I. 1861.) Strossmayer i Ivan Maurani izgradili
program hrvatske nacionalne politike - jezini jedinstvo (tokavtina), uvoenje upanija i upana,
osnovanjeHrvatske dvorske kancelarije neovisne o Ugarskoj prihvaene su samo upanije
Car osnovao Privremeni dvorski dikasterij (Hrvatska dvorska kancelarija) - na elu Maurani
Car je oduzeo Hrvatskoj Meimurje i prikljuio ga Ugarskoj nastaju unionisti koji su za bezuvjetno
zbliavanje s Maarskom i oporba su ilircima
Eugen Kvaternik i Ante Starevi ele ujedinjenje hrvatskih zemalja - Velika Hrvatska kao personalna
unija s Austrijom
Svibanj 1861. vane odluke Hrvatskog sabora 3. VII. - dbili poslati predstavnike u Carevinsko vijee kao
protest na Veljaki patent kazna za to je bilo rasputanje sabora (i Ugarskog i ekog)
Car ipak mora priznati Hrv. dvor. kanc. (Maurani) i Stol sedmorice (Vrhovni sud Hrv.)
1863.- 2 stranke: 1. Narodna liberalna Strossmayer protiv Bea
2. Samostalna narodna Maurani proaustrijska
Narodna s. koalira s unionistima i tako ostvaruje pobjedu na izborima za sabor 1865.
Strossmayer se, zbog straha od Maara, okree Srbiji (Balkanu)
XI. 1866.- Sabor odluio da ne alje poslanike u Ugar. Sabor i da eli hrvatsko-austrijsku nagodbu car ni
ne prdi na to (s oprotenjem, ali doslovno)
Prosvjed Hrvata protiv nagodbe car na to rasputa Hrv. sabor, a ban Josip okevi (1860.-1867.) daje
ostavku, za banskog namjesnika postavljen je unionist Levin Rauch (1867.-1871.), zabranjen je Pozor,
promijenjen izborni zakon tako je podlo stvorena podloga za hrv.-ug. Nagodbu o sklapanju koje
pregovaraju samo unionisti na elu s Rauchom
24. VII. 1868.- Hrvatsko-ugarska nagodba sastavio grof Andrassy ukinuta je Hrv. dvor. kanc. i tako
prekinuta veza s Beom
Kraljevsko namjesniko vijee zamijenjeno je Kraljevskom hrvatsko.slavonsko-dalmatinskom vladom s 3
ministra za samostalne poslove (unutarnju poslovi, bogotovlje, nastava i pravosue), priznata cjelovitost
Hrvatske (Ug e biti za pripojenje Voje krajine i Dalmacije Hrvatskoj), hrvatski je postao slubeni jezik u
Hrv., ban je na elu autonomne vlade i odgovoran je Saboru, a imenuje ga vladar na prijedlog predsjednika
ugarske vlade
Posebni dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ministra bez lisnice zastupa interese Trojedne Kraljevine u
ug. Vladi
U globalu Nagodba je izrazito nepovoljna za Hrvatsku jer je financijski ovisna o Ugar.
RIJEKA KRPICA . nakon potpisivanja kotar Rijeka izravno povezana s Ug.
1871.- RAKOVIKA BUNA poginuo Eugen Kvaternik
Ban Ivan Maurani (1873.-1880.) otvara O i SS, poetak modernizacije uprave i sudstva, laicizacija
kolstva; eli razvojanje Vojne krajine; ban puanin; unionisti su mu obeali razvojaenje V.K. ako ode s
mjesta bana on pristaje i 1881. V.K. je razvojaena
Slovenci cilj pokreta 60-ih: ujedinjenje slovenskih zemalja u Ujedinjenu Sloveniju
1865.- Mariborski program ele Slovensku nacionalnu kuriju neuspjeh svega taborski pokret
tabori rezultati
XII. 1870.- Ljubljana osn. Jugoslavenski kongres Slovenci i hrv. narodnjaci
STAROSLOVENCI i MLADOSLOVENCI, tj. klerikalna i liberalna struja
Ideja Ilirije junoslavenska drava
1868.- Peticija slovakih domoljuba protiv Nagodbe bez uspjeha zato osnivaju zadruge, udruge,
organizacije, ...
Konferencija u Temivaru banatski Rumunji Liberalna nacionalna stranka
MAARI Deakova Stranka krupnih veleposjednika je sklopila Nagodbu veina u saboru 1. ma.
dvojna vlada grof Gyula Andrassy st. kojega 1875. zamjenjuje Kalman Tisza; njihovo glavno pitanje je
nacionalizam 1868. Zakon o nacionalnostima netolerancija i ugnjetavanje
ISTONO PITANJE glavno obiljeje vanjske politike A.-U. prema Balkanu sprega vojnog i
diplomatskog; XI. 1871.- grof Gyula Andrassy ministar vanj. posl.
Strah od Turaka do 1699. zamjenjuje elja za ekspanzijom na jugoistok pravdano misijom zatite
balkanskih krana

14
Zbog ruske konkurencije A.-U. nastoji ouvati Osmansko Car., no 1876.-1878. ipak ele status quo.
Naime, boje se Rusije jer ako ona vojno porazi Turke otvoren joj je put na Balkan i Dunav i time A.-U.
dobiva mnogo goreg izravnog neprijatelja nego je to sada Osm. Car.
ISTONA KRIZA 70-ih god. XIX. st. glavno pitanje:
1. glavna uloga A.-U. u investicijama (gradnja, financije, eljeznica)
2. osiguranje plovnog puta Dunavom do Crnog mora
3. reiranje gospodarske politike (kriza 1873.)
OSMANSKO CARSTVO 1856.-1878.- obnovljeni tanzimat reformni pokret nadahnut Francuskom,,
tei ostvariti jednakost krana i muslimana; doba sultana Abdulaziza (1861.-1876.)
1862.-1868.- reorganizacija mileta (1875. ih je 9) glavni je Rum milet=Milet pravoslavnih krana;
ta reorganizacija znai ubrzanje diferencijacije krana i muslimana; od sada milet ima znaenje nacije
Seljatvo nosi nacionalizam, a muslimani su nadmoi radikalno protukranski izbijaju nemiri i ustanci
te sukobi u itavmo Carstvu; buna krana u Bosni 1857.
1858.-1860.- krvavi graanski rat u Libanononu izmeu Druza i MARONITA (kranska vjerska zajednica)
1866.- ustanak Grka na Kreti krvavo uguen 1869. posebni vilajet Kreta
1867.- O.C. povlai sve svoje trupe iz Srbije, a muslimani odlaze u Bosnu
Bugari osnivanje vilajet-paaluka (pandan franc. departmanima) upravitelj je valija
1875.-1878.- Balkanska kriza
Sultana Murata V. (30. V. 31. VIII. 1876.) naslijedio Abdulhamid II (1876.-1909.) koji je ukinuo
apsolutizam i uveo parlamentarni sustav; veliki vezir Midhat-paa ima glavnu ulogu u sastavljanju ustava
23. XII. 1876.- Kanun-i esasi Ustav nedjeljivost zemlje i islam kao dravna vjera, slubeni je jezik
osmansko-turski, parlament ini Senat (saziva ga sultan) Skuptina (bira se); no sve se to slabo prihvaa
1865.- 6 mladoturaka osniva tajnu organizaciju (Namik Kemal) 1867.- otkriveni pa odlaze u emigraciju u
Pariz
1877.- Londonski protokol rjeenje balkanske krize na konferenciji u Carigradu sukob s Rusijom koji
je rezultirao katastrofom za Tusku rjeava se Sanstefanskim mirom kojim je Turskpoj oduzet gotovo cijeli
europski dio
Berlinski kongres izdvajanje Rumunjske, Srbije i Crne Gore iz O.C., a A.-U. dobiva pravo na okupaciju
BiH; Cipar pripao Velikoj Britaniji i skovan naziv bolesnik s Bospora
II. 1878.- Edirne- teror sultana Abdulhamida II (nadimak krvavi sultan) doba zuluma zbog ega
inteligencija emigrira
MAKEDONIJA Turci su glavni zemljoposjednici
POMACI slavensko stanovnitvo u Bugarskoj koje je prihvatilo islam
TORBEI islamizirani makedonski Slaveni koji se bave trgovinom, obrtom, a manje poljodjelstvom
Vilajet Dunav od Crnog mora do albanskih planina sredite je Bugarska
Bugarska razvoj po uzoru na Srednju Eu. 60-ih god.; glavni nositelj reformi Midhat-paa; Bugari su jako
politiki angairani stanovnici; dobivaju ustupke od strane Turaka doputena gradnja crkve sv. Stefana u
Istanbulu; od 1860. Bugari trae autokefalnu pravoslavnu crkvu; Grci su glavni neprijatelj bugarskoga
razvoja
General Nikola Ignjatijev ruski predstavnik pri Porti isposlovao Grigora VI. za patrijarha autonomne
bug. Crkve sredite bug. Arhiepiskopa u Istanbulu ima zvanje ezarha ili patrijarhova zastupnika
1871.- Porta izdvojila bugarski milet s egzarhom na elu
Istanbul crkveni sabor osuena hereza filetizma odreivanje crkvene jurisdikcije u pravoslavnoj
crkvi na etnikoj, a ne teritorijalnoj osnovi
GRKA Ustavotvorna skuptina 1863. dala vlast Vilimu Danskom i proglasila ga punoljetnim Georg I.
(1863.-1913.) napredak Grke, gospodarski i kulturni razvoj u njegovo doba; 1871.- agrarna reforma;
1864. Velika Brit. Grkoj vraa Jonske otoke
1866.- kretski ustanak Kreta proglasila uniju s Grkom
SRBIJA Mihailo Obrenovi preustrojio Narodnu vojsku
1862.- incident u Beogradu protjerivanje Turaka iz Srbije, a garnizoni osman. vojske 1867. napustili Srbiju
Suenje karaorevievcima zakon o odgovornosti sudaca
VI. 1868.- u atentatu ubijen Mihailo Obrenovi koji nije imao mukog potomstva pa je pukovnik Milivoje
Blaznavac uz pomo vojske proglasio knezom Milana Obrenovia kao Milana M. IV. Obrenovia (1868.-
1882.)

15
Skuptina je izabrala Namjesnitvo (jer je Milan jo maloljetan) novi ustav 1869.
RUMUNJSKA 1862.- Cuza ukinuo bojarski red (bez otpora) poetak industrijalizacije
1863.- Zakon o nacionalizaciji zemlje vlada Mihaila Kogalniceaanua agrarna reforma (zemlja oduzeta
grkim veleposjednicima i manastirima) neslaganje rasputanje Skuptine
1864.- Cuza dekret o agrarnoj reformi sloboda seljaka; Zakon o javnom obrazovanju
II. 1866.- abdikacija Cuze dolazi Ion Bratian formita Trojno namjesnitvo i Privremenu vladu pitanje
vladara trebao bi to biti flandrijski grof (zvao bi se Filip I. Rumunjski) no on to odbija, pa je u V. 1866.
Karlo von Hohenzollern proglaen kao Carol I. (1866.-1881.) - Rumunjska je proglaena jednom i
nedjeljivom - Rumunjska se ponaa kao samostalna drava (kuje i vlastiti srebrni novac)
BiH: Topal Osman-paa (Topal Hromi) - kulturni napredak u Bosni 40 krveta za bolesnike svih
vjeroispovjesti; politike reforme: 1865.- uvodi novi sustav novaenja muslimana; provodi Zakon o
reformama u provincijama iz 1864.; podjela BiH na 7 sandaka iz kojih idu poslanici u Savjetodavnu
skuptinu jednom godinje, na najdulje 40 dana
Izvrno vijee = 3 muslimana + 2 krana + 1 idov 2 puta na tjedan
AGAUCI bivi timari seljaci daju 1/3 plemiu, no plemii se moraju brinuti za smjetaj (kue) seljaka;
na BEGELUCIMA nije tako
Prosvjedi zbo poreznika, tj. dravnih slubenika ( a ne plemia) 1868. u bosanskoj Posavini (1000
pravoslavnih i muslimanskih seljaka), a 1869. u Foi
Netrpeljivosti muslimana i krana 1872. spor u Sarajevu zbog gradnje katolike crkve
1870.- Pauline Irby Djevojaka kola u Sarajevu katoliko (englesko) financiranje
1874./75.- problemi oko namirenja poreza zbog loe etve
Sredinom 70-ih teror nad seljacima zbog politike krize to prerasta u meunarodnu krizu VII. 1876.-
Srbija i Crna Gora navijestile rat O.C. prva bi anektirala Bosnu, a 2. Hercegovinu
1877.- Rusija navijestila rat O. C. zavrava Sanstefanski mir
BiH- ustanak je spontan; 1873.- loa etva u Anadoliji, pa O.C. ubire vei porez u Eu.
U Bosni su glavni ustanici pravoslavci, a u Hercegovini katolici; muslimani lojalni O. C.
To je gerilski rat (prekid u zimi); regularna turska vojska je stacionirana u Bosni
1876.- godina 3 sultana: svgnut Abdulaziz, dolazi Murat V. (3 mjeseca), pa Abdulhamid II.
VI. 1876.- Srbija i Crna Gora otvoreno zaratile protiv O. C. i alju u BiH postrojbe
I. 1877.- Carigradska konferencija veleposlanika podjela po vjerskoj veini
Pad Plevne- I. 1878. pad Sofije i Jedrena 3. III. 1878. San Stefan (periferija Istanbula) preliminarni
ugovor - Srbiji i Crnoj Gori priznata neovisnost, stvorena autonomna bugarska kneevina (od Dunava do
Egeja); prekrne odredbe Parikog ugovora iz 1856.
13. VII. 1878.- Berlinski ugovor uspostava autonomije i vazalstva?? Kneevine Bugarske (Dunav do
planine Balkana) Rusija zakinuta u odnosu na San Stefan

5. IZMEU KRHKOG MIRA I POTISNUTE

AGRESIVNE EKSPANZIJE (1878.-1914.)

1882.- 1889.- Srbija je u doba Milana I. Obrenovia praktiki habsburki satelit

NJEMAKO CARSTVO najvea novonastala drava, federalni ustroj, 26 teritorijalnih jedinica, Pruska
ima glavnu rije (pruski kralj je i njemaki car); Poljaci su najbrojnija manjina, napredak poljoprivrede, ali i
industrije, rude (Ruhr, leska), pitanje njemake vanjske politike je balkansko, a ne francusko pitanje
1879.- potpisan Dvojni savez s Beom s ciljem uvrenja Trocarskog saveza (Dreikaiserbunda) kao nove
Sv. Alijanse
20. V. 1882.- Trojni savez meusobna pomo u sluaju napada Francuske, 1883.- pristupa i Rumunjska
Car Fridrik III. (1888.- 180 dana), zatim Vilim II. (1888.-1918.) zbliavanje Franc. i Rusije
1890.- ostavka Bismarcka; Reichstag biraju svi odrasli mukarci
Stranke: konzervativci Pruska agrarna stranka (uglavnom zemljoposjednici protiv kapitalizma); 1879.-
liberali Progresivna stranka (protiv Bismarcka) naela revolucije 1848. (to je katolika stranka koja je
protiv socijalizma)
marksisti socijademokrati (radnici u gradovima) protiv Bismarcka
1880.-1910.- industrijska proizvodnja u Njemakoj porsla 20 puta elektrotehnika roba

16
Kacelari: Georg Leo Caprivi (1890.-1894.); Bernhard von Blow (1900.-1909.); Theobald von Bethmann-
Hollweg (1909.-1917.)
HABSB. MON. ureen poloaj samo maarske nacije
Aneksija BiH katolici (Hrvati) ele k A.-U.; muslimani bi ostali pod Turcima; pravoslavci (Srbi) bi u
Srbiju
Prijestolonasljednik Rudolf privren Maarima, liberalima i proturski nastrojen
Nadvojvoda Franjo Ferdinand von Habsburg-Este (1863.-1914.) proslavenski nastrojen
1894.- Memorandumski proces ; 1895.- Budimpeta Kongres narodnih manjina
Austrijski se liberali protive aneksiji BiH jer u tome vide jaanje slavenskog elementa u Monarhiji
Grof Eduard Taffe na elu vlade odgovoran samo caru unutarnja politika prijateljski nastrojen prema
Slavenima, a u vanjskoj politici usmjeren na Njemaku; ukljuio je ehe u Sabor, dao im slubeni jezik,
zakon o zatiti radnika esi su nezadovoljni
1882.- eki Nijemci sklopili savez s Nijemcima u tajerskoj i Korukoj Program iz Linza graanski
sloj slavenofobija
1891.- mladoesi nezadovoljni Taffeovim ustupcima ekoj, izbacili su staroehe iz Reichrata; Taffe
podnosi ostavku u X. 1893. nakon ega je u paralmentu zavladao kaos
Taj kaos rjeava Kazimierz Felix Badeni (guverner Galicije) provodi izbornu reformu i rjeava eko-
njemaki sukob 1897. donosi Dekret uvodi dvojezinost u ekoj (eki i njemaki jezik) opet
nstupa kaos i demonstracije, car rasputa sabor i otpravio Badenija tako od 1899. nema parlamenta
MAARI: grof Gyula Andrassy st. (1823.-1890.) etrdesetosma emigrira u Pariz, u odsudstvu je
osuen na smrt pa pomilovan i 1858. se vraa u Ma., zagovornik je Nagodbe i Deakov pristaa, postao je
ma. premijer, pripojio je Erdelj i V.K., utemeljio ug. vojsku; donosi Zakon o narodnostima priznata
nacionalna prava nemaarskim narodima
1868.- guio seljaki pokret u Transdanubiji
Postao je ministar vanjskih poslova Dvojne monarhije ekspanzionizam na Balkan
Aneksija BiH 1. teritorijalni dobitak za H.M. od 1815.; ni Maari nisu za aneksiju
1879.- A.-U. zakljuila savez s Njemakom stopirala Rusiju da krene u jugoist. Eu.
7. X. 1879. car ga snjenio
Kalman Tisza voa oporbe i narodnog otpora 1868.- Biharske toke njegov stranaki program
poziv na neovisnost
1875.- njegova se stranka stapa s vladajuom Tisza je premijer (1875.-1890.) sa zadaom uvanja
dualizma; podupire okupaciju BiH; slomio autonomne politike pokrete
AUSTRIJA: Georg von Schnerer njemaki nacionalisti, protuidovski i protuklerikalni
Karl Lueger Kransko-socijalna stranka konzervativci
Viktor Adler - Socijaldemokratska stranka radnici iz industrijskih okruga (Internacionalna
stranka) za federalistiko preureenje monarhije
1905.- uspjeli sklopiti neki sporazum Nijemaca i eha, a slino potpisano i 1910. (Bukovina)
1907.- opi izbori novi Reichsrat; Socilademokratska i Socijalkranska glavne stranke
Glavno pitanje: Njemako-eka nagodba 1914. proveo je ministra Karl Stgh
MAARI: 1890.- vana godina u ma. politici - otiao je Tisza i osnovana je Socijaldemokratska stranka
pobune u grofovijama Bekes i Csongrad, trajkovi radnika silom ugueno
Sandor Wekerle ministar financija liberalne reforme stabilizira valutu krunu; uvodi graanski brak;
dravnu registraciju roenih, vjenanih i umrlih; sloboda vjera; popularan u Maarskoj, ali ne i u Au.
1895.- zamjenjuje ga barun Desz Banffy do 1898.
1905.- pobjeda Stranke neovisnosti
5. X. 1905.- tajna carska naredba da se zauzme Budimpeta
Liberalna vlada Istvana Tisze: 1903.-1905., te 1913.-1917.
1904.- poetak krize otiao je Istvan Tisza, a zamijenio ga Geza Fejervary
IV. 1906.- oporba se tajno sporazumila s carem o odustajanju od nacionalnih zahtjeva
1906.- promjena Izbornog zakona 1907.- izbori Stranka neovisnosti
1906.-1910.- druga Wekerleova vlada provodi maarizaciju
1906.- osnovana Seljaka stranka Andras Achim (ubijen 1911.)
Transdanubija Istvan Nagyatadi Szabo Stranka nacionalne neovisnosti i malih posjednika '48. ideje
seljake stranke i demokratske promjene

17
Gyula Justh, Ferenc Kossuth, Albert Appony 1909.- nova Koutovska stranka
Karoly Khuen-Hedervary i Laszlo Lukacs Nacionalna stranka rada
1910.-1912.- na sceni opet Istvan Tisza kao predsjednik Donjeg doma nemiri izbijaju ostvario zakon o
vojsci priprema rat
SLOVENCI: u doba Taffea popravio se je poloaj Slovenaca u Kranjskoj Andre Winkler jedini Slovenac
kao zemaljski predsjednik
Katolika narodna stranka Janez Krek konzervativci-klerikalci list Slovenec; 90-ih nadmo kao
Slovenska narodna stranka
Narodna napredna stranka liberali list Slovenski narod graanska inteligencija i bogati seljaci
1896.- Jugoslavenska socijaldemokratska stranka- list Delavec radniki sloj; voe su slovenski
socijalisti: Etbin Kristan i France eleznikar
1898.- Trsat sastanak suradnja Hrvata i Slovenaca Ivan usteri se zalae za to Rezolucija - na
opatijskom skupu je to propalo
IX. 1909.- Ljubljana konferencija Jugoslavenske socijaldemokrastke stranke tzv. Tivolska rezolucija
koja propagira zajednitvo svih Junih Slavena
1912.- mladi revolucionari protuaustrijski pokret organizacija Preporod
HRVATSKA: pripojenje V.K. poveanje broja i utjecaja Srba
Ban Ladislav Pejaevi provodi maarizaciju dvijezini grbovi cirkus 1883.
Nakon smjene bana Pejaevia postavljeni nijemi grbovi i dolazi ban Khuen-Hedervary (vlastelin iz
Nutra)
Srpski politiari u Hrv. provode velikosrpske ideje Garaanina i Karadia protusrpske demonstracije
1902.
Hedervary gradi maarske eljeznice u Hrv. (ije su eljeznice, njegova je zemlja!)
Ban je protiv oporbe pravaa i socijalista
Stranka prava: frankovci i folnegovievci (domovinai)
1894.- osnovana Socijademokratska stranka Hrvatske i Slavonije prava radnika i nadniara
Izidor Krnjavi slugan bana Hedervaryja 1895.-otvorenje HNK
1903.- masovne demonstracije zahtjevaju graanske slobode Hedervary kanjen mjestom minstra
predsjednika u zajednikoj vladi ime dobiva jo veu mo
1883.-1903.- selo postaje svjesno politike 1904.- osnivanje HPSS
politika novog kursa Frano Supilo i Ante Trumbi suradnja sa Srbima i Maarima jer su za Hrvate
najopasniji Nijemci 1905.- Rijeka i Zadarska rezolucija
1905.- Hrvatsko-srpska koalicija suradnja s Petom protiv Bea; 1906.- pobijedila na izborima i na vlasti
je do 1918.
Suradnju su osujetili Maari eljeznikom pragmatikom sankcijom
1905.- spajanje Stranke prava i Narodne hrvatske stranek nastaje Hrvatska stranka zauzima politiku
novoga kursa
ista stranka prava proaustrijska Supilo i Trumbi su im veleizdajnici
Ban Slavko Cuvaj (1912.-1913. to je doba KOMESARIJATA) provodi apsolutizam, rasputa sabor,
cenzura tiska dolazi do demonstracija mladei kojima je voa mladohrvat Luka Juki (atentator na bana)
SLOVACI za ehe, a protiv Maara
1. Demokratska seljaka stranka Milan Hoda
2. Katolika narodna stranka Andrej Hlinka
Rumunjski politiki lideri: Aurel Vlad, Alexandra Vaida-Voievod, Theodor Mihali
BUKOVINA tu ive austrijski Rumunji; RUTENI pravoslavna crkva
1881.- Sibyj sastanak rumunjskih intelektualaca osnivanje Rumunjske narodne stranke
1895.- Budimpeta rumunjski, srpski i slovaki politiari reorganizacija Monarhije prema etnikom, a ne
povijesnom pravu
OKUPACIJA I ANEKSIJA (1878.-1908.)
Razlog: prirodna bogatstva Bosne i dalmatinska obala
1869.- pitanje Bosne protiv su: Gy. Andrassy i Benjamin Kallay (tada austrijski konzul u Beogradu);
postavlja se pitanje tko bi upravljao Bosnom?: Au., Ug., Hrv. ili Srbija

18
24. VII. 1878.- austrijske trupe prele Savu (to su okupacijske ejdinice od 9400 vojnika), a glavne snage
(od 82000 vojnika) pod vodstvom baruna Josipa Filipovia (Hrvat) 19. VIII. osvojili Sarajevo, a 20. X.
zauzeli cijelu Bosnu
Sandaci postaju KREISE (okrug), a kadiluci postaju BEZIRKE (kotar)
19. IV. 1897.- sklopljen sporazum s osmanskim vlastima
1881.- Savez triju careva tajna klauzula: A.-U. moe anektirati BiH kad joj to pae.
1878.- proklamacija na snazi ostali osmanski zakoni (erijatski sudovi)
Crna Gora polae prava na neke dijelove Hercegovine nastaju problemi 1879.- pobuna oko Nevinja,
1881.- vojni okraj osnovani odredi milicije panduri
Vojni zakon svi Bosanci moraju sluiti a.-u. vojsku izbija pobuna 1883. naziv za pobunjenike je
banditi
Seljaci su nezadovoljni jer nije provedena obeana agrarna reforma ve po turskom zakonu (1876.)
kmetovi se mogu plaanjem odtete osloboditi kmetstva
A.-U. nastoji razviti gospodarstvo: krediti, eljeznica, rude, ceste golemi izvoz 1912.-1913.
Poljodjelstvo glavni oslonac gospodarstva
1888.- prijestolonasljednik Rudolf Habsburg posjetio Bosnu
Kolonizacijom nastaju naselja. Windhorst, Rudolfstal, Franzjosefsfeld (54 su takva naselja)
1890.- Zakon o poljoprivrednim naseobinama
1910.- 1. bosanski zemaljski sabor ele prekid naseljavanja jer je toga previe
1909.- uvedeno obavezno osnovno kolovanje
Upravutelj Benjamin Kallay promie ideju bosanske nacije da se zatiti od Srba i Hrvata
1906.- Carinski rat (tzv. rat svinja) Srbija vs. A.-U. ideja o pripojenju i Srbije zato treba mijenjati
satus BiH, a katalizator je mladoturska revolucija 1908. i gradnja eljeznice do Soluna (to ne pae Rusiji).
Be nije mogao dopustiti dad mladoturci zauzmu BiH koja je formalno dio Osm. Car. na to je -
5. X. 1908.- barun von Aahrenthal proglasio aneksiju BiH alarm za Srbiju i Rusiju Rusija sprjeila Srbiji
da proglasi rat A.-U. II. 1909. sporazum A.-U. i Turske - A.-U. stjee pravo na BiH uz odtetu i jo neke
ustupke
Bosna: organizacije koje prerastaju u politike stranke, no nitko nema prevlast pa se bore za naklonost
muslimana, a 1911.- pobijedili su katolici:
1906.- Muslimanska narodna organizacija
1907.- Srpska narodna organizacija
1908.- Srpska narodna zajednica
1903.- utemeljen Gajret vodee muslimasko kulturno sredite u Sarajevu pjesnik i povjesniar Safvet-
beg Baagi-Redepai
Mlada Bosna protiv Habsburgovaca
IX. 1911.- Italija zapoela rat protiv Turske uplie se i Srbija Balkanski ratovi
28. VI. (Vidovdan) najgori dan za posjet Franje Ferdinanda jer je to glavni datum srpskog nacionalizma
6 atentatora Mlade Bosne je bilo spremno; Nedeljko abrinovi bacio bombu kaja je ranila asnike u
drugom autu; Gavrilo Princip upucao Fr. Ferd. i Sofiju
Na Balkanu najvea iseljavanja doivljava Grka, a najmanja Rumunjska
Rumunjska najogranienije birako tijelo, ali i najstabilnije politiko ureenje na Balkanu
Bugarska najdemokratskiji ustav, ali i najvee izborne zlouporabe
Crkva je bila samostalna u odnosu na carigradskog patrijarha, ali ne i prema dravi
ENE 2. POL. XIX. ST.
ene Srednje Eu.: Rosa Mayreder, Berat Szeps-Zuckerkandl, Alma Mahler-Worfel, Mileva Mari-Einstein,
Savka Suboti, Milica Tomi, Jovanka Stojkovi, Milka Markovi, Ivana Brli Maurani, Dora Pejaevi,
Milka Trnina, Slava Rakaj, Ljerka Shram, Maria Skodowska Curie, ...
Osman. Car. 1869.-1914.- izlazi 30-ak asopisa, a 11 njih su vlasnice ene, a u 20-ak su one urednice i/ili
vane suradnice
Osmanski feministiki pokret nastaje tek za mladoturske revolucije i djeluje za Drugoga konstitucijskog
razdoblja (1908.-1918.)
1900.- Domae ognjite 1. hrv. enski asopis lanice Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora iz
Zagreba

19
1911.-1921.- Novi Sad asopis ena vlasnica i glavna urednica Milica Tomi (1859.-1944.), ker
Svetozara Miletia
Srpske kraljice: Natalija i Draga Obrenovi
Haremi tamo s eene i obrazuju!!!
Srbija: Isidora Sekuli i Milica Stojadinovi; Savka Suboti (Novi Sad, 1834.-1918.) obrazovana, 1.
presjednica Srpskog narodnog enskog saveza, Kola srpskih sestara i Zadruge Srpkinja Novosatkinja,
odlina govornica 1910- odrala predavanje u bekom Naunom klubu - nadimak Der Mutter eines
Volkes, mnogo putuje i prosvjeuje po Blaknau (ostavila zapise o tome)
Jelena Dimitrijevi (Kruevo, 1862.- ) zna turski; 1897.- knjiga Pisma iz Nia o haremima, upoznaje i
pie o haremima, rui tabue i predrasude o Orijentu
Rumunjska Marija Butureanu (vicarska), Eugenija de Reuss Ianeulescu 1911. stvorila Savez za enska
prava i dunosti
1867.- Cornelia Emilian Rumunjsko ensko ponovno ujedinjenje; 1894.- enski savez; uzor 1849.-
Brasov Unija rumunjskih ena
Bosna 1909.- asopis Gajret pitanje ferede?
1868.- Zagreb otvorena prva Via djevojaka kola
90-zih Privremeni enski licej (gimnazijski program), te enska struna kola
Po. XX. st. ene dobivaju pravo upisa na Zgb. Sveuilite gl. uloga: Marija Jambriak i Natalija
Wickerhauser
Dugo je na Balkanu bio ozakonjen celibat za enski nastavni kadar
1873.- 1. uiteljska kola za ene u Istanbulu
SRBIJA = Pijemont junoslavenskog ujedinjenja
1878.- nove neovisne drave prestaju biti turskim vazalima i postaju vazalima A.-U.
1881.- A.-U. nametnula knezu Milanu ugovor kojim Srbija postaje satelit A.-U.
1880.- izbori liberale pobijedile Napredna (lijeva struja starih konzervativaca) i Radikalna (ukljueno
seljatvo) stranka
1882.- knez Milan IV. Obrenovi, uz poporu cara, kneevinu Srbiju proglasio kraljevinom, ime je Srbija jo
podreenija Beu, a vladar je kralj Milan II. Obrenovi (1882.-1889.)
1883.- izbori radikali dobili duplo vie od naprednjaka teror nad radikalima; nakon pobune radikala oni
bjee u Bugarsku loi odnosi Srbije i Bugarske
1885.- Bugarska proglasila aneksiju Istone Rumelije
Milan vodi preventivni rat protiv Bugarske i zbog nemotiviranosti vojske je doivio poraz te je morao
abdicirati (izvoz svinja i ita u A.-U. NETO!)
1889.- abdikacija i dozvola za razvod braka nasljeuje ga Aleksandar I. (1889.-1903.), ( tada 13 godina
ima) do punoljetnosti ga nadzire Namjesnitvo uvodi samovlast bivi kralj i kraljica Natalija utjeu na
politiku 1893.- uhienje dunosnika na prijemu; 1894.- ukinuo Ustav iz 1888. i uvodi konzervativniji
Ustav iz 1869.
Beograd i Ni tada najvei gradovi
Nikola Pai (1845.-1926.) lider radikala
1906.-1911.- rat svinja izmeu A.-U. i Srbije
Ljevaonica topova u Kragujevcu najvea tvornica u Srbiji do 1900., uz to industrija su mlinovi, pivovare i
pilane
Poetak lipnja 1903.- skupina nezadovoljnih oficira (uivaoci potpore politiara) u noi su u dvoru ubili
kralja Aleksandra Obrenovia, kraljicu Dragu Main, njezina 2 brata i 3 genarala dolazi Privremena vlada,
a Skuptina dovodi Petra Karaorevia (1903.-1918.) sina kneza Aleksandra koji je ivio u enevi s
djecom, kolovao se u Parizu
zlatno doba vlast u Srbiji prije I. svj. Rata
1911.- zavjernici osnovali Ujedinjenje ili smrt = Crna ruka vratiti vanost Srbiji, a srpskim zemljama
smatraju: BiH, Crnu Goru, Kosovo, Hrvatsku, Makedoniju, Vojvodinu, Dalmaciju i Slavoniju
RUMUNJSKA doba kralja Karla I.- neak Ferdinand (1914.-1927.)
Ion Bratianu liberal predsjednik vlade do 1888. zatim konzervativci do 1895.
1885.- rumunjska pravoslavna crkva postala autokefalna nacionalni identitet
Struje: Europejci i tradicionalisti oboje tee zbliavanju Rumunjske s Europom
Glavni rumunjski neprijatelj bila je Rusija, a ne A.-U., a prijateljuje sa Srbijom

20
1883.- potpisan Obrambeni sporazum Rumunjska + A.-U. protiv Rusije
1907.- veliki ustanak seljaka, poeo na sjeveru Moldavije, uz to je rairen antisemitizam; vojska ga je
uguila i ostao poznat kao narodna tragedija
Liberal Dimitrij Sturdza vlada
Jonel Bratianu (sin Iona) premijer 1909.-1913. reforne
Rumunji u Ugarskoj- Liga kulture 1914. to je Liga za politiko jedinstvo svih Rumunja
BUGARSKA sanstefanska Bugarska trebala je obuhvatiti i Makedoniju
Knez Aleksandar Dundukov-Korsakov (1878.-79.) ruski carski komesar upravitelj Bugarske (kao
general Kisejev u rumunj. kne.); 1879.- ponudio Trnovski ustav djelo liberala i ruskih savjetnika;
Narodnu skuptinu ine plaeni zastupnici, pismeni i stariji od 30 god., birani izravnim glasovanjem svih
punoljetnih mukaraca; knez dijeli zakonodavnu vlast sa Skuptinom
Pravoslavlje slubena dravna vjera, no vladar ju ne mora prihvatiti; Bugarski egzarhat egzarh u
Istanbulu, a Sinod u Sofiji
Knez Aleksandar I. von Battenberg (1879.-1886.) prvo su konzervativci, a 1880. pokuaj promjene ustava
liberalna vlada lider Dragan Cankov
Nova skuptina u Svitovu prihvaa ustavne promjene pomalo kaos
Liberali odvajanje lijeve struje Demokratska stranka Petko Karavelov (1843.-1913.)
Istona Rumelija organski statut, provincijske ustanove u Plovdivu; sultan ima pravo veta u bugarskom
zakonodavstvu; 70% stanovnitva su Bugari
Rusi su saveznici Bugarske no vie ne podupiru ujedinjenje Bugarsk ei Istone Rumelije
21. IX. 1884.- proglaeno ujedinjenje Istone Rumelije i Bugarske nastaje sukob ruskog cara Aleksandra
III. i bugarskog kneza
Makedonci s ematraju Bugarima
1885.- Plovdiv vojni udar djelo Centralnog revolucionarnog komiteta
Stefan Stambolov lider liberala i predsjednik Narodne skuptine prisilio kneza Aleksandra da prizna
ujedinjenje Srbija poslala vojsku koju su Bugari za 3 dana zaustavili
1886.- sporazum status quo ante bellum kolovoz dravni udar- zbaen knez Stambolov na elu
Namjesnitva na to Rusi opet prosvjeduju
VIII. 1887.- na tron Ferdinand od Saxe-Coburga i Ghote-Koharyja-roak svih monarha u Eu.; nepriznat 9
godina; urota koja je sprjeena 1890.
Znaajne episkopije u Makedoniji: Ohridska. Skopska i Bitolska
1891.- atentat na Stambolova; Ferdo se oenio Marijom Lujzom od Burbina-Parme s kojom dobio sina
Borisa (1894.-1943.)
1895.- ubijen Stambolov
Konstantin Stoilov (1853.-1901.) umjereni konzervativac postaje predsjednik vlade te organizira Narodnu
stranku s glavnim ciljem: meunarodno priznanje; priznanje je, anime, koio ruski car Aleksandar III.
(1881.-1894.), a Nikola II. (1894.-1917.) je tome sklon
Spomenuti sin Boris je preao na pravolsvlje (Nikola II. mu je kum)-sve ide ka priznanju Bug.
1897.- kriza oko Krete
LEV novac, ali kosti se i turski i ruski novac
Bugarska se demografski iri, gradovi rastu ali ne zbog industrije nego zbog migracije stanovnitva sa sela u
gradove; uvoz: A.-U. i Vel. Brit.; izvoz: Osm. Car. i Franc.
1899.- kriza stvoren Bugarski zemljoradniki narodni savez - najvea seljaka stranka na Blakanu
Organizacije: 1. Vrhovni komitet Sofija
2. VMRO Vnatrena makedonska revolucionarna organizacija
1903.- ustanak u Makedoniji Bugarska ne pomae, pa nije vie ni popularna
1907.- VMRO se dijeli na probugarsku i promakedonsku struju
1905. i 1906.- najvei val nasilja nad Grcima;
vlada Dimitrija Petkova Grci se iseljavaju iz Bugarske
1906.- Aleksandar Stamboliski vodi Bugarski zemljoradniki narodni savez
1906. i 1907.- trajkovi eljezniara i studenata na to intervenira vojska
III. 1907.- Sofija ubijen Petkov vladu vodi Aleksandar Malinov (voa Demokratske stranke) 1908.-
Bugarska postaje carevina, a Ferdo uzima naslov cara
1912.- Bugari uz Srbe i Grke potpisuju tajni Balkanski savez

21
Bugari su u I. balkanskom ratu dobili Pirinsku Makedoniju, no to im nije dosta pa napadaju dalje, no
katastrofalno su poraeni i izgubili su i ono to su imali
Premijer Vasil Radoslavov liberal zajam kod Njemake i A.-U.
GRKA 80-ih Harilaos Tricupis vs. Theodoros Delianis
1878.- Cipar se je povjerio Vel. Brit.
Obnavlja se rad Heteria filiki 1895. pod imenom Drutvo naroda s gl. ciljem: ujedinjenje grkih
zemalja na elu panhelenizma ele osloboenje Krete
Kreta politiki i nacionalni problem za Grke
Makedonija politiki i nacionalni problem za Bugare
1896.- Kreta proglasila ujedinjenje s Grkom izbija ustanak kretskih Grka na to Porta 1897. objavljuje
rat u kojem je u mjesec dana Grka poraena Turci ulaze u Grku, a strana intervencija spaava Grku
sklopljen Carigradski mir po kojem je sve vraeno, uz grku reparaciju, na prijanje stanje; sultan priznaje
autonomiju Krete
KRETA: princ Georg (visoki komesar Krete) vs. Eleftherios Venizelos (liberal)
Ustav je greciziran, a 1908. pokuana je neuspjena aneksija Krete
VIII. 1909.- Vojni savez izvrio dravni udar + demonstracije u Ateni; Venizelos dolazi za premijera s
ciljem: reforme, modernizacija i provedba Velike ideje
Grka pristupa Balkanskom savezu i u X. 1912.- poinje rat protiv Turske
U II. balkanskom ratu Grka ima goleme teritorijalne dobitke!!!
1913.- u atentatu ubijen kr. Georg, nasljeuje ga sin princ Konstantin koji je omiljen
TURSKA:
Sultan Abdulhamid II. (1878.- ) suspendirao ustav i raspustio parlament
Komitet za jedinstvo i progres = mladoturci 1902.- 1. kongres sudjeluju predstavnici svih etnikih
skupina
Kreta okrutni pokolj Grka 1909.- anektirana Kreta (princ Georg, 1869.-1957.)
Pariz list Mlada Turska protivnici sultana mladoturci
Jedinstvo i napredak 1889.- studenti Vojne akademije u Carigradu-tajni polit. odbor
1895.- krvavi sukobi s Armencima
Albanci s Kosova su se pridruili mladoturcima
mladoturska revolucija bez krvi sultan prisiljen na uspostavu Ustava iz 1876.
1909.- mladotirci svrgnuli sultana i zatoili ga u Solunu (pomo Sevket-pae) ubijen u atentatu 1913.-
diktatura mladoturaka; sultanom postaje bratu mu Read kao Mehmed V. (1909.-1918.) dok stvarnu vlast
imaju: mladoturci i Jedinstvo i napredak
1909.-pobuna Albanaca
1912.- Italija anektirala zadnje dijelove Osm. Car. u sjevernoj Africi
Nakon Balkanskih ratova O.C. gubi sve dijelove u Eu. osim okolice Istanbula
trijumvirat: Enver-paa, Talat-paa (germanofili) i Demal-paa provode reforme
Panturcizam nasilje nad kranima loi odnosi s Rusijom
General lajtnant Otto Liman von Sanders alju ga Nijemci da reorganizira tursku vojsku
ALBANIJA:
Albansko pitanje je posljedica Sanstefanskog sporazuma (1878.) nezadovoljstvo
VI. 1878.- stvorena Prizrenska liga stvaranje svijesti o postojanju albanskog naroda
1881.- kosovski prvaci i Prizrenska liga prodrli do Skopja, no pobijeeni od Turaka
Liga (1878.-1881.) djelo brae Frashri (obrazovani) ideja: ouvanje albanskog prostora unutar
Osman. Car.
1879.- Istanbul Drutvo za tiskanje albanskih knjiga
1887.- Kora otvorena albanska kola
1881.- Porta to sve zabranjuje, a 1902.- zatvara i sve kole i brani knjige
Monastir Svealbanski kongres uvodi se latinica u albanski jezik
Albanijom vladaju plemena: Mirditi (katolici sjever) i Toptani (jug)
4 vilajeta: Skadarski, Kosovo, Janina, Monastir
XII. 1912.- Londonski mir povoljan za Albaniju
Albanci se okreu Italiji i A.-U. da se zatite od Srba i Grka!!!
Ismail Kemal bivi mladoturin, osniva Liberalne stranke ostvarenje neovisne Albanije

22
Valona osnovana Privremena vlada i Skuptina; protivnik: Esad-paa Toptani
1913.- neovisna Albanija pod zatitom velikih sila
III. 1914.- albanskim knezom postaje Willieam von Weid (1876.-1945.), njemaki asnik i neak rumunjske
kraljice Elizabete, sa sjeditem u Drau; kasnije napustio zemlju
MAKEDONIJA = 3 vilajeta: Solunski, Maonastirski i Ukopski (Skopski=Kosovo)
Ekspanzija Srba, Bugara, Grka, Albanaca i Turaka
1893.- Solun-osn. MRO Makedonska revolucionarna organizacija samostalna Makedonija
1894.- Sofija-osn. VMK Vrhovni makedonski komitet protiv MRO ujedinjenje Bugarske i Makedonije
Gemida anarhistika organizacija, bliski s radikalnim dijelovima VMRO-a; podigli ustanak 2. VIII.
1903. (pravoslavni dan sv. Ilije) koji je propao, a u kojem je ubijen Goce Delev lider VMRO-a
Kruevska republika na osloboenom teritoriju od Turaka oko grada Krueva; proglasio ju Nikola Karev
CRNA GORA pri osvajanju pripojena Skadarskom sandaku od 1513. je zasebna jedinica, a nakon
Kandijskog rata je dobila samostalnost
Cetinski vladika, Opi cetinski zbor i Zbor glavara (plemenski zborovi koji su na najnioj razini) uloga
svjetovnog vladara i upravitelja
Vladika Danilo I. (1697.-1735.) rodonaelnik dinastije Petrovi
PETROVII 1697.-1851.- vladike; 1851.-1910. kneevi; 1910.-1918.- kraljevi
1711.- izaslanik ruskog cara Petra I. u Crnoj Gori tada su uspostavljene politike veze koje e potrajati do
XX. st.
Vladika Petar I. Petrovi (1784.-1830.) najvea linost crnogorske povijesti; ujedinio crnogorska plemena i
modernizirao dravu
Petar II. Petrovi Njego (1830.-1851.) pjesnik, zadnji vladika sa svjetovnom i crkvenom vlau ujedno;
provodi jo veu modernizaciju (sudstvo, uprava, vojska)
Danilo II. Petrovi (1851.-1860.) prava drava
Nikola I. Petrovi (1860.-1910.) kneza nakon ubojstva Danila II.; reforme od 1879. ustrojio ministarstva,
utemeljio Dravni savjet i Veliki sud, uspostavlja neovisno sudstvo; Dubrovanin Baltazar Bogii sastavio
je za Crnu Goru Opti zakonik; on vlada autokratski pa mnogi u njegovo vrijeme prieljkuju ustav; oslanja
se na Austriju, Italiju i Rusiju te neto manje na Srbiju, te na rodbinske veze; 1905.- donosi oktroirani ustav
po kojem Crna Gora postaje ustavna kneevina
Berlinski ugovor meunarodno priznanje Crne Gore u punom opsegu, te proirenje
STRANKE: Prava narodna stranka (pravai) za kneza
Klub narodne stranke (klubai) pritiv kneza proganjani
1910.- Nikola proglasio Crnu Goru kraljevinom, a on postaje kraljem (1910.-1918.)
Ulazi u Balk. savez i sudjeluje u oba balk. rata, a u I. svj. ratu je na strani Srbije i saveznika
BALKANSKI RATOVI:
Kraj XIX. st. vie od 85% stan. Jugoist. Eu. se bavi poljodjelstvom i stoarstvom
3 razloga: teritorijano irenje znailo bi napredak gospodarstva
kransko stanovnitvo bi se oslobodilo turske vlasti
strah od ekspanzije A.-U.
GODINA 1903.: Ilindenski ustanak u Makedoniji protiv Turaka
atentat na srpskog kralja Milana Obrenovia
dravni udar u Srbiji dolaze Karaorevii
Hrvatska pad Khuena-Hedervaryja
Na tom se prostoru, pojednostavljeno gledajui, dogaa sukob pravoslavlja i islama!!!
Srbija priznala autonomiju Makedonije uz uvjet da se Maked. pridrui carinskoj uniji
III. 1912.- Obrambeni sporazum njegov tajni dio predvia rat protiv O. C. i podjelu njegova teritorija, a
kada se njemu pridrue Grka i Crna Gora to postaje Balkanski savez protiv Turske
IX. 1912.- potpisan zadnji sporazum Balkanskog saveza X. 1912.- zaratili s Turskom i rat traje mjesec
dana; XII. 1912. i V. 1913.- London Mirovni ugovor Turska gubi sva podruja u Eu. osim grada
Istanbula
Londonski ugovor 1913.- nezavisnost Albanije
Uzrok II. balk . rata: bugarsko-srpski i grko-bugarski antagonizam i sukobi oko podjele Makednije
II. balk. Rat: Srbija + Crna Gora + Grka + Rumunjska + Turska vs. Bugarska

23
VI. 1913.- Bugarska napada Srbiju i Grku VIII. Kraj Bukuretanski mir podijeljena Makedonija
(izmeu Srbije, Grke i Bugarske) sruen Balkanski savez, vie ljudskih gubitaka bilo je u II. negoli u I.
balk. Ratu; Bugarska ostaje izolirana

24