UNUTARNJE DIJETE

UNUTARNJE DIJETE caruje u sutini naeg bia...

Zamislite si zdravo, sretno malo dijete ! Dok zamiljate to dijete dozvolite sebi
da osjetite njegovu ivotnost, gledajte kako sa puno entuzijazma ono istrauje
okolinu. Dijete poznaje svoje osjeaje i otvoreno ih izraava - kada je sretno -
smijei se i smije iz dubine svog bia. Kada je povrijeeno - plae. Kada je
ljuto - vie. Dijete je vrlo senzibilno i intuitivno, ono zna kome vjeruje, a
kome ne. Malo se dijete voli igrati - svaki je tren nov i udesan ! Iz te
zaigranosti dolazi nepresuno vrelo kreativnosti i ivotne snage.

No, prije ili kasnije, se dijete suoava sa zahtjevima svijeta odraslih. Glas
odraslih, sa njihovim uputama i naredbama, poinje guiti unutarnji glas
osjeaja i intuicije. Roditelji i uitelji govore "Ne vjeruj u sebe, ne osjeaj to
osjea...Nemoj rei to... Nemoj se tako ponaati... Radi kako mi kaemo, mi
znamo najbolje..."

S vremenom se tako poinju potiskivati upravo one kvalitete koje su djetetu

davale ivotnost - spontanost, osjeajnost, znatielja. Tijekom procesa
podizanja, discipliniranja i odgoja djece, odrasli esto slobodno dijete pretvore
u predvidivog i prilagoenog odraslog. Brisanje ranjivosti djeteta ( zajedno sa
njegovim manjkom kontrole) moe ozbiljno otetiti bit djetetovog selfa. Beba
biva izbaena iz vode u kojoj je plutala - odrasli svijet za djecu nije sigurno
mjesto. Radi preivljavanja dijete potisne svoj djetinji duh pun arolije i
oduevljenja u "podzemlje" i tamo ga zakljua.

Ali unutarnje dijete nikada ne odraste, nikada ne nestane...

Ono je ivo zakopano i eka da bude osloboeno.

Unutarnje dijete stalno pokuava privui nau panju, ali mnogi od nas
zaboravili su sluati.

Kada ignoriramo nae prave osjeaje i instinkte - mi ignoriramo unutarnje

dijete !Kada ne njegujemo svoju duu i tijelo - zanemarujemo dijete u nama !
Kada ne prihvaamo nae "djetinjaste" elje i potrebe, nazivajui ih
nerazumnim ili nepraktinim, kaemo da ne prilie odrasloj osobi - izgnali
smo unutarnje dijete !

1
Npr. ako osjetimo impuls da poskoimo od radosti za vrijeme etnje parkom,
ili se nesputano isplaemo ako smo neto izgubili, i to si ne dozvolimo - to je
unutarnje dijete u nama eljelo doi na povrinu, ali ozbiljan odrasli kae "Ne
moe, veliki deki na plau! Kontroliraj se! I unutarnje dijete ponovo biva
zatvoreno u svoju tamnicu.

Kada je unutarnje dijete blokirano, mi smo osiromaeni za nau prirodnu

spontanost koja je sr ivota !

S vremenom to moe dovesti do niskog nivoa energije, kroninih ili ozbiljnih

oboljenja. Kada skrivamo svoje unutarnje dijete, mi se separiramo i od drugih
ljudi. Oni nikada ne vide nae stvarne misli, osjeaje i elje, nikada nas ne
vide onakvima kakvi jesmo. S time je onemoguena prava intimnost sa
drugima. Nikada se stvarno ne upoznamo...

KAKO BI U POTPUNOSTI RAZVILI NA LJUDSKI POTENCIJAL,

DIJETE U NAMA MORA BITI PRIHVAENO I IZRAENO!

"U svakoj odrasloj osobi ui dijete koje plae :Pustite me van !"

Tko je to dijete u nama ? Zato je zatvoreno ? to nam moe ponuditi ?

Kako ga osloboditi ?

Koncept "unutarnjeg djeteta", izloenog opasnostima svijeta odraslih, nije

nov. Nalazimo ga u mnogim religijama, mitologijama, bajkama - Isus je roen
u tali jer u svratitu nije bilo mjesta, ivot mu je bio ugroen nakanom
kralja Heroda da ubije svu novoroenad.

Mojsije je naen naputen - plutajui rijekom u koarici. Krina je nakon

roenja bio u velikoj opasnosti jer je kralj Kansa bio naredio da se ubiju sva
novoroena muka djeca, budui da mu je predskazano da e se roditi
mukarac koji e ga moda jednom ugroziti. Zeus je kao dijete bio u opasnosti
da ga uniti njegov otac Kronos. A sam Zeus u ulozi oca, nije bio prisutan
kada su mu Titani raskomadali sina Dionizija. Europske bajke takoer su pune
djece-heroja koja su ugroena demonima i zlotvorima - Ivica i Marica i
njihova maeha, vjetica, Pepeljuga sa svojom maehom i njenim kerima,
Crvenkapica sa vukom...

Psiholog C.G. Jung i mitolog Joseph Campbell pokazali su nam naroito zorno
da se ti mitovi i prie tako dugo odravaju zato to ilustriraju univerzalna
ljudska iskustva.

Svi ljudi zapoinju ivot kao ranjiva, ovisna djeca. Stoga se svi moemo
poistovjetiti sa bespomonom, neshvaenom ili maltretiranom djecom u

2
priama. Gotovo da ne postoji osoba koja nije doivjela neki oblik fizikog ili
emocionalnog povreivanja u djetinjstvu.

Sama priroda djetinjstva ostavlja djecu otvorenima za razne utjecaje.

Neosjetljivi ili nametljivi odrasli mogu se bez sumnje doivljavati kao divovi i
vjetice. Walt Disney je toga bio svjestan kada je za svoj prvi dugometrani
film izabrao Snjeguljicu, unato sumnjama financijera. Njegov uspjeh zasniva
se na sposobnosti da govori djetetu u svima nama. Jung je dijete vidio kao
arhetip - univerzalni simbol kolektivnog nesvjesnog. U "Psihologiji arhetipa
djeteta" on kae "... dijete je put za budue promjene linosti. ono anticipira
figuru koja proizlazi iz sinteze svjesnih i nesvjesnih elemenata linosti u
procesu individuacije. Ono je simbol koji ujedinjava suprotnosti, medijator,
iscjeljitelj, onaj koji ini cjelovitim...Ja ovu cjelinu koja transcendira svjesnost
nazivam self..." Jungove su rijei svojevrsna jeka biblijskog proroanstva : " I
bit e voeni od malenog djeteta..."

Kada elimo pomoi svojoj djeci, odgajati ih, prije svega moramo izlijeiti
rane naeg unutarnjeg djeteta. esto nismo svjesni kako neprekidno
povreujemo dijete u nama.

Unato manje-vie sretnom djetinjstvu svi smo u nekoj mjeri negirali dijete u
nama. Gotovo je nemogue odrasti u ovo vrijeme nasilja, ovisnosti, unitenja,
ratova, bez da nae dijete bude potisnuto. Svijet nije sigurno mjesto za taj
ranjivi, senzibilni dio nae psihe. No unutarnje dijete je sr naeg bia. Nitko
ne moe biti u potpunosti cjelovit odrasli bez lijeenja i ukljuivanja
unutarnjeg djeteta u svoj ivot.

Prvi korak u iscjeljivanju unutarnjeg djeteta jest prepoznati i doivjeti svoje

unutarnje dijete.

Kada bazine ljudske potrebe ne bivaju zadovoljene, osoba je u velikoj

opasnosti da se pone nasilno ponaati prema sebi i drugima. Roditelji se
nasilno ponaaju prema svojoj djeci - djeca odrastaju i nasilno se ponaaju
prema svojoj djeci. Moramo biti svjesni da naalost opeprihvaene batine
kao odgojna metoda predstavljaju grubo nasilje nad djetetom!

Odrasli esto svoj svijet izgrade na klimavim temeljima, na uplaenom i

izoliranom djetetu ije su najosnovnije potrebe ostale nezadovoljene. Prije ili
kasnije u ivotu se desi kriza - bolest, rastava, financijske potekoe, i
nesigurna struktura se rui. Tada neki ljudi ponu preispitivati svoj ivot,
traiti u sebi. U tom procesu mogu im pomoi knjige, terapijske grupe. Rad na
iscjeljivanju unutarnjeg djeteta ne moe se odvijati u izolaciji - ono je ionako
predugo bilo samo! Neophodno je da nae drutvo drugih ljudi koji daju
razumijevanje i podrku, iako nikada ne smijemo zaboraviti jednu injenicu -
samo mi sami moemo iscjeliti svoje unutarnje dijete.

3
SUSRET SA DJETETOM U NAMA

1. Uskoro ete se susresti sa svojim unutarnjim djetetom. Zamislite si

prekrasno mjesto koje vas dvoje u mati moete posjetiti. Neka to
mjesto bude sigurno i ugodno za vae unutarnje dijete. Moda negdje
u prirodi, okrueno cvijeem i drveem, ili blizu vode ili planina. Ili si
zamislite toplu sobu sa kaminom...

2. Zatvorite oi i naite se na tom mjestu. U svojoj mati zamislite si

kako vam se pridruuje vae unutarnje dijete. Provedite neko vrijeme
sa njom/njim...

3. Uzmite papir i bojice i sa ne-dominantnom rukom (kod denjaka

lijeva ruka) nacrtajte sliku svog unutarnjeg djeteta. Nemojte nita
planirati, niti unaprijed si zamiljati ishod. Moda e vam crtanje ne-
dominantnom rukom biti udno, ili e ii sporo, no imajte strpljenja. To
se javlja vae unutarnje dijete, koje govori kroz sliku - jezik srca i
dubine due.

Proces crtanja unutarnjeg djeteta vjerojatno e vam dati dosta

informacija o vaem odnosu sa tim malim biem u vama. Zastanite i
razmislite na trenutak, kako ste doivjeli to iskustvo. Da li ste se
kritizirali zbog naina kako je vae unutarnje dijete crtalo sliku (sa ne-
dominantnom rukom)? Da li ste pomislili kako nemate dara ni smisla
za crtanje (to je zapravo poruka vaem unutarnjem djetetu)? Da li ste
se mogli opustiti i zabaviti dozvoljavajui djetetu da se izrazi na svoj
nain?

Pogledajte sliku. Koje osjeaje imate u odnosu na nju? to mislite/

osjeate da vam dijete eli poruiti putem te slike? Na poseban papir
napiite sa dominantnom rukom bilo kakve komentare ili reakcije
vezano uz crte.

RAZGOVOR SA UNUTARNJIM DJETETOM

1. Pogledajte sliku unutarnjeg djeteta koje ste prethodno uinili.

Napiite razgovor koristei obje ruke. Vi, kao odrasla oboba, piite
koristei dominantnu ruku, vae unutarnje dijete e odgovarati sa
drugom (nedominantnom) rukom. Zaponite razgovor tako da kaete
djetetu da ga elite upoznati, kako biste mogli bolje brinuti o
njoj/njemu. Pitajte ga/ju kako se zove i to vam eli ispriati o sebi -
dob, kako se osjea, to voli, to ne voli, to eli od vas... Kod svakog
pitanje koje napiete desnom rukom, dozvolite djetetu da putem vae
lijeve ruke napie odgovor.

4
2. Kada osjetite, zamolite dijete da nacrta sliku onoga to eli u ovom
trenutku najvie na svijetu.

3. Zavrite razgovor tako da zahvalite unutarnjem djetetu to se

pojavilo i komuniciralo sa vama. Recite joj/mu da elite ee ovakve
razgovore kako biste se upoznali.

4. Stavite obje slike na mjesto gdje ih moete dobro vidjeti kako bi vas
podsjeale da obratite panju na unutarnje dijete.

Kratki pregled procesa iscjeljivanja unutarnjeg djeteta:

1. Prepoznati, konfrontirati i prekinuti automatske nauene obrasce

ponaanja (obrane).

2. Prepoznati i osjetiti bol koja je nastala uslijed nezadovoljenih

potreba u djetinjstvu.

3. Odustati od iluzije da bol moemo "popraviti" tako da je negiramo ili

kontroliramo sebe, druge ljude ili okolinu.

4. Proi kroz tugu i proces alovanja nakon to odustanemo od iluzije

da moemo promijeniti djetinjstvo.

5. Prihvatiti panju i njegu od drugih ljudi.

6. Aktivno voditi rauna o zadovoljavanju potreba unutarnjeg djeteta

SADA.