geo_in TEORIJA 13/14

1.
1. Definirajte to je stijenska masa, monolitni uzorak stijene? (2 boda)

Stijenska masa je prirodna geoloka formacija vrste stijene sa svim svojim

oslabljenjima tj. diskontinuitetima. Monolitni uzorak stijene je izvaeni dio stijenske
mase koji se koristi za utvrivanje mehanikih svojstava stijene.

2. Definirajte to je pukotina, prslina a to diskontinuitet? (3 boda)

Pukotina je lom u geolokoj formaciji uzdu kojeg nije dolo do vidljivog pomaka.
Prslina je zatvorena, prostim okom teko vidljiva pukotina koja se najee ne protee
kroz promatrano podruje. Diskontinuitet je opi pojam za mehaniki prekid u
stijenskoj masi koji ima malu ili nikakvu vlanu vrstou okomito na smjer pruanja.

3. Navesti i objasniti osnovne razlike izmeu tla i stijena? (5 bodova)

Geoloka starost - Stijene su geoloki starije formacije, a tla su znatno mlaa.

vrstoa i deformabilnost - vrstoa stijena je puno vea u odnosu na tlo, dok je
deformabilnost puno vea kod tla nego kod stijene. Sadraj vlage - Mehanike
osobine kod koherentnih tala ovise o sadraju vlage, kod stijena rijee. Razlomljenost
- Najvanija razlika mehanike tla i mehanike stijena. Mehanika tla zasniva se na
mehanici kontinuuma, mehanika stijena na mehanici diskontinuuma. Primarno stanje
naprezanja - U tlu vlada jednostavno primarno st. naprezanja izazvano gravitacijom,
dok u stijenama vlada sloeno primarno stanje naprezanja, posebno u dubinama,
uzrokovano gravitacijom, tektonikom i erozijom.

4. Napiite to je kr, tj. napiite kojih procesa je rezultat, gdje se ti procesi

odvijaju te kako se razvija tijekom godina? (3 boda)

Kr je teren uglavnom pokriven vapnencem i dolomitom ija je topografija preteno

oblikovana od topivih stijena. Rezultat je prirodnih procesa na i u kori Zemlje
uzrokovan otapanjem i ispiranjem vapnenca, dolomita, gipsa, halita i drugih topivih
stijena. Razvija se u topivim stijenama gdje voda dugi niz godina, uz pomo CO2, otapa
karbonatne stijene to dovodi do procesa okravanja i oblikovanja kra te usijecanja
pukotina i krapa kroz koje nestaju oborinske vode s povrine i odlaze u podzemlje.

5. Napiite kako se naziva proces otapanja karbonatnih stijena. Napiite kemijsku

jednadbu koja opisuje nain na koji se tope stijene (izraz i rijeima objasnit).
Napiite koji sve parametri utjeu na topivost karbonatnih stijena? (3 boda)

Okravanje ili karstifikacija je proces otapanja karbonatnih vapnenakih stijena. Zove

se jo i korozija vapnenca. Kemijska jednadba: CaCO3 + H2O + CO2 Ca2+ + 2HCO3-

1
Objanjenje: Kalcijev karbonat, odnosno kalcit (CaCO3) iz vapnenca se, u dodiru s
vodom (H2O) i ugljik-dioksidom (CO2), raspada na ione kalcija(Ca2+) i hidrogen-
karbonata (HCO3-). Na taj nain tope se karbonatne stijene. Na koroziju vapnenca
utjeu: topivost pojedinih minerala koji ine stijenu, postojanje inicijalnog
pukotinskog sustava i klimatske karakteristike.

6. Napiite kako se naziva proces suprotan procesu korozije vapnenca? Napiite

kemijsku jednadbu koja opisuje taj proces (napiite izraz i rijeima opiite
jednadbu). to je posljedica tog procesa? (3 boda)

Taloenje karbonata obrnuti proces korozije vapnenca. Jednadba: Ca2+ + 2HCO3-

CaCO3 + H2O + CO2 Kada voda koja sadri ione Ca2+ i HCO3- doe do pilje
ispunjene zrakom ulazi u okoli drugaije temperature, tlaka i vlage to uzrokuje
izmjenu ugljikovog dioksida ili isparavanje, te kristalizaciju kalcita. Posljedica je
stvaranje siga u piljama te sedre na krkim rijekama.

7. Koje sve vrste dolina u kru poznajete obzirom na nain nastanka? Opiite kako
pojedina dolina nastaje? (3 boda)

Slijepa dolina nastaje kad ponornica iz nekrkog podruja dotee u krko podruje i
nestane u podzemlju. Visea dolina nastaje u sluaju kad je razina vode u rijeci via
noto je razina temeljnice. Suha dolina je dolina u kru nastala rijenom erozijom, a
danas u njoj nema vodotoka.

8. Nabrojite koje podzemne krke oblike poznajete i napiite njihovu definiciju?

Jame su preteno vertikalne udubine ili pukotine relativno manjeg promjera koje
samo ponekad seu do razine podzemne vode. pilje su preteno horizontalne ili
subhorizontalne podzemne upljine u koje moe ui ovjek. Kaverne su speleoloki
objekti koji nemaju prirodan ulaz s povrine terena.

9. Napiite i definirajte koja su osnovna fiziko-strukturna svojstva stijena? (3

boda)

Razlomljenost je proetost stijenske mase pukotinama tj. pukotinskim sustavima.

Nehomogenost (heterogenost) - svojstvo materijala odnosno sredine da u svim
tokama ima razliita svojstva. Anizotropija - svojstvo materijala, odnosno sredine da
u razliitim smjerovima ima razliita svojstva npr. modul deformabilnosti, vrstou,
propusnost
 geo_in TEORIJA 13/14

10. to je razlomljenost i kako do nje dolazi? Koji su uzroci nastanka

razlomljenosti? (3 boda)

Razlomljenost je proetost stijenske mase pukotinama tj. pukotinskim sustavima. Do

nje dolazi kada naprezanja, koja djeluju na stijensku masu, prijeu njenu vrstou.
Uzroci nastanka razlomljenosti su: djelovanje tektonskih sila, smanjenje volumena
zbog hlaenja magme, skupljanje masa zbog suenja, djelovanje naprezanja zbog
vlastite teine, rastereenje zbog erozije, djelovanje temperaturnih promjena,
rastereenje zbog iskopa, miniranja i dr.

11. Ukratko objasnite i skicirajte kako se stijenka masa ponaa kao diskontinuum
odnosno kao kontinuum i to je posljedica tog ponaanja? (3 boda)

Diskontinuum se javlja kao relativna kategorija u odnosu na veliinu promatranog

podruja. Za mali volumen promatranog podruja stijenska se masa ponaa kao
diskontinuum. Nakon postizanja reprezentativnog volumena stijenska se masa
ponaa kao kontinuum, tj. kvazikontinuum to predstavlja uinak razmjere.

12. to je anizotropija? ime je anizotropija stijenskih masa uvjetovana? Skicirajte

stijenski pokos (moe i tunel) u izotropnoj i anizotropnoj stijeni? (3 boda)

Izotropija je svojstvo materijala da u svim pravcima ima jednaka svojstva, a

anizotropija je suprotna njoj, to znaci da je anizotropija svojstvo materijala, odnosno
sredine da u razliitim smjerovima ima razliita svojstva. Uvjetovana je
razlomljenou i slojevitou stijenskih masa.

Stijenski pokos u izotropnoj i anizotropnoj sredini

3
 Hidrotehniki tunel u izotropno i anizotropnoj sredini

2.
13. Na koji nain dolazi do promjene veliine i smjerova glavnih naprezanja u
stijenskoj masi u okolini pukotina? Objasni i skiciraj. (2boda)

Stanje naprezanja A oznaava prevladavajue stanje naprezanja u stijenskoj masi.

Blie pukotini, stanja naprezanja B i C, smjerovi glavnih naprezanja su zarotirani i
veliine glavnih naprezanja se mijenjaju

U sluaju otvorene pukotine, ne postoji posmino naprezanje paralelno, niti

normalno naprezanja okomito na povrinu pukotine, te tako ona postaje ravninom
glavnih naprezanja. U sluaju zatvorene ili djelomino ispunjene pukotine,
trajektorije naprezanja e se takoer promijeniti, ali na neto blai nain.

14. Napiite kada se stijenska masa nalazi u stanju primarnog stanja naprezanja,
kako se ta naprezanja jo nazivaju i kako su nastala. Napiite preko koji
parametara se odreuje polje primarnih naprezanja a na osnovi kojih
pretpostavki se mogu odrediti ti parametri? (3 boda)

Stijenska masa (jednako kao i tlo) koja je ispod povrine Zemlje nalazi se prije
inenjerskih zahvata u stanju primarnih naprezanja. Jo se nazivaju in-situ naprez.
Nastala su kao rezultat mase naslaga stijene, erozije i tektonskih aktivnosti.
Polje in-situ naprezanja se odreuje preko orjentacija i veliina glavnih naprezanja.
Pretpostavke pri odreivanju su: 1) tri glavna naprezanja prirodnog, in-situ, polja
naprezanja djeluju vertikalno (jedna komponenta) i horizontalno (dvije komponente)
ime pretpostavljamo orijentaciju 2) veliinu glavnih naprezanja pretpostavljamo
pomou teorije elastinosti.
 geo_in TEORIJA 13/14

15. Kakvi su smjerovi glavnih naprezanja pri povrini horizontalnog terena? Kako
se pretpostavljaju smjerovi glavnih naprezanja na veim dubinama sa
horizontalnom povrinom terena? Kakvi su smjerovi glavnih naprezanja pri
povrini strmog terena (skica)? (3 boda)

Pri povrini horizontalnih terena smjerovi glavnih naprezanja su vertikalni i

horizontalni. Na veim dubina sa horizontalnom povrinom se pretpostavljaju
vertikalni i horizontalni no to je samo pretpostavka da bi se reducirao broj
nepoznanica. Ovo ne vrijedi za manje dubine na strmim terenima, zato je povrina
stijene, bez normalnih i posminih naprezanja, uvijek formira trajektoriju glavnog
naprezanja. Ispod povrine strmih terena jedno glavno naprezanje okomito na kosinu
i jednako nuli, dok druga dva glavna naprezanja lee u ravnini kosine.

16. Kojom od izravnih metoda mjerenja naprezanja se mjere naprezanja u

podruju poremeenja stijenske mase, tj. u podruju promjene primarnih
naprezanja uslijed iskopa galerije u kojoj se provodi ispitivanje? to je
potrebno uiniti da se pomou te metode odrede naprezanja u
neporemeenoj stijenskoj masi? (2 boda)

Metodom ispitivanja tlanim jastucima se mjere naprezanja u podruju poremeenja

stijenske mase. Da bi se odredilo primarno naprezanje u neporemeenoj stijenskoj
masi, mjerene vrijednosti je potrebno ekstrapolirati van podruja iskopa primjenom
teorije elastinosti ili numerikim modeliranjem.

17. Napiite koja je prednost a koji nedostatak metode hidraulikog frakturiranja?

Koje pretpostavke je potrebno uvesti da bi se prevladao taj nedostatak?

Ova metoda omoguuje procjenu naprezanja u stijeni do znaajnih dubina

koritenjem buotina velikih dubina (i do 5-6 km). Prednost ove metode je u injenici
da se izvodi dovoljno daleko od podruja iskopa, tj. van zone utjecaja promjene stanja
naprezanja izazvanog iskopom u stijeni. Nedostatak metode je to se ne mogu

5
izmjeriti sve komponente tenzora naprezanja. Da bi se dobile sve komponente
tenzora neprezanja, tj. da bi tenzor naprezanja bio u potpunosti odreen, potrebno je
uvesti odreene pretpostavke: 1. pravci djelovanja glavnih naprezanja paralelni su i
okomiti na os buotine, 2. vrijednost treeg glavnog naprezanja se pretpostavi,
3. vertikalno glavno naprezanje je rezultat teine nadsloja

18. Raeno je ispitivanje metodom hidraulikog frakturiranja na dubini od 1,2

kilometara u stijenskoj masi, i dobivene su vrijednosti pritiska sloma
(breakdown pressure) od 28,0 MPa i pritiska zatvaranja (shut-in pressure) od
21,5 Mpa. Odredi vee i manje normalno naprezanje u ravnini okomitoj na
buotinu, uz podatak da je vlana vrstoa stijene jednaka 9 Mpa. (2 boda)

ISPITIVANJE dubina 1200m

ps = 21.5 MPa (shut-in tlak) - Naprezanje h,min = ps = 21.5 MPa
pc1 = 28 Mpa (breakdown tlak) - Vlana vrstoa t = 9 MPa

= 1200
= = 0.027 1200 = 32.4
= 27/3

, = 3 , pc1 + = 3 21.5 28 + 9 = 45.5

, = 45.5 > () = 32.4 > , = 21.5

1 , + , 1 45.5 + 21.5
= = 1.034 . 1200
2 () 2 32.4

19. Opiite postupak dobivanja naprezanja metodom USBM overcoringa? (3 boda)

Ovom metodom se dobija cjelokupno stanje naprezanja iz 3 ispitivanja s razliitim

orijentacijama buotina. Postupak dobivanja naprezanja je: - buenje buotine do
pozicije na koju mjerimo naprezanja, - na dnu nje izbui se pilot buotina u koju ide
sonda sa 6 mjeraa deformacija, - vrimo mjerenje poetnog promjera a nakon toga
se vri overcoring buenje pomou tankostijene cijevi, - nakon njega naprezanja po
platu jezgre padaju na nulu te dolazi do poveanja promjera, - registriraju se
deformacije mjeraima, - zatim se vadi uplji cilindar sa sondom i postavlja u
biaksijalni ureaj te se na nju aplicira naprezanje, - iz izraunatih parametara
elastinosti i mjerenih deformacija, dobiju se naprezanja u ravnini okomitoj na os
buotine
 geo_in TEORIJA 13/14

20. Objasni Kirschov model za djelovanje verikalnog naprezanja i nacrtaj dijagram.

Definicije osnovnih komponenata tenzora naprezanja:

r - radijalno normalno naprezanje, tj. normalno na plohu koja je okomita na radijus

- tangencijalno normalno naprezanje, tj. naprezanje na plohi koja je paralelna s

radijus-vektorom, a vektor naprezanja usmjeren je okomito na radijus-vektor

r - posmino naprezanje

- Preraspodjela radijalnih i tangencijalnih naprezanja prema Kirch-ovom rjeenju za

sluaj djelovanja samo vertikalnog naprezanja

7
 3.
21. Koja je primjena ultrazvunih ispitivanja kod ispitivanja stijene? (2boda)

Primjena ultrazvunih ispitivanja: Ispitivanje homogenosti stijene, Mjerenje brzine

irenja uzdunog vala u stijeni, Odreivanje modula elastinosti pri malim
deformacijama, Procjena jednoaksijalne tlane vrstoe stijene.

22. Ukratko opiite princip rada ultrazvukom? Za to se sve moe primijeniti

ultrazvuk? Kada se ultrazvuk koristi za procjenu tlane vrstoe, kako se izvodi
mjerenje vremena prolaska vala (skiciraj)? (3 boda)

Ultrazvunim ispitivanjem odreuje se

brzina irenja elastinih valova na
laboratorijskim uzorcima. Princip: Generator
impulsa preko odailjaa impulsa generira
uzduni val koji prolazi kroz uzorak stijene
duine L, i registrira se u prijemniku. Brzina
irenja uzdunih valova (v) izraava se: v=L / t
gdje je t-vrijeme prolaska impulsa. Primjena:
Ispitivanje homogenosti stijene, Mjerenje brzine irenja uzdunog vala u stijeni,
Odreivanje modula elastinosti pri malim deformacijama, Procjena jednoaksijalne
tlane vrstoe stijene. Pri procjeni tlane vrstoe stijene, mjerenje vremena
prolaska vala izvodi se samo izravnim prolazom impulsa. Vremenski interval od
trenutka kada impuls naputa odailja, pa do trenutka prijema impulsa, predstavlja
vrijeme prolaska impulsa (t).

23. Kako se odreuje jednoosna tlana vrstoa, a kako modul elastinosti pri
malim deformacijama na temelju rezultata ultrazvunog ispitivanja (napisati
sve izraze, oznake i jedinice koje ulaze u formulu)? (2 boda)

Modul elastinosti stijene pri malim deformacijam odreuje se preko izraza: E = x v2

Tlana vrstoa se procjenjuje uspostavljanjem korelacijske ovisnosti sa brzinom
irenja uzdunog vala: c = A x eBv ; gdje je: E modul elastinosti pri malim
deformacijama (Mpa), gustoa uzorka (kg/m3), v brzina prolaza uzduznog vala
(km/s), c tlana vrstoa (MPa), A konstanta u MPa, B konstanta u s/km

24. to mjeri sklerometar? O emu ovisi mjerna veliina? to se odreuje

sklerometrom te koji su prednosti i nedostatci sklerometra?

Sklerometar se primjenjuje za procjenu jednoaksijalne tlane vrstoe stijene. Njime

se mjeri veliina odskoka utega koja ovisi o povrinskoj tvrdoi i elastinosti stijenske
 geo_in TEORIJA 13/14

mase. Sklerometrom se odreuje indeks sklerometra na ispitanom mjestu. Vrijednost

mjerne veliine varira od 10 do 60, a ovisi o vrsti stijene na kojoj se ispituje. Najmanji
broj odgovara slaboj stijeni ( < 20MPa ), dok najvei broj odgovara vrlo vrstoj i
izrazito vrstoj stijeni ( > 150 MPa ). Prednost metode je u brzini i nerazornom
nainu ispitivanja. Ureaj je malen i lako prenosiv pa se osim u laboratoriju ispitivanja
mogu vriti i na terenu. Ogranienje je u tome to se rezultati odnose samo
napovrinski sloj (< 30 mm dubine).

25. Kakvi uzorci se koriste kod dijametralnog testa (pokus tokaste vrstoe)?
Skicirajte kako se uzorak umetne u stroj, tj. skicirajte poloaj konusno
zaobljenih iljaka u odnosu na uzorak i napiite pripadajue dimenzije uzorka.
Kako se kod dijametralnog testa odreuje ekvivalentni promjer (napisati sve
izraze, oznake i jedinice koji ulaze u formulu)? (3 boda)

Za dijametralni test pogodni su uzorci jezgre s

omjerom duine i irine veim od 1. U stroju
udaljenost izmeu dodirne toke iljka i uzorka do
najblieg slobodnog ruba treba biti najmanje
polovica promjera jezgre. Ekvivalentni promjer (De)
se odreuje prema izrazu: De2= D2 (mm2); gdje je: D
duina (mm)

26. Kakvi uzorci se koriste kod aksijalnog testa (pokus tokaste vrstoe)? Skicirajte
kako se uzorak umetne u stroj, tj. skicirajte poloaj konusno zaobljenih iljaka u
odnosu na uzorak i napiite pripadajue dimenzije uzorka. Kako se kod
aksijalnog testa odreuje ekvivalentni promjer (napisati sve izraze, oznake i
jedinice koji ulaze u formulu)? (3 boda)

Za aksijalni test pogodni su uzorci jezgre s

omjerom duine i irine 0.3-1. U stroju iljci se
primaknu tako da ine kontakt du linije koja je
okomita na krajnje povrine jezgre.
Ekvivalentni promjer (De) se odreuje prema
izrazu: De2= 4A / (mm2); A=W x D gdje je: A -
minimalna povrina presjeka kroz uzorak u
ravnini toaka kontakta zaobljenih iljaka
(mm2), W irina (mm), D duina (mm)

9
 27. Koja je najpouzdanija metoda korekcije vrijednosti indeksa vrstoe u odnosu
na dimenzije uzorka? Objasnite i skicirajte kako se korekcije vrijednosti indeksa
vrstoe u odnosu na dimenzije uzoka moe uiniti?

Vrijednost nekorigirane vrstoe (Is) varira kao funkcija od D u dijametralnom testu i

kao funkcija od D u aksijalnom testu, blok testu ili testu nepravilnih uzoraka. Zbog
toga se mora izvriti korekcija u odnosu na dimenzije uzoraka kako bi se dobila
unificirana vrijednost PLT-a. Korigirana vrijednost PLT-a definira se kao vrstoa
uzorka izmjerena u dijametralnom testu
na uzorku promjera 50 mm (D=50 mm) i
oznaava se kao Is50. Najpouzdanija
metoda korekcije veliine Is je testiranje
uzorka razliitog D ili Ds, te grafiki prikaz
odnosa P i De2. Ako se koristi log-log
krivulja, odnos izmeu P i De2 najee
ravna crta. Koritenjem dijagrama dobije
se pravac preko kojeg se odreuje
vrijednost P50 , koja odgovara De2 = 2500
mm2.. Ako se ispituje uzorak koji ne
odgovara promjeru od 50 mm korekcija
vrijednosti Is moe se izvriti i pomou
formule: Is (50) = F x Is ; gdje je F faktor korekcije u odnosu na dimenzije, moe se
dobiti iz dijagrama ili pomou sljedee jednadbe: F = (De/50)0.45

28. Definicija indeksa anizotropije i koje vrijednosti poprima za izotropnu i

anizotropnu stijenu?

Indeks anizotropije Ia(50) definira se kao omjer srednjih vrijednosti mjerenih okomito i
paralelno s ravninama sloma, tj. omjer najveih i najmanjih indeksa PLT-a. Ia(50) ima
vrijednost blizu 1.0 za kvazi izotropne stijene, a vee vrijednosti kada je stijena
anizotropna.

29. to je jednoosna vlana vrstoa tj. emu je ona jednaka? Kako se ona
izraunava? (2 boda)

Jednoosna vlana vrstoa jednaka je najveem vlanom naprezanju koje stijenska

masa moe preuzeti neposredno prije sloma, odnosno opisuje otpor stijenske mase
vlanom naprezanju. Odreuje se pomou izravne i neizravne metode (brazilski test).
 geo_in TEORIJA 13/14

30. Dimenzije uzorka koji se koristi za ispitivanje jednoosne tlane vrstoe, koje
veliine se mjere u ureaju za jednoosni pritisak tj. kako se uzorak optereuje i
kako se mjeri (+skica), to je rezultat pokusa jednoosnog tlaka i koje vrijednosti
se mogu iz njega odrediti?

Pokus jednoosnog tlaka - Pokus je primarno namijenjen za klasifikaciju vrstoe i

karakterizaciju intaktne stijene. Ispitivanje - Promjer uzorka treba biti vei od 47 mm.
Visina uzorka treba biti 2.0-2.5 puta vea od njegovog promjera. Ravnost plata
uzorka treba biti manja od 0.5 mm, a ravnost baze manja od
0.025 mm. Nakon postavljanja u ureaj za ispitivanje uzorak se
optereuje uzdunom silom uz istovremeno mjerenje uzdunih
i radijalnih deformacija. Optereivanje uzorka moe se
provoditi kontinuiranim prirastom sile odnosno naprezanja ili
kontinuiranim prirastom pomaka odnosno deformacija. Prirast
naprezanja ili deformacija treba biti takav da se slom uzorka
ostvari u vremenu izmeu 2 i 15 minuta. Pokusom dobivamo
uzdunu deformaciju, radijalnu deformaciju i uzduno tlano
naprezanje te moemo odrediti modul elastinosti te
poissonov koeficijent.

31. Pokus troosnog tlaka ukratko opiite postupak provoenja pokusa te napiite
i skicirajte koje deformacije se njime mjere.

Pokusom troosnog tlaka se mjeri vrstoa valjkastog

stijenskog uzorka podvrgnutog troosnom pritisku.
Postupak ispitivanja: - Prije ispitivanja uzorak
cilindrinog oblika se dovodi u oblik potreban za
provedbu pokusa pri emu moraju bit zadovoljeni svi
potrebni dimenzijski parametri. Ispitivanja se provode
u specijalnoj troosnoj eliji koja pomou ulja prenosi
hidrostatsko naprezanje na uzorak. Uzorak se od ulja
titi nepropusnom membranom. Uzorak u
hidrostatskom stanju naprezanja se zatim
kontinuirano optereuje prirastom uzdunom silom uz
istovremeno mjerenje uzdunih i radijalnih
deformacija, sve do sloma uzorka izmeu 2 i 15min.

Promjena visine uzorka (L) odnosno uzduna deformacija mjeri se na nain da se na

uzorak privrste nosai senzora za mjerenje pomaka. Promjena promjera uzorka (D)
odnosno radijalna deformacija uzorka vri se na nain da se na uzorak privrsti

1
1
senzor za mjerenje promjene opsega uzorka ili najmanje dva senzora za mjerenje
promjene promjera uzorka, ravnomjerno rasporeena oko uzorka promjera (D), kod
kojih se u proraun uzima prosjena vrijednost izmjerenih pomaka.

32. Za kakva ispitivanja se koristi slake durability test. to se sve odreuje uz

pomo slake durability testa? (2 boda)

Slake durability test - Ova metoda ispitivanja koristi se za kvalitativno odreivanje

trajnost stijena. Ispitivanjem se odreuje otpornost stijene slabljenju i dezintegraciji
(troenju ) pri ciklikom vlaenju i suenju.

4.
33. Koje su prednosti istranog buenja u stijeni? (4 boda)

Prednost istranog buenja je cijena radova i znatno krae vrijeme izvoenja radova.
Istranim buenjem moe se doprijeti do veih dubina, a pri tome se znatno manje
remeti postojea stabilnost terena. Prednosti je da se stijena ispituje u prirodnoj
sredini (u velikoj masi), te se mogu dobiti kontinuiranih podataka o stijeni po dubini.
Takoer, postupci ispitivanja su brzi, relativno jeftini i najee jednostavni.

34. Nabrojite uloge istranog buenja kod terenskih ispitivanja stijenske mase? (3
boda)

Uloge istranog buenja: 1. Dobijanje cilindrinih uzoraka za ispitivanje intaktne

stijene i diskontinuiteta u laboratoriju. 2. Unutar buotine se mogu izvoditi pokusi za
statiko odreivanje vrstoe i deformabilnosti stijenske mase kao i odreivanje
stanja primarnih naprezanja. 3. Mogu posluiti za buotinska geofizika ispitivanja
radi odreivanja mehanikih svojstava stijenske mase malim deformacijama,
4. Ispitivanja vodopropusnosti stijenske mase, 5. Ugraivanje ureaja u buotinu za
opaanja pomaka, 6. Uvid u stanje stijenske mase snimanjem stijenki buotine i
analiziranjem izvaenih jezgri

35. Nabroji terenska ispitivanja krutosti?

Metode terenskih ispitivanja krutosti stijenske mase su: Pokus optereenja ploom,
Pokus radijalnog optereenja, Ispitivanja velikim tlanim jastucima, Fleksibilni
dilatometar, Kruti dilatometar

36. Primjenom kakvih ploa se moe izvesti optereenje stijenske mase kod
pokusa optereenja ploom? Kako se kod pojedine ploe ostvaruje prenoenje
optereenja? Ovisno o krutosti materijala koji se ispituje, koja vrsta ploe je
povoljnija i koja je posljedica njihove primjene? (4 boda)
 geo_in TEORIJA 13/14

Optereenje stijenske mase moe se izvesti primjenom fleksibilne ili krute ploe
ovisno o krutosti materijala koji se ispituje. Kruto prenoenje optereenja ostvaruje
se izravnim prijenosom optereenja na stijensku masu preko elinih ploa razliite
debljine, a fleksibilan prijenos optereenja postie se umetanjem tlanih jastuka
izmeu ploe i stijenske mase. Primjena krute ploe znatno je povoljnija kada se radi
o ispitivanju tla ili mekih stijena, a primjena fleksibilnih ploa kod ispitivanja krutih
stijena. Posljedica primjene fleksibilne ploe je ravnomjerna razdioba naprezanja po
cijeloj povrini ploe, a posljedica primjene krute ploe je ravnomjerna razdioba
pomaka po cijeloj povrini ploe.

37. Na emu se zasniva ispitivanje velikim tlanim jastucima?

Ispitivanje velikim tlanim jastucima zasniva se na odreivanju modula deformacije

mjerenjem pomaka stijenske mase izazvanih poveanjem tlaka u velikim hidraulikim
jastucima umetnutima u prethodno izraen prorez u stijenskoj masi.

38. Odrediti modul deformacija kod ispitivanja velikim tlanim jastucima. S kojim
pretpostavkama o ponaanju stijene se moe izraunati taj E?

Uz pretpostavku linearno elastinog ponaanja stijenske mase modul deformacije

(tlanih jastuka) moe se odrediti iz izraza: Emi = ki x (1 v2) x p/di

39. Na emu se zasniva pokus radijalnog optereenja, tj. na odreivanju kojih

parametara i kako? Za koje inenjerske zahvate se koristi taj pokus i gdje se
onda ti pokusi odvijaju? Koja je prednost a koji nedostatak ovog pokusa?

Pokus radijalnog optereenja zasniva se na odreivanju modula deformacije

mjerenjem pomaka stijenske mase izazvanih radijalnim optereivanjem stijenske
mase. Radijalno optereivanje vri se hidraulikim preama ili pritiskom vode, a
pomaci po dubini stijenske mase mjere se ugraenim ekstenzometrima. Primjenjuje
se za potrebe temeljenja velikih brana i drugih tekih graevina, gdje se pokus odvija
u testnim komorama krunog poprenog presjeka velikog radijusa ili u poetnim
dionicama tunela, gdje se onda ispitivanja izvode u mjerilu 1:1. Zahvaa veliki
volumen stijenske mase pa najbolje od svih pokusa reprezentira stijensku masu sa
svim njenim oslabljenjima i diskontinuitetima, to je i najvea prednost ovakvog
ispitivanja, a mogue je i ispitati stupanj anizotropije stijenske mase obzirom na
krutost. Glavni nedostatak ovog pokusa je visoka cijena i trajanje ispitivanja zbog
ega se danas rijetko izvode.

1
3
 40. Na emu se zasniva mjerenje krutosti stijenske mase krutim dilatometrom?
Kako se prenosi optereenje na stijensku masu i to je posljedica toga? to je
prednost ispitivanja dilatometrom u odnosu na ostale metode ispitivanja
krutosti? to je nedostatak ove metode ispitivanja? Kako se krutim
dilatometrom moe ispitati anizotropija stijenske mase? (3 boda)

Ispitivanje krutosti stijenske mase krutim dilatometrom zasniva se na mjerenju

promjene radijusa buotine izazvanog irenjem krute dilatometarske sonde
postavljene na odreenoj dubini. Optereenje na stijensku masu prenosi se preko
dvije krute zakrivljene ploe dilatometra ije je meusobno razmicanje izazvano
hidraulikim poveanjem tlaka u dilatometarskoj sondi pomou komprimiranog zraka,
ulja ili vode. Posljedica toga je da krute ploe prenose ravnomjerno raspodijeljene
pomake du cjelog ispitivanog podruja. Prednost ove metode u odnosu na druge je u
tome to se relativno brzo moe provesti vie ispitivanja unutar jedne buotine i time
dobiti raspodjela deformacijskih karakteristika stijenske mase po dubini dok kod
drugih deformacijska svojstva se mogu ispitati iskljuivo u okoliu optereene ploe.
Prednost ovog tipa dilatometra je mogunost ispitivanja u svim, pa i u horizontalnom
smjeru, ime se dobija vertikalna krutost znaajna za temeljenje objekata na stijeni,
to se ne moe dobiti koritenjem fleksibilnog dilatometra. Nedostatak metode je u
tome to je zahvaen mali volumen stijenske mase koji ne moe reprezentirati
volumen stijenske mase zahvaen izvedbom geotehnikih konstrukcija. Zakretanjem
krutih dilatometarskih ploa mogue je ustanoviti stupanj anizotropije stijenske mase
po dubini u odnosu na krutost.

41. Koja je prednost ispitivanja krutim dilatometrom u odnosu na ostale metode

terenskih ispitivanja i to se dobiva kao rezultat te prednosti? Koja je prednost
ispitivanja krutim dilatometrom u odnosu na fleksibilni dilatometar i to se
dobiva kao rezultat te prednosti? (2 boda)

Prednost krutog dilatometra u odnosu na druge metode ispitivanja je u tome to se

relativno brzo moe provesti vie ispitivanja unutar jedne buotine i time dobiti
raspodjela deformacijskih karakteristika stijenske mase po dubini dok kod drugih
deformacijska svojstva se mogu ispitati iskljuivo u okoliu optereene ploe.
Prednost ovog tipa dilatometra je mogunost ispitivanja u svim, pa i u horizontalnom
smjeru, ime se dobija vertikalna krutost znaajna za temeljenje objekata na stijeni,
to se ne moe dobiti koritenjem fleksibilnog dilatometra.
 geo_in TEORIJA 13/14

5.
42. Koje osnovne uvjete mora zadovoljiti svaka klasifikacija stijenske mase? (2
boda)

Svaka klasifikacija stijenskih masa mora zadovoljavati sljedee uvjete: 1. Podjela

odreene stijenske mase u grupe (kategorije, klase) sa slinim ponaanjem.
2. Osiguranje osnove za razumijevanje karakteristika i ponaanja svake grupe.
3. Davanje kvantitativnih podataka za inenjerski projekt. 4. Osiguranje zajednike
osnove za uspjenu suradnju svih sudionika u projektu.

43. Koja su osnovna svojstva klasifikacije stijenske mase? (3 boda)

1. Jednostavna, razumljiva, lako se shvaa i pamti. 2. Svaki izraz mora biti jasan, a
terminologija ope prihvaena. 3. Ukljuena samo najznaajnija svojstva stijenske
mase. 4. Temeljena na parametrima koji se mogu mjeriti i odrediti brzim i jeftinim
pokusima na terenu. 5. Temeljena na bodovnom sustavu koji moe ocijeniti relativnu
vanost klasifikacijskih parametara. 6. Daje kvantitativne podatke za projekt
podgradnog sustava.

44. RQD definicija i nedostatci?

RQD index definiran je kao postotak intaktne jezgre koja sadri odlomke duine 100
mm ili due u ukupnoj duini izbuene jezgre. U sluaju nedostatka podataka o
stijenskoj masi dobivenih buenjem, RQD indeks se moe odrediti iz utvrenog broja
pukotina (diskontinuiteta) vidljivih na povrini po jedinici volumena stijenske mase.
Nedostaci RQD klasifikacije: - sama nije dovoljna za adekvatan opis stijenske mase, -
glavni nedostaci su to ne uzima u obzir orijentaciju pukotina, irinu i materijal
ispune, te posebno kut trenja i hrapavost zidova pukotina, - problematina za
stijensku masu vrlo slabe kvalitete, praktiniji je za opis stijenske mase mjeren na
postotku jezgre dobre stijenske mase u buotini.

45. Koje parametre u obzir uzima RSR klasifikacija? Nedostatci klasifikacije?

RSR sustav usvaja dvije glavne kategorije faktora koji utjeu na ponaanje stijenske
mase u tunelima: geoloki parametri i parametri podgradne konstrukcije. Geoloki
parametri su: a) tip stijenske mase, b) prosjean razmak pukotina, c) orijentacija
pukotina (nagib i smjer), d) tip diskontinuiteta, e) glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, f) osobine stijenske mase, g) troenje ili alteracija. Parametri
podgradne konstrukcije su: a) veliina (raspona) tunela, b) smjer napredovanja
tunela, c) metoda iskopa. Nedostatak predstavlja injenica da definicije pojedinih
parametara koji se koriste u klasifikaciji nisu jasno odreene, ne koriste se u

1
5
obiajenim standardnim opisima pukotinskih sustava, te mogu izazvati odreene
zabune tijekom odabira adekvatnih parametara.

46. Na osnovi kojih 6 parametara se zasniva klasifikacijska procedura za RMR

klasifikaciju? Na emu se temelji RMR klasifikacija? Kako se dobiva ukupna
vrijednost RMR? (3 boda)

Klasifikacijska procedura RMR-a zasniva se na odreivanju sljedeih est parametara:

1. Jednoosna tlana vrstoa, 2. RQD indeks (Rock Quality Designation), 3. Razmak
diskotinuiteta, 4. Stanje diskontinuiteta, 5. Uvjeti podzemne vode , 6. Orijentacija
diskontinuiteta. Klasifikacija se temelji na bodovanju, pa su parametrima pridruene
razliite numerike vrijednosti u ovisnosti o njihovoj vanosti za sveukupnu
klasifikaciju stijenske mase. Predmetni bodovi se sumiraju i ukupna suma daje
vrijednost RMR.

47. to je GSI? Na emu se zasniva i kako se odreuje? Navedite odnos GSI indeksa
i RMR klasifikacije? (3 boda)

Geoloki indeks vrstoe predstavlja pojednostavljeni klasifikacijski sustav

odreivanja vrstoe stijenske mase. GSI se zasniva na procjeni litologije, strukture i
uvjeta povrine diskontinuiteta u stijenskoj masi i odreuje se vizualnim ispitivanjem
stijenske mase vidljive u zasjecima, u povrinskim iskopima kao to su zasjeci za ceste,
lica tunela i jezgre buotina. Odnos izmeu GSI i RMR: - Za RMR76 >18 GSI = RMR76
- Za RMR89 >23 GSI = RMR89 5.

6.
48. Napii izraz za kriterij vrstoe u opem obliku te objasni lanove? (2 boda)

1 = f (2 , 3) gdje je: 1 - vee glavno naprezanje pri slomu, 2 - srednje glavno

naprezanje pri slomu, 3 - manje glavno naprezanje pri slomu

49. Koje osnovne uvjete mora zadovoljiti kriterij vrstoe? (3 boda)

Svaki kriterij vrstoe trebao bi zadovoljiti slijedee uvjete: 1. Trebao bi pokazivati

dobro slaganje s ekperimentalno dobivenim vrstoama. 2. Trebao bi biti opisan
pomou jednostavnih matematikih izraza i po mogunosti uz koritenje
bezdimenzionalnih parametara. 3. Trebao bi omoguiti proirenje primjene na lom
anizotropnih materijala, kao i na lom ispucale stijenske mase.
 geo_in TEORIJA 13/14

50. Kriterij vrstoe prema Coulombu od kojih komponenata se prema tom

kriteriju sastoji posmina vrstoa, napiite izraz i oznake parametara koji ulaze
u izraz za njezino odreivanje te pomou kojih pokusa moemo odrediti te
parametre? (3 boda)

Kriterij vrstoe prema Coulombu - Prema ovom kriteriju posmina vrstoa tla ili
stijene se sastoji od dvije komponente: konstantne kohezije (c) i komponente trenja
() koja je ovisna o normalnom naprezanju (N x tg ). Ovaj kriterij spada u linearne
kriterije vrstoe, te se njegovi parametri odreuju pomou testa izravnog smicanja ili
troosnog testa na uzorcima tla ili stijene. Posmina vrstoa na plohi sloma (), na
odreenoj ravnini unutar materijala, opisuje se kao: = c + N x tg ; gdje je:
posmicna cvrstoca na plohi sloma; c kohezija; efekticno normalno
naprezanje na plohi sloma; tan kut unutrasnjeg trenja

51. Zato Columbov kriterij vrstoe ne daje zadovoljavajue rezultate kao kriterij
vrne vrstoe stijenskih materijala? Kada je koritenje Coulombovog kriterija
vrstoe prihvatljivo? (2 boda)

Iako se Coulombov kriterij mnogo primjenjuje, on ne daje zadovoljavajue rezultate

kao kriterij vrne vrstoe stijenskih materijala i to iz sljedeih razloga :
- Podrazumijeva da glavni lom smicanjem nastaje pri vrnoj vrstoi. Meutim,
ispitivanja pokazuju da to nije uvijek sluaj, - Smjer loma uslijed smicanja se ne slae
uvijek sa onim dobivenim ispitivanjima, - Anvelopa vrnih vrstoa, koja se dobije
ispitivanjima, za stijenu je nelinearna. Koritenje Coulombovog kriterija vrstoe je
prihvatljivo pri rezidualnim uvjetima jel tada daje dobro slaganje sa rezultatima
ispitivanja vrstoe, kao i posminu vrstou diskontinuiteta u stijeni.

52. Kako glasi izraz za originalni Hoek-Brownov kriterij cvrstoce (izraz i to znai
svaka oznaka u izrazu)? (2 boda)

1 = 3 + 3 + 2 , gdje je: c - jednoosna tlana vrstoa intaktne

stijene, 1 - vee glavno naprezanje pri slomu, 3 - manje glavno naprezanje pri
slomu; m,s empirijski parametar vrstoe stijene.

53. Kako glasi izraz za opci Hoek-Brownov kriterij cvrstoce (izraz i to znai svaka
oznaka u izrazu)? Koja je osnovna razlika originalnog i modificiranog Hoek-
Brownov-og kriterija vrstoe (emu su jednaki a koji onda utjeu na konani
oblik izraza za pojedini kriterij)? (3 boda)

1
7

3
1 = 3 + ( + ) gdje su; mb ,a - konstante ovisne o karakteristikama

stijenske mase, c - jednoosna tlana vrstoa intaktne stijene, 1 - vee glavno
naprezanje pri slomu, 3 - manje glavno naprezanje pri slomu, s = 1, a = 0.5
originalni Hoek-Brown kriterij, s = 0 modificirani Hoek-Brown kriterij; s empirijski
parametar vrstoe stijene. Razlika originalnog i modificiranog Hoek-Brownov-og
kriterija vrstoe - Za male vrijednosti manjih glavnih naprezanja, originalni i
unaprijeeni kriterij openito daju previsoku vrijednost vlane vrstoe stijenske
mase. Za raspucalu stijensku masu, prava vrijednost vlane vrstoe je vrlo mala ili
jednaka nuli.

7.
54. 10 elemenata opisivanja diskontinuiteta prema ISRM-u? (3 boda)

1. Orijentacija diskontinuiteta, 2. Razmak diskontinuiteta, 3. Neprekinutost,

4. Hrapavost stijenki diskontinuiteta, 5. vrstoa zidova diskontinuiteta, 6. irina
diskontinuiteta, 7. Ispuna diskontinuiteta, 8. Voda u diskontinuitetima, 9. Broj grupa
diskontinuiteta, 10. Veliina blokova

55. Napiite pod kojim kutevima je odreena orijentacija diskontinuiteta u

prostoru i definirajte te kuteve. Nabrojite ime se sve moe mjeriti orijentacija
diskontinuiteta i napiite koje sve metode prezentiranja orijentacija
diskontinuiteta poznajete? (3 boda)

Orijentacija diskontinuiteta u prostoru odreena je sljedeim kutevima: - nagibom

diskontinuiteta, - smjerom nagiba diskontinuiteta. Nagib diskontinuiteta predstavlja
kut koji najvei nagib zatvara sa povrinom. Smjer nagiba je azimut kuta koji zatvara
smjer najveeg nagiba sa sjeverom pri emu se kao referentna uzima horizontalna
ravnina. Orijentacija diskontinuiteta moe se mjeriti kompasom i klinometrom te
fotogrametrijskim metodama. Dostupne su razliite metode prezentiranja
orijentacije diskontinuiteta: simboli ucrtani u geoloke karte, perspektivne skice,
rozete diskontinuiteta, stereografska projekcija.

56. to je razmak a to frekvencija diskontinuiteta? Koji je cilj odreivanja razmaka

diskontinuiteta? Kako se moe mjeriti razmak diskontinuiteta te na koji nain
se postavlja mjerna oprema? (3 boda)

Razmak diskontinuiteta odreuje se kao udaljenost izmeu susjednih ravnina

diskontinuiteta mjerena okomito na susjedne ravnine. Frekvencija diskontinuiteta je
inverzna razmaku diskontinuiteta, a oznaava broj diskontinuiteta po metru. Cilj
odreivanja razmaka diskontinuiteta je utvrivanje veliine blokova stijenskih pokosa
 geo_in TEORIJA 13/14

to utjee na cjelokupnu stabilnost stijenskih pokosa. Razmak diskontinuiteta moe se

mjeriti mjernom trakom koja mora biti postavljena tako da povrinski trag
diskontinuiteta koji mjerimo bude okomit na mjernu traku. Ako mjerna traka nije
okomita, treba napraviti korekciju razmaka s obzirom na nagib mjerne trake.

57. to je neprekinutost diskontinuiteta? Kakve mogu biti grupe diskontinuiteta s

obzirom na neprekinutost? (definiraj i skiciraj) (3 boda)

Razliite definicije neprekinutosti: - Neprekinutost predstavlja mjeru veliine

povrine diskontinuiteta unutar promatrane ravnine. - Neprekinutost je omjer
ukupne duljine diskontinuiteta i ukupne duljine klizne plohe, ako se pretpostavi da se
slom dogaa du ravne linije. - U odnosu na ravninu diskontinuiteta, neprekinutost
diskontinuiteta se definira kao onaj dio povrine koji je diskontinuiran.Grupe
diskontinuiteta mogu biti: neprekinute, poluprekinute i prekinute

a) U oba smjera prostiru se u potpunosti neprekinuti diskontinuiteti. b) U jednom

smjeru neprekinuti diskontinuitet, a u drugom smjeru prekinuti diskontinuitet.
c) Poluprekinuti u uzdunom smjeru, Prekinuti u poprenom smjeru. d) U oba smjera
prekinuti diskontinuiteti.

58. irina diskontinuiteta, zijev diskontinuiteta, debljina ispune diskontinuiteta

definicije? Skiciraj djelomino ispunjenog diskontinuiteta, i na skici oznaiti
prethodno definirane pojmove? (3 boda)

irina diskontinuiteta definira se kao okomita udaljenost izmeu zidova otvorenog

diskontinuiteta. Zijev diskontinuiteta je onaj dio irine diskontinuiteta koji ne zauzima
ispuna. Debljina ispune diskontinuiteta irina materijala koji ispunjava prostor
izmeu zidova diskontinuiteta. Ispuna je naziv za materijal koji ispunjava prostor
izmeu stijenki diskontinuiteta, npr. kalcit, klorit, glina, bree i sl.

1
9
 59. Kod kojih stijenskih masa se prouava voda u diskontinuitetu? O emu sve ovisi
procjeivanje kroz diskontinuitete?

Voda u diskontinuitetu prouava se kod stijenskih masa kod kojih je primarna

vodopropusnost stijene daleko manja od procjeivanja kroz diskontinuitete.
Procjeivanje kroz diskontinuitete ovisi o tome da li su diskontinuiteti otvoreni ili
zatvoreni, a ako su ispunjeni o vrsti materijala ispune. Procjeivanje takoer ovisi i o
pritiscima u stijenskoj masi oko pukotine, otpornosti materijala ispune na unutranju
eroziju, te o pritisku vode.

60. Pomou kojih parametara se moe opisati veliina bloka? to ti parametri

predstavljaju te kako se mogu odrediti? ime je uvjetovana veliina bloka a
ime oblik bloka? (4 boda)

Veliina bloka moe se opisati pomou indeksa veliine bloka Ib, tj. prosjene
dimenzije tipinih blokova ili pomou volumetrijskog broja pukotina Jv, tj. ukupnog
broja diskontinuiteta koji presijecaju jedinini volumen stijenske mase. Indeks
veliine bloka moe se procijeniti vizualnim odabirom nekoliko tipinih veliina
blokova te uzimanjem prosjenih dimenzija tih blokova. Ib = (S1 +S2+S3)/3
Volumetrijski broj pukotina oznaava broj pukotina unutar jedininog volumena
stijenske mase, a moe se izraunati prema sljedeem izrazu: Jv = 1/S1 + 1/S2 + 1/S3.
Veliina blokova uvjetovana je razmakom diskontinuiteta, brojem grupa
diskontinuiteta i njihovom neprekinutou.Broj grupa i orijentacija diskontinuiteta
odreuju oblik bloka, koji moe formirati kocku, romboedar, tetraedar.

61. to je volumetrijski broj pukotina? Kako se moe izraunati (napii naziv i izrazi
parametre)? O kakvoj se stijenskoj masi radi ako je volumetrijski broj >60? (3
boda)

Volumetrijski broj pukotina oznaava broj pukotina unutar jedininog volumena

stijenske mase, a moe se izraunati prema sljedeem izrazu: Jv = 1/S1 + 1/S2 + 1/S3
gdje su: S1,S2,S3 razmaci meusobno paralelnih diskontinuiteta. Jv>60 - razlomljena
stijenska masa

62. Koji faktori utjeu na posminu vrstou diskontinuiteta? (2 boda)

Faktori koji utjeu na posminu vrstou diskontinuiteta su: 1. adhezijske veze

2. zatvaranje i ukljetenje uslijed manjih neravnosti pukotina 3. premotavanje
(prejahivanje) veih neravnina pukotina zonama kontakta pukotina 4. premotavanje
izmeu pukotina prostorom intaktne stijenske mase ili zatvorenih neravnina u
pukotini
 geo_in TEORIJA 13/14

63. Bartonov kriterij vrstoe?

Bartonov kriterij vrstoe opisuje vrstou ravninskih diskontinuiteta. On uzima u

obzir hrapavost zidova diskontinuiteta te njihovu vrstou (JRC i JCS). Barton i drugi
na osnovi brojnih analiza ponaanja prirodnih diskontinuiteta stijenske mase razvili
empirijski kriterij posmine vrstoe diskontinuiteta koji ukljuuje hrapavost povrine
diskontinuiteta i tlanu vrstou zidova diskontinuiteta. Bartonov kriterij posmine
vrstoe diskontinuiteta glasi: = n x tan( JRC x log10(JCS/ n) + b) gdje su: JRC
koeficijent hrapavosti diskontinuiteta, JCS tlana vrstoa zidova diskontinuiteta

8.
64. to krutost reprezentira? Na koji nain se moe odrediti krutost stijenske
mase? Koji parametri utjeu na krutost karbonatnih stijena hrvatskog kra?
Kako glasi izraz za odreivanje krutosti karbonatnih stijena hrvatskog kra i u
kojim jedinicama su izraeni pojedini parametri koji ulaze u izraz? (3 boda)

Krutost reprezentira omjer naprezanja i deformacija. Tri su vrste odreivanja krutosti

stijenske mase: - Laboratorijska ispitivanja krutosti, Terenska ispitivanja krutosti,
Odreivanje krutosti pomou klasifikacija stijenske mase. Parametri koji utjeu na
krutost karbonatnih stijena u kru Hrvatske: GSI prilagoen procesu troenja
karbonatnih stijena u kru Hrvatske predstavlja prvi parametar koji slui za
odreivanje krutosti. Profil brzina uzdunih valova po dubini je drugi parametar koji
slui za odreivanje krutosti. Indeks krutosti stijenske mase je trei parametar koji
slui za odreivanje krutosti. Izraz za odreivanje krutosti Em=IKs x GSI2 x Vp2 ; gdje je
Em modul deformacije u (GPa), GSI geoloki indeks vrstoe u (%) i Vp profil
brzina uzdunih valova u (km/s), IKs indeks krutosti (bezdimenzionalan od 0 do 1)

65. to je krutost i na koje se se sve naine moe odrediti krutost stijenske mase?
(2 boda)

Krutost reprezentira omjer naprezanja i deformacija. Tri su vrste odreivanja krutosti

stijenske mase: - Laboratorijska ispitivanja krutosti, Terenska ispitivanja krutosti,
Odreivanje krutosti pomou klasifikacija stijenske mase.

66. to je krutost? Napiite izraz za odreivanje krutosti karbonatnih stijena u kru

Hrvatske pomou klasifikacija stijenke mase (napiite izraz, objasnite
parametre i navedite mjerne jedinice parametara). (5 bodova)

Krutost reprezentira omjer naprezanja i deformacija. Izraz za odreivanje krutosti

Em=IKs x GSI2 x Vp2 ; gdje je Em modul deformacije u (GPa), GSI geoloki indeks

2
1
vrstoe u (%) i Vp profil brzina uzdunih valova u (km/s), IKs indeks krutosti
(bezdimenzionalan od 0 do 1)

67. O emu ovisi faktor poremeenosti st. Mase? Koliko iznosi za neporemeenu
st.masu a koliko za poremeenu?

D faktor poremeenosti koji ovisi o stupnju poremeenosti stijenske mase uslijed

oteenja nastalih miniranjem i relaksacijom. Vrijednost D varira od: 0 za
neporemeenu stijensku masu in situ, do 1 za znatno poremeenu stijensku masu

68. Kako se moe uspostaviti veza izmeu krutosti i klasifikacija stijenske mase?

Korelacijska veza izmeu krutosti i klasifikacija moe se uspostaviti: koristei

rezultate terenskih ispitivanja ili pomou povratnih numerikih analiza na temelju
rezultata mjerenja deformacija geotehnikih konstrukcija izvedenih u stijenskoj masi.

9.
69. Koje znacajke treba uzeti u obzir pri projektiranju temelja na stijeni? (2 boda)

Pri projektiranju temelja na stijeni treba uzeti u obzir sljedee znaajke: - Krutost i
vrstou stijenske mase i doputeno slijeganje gornje konstrukcije. - Prisutnost slabih
slojeva, otapanja, rasjeda i slino ispod temelja. - Prisutnost naslaga i diskontinuiteta,
- Stanje rastroenosti i razlomljenosti stijene, - Promjena prirodnog stanja naprezanja
uzrokovano izgradnjom. - Razinu i tlakove podzemne vode.

70. Navedite podruje primjene numerikih metoda odreivanja nosivosti temelja

u stijenskoj masi? Koja je prednost takvih metoda? (2 boda)

Numerike metode koriste se kod sloenih situacija u diskontinuiranoj stijenskoj

masi. Takve metode zahtijevaju uporabu odgovarajuih parametara vrstoe i
deformabilnosti stijenske mase koje je potrebno izmjeriti. Prednost takve metode
jest u tome to se proraunom mogu obuhvatiti utjecaji irine temelja, dubine
temeljenja, te slojevitost odnosno openito utjecaj diskontinuiteta.
 geo_in TEORIJA 13/14

71. Opii i skiciraj mehanizam sloma kod vrsti, malo poroznih stijena koje imaju
malu vlanu vstou? (3 boda)

Kod vrstih, malo poroznih i krutih stijena, koje imaju malu vlanu vrstou,
mehanizam sloma se moe opisati irenjem vlanih pukotina.

1) U poetku nanoenja optereenja na temelj odnos naprezanja I deformacije moe

se izraziti linearno elastinim modelom. Kada naprezanje u stijenskoj masi ispod
temelja u nekom smjeru dosegne vlanu vrstou poinje razvoj vlanih pukotina.
2) Daljnjim poveanjem optereenja pukotine se umnoavaju zbog ega se javlja
zdrobljena zona ispod temelja. 3) Zbog uinka dilatacije, zdrobljeni se klin ispod
temelja iri bono, uzrokujui pojavu radijalnih pukotina. Daljnjim irenjem te
pukotine mogu izbiti na povrinu u okolini temelja, pa se time formira izbaeni klin.

72. Model prorauna granine nosivosti plitkog temelja prema Goodmanu

Goodman je odredio graninu nosivost za plitki temelj prema Mohr-Coulombovom i

Hoek-Brownovom kriteriju vrstoe. Ako promatramo zdrobljeno podruje ispod
temelja (podruje A na slici), kao stup pridran okolnom stijenom (podruje B), tada
najvei horizontalni otpor koji moe pruiti podruje B odgovara jednoosnoj tlanoj
vrstoi stijenske mase (qu).vrstoa zdrobljene stijenske mase ispod temelja
prikazana je donjom krivuljom A, a vrstoa okolne stijene prikazana je gornjom
krivuljom B.

2
3
 73. Kako se odreuje doputeno optereenje stijenske mase kod temeljenja na
stijeni? to treba obuhvatiti globalni faktor sigurnosti? (2 boda)

Doputeno optereenje mora biti manja od granine nosivosti da bi se osigurala

prihvatljiva razina rizika od loma temelja a dobiva se dijeljenjem granine nosivosti s
globalnim faktorom sigurnosti. Globalni faktor sigurnosti treba obuhvatiti:
- Statistiko variranje parametara stijenske mase s kojima je izvren proraun
granine nosivosti. - Stupanj s kojim model loma stijenske mase upotrijebljen u
proraunu odgovara stvarnom stanju.

74. Objasnite model prorauna granine nosivosti plitkog temelja prema Serano i
ostali (skica)

Serrano i ostali za odreivanje granine nosivosti plitkog temelja takoer koriste

Hoek-Brownov kriterij vrstoe, ali uz pretpostavku posminog loma po plohi na
kvazihomogenoj stijeni. Za stijensku masu bez teine, horizontalnu povrinu stijenske
mase oko temelja i vertikalno optereenje temelja, vrijedi sljedei izraz za graninu
nosivost plitkog temelja: qf = n x (N - n) gdje je: qf - granina nosivost stijenske
mase; n , n - faktori koji ovise o kvaliteti stijenske mase; N - faktor nosivosti (moe
se oitati iz tablice ili iz dijagrama)

Proraun granine nosivosti plitkog temelja na kvazihomogenoj stijenskoj masi

75. Pod kojim uvjetima se koriste piloti ako se temelji u stijeni?

U sluaju da temeljno tlo nema dovoljnu nosivost, ili je podlono velikim slijeganjima,
optereenja od konstrukcije potrebno je prenijeti u dubinu do stijenske mase.
Optereenje se na stijenu prenosi armiranobetonskim pilotima. Piloti se koriste ne
samo kod temeljenja na tlu, nego i kod temeljenja na vrlo rastroenoj stijenskoj masi,
stijenskoj masi s malom krutou i vrstoom, kao i kod velikih optereenja na
stijensku masu, u sluaju da se na veoj dubini nalazi kvalitetnija stijenska masa.
 geo_in TEORIJA 13/14

10.
76. Koja su dva osnovna tipa inenjerskih problema vezanih uz stabilnost pokosa?
O kojim elementima ovisi nastanak potencijalne klizne plohe? (4 boda)

Dva su osnovna tipa inenjerskih problema vezanih na stabilnost pokosa: 1)

Projektiranje umjetnih pokosa zasjecanjem ili nasipavanjem radi izvedbe novih
graevina u stijenskoj masi i tlu. 2) Analize stabilnosti postojeih pokosa u stijenskoj
masi ili tlu, pokosa koji su potencijalno nestabilni, pokosa koji su doivjeli slom ili
pokosa na kojima je potrebno izvesti odreene zahvate. Elementi stijenskog pokosa
o kojima ovisi nastanak potencijalne plohe sloma stijenske mase ukljuuju: Geoloku
strukturu, Naprezanja u stijenskoj masi i uvjeti podzemne vode, vrstou
diskontinuiteta i intaktne stijene, Geometriju pokosa

77. Koja je razlika izmeu pojmova primarne i sekundarne vodopropusnosti kad se

promatra prisutstvo vode u stijenskoj masi? to najvie utjee na sekundarnu
vodopropusnost? (2 boda)

Primarna vodopropusnost se odnosi na teenje vode kroz intaktnu stijenu, te je

koeficijent primarne vodopropusnosti KPRIMARNO kod veine stijena poprima male
vrijednosti. Sekundarna vodopropusnost se odnosi na teenje vode kroz stijensku
masu, ime ukljuuje teenje i kroz intaktni dio i kroz prisutne diskontinuitete.
Neprekinutost diskontinuiteta, njihova irina i ispuna imaju najvei utjecaj na veliinu
koeficijenta sekundarne vodopropusnosti KSEKUNDARNO.

78. Objasni pojam slom stijenskog pokosa i mehanizam sloma stijenskog pokosa.
Kada dolazi do sloma na pokosu? Koje mehanizme sloma stijenskog pokosa
poznaje? (4 boda)

Slom stijenskog pokosa podrazumijeva pojavu nestabilnosti pokosa pri promjeni

uvjeta u pokosu koji si rezultirali promjenama geolokih, antropolokih i vremenskih
uvjeta. Dogaa se kad se prekorai posmina vrstoa materijala na kliznoj plohi.
Mehanizam sloma je opis fizikog procesa u stijenkoj masi pri kojem je doslo do
sloma. Mehanizmi sloma dijele se na: Planarni slom, Klinasti slom, Rotacijski slom,
Sloeni slomovi, Blokovsko klizanje i slom prevrtanjem (toppling), Lomljenje i
izbacivanje sloja

79. to je planarni slom? Pod kojim uvjetima moe doi do planarnog sloma u
stijenskoj masi? (2 boda)

Planarni slom je mehanizam sloma koji se u stijenskoj masi pojavljuje du odreenog

geolokog diskontinuteta. Uvjeti za nastanak: a) ravnina diskontinuiteta po kojem se

2
5
dogodio slom se mora pruati paralelno ili priblino paraleleno s licem pokosa,
b) nagib ravnine po kojoj se dogodio slom mora biti manji od nagiba lica pokosa,
c) nagib ravnine po kojoj se dogodio slom mora biti vei od kuta unutarnjeg trenja
stijenske mase, d) tzv. ravnine otputanja koje pruaju neznatnu otpornost klizanju,
moraju biti vidljive u cilju odreivanja bonih granica kliznog tijela

80. Rotacijski slom?

Rotacijski slom odgovara krunom slomu prema kojem se slom kroz stijensku masu
odvija po krunoj plohi sloma. Javlja se na pokosima na kojima ne postoje jasno
izraeni diskontinuiteti ili slabije zone stijenske mase koje odreuju pojavu sloma
drugaijeg tipa ili mehanizma sloma. Rotacijski slom karakteristian je za jako
raspucalu stijensku masu bez dominantnih diskontinuiteta nepovoljnog poloaja u
odnosu na pokos ili za pokose velikog razmjera u odnosu na sustav diskontinuiteta.

81. to znate o lomljenju i izbacivanju sloja kao jednog od mehanizama sloma

stijenskih pokosa(napiite i skicirajte to pripada toj kategoriji kada se javljaju i
kada nastupaju)?

Lomljenje i izbacivanje sloja - U ovu kategoriju pripada slom tanko uslojenih

stijenskih masa koji ukljuuje i izbacivanje pojedinih slojeva stijene uslijed
prekoraenja naprezanja. Javljaju se u pokosima s kontinuiranim diskontinuitetima ili
slojevima u stijenskoj masi u sluajevima kada je poloaj diskontinuiteta ili sloja
paralelan s povrinom padine.Slom po slojevima stijenske mase nastupa uslijed sloma
u noici ili kao ravni slom du poprene pukotine.
 geo_in TEORIJA 13/14

82. Kako se moe izraziti faktor sigurnosti kod analize stabilnosti stijenskih
pokosa? (2 boda)

Faktor sigurnosti moe se izraziti kao: 1. Odnos sila mogueg otpora i aktivnih sila.
2. Odnos naprezanja na plohi sloma i vrstoe materijala. 3. Odnos parametara
vrstoe u kosini i parametara vrstoe potrebnih za odranje stabilnosti kosine.
4. Odnos momenata otpora i momenata aktivnih sila na plohi sloma.

83. Metode stabiliziranja stijenskih pokosa, navesti primjere? (2 boda)

Metode stabiliziranja stijenskih pokosa se mogu podijeliti na: a) metode koje

eliminiraju ili reduciraju aktivne (napadne) sile (kao to je npr. dreniranje podzemne
vode ili iskopi) b) metode koje poveavaju sile otpora (npr. instalacija potpornih
sustava)

84. Objasni pojam armiranje stijenske mase? Na koji nain se stabilizira stijenska
masa "armiranjem stijenske mase"? (2 boda)

Armiranje stijenske mase predstavlja princip stabilizacije, ako postoji opasnost od

sloma, kod kojeg se stijenska masa ojaava sa svrhom da moe "nositi samu sebe".
Pojaanja se vre s razliitim oblicima sidara tapim ili prednapetim sidrima.
Njihovom ugradnjom se poveava normalna i posmina sila otpora na plohu sloma, a
relativna veliina tih sila ovisi o orijentaciji sidra u odnosu na plohu sloma. Pod
elemente armiranja se ubraja i mlazni beton, iako se ugrauje na lice pokosa. Naime,
sloj mlaznog betona slui samo za za spreavanje rahljenja stijene i ispadanja
pojedinih manjih blokova. Kako praktiki nema nosivost, zajedno sa sidrima formira
sustave za armiranje stijenskih pokosa.

2
7
 11.
85. Kako se stijenski blok moe gibati po pokosu? (1 bod)

Mehanizmi gibanja blokova po pokosu mogu biti: kosi hitac (falling), odskakivanje
(bouncing), klizanje (sliding) ili kotrljanje (rolling).

86. to je izraeno koeficijentom restitucije pri analizi stabilnosti odrona? O emu

ovisi koef. Restitucije?

Koeficijentom restitucije izraeno je svojstvo usporavanja povrinskog materijala.

Vrijednost ovog koeficijenta ovisi o vrsti materijala koji formira povrinu udara. Tvrde
stijene imaju visoki koef. restitucije, tla i rastroene stijene imaju nizak koef restitucije

87. Nabroji mogue mjere zatite od odrona? (2 boda)

Mjere zatite od odrona: uklanjanje materijala, postavljanje mrea na pokos, jarak za

hvatanje odrona, iskop/berme, mlazni beton, drenaa, sidrenje i uvezivanje sajlama,
barijere, hibridne barijere za zatitu od odrona, galerije za zatitu od odrona

88. Opii jarak za hvatanje odrona kao mjeru zatite od odrona?

Jarak za hvatanje odrona - pasivna mjera zatite od odrona. Nalazi se na noici

pokosa ukoliko postoji dovoljno prostora za njegov smjetaj. Dno ovog jarka treba
biti prekriveno slojem ljunka kako bi apsorbirao energiju odronjenog stijenskog
bloka. Prostor izmeu jarka i prometnice trebao bi se zatititi (npr. barijerama) kako
odronjeni blok ne bi nakon udara u jarak i odbijanja dosegao kolnik. Prije nego sto
blok pogodi barijeru moramo mu smanjiti kin. en. udarom u sloj ljunka u jarku to je
uvijet pri projektiraju jarka. Koristi se u kombinaciji s drugim mjerama zatite.
 geo_in TEORIJA 13/14

89. Opisati barijere, i sve sto triba o njima.

BARIJERE predstavljaju pasivni sustav zatite od odrona. Koriste se u sluajevim

kada se oekuju odroni nestabilnih blokova stijenske mase. Barijere su definirane
energetskim razredom, visinom i elongacijom. Apsorbiraju odreenu energiju udara
stijenskog bloka. Energija udara definirana je brzinom pada bloka i njegovom masom.
Barijere se dimenzioniraju kinematikim simulacijama i proraunima prema
putanjama potencijalno nestabilnih blokova stijenske mase.

90. Napiite od koje pretpostavke algoritam kosog hica polazi prilikom prorauna
odrona (raunalnim programom Rocfall) te koja mu je svrha. to u tom
proraunu predstavlja minimalna brzina?

Algoritam kosog hitca pretpostavlja da blok ima neku brzinu koja e ga pokretati,
kroz zrak, iz sadanje pozicije na novu poziciju gdje e blok udariti u pokos. Svrha
algoritma kosog hitca je pronai lokaciju sjecita parabole (putanje bloka) i pokosa.
Nakon to se pronae toka sjecita, proraunava se brzina nakon udara koristei
koeficijente restitucije. Minimalna brzina (vMIN) definira prijelaz izmeu stanja kosog
hitca i stanja u kojem se blok kree presporo da bi se smatrao kosim hitcem i
umjesto toga se kotrlja, klie ili zaustavlja. .

91. Koje su pretpostavke prorauna stabilnosti odrona? (kako se modelira blok,

kako i kada se odreuje masa bloka i zato se koristi)? Zato se otpor zraka
moe zanemariti pri proraunu? Koje su potekoe pri analizi odrona? (5
bodova)

Pretpostavke prorauna: Modeliranje bloka blok shvaamo kao infinitezimalan krug

velicina bloka nije parametar za proraun, masa bloka je konstantna (odreuje se
na poetku simulacije i ostaje konstantna tijekom simulacije, koristi se samo za
proraun kine. energije pri izradi grafova i prikaza rezultata). Blok se ne moe
razbiti/podijeliti u vie komada tijekom simulacije. Otpor zraka se moe zanemariti jer
se pretpostavlja se da su blokovi dovoljno masivni i da se kreu dovoljno malim
brzinama pa je utjecaj na izlazne podatke mali. Potekoe pri analizi odrona: - Pokosi
odrona esto imaju vrlo varijabilnu geometriju. - Lokacija i masa bloka su neizvjesne.
Materijal pokosa moe znaajno varirati od jednog do drugog dijela padine i bitna
svojstva materijala su obino nedovoljno poznata. - Jednadbe koje se koriste za
simulaciju odrona su osjetljive na male promjene u tim parametrima.

2
9
 92. to je Rocfall i za to se koristi? to se proraunava na temelju ulaznih
podataka i koje izlazne podatke daje? (2 boda)

ROCFALL je raunalni program jednostavan za koritenje koji obavlja vjerojatnosne

simulacije odrona i moe se koristiti za projektiranje barijera (ali i drugih mjera zatite
od odrona) i testiranje njihove uinkovitosti. Rocfall na temelju ulaznih podataka
(geometrije pokosa, karakteristike materijala pokosa, veliine bloka, poetne pozicije
bloka i poetne brzine bloka) proraunava putanju odronjenog bloka i kao izlazne
podatke daje brzinu, poziciju i kinetiku energiju bloka du cijelog profila pokosa.

93. Koje algoritme koristi Rocfall?

Program koristi dva algoritma: Algoritam kosog hitca i Algoritam klizanja. Algoritam
kosog hitca se koristi za proraunavanje kretanja bloka, dok blok putuje kroz zrak,
odskae iz jedne toke pokosa na drugu. Algoritam klizanja se koristi za
proraunavanje kretanja bloka dok je blok u kontaktu s pokosom.

12.
94. Koje su prednosti ojaanja stijenske mase tapnim sidrima? (2 boda)

Prednosti ojaanja stijenske mase tapnim sidrima: svestrana mogunost uporabe,

za bilo koju odabranu geometriju iskopa, jednostavnost i brza mogunost uporabe,
ugradnja je u potpunosti mehanizirana, relativno niska cijena

95. Mehaniki usidrena sidra koji je njihov najei oblik (skica kako izgledaju i na
skici oznaiti nazive njihovih dijelova). Na osnovu kojih mehanizama se
ostvaruje sidrenja kod mehaniki usidrenih tapnih sidara, te koji od tih
mehanizama ima znaajniju komponentu u ukupnoj nosivosti sidra? (3 boda)

Tipovi tapnih sidara: Mehaniki usidrena

tapna sidra - tapna sidra s ekspanzijskom
glavom koja onemoguuje pomake sidra je
najei oblik mehaniki usidrenih tapnih sidara.
Sidrenje se ostvaruje na osnovi dva mehanizma:
trenja ekspanzijske glave i zidova buotine te
ukljetenja glave u neravnine zidova buotine. Pri
tome ukljetenje predstavlja znaajniju komponentu u ukupnoj nosivosti sidra.

96. Prednosti i nedostatci mehaniki usidrenih sidra?

Prednost mehaniki usidrenih sidara je mogunost trenutnog preuzimanja

optereenja nakon ugradnje, kao i unoenja predoptereenja u stijensku masu.
 geo_in TEORIJA 13/14

Nedostatak mehaniki usidrenih sidara je mogue slabljenje ili potpun prestanak

njihovog djelovanja ako se iskop tunela izvodi miniranjem.

97. Kako se ostvaruje sidrenje kod mehaniki usidrenih tapnih sidara, a kako kod
injektivnih tapnih sidara? Koji mehanizam sidrenja pritom vie pridonosi
ukupnoj nosivosti sidra kod mehaniki usidrenih tapnih sidara, a koji kod
injektivnih sidara?

Kod mehaniki usidrenih tapnih sidara sidrenje se ostvaruje na osnovi dva

mehanizma: trenja ekspanzijske glave i zidova buotine te ukljetenja glave u
neravnine zidova buotine, a kod injektiranih tapnih sidara sidrenje odnosno veza sa
stijenskom masom uspostavlja se cijelom injektiranom duinom elementa ojaanja na
osnovi kemijskih veza, trenja i ukljetenja. Kod mehaniki usidrenih tapnih sidara
vei znaaj ima ukljetenje u ukupnoj nosivosti sidra, a kod injektiranih tapnih sidara
imaju trenje i ukljetenje, dok se kemijske veze s vremenom mogu u potpunosti
razgraditi.

98. Na koje naine se izvodi injektiranje tapnih sidara? (2 boda)

Injektiranje tapnih sidara se izvodi: 1. Izvedena buotina zapunjava se injekcijskom

smjesom, a tapno sidro ugrauje se u zapunjenu buotinu. 2. U izvedenu buotinu
ugrauje se tapno sidro nakon ega se injektira prostor izmeu sidra i zidova
buotine. Injektiranje se izvodi ili ugradnjom cijevi za injektiranje do dna buotine i
injektiranjem do povrata smjese na ue buotine ili ugradnjom pakera i injektiranjem
od ua buotine do postizanja odgovarajueg pritiska propisanog projektom.

99. to su pasivna sidra? (1 bod)

Injektirana tapna sidra u veini sluajeva koriste se kao pasivna sidra odnosno sidra
u koja se u toku izvedbe ne unose dodatna optereenja koja se prenose na stijensku
masu.

100. Razlike i slinosti izmeu Split Set i Swellex?

Split-Set i Swellex su trenjem usidrena tapna sidra a predstavljaju najnovija

dostignua u tehnici ojaanja stijenske mase. U oba sustava prijenos optereenja
realizira se trenjem (a kod Swellex sustava i ukljetenjem) uslijed radijalne sile koja
djeluje na zidove buotine du cijele duine buotine. I u jednom i drugom sustavu
sidro se sastoji od eline cijevi koja se mehanikim (Split Set) ili hidraulikim putem
(Swellex) iri sve dok stijenke cijevi ne dostignu kontakt sa zidovima buotine.

3
1
 101. Opiite kakva su to Split Set sidra a kakva Swellex sidra, kako se najbolje
izvodi njihova ugradnja te emu se pojedino sidro moe najbolje prilagoditi?

Split Set koristi naglavnu plou radi osiguranja dijela stijenske mase na klizanje du
sidra. Ugradnja sidra izvodi se mehanikim utiskivanjem sidra u buotinu, pri emu je
promjer cijevi sidra vei od promjera buotine. Sidro se pri tom moe prilagoditi
velikim pomacima bez sloma. Swellex je po mehanizmu sidrenja sidro koje nosi
trenjem i ukljetenjem u zidove buotine. Izvodi se proirivanjem ugraene cijevi
hidraulikim pritiskom unutar cijevi, pri emu se cijev skrauje. Sidro moe podnijeti
velike deformacije stijenske mase.

102. Prednosti mehanikih, samobuivi, pletenih i trenjem usirenih tapova?

Prednost mehaniki usidrenih sidara je mogunost trenutnog preuzimanja

optereenja nakon ugradnje, kao i unoenja predoptereenja u stijensku masu.
Prednosti samobuivih sidara su u moguoj znaajnijoj duini izvedbe, kao i
izbjegavanje mogunosti zaruavanja buotine uslijed izvlaenja buae ipke i
ulaganja sidara u klasinim postupcima izvedbe sidara, te upotreba u oteenim
stijenskim masama. Prednost pletenih sidara je u mogunosti uporabe velike duljine
istih kao i kombinacije unoenja vlanih naprezanja i prijenosa na podgraenu
stijensku masu. Prednosti trenjem usidrenih sidara su relativno jednostavna ugradnja
i trenutno preuzimanje optereenja neposredno nakon ugradnje.

103. Na koja dva modela se moe razdvojiti ponaanja sidara stijenskih

masa?

Modeliranje ponaanja sidara i stijenske mase moe se razdvojiti na: 1. Modele koji
razmatraju ponaanje sidara u okoliu stijenske mase i njihov meusobni odnos, pri
tom zanemarujui uvjete stanja naprezanja u stijenskoj masi 2. Modele koji
razmatraju ponaanje stijenske mase ojaane sidrima u uvjetima stanja naprezanja
uzrokovanog iskopom podzemnih otvora ili zasijecanjem padina

104. Modeli sloma untar sustava ojaanja stijenske mase tapnim sidrima?

Modeli sloma unutar sustava ojaanja stijenske mase: Slom u eliku tapnog sidra,
Slom veze sidra i injekcijske smjese, Slom u injekcijskoj smjesi, Slom veze injekcijske
smjese i stijenske mase, Slom stijenske mase u okoliu sidra, Slom stijenske mase oko
zone ojaane sidrima
 geo_in TEORIJA 13/14

105. Navedi i objasni 2 metode numerikog modeliranja tapnih sidara? (3

boda)

Numeriki modeli tapnih sidara mogu se razdvojiti u dvije glavne klase:1. Eksplicitni
prikaz sidara, 2. Zamjena ekvivalentnim materijalima U eksplicitnim metodama
prikaza, geotehniko sidro se prikazuje standardnim ili posebnim elementima kao to
su gredni (beam), vezni (truss) ili tapni (bar) element. Materijali su opisani kao
elastoplastini, a nedostaci su nepostojanje veza izmeu pojedinih materijala, kao i
ogranienja u granicama poputanja pojedinih materijala. Model je opisan konanim
elementima u zavisnosti od relativnih pomaka u stijenskoj masi. Zamjenom ojaanja i
stijenske mase ekvivalentnim materijalom, element ojaanja se ne tretira
eksplicitno, ve se ojaana stijenska masa tretira kao jedinstvena cjelina pri emu
ponaanje ovisi o ekvivalentnim znaajkama ojaane stijenske mase.

106. Modeli sloma unutar sustava ojaanja stijenske mase:

Modeli sloma unutar sustava ojaanja stijenske mase: Slom u eliku tapnog sidra,
Slom veze sidra i injekcijske smjese, Slom u injekcijskoj smjesi, Slom veze injekcijske
smjese i stijenske mase, Slom stijenske mase u okoliu sidra, Slom stijenske mase oko
zone ojaane sidrima

107. Objasni i skiciraj modeliranje ponaanja tapnih sidara materijalom

ekvivalentnih znaajki? (2 boda)

Zamjenom ojaanja i stijenske mase ekvivalentnim materijalom, element ojaanja se

ne tretira eksplicitno, ve se ojaana stijenska masa tretira kao jedinstvena cjelina pri
emu ponaanje ovisi o ekvivalentnim znaajkama ojaane stijenske mase.
Materijala ekvivalentnih znaajki - Ideja pristupa je zamijeniti heterogenu stijensku
masu, injekcijsku smjesu i element ojaanja te veze izmeu pojedinih el. homogenim
anizotropnim materijalom koji se ponaa ekvivalentno originalnom paketu. Osnovnu
prednost predstavlja mogunost brzih promjena rasporeda sidara u modelu u odnosu
na eksplicitne modele gdje to zahtijeva izradu potpuno novih modela.

3
3
 108. Koje metode ispitivanja tapnih sidara potnajete? (1 bod)

S aspekta ispitivanja sidara, mogu se ispitivati: a) nosivost sidra / sila u sidru i to

metodom upanja sidra te metoda tehnike akustine emisije b) kvaliteta
injektiranosti sidra metodom Boltometar

13.
109. Kako u uem smislu moemo definirati tunele?

Tunele u uem smislu moemo definirati kao podzemne prostore za prolaz ili
transport ljudi i materijala, izvedene ljudskom djelatnou, malih dimenzija
poprenog presjeka u odnosu na duinu, s niveletom koja ne odstupa znatnije od
horizontale.

110. to je primarna podgrada i koji su njeni osnovni elementi (skica)? to

sekundarna tunelska obloga te to se nalazi izmeu priamrne podgrade i
sekundarne obloge? (4 boda)

Primarna podgrada primjenjuje se za vrijeme ili odmah nakon iskopa kako bi se

osigurali sigurni radni uvjeti tijekom kasnijeg iskopa i inicirao proces mobiliziranja i
konzervacije vrstoe stijenske mase na nain da se kontrolira pomak granica iskopa.
Elementi primarne podgrade su:
Stijenska masa, Mlazni beto, eline
mree, elini lukovi, Sidra. Svaka
dodatna podgrada primjenjena u
kasnijoj fazi se naziva sekundarnom.
Sekundarna tunelska obloga izvodi
se od armiranog betona nakon
zavretka primarne tunelske
podgrade. Sekundarna obloga
konstruktivno djeluje sa primarnom
podgradom kao spregnuta
konstrukcija, a njihov spoj se promatra kao kruta veza. Izmeu primarne podgrade i
sekundardne obloge postavljaju se slojevi hidroizolacije. Prema osnovnim
postavkama tunelogradnje primarna tunelska podgrada slui za trajno osiguranje
tunelskog profila i u interakciji sa stijenskim masivom mora preuzeti cjelokupno
optereenje. U skladu s tim sekundarna tunelska obloga ne preuzima nikakvo
znaajnije optereenje.
 geo_in TEORIJA 13/14

111. Za to se mogu koristiti mlazni beton i mikroarmirani mlazni beton kod

tunelogradnje? to je to mikroarmirani mlazni beton? Napiite i skicirajte
razliku izmeu mlaznog betona i mikroarmiranog mlaznog betona? (3 boda)

Mlazni beton se upotrebljava za spreavanje rahljenja stijene i kao podgradni

element. Obloga od mlaznog betona zatvara pukotine u stijeni, spreava ispadanje
blokova stijene iz kalote i bokova i time pojavu progresivnog loma. Za izgradnju
primarne podgrade i sekundarne obloge tunela moe se umjesto normalnog mlaznog
betona primijeniti mikroarmirani mlazni beton (MAMB) primjenom elinih ili
polipropilenskih vlakana propisanih karakteristika.

Kod klasinog nearmiranog

betona nema dodatne
deformacije nego dolazi do
razdvajanja polovica (nastaje
krti lom), dok se kod mlaznog
betona s elinim vlaknima
(MAMB) uoava znatna
postpukotinska nosivost.

112. to su sidra? O emu ovisi broj, duina, nosivost i raspored pri

projektiranju tunelskog otvora? Koja je uloga pojedinanog, a koja sistemskog
sidrenja? (3 boda)

Sidra su osnovni podgradni element s kojim se poboljavaju fizike i mehanike

karakteristike stijene oko iskopa. Broj sidara, njihova duina, nosivost i raspored
ovise o kvaliteti stijene, veliini i obliku poprenog presjeka i duini napredovanja.
Uloga pojedinanog sidrenja je da sanira lokalne pojave nestabilnosti i smanjuje
mogunost geolokih odvala stijenske mase. Uloga sistematskog sidrenja je
poveanje ili odravanje vrstoe stijenske mase i ravnomjerna raspodjela
optereenja oko podzemnog iskopa.

113. Koje su sve posebne mjere podgraivanja tunelskog iskopa?

Posebne mjere podgraivanja tunelskog iskopa: elina koplja, Cijevni kiobran

(Pipe roof), Mlazno injektiranje (Jet grouting), Iskop pod komprimiranim tlakom,
Zamrzavanje tla i stijene, Odvodnja

114. Karakteristicne krivulje podgrade i stjenske mase,te nacrtat dva primjera

Karakteristine krivulje stijenske mase i podgrade predstavljaju odnos izmeu

podgradnog pritiska (pi) potrebnog da se uspostavi ravnotea na rubu podzemnog

3
5
otvora pri danom radijalnom pomaku ruba otvora, a prema tom radijalnom pomaku
(ui).

115. to predstavlja karakteristina krivulja stijenske mase i podgrade? Koje

pretpostavke se uvode da bi se odredila karakteristina krivulja stjenske mase?
(3 boda)

Karakteristine krivulje stijenske mase i podgrade predstavljaju odnos izmeu

podgradnog pritiska (pi) potrebnog da se uspostavi ravnotea na rubu podzemnog
otvora pri danom radijalnom pomaku ruba otvora, a prema tom radijalnom pomaku
(ui). Pretpostavke: - Analizira se kruni otvor polumjera (a). - Prirodno stanje
naprezanja oko otvora je hidrostatsko (p0horizontalno = p0vertikalno).- Stijenska
masa u zoni iskopa je homogena i izotropna. U nedirnutom stanju se ponaa idealno
elastino, te su joj svojstva opisana modulom elastinosti E i Poisson-ovim
koeficijentom. Nakon prekoraenja vrstoe stijenska masa se ponaa idealno
plastino. - Podgradni pritisak pi je jednolik po cijelom unutranjem rubu otvora.
 geo_in TEORIJA 13/14

116. Koja su 4 osnovna naela NATM-a (nabroji i objasni)? (5 bodova)

NATM je generalni koncept odnosno filozofija tunelogradnje. etiri su osnovna

naela NATM-a: I. Zadrati vrstou stijene - Izbjei nepoeljno oslabljivanje
(razrahljivanje) stijene paljivim iskopom i trenutnom primjenom podgrade i
ovravanja. II. Zaobljeni oblici presjeka - Izbjegavati koncentracije naprezanja u
kutevima u kojima poinje progresivni lom. III. Popustljiva tanka podgrada -
Primarna podgrada treba biti fleksibilna. Potrebu dodatnog podgraivanja ne treba
ostvarivati podebljavanjem podgrade nego sidrenjem. IV. Mjerenja in-situ opaanje
ponaanja tunela za vrijeme gradnje, kontrola raspodjele naprezanja

117. Koji je osnovni princip Natm kada se govori o pravovremenoj ugradnji

podgrade + skica?

Treba pravovremeno ugraditi podgradu (ne

prerano niti prekasno) i odgovarajue dozirati
stijenski pritisak ugradnjom ne prekrute i ne
preslabe podgrade.

118. Prema NATM-u, na koji nain se smanjuje pritisak vode na podgradu

tunela? (1 bod)

Strujni tlak u masivu kao i statiki pritisak vode na podgradu rastereuje se pomou
drenaa. Stijensku masu treba drenirati omoguavajui vodi dotoku tunel.

119. Kada se pristupa iskopu tunela u vie faza? Na koji se nain vri iskop u
vie faza? to je pritom potrebno osigurati? Skiciraj iskop u 2,3,4 faze? (3 boda)

Ako je stijenska masa loe kvalitete, pristupa se iskopu u vie faza. Kod viefaznog
iskopa zadani profil tunela se kopa u vie faza na nain da se elo iskopa podijeli na
vie dijelova. Kod toga je bitno osigurati da su sva iskopana ela stabilna prije iskopa
sljedeeg.

3
7
 120. Opii i skiciraj cut and cover metodu tunelogradnje. Kada se takva
metoda moe primijeniti? (3 boda)

Metoda iskopa i zatrpavanja tzv. cut and cover je metoda tunelogradnje koja se
sastoji od iskopa graevne jame s povrine terena, izvedbe tunelske konstrukcije u
jami te zatrpavanja izvedene konstrukcije tlom iz iskopa. Primjenjuje se u zonama
malog nadsloja.

14.
121. to je reologija I koji je njen osnovni cilj? (2 boda)

Reologija je znanost koja prouava deformaciju i teenje materije. Osnovni cilj

reologije je definiranje odnosa izmeu naprezanja I deformacije materijala u ovisnosti
o vremenu.

122. Definiraj idealno elastian i idealno plastian materijal? (2 boda)

Idealno elastian materijal je takav kog kojega se deformacija materijala linearno

poveava sa poveanjem naprezanja. Ako se deformacija materijala linearno
poveava pri konstantnom naprezanju onda je materijal idealno plastian.

123. Definirajte to je to puzanje a to dugotrajno deformiranje kod

dugotrajnog ponaanja stijenske mase ? (2 boda)

Kod dugotrajnog ponaanja stijenske mase bitno je razdvojiti dva pojma: Puzanje je
proces kontinuiranog deformiranja materijala pod konstantnim optereenjem i
odnosi se na intaktni, laboratorijski uzorak stijene. Dugotrajno deformiranje je proces
kontinuiranog deformiranja stijenske mase oko podzemnog otvora zbog konstantnog
naprezanja koje je nastalo nakon preraspodjele naprezanja od iskopa. Tako nastale
dugotrajne deformacije su kompleksan rezultat puzanja intaktne stijene, puzanja
mnotva diskontinuiteta i zakanjelog razvoja novih pukotina.
 geo_in TEORIJA 13/14

124. Iz rezultata kojih pokusa se mogu analizirati dugotrajne deformacije?

Dugotrajne deformacije se mogu analizirati iz rezultata:1. Pokusa puzanja 2. Pokusa

relaksacije, 3. Jednoosno monotono-kvazistatinog pokusa u prei

125. Nabroji skiciraj I objasni karakteristine faze tijekom pokusa puzanja?

1. Primarno puzanje brzina

deformacije opada, a dugotrajne
deformacije se stabiliziraju tokom
vremena, 2. Sekundarno puzanje
brzina deformacije je konstantna, 3.
Tercijalno puzanje brzina deformacije
se poveava zbog progresivnog
oteenja stijene.

126. Koja mjerenja se provode pomou klinometra, koja pomou

inklinometra a koja pomou kliznog mikrometra I deformetra te koja je njihova
preciznost?

Mjerenje klinometrima zasniva se na mjerenju kutova zaokreta u konstrukciju

ugraenih specijalnih nosaa, koji se ugrauju posebnim postupkom buenja i
injektiranja. Inklinometri koriste za mjerenje promjene nagiba vertikalnih zacjevljenih
buotina ili cijevi ugraenih u potporne konstrukcije (piloti, dijafragme). Tonost
probnih inklinometara u terenskim uvjetima dosie 0.1 mm/m.. Klizni deformetar i
klizni mikrometar omoguuju kontinuirano mjerenje deformacija du ugraenih
cijevi. Cijevi se mogu ugraivati u buotine ili u konstrukcije. Tonost kliznog
deformetra u terenskimuvjetima iznosi 0.03 mm/m, dok tonost kliznog
mikrometra iznosi 0.003 mm/m. Mjerenja deformacija kliznim deformetrom
zasnivaju se na mjerenju relativnih deformacija ugraenih cijevi spojenih
teleskopskim spojnicama.

127. Hookeov reoloski model?

Mehaniki model simboliziran je Hooke-ovom idealno-elastinom oprugom.

Ponaanje opruge je definirano linearnim, jednodimenzionalnim Hooke-ovim
zakonom, koji kae da je deformacija opruge proporcionalna primjenjenom
optereenju. Za idealno elastino tijelo pretpostavlja se da deformacija nastupa
trenutno I to u konanom iznosu, te se nakon uklanjanja optereenja tijelo vraa u
prvobitan poloaj.

3
9
Tijela (stijene) sa takvim osobinama nazivamo "Hooke-ovim tijelima" I obiljeavamo
ih sa "H".

128. Saint Venantov model?

Saint Venant je predloio model idealno kruto-plastinog materijala, koji ima svojstvo
da ne pokazuje nikakve deformacije dok vrijednost naprezanja ne dosegne
izvjesnu kritinu vrijednost. Mehaniki model simboliziran je klizaem, a njegovo
ponaanje se opisuje situacijom u kojoj na tijelo mase m djeluje silom F, a nalazi se
na hrapavoj, horizontalnoj povrini. Sve dok je primjenjeno naprezanje manje od
granine sile trenja, tijelo je nepomino. Prekoraenjem granine sile trenja tijelo se
pone gibati, odnosno plastino deformirati pri konstantnom naprezanju. Materijali
koji imaju takve osobine se nazivaju "idealno plastinima", pri emu nakon
rastereenja ostaje trajna (nepovratna) deformacija.

Materijale idealno plastinih osobina nazivamo St. Venant-ovim tijelima" i

obiljeavamo ih oznakom St. V".