Voditelj Brodice B Kategorije Skripta PDF

www.diversoimpex.hr diverso@diversoimpex.
hr
facebook.com/diversoimpex twitter.com/diversoimpex
Prirunik za ispit - skripta

(Za internu uporabu)
VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"
kapetan Alfonso Bezmalinovi

Diverso Impex - Split
Studeni, 2014.
VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"
Pravilnikom o brodicama i jahtama (NN 27/05, 57/06, 80/07, 03/08, 18/09, 56/10, 97/12 i
137/13) uspostavljena je nova kategorizacija osposobljenosti za voditelja brodice i to:
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A,

- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B, i
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C.
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B moe stei osoba koja
ima najmanje 16 godina ivota i poloi ispit prema propisanom programu.
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A moe stei osoba koja
ima najmanje 15 godina ivota i poloi ispit prema propisanom programu.
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C moe stei osoba koja
ima najmanje 18 godina ivota, udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, posebice u
pogledu vida i sluha, zavri izobrazbu (25 + 6 kolskih sati) i poloi ispit prema propisanom
programu (obratiti se ovlatenom uilitu ili kapetaniji).
Program ispita za Voditelja brodice kategorije B sastoji se od slijedeih predmeta:
- Pomorska plovidba (navigacija);
- Motoristika i zatitne mjere;
- Pomorstvo, propisi i meteorologija;
- Manevriranje brodicom, sigurnost plovidbe i pruanje prve pomoi; i
- Pomorska radiotelefonska sluba;
Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije B moe:
1.) upravljati brodicama za osobne potrebe u podruju plovidbe III i IV,
2.) upravljati brodicama za prijevoz tereta i ribolov u podruju plovidbe III i IV,
3.) upravljati brodicama za prijevoz putnika u podruju plovidbe III b, III c i IV,
4.) upravljati jahtama do 30 BT za osobne potrebe u podruju plovidbe III i IV,
5.) upravljati jahtama do 30 BT za gospodarske namjene, koje se iznajmljuju bez
posade u podruju plovidbe III i IV.
6.) biti lan posade brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarske namjene u
podruju plovidbe III i III a,
7.) biti lan posade brodice za prijevoz putnika u podruju plovidbe I i II,
8.) biti lan posade jahte od 30 do 100 BT neovisno o namjeni i podruju plovidbe.
Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije A moe upravljati brodicama za

osobne potrebe duljine do 7 (sedam) metara i snage porivnog ureaja do 15 (petnaest) kW u
podruju plovidbe III a, III b, III c i IV.
Osoba koja pristupa polaganju ispita za Voditelja brodice kategorije B na dan
ispita (do 12:00 sati), mora doi u prijemnu kancelariju L. K. Split (soba 4/I) i priloiti:
dvije male fotografije (veliine 3,5 x 3 cm),
izvornik osobne isprave (osobna iskaznica, putovnica)
cca 480,00 kn gotovine (cijena ispita s upravnim pristojbama - podlono promjeni).
Za Voditelja brodice kategorije A isto, jedino cijena ispita iznosi cca 200,00 kn.
Brodica snage porivnog ureaja vee od 15 kW mora imati osobu koja upravlja
brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B koji mora imati najmanje 18
godina ivota.
Osoba koja je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla Uvjerenje za upravljanje
brodicom (do 5 metara i do 5 kW) ovlatena je upravljati brodicom ili biti lan posade brodice
kojom je ovlatena upravljati ili iji je lan posade ovlatena biti osoba sa uvjerenjem o
osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A.
1
Diverso Impex sva prava pridrana.
Osoba koja je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla Uvjerenje o osposobljenosti
za voditelja brodice ovlatena je upravljati brodicom ili biti lan posade brodice kojom je
ovlatena upravljati ili iji je lan posade ovlatena biti osoba sa uvjerenjem o osposobljenosti
za voditelja brodice kategorije B.
1. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)

Navigacija je struno voenje brodice iz luke polazita do luke odredita, pa stoga osoba
koja upravlja brodicom mora biti struno osposobljena, tj. mora imati "Uvjerenje o
osposobljenosti za voditelja brodice A ili B", ovisno o duini i namjeni brodice, granicama
plovidbe, te o snazi pogonskog stroja (motora).
Sve publikacije za pomorce u Republici Hrvatskoj izrauje i izdaje "Hrvatski
Hidrografski Institut" (HHI) sa sjeditem u Splitu, a prodaju vre ovlatene firme diljem obale
Hrvatskog Jadrana.
Najvanije publikacije su "Pomorske karte", te prirunici: "Peljar Jadranskog mora",
ili "Peljar za male brodove", "Popis svjetala i signala za maglu", "Radio-sluba", "Tablice
morskih mijena", "Oglasi za pomorce" (OZP) i dr..
Svaka pomorska karta ima svoj kataloki broj tampan u gornjem lijevom i donjem
desnom kutu i pokriva podruje koje odgovara tom broju. Karte se moraju aurirati (ispravljati
pomou OZP-a), jer inae nisu za plovidbu. Stoga se preporua kupovati ih u ovlatenim
uredima, koji na svakoj karti peatom i datumom potvruju da je ista uredno ispravljena s danom
prodaje. Karte se odabiru prema podruju plovidbe iz Kataloga pomorskih karata.
Pri vrhu karte nalazi se "legenda" koja nam kazuje koje podruje karta pokriva, koliki je
razmjer karte tj. koliko puta je podruje prikazano na karti umanjeno u odnosu na prirodnu
veliinu (primjer: 1:200.000 kazuje nam da je 1 mm na karti jednak 200.000 mm ili 200 metara u
prirodi), te naznaka da su visine i dubine zadane u metrima.
utom bojom na karti oznaeno je kopno, plavom dubine manje od 10 metara, a
bijelom dubine vee od 10 metara. Podruje plave boje omeeno istokanim krugom s
kriiem u sredini oznaava dubinu manju od 2 metra. Podruja bijele boje unutar istokanih
zatvorenih linija oznaavaju dubine od 10 do 20 metara, a unutar isprekidanih zatvorenih linija
dubine vee od 20 metara.
Crvene vijugave linije oznaavaju podmorske kabele (struja, telefon i dr.), a crvene i
crne isprekidane linije oznaavaju podmorske cjevovode (vodovod, naftovod, plinovod,
kanalizacijski cjevovod i dr.).
Sve nabrojane podmorske instalacije poloene su na morskom dnu, pa je na mjestima
gdje su ucrtane na karti zabranjeno sidrenje, koarenje i obavljanje slinih radnji koje bi
mogle dovesti do oteenja instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom kraju podmorske
instalacije mora se postaviti bijela ploa (pano) propisane veliine na kojoj je ucrtano "crno
naopako postavljeno sidro" koje se mora vidjeti s mora, a oznaava zabranu sidrenja.
Crveno prekrieno sidro na morskom podruju karte takoer predstavlja znak zabrane
sidrenja na tom mjestu. Normalno postavljeno sidro crvene boje (u uokvirenom podruju)
oznaava sidrite za brodove koji prevoze opasne tvari (terete).
Normalno postavljeno sidro crne boje na morskom podruju karte oznaava
"preporuljivo sidrite za sve brodove" (osim za brodove koji prevoze opasne tvari).
Brojevi na morskom podruju pomorske karte oznaavaju dubinu mora, a na kopnenom
visinu neke toke iznad povrine mora (uvijek u metrima - vidi legendu).
Slova na morskom podruju oznaavaju vrstu morskog dna, a to je vano poznavati radi
sidrenja, koarenja i sl. Tako razlikujemo: M (mulj), P (pijesak), K (kamen), (ljunak), k
(koljke), Kor (koralji), T (trava), Hr (hrid i dr.).
Sidrenje je vezivanje broda za morsko dno, pa se mora voditi rauna o njegovoj
kvaliteti, jer se sidro mora dobro ukopati, mora dobro drati i lako se uvitlati (podii na brodicu).
Stoga je za sidrenje najpogodnije meko dno (mulj i pijesak). Preporua se, za lijepa vremena,
ispustiti u more sidrenog lanca ili konopa tri do etiri puta dubina (u metrima).
2
"Peljar Jadranskog mora" je prirunik vrlo znaajan za navigaciju. On ima ulogu
vodia, jer korisniku prua niz podataka o lukama, zaljevima, tjesnacima, kanalima i sidritima i
daje razne naputke vane za plovidbu. Primjerice za luku Split nai ete upute za uplovljavanje i
isplovljavanje za brodove razliitih veliina i namjena, tone koordinate (zemljopisnu irinu i
duinu), glavno i priuvno sidrite, sidrite za brodove s opasnim teretima, najee vjetrove i
morske struje sa smjerovima i prosjenim brzinama u vorovima, mogunost uzimanja goriva,
vode i ostalih namirnica, podatke o radu "lukih vlasti" (kapetanija, carina, pomorska policija,
sanitarna inspekcija i dr.), plan luke i raspored vezova, kapacitet luke, pa sve do broja stanovnika
i drugih manje vanih podataka.
"Popis svjetala i signala za maglu" je takoer vaan prirunik koji nam daje sve podatke
o svim pomorskim svjetlima (luka svjetla, obalna svjetla, svjetionici i svjetlee plutae) i to:
redni broj svjetla, poziciju, oblik i materijal gradnje, visinu konstrukcije, visinu svjetla iznad
mora, boju svjetla, period u sekundama, trajanje svjetla i tame, te trajanje zvunog signala i tiine
ukoliko je svjetlo opremljeno napravom za davanje zvunih signala u magli, domet svjetla u
miljama, sektore tame (mraka) u stupnjevima i dr.
"Radio-sluba" je prirunik koji sadri podatke o Obalnim radijskim postajama
(ORP), upute za rad s VHF radijskim postajama (ugraenim ili prenosivim), VHF DSC
ureajima, te propise iz Meunarodnog radio prometa.
"Oglasi za pomorce" (OZP) su publikacije pomou kojih se ispravljaju pomorske karte i
prirunici za plovidbu. Ispravke se mogu odnositi na: postavljanje novog ili trajno gaenje
postojeeg pomorskog svjetla, izmjenu karakteristike postojeeg svjetla, postavljanje novih ili
otklanjanje postojeih podmorskih instalacija ili plutaa, izgradnju luka, gatova, marina (luica) i
drugo. Izdaju se mjeseno. Ispravke mogu biti privremenog ili trajnog karaktera.
Pomorska svjetla mogu svijetliti razliitim bojama, pa tako slovo "B" oznaava svjetlo
bijele boje, "Z" zelene, "C" crvene, "" ute itd.
Luka svjetla smjetena su na ulazima ili prilazima lukama na nain da se na lijevoj
strani nalazi crveno, a na desnoj zeleno luko svjetlo (uvijek gledano s morske strane, tj. prema
ulazu u luku).
IALA - (Meunarodno udruenje svjetioniarskih slubi) je tehniki forum koji
usklauje i unapreuje rad nacionalnih organizacija (u R. Hrvatskoj "PLOVPUT" sa sjeditem u
Splitu) za postavljanje i odravanje objekata sigurnosti plovidbe (balisaa).
Postoje dva sustava pomorskih oznaka i to:
- Lateralni, i
- Kardinalni sustav.
Oznakom lateralnog (bonog) sustava oznaava se lijeva, odnosno desna strana
kanala ili prolaza kojom plovni objekt mora ploviti, te ulazi u luke. Cijela Evropa
ukljuujui Jadransko more spada u "ZONU A". Oznake desne strane obojene su zelenom
bojom (nou zeleno svjetlo), a lijeve strane crvenom bojom (nou crveno svjetlo).
Oznakom kardinalnog sustava obiljeavaju se sigurne strane (najdublje vode)
kojima treba proi pored opasnosti (kombinacije dvaju unjeva na vrhu oznake). Oznaava se
kvadrantalno. Sjeverni (N) kvadrant nalazi se izmeu interkardinalnih smjerova NW i NE i tako
redom (E, S i W) u smjeru kazaljke na satu. Vidi Peljar ili Popis svjetala.
Ostale kratice na pomorskoj karti:

V pl (vidi plan) bez broja upuuje na malo podruje na karti vano za plovidbu, kojemu
je razmjer po deset ili vie puta manji od razmjera karte (prikazuje luke, tjesnace, kanale, zaljeve
i dr.). Najee je ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte gdje nema nikakvih podataka
vanih za navigaciju ili na poleini karte kod malih karata (MK). V pl s naznakom broja kazuje
nam da treba kupiti plan.
Za manji razmjer kaemo da je krupniji, a to znai da je karta bogatija podacima vanim
za navigaciju i time sigurnija. Vei razmjer je sitniji (karta prikazuje vee podruje).
3
Simbol za pomorsko svjetlo oblika je kapljice vode ili suze i crvene je boje. Ima
posebnu oznaku (takoer crvene boje) ako u magli daje zvune signale (vidi svjetlo Rt Raanj,
O. Bra).
Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku po kojoj ga lako i jednostavno moemo
prepoznati. Ne smijemo doi u situaciju da zamijenimo svjetla, jer to moe biti vrlo opasno, pa i
pogibeljno. Stoga, karakteristiku pomorskog svjetla, valja dobro znati oitati, tj. prepoznati ga
kako svijetli. Sama karakteristika sadri: boju svjetla, nain svijetljenja, period u sekundama,
visinu svjetla iznad mora u metrima, te domet svjetla u miljama. Broj u zagradama oznaava
bljeskove u grupi (skupini), a kratica "Pot" sektor zatamnjenja, koji je oznaen s najmanje dvije
isprekidane crte. Pored zatamnjenog sektora postoji jo i crveni sektor, kao i neki drugi, a
najee oznaavaju (pokrivaju) podruja opasna za plovidbu. Stoga je u plovidbi, poglavito
prema njima (sektorima), potrebno promijeniti kurs broda udesno ili ulijevo kako bi se iz njih
sigurno i brzo izalo (treba ploviti s bijelim svjetlom). Vidi dva slijedea primjera karakteristika
pomorskih svjetala:
1.) B C Bl (4) 10s 21m 15-10 M .. ita se: (B) Bijeli i (C) crveni (Bl) bljesak, (4) etiri u
grupi ili skupini, (10s) svakih deset sekundi, (21m) dvadeset i jedan metar iznad povrine mora,
(15) petnaest milja je domet bijelog, a (10) deset milja domet crvenog svjetla.
2.) B Izo 4s 12m 6 M .. ita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake etiri sekunde, dvanaest
metara iznad povrine mora, dometa est milja. Izofazno znai jednako trajanje svjetla i tame. (u
navedenom sluaju 2s + 2s).
Vjetar i struja u navigaciji se razlikuju po smjeru za 180 stupnjeva. Vjetar se
rauna prema smjeru iz kojega dolazi (sjeverni vjetar pue iz sjevera), a struja prema smjeru
u kojega ulazi (sjeverna struja dolazi iz juga - ide prema sjeveru). Vjetar i struja mogu nam
poveati ili smanjiti brzinu ako dolaze ravno u krmu, odnosno u pramac brodice, ili stvoriti vee
ili manje zanoenje ako dolaze u bok brodice, pa o njihovom utjecaju svakako valja voditi
rauna.
KURS (K) je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) s uzdunicom ili
pramcem brodice. Odreuje se pomou dva navigacijska trokuta. Jednim trokutom pokrijemo
ucrtanu liniju kursa (zamiljeni smjer kretanja brodice), te uz pomo drugoga (klizanjem)
dovodimo hipotenuzu u centar najblie rue kompasa. Na obodu rue oitamo vrijednost naega
kursa (u stupnjevima) ovisno o kvadrantu u kojem plovimo. Kurs moe imati vrijednost od 0 -
360. Rauna se u smjeru kazaljke na satu.
Rua kompasa podijeljena je na stupnjeve od 0 do 360 i to u smjeru kazaljke na
satu. 0 oznaava Sjever (N), 90 Istok (E), 180 Jug (S) i 270 Zapad (W).
Rua kompasa ima i krupniju podjelu - na kvadrante i to: I kvadrant od 0 do 90, II od
90 do 180, III od 180 do 270 i IV od 270 do 360, odnosno 0.
Pramac brodice uvijek iz centra rue kompasa usmjerimo prema obodu (paralelno s
naim kretanjem) i ne moe se dogoditi da pogreno odredimo kvadrant odnosno da pogreno
oitamo vrijednost naega kursa. Magnetski kompas na brodici takoer ima kompasnu ruu
podijeljenu na stupnjeve od 0 do 360 ija je 0 odnosno 360 uvijek usmjerena prema
kompasnom Sjeveru (N), pa vrijednost kursa koju smo prethodno odredili na karti, pomou
kormila odravamo na kompasu i tako sigurno iz jedne toke (pozicije) stiemo u drugu toku
(poziciju).
Magnetski kompas slui nam za orijentaciju na moru, a poglavito za odravanje kursa
plovidbe. Sastavljen je od nekoliko dijelova, a najvaniji je kotao, koji mora biti napravljen od
nemagnetskog materijala. U njemu je u tekuini (mjeavina destilirane vode i alkohola) smjeten
jedan ili dva para magnetskih tapia u smjeru Sjever-jug, koji predstavljaju osjetljivi element i
koji 0 na podjeli rue uvijek dre u pravcu kompasnog sjevera (N). Smjeta se u uzdunicu
brodice ili paralelno s njom. Na unutarnjoj strani kotla mora na neki uoljivi nain biti oznaena
pramanica ispod koje oitavamo kurs brodice i njegove promjene. Kotao je za brodicu
privren pomou kardanskog sustava, koji mu omoguava da u svim uvjetima plovidbe rua
ostane u ravnom poloaju u odnosu na povrinu mora, jer bi kompas inae bio neupotrebljiv.
Mora imati osvjetljenje i zatitnu kapu. Danas se na brodicama najee koriste manji kompasi,
4
koji imaju podjelu na pet stupnjeva, malih su dimenzija, praktini i jednostavni za oitavanje
kursa i ostalih smjerova.
AZIMUT () je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) sa smjerom na neki
objekt. Izraava se u stupnjevima, a rauna u smjeru kazaljke na satu.
Brzinu u navigaciji izraavamo u vorovima ili miljama na sat. Ako za jedan sat
prevalimo npr. 7 milja kaemo da plovimo brzinom od 7 vorova. Brzinu moemo mjeriti
ureajem koji se naziva brzinomjer, a moemo je jednostavno dobiti ako prevaljeni put
podijelimo s proteklim vremenom (Primjer: ako 20 milja prevalimo za 4 sata, naa prosjena
brzina iznosit e 5 vorova).
Dubina se u navigaciji izraava u metrima, a mjeri se ureajem koji se naziva
dubinomjer. Dubinomjer najee radi na principu jeke koristei ultrazvuk, pa se jo naziva i
"ehosonder". Ureaj mjeri vrijeme za koje jeka prevali put od predajnika do morskog dna i od
morskog dna do prijamnika, dijeli ga s dva, i mnoi s brzinom irenja ultrazvuka kroz vodu (cca
1500 m/s), te tako pokazuje dubinu ispod kobilice brodice.
Udaljenost u navigaciji izraavamo u nautikim miljama. Jedna nautika milja, na
Merkatorovoj (navigacijskoj) karti, predstavljena je duinom jedne minute zemljopisne irine.
Jedna milja ima 10 kabela ili 1852 metra. Udaljenost u navigaciji uvijek izraavamo u
miljama i kabelima. Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine) ima 60 minuta, a
jedna minuta ima 60 sekunda. Udaljenost na karti mjerimo navigacijskim estarom tako da
jedan krak postavimo na toku polaska, a drugi na toku dolaska, ili izmeu bilo koje dvije toke
na karti. Ne mijenjajui razmak, postavimo estar na skalu zemljopisne irine (lijevo ili desno)
obino na nula, pet ili deset minuta radi lakeg brojenja, te oitamo milje i kabele (vidi u
privitku). Najee je milja (minuta irine) podijeljena na pet dijelova (crtica), tako da svaki dio
ili crtica iznosi po dva kabela, odnosno dvije desetine minute kada mjerimo zemljopisnu irinu.
Pozicija brodice ili bilo koje toke na Zemlji odreena je dvjema
koordinatama: zemljopisnom irinom i zemljopisnom duinom, ije vrijednosti izraavamo u
stupnjevima, minutama i desetinama minute.
Zemljopisna irina kazuje nam koliko smo udaljeni od ekvatora. To je ustvari luk po
meridijanu od ekvatora do paralele nekog mjesta prema sjeveru ili jugu (N ili S). Njezina
vrijednost na ekvatoru iznosi 0, a na polovima (sjeverni i juni) 90.
Zemljopisna duina kazuje nam koliko smo udaljeni od poetnog ili nultog meridijana
ili Grinvia (zvjezdarnica Greenwich u Londonu). To je ustvari luk po ekvatoru od poetnog
meridijana do meridijana nekog mjesta prema istoku ili zapadu (E ili W). Njezina
vrijednost na poetnom meridijanu iznosi 0, a na protu-meridijanu (prema E ili W) 180.
Na pomorskoj karti, kada je pravilno gledamo (od juga prema sjeveru), skala zemljopisne
irine nalazi se lijevo i desno, a skala zemljopisne duine gore i dolje. irinu odreujemo tako da
u estar uzmemo krai razmak od pozicije do najblie paralele, ija nam je irina poznata, pa ne
mijenjajui razmak paralelno klizimo estarom prema lijevoj ili desnoj skali (podjeli) i
jednostavno oitamo stupnjeve, minute i desetine minuta. Za cijeli Jadran irina uvijek ima
predznak "N" ili Sjever. Duinu odreujemo tako da u estar uzmemo krai razmak od pozicije
do najblieg meridijana, ija nam je duina poznata, pa ne mijenjajui razmak paralelno klizimo
estarom prema donjoj ili gornjoj skali (podjeli) i jednostavno oitamo stupnjeve, minute i
desetine minuta. Za cijeli Jadran duina uvijek ima predznak "E" ili Istok.
Poziciju u obalnoj navigaciji moemo odrediti istovremenim opaanjem dva ili vie
azimuta dvaju ili vie poznatih objekata, a moemo i opaanjem jednog objekta u razmaku
vremena (kada na obzoru imamo samo jedan vidljivi objekt). Za odreivanje (snimanje)
azimuta moramo imati smjerni aparat koji se moe nabaviti u vie izvedbi.
Pozicija se moe izraziti i pomou priblinog smjera i udaljenosti od poznatog
objekta. Priblinu (takozvanu zbrojenu) poziciju uvijek moemo odrediti pomou poznatog
kursa, proteklog vremena i prosjene brzine brodice.
Radar je elektronski ureaj na plovilu kojemu je osnovna zadaa otkrivanje objekata u
uvjetima slabe vidljivosti, a radi izbjegavanja sudara na moru. Radi na principu odailjanja
elektromagnetskih valova koji se odbijaju od objekata (ako na njih naiu) i ponovno se vraaju u
5
antenu. Radar za odailjanje i primanje elektromagnetskih valova koristi istu antenu (rotirajua-
usmjerena). Rezultat svega su jeke (odrazi) na ekranu (obala, otoci, te ostali nepokretni i pokretni
objekti), tj. radarska slika. Radarski valovi ire se brzinom svjetlosti (300.000 km/s), pa radar
mora mjeriti vrijeme u mikro-sekundama (miljuntnim dijelovima sekunde). Jedino se radarom
moe izmjeriti udaljenost od broda do nekog objekta, pa je mogunost odreivanja pozicije
radarom kao pomonim navigacijskim pomagalom jedna od najbrih metoda u obalnoj navigaciji
(dovoljno je snimiti (oitati) azimut i udaljenost na jedan poznati objekt).
GPS - Global Positioning System jest satelitski navigacijski sustav koji se sastoji od
priblino tridesetak orbitalnih satelita. Na Zemlji je u pripravi jo nekoliko satelita, koji se u
vrlo kratkom roku mogu lansirati u orbitu. Kontrolni dio ini pet kontrolnih stanica
rasporeenih po Zemlji koje neprekidno prate gibanje GPS satelita. Korisnici na svojim GPS
prijemnicima izravno oitavaju poziciju, tj. zemljopisnu irinu i zemljopisnu duinu.
ECDIS - Electronic Chart Display and Information System jest sustav karata u
elektronikom obliku koje se apliciraju na zaslonima (monitorima). Mogu se umreavati s
drugim elektronskim ureajima na mostu. Na zaslonu je uvijek vidljiva stvarna pozicija plovila.
HHI RH iz Splita zapoeo je s izdavanjem elektronikih pomorskih navigacijskih karata (ENC)
koje se postupno uvode na odreene vrste brodova i koje e se moi koristiti kao primarne
navigacijske karte. Potrebno ih je ispravljati i aurirati kao i klasine (papirnate) karte.
2. MOTORISTIKA I ZATITNE MJERE
Na brodicama razlikujemo slijedee motore: Ugraene i izvanbrodske, dvotaktne i
etverotaktne, jednocilindrine i viecilindrine, benzinske (Otto motore) i dizelske motore.
Dizel (diesel) motor kao gorivo koristi naftu (plinsko ulje), a benzinski benzin i petrolej
ili mjeavinu benzina i ulja u odreenom omjeru kako je to u "Naputku za rukovanje motorom"
odredio sam proizvoa. Prigodom kupovine motora dobijemo: "Raun", "Jamevni list" i
"Naputak za rukovanje motorom".
Ukoliko benzinski motor kao gorivo koristi mjeavinu, a to je dvotaktni motor, tada isti
ne mora imati zaseban spremnik ulja za podmazivanje, ve je tako konstrukcijski izveden da se
podmazivanje vri automatski navedenom mjeavinom. Motor se moe upuivati runo,
elektrino ili komprimiranim zrakom.
Benzinski (Otto) motor radi tako da se zrak i gorivo preko odnosnih filtera (preistaa)
dovode u rasplinja (karburator), gdje se u odreenom omjeru mijeaju. Navedena mjeavina
uslijed podtlaka ulazi u cilindar motora i pali se iskrom koju baca svjeica kada klip doe blizu
gornje mrtve toke, a to izaziva izgaranje i ekspanziju i stvara energiju, koja potiskuje klip
prema donjoj mrtvoj toki. Pretvaranje toplinske energije u mehaniki rad izaziva neprestano
gibanje klipa, koji pokree osovinu, odnosno vijak i na taj se nain ostvaruje propulzija odnosno
vonja (kretanje brodice kroz vodu).
Kod dvotaktnih motora koji troe mjeavinu valja pripaziti da se svjeica ne zaulji ili da
ne nakupi previe garei, jer ista nee moi baciti iskru i zapaliti mjeavinu.
Dizel (diesel) motor nema rasplinjaa niti svjeice. On radi na drukijem principu. U
cilindar motora, preko preistaa, dovodi se isti zrak koji se podizanjem klipa sabija i zagrijava
do temperature od oko 700 i vie stupnjeva Celzija. Pri odreenom poloaju klipa, visokotlana
pumpa kroz rasprska utrca raspreno dizel gorivo (u vidu magle) u ve zagrijani zrak u cilindru
motora, gdje dolazi do samozapaljenja i ekspanzije. Pretvaranje toplinske energije u mehaniki
rad izaziva neprestano gibanje klipa koji pokree osovinu, odnosno vijak i tako ostvaruje
propulziju odnosno vonju (kretanje brodice kroz vodu).
etverotakni motori imaju etiri takta i to: Usis (prvi takt), Kompresija (drugi takt),
Ekspanzija (trei takt) i Ispuh (etvrti takt).
Dvotaktni motori imaju samo dva takta. Prvi takt je Izmjena medija i kompresija, a
drugi Izgaranje i ekspanzija (radni takt). Nemaju ventile, a imaju usisne kanale.
Na brodici se uvijek mora nalaziti dostatna koliina goriva (ukljuujui rezervnu
koliinu) u spremniku odobrenog tipa, a to ovisi o duljini putovanja.
6
Veina motora ima kopu, koja omoguava rad motora u "neutralnom poloaju" ili
"leru", te postavljanje u poloaj za vonju "naprijed" i za vonju "krmom".
Protupoarni aparat mora biti odobrenog tipa, odreene teine i sadraja, s obveznim
uputama za rukovanje i rokom trajanja. Ako je rok istekao potrebno je aparat odnijeti na
servisiranje u ovlateni servis. Punjenje moe biti na prah, pjenu, vodu ili CO 2.
Prije upuivanja motora potrebno je provjeriti: koliinu goriva, dovod goriva od
spremnika do motora, koliinu ulja za podmazivanje (badarenom ipkom), sustav za hlaenje
motora, akumulator ako je upuivanje elektrino i dr. Preporua se, prije isplovljenja, pregledati
brodski vijak i provjeriti da li je slobodan. Ukoliko je hlaenje zrano provjeriti da li je ventilator
slobodan, a ukoliko je vodeno provjeriti da li je otvoren ventil za ulaz mora u sustav za hlaenje
motora. Isti je ventil preporuljivo zatvoriti nakon prestanka rada (gaenja) motora, jer u
protivnom moe doi do poputanja brtvi, naplavljivanja, pa ak i potonua brodice, ali ga se ne
smije nikad zaboraviti otvoriti prije upuivanja motora.
Hlaenje moe biti zrano ili vodeno. Vodeno hlaenje moe biti izravno (direktno) ili
neizravno (indirektno). Kod izravnog hlaenja morska voda ulazi u motor, hladi ga i izlazi iz
njega, a kod neizravnog motor se hladi slatkom vodom iz hladnjaka (kilera), kojega hladi morska
voda. Izravno hlaenje je jeftinije i ee u uporabi.
Motor se u radu kontrolira oslukivanjem i opipavanjem izlazne vode ili pomou
instrumenata kao to su: manometar (pokazuje tlak ulja), termometar (pokazuje temperaturu
rashladnog medija), ampermetar, voltmetar, brojilac okretaja, nivokaz goriva i dr.
Ulje se u motoru mijenja nakon odreenog broja sati rada motora, a to je propisano u
"Naputku za rukovanje motorom".
Prije krcanja goriva na benzinskoj postaji potrebno je provesti slijedee radnje:
iskrcati sve osobe s brodice osim posade, postaviti natpis o zabrani puenja, staviti protupoarni
aparat u pripravu i zatvoriti sve otvore na palubi radi spreavanja mogueg isticanja goriva u
more, tj. oneienja mora uljima s brodice. Voditelj brodice mora uvijek biti u blizini mjesta za
utakanje goriva.
Za benzinski motor preporua se nositi od rezervnih dijelova: svjeice, "tift" (osigura)
za vijak kod izvanbrodskih motora, i alat, a za dizel motore rezervne rasprskae i alat, te filtere
zraka, ulja i goriva.
Podnice u strojarskom prostoru brodice moraju biti od rebrastog (protuklizajueg) lima.
Svaku uoenu mrlju goriva ili ulja valja im prije obrisati - posuiti.
Ako nema palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati propisanu visinu bokova od
podnica do razme prema Pravilniku o brodicama i jahtama.
Ako ima potpunu palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati ogradu 80 cm iznad
palube s razmakom izmeu preaka do 20 cm ili vrstu mreu.
Prostor ugraenog motora mora biti odvojen zatitnom pregradom ili sandukom od
prostora za putnike. Ribarske brodice moraju imati vrstu punu ogradu na vratima
nadgraa visine 30 cm.
Upuivanje benzinskog motora smjetenog u zatvorenom prostoru mora biti izvedeno na
nain da se motor ne moe pokrenuti, a da prethodno prostor nije provjetren pomou zranog
ventilatora sigurnosne izvedbe.
Posude pod tlakom ugraene na brodici moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju
izdanu od Registra (HRB). Pri izvoenju radova na brodici bilo na suhom ili u moru potrebno je
koristiti zatitna sredstva kako bi se izbjegle ili barem ublaile mogue nesree - povrede.
Voditelj brodice odgovoran je za sve radnje koje su u suprotnosti s propisima iz oblasti
pomorstva, te snosi zakonske posljedice.
Na svakoj brodici mora se nalaziti posuda ili kanta (najee plastina) za smjetaj
otpadnih ulja, jer se ista ne smiju odlagati u more. Ulje je zajedniki naziv za sve vrste
goriva. Takoer se u more ne smije bacati smee, a pogotovo stakleni i plastini otpad, jer se
oni vrlo sporo razgrauju - potrebno je primjerice 400 do 500 godina, te na taj nain unitavamo
floru (biljni svijet) i faunu (ivotinjski svijet) mora.
7
U sluaju isteka ulja u more voditelj brodice mora odmah poduzeti mjere protiv irenja
istog (ograivanje konopom, posuivanje i sl.), te obvezno izvijestiti najbliu luku kapetaniju
ili ispostavu kapetanije radi utvrivanja nastale tete na okoliu i sanacije oneienja od
ovlatene firme. Protiv voditelja bit e pokrenut prekrajni postupak za poinjeni pomorski
prekraj, a novane kazne su dosta visoke. Voditelj je takoer duan kapetaniji ili ispostavi
prijaviti svako uoeno oneienje mora uljima, kao i druga slina oneienja.
Akumulator slui kao pomoni izvor napajanja radijske postaje, a na brodicama esto i
kao glavni. Daje iskljuivo istosmjernu struju i mora raditi ispravno najmanje 6 sati bez prekida.
Zato ga moramo paljivo odravati. Moe biti olovni (ee u upotrebi) ili elini (dosta skuplji).
Elektrolit kod olovnog akumulatora je razrijeena sumporna kiselina, a kod elinog razrijeena
kalijeva luina. Odravaju se na nain da se mora kontrolirati nivo elektrolita, koji mora biti
barem 1 cm iznad samih elija. Ukoliko nivo opadne mora se doliti potrebna koliina destilirane
vode. Takoer se spojevi (kleme) moraju odravati da budu isti (dobro ih je nakon ienja
namazati prikladnom mau). Najee akumulator ima 6 ili 12 elija po 2 V (volta) napona,
ukupno 12 ili 24 V. Mogu se spajati u seriju (zbraja se napon) ili paralelno (zbraja se struja).
Svaku kontrolu, naroito prije isplovljenja upisati u radio dnevnik, ako se vodi. Danas se na
brodicama koriste suhi zatvoreni akumulatori i oni punjeni elatinom. Nije ih potrebno odravati,
a mogu se i okrenuti (prevrnuti) bez opasnosti od izlijevanja i oteenja osoba ili plovila.
3. POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJA
Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem ija je duljina vea od 12 metara i
Bruto Tonaa (BT) vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.
Putniki brod je brod ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, a pomorski teretni brod
je brod koji nije putniki i smije prevoziti do 12 putnika.
Bruto tonaa (BT) je zapremnina ili volumen brodice izraena u neimenovanim
jedinicama, koja se dobije badarenjem. Neto tonaa (NT) je uvijek manja od BT.
Jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili
za gospodarsku djelatnost, ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji
boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 osoba ili putnika.
Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je
duljina vea od 2,5 metara, ili ukupna snaga porivnih strojeva vea od 5 kW.
Pojam brodica ne obuhvaa: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u
svrhu prikupljanja, spaavanja ili obavljanja radova, plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja,
kanue, kajake, gondole i pedaline, te daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima.
Gliser jest brodica koja pomou mehanikog porivnog ureaja klizi po povrini mora.
Osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter, i sl.) jest brodica duljine manje
od 4 metra opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim
pogonskim ureajem, projektirana na nain da osoba ili osobe na njoj sjede, stoje ili klee.
Plovilo na zranom jastuku je neistisninsko plovilo iji je trup tijekom plovidbe
potpuno iznad povrine uslijed djelovanja aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom.
Porivni stroj jest svaki motor s unutarnjim izgaranjem s paljenjem goriva iskrom ili
tlakom, koji se upotrebljava u svrhu poriva plovila, a koji ukljuuju dvotaktne i etverotaktne
ugraene motore, krmene propulzore sa ili bez integralnog ispuha, te vanbrodske motore.
portska brodica jest plovni objekt iskljuivo namijenjen sudjelovanju na portskim
natjecanjima, a razvrstana je prema klasama portskih organizacija ili je izvan klase.
Brodica na vesla jest brodica koja kao porivno sredstvo koristi vesla.
Osobe u brodici su lanovi posade i putnici na brodici.
Posada brodice su osobe koje upravljaju brodicom i druge osobe koje obavljaju poslove
u svezi s plovidbom brodice.
Posada jahte jest zapovjednik jahte i druge osobe koje obavljaju poslove u svezi s
plovidbom jahte i upisane su u popis posade jahte.
Putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine ivota,
te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu.
8
Razlikujemo "brodice za osobne potrebe", "brodice za javne svrhe" i "brodice za
gospodarske svrhe".
Upisana brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime, koje odreuje vlasnik.
Oznaku ine dva slova iz imena kapetanije ili ispostave kod koje je brodica upisana i
broj koji oznaava redni broj pod kojim je brodica upisana u odnosni Oevidnik brodica.
Oznaka mora biti ispisana s obje strane slobodnog boka pramanog dijela brodice i to uoljivom
bojom - razliitom od podloge. Primjer: "10 - ST" (broj, pa oznaka) oznaka je brodice za
gospodarske i javne svrhe, a "ST - 10" za osobne potrebe. Ispred oznake, brodica za javne svrhe
mora imati kraticu "RH".
Nakon izvrenog upisa kapetanija ili ispostava koja je brodicu upisala, izdaje vlasniku
"Dozvolu za plovidbu brodice", koja sadri sve podatke o brodici i vlasniku, kao i naznaku
dokle vrijedi pregled brodice.
"Dozvola za plovidbu brodice" i "Uvjerenje za voditelja brodice kategorije A ili B"
moraju se stalno nalaziti na brodici u plovidbi. Neposjedovanje navedenih isprava na brodici u
plovidbi pomorski je prekraj i povlai za sobom propisanu novanu kaznu. Nadzor (kontrolu)
nad brodicom, njezinom opremom, ispravama i posadom obavljaju ovlateni slubenici
kapetanije i ispostava kapetanije.
Brodica koja se ne upisuje u Oevidnik brodica smije se udaljavati od obale kopna ili
otoka najvie do 500 metara.
Sposobnost brodice za plovidbu utvruje se pregledom, kojega obavlja kapetanija ili
njezina ispostava uz propisanu novanu naknadu.
Razlikujemo:
- Osnovni,
- Redovni, i
- Izvanredni pregled.
Osnovni pregled obavlja se prije upisa brodice u Oevidnik, kao i poslije svake obnove
(preinake) brodice ili promjene namjene.
Redovni pregled obavlja se u propisanim rokovima i to:
1. Za gospodarske i javne svrhe svake dvije godine (pregled trupa na suhom svake etiri
godine).
2. Za osobne potrebe svakih pet godina ako je brodica dulja od 7 metara i ima motor
snage vee od 15 kW. Ako je snaga porivnog ureaja manja od 15 kW "Dozvola za plovidbu"
izdaje se s valjanou "trajno".
3. Za prijevoz putnika svake godine (pregled trupa na suhom svake tri godine).
Izvanredni pregled obavlja se kada brodica pretrpi pomorsku nezgodu (nasukavanje,
sudar, potapanje, oteenje trupa ili opreme, poar i sl.) kao i u sluaju kada postoji opravdana
sumnja da brodica ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu.
Pregled jahti vri Hrvatski registar brodova u Splitu (HRB). Postoje iste vrste pregleda
kao i za brodice. Nakon obavljenog pregleda HRB izdaje Svjedodbu o sposobnosti jahte za
plovidbu.
Podruja plovidbe jahti i brodica
Brodica i jahta ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim tehnikim karakteristikama
moe ploviti u sljedeim podrujima plovidbe:
1. Podruje plovidbe I - obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje
su pristupane s mora.
U podruju plovidbe I moe postojati sljedee ogranienje:
I a - do 20 Nm od obale kopna ili otoka.
2. Podruje plovidbe II - obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim morem.
U podruju plovidbe II moe postojati sljedee ogranienje:
II a - do 12 Nm od obale kopna ili otoka.
9
3. Podruje plovidbe III - obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim vodama, vodama
koje su pristupane s mora i teritorijalnim morem RH, a za ribarske brodice duljine vee od 7
metara i zatienim ekoloko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske (ZERP).
U podruju plovidbe III mogu postojati sljedea ogranienja:
III a - do 6 Nm od obale kopna ili otoka;
III b - do 3 Nm od obale kopna ili otoka;
III c - do 1 Nm od obale kopna ili otoka.
4. Podruje plovidbe IV - obuhvaa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga
Jadranskog slijeva u granicama do koje su one plovne s morske strane, te Prokljanskim jezerom.
Prema tipu gradnje razlikujemo sljedee brodice:
- Pasara (ima odsjeenu krmu - takozvano zrcalo),
- Gajeta (ima otar pramac i krmu, iroka i stabilna),
- Guc (slian gaeti samo to je ui, ima "kaf" na pramcu),
- Leut (ima otar pramac i krmu, kaf na pramcu i krmi),
- Batana (ima ravno dno i ravnu krmu),
- Gliser/jet ski (posebna izvedba - klizi po povrini mora),
- Jedrilica, portska jedrilica i dr.
Brodice se najee izrauju od stakloplastike i drva. Manje brodice izrauju se i od
nepromoive gume (moe biti kombinirana gradnja - dno od stakloplastike, a trup od gumenih
cijevi ispunjenih zrakom - tubusi). U praksi se jo koristi: aluminij, elik, vodonepropusna
"perploa", armirani beton i drugo.
Nain gradnje brodice moe biti: kalupiranje ili lijevanje, spajanje, lijepljenje,
zavarivanje i sl. Kod drvenih brodica razlikujemo dodirni, preklopni, dijagonalni i dvostruko
dijagonalni nain. Gumene brodice obino se lijepe.
Brodicom kraom od 2,5 metara mogu se istovremeno prevoziti najvie dvije osobe.
Dimenzije brodice su:
- duljina (najee se koristi duljina preko svega - udaljenost u metrima izmeu
krajnjih toaka pramca i krme),
- irina (misli se na najveu irinu - udaljenost izmeu bokova na polovici duljine),
- visina (vertikalna udaljenost od kobilice do palube ili razme, odnosno ruba ograde), i
- gaz (vertikalna udaljenost od kobilice do neke vodene linije).
Stabilnost brodice je njezino svojstvo da se uvijek vraa u ravan poloaj, ako iz njega
bude izbaena uslijed djelovanja vanjskih sila (more i vjetar). Brodica u plovidbi mora biti
stabilna i ne smije biti prekrcana (ne smije uroniti preko teretne vodene linije). Mora se paziti
da se teret pravilno rasporedi po duljini, po irini, a ponaosob po visini. Tee terete rasporediti
pri samom dnu brodice, a lake terete iznad njih. Teret mora biti sloen na nain da bude siguran
od pomicanja. Teretnu vodenu liniju, koja ujedno oznaava i minimalno nadvoe ili slobodni
bok brodice, moraju imati brodice za gospodarske svrhe. Mora biti ucrtana na oba boka brodice.
Brodica se odrava pravilnom zatitom kako po volji vlasnika, tako i po sili propisa, a sve
da bi se osigurala propisana plovnost i ljudski ivoti na moru. to se tie opreme ona je
propisana Pravilima za statutarnu certifikaciju brodica i jahti (HRB 2005.).
Svaka brodica ovisno o namjeni i kategoriji plovidbe mora imati propisanu opremu (vidi
prilog).
Skuter i jet ski od obvezne opreme moraju imati sigurnosnu narukvicu i konveksni
retrovizor, a ako se iznajmljuju i mogunost daljinskog zaustavljanja s obale. Osobe koje se
nalaze na skuteru i jet skiu moraju imati na sebi prsluke za spaavanje i sigurnosne kacige.
Na gliseru koji vue skijaa, padobranca ili osobu na gumenom jastuku ispunjenom zrakom ili
slino, na moru ili nad morem, pored najmanjeg broja lanova posade propisanim ovim
Pravilnikom, mora se nalaziti jo jedna osoba koja nadzire skijaa, padobranca ili druge osobe i
daje im upute.
Konopi se najee izrauju od raznih plastinih masa. elik-ela (eline konope)
susreemo kod brodica namijenjenih ribolovu i prijevozu tereta, kao i kod jedrilica. Konopi
10
biljnog podrijetla rijetko se koriste na brodicama, jer su nepraktini. Konope i elik-ela valja
uvati od utjecaja sunca i mora (spremati ih u potpalublje) i obvezno zamijeniti kada se primijete
oteenja (puknua niti i sl.). U privitku vidi uzlove koji se najvie koriste u praksi:
- muki uzao,
- zastavni uzao,
- vrzin uzao,
- sidreni uzao, i
- panjak.
Posada brodice
Osoba koja upravlja brodicom mora biti osposobljena kao:
- Voditelj brodice kategorije A
- Voditelj brodice kategorije B
- Voditelj brodice kategorije C.
Osposobljenost se dokazuje Uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja brodice.
Primjeri:
Brodica za osobne potrebe u podruju plovidbe III. i IV. mora imati najmanje sljedei
broj lanova posade:
- osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B.
_____________________________________________
Brodica za osobne potrebe duljine do "7" metara i snage porivnog ureaja do "15"
kW u podruju plovidbe III.a, III.b, III.c i IV. mora imati najmanje sljedei broj lanova
posade:
- osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije A.
_____________________________________________
Iznimno brodica snage porivnog ureaja veeg od 15 kW mora imati osobu koja upravlja
brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B koji mora imati najmanje 18 godina
ivota.
Brodicom za osobne potrebe na vesla moe upravljati osoba starija od 12 godina.
_____________________________________________
Brodice za prijevoz putnika u podruju plovidbe III. i III.a mora imati najmanje
sljedei broj lanova posade:
- osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije C
- jednog lana posade osposobljenog za voditelja brodice kategorije B.
_____________________________________________
Jahtama do "30" BT za gospodarske namjene koje se iznajmljuju bez posade, kao i

jahtama za osobne potrebe moe zapovijedati osoba osposobljena kao voditelj brodice
kategorije B.
Meteorologija
Meteorologija je znanost koja se bavi prouavanjem fizikih svojstava atmosfere.
Meteoroloki elementi ili elementi vremena su:
- temperatura zraka;
- atmosferski tlak;
- vlanost zraka;
- vidljivost;
- oblanost;
- padaline (oborine);
- vjetar;
- stanje mora i dr.
Prva tri elementa su najvanija, jer se na njihovim meusobnim odnosima odvijaju
sve vremenske promjene u atmosferi koje su bitne za ivot na zemlji. Elementima vremena
opisujemo vrijeme. Vrijeme je trenutano stanje atmosfere nad nekim podrujem.
11
Atmosfera je zrani omota oko Zemlje, a njezin najnii sloj (do cca 10 km) zove se
troposfera.
Temperatura zraka je stupanj zagrijanosti zraka ili njegovo toplotno stanje. Mjeri se
termometrom, a izraava u stupnjevima Celsiusa (C ).
Atmosferski tlak je sila kojom stupac zraka tlai jedinicu povrine zemlje (1 cm2). Mjeri
se barometrom (na brodu se zove Aneroid i nije na ivu), a izraava se u hektopaskalima.
Vlanost zraka jest koliina vodene pare u zraku. Vodena para je plin (plinovito stanje
vode) laki od zraka, bez boje, mirisa i okusa. Vlanost se mjeri higrometrom, a izraava u
postocima (relativna vlaga).
Vidljivost je najvea horizontalna udaljenost na kojoj prostim okom jasno moemo
razaznati neki objekt. Procjenjuje se i izraava u kilometrima. Kada vidljivost padne ispod
jednog kilometra kaemo da je magla i izraavamo je u metrima. Kada je vidljivost od 1 - 10
kilometara kaemo da je sumaglica.
Magla je vidljivi skup vrlo sitnih estica kondezirane vodene pare pri povrini mora
i bitno oteava navigaciju, jer smanjuje vidljivost.
Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg prema podruju nieg tlaka
zraka. Ako izmeu dva mjesta na zemljinoj povrini nema razlike u tlaku zraka nee biti ni
vjetra. Razlika u tlaku nastaje radi nejednakog zagrijavanja mora i kopna. Kopno se brzo
grije i brzo hladi, dok se more sporo grije, ali i sporo hladi.
Na Jadranu razlikujemo osam razliitih vjetrova, koji puu iz slijedeih smjerova:
- Tramontana iz sjevera ili Norda (N),
- Bura iz sjeveroistoka ili Nordista (NE),
- Levanat iz istoka ili Ista (E),
- Jugo ili iloko iz jugoistoka ili Saudista (SE),
- Otro iz juga ili Sauda (S),
- Lebi iz jugozapada ili Saudvesta (SW),
- Ponente ili Pulenat iz zapada ili Vesta (W), te
- Maestral iz sjeverozapada ili Nordvesta (NW).
Smjer vjetra utvruje se na otvorenom moru gdje nema prirodnih prepreka.
Najopasniji vjetar na Jadranu je bura. Predznak za buru je pojava kape od bijelih
oblaka iznad primorskih planina (kapa raste - bura jaa i obrnuto), te suhi zrak, oseka (niska
voda), porast tlaka zraka i dr. Bura je hladan vjetar, pue na "refule" s kopna prema moru, stvara
neugodnu morsku prainu i u vrlo kratkom vremenu dosie orkansku snagu. im se uoe
znakovi preporua se odmah skloniti u najbliu uvalu ili luku.
Drugi neugodan vjetar je jugo. Predznak za jugo je pojava sumaglice na jugoistonom
dijelu obzora, poveana vlanost zraka, plima (visoka voda), pad tlaka zraka, poveavanje
oblanosti i dr. Jugo pue ujednaeno s mora prema obali, donosi kiu i jaa postupno, tako da
imamo dovoljno vremena sigurno se zakloniti.
Maestral je ugodni ljetni vjetar, pue iskljuivo danju, osvjeava, a u uskim kanalima
(Hvarski, Peljeki i dr.) zna biti dosta jak, pa pogoduje ljubiteljima jedrenja, a posebice jedrenja
na dasci.
Nevera je ljetna oluja, koja se ne moe sigurno predvidjeti, zna biti vrlo jaka, ali je
kratkotrajna. Dolazi iz smjera NW do SW i praena je jakom kiom. Skloniti se u najbliu luku,
uvalu, zaljev i sl. Nakon njenog prestanka ubrzo ponovno zavlada lijepo vrijeme.
Postoje i zatvoreni vrtloni bariki sustavi i to visokog tlaka zraka (anticiklone) i
niskog tlaka zraka (ciklone). Anticiklona donosi lijepo vrijeme, a ciklona donosi runo vrijeme.
Pribliavanjem anticikloni tlak zraka raste, a pribliavanjem cikloni tlak zraka opada. Na
sjevernoj polukugli (hemisferi) zrak u cikloni struji u smjeru obrnutom od smjera kazaljke
na satu, a u anticikloni u smjeru kazaljke na satu (radi sile rotacije Zemlje, centrifugalne sile
i sile trenja - Koriolisova sila).
"Meteoroloko izvjee" za podruje Jadrana izrauje Dravni hidrometeoroloki zavod
R. Hrvatske - Pomorski meteoroloki centar u Splitu (DHZ - PMC) barem tri puta dnevno.
Prije poetka putovanja ista se moe pogledati na oglasnoj ploi luke kapetanije. Obalne
12
radijske postaje emitiraju je na hrvatskom i engleskom jeziku tri puta dnevno u propisano
vrijeme (konzultirati informativnu kartu HHI-a).
Oblak je vidljivi skup sitnih estica kondezirane vodene pare. Dijele se na niske
oblake (do dva km), srednje oblake (od dva do est km) i visoke oblake (iznad est km).
U oborine spadaju: kia, tua, snijeg, rosulja, rosa i dr. Oborine u plovidbi mogu
smanjiti vidljivost kao i magla.
Plima je periodino uzdizanje, a oseka periodino sputanje razine mora uslijed
djelovanja privlanih sila mjeseca, planeta, sunca i zvijezda. Na Jadranu nemaju znaajniju
ulogu, jer su razlike izmeu visokih i niskih voda male (do cca 0,9 metara), dok na pojedinim
podrujima Zemlje razlika dosie 12 metara i vie. Kada more nadolazi ili se povlai nastaju vrlo
jake struje koje nazivamo "struje plime i oseke". Tlak zraka takoer uzrokuje plimu i oseku.
Morski valovi predstavljaju ritmiko uzdizanje i sputanje morske povrine, a
morske struje predstavljaju kretanje vodenih masa. Najee na moru susreemo vjetrovne
valove (ivo more) dok rjee susreemo valove mrtvoga mora (nastaju prije ili poslije
nevremena). Valovi se definiraju elementima vala i to duinom (horizontalni razmak izmeu
brjegova dva susjedna vala), visinom (vertikalni razmak izmeu najdonje toke dola i najgornje
toke brijega vala) i periodom (vremenski razmak izmeu prolaska dva uzastopna brijega kroz
istu toku). Duina i visina vala izraava se u metrima, a period u sekundama. Morska struja
u Jadranu odjeljak je Sredozemne struje. Ulazi uz obalu Albanije, Crne Gore, Hrvatske i
Slovenije, te se sputa niz obalu Italije prema Otrantu (obrnuto od smjera kazaljke na satu).
Plovidba uz obalu i red u lukama
Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom.
Nadzor nad provoenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih
morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi kapetanija.
Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije zapoeti prije nego se
iskrcaju putnici.
Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu moe zapoeti nakon to se brod odnosno
brodica opskrbe pogonskim gorivom.
Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se pribliavati obali, i to:
1. brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;
2. jahte na udaljenost manju od 150 m;
3. motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.
Polijetanje/slijetanje hidroavionom kapetanija moe odobriti na udaljenosti manjoj
od 300 m uz uvjet da mjesto polijetanja/slijetanja bude objavljeno u Oglasu za pomorce.
Iznimno plovila iz stavka 1. ovog lanka mogu ploviti i na manjim udaljenostima od
obale radi uplovljavanja u luku i sidrite ili pristajanja uz obalu ako to zahtijeva
konfiguracija plovnog puta, ali su pri tome duni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu
lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.
Brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima, kanui, kajaci, gondole,
sandoline i pedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale.
U vodenom prostoru pored plae jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti veoj
od 50 m od ograde ureene plae, odnosno 150 m od obale prirodne plae.
Gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zranom jastuku i sl.)
mogu glisirati samo na udaljenosti veoj od 300 metara od obale i to na podruju na kojem
istima nije zabranjeno glisirati.
Podruja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon zabranjeno glisirati,
odreuje kapetanija.
Zabranjeno je, bez odobrenja kapetanije, kupanje i plivanje u lukama i prilazima
luka, uskim vodenim prolazima i kanalima i u kojima se obavlja plovidba.
Zabranjeno je jedrenje na dasci u podruju ulaza u luku, u uskim prolazima gdje se
odvija plovidba brodova i brodica, te unutar ureene plae.
13
Osobe koje obavljaju podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost pod morem moraju
za vrijeme ronjenja po morskoj povrini za sobom povlaiti uti ili naranasti balon iji
promjer ne smije biti manji od 30 cm.
Ako se odrava portsko natjecanje u podvodnom ribolovu ili nekoj drugoj aktivnosti pod
morem, nain oznaavanja natjecatelja i prostora za natjecanje odreuje kapetanija.
Zabranjeno je kupaima plivati izvan ograenog vodenog prostora ureene plae.
Zabranjeno je kupaima plivati na udaljenosti veoj od 100 m od obale prirodne plae.
Iznimno kupai mogu plivati i na udaljenosti veoj od 100 m u vodenom prostoru
prirodne plae koja po svojoj konfiguraciji onemoguuje plovidbu (pliaci, sprudovi, hridi,
grebeni i sl.).
U kanalima i tjesnacima brodovi krai od 20 metara moraju se sklanjati veim
brodovima s puta, a ako ele prijei kanal moraju to initi najkraim putem, tj. okomito na
smjer pruanja kanala ili tjesnaca.
U luci je zabranjeno:
1) onemoguiti pristup napravama za privezivanje;
2) premjetati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i ureaje drugog plovnog objekta osim
kad je to potrebno radi spreavanja neposredne i oite tete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili
odlaska plovnog objekta;
3) vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i ureaje koji nisu
namijenjeni za privezivanje i kretati se po njima;
4) neovlateno postavljati, premjetati, mijenjati, uklanjati ili oteivati plovidbene i
druge oznake ili naprave za privezivanje;
5) oteivati operativne obale tekim vozilima, smjetanjem tekih predmeta preko
doputenog optereenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova
obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi teta operativnim obalama;
6) zavarivati, loiti vatru na otvorenom ognjitu na obali ili na plovnom objektu i na
napravama za privezivanje;
7) istiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;
8) zagaivati zrak isputanjem praine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih koliina
utvrenih posebnim propisima;
9) drati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra
broda,
10) kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vui ili uiti skijanje na vodi;
11) na istezalitu drati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi drati bilo kakav
materijal;
12) obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube,
opreme i stroja izvan uobiajenih poslova;
13) spaljivanje otpada na plovnom objektu;
14) na bilo koji nain ugroavati sigurnost plovidbe, ljudskih ivota i okolia.
Radnje iz toaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog lanka zabranjeno je obavljati
i na sidritu luke.
Radnje iz toaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog lanka mogu se obavljati u
brodogradilitima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom
uz suglasnost kapetanije.
4. MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIBDBE I PRUANJE PRVE
POMOI
Manevriranje je vjetina upravljanja brodicom prilikom pristajanja, sidrenja, plovidbe
po olujnome moru i sl. Da bi mogli izvriti to uinkovitiji manevar brodice moramo poznavati
djelovanje razliitih sila koje utjeu na nju, a koje moemo podijeliti na:
- Vanjske sile (morska struja, valovi, plitko more i vjetar) i
- Unutarnje sile (vijak, kormilo, sidreni ureaj i privezni konopi).
14
Poznavanjem djelovanja navedenih sila moemo pri manevriranju povoljno iskoristiti njihov
uinak ako je koristan ili smanjiti ako je tetan.
Vijak i kormilo imaju izravni utjecaj na manevriranje brodicom. Dok se vijak okree
i ostvaruje kretanje brodice naprijed, strujanje koje proizvodi direktno udara na list kormila ime
poveava njegov uinak. Brodsko kormilo se izrauje za svaku brodicu ponaosob, jer je vrlo
bitno da kormilo dobro slua. Izrauju se od razliitih materijala ovisno o tipu brodice.
Kod brodica s vijcima fiksnog koraka razlikujemo desnokretne i lijevokretne vijke.
Desnokretni vijak se okree udesno, a lijevokretni ulijevo pri vonji naprijed. Pri vonji
krmom, javlja se jaki izboj krme u suprotnu stranu, tj. udesno kod lijevokretnog, a ulijevo kod
desnokretnog vijka. Navedeni uinak koristimo prigodom pristajanja bokom uz obalu vodei
rauna pristajemo li desnim ili lijevim bokom. Postoje brodice s jednim, dva ili vie vijaka. Pri
vonji krmom kormilo skoro da i nema uinka (mali krak - mali moment).
Kod brodica s dva vijka vijci se okreu u suprotnim smjerovima i to prema vani
(lijevi vijak se okree u lijevu, a desni u desnu stranu) ime se eliminira izboj. Brodicu s dva
vijka moemo okrenuti u vrlo malom prostoru. Pri okretanju brodice udesno vozimo lijevim
strojem naprijed, a desnim strojem krmom. Pri okretanju brodice ulijevo vozimo obrnuto.
Kormilarenje je upravljanje brodicom preko kormilarskog ureaja tijekom plovidbe
odnosno za vrijeme manevriranja u luci ili na sidritu. Kormilarski ureaj se sastoji od: lista
kormila, rude kormila, uzdi kormila i kormilarskog kola. Okretanjem kormilarskog kola
preko uzdi i rude kormila zaokreemo list kormila u stranu okreta kola ime direktno djelujemo
na promjenu smjera plovidbe. Klasina kormila nisu visoko uinkovita i mogu se zakrenuti u
stranu do priblino 35. U praksi je potrebno stei vjetinu rukovanja kormilom.
Privez brodice u luci podrazumijeva pristajanje ili isplovljavanje s obale. Brodica se uz
obalu privezuje brodskim konopima. Brodica se moe privezati bokom uz obalu ili uz ve
privezano plovilo ili u "etverovez" (krma vezana za obalu, a pramac usidren ili privezan
na priveznu plutau) - nain na koji se zauzima manje obalnog prostora.
Ovisno o izboju krme lake je pristati suprotnim bokom od smjera okretanja vijka
(lijevim bokom kod desnokretnog, a desnim bokom kod lijevokretnog vijka) - vidi skicu u
privitku.
Prilikom isplovljavanja koristiti promjene vonje strojem, brodske konope i kormilo.
Sidrenje je vezivanje brodice za morsko dno. Prilikom odabira sidrita moramo voditi
rauna o kvaliteti dna, jer se sidro mora dobro ukopati, mora dobro drati i lako se uvitlati
(podii na plovilo). Najpogodnija dna za sidrenje su muljevita ili pjeskovita (meka dna).
Preporua se, za lijepog vremena, ispustiti sidrenog lanca ili konopa u more oko etiri puta
dubina na mjestu sidrenja (u metrima). Osim nevedenog voditi rauna i o utjecaju valova, struje i
vjetra, duini i gazu brodice, blizini drugih plovila ili opasnosti i veliini laznog prostora
(povrina kruga radijusa sidro-krma brodice, jer se moe okretati u krugu od 360 uslijed
djelovanja vanjskih imbenika). Brodica se najee sidri jednim sidrom da ne doe do
zapletanja lanaca. Kad se brodica pribliava odabranoj toki sidrenja plovi se u vjetar ili u struju,
prilagoavajui brzinu, te se zavozi krmom neposredno prije obaranja sidra.
U sluaju pada osobe u more, u plovidbi, kada smo to osobno vidjeli, ili nam je netko
dojavio, odmah kormilo moramo postaviti "sve u stranu" pada osobe u more, kako bi sprijeili
da istu zahvati vijak brodice. Nakon tako izvrenog manevra smanjujemo brzinu i vraamo se
kruno na mjesto pada osobe u more i vrimo spaavanje. Takav okret nazivamo "obini okret".
Ako je mogue treba odmah osobi dobaciti kolut ili prsluk za spaavanje. Ako ju ne uspijemo
pronai, zatrait emo pomo i zapoeti s potragom, te obavijestiti najbliu Kapetaniju ili
ispostavu, koja e preuzesti rukovoenje akcijom potrage i spaavanja. Ako pak nije uoen pad
osobe u more ve se sazna naknadno izvodi se drugaiji manevar (Williamsonovg okret - vidi i
privitku).
Pored vijaka na brodicama se koriste i propulzori na mlazni (jet) pogon i jedra. Neke
brodice imaju ugraene "bau trastere" (vijci u pramanom dijelu trupa), koji ovisno o smjeru
vrtnje pomiu pramac udesno, odnosno ulijevo i olakavaju manevriranje.
15
Izbjegavanje sudara na moru
Definicije:
- Jarbolno svjetlo je bijele boje, postavljeno na jarbolu i osvjetljava luk obzora od 225
po pramcu.
- Bona svjetla su: zeleno na desnom, a crveno na lijevom boku. Osvjetljavaju luk
obzora od po 112,5 (skupa pokrivaju sektor jarbolnog svjetla).
- Krmeno svjetlo je bijele boje, postavljeno na krmi broda i osvjetljava luk obzora od
135 po krmi.
- Kruno svjetlo se postavlja na najvidljivijem mjestu na brodu i osvjetljava luk obzora
od 360.
- Svjetlo za tegljenje je ute boje, postavljeno iznad krmenog svjetla i osvjetljava luk
obzora od 135.
- Jedan dugi signal (zvukom ili svjetlom) traje 4 - 6 sekundi.
- Jedan kratki signal traje jednu sekundu.
- Dnevni znakovi (kugla, unj s vrhom prema dolje, dvounj spojen s vrhovima, dvounj
spojen s bazama, koara, i dr.) su crne boje, promjera 60/30 cm, a istiu se samo za dnevnog
svjetla i to na najvidljivijem mjestu na brodu ili brodici (vidi u privitku).
- Svjetla se pokazuju u plovidbi od zalaska do izlaska sunca, a danju u uvjetima slabe
vidljivosti (magla, oborine i sl.). U takvim uvjetima potrebno je pojaati osmatranje, smanjiti
brzinu i oglaavati se prema ovim Pravilima.
Svjetla za brodove na mehaniki pogon
- Motorna brodica kraa od sedam metara i brzine manje od sedam vorova mora
stalno pokazivati jedno bijelo kruno svjetlo. Ako ima kabinu pokazivat e i bona svjetla, ako
je to mogue.
- Motorna brodica duljine do 12 metara pokazivat e bona i bijelo kruno svjetlo.
Ista svjetla e pokazivati i brodica kraa od sedam metara ako je bra od 7 vorova.
- Brod duljine do 50 metara pokazivat e jedno jarbolno, bona i krmeno svjetlo.
- Brod dulji od 50 metara pokazivat e dva jarbolna svjetla (na dva jarbola) od kojih
je prednje na manjoj visini, bona i krmeno svjetlo.
Svjetla za brodove na vesla i jedra
- Brodica na vesla i jedra duljine manje od 7 metara ne mora stalno pokazivati
nikakva svjetla, ali mora u pripremi imati runu svjetiljku ili "fenjer" s bijelim svjetlom radi
oznaavanja pozicije u sluaju kada postoji rizik od sudara.
- Plovilo na jedra duljine do 20 metara moe pri vrhu jarbola pokazivati samo
kombiniranu svjetiljku (bona svjetla i krmeno u jednoj svjetiljci).
- Brod na jedra dulji od 20 metara mora stalno pokazivati bona i krmeno svjetlo, a
pored njih pri vrhu jarbola moe (ali ne mora) pokazivati dva kruna svjetla u okomici i to
crveno iznad zelenog.
- Napomena: Jedrenjaci krai od 20, pa ak i oni krai od 7 metara mogu pokazivati
sva svjetla jedrenjaka duljeg od 20 metara, ali ne moraju.
- Motorni jedrenjak je brod ili brodica koja se istovremeno kree kroz vodu pomou
mehanikog porivnog ureaja i jedara i smatra se brodom na mehaniki pogon, pa je duan
pokazivati sva svjetla broda na mehaniki pogon u odnosu na svoju duljinu.
Svjetla za ostale brodove
- Usidreni brod pokazivat e jedno kruno bijelo svjetlo na pramanom dijelu. Ako
je dulji od 50 metara jo jedno kruno bijelo svjetlo na krmenom dijelu broda, ali na manjoj
visini, a ako je dulji od 100 metara upalit e jo i sva radna (palubna) svjetla.
16
- Brod nesposoban za manevriranje pokazivat e dva crvena kruna svjetla u
okomici.
- Nasukani brod pokazivat e dva kruna crvena svjetla u okomici i svjetla usidrenog
broda ovisno o duljini (dobro je usidren i potpuno nesposoban za manevriranje).
- Brod ograniene sposobnosti manevriranja pokazivat e tri kruna svjetla u
okomici i to: crveno - bijelo - crveno.
- Brod ogranien svojim gazom pokazivat e tri crvena kruna svjetla u okomici.
- Brod koji isti mine pokazivat e tri zelena kruna svjetla postavljena u kri pri
vrhu jarbola. Takvom se brodu nije doputeno pribliavati 1000 metara po krmi i 500 metara po
bokovima.
- Teglja zauzet tegljenjem pokazivat e dva jarbolna svjetla u okomici na prednjem
jarbolu, bona svjetla, krmeno i iznad njega uto svjetlo za tegljenje.
Kada je duljina teglja vea od 200 metara (raunajui od krme tegljaa do krme
zadnjeg objekta u teglju), umjesto dva, na prednjem jarbolu pokazivat e tri jarbolna svjetla u
okomici.
- Tegljeni brod (objekt) pokazivat e bona i krmeno svjetlo. Ako nije mogue treba ga
osvijetliti na neki drugi nain da se oznai njegova prisutnost u teglju (reflektorom s tegljaa).
- Brod zauzet ribolovom pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to zeleno iznad
bijelog kada koari, odnosno crveno iznad bijelog kada je zauzet bilo kojom vrstom
ribolova osim koarenja.
- Peljarski brod (pilotina) kada je u slubi pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i
to bijelo iznad crvenog.
Dnevni znakovi
- Usidreni brod istaknut e crnu kuglu na pramanom dijelu bez obzira na duljinu.
- Brod nesposoban za manevriranje istaknut e dvije crne kugle u okomici.
- Nasukani brod istaknut e tri crne kugle u okomici.
- Motorni jedrenjak kada plovi, istaknut e crni unj s vrhom prema dole.
- Brod ograniene sposobnosti manevriranja istaknut e tri signalna crna tijela u
okomici i to: kugla - dvounj spojen s bazama - kugla.
- Brod ogranien svojim gazom istaknut e crni valjak (cilindar).
- Brod koji isti mine istaknut e tri crne kugle postavljene u kri.
- Teglja i tegljeni objekt (brod) istaknut e po jedan crni dvounj spojen s bazama
samo ako je duljina teglja vea od 200 metara.
- Peljarski brod u slubi istaknut e zastavicu "H" (bijelo - crvene boje) po
Meunarodnom signalnom kodeksu.
- Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova istaknut e crni dvounj spojen s
vrhovima. Ako je krai od 20 metara moe istaknuti samo znak oblika koare.
Zvuni signali brodova koji se meusobno vide
- Jedan kratki signal (.) oznaava promjenu kursa udesno.
- Dva kratka signala (..) oznaavaju promjenu kursa ulijevo.
- Tri kratka signala (...) oznaavaju vonju krmom.
- Najmanje pet kratkih signala (.....) ili vie oznaavaju upozorenje drugom brodu
kada se ne razumiju njegove namjere.
Kada brod nailazi iza Rta (punte) ili iza zavoja u rijeci ili kanalu i ne moe vidjeti
drugu stranu, oglasit e se jednim dugim (-) signalom. Brod koji se nae s druge strane i uje
navedeni signal, oglasit e se takoer jednim dugim zvunim signalom.
U uskim kanalima i tjesnacima u pravilu nije doputeno pretjecanje.
Ako brod ipak eli pretjecati brod ispred sebe pitat e ga za doputenje i to s dva duga
i jednim kratkim zvunim signalom ako ga eli pretjecati s njegove desne strane, odnosno s
dva duga i dva kratka zvuna signala ako ga eli pretjecati preko njegove lijeve strane.
17
Ako se upitani brod slae odgovorit e jednim dugim, jednim kratkim, jednim dugim i
jednim kratkim zvunim signalom. Ukoliko pak nita ne odgovori pretjecanje se ne smije
poduzeti. Pored zvunih signala preporua se koristiti VHF radijsku postaju - kanal 16 i svjetlo.
Zvuni signali pri ogranienoj vidljivosti (u magli)
Prema Pravilniku o brodicama sredstvo za zvuno oglaavanje dune su imati brodice bez
obzira na namjenu, ako im je plovidba dozvoljena u granicama unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
- Svi brodovi oglaavat e se u magli sirenom u vremenskim razmacima od dvije
minute, osim usidrenog i nasukanog broda, koji e se oglaavati zvonom i/ili gongom u
razmacima od jedne minute. Gong moraju imati brodovi dulji od 100 metara.
- Brod na mehaniki pogon u plovidbi oglaavat e se jednim dugim zvunim
signalom.
- Brod koji plovi, ali se ne kree kroz vodu oglaavat e se s dva duga zvuna signala.
- Brod koji plovi na jedra, brod zauzet tegljenjem, brod zauzet ribolovom, brod
nesposoban za manevriranje, brod ograniene sposobnosti manevriranja i brod ogranien
svojim gazom oglaavat e se jednim dugim zvunim signalom popraenim s dva kratka.
- Peljarski brod u slubi oglaavat e se s etiri kratka zvuna signala.
- Usidreni brod oglaavat e se brzom zvonjavom na pramanom dijelu broda u
trajanju od 5 sekundi, a dulji od 100 m i gongom na krmi i to odmah nakon zvonjave.
- Nasukani brod oglaavat e se isto kao usidreni, samo to prije i poslije brze
zvonjave mora dati po tri odvojena udarca zvonom.
Pravila za izbjegavanje sudara na moru
- Kada se dva plovila na mehaniki pogon pribliavaju iz suprotnog smjera, svaki
mora promijeniti kurs udesno. Radnja mora biti izvrena pravovremeno i odluno.
- Kada se kursovi dvaju brodova na mehaniki pogon presijecaju tako da postoji
opasnost od sudara, izbjegavat e onaj brod, koji vidi drugoga preko svoje desne strane. Brod s
pravom puta zadrat e svoj kurs i brzinu i stalno pratiti kretanje broda koji ustupa put. Rizik
sudara utvruje se pomou pramanog kuta na brod koji dolazi s desne strane. Ako se kut naglo
smanjuje brod prolazi po pramcu. Ako se kut naglo poveava brod prolazi po krmi. Ako se
pramani kut ne mijenja ili se sporo mijenja postoji rizik od sudara i valja izbjegavati
sukladno pravilima.
- Brod koji pretjee brod ispred sebe, na otvorenom moru, (pribliava mu se po krmi)
moe tu radnju obaviti promjenom kursa udesno ili ulijevo vodei rauna o brodovima koji
dolaze iz suprotnog smjera, s tim da nikada ne smije presijecati kurs brodu kojega pretjee.
Jedrenjak nema prednost ako pretjee brod ispred sebe.
- Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u razliiti bok (jedan u lijevi, a
drugi u desni) izbjegavat e onaj koji prima vjetar u lijevi bok (s lijeve strane).
- Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u isti bok (oba u lijevi ili oba u
desni) izbjegavat e onaj koji se nalazi u privjetrini (ima jai vjetar).
- Brod koji izlazi iz luke ima prednost pred brodom koji ulazi u luku.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
to se tie Pruanja prve pomoi u sklopu ovog programa ista se priznaje uz predoenje
"Vozake dozvole" ili bilo koje druge isprave iz koje se vidi da je kandidat istu poloio.
Inae gradivo obuhvaa:
- Sredstva za pruanje prve pomoi;
- Izvori povreda na brodici;
- Umjetno disanje;
- Pruanje prve pomoi u sluaju hipotermije (gubitka tjelesne topline), smrzavanja
i visokih atmosferskih temperatura;
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
18
Sigurnost plovidbe
Pomorska nesrea je dogaaj ili slijed dogaaja koja ukljuuje poar, eksploziju,
sudar, nasukavanje, udar, oteenje od nevremena, napuknue trupa ili pretpostavljeni
nedostatak na trupu, nemogunost rada glavnih strojeva, vee oteenje nadgraa, ozbiljno
oteenje podvodnog dijela trupa to ini brod nesposobnim za nastavak plovidbe,
oneienje pomorskog okolia i kvar/oteenje koje zahtijeva tegljenje ili pomo s obale.
Osoba koja upravlja brodicom ili zapovjednik jahte koja je doivjela pomorsku
nesreu duan je u roku ne duljem od 3 (tri) dana od trenutka nesree prijaviti istu lukoj
kapetaniji ili ispostavi. Prijava se podnosi u pisanom obliku na propisanom obrascu.
Luka kapetanija ili ispostava kojoj je prijavljena pomorska nesrea duna je provesti
istragu nesree u sluajevima i na nain utvren posebnim propisom, te o rezultatima istrage
sainiti zapisnik.
Vlasnik brodice ili jahte koja je doivjela pomorsku nesreu duan je prije nastavka
plovidbe zatraiti provoenje izvanrednog pregleda radi utvrivanja sposobnosti za
plovidbu brodice (kapetanija ili ispostava) ili jahte (hrvatski registar brodova - HRB).
U sluaju sudara na moru ne smije se napustiti mjesto sudara dok se sigurno ne utvrdi
da su osobe na drugoj brodici u sigurnosti. Brodica s manjim oteenjima duna je pruiti svaku
moguu pomo drugoj brodici. Prvenstveno se moraju spaavati osobe, a zatim i brodica ako je
to mogue. Obvezno razmijeniti podatke. Moraju se spaavati i neprijateljske osobe i osobe
koje se opiru spaavanju. Za spaavanje osoba ne pripada naknada. Imovina, ako je to
mogue, takoer se mora spaavati ako se radi o imovini koja je hrvatske dravne pripadnosti ili
strane dravne pripadnosti, a u vlasnitvu je hrvatske pravne ili fizike osobe. Za spaavanje
imovine pripada pravina naknada (iznos ne smije biti vei od vrijednosti spaene imovine).
U sluaju kada sve poduzete mjere radi spaavanja brodice nisu urodile plodom, voditelj
brodice nastojat e maknuti brodicu s plovnog puta, te je pokuati nasukati na pogodno tlo
vodei rauna o spaavanju osoba na brodici.
U sluaju nasukavanja potrebno je utvrditi: vrstu dna na kojega se brodica nasukala,
veliinu oteenja i duinu kojom je brodica sjela na dno, te da li more prodire u brodicu.
U sluaju prodora mora moramo svim raspoloivim sredstvima pokuati izbaciti more
iz brodice i privremeno sanirati (zatvoriti) otvore. U sluaju poara moramo odmah, po
uoavanju istog, pristupiti gaenju svim raspoloivim sredstvima na brodici (obvezno koristiti
prijenosne protupoarne ureaje). Kada smo kod jednog i drugog sluaja uinili sve da spasimo
brodicu i osobe na njoj, a radnje nisu dale uspjean rezultat, tada e voditelj brodice narediti
naputanje brodice i zatraiti pomo svim raspoloivim Meunarodnim signalima za
oznaavanje pogibelji (radio, zvuni i vizualni signali).
Sredstva za spaavanje dijelimo na:
- osobna, i
- zajednika sredstva za spaavanje.
U osobna sredstva spadaju: 1. prsluk za spaavanje, 2. kolut ili pojas za spaavanje,
3. odijelo za spaavanje (hidro i termo zatita), i 4. termo-zatitna sredstva (sredstva protiv
hipotermije, odnosno gubitka tjelesne topline).
U zajednika sredstva spadaju: 1. brodica (amac) za spaavanje, 2. splav za
spaavanje (kruta ili pneumatska), 3. spasilaka brodica ili brodica za prikupljanje, i 4. brza
spasilaka brodica (obvezna je na ro-ro putnikim brodovima u meunarodnoj plovidbi).
Koliinu sredstava za spaavanje za brodice odreuje Luka kapetanija ili ispostava
Luke kapetanije, a za jahte Hrvatski registar brodova (HRB) u Splitu. Koliina ovisi o namjeni i
kategoriji plovidbe brodice ili jahte.
SAR sluba - Sluba za traganje i spaavanje na moru proizala je iz odredbi SAR
konvencije (Meunarodne konvencije za traganje i spaavanje na moru) koju je Republika
Hrvatska potpisala, ratificirala i donijela slijedee nacionalne propise:
- Zakon o lukim kapetanijama, i
- Nacionalni plan traganja i spaavanja ljudskih ivota na moru.
19
Prema navedenim propisima u Republici Hrvatskoj sluba traganja i spaavanja na
moru organizirana je na slijedei nain:
- Stoer slube traganja i spaavanja sa sjeditem u Zagrebu (zapovjednik stoera
obino je iz Ministarstva mora, a njegov zamjenik i pet lanova iz ostalih Ministarstava),
- Nacionalna sredinjica ili Centar za traganje i spaavanje sa sjeditem u Rijeci
(izravni broj telefona: 195),
- Pod-sredinjica ili pod-centar za traganje i spaavanje (sve su luke kapetanije u
RH: Pula, Rijeka, Senj, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik),
- Obalne promatrake jedinice (sve su ispostave lukih kapetanija). Luka kapetanija
Split ima 15 ispostava i to: Trogir, Katela, Omi, Makarska, Sumartin, Bol, Supetar, Milna,
Hvar, Stari Grad, Jelsa, Suuraj, Vis, Komia i Roga.
- Jedinice traganja i spaavanja koje dijelimo na: kopnene, pomorske i zrane.
5. POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUBA
Prema Pravilniku o brodicama i jahtama svaka brodica namijenjena za gospodarske i
javne svrhe ima obvezu u svojoj opremi imati brodsku VHF radijsku postaju odobrenog tipa, te
rezervnu bateriju za radijsku postaju.
Osoba koja rukuje brodskom VHF radijskom postajom na brodici mora imati barem
"Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B", a moe imati i "Uvjerenje o
osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C" (konzumira B), jer je u programu za polaganje
navedenih ispita kao zaseban predmet ukljuena i "Pomorska radiotelefonska sluba".
Brodska radijska telefonska postaja (VHF), da bi se legalno mogla ugraditi i koristiti na
brodici, mora imati "Dozvolu za radijsku postaju na plovilu", koju izdaje HAT (Hrvatska
Agencija za telekomunikacije) u Zagrebu. Bez nje se radijska postaja ne moe nabaviti, bez
obzira da li je obvezna ili ne, ne moe se prodati niti dati u zakup, ako novi korisnik ne ishodi
novu "Dozvolu". Dozvola ima trajni karakter i vrijedi do otpisa brodice ili postaje, a u njoj
su upisani podaci o oznaci i imenu brodice, pozivni znak, podaci o vlasniku, vrsta slube, tip
ureaja i dozvoljene frekvencije (kanali).
Nakon to vlasnik dobije "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije
B" i "Dozvolu za radijsku postaju na plovilu" mora sklopiti ugovor s PLOVPUT-om iz Splita
radi koritenja radijske postaje u komercijalne svrhe.
PLOVPUT sa sjeditem u Splitu ima tri obalne radijske postaje (ORP) i to: "Split radio",
"Dubrovnik radio" i "Rijeka radio".
"Radio dnevnik" jest knjiga koju je duan voditi vlasnik ili voditelj brodice koja ima
VHF radijsku postaju. Knjiga se moe kupiti u ovlatenim uredima uzdu obale Hrvatskog
Jadrana. Radio dnevnik se mora voditi za cijelo vrijeme rada radijske postaje (od poetka do
kraja putovanja) i u njega se unose svi vaniji podaci kao: vrijeme ukljuivanja ureaja,
pregled i kontrola rada ureaja, vrijeme iskljuivanja ureaja, kao i svi podaci vezani za
signale i poruke pogibelji, urnosti i sigurnosti. Prije poetka voenja Radio dnevnik se mora
ovjeriti u kapetaniji ili ispostavi kapetanije. Eventualni pogreni upisi moraju se precrtati tako da
ostanu itki, jer imaju pravnu snagu dokazivanja na sudu. Dnevnik voditi prema naputku
ispisanom na poetku knjige. Danas je u prodaji dostupan samo "GMDSS radio dnevnik".
Za vrijeme plovidbe na brodici se moraju nalaziti slijedee isprave:
- Dozvola za plovidbu brodice,
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice, i
- Dozvola za radijsku postaju na plovilu (ako brodica ima VHF radijsku postaju).
VHF radijska postaja mora biti ukljuena za cijelo vrijeme plovidbe, tj. od isplovljenja do
uplovljenja ili od poetka do kraja putovanja. Obalne radijske postaje (ORP) vre neprekidnu
slubu bdijenja na meunarodnom kanalu za pogibelj, poziv i sigurnost, a to je VHF kanal
16 koji ima pripadajuu frekvenciju od 156,8 MHz (megaherca).
Luke kapetanije vre neprekidnu slubu bdijenja (24 sata) na VHF kanalu 10, a
ispostave kapetanije takoer na VHF kanalu 10, ali samo u radno vrijeme.
20
Marine i luice vre neprekidnu slubu bdijenja na VHF kanalu 17 (izlazna snaga ne
smije biti jaa od jednog W).
Luke uprave (Luki operativni centri - LOC) vre neprekidnu slubu bdijenja na VHF
kanalu 09, a peljarska drutva (npr. Split Pilot) deuraju na VHF kanalu 12.
Na brodicama koje nisu dune imati radijsku postaju, a imaju je, sluba bdijenja vri se
prema nahoenju voditelja.
Koritenje VHF radijske postaje u luci nije dozvoljeno, osim za luke operacije, manevar
ili za sluaj pogibelji, urnosti i sigurnosti. Svaka drava propisuje nain rada VHF radijskom
postajom u luci i na sidritu.
Pokraj radijske postaje preporua se drati "Naputak za rukovanje" i "Meunarodnu
tablicu za govorno sricanje slova i brojeva", koja se mora koristiti u sluaju slabe ujnosti,
kompliciranih i teko razumljivih rijei, kratica, brojeva i sl.
Nadzor nad radio ureajima na brodicama i jahtama obavljaju ovlateni slubenici Lukih
kapetanija i njihovih ispostava.
Pregled moe biti osnovni (obavlja se prije upisa brodice u oevidnik kao i poslije svake
obnove ili promjene namjene brodice), redovni (svake godine, svake dvije ili svakih pet godina
ovisno o namjeni brodice) i izvanredni (podlijeu sve brodice upisane u oevidnik brodica bez
obzira na namjenu kada pretrpe pomorsku nesreu, tj. tetu koja bitno utjee na njihovu
sposobnost za plovidbu).
Redovnim pregledom utvruje se izmeu ostalog stanje i broj ureaja koji spadaju u
obveznu opremu brodice, odnosno jahte.
Inspekciju obavljaju Republiki inspektori sigurnosti plovidbe (najee radio-inspektor),
koji je slubenik Luke kapetanije. On kontrolira: ispravnost radio ureaja, valjanost dozvole
za radijsku postaju na plovilu, urednost voenja radio dnevnika, valjanost dozvole za plovidbu
brodice i ovlast voditelja brodice (operatera) za rukovanje radiotelefonskom postajom. Ukoliko
inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi bitne nedostatke zabranit e daljnju plovidbu dok se isti ne
otklone u zadanom roku. Provjeru ispravnosti rada radiotelefonske postaje i svih njezinih
sastavnih dijelova vri vlasnik ili voditelj brodice, a preporua se uiniti prije svakog
isplovljenja. Provjera ispravnosti rada ureaja ne smije se vriti na VHF kanalu 16.
Brodska VHF radijska postaja smjeta se u blizini mjesta odakle se upravlja brodicom na
nain da bude nadohvat voditelju, na najviem moguem mjestu na brodici radi visine antene i
veeg dometa, blizine izvoru napajanja, te da u sluaju potonua to due ostane iznad mora i da
na tom mjestu ima to manje smetnji od ostalih elektroureaja na brodici. Ista mora biti propisno
uzemljena, a pogotovo na brodicama izraenim od izolirajuih materijala (stakloplastika i sl.).
Radijska postaja na brodici identificira se oznakom ili imenom i vrstom brodice, a
Obalna Radijska Postaja (ORP) imenom grada i rijei radio (primjerice "Split radio"). I jedna
i druga moraju imati pozivni znak ili znak raspoznavanja, kojega im dodjeljuje HAT (obvezno
stoji u "Dozvoli za radijsku postaju na plovilu").
Obalne radijske postaje imaju slijedee pozivne znakove: 9AD (Dubrovnik radio), 9AS
(Split radio) i 9AR (Rijeka radio), gdje "9A" oznaava dravnu pripadnost (u naem sluaju
Hrvatsku), a slijedee slovo je ustvari poetno slovo imena ORP-a. Pozivni znak za brodicu
takoer se sastoji od znakova "9A" iza kojih slijede etiri razliita broja, a to je ustvari ifrirano
(kodirano) ime brodice.
U radiotelefoniji veza se najee uspostavlja na VHF kanalu 16, a zatim se prelazi na
jedan od raspoloivih radnih kanala. Veza se moe izravno uspostaviti na radnom kanalu ako se
isti zna. Pozivanje, radi uspostave veze, na VHF kanalu 16 ne smije trajati due od jedne
minute, jer je on rezerviran za pogibelj, urnost i sigurnost. Nepotivanje navedene odredbe
pomorski je prekraj i protiv prekritelja podnijet e se Optuni prijedlog nadlenoj Lukoj
kapetaniji, a posljedica je novana kazna i/ili oduzimanje Uvjerenja o osposobljenosti za
voditelja brodice u trajanju do dvije godine. To je ustvari zatitna mjera za VHF kanal 16, jer
kod VHF radiotelefonije ne postoji takozvani "period ili vrijeme utnje".
VHF radio-frekvencijsko podruje u pomorskom radio prometu nalazi se izmeu 156 i
174 MHz-a. Ukupno je izvedeno 56 kanala i to od 1 - 28 i od 60 - 88 (nema kanala 70 - nije za
21
govor). Meunarodni kanal bdijenja (pogibelji, sigurnost i poziv) je kanal 16 ili 156,8 MHz-a.
Kanali su podijeljeni na grupe: brod-brod, peljarska sluba, slobodan govor, javna
korespondencija i dr. Kanali mogu biti "simpleksni" i "dupleksni". Simpleksni kanal znai da
prijemnik i odailja rade na istoj frekvenciji i sugovornici ne mogu jedan drugome upadati u
rije kao primjerice kod telefona, ve mogu naizmjenice razgovarati na nain da svaki od njih
izgovori rije "Prijem" ili "Over" (engleski) kada ele dati rije onome drugome. Kada je
razgovor potpuno zavren pozivatelj, a potom i primatelj izgovorit e rijei "Gotovo i prekid
rada" ili "Over and out" (engleski). Kod dupleksa razgovor je mogu kao kod telefona.
1. Signal za oznaavanje pogibelji "MAYDAY" (MEJDEJ) daje se iskljuivo u situaciji
kada brodici i svim osobama na njoj prijeti ivotna opasnost radi sudara, udara, poara,
nasukavanja, prodora mora, eksplozije i sl. - u pravilu prije naputanja brodice ili pada osobe ili
osoba u more. Odluku o odailjanju signala pogibelji donosi iskljuivo voditelj brodice.
Odailje se svim radijskim postajama. Iza signala pogibelji daje se poruka pogibelji koja mora
biti kratka i jasna, a treba sadravati barem:
- oznaku ili ime brodice ili pozivni znak,
- poziciju,
- vrstu opasnosti, i
- vrstu pomoi koja se trai.
"Mejdej" signal i poruka pogibelji imaju najvei prioritet u radio prometu. Kada
voditelj brodice primi signal i poruku pogibelji duan je potvrditi prijem, odmah krenuti u
pomo, javiti brodici u pogibelji da kree prema njoj i priblino vrijeme dolaska na poziciju
pogibelji, a zatim o svemu izvijestiti izravno ili putem ORP-a najbliu Luku kapetaniju.
Voditelj brodice nee krenuti u spaavanje ako bi tim inom svoju brodicu i osobe na njoj doveo
u pogibeljnu situaciju, a to mora uvjerljivo dokazati (radio dnevnikom, svjedocima i sl.). Cijeli
tijek akcije spaavanja i eventualnog traganja odvijat e se na VHF kanalu 16 i svako drugo
pozivanje osim Mejdej-a je zabranjeno. Voditelj brodice u pogibelji postupit e na slijedei
nain: tri puta izgovorit e rije "Mejdej", jedan put rije "ovdje", tri puta oznaku, ime ili
pozivni znak brodice, nakon ega slijedi poruka pogibelji. Ako brodica u pogibelji nije bila u
mogunosti zatraiti pomo putem radija, a neka druga "RADIJSKA POSTAJA" (brodska ili
ORP) na siguran nain doe do saznanja o njenoj pogibelji (uoi vizualni ili uje zvuni signal
pogibelji - vidi dalje), tada e potonja na VHF kanalu 16 odaslati signal "Mayday relay" (mejdej
rilej) i podatke o priblinoj poziciji brodice u nevolji. Radijska postaja (obalna ili brodska) koja
sudjeluje u akciji traganja i spaavanja zatrait e prestanak rada bilo koje druge radijske postaje
na VHF kanalu 16 rijeima: "Silans mejdej", a kada se akcija potpuno privede kraju izgovorit e
rijei "Silans fini" (prestanak utnje), nakon ega se VHF kanal 16 ponovno moe koristiti i za
pozivanje radi uspostave veze.
2. Signal za oznaavanje urnosti ili "PAN PAN" drugi je po prioritetu u radio prometu
i daje se neposredno prije predaje neke urne poruke kao: gubitak vijka ili kormila, manji
poar na brodici, teka povreda, bolest ili smrt osobe na brodici, traenje lijenikog
savjeta i sl. To je situacija kad ne prijeti pogibelj za brodicu i sve osobe na njoj. Moe biti
upuena svim VHF radijskim postajama ili samo odreenoj o emu odluku donosi voditelj
brodice. Za traenje lijenikog savjeta (opisati osobu i njezino zdravstveno stanje) koristi se
rije "MEDICO" (Mediko). Odailje se na VHF kanalu 16, a nakon uspostave veze odmah se
prelazi na neki radni kanal. Postupak je isti kao i kod odailjanja signala pogibelji.
3. Signal za oznaavanje sigurnosti "SECURITE" (sekurite) trei je po prioritetu u
radio prometu i daje se kada je na bilo koji nain ugroena sigurnost plovidbe na moru (pluta
vei predmet, balvan, mina, otkinuta plutaa, olupina brodice ili odvezana brodica, ne gori
neko pomorsko svjetlo, ili se brodica nala u nevremenu bitno loijem od slubene
prognoze i sl.). Odailje se svim brodovima i ORP-ima na VHF kanalu 16, a zatim se odmah
prelazi na neki radni kanal. Bitno je dati priblinu poziciju, vrijeme uoavanja i vrstu ugroze,
jer je takva obavijest podjednako vana za sva plovila. Ako je opasnost takva da moe trajati vie
dana nadlena Luka kapetanija objavit e radio oglas preko HHI-a (Hrvatski Hidrografski
22
Institut), kojega e emitirati sve ORP-e prema priruniku "Radio sluba". ORP Split radio
emitira radio oglase i vremenska (meteoroloka) izvjea na VHF kanalima 07 i 21 i to tri puta
dnevno: u 0645, u 1345 i u 2045 sati po lokalnom vremenu (u ljetnim mjesecima treba dodati
jedan sat). ORP Split-radio koristi 23. kanal kao radni i obvezno VHF kanal 16.
Luka kapetanija Split, neprekidno putem raunala, vri kontrolu odailjanja vremenskog
izvjea kojega sastavlja Pomorski meteoroloki centar (PMC) u Splitu, a koje se svakih
desetak minuta (preko repetitora na otoku Visu) emitira na VHF kanalu 67 i pokriva cijelo
podruje srednjeg Jadrana. Izvjee se emitira na Hrvatskom, Engleskom, Njemakom i
Talijanskom jeziku.
Ponovimo: Prema prioritetu u radio prometu signale dijelimo na:
- MAYDAY - signal pogibelji,
- PAN PAN - signal urnosti ili hitnosti,
- SECURITE - signal sigurnosti,
- MEDICO - lijeniki savjeti,
- Poruke u vezi s traganjem i spaavanjem,
- Meteoroloki telegrami i drugo.
Radio telegram se sastoji od: slubenog dijela, plaene oznake, adrese primatelja,
teksta, adrese poiljatelja i potpisa. Slubeni dio popunjava operater, a sadri: naziv polaznog
mjesta, broj (svaki dan prvi telegram poinje s brojem 1), broj rijei, dan i vrijeme predaje.
Potpis nije obvezan. Adresa mora sadravati barem dvije rijei primjerice "Kapetanija Split"
(ime primatelja i grad). Svaka rije moe sadravati najvie 10 znakova. Dua rije rauna se kao
dvije. Tekst je najee otvoren, a moe biti i tajan. U svakom sluaju, svojim sadrajem ne
smije vrijeati osobu niti ustavne odrednice drave. Dijelimo ih na ulazne i izlazne telegrame.
Obraun telegrama vri Plovput iz Splita obino mjeseno, a cijenu kotanja pojedinog
razgovora daje odnosna ORP. Tajnost u radio prometu obvezuje operatera i voditelja
brodice da sadraj telegrama ne smiju prenositi drugim osobama.
Brodska VHF radiotelefonska postaja sastoji se od slijedeih dijelova:
- Primopredajnik (ili "Prijemnik-odailja"),
- Mikrotelefonska kombinacija,
- Antena, i
- Izvor napajanja.
Ukoliko se napajanje vri iz izvora izmjenine struje (gradska mrea ili alternator na
brodici) postaja mora biti prikljuena preko ispravljaa, koji je ujedno i transformator (pretvara
izmjeninu struju u istosmjernu i sputa napon s 220 na 12 V), jer se VHF radijska postaja na
brodici mora napajati istosmjernom strujom (rezervni izvor je akumulator, a on daje iskljuivo
istosmjernu struju).
Vanije kontrole na prijemnik-odailjau su:
Volume (voljum) slui za ukljuivanje/iskljuivanje ureaja, kao i za regulaciju jaine
tona. Kada postaju ukljuimo ona e se automatski postaviti na VHF kanal 16 (Meunarodni
kanal bdijenja). Na pokazivau kanala ima najmanje 11 brojeva i to od 0 do 9 i zasebno kanal
16 koji je crvene boje da bude uoljiviji i da ga se moe brzo i sigurno izabrati.
Dimmer (dimer) slui za regulaciju jaine osvjetljenja ureaja, a posebice pokazivaa
kanala. Kanali se mogu izbirati na vie naina, a najraireniji nain je utipkavanjem (vidi skicu).
Squelch (skvel) slui za otklanjanje smetnji (umova). S njim valja paljivo rukovati i
nikada se ne smije postaviti (na bilo koji nain da je izveden) na maksimum, jer na taj nain
smanjujemo ukupni ulazni signal koji moe sadravati daleke i slabe signale pogibelji, ve ga
valja podesiti tako da se jedva otklone smetnje - umovi koji nas ometaju. Kod slabog prijema
valja ga postaviti na minimum, jer su tada i prijem i predaja najbolji.
Antena se postavlja na najviem dijelu brodice radi postizanja to veeg dometa. tapnog
je oblika (neusmjerena) to znai da isijava i prima radio valove u krugu od 360o.
23
Kontrola 1/25 W (vat) ili "L/H" (lou/haj) slui za podeavanje izlazne snage odailjaa.
Najjaa dozvoljena izlazna snaga za VHF radijske postaje iznosi 25 W. Postaja mora imati
mogunost prebacivanja s 25 na 1 W i obrnuto. Prijenosne radijske postaje obino imaju izlaznu
snagu od 1 do 5 W. Slabiju snagu koristimo na manjim udaljenostima, a jau na veim i u
sluajevima pogibelji, urnosti i sigurnosti. Domet iznosi od 20 do 30 milja.
Dual watch (djuel vo) nam omoguava istovremeno sluanje kanala 16 i bilo kojeg
drugog kanala unutar frekvencije VHF radijske postaje, primjerice kanala broj 10, u kojem e
sluaju treperiti kontrolna lampica "Ch 16".
Mikrotelefonska kombinacija sastoji se od: slualice (pretvara radio valove primljene
preko antene u glas kojega ujemo), mikrofona (pretvara na glas u radio valove koje antena
isijava u okolni prostor) i prekidaa (tastera) koji slui za ukljuivanje odailjaa (taster
pritisnut) i iskljuivanje odailjaa (taster otputen). Kada je odailja ukljuen (mi govorimo)
stalno svijetli kontrolna lampica "Tx" kao vizualni znak ispravnosti odailjaa.
Akumulator (Vidi "Motoristika i zatitne mjere").
HHI sa sjeditem u Splitu izdao je prirunik "Radio sluba", koji operateru prua vrlo
korisne informacije o nainu rada ORP-a, propisima iz radio prometa, nainu komuniciranja i dr.
MEUNARODNA TABLICA SRICANJA SLOVA
(naui napamet)
A Alfa N November
B Bravo O Oskar
C arli P Papa
D Delta Q Kvibek
E Eko R Romio
F Fokstrot S Siera
G Golf T Tango
H Hotel U Juniform
I Indija V Viktor
J Dulijet W Viski
K Kilo X Iksrej
L Lima Y Jenki
M Majk Z Zulu
MEUNARODNA TABLICA SRICANJA BROJEVA

(naui napamet)
1 una UAN 6 soksi SIKS

2 biso TU 7 sete SEVEN
3 tera TRI 8 okto EIT
4 karte FOR 9 nove NAJN
5 panta FAJV 0 nada ZIRO
Primjer: M/B "Marjan" s pozivnim znakom "9A3425" srie se:

Majk - Alfa - Romio - Dulijet - Alfa - November.
Nove Najn - Alfa - Tera Tri - Karte For - Biso Tu - Panta Fajv (ili samo engleski).
Slova i brojevi moraju se sricati koristei iskljuivo Meunarodnu tablicu kako ne bi
dolo do moguih nesporazuma.
Brodice namijenjene za osobne potrebe nisu obvezne imati u opremi VHF radijsku
postaju. Meutim, ukoliko vlasnici takvih brodica ele nabaviti i koristiti VHF radijsku postaju,
tada ona mora biti odobrenog tipa prema propisu Hrvatskog registra brodova iz Splita.
24
GMDSS sustav (Global Maritime Distress and Safety System), odnosno "Svjetski
pomorski sustav pogibelji i sigurnosti" u potpunosti je uao u primjenu 01. 02. 1999. godine.
Temelji se na satelitskim i zemaljskim komunikacijskim vezama i slubama. Postoje
etiri podruja plovidbe:
- A1 - podruje unutar dometa VHF obalne stanice s kojom je mogue stalno DSC
uzbunjivanje,
- A2 - podruje koje iskljuuje podruje A1, a unutar je dometa MF obalne stanice s
kojom je mogue stalno DSC uzbunjivanje,
- A3 - podruje koje iskljuuje A1 i A2 podruja, a unutar je obuhvata INMARSAT
sustava (podruje izmeu 70 N i 70 S) s kojim je mogue stalno uzbunjivanje, i
- A4 - ostala podruja izvan podruja A1, A2 i A3 (polarna podruja - iznad 70 N i S).
Republika Hrvatska sa svojim morskim podrujem plovidbe dio je GMDSS sustava i
mora udovoljiti zahtjevima GMDSS-a za morsko podruje plovidbe "A1" (domet VHF-a).
Ako je brodica opremljena VHF DSC radijskim ureajem kanal 70 slui za digitalno
selektivno pozivanje (DSC = Digital Selective Calling) u sluaju pogibelji, hitnosti, sigurnosti i
pozivanja (kopno - brod, brod - kopno i brod - brod).
Poziv moe biti:
- Distress (pogibelj),
- Urgency (hitnost),
- Safety (sigurnost),
- Routine (obian) i
- Ships bussines (brodski poslovi).
Prijem poruke na zaslonu VHF DSC radijske postaje ukljui alarm kojega voditelj uje.
Nakon to vidi o kojem se pozivu radi pozvat e plovilo na VHF kanalu 16. U plovidbi
priobalnim morima DSC poziv e najprije uti Obalne radijske postaje i one e prve reagirati na
prijem alarma i pozivati plovilo ponaosob u pogibelji (kada prime Distress poziv).
Brodski VHF DSC ureaj kao dio obvezne opreme za morsko podruje plovidbe "A1"
ima identifikacijski broj sastavljen od devet znamenki i naziva se MMSI (Maritime Mobile
Service Identity). Prva tri broja od npr. 238010000 oznaavaju dravu zastave brodice (u naem
sluaju Republika Hrvatska), a ostali brojevi brodsku radijsku postaju, odnosno brodicu.
Zapovjednik jahte kategorije A (do 100 BT) i Zapovjednik jahte kategorije B (do
500 BT) koji rukuju brodskom radijskom postajom u GMDSS sustavu u morskom podruju
plovidbe "A1" moraju imati barem Svjedodbu o osposobljenosti za radiooperatera s
ogranienom ovlasti. Navedena svjedodba moe se stei nakon to se odslua teaj u trajanju
od 24 sata u ovlatenom uilitu i poloi ispit za radiooperatera s ogranienom ovlasti.
Zapovjednik jahte koja ima kategoriju plovidbe izvan GMDSS podruja A1 mora imati
Svjedodbu o osposobljenosti za GMDSS radioperatera. Svjedodbu moe stei osoba koja
odslua poseban teaj u trajanju od 95 sati (10 dana) i poloi ispit za stjecanje takve svjedodbe i
to u pisanom i usmenom obliku.
Za stei vie znanja o GMDSS-u konzultirati knjigu Radio sluba i Prirunik za
rukovanje radijskom postajom (od proizvoaa).
Signali pogibelji su: tri puta izgovaranje rijei "MAYDAY" (MEJDEJ) na VHF
kanalu 16, rakete sa crvenim zvjezdicama, rakete s padobranom, rune buktinje, dimne kutije
koje isputaju dim ute ili naranaste boje, ritmiko dizanje i sputanje rairenih ruku,
improvizirana vatra koja stvara gusti crni dim (ne smije se koristiti benzin), davanje (SOS) "ES
O ES" signala (tri kratka, tri duga, tri kratka) prikladnom svjetiljkom ili prikladnom zvunom
napravom, neprekidan zvuk proizveden bilo kojom zvunom napravom, pojedinana pucnjava iz
vatrenog oruja u razmacima od po jedne minute i dr.
25
U privitku vidi dvije VHF DSC radijske postaje.
VHF DSC radijska postaja "DEBEG 6330"
VHF DSC radijska postaja "SIMRAD"

26
OPREMA BRODICE ZA OSOBNE POTREBE - KATEGORIJA III
(obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su
pristupane s mora)
Trup i oprema
1. sidro propisane mase u skladu s Pravilima o gradnji brodica HRB-a
2. sidreno ue ili lanac duljine od 25 do 100 metara
3. bitve ili neki drugi ureaji za privez;
4. 3 (tri) ueta za privez prikladne duljine i prekidne vrstoe
5. kabli s ispolcem
6. sisaljka
7. 2 (dva) vesla odgovarajue duine s 4 palca raalja ili priuvni mehaniki ureaj i aklja (brodicu
opremiti prema procjeni kapetanije/ispostave)
8. kormilarenje u nudi (rezervno, runo ili sl. zahtijeva se za brodice za koje ne postoji mogunost
izravnog kormilarenja)
Strojni ureaj
9. komplet alata za odravanje porivnog stroja
10. odgovarajua koliina rezervnih dijelova koji osiguravaju rad stroja
Oprema za gaenje poara
11. vatrogasna sjekira
12. prijenosni protupoarni aparat
Sredstva za spaavanje
18. prsluk za spaavanje za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe (odrasli i djeca)
19. kolut za spaavanje
20. sigurnosno ue (zahtijeva se za brodice na jedra)
21. kutija prve pomoi s propisanim sadrajem
Sredstva za signalizaciju i navigacijska pomagala
22. propisana svjetla prema pravilima za izbjegavanje sudara na moru
23. dnevne oznake prema pravilima za izbjegavanje sudara
24. sredstvo za zvuno oglaavanje
25. GNSS prijemnik (ne mora biti po IMO izvedbenim normama - moe GPS)
26. kompas s osvjetljenjem
27. prizmatini dalekozor
28. vodootporna baterijska svjetiljka
29. informativna karta (karta 101 - INFO HHI-a)
30. aurirane pomorske karte prema podruju plovidbe
31. oprema za rad na karti (estar i 2 (dva) nautika trokuta)
32. peljar za male brodove
33. popis svjetala i signala za maglu
34. 2 (dvije) kutije ibica ili upalja u nepromoivom omotu
35. radar reflektor
Oprema za spreavanje zagaenja
36. posuda ili vreica za prikupljanje krutih tvari
37. posuda za prikupljanje otpadnih ulja (zahtijeva se za brodice koje imaju ugraeni porivni ureaj)
38. sredstvo za upijanje i odvajanje zauljenih ostataka (zahtijeva se za brodice s ugraenim porivnim
ureajem)
27
Meusobne obveze brodova - izbjegavanje sudara na moru
Brod na mehaniki pogon Brod na jedra Motorni jedrenjak
Nasuprotni kursevi Krianje kurseva Ima prednost. Zadrava

kurs i brzinu.

Oba udesno. Radnju izvriti odluno i pravovremeno. Mijenja kurs udesno i zaobilazi po krmi.
Krianje kurseva Mora izbjegavati. Krianje kurseva Ima prednost. Zadrava
Najbolje udesno i puni kurs i brzinu.
krug preko desne strane.

Ima prednost
Mijenja kurs udesno i zaobilazi po krmi.
Krianje kurseva Mijenja kurs udesno. Krianje kurseva Daje upozorenje (..... ili vie).
Ako nema reakcije-izbjegava
iako ima prednost.

Ima prednost
Zadrava kurs i brzinu. Ne poduzima izbjegavanje, a mora.
Pretjecanje Bilo da je na mehaniki pogon, Jedrenjaci
na jedra ili motorni jedrenjak Smjer vjetra
mora se ukloniti brodu kojega
pretjee. Moe preko lijevog ili
desnog boka ne presjecajui Vjetar u lijevi bok Vjetar u desni bok.
mu kurs po pramcu.
Ima prednost. Izbjegava. Ima prednost.

Zadrava kurs i brzinu. Bri je - mora izbjegavati. Mijenja kurs udesno (niz vjetar). "Zadrava" kurs.
Jedrenjaci Jedrenjaci
Smjer vjetra Smjer vjetra
U privjetrini (izbjegava). U privjetrini

Oba primaju vjetar (izbjegava).
u lijevi bok. Oba primaju vjetar
u desni bok.
U zavjetrini
U zavjetrini (ima prednost). (ima prednost)
Navigacijska i ostala svjetla na plovilima
Brod na mehaniki pogon < 50 m

(ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)
Brod na mehaniki pogon > 50 m

Teglja tegli - tegalj je < 200 m

(ne smiju se vidjeti krmena svjetla i uto svjetlo)
Teglja tegli - tegalj je > 200 m

(ne smiju se vidjeti krmena svjetla i uto svjetlo)
Teglja tegli danju - tegalj je > 200 m

(ujedno je i brod ograniene sposobnosti manevriranja)
Brodica na jedra i vesla duljine < 7 m
Jedrenjak duljine 7 do 20 m
(vidi kombinirano trobojno svjetlo - slika 4.)
Brod na jedra > 20 m

(na slici 1. i 2. ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)
Motorni jedrenjak u plovidbi (danju)
Brod zauzet koarenjem

Brod zauzet ribolovom osim koarenja

Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova (danju)
Brod nesposoban za menevriranje

(pluta - nou)
Brod nesposoban za menevriranje

(danju)
(nou) (danju)
Brod ograniene sposobnosti manevriranja
(nou) (danju)
Brod vri razminiranje
Brod ogranien svojim gazom

(danju)
Brod ogranien svojim gazom
Peljarski brod - pilotina u plovidbi

(nou)
Usidreni brod duljine > 100 m (nou)

Nasukani brod (danju)
Nasukani brod duljine > 100 m (nou)
Usidreni peljarski brod - pilotina (danju)
Usidreni peljarski brod - pilotina (danju)
Izvor: Internet - www.pfst.hr

DNEVNI ZNAKOVI
KUGLA
UNJ (STOAC) S VRHOM PREMA GORE
UNJ (STOAC) S VRHOM PREMA DOLE
DVOUNJ (DVOSTRUKI STOAC) SPOJEN S BAZAMA
DVOUNJ (DVOSTRUKI STOAC) SPOJEN S VRHOVIMA
VALJAK ILI CILINDAR
KOARA
SEKTORI NAVIGACIJSKIH SVJETALA
Kruno svjetlo (360o - crveno)
jarbolno svjetlo bijelo 225

krmeno svjetlo bijelo 135
bono svjetlo crveno 112,5
bono svjetlo zeleno 112,5
Izvor: Internet - www.aventin.hr

Manevriranje - skice
Brod s desnokretnim vijkom - pristajanje lijevim bokom
Brod s desnokretnim vijkom - pristajanje desnim bokom
1
2pr amani
pr amani
konop;
boni konop; 3 pr amani "pring";
4 kr meni5
"pring"; kr meni boni konop; 6
Brod privezan lijevim bokom uz obalu

Wiliamsonov okret
Obian zaokret (kormilo "sve u stranu" pada osobe u more)
Izvor: Internet
Praktini vorovi (uzlovi)
Muki uzao Panjak Panjak bez kraja
Vrzin uzao Zastavni uzao Uarski uzao
Sidreni uzao Plutain uzao
Izvor: Internet - www.morsko-prase.hr

Voditelj Brodice B Kategorije Skripta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Voditelj Brodice B Kategorije Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.diversoimpex.hr diverso@diversoimpex.

Prirunik za ispit - skripta

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"

kapetan Alfonso Bezmalinovi

- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A,

Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije A moe upravljati brodicama za

1. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)

Ostale kratice na pomorskoj karti:

Jahtama do "30" BT za gospodarske namjene koje se iznajmljuju bez posade, kao i

MEUNARODNA TABLICA SRICANJA BROJEVA

1 una UAN 6 soksi SIKS

Primjer: M/B "Marjan" s pozivnim znakom "9A3425" srie se:

VHF DSC radijska postaja "DEBEG 6330"

VHF DSC radijska postaja "SIMRAD"

Brod na mehaniki pogon Brod na jedra Motorni jedrenjak

Nasuprotni kursevi Krianje kurseva Ima prednost. Zadrava

Ima prednost. Izbjegava. Ima prednost.

U privjetrini (izbjegava). U privjetrini

Brod na mehaniki pogon < 50 m

Brod na mehaniki pogon > 50 m

Teglja tegli - tegalj je < 200 m

Teglja tegli - tegalj je > 200 m

Teglja tegli danju - tegalj je > 200 m

Brod na jedra > 20 m

Brod zauzet koarenjem

Brod zauzet ribolovom osim koarenja

Brod nesposoban za menevriranje

Brod nesposoban za menevriranje

Brod ograniene sposobnosti manevriranja

Brod vri razminiranje

Brod ogranien svojim gazom

Peljarski brod - pilotina u plovidbi

Usidreni brod duljine > 100 m (nou)

Nasukani brod duljine > 100 m (nou)

Usidreni peljarski brod - pilotina (danju)

Usidreni peljarski brod - pilotina (danju)

Izvor: Internet - www.pfst.hr

UNJ (STOAC) S VRHOM PREMA GORE

UNJ (STOAC) S VRHOM PREMA DOLE

DVOUNJ (DVOSTRUKI STOAC) SPOJEN S BAZAMA

DVOUNJ (DVOSTRUKI STOAC) SPOJEN S VRHOVIMA

VALJAK ILI CILINDAR

Kruno svjetlo (360o - crveno)

jarbolno svjetlo bijelo 225

Izvor: Internet - www.aventin.hr

Brod s desnokretnim vijkom - pristajanje lijevim bokom

Brod s desnokretnim vijkom - pristajanje desnim bokom

Brod privezan lijevim bokom uz obalu

Obian zaokret (kormilo "sve u stranu" pada osobe u more)

Muki uzao Panjak Panjak bez kraja

Vrzin uzao Zastavni uzao Uarski uzao

Sidreni uzao Plutain uzao

Izvor: Internet - www.morsko-prase.hr

You might also like